Prof. dr. sc.

Vlado Puljiz

OSNOVNI POJMOVI, DETERMINANTE RAZVOJA

I PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE

Rabac, 11. rujna 2010.

 I. ZNAČENJE I OSNOVNI POJMOVI
SOCIJALNE POLITIKE
 Suvremeno značenje socijalne politike
 Trokut distribucije blagostanja
 Socijalna politika
 Socijalna država
 Socijalno pravo
 Socijalna pravda
 Ostali pojmovi
 ZNAČENJE SOCIJALNE POLITIKE U
SUVREMENOM DRUŠTVU
 Suvremena društva počivaju na dva stupa socijalne organizacije:

(1) sustav proizvodnje i potrošnje kojim dominira tržište

(2) sustav redistribucije dohotka kojim se ispravljaju nepravde
tržišta, a kojim dominira država putem socijalne politike

 Sustav redistribucije dohotka (dobara i usluga) u suvremenim je

društvima uređen na različit način, pa se po tome razlikuju politički
sustavi odnosno sustavi socijalne politike

 O aktualnom značenju sustava državne redistribucije dohotka

(socijalna politika) govori podatak da se danas na taj način u
Europskoj uniji raspodjeljuje oko 27% DBP-a (u Hrvatskoj oko 24%)
Stoga je razumljivo da se oko toga vode ključne političke borbe.
TROKUT DISTRIBUCIJE DOBROBITI
 SOCIJALNA POLITIKA
(Elementi definicije)

Djelatnost države i drugih čimbenika usmjerena na:

 prevladavanje socijalnih rizika (što su socijalni rizici?)
 potporu i uključivanje siromašnih i isključenih građana
 ujednačavanje životnih šansi građana (npr. obrazovanje)
 podizanje razine općeg blagostanja u društvu

Semantičko značenje i pojava termina „socijalna politika“

 „politika“ - umijeće upravljanja društvom (polisom), “socijalna” – utemeljenost
na kriterijima socijalne pravde
 prva upotreba pojma “s.p.” – Nijemac W. Riehl 1854.
 IZVORI FINANCIRANJA I OBLICI
INTERVENCIJE SOCIJALNE POLITIKE

Izvori financiranja:
 porezi
 doprinosi
 ostali izvori

Oblici intervencije:
 novčana i naturalna davanja
 porezne olakšice
 usluge (socijalni servisi)
 regulacija socijalnih odnosa (npr. u radu)
 ostali oblici intervencije
 SOCIJALNA DRŽAVA

DEFINICIJA TERMINI

 Socijalna država je ona država  „Welfare state“ -

koja je na sebe preuzela anglosaksonski
jamstvo osiguranja osnovnih
egzistencijalnih uvjeta svojih
građana  „L' Etat providence“ -
 u većini ustava europskih francuski
zemalja navodi se
da su one socijalne države, ali  „Sozialstaat“ – njemački
neke to ne deklariraju
ustavom, nego čine implicitno
 Hrvatska se u Ustavu (čl.1)  “Socijalna država” - hrvatski
definira kao socijalna država (neki u nas govore o
“skrbnoj državi”)
ETAPE RAZVOJA DRŽAVE - OD FEUDALNE DO
SOCIJALNE
(Shema S. Rokkana)

 Feudalna (organska) država – temelj su feudalci i o njima ovisni kmetovi

 Fiskalna država (uvođenje državnih poreza i centralne vojske) – jačanje

centralnih funkcija (kameralizam M. Terezije i Josipa II.)

 Integrativna država ( školstvo, jezik, religija)

 Političko-participativna država (izbori, demokratski procesi)

 Socijalna država (socijalna prava, socijalna sigurnost)

 Zahvaljujući globalizaciji i regionalnim integracijama (npr. Europska

unija) danas je na djelu proces konstituiranja nadnacionalne države
 SOCIJALNA PRAVA

TRI GENERACIJE (VRSTE) PRAVA

(Shema T. H. Marshalla )

1. Građanska prava (18. stoljeće)

2. Politička prava (19. stoljeće)
3. Socijalna (ekonomska i kulturna) prava
(20. stoljeće)

 Razlike između građanskih i političkih, na

jednoj, te socijalnih prava, na drugoj strani; pokušaji
ujednačavanja

 Primjenjivost Marshallove sheme za zapadni civilizacijski

krug, ali ne i za zemlje izvan tog kruga

 Nove generacije prava

 SOCIJALNA PRAVDA

 Socijalna pravda se može definirati kao načelo raspodjele dobara i usluga

unutar društva, kojeg prihvaća većina ljudi
 Tri su osnovna kriterija na kojima se temelji socijalna pravda:
- (1) pravo
- (2) zasluga
- (3) potreba
U praksi se na različite načine ti kriteriji kombiniraju i tvore specifičnosti
nacionalnih socijalnih država

 Postoje različite koncepcije socijalne pravde, od kojih možemo navesti

liberalnu, kršćansku, komunističku, socijaldemokratsku i druge

 Najpoznatiji teoretičar socijalne pravde je J. Rawls, a njegova su glavna

načela: načelo jednakosti šansi i načelo diferencije
 SOCIJALNO OSIGURANJE, SOCIJALNA
SIGURNOST, SOCIJALNA ZAŠTITA

SOCIJALNO OSIGURANJE
Osiguranje temeljnih socijalnih rizika (bolest, starost, invaliditet,
nezaposlenost, gubitak hranitelja) preko zaposlenosti. Socijalno
se osiguranje u pravilu financira doprinosima.

 SOCIJALNA SIGURNOST
Obuhvaća socijalno osiguranje, univerzalna davanja, davanja
posebnim skupinama te socijalnu pomoć. Financira se porezima i
doprinosima.

 SOCIJALNA ZAŠTITA
Obuhvaća sve ono što i socijalna sigurnost, ali k tome i socijalne
usluge te mjere uključivanja isključenih (npr. na tržište rada).
U našim krajevima pojam “socijalna zaštita” koristi se i u svom
užem značenju (u Hrvatskoj kao “socijalna skrb”)
II. OSNOVNE DETERMINANTE I ETAPE
RAZVOJA SOCIJALNE POLITIKE

- Determinante razvoja socijalne

politike

- Etape razvoja socijalne politike

 DETERMINANTE RAZVOJA SOCIJALNE P.
1. M o d e r n i z a c i j a d r u š t v a
- raspad tradicionalnih društvenih struktura;
nastanak potrebe za državnom intervencijom i
zaštitom građana, koji su se našli izloženi
socijalnim rizicima

2. S o c i j a l n a m o b i l i z a c i j a
- socijalna država - tekovina radničke
borbe; utjecaj pojedinih političkih
stranaka i drugih društvenih aktera u nastanku i
razvoju socijalne politike

3. D j e l o v a n j e d r ž a v e i i n s t i t u c i j a
- institucije kao posrednik i pokretač socijalne akcije;
uloga države i društvenih elita

4. U t j e c a j o s t a l i h f a k t o r a
- religija, ratova, kriza
 ETAPE RAZVOJA SOCIJALNE POLITIKE

1. P r e t p o v i j e s t (16. - 19. stoljeće)

- doba „siromaških zakona“

2. L i b e r a l n i p r e k i d (19. stoljeće)
- individualne slobode, „laissez faire“,
povećane nejednakosti, gradska bijeda

3. E k s p e r i m e n t i (1880.- 1930.)
- promjene u društvu; socijalno osiguranje

4. E k s p a n z i j a (1940. - 1970.)
- gospodarski rast, širenje socijalnih prava

5. K r i z a i n o v e p e r s p e k t i v e
s o c i j a l n e d r ž a v e (1975. i dalje)
III. PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE

 Klasično socijalno osiguranje (stari socijalni

rizici)

- mirovinsko osiguranje (starost, gubitak hranitelja)

- invalidsko osiguranje (gubitak radne sposobnosti)
- osiguranje od nesreće na poslu
- osiguranje od nezaposlenosti

 Zašto je osiguranje od nezaposlenosti posljednje

dospjelo na listu osiguranja
 OSTALA PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE

 Socijalna pomoć i osobna skrb

 Pomoć djeci i obiteljima
 Mjere uključivanja (prevladavanje isključenosti)
 Socijalna politika i tržište rada
 Stambena politika
 Obrazovna politika

 Pojava tzv. novih socijalnih rizika (npr. socijalne

isključenosti , narkomanije, ekoloških rizika i sl.) i
širenje polja djelovanja socijalne politike