Professional Documents
Culture Documents
Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini
Struktura prezentacije
Uvod Procesi pretvorbe energije u hidroelektranama Osnovne karakteristike malih hidroelektrana Prikupljanje podataka i odre ivanje potencijala Budunost hidroelektrana Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj
Uvod
Hidroelektrane danas
Jednak koncept kao i povijesnih mlinova, ali puno sloeniji Danas proizvode oko 24% svjetskih potreba za elektrinom energijom Opskrbljuju vie od 1 milijarde ljudi s energijom Ukupna instalirana snaga u svijetu 675 GW
Podjela hidroelektrana
Velike
10 MW
Male
500 kW
Mini
100 kW Mikro 5 kW
Piko Napomena: postoje i druge podjele !
9
Podjela hidroelektrana
Velike hidroelektrane - Vee od 100 MW isporuuju energiju u velike elektroenergetske mree Srednje hidroelektrane 10 - 100 MW obino isporuuju energiju u mreu Male hidroelektrane 0,5 - 10 MW obino isporuuju energiju u mreu
10
Podjela hidroelektrana
Mini hidroelektrane - 100 - 500 kW - Otoni rad ili, to je ei sluaj, isporuuju energiju u mreu Mikro hidroelektrane - 5 - 100 KW - Obino daju energiju za malo naselje ili ruralnu industriju na udaljenijim podrujima udaljenima od mree Piko hidroelektrane - Od nekoliko stotina W do 5 kW - Podruja udaljena od mree
11
12
13
Mala hidroelektrana definira se kao hidroenergetski objekt elektrine snage do 10 MW (u RH te u veini zemalja EU). Ovakvo postrojenje zahtijeva prikladno podruje sliva oborina, odgovarajui pad, te izgradnju odnosno montau slijedeih komponenti: dovodni cjevovod ili kanal koji dovodi vodu turbini odnosno strojarnici koja sadri i elektrini generator te ostalu opremu za regulaciju vode.
14
15
+
Obnovljivi izvor el. energije, nema emisije u okoli, smanjivanje potronje fosilnih goriva Kontrola plavljenja i toka Sigurnija i pouzdanija opskrba el. energijom, stupanj djelovanja do 90%., poveana stabilnost, mali pogonski trokovi Pogodne za napajanje udaljenih izoliranih podruja Pozitivan drutveni utjecaj na regiju (zapoljavanje i sl.)
Ozljede i migracije riba, utjecaj na neposredni biosustav Buka i vibracije, vizualno naruavanje okolia Nestalan protok: varijacije toka i mala akumulacija osnovni problem pri radu u EES Izgradnja: visoki inicijalni investicijski trokovi
16
Protona hidroelektrana
19
Mikrohidroelektrana (protona)
20
Akumulaciona hidroelektrana
21
Akumulaciona hidroelektrana
22
23
26
27
28
Bitni pojmovi
Rijeno podruje odnosno slivno podruje Protok (brzina protoka) Pad
Osnovni hidroloki podaci potrebni za planiranje (male) hidroelektrane: Srednji dnevni (tjedni, mjeseni) protoci na zahvatu vode za dulji period (~ 20, 30, 40 godina) (Ovi podaci su rijetko kada dostupni) Vrlo esto se koriste indirektni postupci
29
Indirektni postupak: sastoji od premjetanja (transponiranja) podataka dovoljno dugog perioda mjerenja protoka ( 20 godina) iz drugog slivnog podruja na kojem postoji mjerna stanica
Mjerna stanica protoka Hidroelektrana
30
Indirektni postupak
Slivno podruje potencijalne hidroelektrane i slivno podruje s mjernom stanicom protoka trebali bi biti locirani u istoj regiji, na slinom podruju, sa slinim ponaanjem hidrologije (ovdje se misli na sline razine srednjih godinjih padalina) i sa slinom geolokom konfiguracijom terena. Mjerni ure aji za mjerenje padalina bi se trebali nalaziti unutar (ili blizu) oba slivna podruja i koristiti se za istovremeno mjerenje padalina.
31
Q = srednji godinji
protok
32
Procjena mogue proizvedene elektrine energije iz krivulje trajanja protoka. Nema vremenskog slijeda (predvi anje dan po dan) izlazne snage. U najboljem sluaju, mogue je predvidjeti sezonske varijacije.
33
Q Q
Max. protok turbine Min. protok turbine Bioloki minimum
34
35
Energija vode
elektrina energija
A kanal
Hb
= bruto pad
H = H b L = neto pad
36
Pav = g Q H
= snaga na turbini
Pt = t g Q H
t = uinkovitost turbine
(0<nt<1)
e = uinkovitost generatora i
transformatora (0<ne<1)
37
P = g Q H P 10 Q H
P = snaga u kilovatima (kW) g = gravitacijsko ubrzanje (9.81 m/s2) = uinkovitost turbina-generator-transformator (0<n<1) Q = protok (m3/s) H = neto pad (m)
38
Primjer 1a
Planinski potok s neto padom od 25 metara i brzinom protoka 600 litara u minuti. Kolika e biti snaga hidroelektrane? Pretpostaviti da uinkovitost elektrane iznosi 83%. H = 25 m Q = 600 /min 1 m3/1000 1 min/60sec = 0.01 m3/sec
= 0.83
P 10QH = 10 0.83 0.01 25 = 2.075 2.1 kW
39
Primjer 1b
Koliko elektrine energije (E) hidroelektrana moe proizvesti svake godine? E E E=Pt = 2.1 kW 24 h/dan 365 dana/god = 18 396 kWh godinje
Koliko se otprilike ljudi moe s tom energijom opskrbiti? (pretpostaviti aproksimativno 3000 kWh/ovjeku)? Ljudi = E 3000 = 18396/3000 = 6.13 Oko 6 ljudi
40
Primjer 2
Na drugoj lokaciji s neto padom od 100 m i brzinom protoka od 6 000 kubinih metara u sekundi (slino Nijagarinim slapovima). Odgovorite na ista pitanja. P 10QH = 10 0.83 6000 100 4.98 mil. kW = 4.98 GW E = P t = 4.98GW 24 h/dan 365 dana/god = 43 625 GWh = 43,6 TWh Ljudi = E 3000 = 43,6 TWh / 3000 kWh = 1.45 milijuna ljudi
Napomena: ovdje se pretpostavlja maksimalno mogua proizvodnja 24x7
41
US$/kW
Instalirana snaga u kW
42
43
Wisconsin Valley Improvement Company, http://www.wvic.com/hydro-facts.htm
Budunost hidroelektrana
44
45
46
Struktura proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije u svijetu u 2008. godini
47
Struktura proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije u svijetu u 2008. godini
48
49
50
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003
51
hydropower.org
52
Izradom Katastra malih vodnih snaga u Republici Hrvatskoj preliminarno je za 63 vodotoka, od ukupno njih 134 analiziranih, utvr eno postojanje 699 moguih poteza koritenja (pribline vrijednosti ukupne instalirane snage oko 177 MW i tehniki iskoristivog energetskog potencijala od 570 GWh) koji bi se mogli iskoristiti za izgradnju postrojenja specifine snage 50 kW/km do snage 5 MW.
53
Priblino 90% poteza koritenja nalazi u podruju snage ispod 500 kW, ali ako se kao mjerilo uzme instalirana snaga, dobiva se slika iz druge perspektive, tj. vie od 50% snage koncentrirano je u 11% poteza koritenja.
56
ZAHVALJUJEMO NA PANJI !
Male hidroelektrane
Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini
58
Male hidroelektrane
59
Glavni gra evinski objekti infrastrukture malih hidroelektrana: brana, nasip, preljevni prag s potrebnim ure ajima na zahvatu dovodni kanal, cjevovod ili tunel strojarnica odvodni kanal riblja staza prikljuni dalekovod s trafostanicom
60
Brane/nasipi imaju dvije funkcije: Poveanje raspoloivog pada Stvaranje akumulacije vode
Zahvat ima slijedee funkcije: Prevo enje vode u cjevovod odnosno dovodni kanal/tunel Minimiziranje koliine ostataka i taloga koja je noena dolazeom vodom
61
Brana
Na lokaciji brane odnosno nasipa usmjerava se voda u kanal, tunel odnosno cjevovod prema ulazu u turbinu. Male hidroelektrane izgra ene za primjene u izoliranim podrujima u veini sluajeva su protone, to znai da se voda u veini sluajeva ne akumulira odnosno da se koristi onoliko vode koliko je raspoloivo. Male hidroelektrane financijski ne mogu podnijeti troak izgradnje vee brane za akumuliranje vode, pa se prema tome obino koristi niska brana (ili nasip) jednostavnije konstrukcije. Konstrukcija moe biti od betona, drveta, zidana ili kombinacija svega navedenog.
62
63
Dovod/odvod vode
Zahvat se openito gradi od armiranog betona, okna za spreavanje prolaza smea se izra uje od elika, a vrata (ventil) na ulazu u kanal od drveta ili elika. Kanali se openito iskopavaju te slijede konture postojeeg terena Tuneli se smjetaju pod zemlju i kopaju se buenjem i miniranjem ili se koristi strojna tunelska builica. Cjevovod moe biti od elika, eljeza, plastike, betona ili drveta. Ulaz i izlaz turbine (koji ukljuuje ventile i vrata za zaustavljanje protoka kroz turbinu u sluaju prekida pogona ili odravanja) se openito izra uju od elika i eljeza. Ispust se najee, kao i kanal, iskopava.
64
Strojarnica
Strojarnice malih hidroelektrana su openito minimalne mogue veliine, s tim da pruaju adekvatnu osnovnu zatitu, pristup za odravanje i sigurnost. Konstrukcija je betonska ili od nekog drugog lokalno dostupnog gra evinskog materijala. Jednostavan dizajn s naglaskom na praktinost lako izgradive konstrukcije kako bi se postigli to nii trokovi (to je imperativ kod izgradnje malih hidroelektrana).
65
ZAHVALJUJEMO NA PANJI !
Male hidroelektrane
Elektrostrojarska oprema
Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini
67
Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema
68
Strojarnica
Kod malih hidroelektrana uloga strojarnice je da zatiti elektromehaniku opremu od vremenskih nepogoda. Broj, tip i snaga turbina i generatora, njihova konfiguracija, izvedba pada te konstitucija lokacije (terena) utjeu na oblik i veliinu zgrade. Povezivanje turbine i generatora u jednu vodootpornu (podvodnu) cjelinu koja se moe ugraditi direktno u tok rijeke znai da uobiajena (konvencionalna) strojarnica nije potrebna.
69
Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema
70
Turbina
Funkcija turbine je transformacija kinetike energije vode u mehaniku energiju rotirajuih dijelova turbine. Postoji mnogo razliitih tipova turbina kako bi se pokrio iroki raspon uvjeta koji proizlaze iz konfiguracije terena odnosno razliitih kombinacija protoka i pada. U velikom broju sluajeva turbine koje se koriste kod malih hidroelektrana su umanjene verzije turbina koje se koriste u konvencionalnim velikim hidroelektranama.
71
Vodne turbine
Izbor tipa, oblika i dimenzija turbine prvenstveno ovisi o: Neto padu Instaliranom (projektiranom) protoku Brzini vrtnje, koja odre uje tip i osnovni oblik rotora turbine i ostalih dijelova Brzini pobjega: najvea brzina koja se moe postii bez prikljuenog elektrinog optereenja Trokovima izgradnje male hidroelektrane
72
Turbina
Male vodne turbine mogu postii uinkovitost oko 90% Budui da pojedini tipovi turbina efikasno rade samo unutar granica odre enih protoka i padova, pri izboru pogodne turbine o tome se mora voditi rauna. Kod veine lokacija malih protonih hidroelektrana kod kojih protoci variraju znaajno, obino se odabiru one turbine koje efikasno rade u irokim granicama protoka (npr. Kaplan, Pelton, Turgo i Crossflow)
73
Klasifikacija turbina
Reakcijske turbine - Snaga proizlazi iz pada tlaka na turbini - Potpuno uronjena u vodu - Obodna brzina se pretvara u snagu osovine - Propelerna, Francisova i Kaplanova turbina Akcijske turbine - Pretvaraju kinetiku energiju vode tako da mlaznice poga aju lopatice - Nema pada tlaka na turbini - Peltonova, Turgo i Crossflow turbina
74
Vodne turbine
3 su osnovne kategorije konvencionalnih turbina:
Kaplan i Propelerna turbina; to su reakcijske turbine s aksijalnim protokom koje se koriste za male padove.
Francis turbina: reakcijska turbina radijalnog protoka s fiksnim lopaticama rotora i podesivim vodilicama lopatica koja se koristi za srednje padove.
Pelton: ovo je akcijska turbina s jednom ili vie mlaznica, a svaka mlaznica osigurava kontrolu protoka kroz prskalicu s iglom. Koristi se za srednje i velike padove.
75
Tipovi turbina
Francis turbina Kaplan turbina Pelton turbina Turgo turbina Ostali tipovi
76
Tipovi turbina
77
Tipovi turbina
Pelton Turgo Crossflow Kaplan Francis
78
79
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003
Francisova turbina
Padovi od 15 do 700 metara Srednje brzine protoka Visoka efikasnost =0.96 kod suvremenih izvedbi
80
81
82
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003
83
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003
Mali padovi (od 5 metara do 70 metara) Velike brzine protoka Mogue je upravljanje mlaznicama rotora, ime se postie vea pogonska fleksibilnost u cilju postizanja veeg faktora efikasnosti za razliite koliine vode (protoke) Visoka efikasnost
84
Peltonova turbina
Veliki padovi (od 100 metara do 1800 metara) Relativno male brzine protoka Maksimalno do 6 mlaznica Visoka uinkovitost
85
Turgo turbina
87
88
0.8 Efikasnost
0.6
Reakcijska
Propelerna Kaplan
90
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003
91
www.eere.energy.gov/windandhydro/hydro_rd.html
Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema
92
Generator
U generator se vri transformacija mehanike energije u elektrinu. Dvije vrste generatora: Sinkroni generator opremljen s vlastitim sustavom uzbude, Asinkroni generator koji uzbudu vue iz mree.
93
Generator
Sinkroni generator moe funkcionirati izolirano (odvojen od elektroenergetske mree), dok asinkroni generator za normalno funkcioniranje mora biti u vezi s ostalim generatorima (odnosno prikljuen na elektroenergetski sustav). Sinkroni generatori se koriste kao primarni izvori proizvodnje energije u elektroenergetskim sustava, ali tako er i u manjim izoliranim mreama kao i za samostalne primjene malih hidroelektrana (otoni rad). Asinkroni generatori esto su najjednostavnije i najjeftinije rjeenje za male hidroelektrane koje proizvode elektrinu energiju za isporuku u postojeu veliku elektroenergetsku mreu.
94
Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema
95
Regulacija turbine
To je sustav za prilagodbu proizvedene snage promjenljivom vodnom dotoku, a time i za odravanje frekvencije u sustavu Kontrolna oprema: Regulator koji moe biti mehaniki ili elektrini Prekidai i njihova zatita Automatska kontrola (upravljanje)
96
Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema
97
98
Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema
99
Transformator za potrebe postrojenja Vlastita potronja elektrane ukljuuje rasvjetu i pomone mehanike ure aje postrojenja. Na vlastitu potronju elektrine energije otpada oko 1 do 3% proizvedene elektrine snage u elektrani. Vii postotak se odnosi na mikro hidroelektrane (instalirane snage manje od 500 kW).
100
Opskrba istosmjernim naponom za potrebe kontrole i upravljanja Hidroelektrane s instaliranom snagom veom od 500 kW zahtijevaju istosmjerni sustav s baterijama, punjaem baterija i dr. Kapacitet u amper-satima mora biti toliki da (u sluaju prekida struje punjenja) bude osigurana potpuna kontrola (upravljanje) toliko dugo koliko bi bilo potrebno da se poduzmu mjere uklanjanja kvara.
101
Ure aji za mjerenje protoka i razine vode ispred i iza elektrane Kao dio monitoringa za potrebe turbinske regulacije Ure aji u vanjskoj trafostanici za transformaciju napona na razinu dalekovodne mree Prekidai moraju u kratkom vremenu odvojiti hidroelektranu od elektroenergetske mree u sluaju pojave kvara u hidroelektrani. Katodni odvodnici za zatitu od prenapona iz mree ili udara munje se obino montiraju u trafostanici.
102
ZAHVALJUJEMO NA PANJI !
Male hidroelektrane
Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini
104
Male hidroelektrane
105
106
MH Roki slap Izgra ena 1910. Rekonstruirana 1998. Instalirana snaga 1,64 MW Godinja proizvodnja elektrine energije 7,11 GWh (u 2008.)
108
109
110
111
112
MH Tvornica cementa Majdan Izgra ena 1913. Trenutno izvan pogona (Instalirana snaga 1,2 MW) (Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 3,5 GWh)
113
114
115
116
MH Pamuna industrija Duga Resa Izgra ena 1937. Instalirana snaga 1,1 MW Godinja proizvodnja elektrine energije 2,01 GWh (u 2008.)
117
118
119
120
121
MH abranka (Urh) Izgra ena 1988. Instalirana snaga 8 kW Godinja proizvodnja elektrine energije 50 MWh (u 2008.)
122
123
124
125
126
127
MH abranka 1 (Finvest) Izgra ena 1991. Instalirana snaga 1 MW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 3,17 GWh
128
129
130
131
132
133
134
135
136
MH Kupina (Bujan) Izgra ena 1995. Instalirana snaga 45 kW Godinja proizvodnja elektrine energije 0,11 GWh (u 2008.)
137
138
139
MH abranka 2 (Finvest) Izgra ena 1996. Instalirana snaga 30 kW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 0,13 GWh
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
Veina malih hidroelektrana u vlasnitvu Hrvatske elektroprivrede je u sklopu velikih hidroelektrana odnosno veih hidroenergetskih sustava, pa se male hidroelektrane u bilancama snage i energije ne promatraju zasebno i do njihovog pojedinanog doprinosa nije lako doi. Ukupno instalirano u agregatima snage do 10 MW: oko 68 MW
151
MH Varadin agregat biolokog minimuma Izgra ena 1975. Instalirana snaga 585 kW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 3,8 GWh
152
153
154
155
MH akovec agregat biolokog minimuma Izgra ena 1982. Instalirana snaga 1,1 MW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 6,83 GWh
156
157
158
MH akovec agregat na drenanom jarku Izgra ena 1982. Instalirana snaga 340 kW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 2,2 GWh
159
160
161
MH Dubrava agregat biolokog minimuma Izgra ena 1989. Instalirana snaga 1,12 MW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 7,28 GWh
162
163
164
MH Dubrava agregat na drenanom jarku Izgra ena 1989. Instalirana snaga 2x340 MW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 4,02 GWh
165
166
167
168
MH Kri Izgra ena 1988. Instalirana snaga 300 kW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 2 GWh
169
170
171
172
ZAHVALJUJEMO NA PANJI !
173
Male hidroelektrane
Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini
174
Male hidroelektrane
175
Mogunost realizacije projekata izgradnje malih hidroelektrana prvenstveno je odre ena zakonskom regulativom te situacijom na terenu S obzirom da se radi o tehnologiji koja je ve dugi niz godina u primjeni, tehniki aspekti realizacije ne predstavljaju problem
176
1997.
INICIJATIVA ZA IZGRADNJU MALE HIDROELEKTRANE
UGOVOR O KONCESIJI
PROJEKTIRANJE UPANIJSKI URED/ URED GRADA ZAGREBA (MIN. PROST. URE ENJA) UVJETI I SUGLASNOSTI
GRAEVNA DOZVOLA
INVESTITOR
DOKAZ O VLASNITVU (PRAVO KORITENJA)
IZBOR LOKACIJE
INVESTITOR/UPRAVA HEP-A
UGOVOR S HEP-OM
INSTITUTI
STUDIJA IZVODLJIVOSTI
IDEJNO RJEENJE
STRUNI NADZOR
INVESTITOR/VLASNIK
SUGLASNOST VLASNIKA
INVESTITOR/UPRAVA HEP-A
UPORABNA DOZVOLA
PREDUGOVOR S HEP-OM
POSTUPAK PROCJENE UTJECAJA NA OKOLI
UP. URED NAKON MILJENJA HRVATSKIH VODA (HRV. VODE UZ POTVRDU DUZV) DOZVOLBENI NALOG
KATASTARSKE PODLOGE
VODOPRAVNA DOZVOLA
LOKACIJSKA DOZVOLA
UVJETI I SUGLASNOSTI
KOMERCIJALNI POGON
177
DRAVNA UPRAVA ZA VODE
HEP
POSEBNI UVJETI
INICIJATIVA ZA IZGRADNJU MALE HIDROELEKTRANE
1999.
INVESTITOR
IZBOR LOKACIJE
UP. POGLAVARSTVO (VLADA RH) IMENOVANJE KOMISIJE ZA OCJENU STUDIJE UTJECAJA NAOKOLI
PROJEKTANT
STUDIJA IZVODLJIVOSTI
IDEJNO RJEENJE
INVESTITOR/VLASNIK
SUGLASNOST VLASNIKA
PREDUGOVOR S HEP-OM
LOKACIJSKA DOZVOLA
DRAVNA UPRAVA ZA VODE ODLUKA O DODJELI KONCESIJE DRAVNA UPRAVA ZA VODE HRVATSKE VODE STRUNI NADZOR NAD ISPUNJENJEM OBAVEZA IZ UGOVORA
UGOVOR O KONCESIJI
MIN. POLJOPRIVREDE I UMARSTVA POSEBNI UVJETI URE ENJA PROSTORA I PRETHODNA SUGLASNOST ZA IZRADU TEH. DOKUMENTACIJE
178
1999.
ISTRANI RADOVI
INVESTITOR/UPRAVA HEP-A
PROJEKTANT
UGOVOR S HEP-OM
GLAVNI PROJEKT
STRUNI NADZOR
UVJETI I SUGLASNOSTI
UPORABNA DOZVOLA
VGO HRVATSKIH VODA VODOPRAVNA SUGLASNOST
UP. URED NAKON MILJENJA HRV. VODA (HRV. VODE UZ POTVRDU DUZV) DOZVOLBENI NALOG
UP. URED NAKON MILJENJA HRV. VODA (HRV. VODE UZ POTVRDU DUZV)
VODOPRAVNA DOZVOLA
KOMERCIJALNI POGON
179
2004.
180
2010.
181
Prepoznato je 48 potrebnih aktivnosti temeljem 19 osnovnih zakonskih akata To rezultira potrebom isho enja 67 razliitih dokumenata iz vie institucija isho enje svakog dokumenta iziskuje i odre ene (ponekad i znaajne) trokove Dodatna komplikacija proizlazi i iz dupliciranja odnosno repliciranja nekih podloga i dokumenata Nejasna je razina potrebnih obrada prilikom izrade studija utjecaja na prirodu i okoli
182
Procedura je ista za objekt od 10 MW kao i za objekt od 10 kW Procjene vremenskog opsega procedure (od ideje o gradnji do objekta u pogonu) je 5-7 godina ovo se smatra dobrim rezultatom, jer u veini zemalja EU radi se o slinom (ili duljem) vremenskom trajanju Zbog nedovoljno jasne procedure neke aktivnosti se mogu vriti i paralelno, ali u tom sluaju postoji rizik da vie investitora ishodi razliite dokumente za istu lokaciju
183
Nerijeeni i/ili komplicirani imovinsko pravni odnosi na velikom broju promatranih potencijalnih lokacija poseban je problem velikog broja vlasnika ako se radi o tehnikom rjeenju koje ukljuuje akumulacijsko jezero Nedovoljna koliina i tehnika razina podataka o protocima (viegodinji hidroloki nizovi) na promatranim potencijalnim lokacijama Procedura za male HE je kompliciranija nego za ostale obnovljive izvore, jer ukljuuje i isho enje dodatnog paketa dozvola i suglasnosti vezanih uz koritenje vodnih resursa (vodopravni uvjeti, vodopravna suglasnost, koncesija za koritenje voda i javnog vodnog dobra, dozvolbeni nalog, vodopravna dozvola)
184
ak i u strunoj javnosti danas se olako barata s podatkom o potencijalu malih hidroelektrana u Hrvatskoj: 177 MW odnosno 568 GWh godinje na 699 lokacija Ono to se ne zna je da se radi se o tehnikim rjeenjima za male HE do 5 MW definiranim temeljem metodologije stare vie od 30 godina bez uzimanja u obzir dananjih shvaanja o uvjetima i ogranienjima koja proizlaze iz zatite prirodne i kulturne batine te okolia bez analize mogunosti realnog prihvata proizvedene elektrine energije u dalekovodnu mreu To daje iskrivljenu sliku o stvarnim mogunostima izgradnje, a za posljedicu ima olako pristupanje planiranju, projektiranju i izgradnji ovih objekata
185
ZAHVALJUJEMO NA PANJI !
186
Male hidroelektrane
Aspekti zatite okolia
Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini
Energetski institut Hrvoje Poar Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost
187
Program
Strateki dokumenti/RH regulativa Pozitivni i negativni utjecaji na okoli malih hidroelektrana Smjernice vezano uz utjecaj na okoli
188
Strateki dokumenti
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Raspoloive vodne snage i preostali hidropotencijal strateki su vani za RH jer rije je o vlastitom i obnovljivom izvoru energije prihvatljivom za okoli Interes vodnoga gospodarstva jest sudjelovanje u realizaciji energetskih projekata, ime se osigurava uinkovitije koritenje raspoloivih vodnih resursa (vienamjenska rjeenja) i osigurava odrivost vodnog reima (osiguranje ekoloki prihvatljivih protoka, oplemenjivanje malih voda i slino) Cilj - Integralnim upravljanjem vodama potrebno je: osigurati potrebnu koliinu vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske namjene postii i ouvati dobro stanje voda zbog zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava Zahvaanje vode za razne potrebe (stanovnitvo, poljoprivreda, industrija) mora biti odrivo sa stajalita ouvanja okolia i razvoja gospodarstva. Naelo odrivog razvoja podrazumijeva integralno upravljanje vodama, kojim e se osigurati ravnotea izme u koritenja resursa za poboljanje ivotnih uvjeta i poticanje razvoja, te zatite resursa i ouvanja njihovih ekolokih funkcija, a sve uz uvaavanje me unarodnih obveza i normi na graninim i prekograninim vodotocima
189
Strateki dokumenti
Nacionalna strategija zatite okolia (NN 46/02) i Nacionalni plan djelovanja na okoli (NN 46/02) Dugoroni sveobuhvatni cilj zatite okolia je dugorona i cjelovita zatita okolia uz gospodarski napredak i socijalni boljitak kako bi se s vremenom postigli uvjeti za odrivi razvitak Energetski sektor odre en je kao jedan od primarnih sektora u koji je potrebno uvrstiti zahtjeve zatite okolia kao sastavni dio strategije i politike razvoja, a posebno u sluaju izgradnje novih energetskih objekata Ciljevi zatite okolia za energetski sektor ukljuuju slijedee: Promjena tehnologije radi proizvodnje energije i energenata na nain koji e biti prihvatljiv za okoli Strategijom je naglaeno da se pri ostvarivanju ciljeva razvoja energetike, posebna panja treba posvetiti vrednovanju energetske uinkovitosti i razvoju novih i obnovljivih izvora. Te da je neophodno uzeti u obzir gospodarske i dravno-pravne imbenike kao i zahtjeve koji proizlaze iz okolia
190
Strateki dokumenti
Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Sveukupna bioloka, krajobrazna i geoloka raznolikost predstavlja temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak RH Strateki ciljevi: Ouvati sveukupnu bioloku, krajobraznu i geoloku raznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji razvitak RH Osigurati integralnu zatitu prirode kroz suradnju s drugim sektorima Energetika prepoznata kao jedan od sektora koji ima znaajan utjecaj na bioloku i krajobraznu raznolikost Potreba uvo enja obnovljivih izvora energije koji ne proizvode staklenike plinove. Me utim, kontroverzna pitanja pojavljuju se i oko utjecaja obnovljivih izvora energije na bioloku raznolikost Strateke smjernice: Gospodarenje i upravljanje u energetskom sektoru temeljiti na naelima ouvanja sastavnica bioloke i krajobrazne raznolikosti s posebnim naglaskom na zatiena podruja, podruje ekoloke mree i budua NATURA 2000 podruja
191
Strateki dokumenti
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) Cilj: Izgradnja sustava uravnoteenog razvoja odnosa izme u sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i ouvanja okolia, koji e hrvatskim gra anima i hrvatskom gospodarstvu omoguiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom Udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potronji energije u 2020. godini iznosit e 20% Udio elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuivo velike hidroelektrana, u ukupnoj potronji elektrine energije e iznositi 35% Cilj za male hidroelektrane: Izgradnju barem 100 MW malih hidroelektrana do 2020. godine (zbog visokih specifinih investicija i ogranienja vezanih za utjecaj na okoli, zatitu kulturno-povijesne batine i krajobraza taj cilj e biti teko postii) Dosljednom primjenom instrumenata zatite okolia (strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli, procjena utjecaja zahvata na okoli, ocjena prihvatljivosti za prirodu), planirani zahvati u energetskom sektoru potivat e naelo najmanjeg mogueg utjecaja na bioloku i krajobraznu raznolikost s posebnim naglaskom na zatiena podruja
192
Strateki dokumenti
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Tri opa cilja: stabilan gospodarski razvitak, pravedna raspodjela socijalnih mogunosti te zatita okolia U ostvarivanju spomenutih ciljeva potrebno je zatititi kapacitet Zemlje da odri ivot u svoj svojoj raznolikosti, potivati ogranienja koja postoje pri koritenju prirodnih dobara i osiguravati visoku razinu zatite i poboljanja kakvoe okolia, sprjeavati i smanjivati oneiavanje okolia i promicati odrivu proizvodnju i potronju kako gospodarski rast ne bi nuno znaio i degradaciju okolia Uzimajui u obzir sve vee utjecaje na okoli Strategija definira osam kljunih podruja me u kojima je i Energija Glavni cilj u podruju Energija je osiguravanje kvalitetne i sigurne opskrbe energijom, uz nuno smanjivanje negativnih uinaka na okoli i drutvo
193
RH regulativa
Zakon o vodama (NN 153/09) Ure uje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih gra evina, upravljanje kakvoom i koliinom voda, zatitu od tetnog djelovanja voda, detaljnu melioracijsku odvodnju i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro Ciljevi upravljanja vodama su: Postizanje i ouvanje dobrog stanja voda radi zatite ivota i zdravlja ljudi, zatite njihove imovine, zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava Zatita voda provodi se radi: Ouvanja ivota i zdravlja ljudi Zatite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava Zatite prirode Smanjenja oneienja i sprjeavanja daljnjeg pogoranja stanja voda Zatite i unapre enja stanja povrinskih voda, ukljuivo i priobalne vode te podzemnih voda, kao i radi uspostave prijanjeg stanja gdje je ono bilo povoljnije od sadanjega Omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene
194
RH regulativa
Vodne gra evine i ure aji za koritenje vodnih snaga moraju biti projektirani i izgra eni tako da: Omoguavaju vraanje voda u vodotoke i druga vodna tijela Ne smanjuju postojei opseg koritenja voda za vodoopskrbu, navodnjavanje i druge namjene ili ne sprjeavaju koritenje voda za druge namjene Ne smanjuju stupanj zatite od tetnog djelovanja voda i ne oteavaju provedbu mjera takve zatite Ne pogoravaju zdravstvene prilike i ne utjeu negativno na stanje voda Ne ugroavaju ivot i zdravlje ljudi, ne uzrokuju tetu na vodama i vodnom okoliu, na drugim sastavnicama okolia, na okoliu u cjelini, na imovini i na zakonu utemeljenim interesima drugih osoba Ne oteavaju pjeaki, cestovni i eljezniki promet te plovidbu na unutarnjim vodnim putovima
195
RH regulativa
Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Ciljevi zatite okolia su: Zatita biljnog i ivotinjskog svijeta, bioloke i krajobrazne raznolikosti te ouvanje ekoloke stabilnosti Zatita i poboljanje kakvoe pojedinih sastavnica okolia Zatita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza Racionalno koritenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije Odrivo koritenje prirodnih dobara, bez veeg oteivanja i ugroavanja okolia Ciljevi zatite okolia se postiu primjenom naela zatite okolia i instrumenta zatite okolia Naela zatite okolia: Naelo odrivog razvitka Naelo predostronosti Naelo ouvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioloke raznolikosti i krajobraza Naelo cjelovitog pristupa Instrumenti zatite okolia: Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli Procjena utjecaja zahvata na okoli Prostorni planovi
196
RH regulativa
Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08) Postupak kojim se procjenjuju vjerojatno znaajniji utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili programa Strateka procjena se obvezno provodi za: Plan i program, iskljuujui njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na dravnoj i podrunoj (regionalnoj) razini iz podruja: poljoprivrede, umarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama Za prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba, iskljuujui njihove izmjene i/ili dopune Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08, 67/09) Procjenom utjecaja zahvata na okoli prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje utjecaj zahvata na okoli tako da se utvr uje mogui izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, umu, klimu, ljude, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu, uzimajui u obzir njihove me uodnose Definirani zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoli Hidroelektrane snage vee od 5 MWel (MZOKPUG provodi ocjenu o potrebi izrade PUO)
197
RH regulativa
Zakon o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08) Ciljevi zatite prirode su: Ouvati i obnoviti postojeu bioloku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnotee i uskla enih odnosa s ljudskim djelovanjem Osigurati sustav zatite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga ouvanja Osigurati odrivo koritenje prirodnih dobara bez bitnog oteivanja dijelova prirode i uz to manje naruavanja ravnotee njezinih sastavnica Sprijeiti tetne zahvate ljudi i poremeaje u prirodi kao posljedice tehnolokog razvoja i obavljanja djelatnosti Zatiene prirodne vrijednosti su: Zatiena podruja Zatiene svojte Zatieni minerali, sigovine i fosili Ure uje Ocjenu prihvatljivosti plana, programa ili zahvata za ekoloku mreu
198
RH regulativa
Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07) Ekoloka mrea je sustav me usobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskom raspore enou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekolokim koridorima Podruja ekoloke mree u Hrvatskoj, sukladno ekolokoj mrei Europske unije NATURA 2000, podijeljena su na me unarodno vana podruja za ptice te podruja vana za ostale divlje svojte i stanine tipove Ekoloka mrea RH obuhvaa 47% kopnenog i 39% morskog teritorija RH Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (NN 118/09) Ocjena je obvezna za plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim planovima, programima ili zahvatima moe imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za odravanje staninih tipova (NN 7/06, 119/09) Propisuje ugroeni i rijetki stanini tipovi te mjere za ouvanje ugroenih i rijetkih staninih tipova u povoljnom stanju Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 99/09)
199
RH regulativa
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/07) Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 67/07) Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvo aa elektrine energije (NN 67/07)
200
Kopnene vode u RH
Crnomorski (68% teritorija) i jadranski (32% teritorija) sliv Ukupna duljina vodotoka oko 21.000 km Velika bioloka raznolikost 152 vrste slatkovodnih riba 18 endema (na 2. mjestu u Europi po broju slatkovodnih vrsta riba) 89 vrsta je ukljueno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske (znatan broj pred izumiranjem uglavnom krke endemske vrste) Najvei utjecaj na zajednice riba ima unos alohtonih vrsta, oneienje, degradacija stanita, posebice zbog regulacije vodotoka te gradnje brana hidroakumulacija 1850 vrsta beskraljenjaka
202
203
Utjecaj na okoli
Kritina mjesta Promjena fizikalno-kemijskih imbenika Niski preljevni prag i akumulacija Dovodni kanal Odvodni kanal Stari tok rijeke/potoka Promjene stanita Promjena flore i faune
204
Utjecaj na okoli
Ekoloki prihvatljiv protok (EPP) osigurava ekoloku ravnoteu i uva prirodnu stabilnost ekosustava vodotoka EPP za odre enu dionicu vodotoka ne treba nuno biti definiran kao jedna vrijednost minimalnog protoka koja vai tijekom cijele godine. esto se radi o nizu razliitih protoka koje treba isputati tijekom razliitih sezona godine Najee su vezani sa svojstvima izabranih bioindikatorskih vrsta. Kako se za to uobiajeno koriste ribe, razliite vrijednosti EPP-a trebaju zadovoljiti njihove razliite potrebe za vodom u otvorenom vodotoku tijekom mrijetenja, polaganja jajaaca, migracije itd. lanak 51. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08) U vlanim stanitima nije doputeno pregra ivanje vodotokova, isuivanje, zatrpavanje ili mijenjanje izvora i ponora, bara i dr. ako se time ugroava opstanak prirodnih vrijednosti i ouvanje bioloke raznolikosti Koliinu vode u vlanim stanitima koja je nuna za opstanak prirodnih vrijednosti i ouvanje bioloke raznolikosti, odre uje Ministarstvo kulture uz prethodno pribavljenu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za vode, na temelju studije o potrebnim koliinama vodnih zaliha u vlanim stanitima koju izra uje Dravni zavod za zatitu prirode u suradnji s pravnom osobom za obavljanje poslova upravljanja vodama Nadlena tijela u sklopu svoga djelokruga, te fizike i pravne osobe u obavljanju djelatnosti, duni su osigurati bioloki minimum vode u vlanim stanitima
205
Utjecaj na okoli
Brojne metode, modeli, pristupi za odre ivanje EPP-a od jednostavnih i brzih do sloenih, kompleksnih i dugotrajnih postupaka etiri osnovne skupine: Brzi i priblini postupci odre ivanja EPP-a Na osnovu hidroloki podataka QE=(0,15-0,20) x Q(srednji godinji protok) QE=(0,7-1,3) x Q(prosjena vrijednost minimalnih godinjih protoka) Vea vrijednost koeficijenata se koristi za manje vodotoke Metode kod kojih se koristi jedan ili manji broj vanih kriterija za odre ivanje EPP-a Metoda omoenog opsega; metoda presjeka Kompleksne interdisciplinarne metode odre ivanja EPP-a Viekriterijalne metode Metode simulacija stanita u otvorenim vodotocima IFIM (Instream Flow Incremental Methodology), PHABSIM (Physical HABitat SIMulation System)
206
Utjecaj na okoli
Prepreke za migraciju riba Uzroci migracija viestruki Traenje hrane Traenje mjesta za prezimljavanje Traenje prostora za razmnoavanje Uzrokuju smanjenje populacija pa ak i nestanak migratornih vrsta Riblje staze Fish ladder Fish bypass systems Fish lift
207
Utjecaj na okoli
Bio-akustina ograda za ribe Usmjerava ribe prema ribljoj stazi Elektrine barijere Fish friendly dizajn turbine
208
Utjecaj na okoli
Promjene u pronosu sedimenta Sedimentacija ispred brane Erozija nizvodno od brane Utjecaj na krajobraz Brana Dovodni kanal Zatvorenog tipa Otvorenog tipa Tlani cjevovod Strojarnica Odvodni kanal Pristupne ceste Dalekovod
209
Utjecaj na okoli
Oneienja strojnim i transformatorskim uljima Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07) Emisije buke iz strojarnice Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) U zoni namijenjenoj samo stanovanju i boravku imisije buke 55 dB(A) (dan), 40 dB(A) (no) Zatita postrojenja radi smanjenja buke
210
Utjecaj na okoli
Klimatske promjene smanjivanje emisije CO2 Emisije CO2 iz termoelektrana u RH 0,78 kg/kWh Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz bazne godine Cilj Europske unije je smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu za 20%, odnosno 30% ako odre ene obveze prihvate ostale drave (posebice Kina, Indija, Brazil) Smanjenje emisija SO2 i NOx Emisije SO2 iz termoelektrana u RH 4,82 g/kWh Emisije NOx iz termoelektrana u RH 1,36 g/kWh Skupljanje i zbrinjavanje otpada iz vodotoka
211
212
213
Smjernice
Adekvatan izbor lokacije Izvan zatienih podruja Izbjegavati negativni utjecaj na kulturnu batinu Procjena utjecaja na bioloku raznolikost Procjena utjecaja na krajobraz Koritenje ve postojeih brana, pregrada i akumulacija Tehnika i tehnoloka rjeenja u cilju zatite okolia Protoni rad Uklapanje postrojenja u okoli Tlani cjevovod ukopan u zemlju Bio-inenjering Riblje staze Fish-friendly turbine
214
Smjernice
Vienamjensko koritenje postrojenja Vodoopskrba Navodnjavanje Ekoloki prihvatljiv protok Ne predstavlja samo jednu vrijednost Kompleksni reim dozvoljenih minimalnih koliina vode razliitih u raznim razdobljima godine i kod razliitih vodnosti te stanja ekosustava Multidisciplinarni pristup Strunjaci iz podruja ekologije, hidrologije, geomorfologije i sl. Ukljuivanje javnosti Lokalna zajednica, NVU i sl.
215
ZAHVALJUJEMO NA PANJI !
216
Male hidroelektrane
Prostorno-planski aspekti
Energetska uinkovitost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini
Energetski institut Hrvoje Poar Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost
217
Program
Zakonske obaveze Metodologija izbora lokacije Kriteriji za ocjenjivanje potencijalnih lokacija Primjeri definiranih lokacija
218
Zakonske obaveze
Razvojna strategija Republike Hrvatske Ostvarivanje rasta i razvoja gospodarstva,makroekonomska stabilnost, socijalna kohezija i odrivi razvitak svih regija Bitan element je i razvoj energetskog sektora i njegov utjecaj na gospodarski i socijalni razvoj, zatitu okolia i koritenje prostora Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske Energetski sektor kao potpora za ostvarivanje rasta i razvoja gospodarstva, makroekonomske stabilnosti, socijalne kohezije i odrivi razvitak svih regija Energetski sustav planiran i ostvaren prema kriterijima: Diktiran potrebama korisnika, Raznolik i koristi razliite raspoloive izvore i tehnologije ovisno o lokalnim uvjetima i mogunostima, Decentraliziran, Koristi raspoloivu energiju uinkovito, Tei koritenju istijih energenata i tehnologija u najveoj moguoj mjeri Uklapanje nacionalnog energetskog sustava u regionalne, europske i svjetske trendove, tijekove i trita - stvaranje uvjeta za trino gospodarenje energijom
219
Zakonske obaveze
Strategija prostornog ure enja Republike Hrvatske (1997) Temeljni dravni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru (l. 64. ZPUG NN 76/07). Donosi se za razdoblje od 8 godina. Odre uje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) utvr uje mjere i aktivnosti za provo enje Strategije i odre uje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog ure enja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od 8 (4) godina.
220
Zakonske obaveze
Strategija prostornog ure enja Republike Hrvatske (1997) Ciljevi, smjernice i mjere energetskog razvoja obzirom na prostorni raspored i ure enje:
Zadrati sve postojee lokacije energetskih objekata kao podlogu za irenje i razvitak energetskog sustava (eksploatacijska polja nafte i plina s pripadajuim naftovodima i plinovodima, rafinerije, Jadranski naftovod, hidroelektrane i termoelektrane, dalekovode i transformatorske stanice itd.), Postojee energetske i prijenosne sustave osuvremeniti i (ili) proiriti (osuvremenjivanje /proirenje ne postavlja znaajnije nove prostorne zahtjeve), Zadrati sve do sada istraene i potencijalne lokacije za mogue nove energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraivanja, Zadrati postojee i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku povezuju sa susjednim zemljama,
221
Zakonske obaveze
Strategija prostornog ure enja Republike Hrvatske (1997) Ciljevi, smjernice i mjere energetskog razvoja obzirom na prostorni raspored i ure enje:
Dosljedno primjenjivati Kriterije za izbor lokacija termoelektrana i nuklearnih objekata u Republici Hrvatskoj (Uredba Vlade Republike Hrvatske), Istraiti s gospodarskog i ekolokog gledita mogunosti i opravdanost irenja plinske mree u Republici Hrvatskoj, Poticati i usmjeravati koritenje dopunskih energetskih izvora na upanijskoj ili opinskoj razini, Osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj zajednici na ijem se teritoriju objekti grade, Otvoriti mogunost sudjelovanja u razvitku energetike razliitih vlasnikih subjekata te definirati potrebu za odre enom pravnom regulativom koja bi uredila odnose me u sudionicima energetskog sustava, Primjenjivati najrelevantnije kriterije zatite okolia kod gradnje energetskih i prijenosnih sustava.
222
Zakonske obaveze
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) odre eni su prioriteti i dana detaljna pravila i upute za odre ivanje i ure enje prostora koji e biti namijenjeni za proizvodnju energije 90% potreba za elektrinom energijom iz izvora na vlastitom teritoriju, modernizacijom i proirivanjem postojeih te izgradnjom novih kapaciteta
Trenutno stanje: kratkoroni cilj o izgradnji 1500 MW novih kapaciteta do 2010. godine, nee biti ispunjen i da e ispunjenja tog cilja Hrvatska morati zadovoljavati energetske potrebe iz drugih izvora (najveim dijelom uvozom elektrine energije)
223
Zakonske obaveze
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999)
Zadravanje svih postojeih lokacija energetskih objekata, kod rekonstrukcije ili zamjene postrojenja, zahvate izvoditi po najviim tehnolokim, ekonomskim i ekolokim kriterijima uz saniranje i ure enje okolia elektrane, poboljanje tehnologije i zamjena energenata gdje je to mogue, zadravanje energetskih objekata koji su nas povezivali sa susjednim zemljama
Izgradnja novih energetskih postrojenja predvi ena je za tri podruja: ire podruje srednje i sjeverne Dalmacije, ire podruje istone Slavonije i ire podruje Zagrebake i Sisako-moslavake upanije
Zagovarati otvoreni pristup, odnosno odre enu internacionalizaciju izgradnje energetskih postrojenja; razmotriti sve predloene potencijalne lokacije za nove energetske objekte uz odre enu novelaciju, radi postupka optimalizacije snabdijevanja energijom do 2015. g. i pri odabiru primjenjivati Kriterije za lociranje termoelektrana i nuklearnih objekata u Republici Hrvatskoj; osigurati nove lokacije za povezivanje/zajedniku izgradnju, prvenstveno hidroelektrana s Ma arskom, BiH, i Slovenijom; stvoriti uvjete za koritenje dopunskih izvora na upanijskoj ili opinskoj razini, osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj zajednici za energetske objekte, izraditi i provoditi nove plinske projekte, posebnu panju treba posvetiti izboru energenata.
224
Zakonske obaveze
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Koritenje drugih izvora energije i dopunska rjeenja s ciljem poboljanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te tednji energije, a obuhvaa sustave postavljene u Nacionalnim programima za izgradnju malih postrojenja: sustav malih elektrana (MAHE), Sunceva energija (SUEN), bioenergija (BIOEN), energija vjetra (ENWIND), geotermalna energija (GEOEN).
225
Zakonske obaveze
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Ispitati i koristiti hidropotencijale na rijekama Sava, Drava, Lika i Gacka, provesti plinofikaciju drave, planiranje vienamjenskih sustava kako bi se pristupilo rjeavanju kompleksnih vodnogospodarskih problema na slivovima velikih rijeka Prioritetni, hidroenergetski vienamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora, te sa zahtjevima zatite prostora, a planiraju se kao sloeni prostorno gospodarski, infrastrukturni i ekoloki sustavi, ukljuivi sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji omoguavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata S gledita prostornog ure enja i osiguranja uvjeta u prostoru, smjernice za uspostavu sustava malih hidroelektrana za lokalne potrebe treba ugraditi u upanijske prostorne planove uz uvaavanje ouvanja prostora i krajolika te osiguranja potrebnog biolokog minimuma vode i protoka za druge svrhe.
226
Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Termoenergetski objekti i hidroelektrane Godina podataka 1997. Stanje 2005. Planirano 2015.
227
Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Elektroenergetski sustav Godina podataka 1997. Stanje 2005. Planirano 2015.
228
Zakonske obaveze
Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Do 10 MW MHE Perua, MHE Pranevii
229
Zakonske obaveze
Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) 10 - 100 MW Mursko Sredie, Podturen, Gorian, Kotoriba
230
Osnovni tehniki preduvjeti potencijal Poloaj energetskog postrojenja u elektroenergetskom sustavu Karakteristike okolia lokacije prepoznati ogranienja:
Ekoloka Prostorno planska Zatita kulturne batine Nacionalna regulativa zatite okolia EU regulativa Me unarodne konvencije i sporazumi
231
Procjena utjecaja na okoli Ekosustav malog vodotoka bioraznolikost, hidroloki reim, migracija riba i plovnost rijeka, sedimentacija u akumulaciji, kvaliteta vode Stanovnitvo iseljavanje, zdravlje, buka, ugroavanje infrastrukture Krajobraz i kulturno naslje e vizualni utjecaj, ugroavanje arheolokih lokacija ili povijesnih objekata Kumulativni utjecaj izgradnjom vie malih hidroelektrana na jednom vodotoku Mjere zatite okolia za sve nepovoljne utjecaje Na temelju strunih analiza, intervjua, terenskih i ostalih istraivanja prostorno planiranje, gra evinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, biologija, arhitektura, povijest umjetnosti uz suglasnost nadlenih lokalnih tijela
233
234
235
Teini faktori za ocjenjivanje potencijalnih lokacija Vrednuju ocjene ogranienja i podataka o lokaciji Daju konani izbor lokacija
Stot = Sk * zk
gdje je, Stot ukupna ocjena lokacije, Sk ocjena lokacije po kriteriju k, zk teinski faktor kriterija k.
236
Program koritenja hidroenergije koji se zasniva na vodnom sustavu rijeke Cetine prirodni protok, gotovo je u cijelosti iskoriten u smislu proizvodnje elektrine energije. Mogunost dodatnog iskoritenja hidropotencijala upanije (rijeke Cetine i njenih pritoka i rijeke Jadro) odre uje se mogunou izgradnje ogranienog broja malih hidroelektrana, koje ne smiju imati utjecaj na ukupni reim vodotoka, zatitnih dijelova prirode i krajobraznih vrijednosti - Studija o utjecaju promjene reima voda i utjecaja na floru i faunu vodotoka. Za gradnju malih hidroelektrana ne smiju se koristiti podruja izvorita, podruja krajobraznih vrijednosti, te zatieni dijelovi prirode, a to e se utvrditi prostornim planovima ure enja gradova i opina. Prikazane su mogunosti gradnje malih hidroelektrana na lokacijama: Pranevii, Perua, Tisne stine i Riice.
Prostorni plan ure enja Splitsko-dalmatinske upanije Sl.glasnik 1/03, 5/05, 5/06, 13/07)
238
Prostorni plan ure enja Splitsko-dalmatinske upanije Sl.glasnik 1/03, 5/05, 5/06, 13/07)
240
241
242
243
ZAHVALJUJEMO NA PANJI !
244