You are on page 1of 244

Male hidroelektrane

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini

ENergy Efficiency and RenewablesSUPporting Policies in Local level for EnergY

Energetski institut Hrvoje Poar

Struktura prezentacije

Uvod Procesi pretvorbe energije u hidroelektranama Osnovne karakteristike malih hidroelektrana Prikupljanje podataka i odre ivanje potencijala Budunost hidroelektrana Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj

Uvod

Hidroelektrane danas
Jednak koncept kao i povijesnih mlinova, ali puno sloeniji Danas proizvode oko 24% svjetskih potreba za elektrinom energijom Opskrbljuju vie od 1 milijarde ljudi s energijom Ukupna instalirana snaga u svijetu 675 GW

Procesi pretvorbe energije u hidroelektranama

Procesi pretvorbe energije u hidroelektranama


Potencijalna energija vode pretvara se u kinetiku energiju vode koja se dovodi turbini kroz kanale odnosno cjevovode Kinetika energija vode u pokretu se rotacijom turbine pretvara u mehaniku energiju Mehanika energija rotirajue turbine se pretvara u elektrinu energiju u generatoru s kojim je mehaniki povezana osovinom

Podjela hidroelektrana

Velike
10 MW

Male
500 kW

Mini
100 kW Mikro 5 kW
Piko Napomena: postoje i druge podjele !
9

Podjela hidroelektrana

Velike hidroelektrane - Vee od 100 MW isporuuju energiju u velike elektroenergetske mree Srednje hidroelektrane 10 - 100 MW obino isporuuju energiju u mreu Male hidroelektrane 0,5 - 10 MW obino isporuuju energiju u mreu
10

Podjela hidroelektrana

Mini hidroelektrane - 100 - 500 kW - Otoni rad ili, to je ei sluaj, isporuuju energiju u mreu Mikro hidroelektrane - 5 - 100 KW - Obino daju energiju za malo naselje ili ruralnu industriju na udaljenijim podrujima udaljenima od mree Piko hidroelektrane - Od nekoliko stotina W do 5 kW - Podruja udaljena od mree

11

Osnovna podjela hidroelektrana


Kako je cilj hidroelektrane je pretvaranje potencijalne energije volumena vode (koja tee zbog postojanja visinske razlike) u elektrinu energiju, snaga elektrane je proporcionalna s protokom i padom. Prema padu, postrojenja se mogu klasificirati u tri kategorije: veliki padovi: vei od 100 m, srednji padovi: 30 100 m, mali padovi: 2 30 m.
Mali pad Srednji pad Veliki pad

12

Osnovne karakteristike malih hidroelektrana

13

Osnovne karakteristike malih HE

Mala hidroelektrana definira se kao hidroenergetski objekt elektrine snage do 10 MW (u RH te u veini zemalja EU). Ovakvo postrojenje zahtijeva prikladno podruje sliva oborina, odgovarajui pad, te izgradnju odnosno montau slijedeih komponenti: dovodni cjevovod ili kanal koji dovodi vodu turbini odnosno strojarnici koja sadri i elektrini generator te ostalu opremu za regulaciju vode.

14

Osnovne karakteristike malih HE


Hidroelektrane su vaan energetski izvor sa stajalita zatite okolia budui da praktiki: ne emitiraju CO2, ne emitiraju SO2, ne emitiraju NOx niti bilo koji drugi tip tetnih plinova, nema nikakvog otpada proizvodnje (vrstog ili tekueg).

Hidroelektrana koristi prirodni ili umjetni (konstrukcijski stvoren) pad vodotoka

15

Osnovne karakteristike malih HE

+
Obnovljivi izvor el. energije, nema emisije u okoli, smanjivanje potronje fosilnih goriva Kontrola plavljenja i toka Sigurnija i pouzdanija opskrba el. energijom, stupanj djelovanja do 90%., poveana stabilnost, mali pogonski trokovi Pogodne za napajanje udaljenih izoliranih podruja Pozitivan drutveni utjecaj na regiju (zapoljavanje i sl.)

Ozljede i migracije riba, utjecaj na neposredni biosustav Buka i vibracije, vizualno naruavanje okolia Nestalan protok: varijacije toka i mala akumulacija osnovni problem pri radu u EES Izgradnja: visoki inicijalni investicijski trokovi

16

Osnovne karakteristike malih HE


Male hidroelektrane ponekad su prikladne za decentralizirana podruja s malom potronjom te otoni pogon (off-grid operation). Ali i za niskonaponske mree i lokalne mikro mree. Osim u vlasnitvu velikih elektroprivrednih poduzea, mogu biti i u vlasnitvu manjih privatnih poduzetnika. Kratak period izgradnje, mogui znaajan utjecaj na kvalitetu ivota sredine. Prilagodba brzim promjenama optereenja. Vrlo dug ivotni vijek i sigurnost investicija.
17

Tipovi malih hidroelektrana


S obzirom na tip mree: centralizirana elektroenergetska mrea, otona (izolirana) ili off-grid mrea, za vlastite potrebe ili namjensku opskrbu (npr. tvornica cementa). S obzirom na tip regulacije: protona (manje snage, snaga varira s protokom), protona s malim bazenom (pokrivanje dnevnih vrnih optereenja), akumulaciona (vee snage, poplavljeno vee podruje), crpno akumulaciona (koristi energiju iz mree kada je mrea manje optereena za pumpanje vode, ne tako esto i s malim snagama)
18

Protona hidroelektrana

19

Mikrohidroelektrana (protona)

20

Akumulaciona hidroelektrana

21

Akumulaciona hidroelektrana

22

Crpno akumulaciona hidroelektrana

23

Crpno akumulaciona hidroelektrana

za vrijeme niskog optereenja sustava (no)


24

Crpno akumulaciona hidroelektrana

za vrijeme visokih optereenja sustava (dan)


25

Crpno akumulaciona nain rada tijekom dana

26

Prikupljanje podataka i odre ivanje potencijala

27

Prikupljanje podataka i odre ivanje potencijala


Mjerenje protoka tijekom duljeg vremenskog razdoblja Odre ivanje krivulje trajanja protoka Ispitivanje izvodljivosti i cijene projekta Hidrologija, ekologija, prostorni planovi, utjecaj na kulturnu batinu i ivot... Princip diskvalificiranja lokacije uz minimiziranje ulaganja

28

Bitni pojmovi
Rijeno podruje odnosno slivno podruje Protok (brzina protoka) Pad

Osnovni hidroloki podaci potrebni za planiranje (male) hidroelektrane: Srednji dnevni (tjedni, mjeseni) protoci na zahvatu vode za dulji period (~ 20, 30, 40 godina) (Ovi podaci su rijetko kada dostupni) Vrlo esto se koriste indirektni postupci
29

Indirektni postupak: sastoji od premjetanja (transponiranja) podataka dovoljno dugog perioda mjerenja protoka ( 20 godina) iz drugog slivnog podruja na kojem postoji mjerna stanica
Mjerna stanica protoka Hidroelektrana

30

Indirektni postupak
Slivno podruje potencijalne hidroelektrane i slivno podruje s mjernom stanicom protoka trebali bi biti locirani u istoj regiji, na slinom podruju, sa slinim ponaanjem hidrologije (ovdje se misli na sline razine srednjih godinjih padalina) i sa slinom geolokom konfiguracijom terena. Mjerni ure aji za mjerenje padalina bi se trebali nalaziti unutar (ili blizu) oba slivna podruja i koristiti se za istovremeno mjerenje padalina.

31

Krivulja trajanja protoka


10 8 6 Q Q 4 2 0 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1

Q = srednji godinji
protok

32

Procjena energije (primjer)


Akumulacijski bazeni su vrlo malog volumena Protona hidroelektrana Sluaj kod brojnih malih hidroelektrana

Procjena mogue proizvedene elektrine energije iz krivulje trajanja protoka. Nema vremenskog slijeda (predvi anje dan po dan) izlazne snage. U najboljem sluaju, mogue je predvidjeti sezonske varijacije.

33

Procjena energije (primjer)


Protona hidroelektrana i krivulja trajanja protoka

Q Q
Max. protok turbine Min. protok turbine Bioloki minimum

5 4 3 2 1 0 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1

34

Procjena energije (primjer)


Protona hidroelektrana

Potrebni podaci za procjenu energije:


Krivulja trajanja protoka, Maksimalni i minimalni protok turbine (odre eno krivuljom turbine), Bioloki minimum, Gubici u cjevovodu zbog pada, Krivulje efikasnosti turbine i elektrine opreme.

35

Energija vode

elektrina energija
A kanal

H b = bruto pad u metrima


cjevovod

Hb

= bruto pad

L = gubici u kanalu, cjevovodu, u metrima


turbina B

H = H b L = neto pad

Q = brzina protoka ili usisa, u m3/s

36

Proraun snage hidroelektrane


Pb = g Q H b = bruto snaga, u W

g = gravitacija (9.81 m/s2)

Pav = g Q H

= snaga na turbini

= gustoa (1000 kg/m3)

Pt = t g Q H

= izlazna snaga turbine

t = uinkovitost turbine
(0<nt<1)

Pe = e t g Q H = izlazna elektrina snaga

e = uinkovitost generatora i
transformatora (0<ne<1)
37

Proraun snage hidroelektrane


(pojednostavljeni izraz)

P = g Q H P 10 Q H
P = snaga u kilovatima (kW) g = gravitacijsko ubrzanje (9.81 m/s2) = uinkovitost turbina-generator-transformator (0<n<1) Q = protok (m3/s) H = neto pad (m)
38

Primjer 1a
Planinski potok s neto padom od 25 metara i brzinom protoka 600 litara u minuti. Kolika e biti snaga hidroelektrane? Pretpostaviti da uinkovitost elektrane iznosi 83%. H = 25 m Q = 600 /min 1 m3/1000 1 min/60sec = 0.01 m3/sec

= 0.83
P 10QH = 10 0.83 0.01 25 = 2.075 2.1 kW

39

Primjer 1b
Koliko elektrine energije (E) hidroelektrana moe proizvesti svake godine? E E E=Pt = 2.1 kW 24 h/dan 365 dana/god = 18 396 kWh godinje

Koliko se otprilike ljudi moe s tom energijom opskrbiti? (pretpostaviti aproksimativno 3000 kWh/ovjeku)? Ljudi = E 3000 = 18396/3000 = 6.13 Oko 6 ljudi

40

Primjer 2
Na drugoj lokaciji s neto padom od 100 m i brzinom protoka od 6 000 kubinih metara u sekundi (slino Nijagarinim slapovima). Odgovorite na ista pitanja. P 10QH = 10 0.83 6000 100 4.98 mil. kW = 4.98 GW E = P t = 4.98GW 24 h/dan 365 dana/god = 43 625 GWh = 43,6 TWh Ljudi = E 3000 = 43,6 TWh / 3000 kWh = 1.45 milijuna ljudi
Napomena: ovdje se pretpostavlja maksimalno mogua proizvodnja 24x7

41

Raspon trokova projekata malih HE

US$/kW

Instalirana snaga u kW
42

Usporedba trokova proizvodnje energije

43
Wisconsin Valley Improvement Company, http://www.wvic.com/hydro-facts.htm

Budunost hidroelektrana

44

Proizvodnja el. energije u svijetu po izvorima

45

Struktura proizvodnje elektrine energije u svijetu u 2008. godini

46

Struktura proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije u svijetu u 2008. godini

47

Struktura proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije u svijetu u 2008. godini

48

Izgra eni kapaciteti hidroelektrana

World Atlas of Hydropower and Dams, 2002

49

Potencijal hidroenergije po kontinentima

50
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003

Razvoj kapaciteta hidroelektrana

51
hydropower.org

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj

52

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj


Iako se energija rijeka i potoka u Hrvatskoj koristila od davnina (za pogon mlinova i sl.), sustavna istraivanja mogunosti za njezino iskoritavanje u hidroenergetske svrhe u malim hidroelektranama na podruju Hrvatske zapoela su tek 1980. godine.

Izradom Katastra malih vodnih snaga u Republici Hrvatskoj preliminarno je za 63 vodotoka, od ukupno njih 134 analiziranih, utvr eno postojanje 699 moguih poteza koritenja (pribline vrijednosti ukupne instalirane snage oko 177 MW i tehniki iskoristivog energetskog potencijala od 570 GWh) koji bi se mogli iskoristiti za izgradnju postrojenja specifine snage 50 kW/km do snage 5 MW.

53

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj


Daljnjim analizama kroz izradu Katastra malih hidroelektrana I faza i Katastra malih hidroelektrana IIA faza od ukupno 63 potencijalno iskoristivih obra eno je za sada 20 malih vodotoka na kojima je utvr eno ukupno 67 moguih poteza koritenja (lokacija) za izgradnju postrojenja snage do 5 MW Me utim pokazalo se da je znatno manji broj (njih 18) realno iskoristivih lokacija, jer izgradnja ovakvih zahvata trai ispunjenje i niza preduvjeta (prostorni planovi, zatita prirodne i kulturne batine, bioloki minimum,) koji u vrijeme spomenutih istraivanja nisu adekvatno uzimani u obzir. U rasponu snaga hidroelektrana 5 do 10 MW, prema dostupnim izvorima mogua je izgradnja oko 125 MW, me utim, kako su potrebna dodatna istraivanja za oekivati je da e se taj broj smanjiti.
54

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj


Posebnost malih HE je u tome da je rasprostranjenost i broj potencijalnih lokacija vei to je predvi ena snaga instalacije manja, jer prirodne vodne stepenice s manjom visinskom razlikom su ee nego one s velikom visinskom razlikom. Hrvatske vodotoke karakterizira veliki broj lokacija s malim padovima. U veini sluajeva povoljne lokacije nalaze se u gornjim dijelovima vodotoka, to u naim uvjetima znai da se radi o nepristupanim i slabo naseljenim podrujima, gdje ne postoji velika potronja i kvalitetno razvedena distributivna mrea, a to su tako er u veini sluajeva lokacije u netaknutoj prirodi.
55

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj


350 300 Broj poteza koritenja 250 200 30 150 100 50 0 Manje od 100 100-500 500-1000 1000-1500 1500-5000 20 10 0 Broj poteza koritenja Instalirana snaga 40 60 50 Ukupna instalirana snaga poteza koritenja za pojedine raspone (MW)

Rasponi instalirane snage (kW)

Priblino 90% poteza koritenja nalazi u podruju snage ispod 500 kW, ali ako se kao mjerilo uzme instalirana snaga, dobiva se slika iz druge perspektive, tj. vie od 50% snage koncentrirano je u 11% poteza koritenja.
56

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Dr.sc. Hubert Bai, dipl.ing.el., MBA Nikola Matijaevi, dipl.ing.el. 57

Male hidroelektrane

ENergy Efficiency and RenewablesSUPporting Policies in Local level for EnergY

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini

Energetski institut Hrvoje Poar

58

Male hidroelektrane

Gra evinski radovi i objekti

59

Gra evinski radovi i objekti

Glavni gra evinski objekti infrastrukture malih hidroelektrana: brana, nasip, preljevni prag s potrebnim ure ajima na zahvatu dovodni kanal, cjevovod ili tunel strojarnica odvodni kanal riblja staza prikljuni dalekovod s trafostanicom

60

Gra evinski radovi i objekti

Brane/nasipi imaju dvije funkcije: Poveanje raspoloivog pada Stvaranje akumulacije vode

Zahvat ima slijedee funkcije: Prevo enje vode u cjevovod odnosno dovodni kanal/tunel Minimiziranje koliine ostataka i taloga koja je noena dolazeom vodom

61

Gra evinski radovi i objekti

Brana
Na lokaciji brane odnosno nasipa usmjerava se voda u kanal, tunel odnosno cjevovod prema ulazu u turbinu. Male hidroelektrane izgra ene za primjene u izoliranim podrujima u veini sluajeva su protone, to znai da se voda u veini sluajeva ne akumulira odnosno da se koristi onoliko vode koliko je raspoloivo. Male hidroelektrane financijski ne mogu podnijeti troak izgradnje vee brane za akumuliranje vode, pa se prema tome obino koristi niska brana (ili nasip) jednostavnije konstrukcije. Konstrukcija moe biti od betona, drveta, zidana ili kombinacija svega navedenog.

62

Gra evinski radovi i objekti

Dovod i odvod vode


Dovod i odvod vode: Tuneli/kanali: omoguavaju tijek vode prema turbinama, direktno ili preko cjevovoda. Pretbazen: u nekim sluajevima projektira se radi osiguravanja samo onolike dodatne zalihe vode (ekstra volumen) koja je potrebna samo tijekom pokretanja turbine. Cjevovod: tlana cijev koja doprema vodu do turbina. Odvod (ispust): na ovaj nain se voda vraa u rijeku nakon to je prola kroz turbine. Riblja staza: za osiguranje nesmetane migracije riba.

63

Gra evinski radovi i objekti

Dovod/odvod vode
Zahvat se openito gradi od armiranog betona, okna za spreavanje prolaza smea se izra uje od elika, a vrata (ventil) na ulazu u kanal od drveta ili elika. Kanali se openito iskopavaju te slijede konture postojeeg terena Tuneli se smjetaju pod zemlju i kopaju se buenjem i miniranjem ili se koristi strojna tunelska builica. Cjevovod moe biti od elika, eljeza, plastike, betona ili drveta. Ulaz i izlaz turbine (koji ukljuuje ventile i vrata za zaustavljanje protoka kroz turbinu u sluaju prekida pogona ili odravanja) se openito izra uju od elika i eljeza. Ispust se najee, kao i kanal, iskopava.

64

Gra evinski radovi i objekti

Strojarnica
Strojarnice malih hidroelektrana su openito minimalne mogue veliine, s tim da pruaju adekvatnu osnovnu zatitu, pristup za odravanje i sigurnost. Konstrukcija je betonska ili od nekog drugog lokalno dostupnog gra evinskog materijala. Jednostavan dizajn s naglaskom na praktinost lako izgradive konstrukcije kako bi se postigli to nii trokovi (to je imperativ kod izgradnje malih hidroelektrana).
65

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Dr.sc. Hubert Bai, dipl.ing.el., MBA Nikola Matijaevi, dipl.ing.el. 66

Male hidroelektrane
Elektrostrojarska oprema

ENergy Efficiency and RenewablesSUPporting Policies in Local level for EnergY

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini

Energetski institut Hrvoje Poar

67

Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema

68

Strojarnica
Kod malih hidroelektrana uloga strojarnice je da zatiti elektromehaniku opremu od vremenskih nepogoda. Broj, tip i snaga turbina i generatora, njihova konfiguracija, izvedba pada te konstitucija lokacije (terena) utjeu na oblik i veliinu zgrade. Povezivanje turbine i generatora u jednu vodootpornu (podvodnu) cjelinu koja se moe ugraditi direktno u tok rijeke znai da uobiajena (konvencionalna) strojarnica nije potrebna.
69

Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema

70

Turbina
Funkcija turbine je transformacija kinetike energije vode u mehaniku energiju rotirajuih dijelova turbine. Postoji mnogo razliitih tipova turbina kako bi se pokrio iroki raspon uvjeta koji proizlaze iz konfiguracije terena odnosno razliitih kombinacija protoka i pada. U velikom broju sluajeva turbine koje se koriste kod malih hidroelektrana su umanjene verzije turbina koje se koriste u konvencionalnim velikim hidroelektranama.

71

Vodne turbine
Izbor tipa, oblika i dimenzija turbine prvenstveno ovisi o: Neto padu Instaliranom (projektiranom) protoku Brzini vrtnje, koja odre uje tip i osnovni oblik rotora turbine i ostalih dijelova Brzini pobjega: najvea brzina koja se moe postii bez prikljuenog elektrinog optereenja Trokovima izgradnje male hidroelektrane
72

Turbina
Male vodne turbine mogu postii uinkovitost oko 90% Budui da pojedini tipovi turbina efikasno rade samo unutar granica odre enih protoka i padova, pri izboru pogodne turbine o tome se mora voditi rauna. Kod veine lokacija malih protonih hidroelektrana kod kojih protoci variraju znaajno, obino se odabiru one turbine koje efikasno rade u irokim granicama protoka (npr. Kaplan, Pelton, Turgo i Crossflow)

73

Klasifikacija turbina
Reakcijske turbine - Snaga proizlazi iz pada tlaka na turbini - Potpuno uronjena u vodu - Obodna brzina se pretvara u snagu osovine - Propelerna, Francisova i Kaplanova turbina Akcijske turbine - Pretvaraju kinetiku energiju vode tako da mlaznice poga aju lopatice - Nema pada tlaka na turbini - Peltonova, Turgo i Crossflow turbina
74

Vodne turbine
3 su osnovne kategorije konvencionalnih turbina:
Kaplan i Propelerna turbina; to su reakcijske turbine s aksijalnim protokom koje se koriste za male padove.

Francis turbina: reakcijska turbina radijalnog protoka s fiksnim lopaticama rotora i podesivim vodilicama lopatica koja se koristi za srednje padove.

Pelton: ovo je akcijska turbina s jednom ili vie mlaznica, a svaka mlaznica osigurava kontrolu protoka kroz prskalicu s iglom. Koristi se za srednje i velike padove.
75

Tipovi turbina
Francis turbina Kaplan turbina Pelton turbina Turgo turbina Ostali tipovi

76

Tipovi turbina

77

Tipovi turbina
Pelton Turgo Crossflow Kaplan Francis

78

Shema Francisove turbine

79
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003

Francisova turbina

Padovi od 15 do 700 metara Srednje brzine protoka Visoka efikasnost =0.96 kod suvremenih izvedbi

80

Shema Kaplanove turbine

81

Vertikalno postavljena Kaplanova turbina

82
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003

Horizontalna Kaplanova turbina

83
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003

Horizontalna Kaplanova turbina

Mali padovi (od 5 metara do 70 metara) Velike brzine protoka Mogue je upravljanje mlaznicama rotora, ime se postie vea pogonska fleksibilnost u cilju postizanja veeg faktora efikasnosti za razliite koliine vode (protoke) Visoka efikasnost
84

Peltonova turbina

Veliki padovi (od 100 metara do 1800 metara) Relativno male brzine protoka Maksimalno do 6 mlaznica Visoka uinkovitost
85

Turgo turbina

Turgo turbina: a) rotor turbine b) protok vode


86

Radna podruja razliitih tipova turbina


Kaplan Francis Turgo Pelton 2 < H < 40 10 < H < 350 50 < H < 250 50 < H < 1300
(H = pad u metrima)

87

Radna podruja razliitih tipova turbina

88

Uinkovitost malih vodnih turbina


1.0 Crossflow Kaplan Francis 0.4 Propeler Pelton

0.8 Efikasnost

0.6

0.2 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0


89

Brzina protoka kao odnos instaliranog protoka

Izbor tipa turbine


Pad Velik Akcijska Pelton Turgo Pelton Srednji Crossflow Turgo Pelton Francis Niski Crossflow

Reakcijska

Propelerna Kaplan

90
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003

Fish Friendly dizajn turbine

91
www.eere.energy.gov/windandhydro/hydro_rd.html

Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema

92

Generator
U generator se vri transformacija mehanike energije u elektrinu. Dvije vrste generatora: Sinkroni generator opremljen s vlastitim sustavom uzbude, Asinkroni generator koji uzbudu vue iz mree.

93

Generator
Sinkroni generator moe funkcionirati izolirano (odvojen od elektroenergetske mree), dok asinkroni generator za normalno funkcioniranje mora biti u vezi s ostalim generatorima (odnosno prikljuen na elektroenergetski sustav). Sinkroni generatori se koriste kao primarni izvori proizvodnje energije u elektroenergetskim sustava, ali tako er i u manjim izoliranim mreama kao i za samostalne primjene malih hidroelektrana (otoni rad). Asinkroni generatori esto su najjednostavnije i najjeftinije rjeenje za male hidroelektrane koje proizvode elektrinu energiju za isporuku u postojeu veliku elektroenergetsku mreu.
94

Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema

95

Regulacija turbine

To je sustav za prilagodbu proizvedene snage promjenljivom vodnom dotoku, a time i za odravanje frekvencije u sustavu Kontrolna oprema: Regulator koji moe biti mehaniki ili elektrini Prekidai i njihova zatita Automatska kontrola (upravljanje)
96

Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema
97

Automatska regulacija daljinsko vo enje

98

Elektrostrojarska oprema
Strojarnica Turbina Generator Regulacija turbine Automatska regulacija Dodatna (pomona) elektrina oprema
99

Dodatna (pomona) elektrina oprema

Transformator za potrebe postrojenja Vlastita potronja elektrane ukljuuje rasvjetu i pomone mehanike ure aje postrojenja. Na vlastitu potronju elektrine energije otpada oko 1 do 3% proizvedene elektrine snage u elektrani. Vii postotak se odnosi na mikro hidroelektrane (instalirane snage manje od 500 kW).

100

Dodatna (pomona) elektrina oprema

Opskrba istosmjernim naponom za potrebe kontrole i upravljanja Hidroelektrane s instaliranom snagom veom od 500 kW zahtijevaju istosmjerni sustav s baterijama, punjaem baterija i dr. Kapacitet u amper-satima mora biti toliki da (u sluaju prekida struje punjenja) bude osigurana potpuna kontrola (upravljanje) toliko dugo koliko bi bilo potrebno da se poduzmu mjere uklanjanja kvara.

101

Dodatna (pomona) elektrina oprema

Ure aji za mjerenje protoka i razine vode ispred i iza elektrane Kao dio monitoringa za potrebe turbinske regulacije Ure aji u vanjskoj trafostanici za transformaciju napona na razinu dalekovodne mree Prekidai moraju u kratkom vremenu odvojiti hidroelektranu od elektroenergetske mree u sluaju pojave kvara u hidroelektrani. Katodni odvodnici za zatitu od prenapona iz mree ili udara munje se obino montiraju u trafostanici.

102

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Dr.sc. Hubert Bai, dipl.ing.el., MBA Nikola Matijaevi, dipl.ing.el. 103

Male hidroelektrane

ENergy Efficiency and RenewablesSUPporting Policies in Local level for EnergY

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini

Energetski institut Hrvoje Poar

104

Male hidroelektrane

Primjeri realiziranih projekata u Hrvatskoj


Izvori: Energija u Hrvatskoj 2008, Godinji energetski pregled Hrvatska elektroprivreda

105

Primjeri realiziranih projekata

Male hidroelektrane u privatnom vlasnitvu

106

Male hidroelektrane u privatnom vlasnitvu

Ukupno instalirano oko 4,9 MW


107

Primjeri realiziranih projekata

MH Roki slap Izgra ena 1910. Rekonstruirana 1998. Instalirana snaga 1,64 MW Godinja proizvodnja elektrine energije 7,11 GWh (u 2008.)

108

109

110

111

112

Primjeri realiziranih projekata

MH Tvornica cementa Majdan Izgra ena 1913. Trenutno izvan pogona (Instalirana snaga 1,2 MW) (Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 3,5 GWh)

113

114

115

116

Primjeri realiziranih projekata

MH Pamuna industrija Duga Resa Izgra ena 1937. Instalirana snaga 1,1 MW Godinja proizvodnja elektrine energije 2,01 GWh (u 2008.)

117

118

119

120

121

Primjeri realiziranih projekata

MH abranka (Urh) Izgra ena 1988. Instalirana snaga 8 kW Godinja proizvodnja elektrine energije 50 MWh (u 2008.)

122

123

124

125

126

127

Primjeri realiziranih projekata

MH abranka 1 (Finvest) Izgra ena 1991. Instalirana snaga 1 MW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 3,17 GWh

128

129

130

131

132

133

134

135

136

Primjeri realiziranih projekata

MH Kupina (Bujan) Izgra ena 1995. Instalirana snaga 45 kW Godinja proizvodnja elektrine energije 0,11 GWh (u 2008.)

137

138

139

Primjeri realiziranih projekata

MH abranka 2 (Finvest) Izgra ena 1996. Instalirana snaga 30 kW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 0,13 GWh

140

141

142

143

144

Primjeri realiziranih projekata

MH Mrenica (obrt Matakovi) Izgra ena 2003. Instalirana snaga 15 kW

145

146

147

148

149

Primjeri realiziranih projekata

Male hidroelektrane u vlasnitvu Hrvatske elektroprivrede

150

Primjeri realiziranih projekata

Veina malih hidroelektrana u vlasnitvu Hrvatske elektroprivrede je u sklopu velikih hidroelektrana odnosno veih hidroenergetskih sustava, pa se male hidroelektrane u bilancama snage i energije ne promatraju zasebno i do njihovog pojedinanog doprinosa nije lako doi. Ukupno instalirano u agregatima snage do 10 MW: oko 68 MW

151

Primjeri realiziranih projekata

MH Varadin agregat biolokog minimuma Izgra ena 1975. Instalirana snaga 585 kW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 3,8 GWh

152

153

154

155

Primjeri realiziranih projekata

MH akovec agregat biolokog minimuma Izgra ena 1982. Instalirana snaga 1,1 MW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 6,83 GWh

156

157

158

Primjeri realiziranih projekata

MH akovec agregat na drenanom jarku Izgra ena 1982. Instalirana snaga 340 kW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 2,2 GWh

159

160

161

Primjeri realiziranih projekata

MH Dubrava agregat biolokog minimuma Izgra ena 1989. Instalirana snaga 1,12 MW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 7,28 GWh

162

163

164

Primjeri realiziranih projekata

MH Dubrava agregat na drenanom jarku Izgra ena 1989. Instalirana snaga 2x340 MW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 4,02 GWh

165

166

167

168

Primjeri realiziranih projekata

MH Kri Izgra ena 1988. Instalirana snaga 300 kW Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 2 GWh

169

170

171

172

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Dr.sc. Hubert Bai, dipl.ing.el., MBA

173

Male hidroelektrane

ENergy Efficiency and RenewablesSUPporting Policies in Local level for EnergY

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini

Energetski institut Hrvoje Poar

174

Male hidroelektrane

Realizacija projekata i problemi

175

Realizacija projekata i problemi

Mogunost realizacije projekata izgradnje malih hidroelektrana prvenstveno je odre ena zakonskom regulativom te situacijom na terenu S obzirom da se radi o tehnologiji koja je ve dugi niz godina u primjeni, tehniki aspekti realizacije ne predstavljaju problem

176

DRAVNA UPRAVA ZA VODE

1997.
INICIJATIVA ZA IZGRADNJU MALE HIDROELEKTRANE

PROVO ENJE POSTUPKA ZA DODJELU KONCESIJE

UGOVOR O KONCESIJI

PROJEKTIRANJE UPANIJSKI URED/ URED GRADA ZAGREBA (MIN. PROST. URE ENJA) UVJETI I SUGLASNOSTI

GRAEVNA DOZVOLA
INVESTITOR
DOKAZ O VLASNITVU (PRAVO KORITENJA)

IZBOR LOKACIJE

UVRTENJE U DOKUMENTE PROSTORNOG UREENJA

INVESTITOR/UPRAVA HEP-A

UGOVOR S HEP-OM

INSTITUTI

STUDIJA IZVODLJIVOSTI

IDEJNO RJEENJE

STRUNI NADZOR

GRAENJE I UGRADNJA OPREME

INVESTITOR/VLASNIK

KOMISIJA ZA TEHNIKI PREGLED

SUGLASNOST VLASNIKA

TEHNIKI PREGLED (POKUSNI POGON)

UPANIJSKI URED/ URED GRADA ZAGREBA (MIN. PROST. URE ENJA)

INVESTITOR/UPRAVA HEP-A

UPORABNA DOZVOLA

PREDUGOVOR S HEP-OM
POSTUPAK PROCJENE UTJECAJA NA OKOLI

UP. URED NAKON MILJENJA HRVATSKIH VODA (HRV. VODE UZ POTVRDU DUZV) DOZVOLBENI NALOG

UPANIJSKI URED/ URED GRADA ZAGREBA (MIN. PR. URE .)

KATASTARSKE PODLOGE

VODOPRAVNA DOZVOLA

LOKACIJSKA DOZVOLA

UVJETI I SUGLASNOSTI

IDEJNO RJEENJE (PROGRAMSKA SKICA )

MONITORING, ODRAVANJE I SANACIJE

KOMERCIJALNI POGON

177
DRAVNA UPRAVA ZA VODE

HEP
POSEBNI UVJETI
INICIJATIVA ZA IZGRADNJU MALE HIDROELEKTRANE

1999.

INVESTITOR

UPANIJSKO POGLAVARSTVO UVRTENJE U DOKUMENTE PROSTORNOG URE ENJA

IZBOR LOKACIJE

UP. POGLAVARSTVO (VLADA RH) IMENOVANJE KOMISIJE ZA OCJENU STUDIJE UTJECAJA NAOKOLI
PROJEKTANT

INSTITUTI INVESTITOR/VLASNIK UTVR IVANJE VLASNIKA (IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI)

STUDIJA IZVODLJIVOSTI

IDEJNO RJEENJE

ODJEL SANITARNE INSPEKCIJE POSEBNI UVJETI GRA ENJA ZA ZATITU OD BUKE

PODRUNI URED ZA KAT.-GEOD. POSLOVE GEODETSKE PODLOGE I VLASNIKI LIST

INVESTITOR/VLASNIK

SUGLASNOST VLASNIKA

INVESTITOR / OVLATENA PRAVNA OSOBA IZRADA STUDIJE UTJECAJA NA OKOLI

DR. UPR. ZA ZATITU PRIRODE I OKOLIA


DP HEP

RJEENJE O ODOBRENJU ZAHVATA U PRIRODI


PRETHODNA ELEKTROENERGETSKA SUGLASNOST

HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE


UP. TIJELO ZA ZAT. OKOLIA (DUZPO) JAVNI UVID INVESTITOR/UPRAVA HEP-A RAVNATELJ DRAVNE UPRAVE ZA VODE ODLUKA O POKRETANJU POSTUPKA

VGO HRVATSKIH VODA

POSEBNI UVJETI GRA ENJA U BLIZINI CESTA


VODOPRAVNI UVJETI

PREDUGOVOR S HEP-OM

MUP, ODJEL ZATITE OD POARA I EKSPLOZIVA


KOMISIJA ZA PROCJENU OCJENA STUDIJE UTJECAJA NA OKOLI

JADRANSKI NAFTOVOD POSEBNI UVJETI

RJEENJE O ZATITI OD POARA

MIN. ZDRAVSTVA, SANITARNA INSPEKCIJA


DRAVNA UPRAVA ZA VODE PROVO ENJE POSTUPKA UZ STRUNU SURADNJU HRVATSKIH VODA UPANIJSKI URED/ URED GRADA ZAGREBA (MIN. PR. URE .) PODRUNI URED ZA KAT.-GEOD. POSLOVE IZVOD IZ KATASTRA

MINISTARSTVO OBRANE NAELNA SUGLASNOST

RJEENJE O SANITARNIM UVJETIMA

MIN. KULTURE, UPRAVA ZA ZATITU KULTURNE BATINE


UPANIJSKI URED/ URED GRADA ZAGREBA (MIN. PR. URE .) UVJETI I SUGLASNOSTI

JP INA NAFTAPLIN POTVRDA O DOZVOLI GRA ENJA

LOKACIJSKA DOZVOLA
DRAVNA UPRAVA ZA VODE ODLUKA O DODJELI KONCESIJE DRAVNA UPRAVA ZA VODE HRVATSKE VODE STRUNI NADZOR NAD ISPUNJENJEM OBAVEZA IZ UGOVORA

POSEBNI UVJETI IZ ZAT. SPOMENIKA KULTURE

DR. UPR. ZA ZATITU PRIRODE I OKOLIA UVJETI ZATITE PRIRODE

JP HPT POSEBNI UVJETI GRA ENJA

PROJEKTANT IDEJNO RJEENJE/PROGRAMSKA SKICA

UGOVOR O KONCESIJI

MIN. POLJOPRIVREDE I UMARSTVA POSEBNI UVJETI URE ENJA PROSTORA I PRETHODNA SUGLASNOST ZA IZRADU TEH. DOKUMENTACIJE

JP HRVATSKE ELJEZNICE POSEBNI UVJETI GRA ENJA

HRVATSKE UME POSEBNI UVJETI ZA IZGRADNJU OBJEKATA

NADLENA LUKA KAPETANIJA SUGLASNOST O GRA ENJU

178

INVESTITOR/PROJEKTANT POSTOJEE PODLOGE I AKTIVNOSTI

UPANIJSKI URED/ URED GRADA ZAGREBA (MIN. PROST. URE ENJA)

1999.

GRA EVNA DOZVOLA


INVESTITOR/PROJEKTANT

ISTRANI RADOVI

INVESTITOR/UPRAVA HEP-A

PROJEKTANT

UGOVOR S HEP-OM

GLAVNI PROJEKT

OVLATENI REVIDENT OVLATENI REVIDENT KONTROLA GLAVNOG PROJEKTA

STRUNI NADZOR

GRA ENJE I UGRADNJA OPREME

UVJETI I SUGLASNOSTI

KOMISIJA ZA TEHNIKI PREGLED

TEHNIKI PREGLED (POKUSNI POGON)


INVESTITOR/VLASNIK DOKAZ O VLASNITVU (PRAVO KORITENJA)

UPANIJSKI URED/ URED GRADA ZAGREBA (MIN. PROST. URE ENJA)

UPORABNA DOZVOLA
VGO HRVATSKIH VODA VODOPRAVNA SUGLASNOST

DP HEP KONANA ELEKTROENERGETSKA SUGLASNOST

UP. URED NAKON MILJENJA HRV. VODA (HRV. VODE UZ POTVRDU DUZV) DOZVOLBENI NALOG

UP. URED NAKON MILJENJA HRV. VODA (HRV. VODE UZ POTVRDU DUZV)

MUP, ODJEL ZATITE OD POARA I EKSPLOZIVA RJEENJE O ZATITI OD POARA

VODOPRAVNA DOZVOLA

OSTALI UVJETI I SUGLASNOSTI DEFINIRANI ZAHTJEVIMA UZ LOKACIJSKU DOZVOLU

MONITORING, ODRAVANJE I SANACIJE

KOMERCIJALNI POGON

179

2004.

180

2010.

181

Realizacija projekata i problemi

Prepoznato je 48 potrebnih aktivnosti temeljem 19 osnovnih zakonskih akata To rezultira potrebom isho enja 67 razliitih dokumenata iz vie institucija isho enje svakog dokumenta iziskuje i odre ene (ponekad i znaajne) trokove Dodatna komplikacija proizlazi i iz dupliciranja odnosno repliciranja nekih podloga i dokumenata Nejasna je razina potrebnih obrada prilikom izrade studija utjecaja na prirodu i okoli

182

Realizacija projekata i problemi

Procedura je ista za objekt od 10 MW kao i za objekt od 10 kW Procjene vremenskog opsega procedure (od ideje o gradnji do objekta u pogonu) je 5-7 godina ovo se smatra dobrim rezultatom, jer u veini zemalja EU radi se o slinom (ili duljem) vremenskom trajanju Zbog nedovoljno jasne procedure neke aktivnosti se mogu vriti i paralelno, ali u tom sluaju postoji rizik da vie investitora ishodi razliite dokumente za istu lokaciju

183

Realizacija projekata i problemi

Nerijeeni i/ili komplicirani imovinsko pravni odnosi na velikom broju promatranih potencijalnih lokacija poseban je problem velikog broja vlasnika ako se radi o tehnikom rjeenju koje ukljuuje akumulacijsko jezero Nedovoljna koliina i tehnika razina podataka o protocima (viegodinji hidroloki nizovi) na promatranim potencijalnim lokacijama Procedura za male HE je kompliciranija nego za ostale obnovljive izvore, jer ukljuuje i isho enje dodatnog paketa dozvola i suglasnosti vezanih uz koritenje vodnih resursa (vodopravni uvjeti, vodopravna suglasnost, koncesija za koritenje voda i javnog vodnog dobra, dozvolbeni nalog, vodopravna dozvola)

184

Realizacija projekata i problemi

ak i u strunoj javnosti danas se olako barata s podatkom o potencijalu malih hidroelektrana u Hrvatskoj: 177 MW odnosno 568 GWh godinje na 699 lokacija Ono to se ne zna je da se radi se o tehnikim rjeenjima za male HE do 5 MW definiranim temeljem metodologije stare vie od 30 godina bez uzimanja u obzir dananjih shvaanja o uvjetima i ogranienjima koja proizlaze iz zatite prirodne i kulturne batine te okolia bez analize mogunosti realnog prihvata proizvedene elektrine energije u dalekovodnu mreu To daje iskrivljenu sliku o stvarnim mogunostima izgradnje, a za posljedicu ima olako pristupanje planiranju, projektiranju i izgradnji ovih objekata

185

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Dr.sc. Hubert Bai, dipl.ing.el., MBA

186

Male hidroelektrane
Aspekti zatite okolia

ENergy Efficiency and RenewablesSUPporting Policies in Local level for EnergY

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini

Energetski institut Hrvoje Poar Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

187

Program

Strateki dokumenti/RH regulativa Pozitivni i negativni utjecaji na okoli malih hidroelektrana Smjernice vezano uz utjecaj na okoli

188

Strateki dokumenti
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Raspoloive vodne snage i preostali hidropotencijal strateki su vani za RH jer rije je o vlastitom i obnovljivom izvoru energije prihvatljivom za okoli Interes vodnoga gospodarstva jest sudjelovanje u realizaciji energetskih projekata, ime se osigurava uinkovitije koritenje raspoloivih vodnih resursa (vienamjenska rjeenja) i osigurava odrivost vodnog reima (osiguranje ekoloki prihvatljivih protoka, oplemenjivanje malih voda i slino) Cilj - Integralnim upravljanjem vodama potrebno je: osigurati potrebnu koliinu vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske namjene postii i ouvati dobro stanje voda zbog zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava Zahvaanje vode za razne potrebe (stanovnitvo, poljoprivreda, industrija) mora biti odrivo sa stajalita ouvanja okolia i razvoja gospodarstva. Naelo odrivog razvoja podrazumijeva integralno upravljanje vodama, kojim e se osigurati ravnotea izme u koritenja resursa za poboljanje ivotnih uvjeta i poticanje razvoja, te zatite resursa i ouvanja njihovih ekolokih funkcija, a sve uz uvaavanje me unarodnih obveza i normi na graninim i prekograninim vodotocima

189

Strateki dokumenti
Nacionalna strategija zatite okolia (NN 46/02) i Nacionalni plan djelovanja na okoli (NN 46/02) Dugoroni sveobuhvatni cilj zatite okolia je dugorona i cjelovita zatita okolia uz gospodarski napredak i socijalni boljitak kako bi se s vremenom postigli uvjeti za odrivi razvitak Energetski sektor odre en je kao jedan od primarnih sektora u koji je potrebno uvrstiti zahtjeve zatite okolia kao sastavni dio strategije i politike razvoja, a posebno u sluaju izgradnje novih energetskih objekata Ciljevi zatite okolia za energetski sektor ukljuuju slijedee: Promjena tehnologije radi proizvodnje energije i energenata na nain koji e biti prihvatljiv za okoli Strategijom je naglaeno da se pri ostvarivanju ciljeva razvoja energetike, posebna panja treba posvetiti vrednovanju energetske uinkovitosti i razvoju novih i obnovljivih izvora. Te da je neophodno uzeti u obzir gospodarske i dravno-pravne imbenike kao i zahtjeve koji proizlaze iz okolia
190

Strateki dokumenti
Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Sveukupna bioloka, krajobrazna i geoloka raznolikost predstavlja temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak RH Strateki ciljevi: Ouvati sveukupnu bioloku, krajobraznu i geoloku raznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji razvitak RH Osigurati integralnu zatitu prirode kroz suradnju s drugim sektorima Energetika prepoznata kao jedan od sektora koji ima znaajan utjecaj na bioloku i krajobraznu raznolikost Potreba uvo enja obnovljivih izvora energije koji ne proizvode staklenike plinove. Me utim, kontroverzna pitanja pojavljuju se i oko utjecaja obnovljivih izvora energije na bioloku raznolikost Strateke smjernice: Gospodarenje i upravljanje u energetskom sektoru temeljiti na naelima ouvanja sastavnica bioloke i krajobrazne raznolikosti s posebnim naglaskom na zatiena podruja, podruje ekoloke mree i budua NATURA 2000 podruja

191

Strateki dokumenti
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) Cilj: Izgradnja sustava uravnoteenog razvoja odnosa izme u sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i ouvanja okolia, koji e hrvatskim gra anima i hrvatskom gospodarstvu omoguiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom Udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potronji energije u 2020. godini iznosit e 20% Udio elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuivo velike hidroelektrana, u ukupnoj potronji elektrine energije e iznositi 35% Cilj za male hidroelektrane: Izgradnju barem 100 MW malih hidroelektrana do 2020. godine (zbog visokih specifinih investicija i ogranienja vezanih za utjecaj na okoli, zatitu kulturno-povijesne batine i krajobraza taj cilj e biti teko postii) Dosljednom primjenom instrumenata zatite okolia (strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli, procjena utjecaja zahvata na okoli, ocjena prihvatljivosti za prirodu), planirani zahvati u energetskom sektoru potivat e naelo najmanjeg mogueg utjecaja na bioloku i krajobraznu raznolikost s posebnim naglaskom na zatiena podruja
192

Strateki dokumenti
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Tri opa cilja: stabilan gospodarski razvitak, pravedna raspodjela socijalnih mogunosti te zatita okolia U ostvarivanju spomenutih ciljeva potrebno je zatititi kapacitet Zemlje da odri ivot u svoj svojoj raznolikosti, potivati ogranienja koja postoje pri koritenju prirodnih dobara i osiguravati visoku razinu zatite i poboljanja kakvoe okolia, sprjeavati i smanjivati oneiavanje okolia i promicati odrivu proizvodnju i potronju kako gospodarski rast ne bi nuno znaio i degradaciju okolia Uzimajui u obzir sve vee utjecaje na okoli Strategija definira osam kljunih podruja me u kojima je i Energija Glavni cilj u podruju Energija je osiguravanje kvalitetne i sigurne opskrbe energijom, uz nuno smanjivanje negativnih uinaka na okoli i drutvo

193

RH regulativa
Zakon o vodama (NN 153/09) Ure uje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih gra evina, upravljanje kakvoom i koliinom voda, zatitu od tetnog djelovanja voda, detaljnu melioracijsku odvodnju i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro Ciljevi upravljanja vodama su: Postizanje i ouvanje dobrog stanja voda radi zatite ivota i zdravlja ljudi, zatite njihove imovine, zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava Zatita voda provodi se radi: Ouvanja ivota i zdravlja ljudi Zatite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava Zatite prirode Smanjenja oneienja i sprjeavanja daljnjeg pogoranja stanja voda Zatite i unapre enja stanja povrinskih voda, ukljuivo i priobalne vode te podzemnih voda, kao i radi uspostave prijanjeg stanja gdje je ono bilo povoljnije od sadanjega Omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene
194

RH regulativa
Vodne gra evine i ure aji za koritenje vodnih snaga moraju biti projektirani i izgra eni tako da: Omoguavaju vraanje voda u vodotoke i druga vodna tijela Ne smanjuju postojei opseg koritenja voda za vodoopskrbu, navodnjavanje i druge namjene ili ne sprjeavaju koritenje voda za druge namjene Ne smanjuju stupanj zatite od tetnog djelovanja voda i ne oteavaju provedbu mjera takve zatite Ne pogoravaju zdravstvene prilike i ne utjeu negativno na stanje voda Ne ugroavaju ivot i zdravlje ljudi, ne uzrokuju tetu na vodama i vodnom okoliu, na drugim sastavnicama okolia, na okoliu u cjelini, na imovini i na zakonu utemeljenim interesima drugih osoba Ne oteavaju pjeaki, cestovni i eljezniki promet te plovidbu na unutarnjim vodnim putovima

195

RH regulativa
Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Ciljevi zatite okolia su: Zatita biljnog i ivotinjskog svijeta, bioloke i krajobrazne raznolikosti te ouvanje ekoloke stabilnosti Zatita i poboljanje kakvoe pojedinih sastavnica okolia Zatita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza Racionalno koritenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije Odrivo koritenje prirodnih dobara, bez veeg oteivanja i ugroavanja okolia Ciljevi zatite okolia se postiu primjenom naela zatite okolia i instrumenta zatite okolia Naela zatite okolia: Naelo odrivog razvitka Naelo predostronosti Naelo ouvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioloke raznolikosti i krajobraza Naelo cjelovitog pristupa Instrumenti zatite okolia: Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli Procjena utjecaja zahvata na okoli Prostorni planovi
196

RH regulativa
Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08) Postupak kojim se procjenjuju vjerojatno znaajniji utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili programa Strateka procjena se obvezno provodi za: Plan i program, iskljuujui njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na dravnoj i podrunoj (regionalnoj) razini iz podruja: poljoprivrede, umarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama Za prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba, iskljuujui njihove izmjene i/ili dopune Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08, 67/09) Procjenom utjecaja zahvata na okoli prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje utjecaj zahvata na okoli tako da se utvr uje mogui izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, umu, klimu, ljude, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu, uzimajui u obzir njihove me uodnose Definirani zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoli Hidroelektrane snage vee od 5 MWel (MZOKPUG provodi ocjenu o potrebi izrade PUO)

197

RH regulativa
Zakon o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08) Ciljevi zatite prirode su: Ouvati i obnoviti postojeu bioloku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnotee i uskla enih odnosa s ljudskim djelovanjem Osigurati sustav zatite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga ouvanja Osigurati odrivo koritenje prirodnih dobara bez bitnog oteivanja dijelova prirode i uz to manje naruavanja ravnotee njezinih sastavnica Sprijeiti tetne zahvate ljudi i poremeaje u prirodi kao posljedice tehnolokog razvoja i obavljanja djelatnosti Zatiene prirodne vrijednosti su: Zatiena podruja Zatiene svojte Zatieni minerali, sigovine i fosili Ure uje Ocjenu prihvatljivosti plana, programa ili zahvata za ekoloku mreu

198

RH regulativa
Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07) Ekoloka mrea je sustav me usobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskom raspore enou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekolokim koridorima Podruja ekoloke mree u Hrvatskoj, sukladno ekolokoj mrei Europske unije NATURA 2000, podijeljena su na me unarodno vana podruja za ptice te podruja vana za ostale divlje svojte i stanine tipove Ekoloka mrea RH obuhvaa 47% kopnenog i 39% morskog teritorija RH Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (NN 118/09) Ocjena je obvezna za plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim planovima, programima ili zahvatima moe imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za odravanje staninih tipova (NN 7/06, 119/09) Propisuje ugroeni i rijetki stanini tipovi te mjere za ouvanje ugroenih i rijetkih staninih tipova u povoljnom stanju Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 99/09)

199

RH regulativa
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/07) Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 67/07) Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvo aa elektrine energije (NN 67/07)

200

Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ


Okvir za djelovanje Zajednice na podruju politike voda Upravljanje vodama na razini rijenih slivova, a ne na razini pojedinih drava Cilj upravljanja je odriva uporaba voda i postizanje dobrog ekolokog statusa svih voda u roku od 15 godina od stupanja Direktive na snagu Potrebno identificirati sve rijene slivove, provesti analizu karakteristika voda, procijeniti utjecaje ljudskih aktivnosti na vode, provesti ekonomsku analizu uporabe vode i registrirati podruja koja zahtijevaju posebnu zatitu Na temelju provedenih analiza donijeti plan upravljanja i program mjera za pojedini rijeni sliv Mjere preloene planom upravljanja rijenog sliva trebaju: Sprijeiti pogoranje, poboljati i vratiti u poetno stanje povrinske vode, dostii dobar kemijski i ekoloki status tih voda, te smanjiti oneienje iz ispusta otpadnih voda i emisija opasnih tvari Zatititi, poboljati i vratiti u poetno stanje podzemne vode, sprijeiti oneienje i pogoranje podzemnih voda, i osigurati balans izme u crpljenja i prihranjivanja podzemnih voda Ouvati zatiena podruja
201

Kopnene vode u RH
Crnomorski (68% teritorija) i jadranski (32% teritorija) sliv Ukupna duljina vodotoka oko 21.000 km Velika bioloka raznolikost 152 vrste slatkovodnih riba 18 endema (na 2. mjestu u Europi po broju slatkovodnih vrsta riba) 89 vrsta je ukljueno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske (znatan broj pred izumiranjem uglavnom krke endemske vrste) Najvei utjecaj na zajednice riba ima unos alohtonih vrsta, oneienje, degradacija stanita, posebice zbog regulacije vodotoka te gradnje brana hidroakumulacija 1850 vrsta beskraljenjaka
202

Tipovi malih hidroelektrana


Male hidroelektrane: 10 10.000 kW Protone Akumulacijske

203

Utjecaj na okoli
Kritina mjesta Promjena fizikalno-kemijskih imbenika Niski preljevni prag i akumulacija Dovodni kanal Odvodni kanal Stari tok rijeke/potoka Promjene stanita Promjena flore i faune

204

Utjecaj na okoli
Ekoloki prihvatljiv protok (EPP) osigurava ekoloku ravnoteu i uva prirodnu stabilnost ekosustava vodotoka EPP za odre enu dionicu vodotoka ne treba nuno biti definiran kao jedna vrijednost minimalnog protoka koja vai tijekom cijele godine. esto se radi o nizu razliitih protoka koje treba isputati tijekom razliitih sezona godine Najee su vezani sa svojstvima izabranih bioindikatorskih vrsta. Kako se za to uobiajeno koriste ribe, razliite vrijednosti EPP-a trebaju zadovoljiti njihove razliite potrebe za vodom u otvorenom vodotoku tijekom mrijetenja, polaganja jajaaca, migracije itd. lanak 51. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08) U vlanim stanitima nije doputeno pregra ivanje vodotokova, isuivanje, zatrpavanje ili mijenjanje izvora i ponora, bara i dr. ako se time ugroava opstanak prirodnih vrijednosti i ouvanje bioloke raznolikosti Koliinu vode u vlanim stanitima koja je nuna za opstanak prirodnih vrijednosti i ouvanje bioloke raznolikosti, odre uje Ministarstvo kulture uz prethodno pribavljenu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za vode, na temelju studije o potrebnim koliinama vodnih zaliha u vlanim stanitima koju izra uje Dravni zavod za zatitu prirode u suradnji s pravnom osobom za obavljanje poslova upravljanja vodama Nadlena tijela u sklopu svoga djelokruga, te fizike i pravne osobe u obavljanju djelatnosti, duni su osigurati bioloki minimum vode u vlanim stanitima

205

Utjecaj na okoli
Brojne metode, modeli, pristupi za odre ivanje EPP-a od jednostavnih i brzih do sloenih, kompleksnih i dugotrajnih postupaka etiri osnovne skupine: Brzi i priblini postupci odre ivanja EPP-a Na osnovu hidroloki podataka QE=(0,15-0,20) x Q(srednji godinji protok) QE=(0,7-1,3) x Q(prosjena vrijednost minimalnih godinjih protoka) Vea vrijednost koeficijenata se koristi za manje vodotoke Metode kod kojih se koristi jedan ili manji broj vanih kriterija za odre ivanje EPP-a Metoda omoenog opsega; metoda presjeka Kompleksne interdisciplinarne metode odre ivanja EPP-a Viekriterijalne metode Metode simulacija stanita u otvorenim vodotocima IFIM (Instream Flow Incremental Methodology), PHABSIM (Physical HABitat SIMulation System)
206

Utjecaj na okoli
Prepreke za migraciju riba Uzroci migracija viestruki Traenje hrane Traenje mjesta za prezimljavanje Traenje prostora za razmnoavanje Uzrokuju smanjenje populacija pa ak i nestanak migratornih vrsta Riblje staze Fish ladder Fish bypass systems Fish lift

207

Utjecaj na okoli
Bio-akustina ograda za ribe Usmjerava ribe prema ribljoj stazi Elektrine barijere Fish friendly dizajn turbine

208

Utjecaj na okoli
Promjene u pronosu sedimenta Sedimentacija ispred brane Erozija nizvodno od brane Utjecaj na krajobraz Brana Dovodni kanal Zatvorenog tipa Otvorenog tipa Tlani cjevovod Strojarnica Odvodni kanal Pristupne ceste Dalekovod

209

Utjecaj na okoli
Oneienja strojnim i transformatorskim uljima Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07) Emisije buke iz strojarnice Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) U zoni namijenjenoj samo stanovanju i boravku imisije buke 55 dB(A) (dan), 40 dB(A) (no) Zatita postrojenja radi smanjenja buke

210

Utjecaj na okoli
Klimatske promjene smanjivanje emisije CO2 Emisije CO2 iz termoelektrana u RH 0,78 kg/kWh Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz bazne godine Cilj Europske unije je smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu za 20%, odnosno 30% ako odre ene obveze prihvate ostale drave (posebice Kina, Indija, Brazil) Smanjenje emisija SO2 i NOx Emisije SO2 iz termoelektrana u RH 4,82 g/kWh Emisije NOx iz termoelektrana u RH 1,36 g/kWh Skupljanje i zbrinjavanje otpada iz vodotoka

211

Primjeri dobre prakse


Backbarrow, Velika Britanija Instalirani kapacitet: 400 kW Smjetena u NP Lake District Odvodni kanal napravljeni meandri, postavljene stijene za stvaranje vrtloga i bazena Postrojenje obloeno materijalima koji se koriste u okolici Instalirana bio-akustina ograda kako bi ribe koristile riblju stazu i izbjegle turbinu Ispust vode iz postrojenja usmjerava ribe prema ribljoj stazi Postavljene elektrine barijere koje sprjeavaju prolaz riba do postrojenja

212

Primjeri dobre prakse


Saviore dell'Adamello, Italija Instalirani kapacitet: 1140 kWh Tlani cjevovod gotovo u potpunosti ukopan u zemlju, u dijelu koji je na povrini je obloen kamenjem iz okolice Postrojenje obloeno materijalima koji se koriste u okolici Izgra ena riblja staza koja imitira prirodni vodotok

213

Smjernice
Adekvatan izbor lokacije Izvan zatienih podruja Izbjegavati negativni utjecaj na kulturnu batinu Procjena utjecaja na bioloku raznolikost Procjena utjecaja na krajobraz Koritenje ve postojeih brana, pregrada i akumulacija Tehnika i tehnoloka rjeenja u cilju zatite okolia Protoni rad Uklapanje postrojenja u okoli Tlani cjevovod ukopan u zemlju Bio-inenjering Riblje staze Fish-friendly turbine

214

Smjernice
Vienamjensko koritenje postrojenja Vodoopskrba Navodnjavanje Ekoloki prihvatljiv protok Ne predstavlja samo jednu vrijednost Kompleksni reim dozvoljenih minimalnih koliina vode razliitih u raznim razdobljima godine i kod razliitih vodnosti te stanja ekosustava Multidisciplinarni pristup Strunjaci iz podruja ekologije, hidrologije, geomorfologije i sl. Ukljuivanje javnosti Lokalna zajednica, NVU i sl.

215

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Veljko Vorkapi, dipl.ing.bio.

216

Male hidroelektrane
Prostorno-planski aspekti

ENergy Efficiency and RenewablesSUPporting Policies in Local level for EnergY

Energetska uinkovitost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju energetske politike na lokalnoj razini

Energetski institut Hrvoje Poar Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

217

Program

Zakonske obaveze Metodologija izbora lokacije Kriteriji za ocjenjivanje potencijalnih lokacija Primjeri definiranih lokacija

218

Zakonske obaveze
Razvojna strategija Republike Hrvatske Ostvarivanje rasta i razvoja gospodarstva,makroekonomska stabilnost, socijalna kohezija i odrivi razvitak svih regija Bitan element je i razvoj energetskog sektora i njegov utjecaj na gospodarski i socijalni razvoj, zatitu okolia i koritenje prostora Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske Energetski sektor kao potpora za ostvarivanje rasta i razvoja gospodarstva, makroekonomske stabilnosti, socijalne kohezije i odrivi razvitak svih regija Energetski sustav planiran i ostvaren prema kriterijima: Diktiran potrebama korisnika, Raznolik i koristi razliite raspoloive izvore i tehnologije ovisno o lokalnim uvjetima i mogunostima, Decentraliziran, Koristi raspoloivu energiju uinkovito, Tei koritenju istijih energenata i tehnologija u najveoj moguoj mjeri Uklapanje nacionalnog energetskog sustava u regionalne, europske i svjetske trendove, tijekove i trita - stvaranje uvjeta za trino gospodarenje energijom
219

Zakonske obaveze
Strategija prostornog ure enja Republike Hrvatske (1997) Temeljni dravni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru (l. 64. ZPUG NN 76/07). Donosi se za razdoblje od 8 godina. Odre uje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.

Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) utvr uje mjere i aktivnosti za provo enje Strategije i odre uje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog ure enja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od 8 (4) godina.

220

Zakonske obaveze
Strategija prostornog ure enja Republike Hrvatske (1997) Ciljevi, smjernice i mjere energetskog razvoja obzirom na prostorni raspored i ure enje:
Zadrati sve postojee lokacije energetskih objekata kao podlogu za irenje i razvitak energetskog sustava (eksploatacijska polja nafte i plina s pripadajuim naftovodima i plinovodima, rafinerije, Jadranski naftovod, hidroelektrane i termoelektrane, dalekovode i transformatorske stanice itd.), Postojee energetske i prijenosne sustave osuvremeniti i (ili) proiriti (osuvremenjivanje /proirenje ne postavlja znaajnije nove prostorne zahtjeve), Zadrati sve do sada istraene i potencijalne lokacije za mogue nove energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraivanja, Zadrati postojee i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku povezuju sa susjednim zemljama,

221

Zakonske obaveze
Strategija prostornog ure enja Republike Hrvatske (1997) Ciljevi, smjernice i mjere energetskog razvoja obzirom na prostorni raspored i ure enje:
Dosljedno primjenjivati Kriterije za izbor lokacija termoelektrana i nuklearnih objekata u Republici Hrvatskoj (Uredba Vlade Republike Hrvatske), Istraiti s gospodarskog i ekolokog gledita mogunosti i opravdanost irenja plinske mree u Republici Hrvatskoj, Poticati i usmjeravati koritenje dopunskih energetskih izvora na upanijskoj ili opinskoj razini, Osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj zajednici na ijem se teritoriju objekti grade, Otvoriti mogunost sudjelovanja u razvitku energetike razliitih vlasnikih subjekata te definirati potrebu za odre enom pravnom regulativom koja bi uredila odnose me u sudionicima energetskog sustava, Primjenjivati najrelevantnije kriterije zatite okolia kod gradnje energetskih i prijenosnih sustava.

222

Zakonske obaveze
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) odre eni su prioriteti i dana detaljna pravila i upute za odre ivanje i ure enje prostora koji e biti namijenjeni za proizvodnju energije 90% potreba za elektrinom energijom iz izvora na vlastitom teritoriju, modernizacijom i proirivanjem postojeih te izgradnjom novih kapaciteta
Trenutno stanje: kratkoroni cilj o izgradnji 1500 MW novih kapaciteta do 2010. godine, nee biti ispunjen i da e ispunjenja tog cilja Hrvatska morati zadovoljavati energetske potrebe iz drugih izvora (najveim dijelom uvozom elektrine energije)

Mjere na postojeim postrojenjima poveanje uinkovitosti

223

Zakonske obaveze
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999)
Zadravanje svih postojeih lokacija energetskih objekata, kod rekonstrukcije ili zamjene postrojenja, zahvate izvoditi po najviim tehnolokim, ekonomskim i ekolokim kriterijima uz saniranje i ure enje okolia elektrane, poboljanje tehnologije i zamjena energenata gdje je to mogue, zadravanje energetskih objekata koji su nas povezivali sa susjednim zemljama

Izgradnja novih energetskih postrojenja predvi ena je za tri podruja: ire podruje srednje i sjeverne Dalmacije, ire podruje istone Slavonije i ire podruje Zagrebake i Sisako-moslavake upanije
Zagovarati otvoreni pristup, odnosno odre enu internacionalizaciju izgradnje energetskih postrojenja; razmotriti sve predloene potencijalne lokacije za nove energetske objekte uz odre enu novelaciju, radi postupka optimalizacije snabdijevanja energijom do 2015. g. i pri odabiru primjenjivati Kriterije za lociranje termoelektrana i nuklearnih objekata u Republici Hrvatskoj; osigurati nove lokacije za povezivanje/zajedniku izgradnju, prvenstveno hidroelektrana s Ma arskom, BiH, i Slovenijom; stvoriti uvjete za koritenje dopunskih izvora na upanijskoj ili opinskoj razini, osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj zajednici za energetske objekte, izraditi i provoditi nove plinske projekte, posebnu panju treba posvetiti izboru energenata.
224

Zakonske obaveze
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Koritenje drugih izvora energije i dopunska rjeenja s ciljem poboljanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te tednji energije, a obuhvaa sustave postavljene u Nacionalnim programima za izgradnju malih postrojenja: sustav malih elektrana (MAHE), Sunceva energija (SUEN), bioenergija (BIOEN), energija vjetra (ENWIND), geotermalna energija (GEOEN).

225

Zakonske obaveze
Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Ispitati i koristiti hidropotencijale na rijekama Sava, Drava, Lika i Gacka, provesti plinofikaciju drave, planiranje vienamjenskih sustava kako bi se pristupilo rjeavanju kompleksnih vodnogospodarskih problema na slivovima velikih rijeka Prioritetni, hidroenergetski vienamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora, te sa zahtjevima zatite prostora, a planiraju se kao sloeni prostorno gospodarski, infrastrukturni i ekoloki sustavi, ukljuivi sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji omoguavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata S gledita prostornog ure enja i osiguranja uvjeta u prostoru, smjernice za uspostavu sustava malih hidroelektrana za lokalne potrebe treba ugraditi u upanijske prostorne planove uz uvaavanje ouvanja prostora i krajolika te osiguranja potrebnog biolokog minimuma vode i protoka za druge svrhe.

226

Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Termoenergetski objekti i hidroelektrane Godina podataka 1997. Stanje 2005. Planirano 2015.

227

Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Elektroenergetski sustav Godina podataka 1997. Stanje 2005. Planirano 2015.

228

Zakonske obaveze

Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) Do 10 MW MHE Perua, MHE Pranevii
229

Zakonske obaveze

Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske (1999) 10 - 100 MW Mursko Sredie, Podturen, Gorian, Kotoriba
230

Metodologija izbora lokacije

Osnovni tehniki preduvjeti potencijal Poloaj energetskog postrojenja u elektroenergetskom sustavu Karakteristike okolia lokacije prepoznati ogranienja:
Ekoloka Prostorno planska Zatita kulturne batine Nacionalna regulativa zatite okolia EU regulativa Me unarodne konvencije i sporazumi

231

Metodologija izbora lokacije


Kriteriji i smjernice Korisni kod izrade prostornih planova i provedbe strateke procjene utjecaja na okoli Cilj: odabir lokacije s najmanjim nepovoljnim utjecajem na zatiene dijelove prirode i vrijedne ekosustave, te u to veom mjeri osigurati poveanje ivotnog standarda ljudi Prirodne karakteristike
Zatiena podruja izbjei lokaciju ili smanjiti utjecaj na zatieno podruje Ekosustav izvan podruja ekoloki vrijednih i zatienih stanita (ume, movare, migracijski koridori ptica, imia i dr.) ili primijeniti mjere zatite Preseljenje ljudi prednost nenaseljenim lokacijama ili predstaviti zadovoljavajue objanjenje i osigurati kompenzacijska financijska sredstva uz sporazumni pristanak stanovnitva ivotni standard prednost lokacijama koje e ostvariti pozitivan utjecaj na ivotni standard stanovnitva, postojea i planirana infrastruktura zadovoljava potrebe energetskog objekta ili pripremiti i provesti plan unapre enja infrastrukture Kulturne vrijednosti prednost lokacijama bez ugroavanja lokalnih arheolokih nalazita ili drugih povijesnih i kulturnih gra evina ili smanjiti utjecaje na najmanju moguu razinu i pripremiti plan zatite i ouvanja ugroenih nalazita/gra evina Krajobraz prednost lokacijama bez naruavanja krajobraznih vrijednosti ili predvidjeti mjere kojima se smanjuju vizualni utjecaji
232

Drutvene (socijalne) karakteristike


Metodologija izbora lokacije male hidroelektrane

Procjena utjecaja na okoli Ekosustav malog vodotoka bioraznolikost, hidroloki reim, migracija riba i plovnost rijeka, sedimentacija u akumulaciji, kvaliteta vode Stanovnitvo iseljavanje, zdravlje, buka, ugroavanje infrastrukture Krajobraz i kulturno naslje e vizualni utjecaj, ugroavanje arheolokih lokacija ili povijesnih objekata Kumulativni utjecaj izgradnjom vie malih hidroelektrana na jednom vodotoku Mjere zatite okolia za sve nepovoljne utjecaje Na temelju strunih analiza, intervjua, terenskih i ostalih istraivanja prostorno planiranje, gra evinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, biologija, arhitektura, povijest umjetnosti uz suglasnost nadlenih lokalnih tijela

233

Metodologija izbora lokacije male hidroelektrane


Doprinosi za prostor i zajednicu komplementarnost aktivnosti Poveanje pouzdanosti u vezi s obranom od poplava i reguliranje toka vodotoka Adaptacija starih mlinova i pilana ouvanje spomenika kulture Poboljanje prometne, vodne i/ili energetske lokalne infrastrukture Razvoj zona za rekreaciju i sportove uz vodu Razvoj turizma (planinarenje, lov) i stvaranje novih turistikih atrakcija Poljoprivredno iskoritavanje zemljita Uzgoj plemenite ribe u kavezima Zapoljavanje nove radne snage na upravljanju postrojenja i drugim posrednim gospodarskim aktivnostima

234

Kriteriji za ocjenjivanje potencijalnih lokacija male hidroelektrane


Ocjene Kriteriji ogranienja Podaci prostornog ure enja namjena povrina, mjere zatite u prostoru, zatita okolia, zatita prirode Infrastrukturni sustavi elektroenergetski i prometni sustav Reljef uzduni presjek vodotoka ili digitalni model terena Kriteriji lokacije Tehniki potencijal na temelju hidrolokih, geodetskih i geotehnikih istranih radova, podloga i elaborata Tehnologija postrojenja Uvjeti koritenja i raspoloiv protok vodotoka Vlasniki odnosi Ekonomski kriteriji Isplativost projekta - trokovi pogona i odravanja, amortizacija, trokovi kapitala, porez na dobit, rezultati poslovanja

235

Kriteriji za ocjenjivanje potencijalnih lokacija male hidroelektrane

Teini faktori za ocjenjivanje potencijalnih lokacija Vrednuju ocjene ogranienja i podataka o lokaciji Daju konani izbor lokacija

Konana ocjena lokacije metoda matrine evaluacije

Stot = Sk * zk
gdje je, Stot ukupna ocjena lokacije, Sk ocjena lokacije po kriteriju k, zk teinski faktor kriterija k.
236

Metodologija izbora lokacije male hidroelektrane


Urbanistiki institut Hrvatske - studija Prostorno planerske podloge za ocjenu poteza vodotoka za koritenje i lociranje malih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj, MZOPUG i MINGORP (1995) vrednovanje svih analiziranih vodotoka s prijedlogom prostorno planskih odrednica, kao podloga za ukljuivanje u prostorne planove opina Katastar malih hidroelektrana - 163 vodotoka malih vodnih snaga s primijenjenim kriterijima ogranienja ili uvjetnog ogranienja (verificiranih od upravnih tijela nadlenih za zatitu prirode, okolia i kulturne batine, gospodarenje vodama, prostorno planiranje), te ostalim osnovnim podacima. Zahtjevi ostalih korisnika u prostoru iskljuuju odre eni broj lokacija - zatite prirodne i kulturne batine, zatita okolia Lokacije koje nisu u detaljno obra ene u dokumentima prostornog ure enja prema Uredbi o procjeni utjecaja na okoli izrada prethodne (uvrtavanje u PP) i konane (na osnovu prethodno prihvaene) Studije utjecaja na okoli Uredba o odre ivanju gra evina od vanosti za RH NN 116/07 Gra evine za koje je u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebna suglasnost Ministarstva obuhvaene su energetske gra evine i hidroelektrane instalirane snage vee od 20 MW, dakle male hidroelektrane nisu obuhvaene.
237

Primjer definiranja lokacija u PP

Program koritenja hidroenergije koji se zasniva na vodnom sustavu rijeke Cetine prirodni protok, gotovo je u cijelosti iskoriten u smislu proizvodnje elektrine energije. Mogunost dodatnog iskoritenja hidropotencijala upanije (rijeke Cetine i njenih pritoka i rijeke Jadro) odre uje se mogunou izgradnje ogranienog broja malih hidroelektrana, koje ne smiju imati utjecaj na ukupni reim vodotoka, zatitnih dijelova prirode i krajobraznih vrijednosti - Studija o utjecaju promjene reima voda i utjecaja na floru i faunu vodotoka. Za gradnju malih hidroelektrana ne smiju se koristiti podruja izvorita, podruja krajobraznih vrijednosti, te zatieni dijelovi prirode, a to e se utvrditi prostornim planovima ure enja gradova i opina. Prikazane su mogunosti gradnje malih hidroelektrana na lokacijama: Pranevii, Perua, Tisne stine i Riice.

Prostorni plan ure enja Splitsko-dalmatinske upanije Sl.glasnik 1/03, 5/05, 5/06, 13/07)

238

Primjer definiranja lokacija u PP


Planirani elektroenergetski objekti male hidroelektrane: HE Perua: izgradnja MHE Perua, u krugu hidroelektrane HE Perua 2,6 MW MHE Tisne stine, na rijeci Cetini 8 km uzvodno od Omia, 4,26 MW MHE Riice 6,5 MW Potencijalne lokacije za male hidroelektrane ( MHE) 12 lokacija: 1. MHE Plejii: vodotok Cetina: 850 kW 2. MHE Ruda 2: vodotok Ruda Velika: 415 kW 3. MHE Ruda 3: vodotok Ruda Velika: 149 kW 4. MHE Bartulovii: vodotok Cetina: 780 kW 5. MHE ikotina la a: vodotok Cetina: 250 kW 6. MHE Voloder: vodotok Cetina: 250 kW 7. MHE Vrilo: vodotok Jadro 2: 600 kW 8. MHE Jadro 2: vodotok Jadro: 200 kW 9. MHE Jadro 1: vodotok Jadro: 192 kW 10. MHE Rumin 1: vodotok Rumin Veliki: 364 kW 11. MHE Kostanje: vodotok Cetina: 200 kW 12. MHE Ovrlja: vodotok Ovrlja: 72 kW
Prostorni plan ure enja Splitsko-dalmatinske upanije Sl.glasnik 1/03, 5/05, 5/06, 13/07) 239

Primjer definiranja lokacija u PP

Prostorni plan ure enja Splitsko-dalmatinske upanije Sl.glasnik 1/03, 5/05, 5/06, 13/07)

240

Primjer definiranja lokacija

Nacionalni program koritenja malih hidroelektrana

241

Primjer definiranja lokacija

Nacionalni program koritenja malih hidroelektrana

242

Primjer definiranja lokacija

Nacionalni program koritenja malih hidroelektrana

243

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Margareta Zidar, dipl.ing.arh.

244

You might also like