You are on page 1of 28

Pojam i značaj

informaciono-komunikacionih
tehnologija

dr Gordana ðorñević

Nova ekonomija i novi pojmovi


 Globalizacija
– slojevit sadrž
sadržaj veoma različ
različitih promena
 Globalno selo
– informatič
informatičko-
ko-komunikacioni tehnološ
tehnološki fenomen
 Tehnologija
- najmoć
najmoćniji generator promena
 Kompjuterska revolucija
- sinonim za treć
treću tehnološ
tehnološku revoluciju
 Informacione tehnologije
– nove tehnologije koje su promenile ime i osnovne koncepte
ekonomije
 Internet
– globalna mrež
mreža kao najveć
najveće trž
tržište u ovom delu svemira
 Novi modeli poslovanja
– poslovni modeli koji poslovne procese realizuju na mrež
mreži

1
Globalizacija - Globalno selo

slojevit sadržaj veoma različitih promena


uslovljen informatičko-komunikacionim
tehnološkim fenomenima

Globalna Ekonomija
jedinstvo ljudi - jednstvena planeta

„Svijet je odavno postao globalno selo. Granice


se ruše ili postaju nevidljive. Državne,
etničke, rasne. Bitan je samo rezultat...”

2
EDS – Electronic Date Systems Corp.
preko 70 000 zaposlenih u 30 zemalja

EDS 4Q profit u 2006. godnini iznosio je $217 miliona,


što je duplirano u odnosu na isti period prethodne
godine ($112 miliona)

Globalna ekonomija je poslovnim sistemima


omogućila pristup partnerima iz celog sveta,
pružajući nove mogućnosti za fleksibilnost
poslovnih aktivnosti

3
Tehnologija

- najmoćniji generator promena

Informacione i Web tehnologije

 rač
računari
 novi operativni i sistemski softver
 baze podataka, informacija i znanja
 Data warehouse – skladiš
skladište podataka
 mrež
mreže (intranet, ekstranet, Internet)
 softverski inž
inžinjering (software engineering)
 inteligentni sistemi bazirani na znanju (Inteligent Knowled
Knowledge
- Based System: IKBS)
 interfejs čovek - maš
mašina (Man-
(Man-Machine Interface: MMI)
 Konvergencija različ
različitih tehnologija - integracije velikih
razmera i rač
računarski dizajn (Computer - Adided Desing:
CAD)

4
Informacione tehnologije i poslovanje

 » sistemi zasnovani na savremenim IT, direktno utiču


na razvoj organizacije i povećanje njenog profita«
(S. Krsmanović,
2001)
 Nove tehnologije, elektronsko poslovanje i
umrežavanje od presudnog su značaja za ekonomski
razvoj, a ti ciljevi se ne mogu ostvariti bez valjane
upotrebe informacionih tehnologija

Kompjuterska revolucija

- sinonim za treću tehnološku revoluciju

5
 Pojam kompjuterske revolucije se odnosi na
brze i značajne promene nastale širokom
upotrebom i zavisnošću o kompjuterima u
modernom društvu.

Industrijska i post-industrijska era


kompjuterska revolucija
i razvoj IT

Informatička i post-informatička era

6
P.Drucker kompletan privredni i
društveni razvoj deli na tri perioda:
 industrijska revolucija – period primene
znanja na tehnička sredstva, procese i
proizvode
 postindustrijski period – periode primene
znanja na sisteme (organizaciju) i
produktivnost rada
 menadžment revolucija – period primene
znanja na znanje uz visok stepen korišćenja
IT

•Inf. tehnološke promene •Klasična ekonomija •Digitalna ekonomija

•Signal •Analogni •Digitalni

•Procesor •Poluprovodnici •Mikroprocesori

•Sistem •Host-bazirani sistemi •Klijent/Server arhitektura

•Komunikac.sistem •Klasični/lokalni •Inf. superautoput

•Inform. oblici •Separatni (tekst, slika, zvuk) •Multimedia

•Softver i alati •Zanatski, III generacija •Objektno orjentisan, IV generacija

•Objektni sistem •Vlasnički •Otvoreni

•Upravljanje •Klas. strategije menadžmenta •Savremene men. strategije i znaja

7
Informacione tehnologije

– nove tehnologije koje su promenile ime i


osnovne koncepte ekonomije

IT u novoj ekonomiji

 Razvoj i primena Iinformacionih Tehnologija (IT) kreirale su novu


novu
ekonomiju koja se odnosi na čitav niz kvalitativnih i kvantitativnih
promena koje su u poslednjih 15 godina transformisale strukturu,
funkcionalnost i pravila u ekonomiji

 To je ekonomija zasnovana na digitalnim tehnologijama, uključ


uključujuć
ujući
digitalne komunikacione mrež
mreže (Internet, intranetove, kao i privatne
mrež
mreže sa dodatnom vrednoš
vrednošću – VANS), rač
računare, softver i druge
povezane informacione tehnologije

 Digitalno umrež
umrežavanje i komunikaciona infrastruktura pruž
pružile su globalnu
platformu na kojoj ljudi i organizacije mogu uzajamno da deluju,
komuniciraju, sarañuju
sarañuju i traž
traže informacije

8
IT u novoj ekonomiji

 Savremeni uslovi poslovanja, era mrežmrežne revolucije i pojava Interneta,


dovele su do bitnih promena u poslovnom okruž okruženju firmi
 Javila se moguć
mogućnost voñenja poslova na nov nač način, elektronskim putem, i
to kako unutar same firme, tako i van nje, što je neizostavno dovelo do
promena u ekonomiji - stvaranje novog nač načina poslovanja
 Informaciono Komunikacione Tehnologije (ICT) dobile su važ važno mesto i
znač
značajnu ulogu u poslovanju organizacija - postaju značznačajan faktor za
efikasniju i efektivniju realizaciju poslovnih aktivnosti
 Osnovni poslovni ciljevi realizovani IT:
 poveć
povećanje produktivnosti,
 unapreñenje procesa odluč
odlučivanja
 uspostavljanje kvalitetnijeg odnosa sa kupcima i poslovnim partnerima
partnerima
 smanjenje troš
troškova
 razvijanje novih strateš
strateških aplikacija
 veliki broj organizacija prihvatilo je elektronski nač
način poslovanja kao jedini
partnerski odnos u buduć
budućnosti.

Nova ekonomija, digitalna ekonimija,


ekonomija znanja

 Dakle, ključni simboli savremene ekonomije, odnosno


okruženja koje postaje opšte mesto za realizaciju
najrazličitijih aktivnosti i procesa postaju
 cyber-
cyber-prostor
 rač
računari
 rač
računarske mrež
mreže
 informacioni tokovi
 informacioni sadrž
sadržaji u digitalnoj formi

9
Ekonomija znanja

 S obzirom da u eri digitalne ekonomije


(ekonomija znanja) »znanje predstavlja moć«,
IT koje brzo i lako stvaraju, razmenjuju i
primenjuju znanja (brže i više nego ikada do
sada), predstavljaju način da se najviše i
najbolje iskoristi ova moć.

Digitalna ekonomija

 globalno tržište
 dinamično, turbulentno i visoko konkurentno
okurženje
 novi izazovi za ogranizacije
 promena poslovne politike i strategije razvoja
u cilju povećavanja njihove efiksanosti i
efektivnosti

10
Neshvatanje da živimo u vremenu u kome je

okean zamenjen „vulkanom”.


mirni okean”
„mirni

Ako je splavarenje na mirnim vodama Vaš stil, idite i radite u


nekoj velikoj firmi,

ali ako je kanu na divljim vodama ono što volite, pokušajte


sa preduzetničkom firmom
Murphy

Promene na meñunarodnom tržištu


- sve agresivnije promotivne i druge tržišne
aktivnosti

Kako ćeš da pobediš


pobediš?
Napadać
Napadaću.
Šta ćeš kad napadneš
napadneš?
Niš
Niš ta.
Zaš
Zašto niš
ništa?
Zato što neć
neću prestati da napadam.

11
Internet

– globalna mreža kao najveće tržište u


ovom delu svemira

Činjenica je da je Internet, a posebno WWW, doprineo


da globalna ekonomija postane prihvatljiva

@
Internet
najveće tržište u ovom delu svemira
dostupno 24 časa dnevno, 7 dana u
nedelji, 365 dana u godini

12
2006. god.
1 020 614 866 Internet korisnika u svetu
(UNCTAD, 2006)
2007. god. (drugi kvartal)
1 173 109 925 Internet korisnika u svetu
17.8% penetracija Interneta
(Internet World Stats News)
321 853 477 Internet korisnika u Evropi
39.8% penetracija Interneta
(Internet World Stats News)

IT su umrežile celo čovečanstvo i nametnule


naophodnost članstva u toj mreži: negiranje
učlanjenja bilo koje zajednice značilo bi njenu
potpunu izolaciju i trajni gubitak koraka

13
Nerazumevanje 7 menadžment trendova čiji je pokretač
Internet

1. Internet primorava kompanije da se transformišu.

2. Novi kanali menjaju pristup tržištu i brendovanje,


uzrokujući smanjenje tradicionalnih distributivnih kanala

3. Balans snage se prenosi na potrošača

4. Takmičenje se menja.

5. Brzina poslovanja se drastično povećava.

6. Internet izbacuje korporaciju van tradicionalnih granica.

7. Znanje postaje ključni činilac i izvor kompetetivne prednosti.

Novi modeli poslovanja

– poslovni modeli koji poslovne procese


realizuju na mreži

14
Poslovni model »metod pomoću kojeg
kompanija stvara prihod da bi se izdržavala«

 Poslovni modeli na mreži, kao nov način poslovanja,


rezultat su usvajanja prednosti koje su donele nove
tehnologije i nove poslovne aplikacije, iskorišćene za
stvaranje novih vrednosti proizvoda i usluga i za
kvalitetniju isporuku korisnicima
 Ovi modeli nastali su kao rezultat težnji da se, novim
elektronskim načinom pružanja usluge ili prodaje
proizvoda, »pokrije« odreñeni segment tržišta i
ostvari rast profita

Novi poslovni modeli


 Savremeni poslovni modeli jesu zapravo »sistemi zasnovani
na Webu«
Webu«, čije se aplikacije ili usluge nalaze na serveru, pa
su tako dostupne sa bilo kog mesta preko nekog od servisa
Interneta (npr. World Wide Web-
Web-a) koriš
korišćenjem nekog Web
pretraž
pretraživač
ivača

 Dakle, jedini softver koji je potreban korisniku za pristup i


izvrš
izvršenje aplikacije (koriš
(korišćenje usluge koju poslovni model
nudi) jeste okruž
okruženje Web pretraž ivača (Internet Explorer,
pretraživač
Mozilla, Firefox...)

 Osim jednostavnosti upotrebe, sistemi zasnovani na Web


imaju još
još dve veoma važ
važne funkcionalne osobine:
 generisani sadrž
sadržaji/podaci až
ažuriraju se u realnom vremenu
 univerzalno su dostupni korisnicima preko Web-
Web-a (u zavisnosti od
unapred definisanih prava pristupa za svakog korisnika odnosno,
grupu korisnika)

15
Poslovni model na mreži

klijent server Oracle SQL baza

Internet
Internet Web-orjentisan sistem
za realizaciju poslovnih
aktivnosti

AD server

Mail-server

Razvoj Informacionog Društva

 Informacione Tehnologije zahvatile su svaki aspekt


društvenog života, uključujući državne organe,
nauku, obrazovanje, zdravstvo, komunikaciju,
trgovinu
 modeli e-
e-bankarstva
 modeli e-
e-obrazovanja
 modeli e-
e-zdravstva
 modeli e-
e-uprave
 modeli e-
e-trgovine

16
Evropska komisija o stanju telekomunikacija i
informacionog društva u Srbiji
 ogranič
ograničen napredak u oblasti informacionog druš društva
 novo Ministarstvo za telekomunikacije i informatič
informatičko druš
društvo osnovano u
maju 2007. godine
 Strategija za razvoj komunikacija u Republici Srbiji 2006-
2006-2010. god.
usvojena u novembru 2006. god.
 stopa širenja upotrebe Interneta u zemlji i dalje na niskom nivou
 sprovoñenje zakonodavstva je i dalje u poč početnoj fazi i zavisi od
administratinvih kapaciteta i stepena struč
stručnosti relevantnih institucija,
koje moraju da budu ojač
ojačane
 Srbija tek treba da usvoji nove zakone o informacionom druš društvu
(elektronska trgovina, elektronska vlada, zaš
zaštita lič
ličnih podataka)
 uloga IT u kominikaciji i uslugama vlade prema grañanima (e- (e-vlada)
trenutno je ogranič
ograničena; u ovoj oblasti Srbija je umereno napredovala
 razvoj informacionog društva u Srbiji je u
početnoj fazi i potrebni su dodatni napori da bi
se dostigli evropski standardi

razvoj i primena ICT


upotreba informacija i znanja
porast broja korisnika Interneta

nužani zadaci svake zemlje koja želi da se


razvija
ekonomski, politički i kulturno

17
SVET JE OBRNUO REDOSLED (!):

 Umesto fraze :”Ulagaću u IT kada budem


dovoljno bogat”.

Svet danas se ponaša ovako:

 “Ulagaću u informacione tehnologije da bih


bio bogat”.

1943. godine, Tomas J. Watson, dugogodišnji generalni


direktor IBM, , ostao je upamćen i po svojoj izjavi: “Mislim
da postoji svetsko tržište za možda pet kompjutera”.

U posljednjih dvadeset godina IT tržište se


povećalo za 19 puta i prešlo cifru od pola biliona dolara.

18
POPULACIJA U MILIONIMA IT POTROSNJA/STANOVNIK U EVRIMA

300
12 275
10.6
10.2
250
10

200 191 190


8 7.5

150
6

100
4

2 50
2 33

0
0
Srbija Slovenija Mañarska Grčka
Srbija Slovenija Mañarska Grčka

IT realnost u Srbiji

19
Penetracija
Penetracija personalnih rač
računara
- Srbija i zemlje u regionu
(2000 – 2004)

2000 2001 2002 2003 2004


Slovenija 27.54 27.57 30.06 32.55 35.54

Hrvatska 11.16 14.17 17.38 18.29 19.07

Rumunija 3.18 3.57 8.26 9.69 11.30

Makedonija ... 3.52 4.55 5.66 6.78

Bugarska 4.43 4.82 5.16 5.54 5.94

Srbija 2.26 2.34 3.57 4.13 4.77


Albanija ... 0.97 1.17 ... ...
svet 7.97 8.93 9.65 10.59 12.89
Izvor: ITU 2000-2004

20
Penetracija personalnih računara u domaćinstvima
Srbija 1999-2006

Republički zavod za statistiku sproveo je


istraživanje o upotrebi ICT u Republici Srbiji u
2007. godini (uzorak 2 000 domaćinstava)

 34% domaćinstava u Srbiji poseduje računar


 45.5% u Beogradu
 34.4% u Vojvodini
 26.3% u centralnoj Srbiji
 29.9% stanovnika Srbije koristilo je računar u
poslednja tri meseca
 65.5% stanovnika Srbije nije nikada koristilo računar

21
Internet
- zemlje sa najviš
najvišom penetracijom, zemlje regiona i Srbija
ukupan broj host broj host rač
računara broj Internet korisnika
rač
računara na 10 000 stanovnika na 100 stanovnika

Island 139 427 4 758.60 87.76


Švedska 1 321 676 1 466.67 75.46
Austrija 3 939 321 1 978.27 70.40
SAD 195 138 696 6 645.16 63.00
Velika Britanija 4 173 453 697.90 62.88
Kanada 3 562 482 1 110.80 62.36
Slovenija 53 421 269.67 55.41
Hrvatska 34 695 78.57 31.88
Rumunija 49 077 22.64 20.76
Bugarska 65 759 84.73 20.60
Srbija 27 578 33.83 18.61
Makedonija 3 595 17.71 7.86
svet 267 541 177 421.63 15.17

Izvor: ITU 2005

Penetracija Interneta
Srbija 1999-2006

Izvor:Strategic Marketing, 2006

22
Penetracija Interneta
Srbija i zemlje regiona 2006

Izvor: Strategic Marketing, 2006

Korišćenje Interneta u Srbiji

23
Korišćenje Interneta u Srbiji

Glavni razlozi što domaćinastva nemaju pristup internetu (%)

35 33.4

30

24.7 25.2
25

20

15 13.6

9.6
10

4.9 5.3
5

Imam Nedostatak Pristup Ne zelim Drugi Nemam Oprema je


pristup vestina internetu je Računar ima:
internet razlozi potrebu za suvise
negde 74.9 % suvise
grañanaskup čiji je prihod veći od 600internetom
EUR skupa
drugde 20.5% grañana čiji je prihod oko 300 EUR

24
Republički zavod za statistiku sproveo je istraživanje o
upotrebi ICT u Republici Srbiji u 2007. godini (uzorak 2
000 domaćinstava i 1 000 preduzeća)

 Internet u Srbiji ima 26.3%  90.6% preduzeć


preduzeća u Srbiji ima
domać
domaćinstava Internet priključ
priključak
 najveć
najveći broj domać
domaćinstava  46.7 % preduzeć
preduzeća koristi
ima: modemsku dial-
dial-up konekciju
 61.8% preduzeć
preduzeća koja imaju
 modemski dial-
dial-up priključak poseduju Web
Internet priključ
prikuljuč
prikuljučak na Internet Site
73.4%
 WAP i GPRS koristi 16.1%

 ADSL koristi 12.1%

 broj Internet korisnika


poveć
povećao se u odnosu na
2006. god. za 3%
 preko 850 000 koristi Internet
svakoga dana

NR indeks
Networked Readiness indeks

25
NR indeks
rang 2006/2007
2006/2007 rang 2005/2006
2005/2006 rang 2004/2005
2004/2005

SAD 7 1 5
Danska 1 3 4
Kanada 11 6 10
Tajvan 13 7 15
Švedska 2 8 6
Švajcarska 5 9 9
Velika Britanija 9 10 12
Slovenija 30 35 32
Hrvatska 46 57 58
Rumunija 55 58 53
Bugarska 72 64 73
Srbija 74 80 79
Makedonija 81 82 85
BiH 89 97 89

Šta su informacione tehnologije ?

26
Informacione tehnologije IT

 Hardver
 Softver
 Baze podataka
 Mreže

ŠTA KAŽU DEFINICIJE?

 IT čine sve tehnološke komponente informacionog


sistema, odnosno: hardver, softver, baze podataka ,
mreže i komunikacije
(Turban)
 IT jedinstvo: sredstava, metoda i postupaka
(Obradović
Obradović)

27
Informacioni sistemi

28

You might also like