P. 1
trigonometrijske_funkcije_MZI1

trigonometrijske_funkcije_MZI1

|Views: 4,264|Likes:
Published by Sinisa Privulovic

More info:

Published by: Sinisa Privulovic on Sep 08, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/01/2013

pdf

text

original

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE

Studenti:Mirela Pašić Melisa Haliti Pave Delač

SADRŽAJ
Povijest trigonometrije Brojevna kružnica Definicija trigonometrijskih funkcija Svojstva funkcije sinus i kosinus (parnost/neparnost,periodičnost) Graf trigonometrijske funkcije Adicijski teoremi Trigonometrijske jednadžbe

POVIJEST TRIGONOMETRIJE
Početci trigonometrije izrasli su na temelju bliskosti matematike i astronomije. Prvi naziv za sinus i kosinus dali su stari Indijci, zvali su ih JIVA I KOTIJIVA. Jiva znači tetiva pa je to ime bilo u skladu sa znacenjem sinusa . Europski srednjovjekovni prevoditelj Robert tu riječ doslovno prijevodi s latinskim nazivom Sinus= zaljev. Naziv tangens je dobio ime zbog veze sa tangentom. Naziv kosinus nastao je početkom 17.st. Kao kratica od complementi sinus, što u prijevodu znači sinus komplementarnog kuta. Iz istog razloga ime je dobio i kotagens. Trigonometrija=(grč. TRIGONOM =trokut, METREIN =mjera)

BROJEVNA KRUŽNICA KRUŽNICA

BROJEVNA KRUŽNICA Svaki realan broj t s brojevnog pravca preslikava se u jednu točku na kružnici. .Takva se kružnica zove brojevna ili trigonometrijska kružnica.

Time je definirano preslikavanje E izmeñu realnih brojeva i točaka brojevne kružnice koje nazivamo EKSPONENCIJALNO PRESLIKAVANJE. Pišemo E(t)=T .Eksponencijalno preslikavanje Svakom broju t brojevnog pravca pridružena je točka T na brojevnoj kružnici.

Kut u radijanima l .Kut u stupnjevima . 1 rad= veličina kuta kojem je duljina kružnog luka jednaka duljini radijusa 1rad= 360 2π α= 180 π ⋅l α .kЄZ}.Mjera kuta Svakoj točki T brojevne kružnice odgovara točno jedan broj α iz intervala [0.2π > na brojevnom pravcu. Taj se broj α naziva GLAVNA MJERA kuta. Skup svih mjera tog kuta je {α + 2kπ.

DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA .

Ordinata y točke E(t) je sinus kuta t.kvadrantu (slika) Točki E(t) pridružen je odreñeni par (x. Kosinus kuta t je broj x.y) realnih brojeva. Na slici je odabrana točka T u I. .Sinus i Kosinus Neka je t po volji odabran realan broj (kut) i T=E(t) tom broju pridružena točka na brojevnoj kružnici. apscisa točke E(t).

.

Sinus i kosinus po volji odabranog kuta Neka je t po volji odabran realan broj. a vrijednost funkcije sinus: sin t je ordinata točke T=E(t). sin t). Dakle. T=E(t) njemu odgovarajuća točka na brojevnoj kružnici. . Tada je T=(cos t. vrijednost funkcije kosinus: cos t je apscisa.

Funkcije sinus f(x)=a sin(bx+c) i kosinus f(x)=a cos(bx+c) imaju za domenu skup realnih brojeva. domena i kodomena Za svaki realni broj t vrijedi: • |sin t|≤1. |cos t| ≤1 Kažemo da su funkcije sin x i cos x omeñene.Omeñenost sinusa i kosinusa. a za kodomenu segment [ −1.1] .

Povucimo pravac OT.Tangens Neka je t po volji odabran realan broj (kut). Odredimo njemu pripadnu točku T=E(t) na brojevnoj kružnici. y je funkcija od t. Vrijednost broja y ovisi o izabranoj vrijednosti kuta t. Dakle. pišemo y=tg t. Ako je t≠π/2 + k π. taj pravac siječe tangentu p u nekoj točki P. Označimo njenu ordinatu s y. Tu funkciju nazivamo tangens. . Apscisa točke P je 1.

.

. Dakle. vrijednost funkcije tangens: tg t je ordinata točke u kojoj pravac OT siječe tangentu p.Tangens po volji odabranog kuta Neka je t po volji odabrani kut. Tad je P=(1. T=E(t) njemu odgovarajuća točka na brojevnoj kružnici i P presjek pravca OT s tangentom p. tg t). t≠π/2+k π.

Odredimo njemu pripadnu točku T=E(t) na brojevnoj kružnici.Kotangens Neka je t po volji odabran realan broj (kut). Ordinata točke Q je 1. Dakle.Označimo njenu apscisu s x.(kЄZ). Ako je t≠kπ. x je funkcija od t. Tu funkciju nazivamo kotangens i pišemo x=ctg t. . taj pravac siječe tangentu q u nekoj točki Q. Vrijednost broja x ovisi o izabranoj vrijednosti kuta t. Povucimo pravac OT.

.

Kotagens po volji odabranog kuta • Neka je t po volji odabrani kut. . • Dakle. vrijednost funkcije kotangens: ctgt je apscisa točke u kojoj pravac OT siječe tangentu q. t≠kπ. T=E(t) njemu odgovarajuca točka na brojevnoj kružnici i Q presjek pravca OT s tangentom q.1). • Tada je Q=(ctgt.

Trigonometrijske funkcije pravokutnog trokutu Sinus kuta α je omjer nasuprotne katete kuta α i hipotenuze: sin α=a/c Kosinus kuta α je omjer priležeće katete kuta α i hipotenuze: cos α=b/c Tangens kuta α je omjer nasuprotne i priležeće katete kuta α: tg α=a/b Kotangens kuta α je omjer priležeće i nasuprotne katete kuta α: ctg α= b/a .

SVOJSTVA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA .

Ona je neparna ako za svaki t iz njezine domene vrijedi f(-t)=-f(t). .Parnost i neparnost Funkcija f je parna ako za svaki t iz njezine domene vrijedi f(-t)=f(t).

a kosinus je parna funkcija: cos(-t)=cos(t) sin(-t)=-sin(t) za svaki tЄR Tangens i kotangens su neparne funkcije i vrijedi: tg(-t)=-tg(t) ctg(-t)=-ctg(t) .• • • • Sinus je neparna.

Najmanji takav pozitivan broj zove se TEMELJNI PERIOD FUNKCIJE f.Periodičnost Za funkciju f kažemo da je periodična ako postoji realan broj P>0 takav da svaki tЄD(f) vrijedi: f(t)=f(t+P). . Broj P zove se period funkcije f.

tg i ctg Funkcije sinus i kosinus su periodične s temeljnim periodom P=2π: sin(t+2π)=sin t cos(t+ 2π)=cos t Funkcije tangens i kotangens su periodične s temeljnim periodom P=π: • tg(t+π)=tg t ctg(t+π)=ctg t • Temeljni period funkcije sinus f(x)=a sin(bx+c) i kosinus f(x)=a cos(bx+c): 2π P= b .Periodičnost funkcije sin i cos.

GRAF TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA .

Svojstva funkcije sinus Nultočke funkcije su brojevi kΠ. a poprima se za x=3Π/2 + 2k Π. Funkcija je periodična s periodom 2Π. . keZ Maksimum funkcije je 1. keZ. Tijek funkcije na ploči. a poprima se za x= Π/2 + 2k Π. keZ. Minimum funkcije je –1.

Svojstva funkcije kosinus Nultočke su x= Π/2+ k Π. Maksimum funkcije je 1. keZ. Funkcija je periodična s periodom 2Π. keZ. Minimum funkcije je –1. a poprima se za x=2k Π . . keZ. a poprima se za x=(2k+1) Π .

2] – "rastegnuti f2(x) po y-osi 2 puta" .Crtanje sinusoide f(x) = 2 sin 3x f1(x) = sin x f2(x) = sin 3x P= 2π 3 ."suziti f1(x) po x-osi 3 puta" f(x) = 2 sin 3x – amplituda C=2 – slika funkcije u [-2.

pomak duž x-osi (p<0 b ulijevo!) • Najprije se crta graf funkcije f(x)=sinx koji se zatim “rastegne” duž y osi. gdje poprima maksimum i minimum) i na kraju pomakne duž osi x .F(x)=a sin(bx+c) • a – amplituda sinusoide 2π P= • .period b • p=−c . nakon toga prilagodi joj se period (odrede se nultočke.

Tangensoida i kotangensoida • Domena funkcije tangens je R\{π/2 + kπ}. kodomena je skup svih realnih brojeva R. nultočke poprima u kπ • Domena funkcije kotangens je R\{k π}. a kodomena je skup svih realnih brojeva .

ADICIJSKI TEOREMI .

Za kosinus Za sve realne brojeve s i t vrijede identiteti: cos(t+s)=cos t·cos s – sin t · sin s cos (t-s)=cos t · cos s+ sin t · sin s .

Za sinus Za sve realne brojeve s i t vrijede identiteti: sin(t+s)=sin t · cos s + cos t · sin s sin(t-s)=sin t · cos s – cos t · sin s .

Za tangens Za sve realne brojeve s i t za koje su svi izrazi definirani vrijedi: tg(t+s)=tg t + tg s 1-tg t · tg s tg(t-s)=tg t – tg s 1+tg t · tg s .

Za kotangens ctgx ⋅ ctgy ∓ 1 ctg ( x ± y ) = ctgy ± ctgx .

Trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta Za svaki realni broj α vrijedi: sin 2 α= 2sinα * cosα 2tgx sin 2 x = cos 2 α= cos²α .sin²α 1 + tg 2 x tg 2 α= 2tg 1 − tg 2 x 1-tg²α cos 2 x = 1 + tg 2 x ctg2 α=ctg²α-1 1 − tg 2 x 2ctg α c tg 2 x = 2tgx .

Relacije meñu trigonometrijskim funkcijama sin 2 x + cos 2 x = 1 sin x tgx = cos x cos x ctgx = sin x 1 ctgx = tgx .

funkcije polovičnog kuta x 1 − cos x sin = ± 2 2 x 1 + cos x cos = ± 2 2 x 1 − cos x sin x 1 − cos x tg = ± = = 2 1 + cos x 1 + cos x sin x x 1 + cos x sin x 1 + cos x ctg = ± = = 2 1 − cos x 1 − cos x sin x .Trig.

Neke formule redukcije sin(π − x) = sin x sin(π + x) = − sin x sin( − x) = cos x 2 sin( + x) = cos x 2 cos( − x) = sin x 2 cos(π − x) = − cos x π π π .

Formule pretvorbe 1 sin x ⋅ cos y = [sin( x + y ) + sin( x − y ) ] 2 1 cos x ⋅ sin y = [sin( x + y ) − sin( x − y )] 2 1 cos x ⋅ cos y = [ cos( x + y ) + cos( x − y )] 2 1 sin x ⋅ sin y = [ cos( x − y ) − cos( x + y ) ] 2 x+ y x− y sin x + sin y = 2 ⋅ sin ⋅ cos 2 2 x+ y x− y sin x − sin y = 2 ⋅ cos ⋅ sin 2 2 x+ y x− y cos x + cos y = 2 ⋅ cos ⋅ cos 2 2 x+ y x− y cos x − cos y = −2 ⋅ sin ⋅ sin 2 2 .

sin( x + y ) tgx + tgy = cos x ⋅ cos y sin( x − y ) tgx − tgy = cos x ⋅ cos y sin( x + y ) ctgx + ctgy = sin x ⋅ sin y − sin( x − y ) ctgx − ctgy = sin x ⋅ sin y .

f(x)=-1/2cos((x-Π)/4) Skrati razlomak: (1-4sin²α)/(4cos² α -3) Prikaži grafički funkcije: f(x)=3sin (x/2). b) cos t=2/3. 2.Zadaci 1. Provjeri jesu li neke od danih funkcija parne ili neparne :1/sin x+cos x. f(x)=3/2sin(3x. Odredi na brojevnoj kružnici točku E(t) ako je:a) sin t= -1/2.: f(x)=2sin(3x-1). 5. sin t < 0. 3. 4.(Π/4)) . tgx +ctg x/tgx –ctgx Odredi temeljni period sljedecih funk. cos t < 0.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->