You are on page 1of 166

Voved

Ovoj prira~nik go podgotvija zaedni~ki: Oddelot za ekonomski i


socijalni raboti (UN-DESA), Kancelarijata na visokiot komesar za
~ovekovi prava pri Obedinetite nacii (UNHCR) i Inter-parlamen-
tarnata unija (IPU).
Li~en avtorski pridones: Endrju Birns (Univerzitet Nov Ju`en
Vels, Avstralija), Aleks Konte (Univerzitet Sautempton, Obedine-
to Kralstvo), @an Pjer Gono (UNDESA), Linda Larson (UNDESA),
Tomas [indlmaer (UNDESA), Nikola [epard (UNDESA), Sajmon
Voker (OHCHR) i Adriana Zaralukvi (OHCHR).
Pridones dadoa i: Graham Edvards (~len na parlament, Avstralija)
Anda Filip (IPU), Anders B.Xonson (IPU), Aksel Lebloiz ( Globalna
incijativa za inkluzija IKTs), @anet Lord (Blulo LLP), Alesandro
Moter (IPU), Xames Mvanda (porane{en ~len na parlament, Uganda),
Kaj Nordkvist (porane{en ~len na parlament, [vedska), Mona Pare
(Univerzitet Karleton, Kanada), i Hendrieta Bogopane-Zulu (~len na
par­lament, Ju`na Afrika).
Vovedni napomeni i kometari na tekstot dopolnitelno obezbedi-
ja Organizacijata za me|unarodna vklu~enost, Me|unarodnata orga-
nizacija na trudot, Ekonomskata i socijalnata komisija za Azija i
Pa­cifikiot pri Obedinetite nacii (ESKAP), Organizacijata za
o­brazovanie, nauka i kultura pri Obedinetite nacii (UNESKO),
Svet­skata banka, i Svetskata zdravstvena organizacija (SZO).

Uredni~ki konsultant: Merlin Ahiron


Dizajn i grafi~ka obrabotka: Kal Honi, Oko za oko Dizajn
(Brampton, ON, Kanada)
Pe~ati: SRO-Kundig (@eneva, [vajcarija)

I
II OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
Predgovor

Licata so hendikep ostanuvaat me|u najmarginaliziranite grupi


vo sekoe op{testvo. Dodeka me|unarodnata ramka za ~ovekovi prava go
menuva{e i go smeni `ivotot nasekade, licata so hendikep ne gi ose­
tija istite benefiti. Nezavisno od sostojbata so ~ovekovite prava vo
zemjata ili ekonomskata situacija, po~ituvaweto na nivnite ~ovekovi
prava generalno stoi posledno vo redicata. Poradi odrekuvaweto na
mo`nostite so koi i tie }e dobijat {ansa da bidat dovolno svoi, pove­
}­to lica so hendikep se s# u{te izlo`eni na milosta ili humanosta
na drugite. Vo prethodnite godini, postoe{e raste~ko ostvaruvawe
vo svetot koe ne be{e pove}e prifatlivo i koe prodol`uva{e da gi
od­rekuva ~ovekovite prava na 650 milioni individui. Be{e vreme da
se dejstvuva.
Konvencijata za pravata na licata so hendikep e odgovor od me­|u­
narodnata zaednica na dolgata istorija na diskriminacijata, is­klu­
~uvaweto i dehumanizacijata na licata so hendikep. Ova e, vo istoriska
i inovativna smisla, najbrziot podgotven dogovor za ~ovekovi prava
do­sega, i prviot vo 21 vek. Konvencijata e rezultat na trigodi{ni pre-
govori so gra|anskoto op{testvo, vladite, nacionalnite institucii
za ~ovekovi prava i me|unarodnite organizacii. Po usvojuvaweto na
Konvencijata vo Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii vo de-
kemvri 2006 godina, rekorden broj zemji, so potpi{uvaweto na Kon-
vencijata i opcioniot protokol koga tie bea otvoreni za potpis vo
mart 2007 godina, ja poka`aa svojata podgotvenost da gi po~ituvaat
pravata na licata so hendikep.
Konvencijata osiguruva deka najgolemoto malcinstvo vo svetot gi
u`iva istite prava i mo`nosti kako i sekoj drug. Taa pokriva mnogu
oblasti vo koi licata so hendikep se diskriminirani, vklu~uvaj}i go
i pristapot do pravdata, u~estvoto vo javniot i politi~kiot `ivot,
o­brazovanieto, vrabotuvaweto, zabranata na tortura, iskoristuvaweto
i nasilstvoto, kako i vo slobodata na dvi`eweto. So Opcioniot pro-
tokol, poedinci ili dr`avi-~lenki koi pokrenale tu`bi za nivnite
prava, i gi iscrpile doma{nite pravni lekovi, mo`e da baraat povto-
ren odgovor od nezvisno me|unarodno telo.

III
Konvencijata e dolga i o~ekuvana. Taa doa|a po period od re~isi
po­ve}e od 25 godini, otkako vo 1981 godina - Me|unarodnata godina na
licata so hendikep be{e posveteno globalno vnimanie za pra{awata
{to vlijaat vrz licata so hendikep. Vo prvite godini, mnogu op{testva
go napu{tija stavot deka licata so hendikep se objekti za milost i so­
`aluvawe, a go prifatija spoznanieto deka op{testvoto samoto po sebe
e onevozmo`uva~ko. Konvencijata ja vgraduva ovaa promena na stavot,
pretstavuva golem ~ekor kon promenata na percepcijata za hendikepot
i osiguruva deka op{testvata osoznavaat deka site lu|e mora da imaat
mo`nost da go iskoristat svojot celosen potencijal.
Ovoj Prira~nik e proizvod na sorabotkata pome|u Oddelot za
e­konomski i socijalni raboti pri Obedinetite nacii, Kancelarijata
na visokiot komesar za ~ovekovi prava pri Obedinetite nacii i In-
ter-parlamentarnata unija. Podogovkata na Prira~nikot e proizleze-
na od rabotata na avtorski i analiti~ki sovet sostaven od parlamen-
tarci, akademici, prakti~ari od koi mnogumina se lica so hendikep.
Parlamentite i parlamentarcite ja imaat glavnata uloga vo promo­
viraweto i za{tituvaweto na ~ovekovite prava. Ovoj Prira~nik ima
cel da im pomagne na parlamentarcite i drugite vo naporite da se rea­
lizira Konvencijata, kako licata so hendikep bi mo`ele da preminat
od isklu~enost do ednakvost; da pridonese kon podignuvawe na svesta
za Konvencijata i nejzinite odredbi, da go promovira po~ituvaweto i
in­teresot za hendikep, i da im pomogne na parlamentarcite vo razbi-
raweto na mehanizmite i ramkite potrebni Konvencijata da se spro-
vede vo praktika.
So obezbeduvawe primeri i izjavi, se o~ekuva deka ovoj Prira~nik
}e slu`i kako korisna alatka za parlamentarcite vo promocijata i
za­{titata na pravata na licata so hendikep nasekade vo svetot.

[a Cukang Luiza Arbor Anders B. Xonson


(Sha Zukang) (Louise Arbour) (Anders B. Johnsson)
Pod generalen Obedineti Nacii Generalen sekretar
sekretar Visok komesar Inter-parlamentarna
Oddel za za ~ovekovi prava unija
ekonomski
i socijalni raboti

IV OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


SODR@INA

Predgovor kon makedonskoto izdanie


Voved .................................................................................................... I

Predgovor................................................................................................... III

Glava 1: Pregled ...................................................................................... 1


Ispolnuvawe na pravata na licata so hendikep:
zadol`itelni pri~ini ........................................................................... 1
Fokusot na Konvencijata ....................................................................... 2
Zo{to be{e potrebna konvencija? ..................................................... 4
Pravata nazna~eni vo Konvencijata .................................................. 5
Relacijata pome|u hendikepot i razvojot .......................................... 7

Glava 2: Detalen pregled na konvencijata ................... 9


Istoriskiot razvoj koj vodi do nova konvencija .................. 9
Kratok osvrt na Konvencijata ................................................... 12
Celta na Konvencijata .................................................................. 12
Opsegot na Konvencijata ............................................................... 12
Definirawe na hendikepot ............................................................ 12
Pravata i principite navedeni vo Konvencijat .................. 14
Op{ti principi ............................................................................ 14
Prava .................................................................................................... 15
Me|unarodna sorabotka ................................................................ 18
Obvrskite na dr`avite-~lenki spored Konvencijata.......... 18
Obvrska za po~ituvawe, za{tita i ispolnetost ............... 20
Konvencijata vo sporedba so drugite
me|unarodni dogovori .................................................................. 20

Glava 3: Monitoring na konvencijata i


opcionito protokol ................................................................ 25
Mehanizmite za monitoring na Konvencijata ............................ 25
Komitet za pravata na licata so hendikep .................................. 26
Periodi~no izvestuvawe ................................................................. 26
Celta na periodi~notot izvestuvawe ....................................... 28
Prosleduvawe na periodi~noto izvestuvawe ............................ 29
Sobranieto na dr`avite-~lenki .................................................. 30

V
Drugi mehanizmi za monitoring na pravata na
licata so hendikep ..................................................................... 31
Opcioniot protokol na Konvencijata ............................... 31
Procediri na individui .................. ......................................... 31
Podnesuvawe pretstavki (barawa)......................................... 33
Stanuvawe del od Opcioniot protokol ............................. 36
Sekretarijatot na Obedinetite nacii {to ja
poddr`uva Konvencijata ..................................................... 37

Glava 4: Stanuvawe del od Konvencijata i


Opcioniot protocol ......................................................... 39
Priklu~uvawe kon Konvencijata ........................................ 39
Potpi{uvawe na dogovorot .................................................... 39
[to zna~i da se potpi{e Konvencijata .............................. 40
Izrazuvawe soglasnost za obvrzuvawe ................................... 40
Procesot na ratifikacija ...................................................... 41
Ratifikacijata od regionalnite organizacii
za integracija .............................................................................. 41
Pristapuvawe .............................................................................. 41
Instrument za ratifikacija, formalno
potvrduvawe i pristapuvawe .................................................. 42
Ulogata na parlamentot vo procesot na
ratifikacijata ......................................................................... 43
Koga Konvencijata i Opcioniot protokol
stapuvaat vo sila ....................................................................... 43
Rezervi kon Konvencijata i Opcioniot protokol .......... 45
Izmeni i povlekuvawe na rezervite ....................................... 46
Deklaracii kon Konvencijata i opcioniot protokol .. . 46
Vidovi deklaracii kon Konvencijata i
Opcioniot protokol ................................................................. 46
Davawe deklaracija vo vrska so Konvencijata .......... 47
Va`nosta na Konvencijata za onie {to ne se ~lenki .... 48
Glava 5: Nacionalno zakonodavstvo i konvencijata 51
Vgraduvaweto na Konvencijata vo doma{noto
zakonodavstvo ........................................................................... 51
Zna~ewe na potpi{uvaweto i ratifikacijata ............... 51

VI OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Vgraduvawe preku ustavni, zakonski i
regulatorni merki............................................................................ 54
Tipovi na ednakvost i anti-diskriminaciono
zakonodavstvo..................................................................................... 56
Sodr`ina na zakonodavnite merki ............................................. 58
Kriti~ki elementi ........................................................................ 58
Povrzuvawe na zakonite za sproveduvawe
so Konvencijata ................................................................................ 58
Vidovi hendikep na koi treba da se odnesuva
zakonodavstvoto ............................................................................. 59
“Razumnoto prilagoduvawe” kako osnova
na legislativata ............................................................................ 60
Posebni merki .................................................................................... 66
Diskriminacija od dr`avnite
institucii, od privatni lica i biznis-sektorot .............. 68
Posebni oblasti za zakonodavna reforma ................................. 68
Zakonite za intelektualnata sopstvenost i
osiguruvaweto pristap do knigi, filmovi i
drugi mediumi ...................................................................................... 70
Zakonodavstvo {to go prifa}a znakovniot jazik (jazici) ....... 71
Proceduri za poplaki vo nacionalniot zakon............................. 71
Proceduralni merki za promocija na sproveduvaweto ...... 71
Pravewe seopfaten pregled ........................................................... 71
Osiguruvawe deka zakonite se vo
soglasnost so Konvencijata .......................................................... 73
Vklu~uvawe na licata so hendikep vo
zakonodavniot proces...................................................................... 74
Vklu~uvawe na lokalni ili parlamentarci
od nacionalno nivo............................................................................ 75

Glava 6: Od odredbi do praktika:


sproveduva}i ja konvencijata ............................................. 77
Habilitacija i rehabilitacija ............................................... 77
Pristapnost .................................................................................. 79
Obrazovanie .................................................................................. 81
Cenata na inkluzivnoto obrazovanie ........................................ 84
Rabota i vrabotuvawe ............................................................................ 85
Delovna sposobnost i donesuvaweto odluki so poddr{ka ............ 89

VII
Glava 7: Sozdavawe na nacionalni institucii
za implementacija i monitoring na Konvencijata ......... 93
Kontaktni lica .................................................................................. 94
Mehanizam za koordinacija ........................................................... 94
Nacionalnite institucii za ~ovekovi prava .................. 94
Odnosot pome|u Konvencijata i nacionalnite
institucii za ~ovekovi prava ................................................ 96
Vidovi nacionalni institucii za
~ovekovi prava .............................................................................. 96
Pariskite principi .................................................................. 97
Mo`ni funkcii na nacionalnata institucija
za ~ovekovi prava ......................................................................... 98
Nacionalnite institucii za ~ovekovi prava i
mehanizmite za poplaki ............................................................ 101
Vostanovuvawe soodvetna institucija .............................. 104
Parlamentarna supervizija .................................................. 105
Parlamentarni komiteti .................................................. 105
Komisija za raspit .............................................................. 105
Direktno ispra{uvawe na ministri ................................ 105
Proverka na izvr{nite nazna~uvawa ................................ 106
Supervizija na nevladinite javni agencii ......................... 107
Buxetski nadzor i finansiska kontrola ......................... 107
Sudovite i ulogata na pravosudstvoto .................................. 107
Sudska za{tita na pravata .................................................... 108

Referenci ...................................................................... 113

Aneks 1: Konvencija za pravata na licata


so posebni potrebi ............................................................. 115

Aneks 2: Opcioniot protokol kon Konvencijata


za pravata na licata so hendikep .................................. 145

Za izdava~ot .................................. na vnatre{nata korica

VIII OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


GLAVA PRVA
1
Pregled

Ispolnuvawe na pravata na licata so hendikep:


zadol`itelni pri~ini
Pove}e od 650 milioni lu|e vo svetot `iveat so hendikepot.
Na toa gi dodavame i nivnite po{iroki semejstva, i se poja-
vuva neverojatna brojka od dva miliona lu|e koi sekojdnevno
`iveat so hendikepot. Vo sekoj region od svetot, vo sekoja zem-
ja vo svetot, licata so hendikep ~esto `iveat na marginite od
op{testvoto, li{eni od nekoi od `ivotnite osnovni iskustva.
Nivnite nade`i za odewe vo u~ili{te, nao|awe rabota, imawe
sopstven dom, sozdavawe na semejstvo i odgleduvawe na sopstve-
ni deca, u~estvo vo socijalniot `ivot ili glasawe, se mali. Za
pogolemiot del od licata so hendikep vo svetot, prodavnicite,
olesnuvawata pri pru`awe na javnite uslugi, pa duri i infor-
maciite, se daleku od dostapni.
Licata so hendikep go so~inuvaat najgolemoto i najpotcenu-
vanoto malcinstvo vo svetot. Brojkite se za osuda: zemaj}i ja
pred­vid kategorijata na najsiroma{noto naselenie vo svetot,
dojdeno e do zaklu~ok deka 20% od najsiroma{nite lu|e vo sve-
tot se tie so hendikep; 98% od decata so hendikep vo zemjite vo
razvoj ne odat na u~ili{te; 30% od decata na ulica vo svetot
`iveat so hendikepot; nivoto na pismenosta kaj vozrasnite
so hendikep e ponisko od 3%, a vo nekoi zemji se spu{ta i do
1% vo kategorijata `eni so hendikep. Dodeka za siroma{nite
lu|e e povoobi~aeno da se zdobijat so hendikep vo tekot na niv­
niot `ivoten vek, hendikepot isto taka mo`e da dovede i do
si­roma{tija, bidej}i licata so hendikep ~esto se soo~uvaat
so diskriminacija i marginalizacija. Hendikepot e povrzan
so ne­pismenosta, slabata ishrana, nedostigot od pristap do
~ista voda, slabata otpornost na organizmot protiv bolesti,
ne­zdravite i opasni rabotni uslovi.

1
Kako {to raste svetskata populacija, raste i brojot na licata so
hen­dikep. Vo zemjite vo razvoj, lo{i medicinski uslovi za vreme na
bremenosta i poroduvaweto, izlo`enosta na infektivni zaboluvawa,
Vo na{ite zaednici na prirodnite katastrofi, vooru`enite kon­­
hendikepot se gleda kako flikti, nagaznite mini i povredite pre­
na pra{awe na milosrdie. diz­­­vikani od lesno oru`je, predizvikuva­
Ne te gledaat kako lice koe we­­to privremena ili trajna trauma, se
mo`e da ima `ivot, da najde po­­ve­}e zastapeni otkolku vo drugite zemji.
rabota, da `ivee samostojno. Se­­­­koja godina samo soobra}ajnite nesre}i
Ova e mnogu protiv na{ite predizvikuvaat milion povredi i dovedu-
~ovekovi prava. Ima ogromna vaat do sostojba na hendikep, najmnogu kaj
potreba od podigawe na svesta mladata populacija. Vo razvienite zemji,
vo na{ite zemji. lu­|eto {to se rodeni po Vtorata svetska
vojna `iveat podolgo, {to zna~i deka mno­
Marija Veronika Reina, gumina od niv `iveat so hendikep do krajot
istra`uva~ so hendikep vo
od nivnite `ivoti.
dvi`eweto (Argentina)
Faktot deka licata so hendikep vo­o­bi­
~a­eno `iveat vo siroma{tija e ~esto rezultat na ignorantskiot odnos
i negri`a {to postoi i vo vladinite tela i vo razvojnite programi i
po­litiki koi gi ignoriraat, gi isklu~uvaat i ne se dostapni za lica­ta
so hendikep, ili ne gi poddr`uva pravata na licata so hendikep za ni­v­no
vklu~uvawe vo socio-ekonomskiot `ivot na zemjite.
Kako i da e, vo nekolku razvieni zemji i vo zemjite vo razvoj koi ja i­­
maat opse`nata legislativa naso~ena kon promovirawe na za{titata na
osnovnite prava na licata so hendikep, ovie lica ostvaruvaat nezavisen
`ivot kako studenti, rabotnici, ~lenovi na semejstvata i gra|ani. Tie go
mo`at toa bidej}i op{testvoto gi otstranilo fizi~kite i kulturnite
granici koi pred toa gi ograni~uvale ovie lu|e, vo obidite za nivno ce-
losno vklu~uvawe vo op{testvenite tekovi.
Toa e utvrdeno imaj}i go predvid faktot deka me|unarodnata zaed-
nica e obedineta vo odnos na pra{aweto za reafirmirawe na dostoin-
stvoto i vrednosta na sekoe lice so hendikep, i toa s# so cel da gi
o­bezbedat zemjite so efektivna pravna alatka so koja }e i se stavi kraj
na nepravdata, diskriminacijata i zloupotrebata na pravata so koi se
sudiraat pogolemiot broj od licata so hendikep. Taa alatka e Konven-
cijata za pravata na licata so hendikep.

Fokusot na Konvencijata
Terminot ”lica so hendikep“ se odnesuva na site lica koi imaat traj­
no fizi~ko, mentalno, intelektualno ili setilno naru{uvawe, a koi,
soo~eni so negatorskite stavovi ili fizi~ki pre~ki, ne mo`at celosno
da se vklu~at vo op{testvoto.

2 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Pregled na statistikite
Okolu 10% od svetskata populacija `ivee so hendikep - najgolemoto
malcinstvo vo svetot. Ovoj broj e vo porast poradi zgolemuvaweto na
populacijata, medicinskite dostignuvawa i procesot na stareewe.
(SZO)
Presmetano e deka 20% od najsiroma{noto svetsko naselenie ima hen-
dikep i e soo~eno so faktot deka vo negovata zaednica ova naselenie e
najneprivilegirana (najpotceneta) kategorija. (Svetska banka)
Hendikepot zafa}a zna~itelno pogolem broj grupi so ponizok stepen
na obrazovanie od zemjite od Organizacijata za ekonomska sorabotka
i razvoj (OESR). Vo prosek, 19% od pomalku obrazovanite lica imaat
hendikep, sporedeno so 11% od licata so povisok stepen na obrazo-
vanie. (OESR)
Smrtnosta kaj decata so hendikep mo`e da bide mnogu visoka, taka
{to 80% od smrtnite slu~ai, vo nekoi zemji, mo`at da bidat kaj deca
koi s# u{te ne dostignale vozrast od pet godini, globalno gledano, a
vo nekoi zemji pak, smrtnosta padna pod 20%. Vo nekoi slu~ai, se ~ini
deka se pravat obidi decata so hendikep da bidat ”otstraneti“.
(Oddelenie za internacionalen razvoj, Obedineto Kralstvo)

Kako i da e, toa ne e iscrpna defini­ Od lu|e rodeni so hendikep


cija za tie koi mo`at da pobaraat za{­­ kako {to bev jas, ~esto seme-
ti­­­ta vo ramkite na Konvencija­ta; a jstvoto o~ekuva mnogu malku,
broj eden, zatoa o~ekuvawata
o­­vaa definicija isto taka, gi isklu­
se niski; broj dva - fizi~kite
~u­­va po{irokite kategorii za licata barieri vo zednicata mo`at
so hendikep osnovani vo nacionalnite da gi spre~at da i pristapat
zakonodavstva, vklu~uvaj}i gi i licata na nivnata zaednica, i broj
so privremen hendikep ili licata koi tri - socijalnite barieri
porano imale hendikep. mo`at da gi spre~at da i
pristapat na nivnata zaed-
Edno lice so hendikep, vo edno op­ nica.
{testvo mo`e da bide smetano za lice
so hendikep, a vo drugo op{testvo da ne Linda Mastandrea, paraolimpiec
i advokat za hendikep( SAD)
bide. Vo najgo­le­miot del od svetot ima
dlaboki i zakoreneti negativni stereotipii i predrasudi kon licata
so odredeni razliki. Tie stavovi o­predeluvaat koe lice se sme­ta za
lice so hendikep i ja zacvrstuvaat negativnata slika za li­cata so hen-
dikep. Jazikot koj se upotrebuva koga stanuva zbor za li­cata so hen-
dikep igra zna~ajna uloga vo kreiraweto odr`livi ne­ga­tivni stereo-
tipi. Terminite kakvi {to se: ”sakat“ ili ”mentalno retardiran“,
se jasno derogativni. Drugi, kakov {to e ”vrzan za koli~ka“, go nagla-
suvaat pove}e hendikepot otkolku liceto. Istoris­ki, op{testvoto

GLAVA 1: PREGLED 3
Hendikepot poteknuva od op{testvoto, a ne od li~nosta

Edno lice vo koli~ka mo`e da ima pote{kotii pri doka`uvaweto na faktot


deka e kvalifikuvan rabotnik, ne poradi negovata/nejzinata sostojba, tuku zatoa
{to ima ograni~uvawa vo `ivotnata sredina, kako nepristapni avtobusi ili skali
na rabotnoto mesto, koi go popre~uvaat negoviot/nejziniot sloboden pristap.
Dete so intelektualen popre~enost mo`e da ima pote{kotii vo u~ili{teto
poradi odnosot na u~itelite kon nego/nea pri prenesuvaweto na obrazovanieto
i znaeweto, nefleksibilnite u~ili{ni tabli i roditeli koi ne se vo mo`nost
da se prilagodat na u~enici so razli~ni kapaciteti za u~ewe.
Vo op{testvo kade {to se dostapni korektivni le}i za licata so ekstremna
miopija (kratkovidost), ovaa kategorija na lica ne se smeta za kategorija na
lica so hendikep. No, nekoj koj {to `ivee vo isti op{testveni uslovi vo koi
korektivnite le}i ne se dostapni kratkovidosta se smeta za hendikep, osobeno
kaj lica koi ne se vo mo`nost da gi izvr{uvaat zada~ite koi se o~ekuvaat od
niv, kako pletewe, {iewe ili rabota na farma.

izbegnuva po~esto da koristi termini koi licata so hendikep gi ko-


ristat za da se definiraat sebe si, i zaradi toa tie se prinudeni da
upotrebuvaat termini koi se neprijatni za niv. Izrabotuva~ite na
Konvencijata jasno uka`aa na faktot deka na hendikepot treba da se
gleda kako na rezultat od interakcijata pome|u liceto i sredinata vo
koja `ivee, deka hendikepot ne e ne{to {to se pojavuva vo `ivotot
na individuata kako rezultat na nekakvo na­ru{uvawe. Konvencijata
go priznava faktot deka hendikepot e koncept za vklu~uvawe i deka
Konvencijata mo`e da se adaptira za da vlijae vrz pozitivnite prome-
ni vo op{testvoto.

Zo{to be{e potrebna Konvencija?

Licata so hendikep s# u{te primarno se gledaat kako ”objekti“ za


zgri`uvawe ili za medicinski tretman otkolku kako ”imateli“ na pra-
va. Odlukata da se donese univerzalen instrument za ~ovekovi prava,
specifi~en za licata so hendikep, se rodi od faktot deka, i pokraj toa
{to se odnesuva na site ~ovekovi prava, na licata so hendikep s# u{te,
vo praktikata, im se osporuvaat nivnite osnovni prava i fundamen-
talni slobodi {to pove}eto lu|e gi smetaat zdravo za gotovo. Vo osno-
va, Konvencijata naglasuva deka licata so hendikep gi u`ivaat istite
~ovekovi prava kako i sekoj drug, i deka licata so hendikep se sposobni
da gi vodat svoite `ivoti kako polnopravni gra|ani koi mo`e da da-
dat zna~aen pridones vo op{testvoto, ako im se dadat istite mo`nosti
kako i na drugite.

4 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Konvencijata za pravata na licata so hendikep i nejziniot Opcionen
protokol, usvoen od Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii na 13
dekemvri 2006 godina, se poslednite dopolnuvawa na ova telo so zbir
od internacionalni instrumenti za ~ovekovi prava (pogledni poglavje
2). Po usvojuvaweto na Univerzalnata deklaracija za ~ovekovi prava vo
1948 godina, vladite, pod vlijanie na Obedinetite nacii, pregovaraa
i postignaa soglasnost okolu nekolku me|unarodni dogovori koi gi
odreduvaat gra|anskite, kulturnite, ekonomskite, politi~kite i soci-
jalnite prava {to se odnesuvaat na site ~ove~ki su{testva. Tie dogovo­
ri gi postavuvaat osnovnite principi i pravni odredbi doneseni za da
gi za{titat i promoviraat tie prava.

Pravata nazna~eni vo Konvencijata

Konvencijata e komplementarna so postojnite me|unarodni dogovo­


ri za ~ovekovi prava. Taa ne sogleduva nitu edno novo ~ovekovo pravo
za licata so hendikep; tuku dovolno gi klasificira pravata i odgovor­
nostite na dr`avite, da po~ituvaat i da obezbedat uslovi za ednakvo
u­`ivawe na site ~ovekovi prava od site lica so hendikep. Konvencijata
utvrduva oblasti vo koi mora da se prezemat prilagoduvawa, za licata
so hendikep da mo`at da gi praktikuvaat svoite prava, i oblasti vo
koi za{titata na nivnite prava mora da bide zajaknata, zatoa {to tie
prava bile rutinski prekr{uvani. Isto taka, se vostanovuvaat mini-
mum standardi {to treba da se odnesuvaat na site i ja pravat osnovata
za seopfatna ramka za dejstvuvawe (akcija).
Vo soglasnost so odredbite od Konvencijata, dr`avite se obvrzani
da gi konsultiraat licata so hendikep, preku nivnite organizacii koi
gi pretstavuvaat, dodeka se razvivaat i sproveduvaat zakoni i politiki
za efektuirawe na Konvencijata i na drugite pra{awa na politikata
{to }e vlijaat vrz `ivotite na licata so hendikep.

Na licata so hendikep grubo im se osporuvaat ovie ~ovekovi prava:

Obrazovanie Pristap do informacii


Slobodno dvi`ewe Dobivawe soodvetna zdravstvena gri­
`a
Nezavisen `ivot vo zaednicata
Praktikuvawe politi~ki prava, kak-
Vrabotuvawe, duri i koga se
vo {to e glasaweto
ra­boti za dobrokvalifikuvan
kandidat Samostojno donesuvawe odluki

GLAVA 1: PREGLED 5
Na Mileniumskiot samit na Obedinetite nacii, odr`an vo septemvri
2000 godina, pretsedatelite na dr`avi i na vladi se soglasija da rabotat
na postignuvaweto na slednive celi:

Cel 1 Iskorenuvawe na krajnata Abnormalni prednatalni slu~uvawa


siroma{tija i gladot se najgolemata pri~ina za zdobivawe so
hendikep kaj decata vo razvieniot svet.
Siroma{tijata predizvikuva hendi- Tak­viot hendikep ~esto mo`e da bide
kep: pove}e od 50% od vidovite hendikep pre­­veniran.
mo`e da se preveniraat i se direktno po­
vrzani so siroma{tijata. Ova e osobeno Cel 6 Borba so HIV/SIDA, malarija
vistinito za onie vidovi hendikep koi i drugi bolesti
nastanuvaat poradi neishranetost na de-
teto, neishranetost na rodilkata i in­ Licata so hendikep se osobeno ran-
fek­tivni bolesti. livi na HIV/SIDA poradi nedostig od
potrebnite uslugi i pristapot do infor­
Hendikepot e rizi~en faktor za si­ro­ maciite za prevencija i le~ewe.
ma{tija: preku 85% od licata so hendi­
kep `iveat vo siroma{tija. Edno od deset deca ima nevrolo{ko na­
ru{uvawe, vklu~uvaj}i i pre~ki pri u­~ewe
Cel 2 Zdobivawe so univerzalno i nedostatok od koordinacija i epilepsija,
osnovno obrazovanie kako posledica od malarija.
98% od decata so hendikep vo razvie­ Cel 7 Obezbeduvawe odr`livost
ni­ot svet ne odat na u~ili{te. vo `ivotnata sredina
Cel 3 Promocija na rodova ednakvost Niskiot kvalitet na uslovite vo `i-­
i zgolemuvawe na mo}ta na `enite vot­nata sredina e va`en predizvikuva~
Op{to poznato e deka `enite so na zdravstveni problemi i hendikep.
hen­­dikep se dvojno omalova`eni vo op­ Trahoma (vospalenie na vnatre{nosta
{testvoto: isklu~eni se od razli~ni ak- na o~nite kapaci) ~esto predizvikuva
tivnosti poradi nivnata rodova pripad- sle­­­pilo i mo`e da se izle~i ako se najde
nost i poradi hendikepot. pristap do voda bezbedna za koristewe.
@enite so hendikep se od dva do tri-
Cel 8 Razvivawe na globalno
pati poizlo`eni na fizi~ka i seksualna
partnerstvo za razvoj
zloupotreba od `enite bez hendikep.
Mnogu od licata so hendikep nemaat
Cel 4 Namaluvawe na smrtnosta pristap do novi tehnologii, osobeno do
kaj decata informaciite i komunikaciiskite teh-
Nivoto na smrtnost kaj decata so hen­­ nologii (IKT). Pogolemiot broj od veb-
dikep mo`e da dostigne i do 80% vo nekoi sajtovite se nepristapni, a dopolnitel-
zemji, duri i vo tie zemji vo koi nivoto nata tehnologija e premnogu skapa.
na smrtnost pome|u decata so hendikep e
pod 20%.
Cel 5 Podobruvawe na zdravjeto
na rodilkata
Re~isi 20 milioni `eni sekoja godina
se zdobivaat so hendikep kako posledica
na koplikacii za vreme na bremenosta i
poroduvaweto.

6 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Relacijata pome|u hendikepot i razvojot
Otkoga edna zemja }e ja ratifikuva Konvencijata, obvrskite utvr­
deni so Konvencijata mora da se odrazat vo nacionalnata pravna ram-
ka, vo planiraweto na razvojot i buxetiraweto, vo odnosnite politi­
ki. Konvencijata gi naglasuva konkretnite, pragmati~ni ~ekori {to
dr`avite-~lenki treba da gi prezemat zaradi poddr{ka na inkluzijata
na licata so hendikep vo site oblasti na razvojot (videte poglavje 5).
Konvencijata isto taka ja sogleduva i va`nosta na me|unarodnata
razvojna sorabotka vo poddr{kata na nacionalnite napori vlo`eni
vo nejzinoto sproveduvawe. Za prvpat, Konvencijata ja otstranuva
na­glaskata od sozdavaweto specijalizirani programi za licata so
hendikep, kakva {to e rehabilitacijata, kon baraweto site razvojni
programi, vklu~uvaj}i gi i tie {to se poddr`ani preku me|unarodna
so­rabotka, da bidat inkluzivni i pristapni za licata so hendikep.
I vo sekoj slu~aj, organizaciite na licata so hendikep treba da u­­~e­
stvuvaat vo formuliraweto na tie razvojni programi.
Potrebata od vklu~uvawe na licata so hendikep, vo svetskite raz-

POTSETNIK ZA PRATENICI

Zo{to treba da bidam zainteresiran za pravata na


licata so hendikep:
^ovekovite prava na licata so hendikep treba da bidat
promoviraniod istata pri~ina od koja ~ovekovite prava se
promovirani za site drugi lu|e: poradi iskonskoto i ednakvoto
dostoinstvo i vrednost na sekoe ~ove~ko su{testvo;
Vo pove}eto zemji, licata so hendikep imaat pote{kotii pri posetuvaweto
na u~ili{te, nao|aweto rabota, glasaweto i zadol`itelnata zdravstvena
za{­tita.
Edinstveniot na~in za da se osigura deka licata so hendikep mo`at celosno
da gi u`ivaat svoite ~ovekovi prava e da se garantira deka tie prava, vo ram-
kite na nacionalnite zakoni, se poddr`ani od zakonite preku seopfatno, uso-
glaseno i postojano dejstvuvawe na site ministerstva, i da se osigura deka za-
konskite institucii mu davaat pravosilnost na po~ituvaweto na tie prava;
Marginalizacijata na licata so hendikep i nivnoto ohrabruvawe da os-
tanat zavisni, skapo gi ~ini i roditelite i op{tata javnost. Ohrabruvawe-
to na licata so hendikep da `iveat nezavisen `ivot i da pridonesuvaat vo
op{testvoto, gledano od socijalen i ekonomski aspekt, e isplatlivo.
Sekoj mo`e da go iskusi hendikepot vo tekot na `ivotot, poradi bolest, ne­
sre}a ili starost.

Licata so hendikep se glasa~i, pla}a~i na danok i gra|ani kako i sekoj drug.


Tie ja o~ekuvaat va{ata celosna poddr{ka i posvetenost.

GLAVA 1: PREGLED 7
vojni tekovi e o~igledna, osobeno vo odnos na Mileniumskite raz-
vojni celi. Bez nivnoto u~estvo, nema da bide mo`no da se namalat
gladot i siroma{tijata do 2015 godina, kako {to e predvideno so Mi-
leniumskata razvojna cel broj 1. Sli~no na toa, pravoto na slobodno
i univerzalno osnovno obrazovanie za sekoe dete (Mileniumska raz-
vojna cel broj 2) nema da bide postignata s# dodeka 98% od decata so
hendikep vo zemjite vo razvoj ne posetuvaat u~ili{te.

8 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


GLAVA VTORA
2
Detalen pregled na Konvencijata

Konvencijata za pravata na licata so hendikep ne e prviot


instrument za ~ovekovi prava koj gi tretira pra{awata {to gi
zasegaat licata so hendikep. Kako i da e, za razlika od nejzinite
prethodnici, taa im nudi na licata so hendikep novo, dosega
nevideno nivo na za{tita. Konvencijata gi objasnuva pravata
{to licata so hendikep treba da gi u`ivaat, no istovremeno
go osiguruva po~ituvaweto na obvrskite od dr`avata i drugite
akteri.

Istoriskiot razvoj koj vodi do nova Konvencija


Obedinetite nacii nekolku pati razgovaraa za pra{aweto
na ~ovekovite prava i hendikepot, pred da pristapat kon prego-
varawe i usvojuvawe na ovaa Konvencija. Vo 1982 godina, Gene­
ralnoto sobranie ja usvoi Svetskata programa za akcija koja go
promovira celosnoto u~estvo i ednakvosta na licata so hendi­
kep vo socijalniot `ivot i razvojot vo site zemji, nezavisno od
nivniot stepen na razvoj1. Generalnoto sobranie periodot od
1983 - 1992 god. go proglasi za ”Dekada na licata so hendikep na
Obedinetite nacii“ i gi ohrabruva zemjite-~lenki da ja imple-
mentiraat Svetskata programa za akcija koja gi opfa}a licata
so hendikep vo toj period2.²
Vo tekot na prvoto golemo me|unarodno razgleduvawe na im-
plementacijata na Svetskata programa za akcija {to se odnesuva
na licata so hendikep, koja se odr`a vo Stokholm vo 1987 godi­
na, u~esnicite predlo`ija da se izraboti Nacrt-konvencija za
~ovekovite prava na licata so hendikep.

1.
Vidi gi celite postaveni vo Svetskata programa za akcija usvoena so Rezolucijata 37/52 na
Generalnoto sobranie, na 3.12.1982 god.
2.
Rezolucija na Generalnoto sobranie 37/53 od 03.12.1982 god.

9
Prethodnici na Konvencijata
Me|unarodnata povelba za pravata:
Univerzalnata deklaracija za ~ovekovi prava
Me|unarodniot dogovor za ekonomski, socijalni i ~ovekovi prava
Me|unarodniot dogovor za gra|anski i politi~ki prava
Drugi instrumenti na Obedinetite nacii i na Me|unarodnata organizacija za
trud (MOT) koi se odensuvaat samo na pravata na licata so hendikep:
Deklaracija za pravata na mentalno-retardiranite lica (1971 god.)
Deklaracija za pravata na licata so hendikep (1975 god.)
Svetskata programa za akcija koja se odnesuva na licata so hendikep
(1982 god.)
Talinskiot vodi~ za akcija za razvoj na ~ove~kite resursi vo poleto na
hendikepot (1990 god.)
Principi za za{tita na licata so mentalno zaboluvawe i podobruvaweto
na zdravstvenata gri`a za mentalnoto zdravje (1991 god.)
Standardni pravila za izedna~uvawe na mo`nostite na licata so hendikep
(1993 godina)

I pokraj razli~nite inicijativi, vklu~uvaj}i gi i predlozite pokre-


nati od strana na vladite na Italija i [vedska, i Specijalniot izves­
tu­va~ za hendikep od Komisijata za socijalen razvoj, kako i silnoto
lo­bi od gra|anskoto op{testvo, predlogot ne dobi dovolna poddr{ka
za otpo~nuvawe na pregovori za postignuvawe nov dogovor.
Vo 1991 godina, Generalnoto sobranie gi usvoi ”Principite za
za{­­tita na licata so mentalna bolest i podobruvaweto na zdravstve­
nata za{tita za mentalno zdravje“, poznati kako MI (Mental Illness)
Principi. Ovie principi pri mentalnoto zaboluvawe utvrduvaat no­
vi standardi i proceduralni garancii koi obezbeduvaat za{tita vo
odnos na najserioznite zloupotrebi na ~ovekovite prava koi mo`e da
se pojavat vo instituciite kako maltretirawe i nesoodvetna upotreba
na fizi~ki zatvorawa, nesakana izolacija, sterilizacija, psihi~ki
zafati i drug navredliv, nesoodveten i lo{ tretman kon licata so in-
telektualna popre~enost. Iako, toga{ se smetaa za dosta inovativni,
denes vrednosta na MI Principite e osporena.
Vo 1993 godina, Generalnoto sobranie gi usvoi ”Standardni pra­
vi­­la za izedna~uvawe na mo`nostite na licata so hendikep“ (Stan­
dar­­dni pravila). Standardnite pravila uka`uvaat deka ”de­voj­~i­
wata, mom~iwata, `enite i ma`ite so hendikep, kako ~lenovi vo
op­{testvata, mo`e da gi imaat istite prava i odgovornosti kako i
drugite“ i bara{e od zemjite da gi otstranat pre~kite za ednakvo
u~estvo na licata so hendikep vo op{testvoto. Standardnite pra­vi­la

10 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


stanaa osnoven instrument na Obedinetite nacii {to gi vodi dr­`a­
vite vo dejstvuvaweto za ~ovekovite prava i hendikepot, i ja postavi­
ja va`nata referenca vo utvrduvaweto na obvrskite na dr`avite vo
soglasnost so postojnite instrumenti za ~ovekovi prava. Mnogu od
zemjite gi baziraa svoite nacionalni zakonodavstva vrz ovie Stan­dar­
d­ni pravila. Iako specijalnite izvestuva~i go nadgleduvaa sprovedu-
vaweto na Standardnite pravila na nacionalno nivo, tie ne se pravno
obvrzuva~ki i ne gi {titat pravata na licata so hendikep tolku seop-
fatno kako {to toa go pravi novata Konvencija.
Me|unarodnite instrumenti za ~ovekovi prava gi promoviraat i
{ti­tat pravata na site, vklu~uvaj}i gi i licata so hendikep.
Univerzalnata deklaracija za ~ovekovi prava, Me|unarodniot
do­­govor za ekonomski, socijalni i kulturni prava i Me|unarodniot
dogovor za gra|anski i politi~ki prava, zaedno go oformuvaat ona
{to e poznato kako Me|unaroden dogovor za ~ovekovi prava. Ovie
tri dokumenta zaedno gi priznavaat gra|anskite, kulturnite, ekonom-
skite, politi~kite i socijalnite prava koi se neottu|iv del od sekoe
~ove~ko su{testvo; potoa Me|unarodnata povelba za ~ovekovi prava
gi priznava i za{tituva pravata na licata so hendikep, duri i ako tie
lica ne se posebno naglaseni.
Konvencijata za pravata na deteto e prviot Me|unaroden dogovor
koja strogo ja zabranuva diskriminacijata koga se vo pra{awe decata
so hendikep. Ovaa Konvencija isto taka go priznava pravoto na deca­
ta so hendikep celosno da go u`ivaat `ivotot i da imaat pristap do

Patot do novata Konvencija


Dekemvri 2001 god. Vladata na Meksiko mu predlo`i na Generalnoto sobranie
da oformi ad hoc komitet za razgleduvawe na predlozite za seopfatna i inte-
gralna Me|unarodna Konvencija za promovirawe i za{tita na pravata i dos-
toinstvoto na licata so hendikep.
Avgust 2002 god. Prvata sesija na Ad Hoc Komitetot, na koja celosno be{e raspra-
vano za mo`nata nova Konvencija i za procedurite za u~estvo na gra|anskoto
op{testvo.
25 avgust 2006 god. Osmata sesija na Ad Hoc Komitetot, na koja se zavr{eni pre-
govorite za Nacrt-konvencijata i posebniot Opcionalen protokol i tekstovi­
te se usvoeni, podgotvitelno, i se tema za tehni~ko razgleduvawe.
13 dekemvri 2006 god. Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii so konsen-
zus ja usvojuva Konvencijata za pravata na licata so hendikep i Opcionalniot
protokol.
30 mart 2007 god. Konvencijata i Opcionalniot protokol se otvoreni za potpi-
{u­vawe vo sedi{teto na Obedinetite nacii vo Wujork.

GLAVA 2: DETALEN PREGLED NA KONVENCIJATA 11


specijalnata gri`a i pomo{ta koja im e potrebna.
Pred usvojuvaweto na Konvencijata, postojnite me|unarodni dogo-
vori za ~ovekovi prava ne ja opfatija celosno za{titata na pravata
na licata so hendikep; i licata so hendikep ne mo`ea da gi upotrebat
razli~nite mehanizmi za za{tita koi bea staveni vo tie me|unarodni
dogovori. Usvojuvaweto na Konvencijata i vostanovuvaweto na no-
vata za{tita na ~ovekovite prava i mehanizmite za nabquduvawe
treba zna~itelno da ja podobrat za{titata na pravata na licata so
hendikep.

Kratok osvrt na Konvencijata


Celta na Konvencijata
^lenot 1 od Konvencijata za pravata na licata so hendikep uka`uva
deka celta na Konvencijata e ”da go promovira, za{titi i ovozmo`i
licata so hendikep celosnoto i ednakvo da gi u`ivaat ~ovekovite pra­
va i osnovnite slobodi i da go promovira po~ituvaweto na nivnoto
dostoinstvo“.

Opsegot na Konvencijata
Konvencijata gi promovira i za{tituva ~ovekovite prava na lica-
ta so hendikep vo ekonomskiot, socijalniot, politi~kiot, pravniot
i kulturniot `ivot. Taa povikuva na nediskriminatorski tretman
i ednakvost vo pristapot do pravdata, vo tretmanot na sudovite i
politikata, kako i vo prezemaweto administrativna zada~a so obez-
beduvawe neophodno razumno, proceduralno i soodvetno na vozrasta
prilagoduvawe vo obrazovanieto, zdravstvenata gri`a, vo rabotnata
sredina, vo semejniot `ivot, kulturnite i sportskite aktivnosti,
i koga se u­~estvuva vo politi~kiot i javniot `ivot. Konvencijata
osiguruva deka site lica so hendikep se priznati pred zakonot. Taa
isto taka ja zabranuva torturata, eksploatacijata, nasilstvoto i
zloupotrebata, a gi za{tituva `ivotot, slobodata i bezbednosta na
li­cata so hendikep, nivnata sloboda za dvi`ewe i izrazuvawe i ja po­
~ituva nivnata privatnost.

Definirawe na hendikepot

Konvencijata ne go definira eksplicitno zborot ”hendikep“; no,


Preambulata na Konvencijata go oficijalizira faktot deka ”hendike-
pot“ e razvien koncept (paragraf (e)). Nitu Konvencijata go defini-
ra terminot ”lica so hendikep“. Kako i da e, sepak dogovorot uka`uva

12 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


na toa deka terminot gi vklu~uva <Sega go donesuvame Nacional­
li­cata koi imaat dolgoro~en psi­ ni­ot zakon za hendikep, koj e
hi­~ki, mentalno, intelektualna po­ se­opfaten zakon i }e slu`i za da
pre~enost ili senzoren hendikep, a mu dade na zakonodavstvoto zabi
koi soo~eni so negativnite stavovi vo za{titata na licata so hendi­
ili fizi~ki pre~ki, ne mo`at ce- kep. Isto taka, vo igra stavame i
losno da u~estvuvaat vo op{testvoto brojni programi i inicijativi
(~len 1). za da gi podobrime obrazovnite
ka­paciteti na licata so hendikep,
Priznanieto deka ”hendikepot“ bidej}i veruvame deka, ako `ivo-
e razvoen koncept na vklu~uvawe, go tot na licata so hendikep treba
oficijalizira faktot deka op{tes- da se transformira za da bide
tvoto i mo`nostite {to toa gi ima o­­dr`liv, toa treba da se napravi
ne se konstantni. Posledovatelno preku obrazovanie.
na toa, Konvencijata ne nalo`uva I dlaboko sme gordi {to sme
ri­giden pristap kon ”hendikepot“, prvata zemja {to ja ratifikuva{e
tuku, taa go poso~uva dinami~niot Konvencijata.
pristap, koj trpi povremeni prila­ Senator Flojd Emerson Moris,
goduvawa so tekot na vremeto bez ra- Dr`aven minister vo Ministerstvoto
zlika na razli~nite socio-ekonoms- za trud i socijalna politika (Jamajka)
ki momenti.
Pristapot na Konvencijata kon hendikepot isto taka go naglasu­va
zna~ajnoto vlijanie {to ograni~uvawata vo stavovite i vo op{tes­
tvenata sredina mo`e da go imaat vrz u`ivaweto na ~ovekovite prava
na licata so hendikep. So drugi zborovi, liceto vo ko­li~ka mo`e da
ima pote{kotii pri prevozot so javniot transport ili pri vrabotu-
vawe, ne poradi negovata / nejzinata sostojba, tuku poradi pre~kite vo
sredinata, kako nepristapni avtobusi ili skali na rabotnoto mesto
koi go ograni~uvaat negoviot/nejziniot pristap.
Sli~no na toa, decata so intelektualna popre~enost mo`e da ima­
at pote{kotii vo u~ili{te poradi stavot na u~itelite kon niv, ne-
prilagodlivi u~ili{ni tabli, a verojatno i poradi roditelite koi
ne mo`at da im se adaptiraat na nivnite deca - u~enici so razli~ni
kapaciteti za u~ewe. Poradi toa, od vitalno zna~ewe e da se smenat
od­nesuvaweto i sredinata, {to na licata so hendikep im go ote`nuva
celosnoto u~estvo vo op{testvoto.
Konvencijata pove}e uka`uva, otkolku {to gi definira licata so
hendikep. Licata so hendikep gi ”vklu~uva“ licata so dolgotrajni
fizi~ki, mentalen, intelektualni ili senzorni naru{uvawa; so dru-
gi zborovi, Konvencijata gi za{tituva barem ovie lica. Implicitno
vo ovaa poso~uvawe e razbiraweto koe dr`avite treba da go imaat
za po{irokiot opseg na za{tita na licata so hendikep vo koj mo`e
da bidat vklu~eni, na primer, i licata so kratkotraen (privremen)
hendikep.

GLAVA 2: DETALEN PREGLED NA KONVENCIJATA 13


Nediskriminacijata i ednakvosta
Principot na ne-diskriminacija e kamen-temelnik na zakonite za ~ovekovite
prava i princip {to e opfaten vo site drugi me|unarodni dogovori za ~ovekovi
prava. Diskriminacijata vrz osnova na hendikep e definirana vo Konvencijata ka­
ko ”kakvo bilo razgrani~uvawe (oddeluvawe), isklu~uvawe ili ograni~uvawe vrz
osnova na hendikep {to ima cel ili efekt na namaluvawe ili poni{tuvawe na
priznavaweto, u`ivaweto ili praktikuvaweto, vrz ednakva osnova so ostanatite,
na site ~ovekovi prava i osnovnite slobodi vo oblasta na politikata, ekonomijata,
socijalata, kulturata, gra|anstvoto ili na koe-bilo drugo pole. Taa gi opfa}a site
formi na diskriminacija, vklu~uvaj}i go i odbivaweto da se prezeme razumno pri-
lagoduvawe<.
Dr`avite mora da ja spre~at diskriminacijata, kako vo zakonot, vo vid na dis-
kriminacija vo samoto zakonodavstvo, a i vo praktika, na primer koga diskrimi-
nacijata se pojavuva na rabotno mesto. Kako i da e, dr`avite s# u{te mo`at da
di­skriminiraat vo korist na licata so hendikep koga e neophodno da se osiguraat
deka licata so ili bez hendikep imaat ednakvi mo`nosti.
Pod ”razumno prilagoduvawe“ se podrazbira neophodno i soodvetno modifi­ci­
rawe i prilagoduvawe koe ne pretstavuva nesrazmeren tovar, potreben vo odreden
slu~aj. so cel obezbeduvawe, u`ivawe ili koristewe, vrz ramnopravna osnova so
o­stanatite, na site ~ovekovi prava i osnovni slobodi na licata so hendikep (~len
2). Spored ovoj princip, liceto so hendikep mo`e da go zastapuva stavot deka dr­
`avata, a i drugite akteri {to proizleguvaat od nea, vklu~uvaj}i go i privatniot
sektor, se obvrzani da prezemat ~ekori koi se potrebni za da se prilagodi negovata/
nejzinata dadena situacija, s# dodeka tie ~ekori ne predizvikuvaat dopolnitelno
golemo optovaruvawe.
Na primer, ako eden vraboten ima nesre}a, na rabotnoto mesto ili nadvor od
nego, toa rezultira so fizi~ki hendikep, a rabotnikot, zdobivaj}i se so hendikep,
mora da koristi koli~ka, a ottoga{ natamu, rabotodavecot e obvrzan da obezbedi
rampi, pristapni toaleti, ras~isteni hodnici i da napravi drugi prilagoduvawa
i izmeni, za da mo`e liceto da prodol`i so rabota, kako aktiven rabotnik. Ne-
sproveduvaweto na takvite prilagoduvawa mo`e da go natera rabotnikot vedna{
da podnese tu`ba protiv diskriminacija pred nadle`en sudski ili drug organ.
Kako i da e, prilagoduvawata koi eden rabotodavec mo`e da gi zeme vo vid ne
se neograni~eni; tie mo`e samo da bidat ”razumni“. Zaradi toa, disproporcio-
nalnite golemi tro{oci za prilagoduvawe na rabotnoto mesto ne treba da bidat
zadol`itelni, osobeno ako se raboti za mala firma vo koja tie adaptacii ne mo`at
lesno da se izvedat.

Pravata i principite navedeni vo Konvencijata


Op{ti na~ela
Op{tite na~ela se vodi~ za dr`avite i drugite akteri vo tolku-
vaweto i sproveduvaweto na Konvencijata. Osumte op{ti na~ela se:

14 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Po~ituvaweto na dostoinstvoto, avtonomijata, vklu~uvaj}i ja i
slobodata za donesuvawe odluki i nezavisnosta na licata;
Nediskriminacijata;
Celosno i efektivno u~estvo vo op{testvenata inkluzija;
Po~ituvawe na razlikite i prifa}aweto na licata so hendikep
kako del od ~ovekovata raznolikost i humanost;
Ednakvost vo mo`nostite;
Pristapnost;
Ednakvost me|u ma`ite i `enite, i
Po~ituvawe na kapacitetite za vklu~uvawe na decata so hendikep
i na nivnite prava za za{tita na nivnite identiteti.

Prava
Dodeka gra|anskite, kulturnite, ekonomskite, politi~kite i soci-
jalnite prava nazna~eni vo Konvencijata se odnesuvaat na site ~o­ve~ki
su{testva, taa se fokusira vrz aktivnostite {to dr`avite mora da
gi prezemat za da obezbedat deka licata so hendikep gi u`ivaat tie
prava na ednakva osnova kako i drugite. Konvencijata isto taka gi
opfa}a i specifi~nite prava na `enite i decata, oblasti vo koi se
bara dejstvo od dr`avata, kako sobirawe na informacii i podigawe
na svesta, kako i me|unarodna sorabotka.

Eksplicitnite prava vneseni vo Konvencijata se:


Ednakvost pred zakonot bez diskriminacija
Pravo na `ivot, sloboda i bezbednost na liceto
Ednakvost pred zakonot i delovna sposobnost
Zabrana na tortura
Zabrana na eksploatacija, nasilstvo i zloupotreba
Pravoto na po~ituvawe na fizi~kiot i mentalniot integritet
Sloboda na dvi`ewe i na izbor na nacionalnost
Pravoto na `ivot vo zaednica
Sloboda vo izrazuvaweto i pravo na mislewe
Po~ituvawe na privatnosta
Po~ituvawe na domot i semejstvoto

GLAVA 2: DETALEN PREGLED NA KONVENCIJATA 15


Pravo na obrazovanie
Pravo na zdravje (zdrav `ivot)
Pravo na rabota
Pravo na soodvetni standardi na `iveewe
Pravo na u~estvo vo politi~kiot i javniot `ivot
Pravo na u~estvo vo kulturniot `ivot
Konvencijata priznava deka odredeni lu|e se izlo`eni na diskrimi­
nacija ne samo vrz osnova na hendikepot, tuku i vrz osnova na polot,
vozrasta, etni~kata pripadnost ili po drugi osnovi. Spored toa,
Kon­vencijata sodr`i dve poglavja posveteni na odredeni kategorii:
`e­ni­te i decata so hendikep.
Konvencijata ureduva posebni oblasti za dejstvuvawe na dr`avite.
Vostanovuvaweto na pravoto ne e isto kako i osiguruvaweto deka pra-
voto e ostvareno. Ova e pri~inata poradi koja Konvencijata gi obvr-
zuva dr`avite - ~lenki da obezbedat soodvetno prilagoduvawe vo sre-
dinata, za licata so hendikep da mo`at celosno da gi u`ivaat nivnite
prava na ednakva osnova so drugite. Tie uslovi se odnesuvaat na:
Potkrevawe na svesta - za licata so ili bez hendikep da mo`at
da gi razbiraat nivnite prava i odgovornosti;
Pristapnost - najva`na za u`ivaweto na pravata i za nezavisen
`ivot vo zaednicata;

U~estvoto: princip i pravo


Principot na u~estvo i inkluzija ima cel da gi anga`ira licata so hendikep vo
po{irokoto op{testvo i vo donesuvaweto odluki koi vlijaat vrz niv, ohrabruvaj}i
gi da bidat aktivni vo svoite `ivoti i zaednici. Inlkuzijata e dvonaso~en proces:
licata koi nemaat hendikep treba da bidat otvoreni za vklu~uvawe na licata so
hendikep.
Konvencijata go priznava pravoto na u~estvo vo politi~kiot `ivot preku gla-
sawe na parlamentarnite izbori i vo kulturniot `ivot preku pristap do kultur-
ata, sportot i drugite rekreativni aktivnosti. Kako i da e, realizacijata na pra-
voto za u~estvo ponekoga{ bara specifi~no dejstvo od dr`avata. Na primer lice
so o{teten vid mo`e da pobara izboren materijal na Brajova azbuka, no mo`e isto
taka, da pobara i personalna poddr{ka vo samiot glasa~ki proces za da mo`e da se
izjasni spored standardite. Ako na izborno mesto nema rampi ili toa e premnogu
daleku od domot na izbira~ot vo koli~ka, toj mo`e da bide spre~en vo realizacija-
ta na negovoto izbira~ko pravo, a negovoto pravo za u~estvo vo politi~kiot `ivot,
na toj na~in da bide opstruirano.

16 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Ednakvost pome|u ma`ite i `enite
@enite so hendikep mo`e da bidat diskriminacirani najmalku na dve nivoa:
vrz osnova na nivnata polova pripadnost i vrz osnova na nivniot hendikep. Prin-
cipot na ednakvost pome|u ma`ite i `enite bara od dr`avite da ja promoviraat ed-
nakvosta pome|u ma`ite i `enite i da se borat protiv neednakvosta vo procesot na
implementirawe na odredbite od Konvencijata. ^lenot 6 od Konvencijata posebno
uka`uva deka `enite i devoj~iwata so hendikep se predmet na pove}e vidovi dis-
kriminacija, vklu~uvaj}i ja i diskriminacijata vrz osnova na hendikep, polovata
diskriminacija, a ponekoga{ i diskriminacijata po drug osnov, isto taka. Ednak-
vosta pome|u ma`ite i `enite ne e vode~ki princip samo koga se raboti za ~oveko-
vite prava vo Obedinetite nacii, toa e isto taka pravo samo po sebe i samo za
se­be.

Situacii na rizik i itni slu~ai - pri~ini za zdobivawe so hen-


dikep koi baraat specifi~no dejstvo od dr`avata za da obezbe­
di za{tita;
Pristap do pravniot sistem - esencijalen za licata so hendikep
da gi ostvarat svoite prava;
Mobilnost na li~nosta - da se promovira nezavisnosta na lica­
ta so hendikep;
Habilitacija i rehabilitacija - za lica so hendikep od ra|awe
i za lica koi se zdobile so hendikep, {to }e im ovozmo`i na tie
lica da go dostignat i odr`uvaat maksimumot vo nezavisnosta i
samostojnosta.
Statistiki i pribirawe informacii - kako osnova za formu­li­
rawe i sproveduvawe na politikite za promovirawe i za{tita
na tie prava na licata so hendikep.

Pristapnost
Principot na pristapnost celi kon nadminuvawe na ograni~uvawata {to go
popre~uvaat u`ivaweto na pravata na licata so hendikep. Ova se odnesuva, ne samo
na fizi~kiot pristap do odredeni mesta, tuku i na pristapot do informaciite,
tehnologiite (kako internet), komunikacijata, ekonomskiot i socijalniot `ivot.
Po­stavuvaweto rampi, osobeno golemite blokirani premini i vlezovi, postavu-
vaweto dr`a~i za race (gelenderi), dostapnost na informacii na Brajova azbuka
i vo formati lesni za ~itawe, upotrebata na tolkuva~i na gestoven jazik, kako i
raspolo`livosta za pomo{ i poddr{ka, }e osigura deka licata so hendikep imaat
pristap do rabotnoto mesto, mestoto za zabava, mestoto za glasawe, prevozot, prav-
nata pomo{ i sli~no. Bez pristapot do informaciite ili mo`nosta da se dvi`at
slobodno, i drugite prava na licata so hendikep se isto taka ograni~eni.

GLAVA 2: DETALEN PREGLED NA KONVENCIJATA 17


Me|unarodna sorabotka
Me|unarodnata sorabotka e nadaleku prepoznaena kako vitalna za
o­siguruvaweto deka licata so hendikep mo`at celosno da gi u`ivaat
svoite ~ovekovi prava. Konvencijata osobeno go priznava ovoj odnos
i gi obvrzuva dr`avite - ~lenki da sorabotuvaat so drugi dr`avi i /
ili povikanite me|unarodni i regionalni organizacii i gra|anskoto
op{testvo vo:
Gradeweto kapaciteti, preku razmena i spodeluvawe infor-
macii, iskustva, programi za obuka i najdobri praktiki;
Istra`uva~ki programi i olesnet pristap do nau~noto znaewe; i
Tehni~ka i ekonomska pomo{, vklu~uvaj}i go i olesnuvaweto na
upotrebata na pristapni i pomo{ni tehnologii.
So vklu~uvawe na poseben ~len za me|unarodna sorabotka, Konven­
cijata ja podvlekuva potrebata za ovie napori, vklu~uvaj}i gi me|u­na­
rodnite razvojni programi, da bidat dostapni za vklu~uvawe na lica-
ta so hendikep. Trgnuvaj}i od toa, bidej}i vo mnogu zemji ima povisok
procent na lica so hendikep koi `iveat vo siroma{tija otkolku vo
drugi op{testveni kategorii, potfrluvaweto vo vklu~uvaweto na li-
cata so hendikep vo planiraweto i sproveduvaweto na razvojni pro-
grami bi mo`elo samo da ja vlo{i postojnata neednakvost i diskrimi-
nacija vo op{testvoto.
Konvencijata potvrduva deka ne samo {to dr`avite - ~lenki ima­
at uloga vo za`ivuvaweto na me|unarodnata sorabotka za promovira­
we na pravata na licata so hendikep, tuku i gra|anskoto op{testvo,
vklu­~uvaj}i gi i organizaciite na licata so hendikep, me|unarodnite
i regionalnite organizacii, specijaliziranite agencii na Obedineti­
te nacii, Svetska banka i drugite razvojni banki i regionalni organi­
zacii, kako Evropskata komisija i Afrikanskata unija, treba, isto taka,
da vospostavat sorabotka i da rabotat na promoviraweto na pravata na
licata so hendikep.

Obvrskite na dr`avite-~lenki spored Konvencijata


Kako i {to e navedeno vo ~len 4 od Konvencijata, vladata {to }e ja
ra­tifikuva Konvencijata, se soglasuva da gi promovira i da obezbedi
celosnata realizacija na site ~ovekovi prava i osnovni slobodi za site
lica so hendikep, bez diskriminacija od kakov bilo vid.

18 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Dejstva koi treba da gi prezemat dr`avite-~lenki
Da se usvoi legislativa i administrativni merki za promovirawe na ~oveko-
vi prava na licata so hendikep.
Da se usvoi legislativa i administrativni merki za da se spre~i diskrimi-
nacijata.
Da se za{titat i promoviraat pravata na licata so hendikep vo site poli-
tiki i programi.
Da se spre~i sekakva praktika koja gi osporuva pravata na licata so hendikep.
Da se osigura deka privatniot sektor gi po~ituva pravata na licata so hendikep.
Da se osigura deka privatniot sektor i poedincite gi po~ituvaat pravata na
licata so hendikep.
Da se sprovedat istra`uvawa i da se razvijat pristapni (javni) dobra, uslugi
i tehnologii za licata so hendikep, a i da se ohrabrat drugite da sprovedat
takvi istra`uvawa.
Da se obezbedat pristapni informacii i pristapna tehnologija za licata so
hendikep.
Da se promoviraat obuki za pravata od Konvencijata na profesionalci i vra­
botenite koi rabotat so lica so hendikep
Da se napravat konsultacii i da se vklu~at lica so hendikep vo zakonite za
raz­voj i sproveduvawe, politikite i vo procesot na donesuvawe odluki koi se
odnesuvaat na niv.

Vo prethodnata ramka se podrobno pretstaveni konkretni aktivnos-


ti {to dr`avite mora da gi sprovedat za da ja presretnat ovaa obvrska.
Sekoja od dr`avite mora da prezeme merki za da gi ostvari ekonoms­
kite, socijalnite i kulturnite prava progresivno, upotrebuvaj}i gi vo
najgolema merka raspolo`livite resursi, za da se sprovede toa. Ovaa
obvrska, voobi~aeno sfatena kako progresivno ostvaruvawe, podrazbi-
ra deka ~esto e potrebno vreme za mnogu od ovie prava da se ostvarat vo
celost, na primer, koga socijalnata bezbednost ili sistemot na zdravst-
vena gri`a mora da bidat sozdadeni ili podobreni. Dodeka progresivna-
ta realizacija im dava na dr`avite-~lenki, osobeno na zemjite vo razvoj,
izvesna fleksibilnost vo postignuvaweto na celite od Konvencijata,
toa ne gi osloboduva dr`avite-~lenki od odgovornosta da gi {titat
tie prava. Na primer, dr`avata ne treba nasilno da proteruva lice so
hendikep, ne traba da mu go odzema pravoto na socijalna bezbednost i
za{tita i mora da nau~i da ja po~ituva negovata minimalna zarabotka.
Za razlika od ekonomskite, socijalnite i kulturnite prava, gra­
|anskite i politi~kite prava ne se predmet na progresivnoto ostvaru-

GLAVA 2: DETALEN PREGLED NA KONVENCIJATA 19


Li~no, kako `ena so hendikep, vawe. So drugi zborovi, dr`avite mora
a kako i drugite `eni so vedna{ da gi za{titat i promoviraat
hendikep od razvienite zemji, tie prava.
pretrpevme trojna diskrimi-
nacija na smetka na na{iot Obvrska za po~ituvawe, za{tita i
hendikep, na{iot rod i ispolnuvawe
na{ata siroma{tija, taka {to
ovaa Konvencija }e bide mnogu Vo Konvencijata, implicitno, ima
korisna vo toa da se osigurame tri oddelni obvrski za site dr`avi-
deka gi u`ivame na{ite prava ~len­ki:
na ist na~in na koj gi u`ivaat
i drugite lu|e. Obvrska da po~ituvaat - dr`avite-
Venus Ilagan, DPI (Filipini)
~lenki mora da se vozdr`at od me{awe
vo u`ivaweto na pravata na licata so
hendikep. Na primer, dr`avata ne smee
da pravi medicinski eksperimenti so licata so hendikep bez nivna
soglas­nost, ili da isklu~i lice od u~ili{te poradi hendikep.
Obvrska da za{tituvaat - dr`avite-~lenki mora da za{tituvaat
od zloupotreba na pravata od treto lice. Na primer, dr`avite mora
da obezbedat privatni rabotnici za da ovozmo`at popovolni rabotni
uslovi za licata so hendikep, vklu~uvaj}i i obezbeduvawe na razumno
prilagoduvawe. Dr`avite mora da se obvrzat da gi za{titat licata so
hendikep od lo{ tretman i zloupotrebi.
Obvrska da ispolnuvaat (sproveduvaat, izvr{uvaat) - dr`avite-
~lenki treba da sprovedat soodvetni zakoni, administracija i buxet,
pravni i drugi akcii za celosno ostvaruvawe na tie prava (da se vidi
odrednicata od prvata strana).
Primerite za toa kako tie obvrski mora i prakti~no da se ispolnat
(kako {to e prika`ano vo delot obele`an na slednata strana).

Konvencijata vo sporedba so drugite me|unarodni dogovori


Konvencijata gi obedinuva ostanatite me|unarodni dogovori za
~ovekovi prava. Taa ne sogleduva nitu edno novo pravo za licata so
hendikep, tuku, poprvo, pojasnuva koi se obvrskite na dr`avite za po­
~ituvawe i obezbeduvawe ednakvo u`ivawe na ~ovekovite prava za li-
cata so hendikep.
Me|unarodnite instrumenti za ~ovekovi prava koi bea usvoeni po
Univerzalnata deklaracija za ~ovekovi prava, Me|unarodniot dogovor
za gra|anski i politi~ki prava, gi pojasnuvaat ~ekorite {to dr`avite
mora da gi prezemat za da go obezbedat deka tie prava se po~ituvaat vo
oddelni situacii. Ima na primer dogovori koi specifi~no gi {titat

20 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Obvrskite za po~ituvawe, za{tita i ispolnuvawe:
kako tie mo`e da se pretvorat vo akcija

Osloboduvawe od tortura
Po~ituvawe: dr`avata ne smee, na tortura i drugi surovosti i nehuman oma-
lova`uva~ki tretman, da podlo`i lice so hendikep vo dr`avnite zatvori.
Za{tita: Dr`avata mora da se osigura deka privatnite psihijatriski insti-
tucii i zatvorite ne vr{at tortura vrz licata so hendikep.
Ispolnetost: Dr`avata mora da se osigura deka vrabotenite vo zatvorite
i zdravstvenite rabotnici imaat informacii i se soodvetno obu~eni za da
mo`e vo ovie institucii da se po~ituvaat ~ovekovite prava na licata so
hendikep.

Pravo na zdravje
Po~ituvawe: Avtoritetite ne smeat da sproveduvaat medicinski eksperi-
menti vrz licata so hendikep bez nivna dozvola i pri ~ista svest.
Za{tita: Vladata mora da se osigura deka privatnite obezbeduva~i (do­sta­
vuva~i) na uslugi ne vr{at diskriminacija vrz osnova na hendikep, vo ili
nadvor od zdravstveniot sistem.
Ispolnetost: Vladata mora da ja zgolemi dostapnosta na pristapni i kva­li­
tetni zdravstveni uslugi so pristapna cena, za licata so hendikep.

Sloboda na izrazuvawe
Po~ituvawe: Dr`avata ne smee da zabranuva informacii ili da spre~i lice
so hendikep slobodno da gi izrazuva svoite stavovi.
Za{tita: Dr`avata mora da gi spre~uva privatnite subjekti pri obidite za
spre~uvawe na lice so hendikep slobodno da gi izrazuva svoite stavovi.
Ispolnetost: Dr`avata mora da ja olesni upotrebata na znakovnite jazici,
poednostaveniot jazik, Brailovata azbuka i augmentativnata i alternativ-
nata komunikacija vo oficijalnata interakcija.

Pravo na obrazovanie
Po~ituvawe: U~ili{nata vlast ne smee da isklu~i u~enik so hendikep od
o­brazovniot proces poradi negoviot hendikep.
Za{tita: Dr`avata mora da se osigura deka privatnite u~ili{ta ne gi dis-
kriminiraat licata so hendikep vo nivnite obrazovni programi.
Ispolnetost: Dravata mora da se osigura deka dr`avnite sredni u~ili{ta
se progresivno dostapni do site, vklu~uvaj}i gi i licata so hendikep.

Pravo na rabota
Po~ituvawe: Dr`avata mora da go po~ituva pravoto na licata so hendikep
da formiraat sindikati.
Za{tita: Dr`avata mora da se osigura deka privatniot sektor go po~ituva
pravoto na rabota na licata so hendikep.
Ispolnetost: Dr`avata mora da obezbedi profesionalen trening, so dostap-
ni resursi za licata so hendikep.

GLAVA 2: DETALEN PREGLED NA KONVENCIJATA 21


Ednakvo priznavawe pred zakonot:
Pojasnuvawe na principot

Me|unarodnata povelba za gra|anski i politi~ki prava (~len 16)


Sekoj treba da ima pravo na sestrano priznanie kako li~nost pred zakonot.
Konvencija za za{tita i unapreduvawe pravata na licata so hendikep (~len 12)

1. Dr`avite-~lenki go reafirmiraat stavot deka licata so hendikep imaat pra-


vo na sestrano priznavawe kako li~nosti pred zakonot.
2. Dr`avite-~lenki treba da im obezbedat na licata so hendikep u`ivawe na
delovnata sposobnost na ednakva osnova so drugite vo site aspekti od `ivotot.
3. Dr`avite-~lenki treba da prezemat soodvetni merki za da im obezbedat na
licata so hendikep pristap za poddr{kata koja im e potrebna pri praktiku-
vaweto na delovnata sposobnost.
4. Dr`avite - ~lenki treba da obezbedat merki koi se provrzani so praktiku-
vaweto na delovnata sposobnost za obezbeduvawe na soodvetni i efektivni
za{titni merki za prevencija od zloupotreba vo koordinacija so me|unarodnite
zakoni za za{tita na ~ovekovite prava. Takvite za{titni merki treba da go
osiguraat faktot deka deka merkite povrzani so praktikuvaweto na delovnata
sposobnost za po~ituvawe na pravata }e gi ukinat povlastuvawata na li~nosta
i }e go oslobodat konfliktot na interesi i nesoodvetnoto vlijanie, a takvite
merki se proporcionalni i soodvetstvuvaat so `ivotnite aspekti dodadeni vo
najkratok mo`en rok, a se predmet na redovna proverka od strana na odgovor-
nite, nezavisnite i nepartiskite avtoriteti ili pravnoto telo. Za{titnite
merki bi trebalo da se proporcionalni so stepenot do koj takvite merki }e
vli­jaat na pravata i interesite na li~nosta.
5. Koga gi imame kako predmet pridobivkite od ovoj ~len, dr`avite treba da gi
prezemat site soodvetni i efektivni merki za da obezbedat ednakvi prava na
svoj ili nasleden imot na licata so hendikep, nivnite prava da gi vodat svoite
finansii i da imaat ednakov pristap do bankarskite krediti, hipoteki i drugi
vidovi na finansiski kredit, i treba da go osiguraat faktot deka licata so
hendikep ne mo`at da bidat pravno li{eni od nivniot imot.

de­cata na rabotnicite-migranti i nivnite familii, koi zabranuvaat


tortura, ili koi nudat za{tita od diskriminacija vrz osnova na pol ili
rasa. Novata Konvencija se fokusira na ~ekorite koi dr`avite mora da
gi prezemat za da se osiguraat deka se po~ituvaat ~ovekovite prava na
licata so hendikep.
Ramkata pogore, poka`uva kako novata Konvencija zastapuva edno
pra­vo {to be{e pretstaveno vo Me|unarodniot dogovor za gra|anski i
politi~ki prava - pravoto na ednakva za{tita pred zakonot - a koe Kon­
vencijata go pro{iruva i go pojasnuva, fokusiraj}i se osobeno vrz li-
cata so hendikep. Pravoto na ednakvo priznanie pred zakonot e osnov­

22 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


no, ne samo kako pravo samoto po sebe, tuku i kako potreba za ednakvo
u­`ivawe na drugi prava, bidej}i samo preku priznavawe pred zakonot
mo­`e da gi za{titat pravata na licata so hendikep da bidat ednakvi
pred zakonot (pravoto na pravni lekovi), da mo`e da sklu~uva dogovori
(pravoto na rabota, pome|u drugoto), da kupuva i prodava imot (pravoto
na samostojno i grupno poseduvawe na imot) i da stapi vo brak (pravoto
na brak i osnovawe semejstvo).

POTSETNIK ZA PRATENICI

Kako mo`e da ja podignam svesta za glavnite


principi vo Konvencijata:
Rabote}i na podignuvawe na svesta vo parlamentot za pra{awata koi se od­
ne­suvaat na Konvencijata.
Pregled na predlog-zakonite i usoglasuvawe so Konvencijata.
Povrzuvawe so grupite vo gra|anskoto op{testvo, vklu~uvaj}i gi i organi­
zaciite koi gi pretstavuvaat licata so hendikep i organizaciite za ~oveko­
vi prava.
Diskusii za Konvencijata preku sredbi i poseti na lokalnite grado­na~al­
nici, lokalni u~ili{ta, vnatre-partiski sredbi, itn.
Diskusii za Konvencijata preku govori i javni sobiri, osobeno na Me|una­
rodniot den na licata so hendikep (3-ti Dekemvri).
Organizirawe sredbi so parlamentarci za da se diskutira za Konvencijata.
Organizirawe televiziski i radio intervjua za Konvencijata.
Pi{uvawe statii za Konvencijata vo vesnici, spisanija, magazini i drugi
pu­blikacii.
Barawe Konvencijata da bide prevedena na nacionalniot jazik (jazici) i
nej­zina {iroka distribucija.
Barawe Konvencijata da bide dostapna i pristapna vo site formati.
Osiguruvawe deka Konvencijata se dr`i do Konvencijata so po~ituvawe na
niv­nite ~lenovi so hendikep.
Poddr{ka za formirawe na parlamentaren komitet za ~ovekovi prava i
hen­dikep, koj mo`e da ima uloga vo monitoringot na Konvencijata preku koj
mo`e da se osigura postoeweto i na drugi parlamentarni komiteti koi se
odnesuvaat na ne{ta povrzani so hendikep.
Da se osigura deka sekoj parlamentarec ima kopija od Konvencijata i Opcio­
niot protokol.
Promovirawe na Konvencijata i opcionalniot protokol vo Va{ata poli­
ti~­ka rabota, osobeno vo Va{ata izborna edinica.
Odr`uvawe na parlamentarni raspravi za pravata na licata so hendikep.

GLAVA 2: DETALEN PREGLED NA KONVENCIJATA 23


Na licata so hendikep naj~esto im e osporuvano pravoto na ednakvo
priznanie pred zakonot, ednostavno poradi postoeweto na hendikepot.
Nekoi od licata so hendikep ne se evidentirani koga se rodeni, nekoi
pak, imaat celosna delovna sposobnost, no nepotrebno bile prefrleni
vo lica za za{tita koi gi zloupotrebile pravata na nekoe lice. Za da se
zale~i ovaa sostojba, Konvencijata osobeno ja opi{uva sodr`inata na
toa pravo i ~ekorite koi dr`avite mora da gi prezemat za da se osigu-
raat deka ova pravo ne e prekr{eno.

24 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


GLAVA TRI
3
Monitoring na Konvencijata i na
Opcioniot protokol
Site me|unarodni obvrzuva~ki dogovori za ~ovekovi pra-
va imaat komponenta za nadgleduvawe, i ovaa Konvencija ne
e isklu~ok od toa. Kako {to mehanizmite za nadgleduvawe se
sretnuvaat i vo drugi dogovori za ~ovekovite prava, procedura­
ta naglasena vo Konvencijata promovira konstruktiven dijalog
so dr`avite za da osiguraat deka odredbite od Konvencijata
se efektivno primeneti vo praktikata. Nadgleduvaweto isto
taka go naglasuva pravoto na licata na `alba i pravni lekovi.
Mehanizmite za nadgleduvawe ja zajaknuvaat ot~etnosta i, vo
dol­goro~ni uslovi, gi zajaknuvaat kapacitetite na ~lenkite za
nivnata posvetenost i obvrski.

Mehanizmite za monitoring na Konvencijata


Konvencijata obezbeduva nabquduvawe i na nacionalno i na
me|unarodno nivo:
Na nacionalno nivo, dr`avite ~lenki mora da opredelat eden
ili pove}e kontaktni organi za vladata da mo`e da gi sprovede
rabotite povrzani so implementacijata. Dr`avite ~lenki isto
taka mora da oformat koordinativno telo za vladata da mo`e
da go olesni sproveduvaweto. Glavno, dr`avite ~lenki mora da
odr`at, zasilat i utvrdat edna nezavisna institucija, od tipot na
'nacionalna institucija za ~ovekovi prava', koja }e ja promovi­
ra, za{tituva i nadgleduva Konvencijata. (Pove}e informacii
za nacionalnoto nadgleduvawe ima vo poglavjeto 7).
Na internacionalno nivo, Konvencijata obezbeduva moni-
toring preku kreirawe na komitet od nezavisni eksperti, na­
re­~en Komitet za pravata na licata so hendikep.

25
Komitetot gi razgleduva izve{taite koi se podnesuvaat periodi~no
od strana na dr`avite-~lenki. Vrz baza na tie izve{tai, Komitetot
raboti so dr`avite koi rabotat vo taa oblast i pravi sogledbi so za­
klu­~oci i preporaki do tie dr`avi-~lenki
Opcioniot protokol na Konvencijata ako bide ratifikuvan oddelno
od dr`avite-~lenki, go osposobuvaat komitetot da prezeme dve dopol-
nitelni formi na nadgleduvawe: podnesuvawe pretstavki od fizi~ko
li­ce, preku koi informacii za poedine~nite `albi (poplaki) deka dr­
`avata gi prekr{ila pravata (na neko lice) od Konvencijata, i istra­
ga (postapka), preku koi Komitetot po~nuva istraga za op{tite ili
sistematskite kr{ewa na Konvencijata, i so soglasnost od odnosnata
dr`ava-~lenka, prezema dejstva na terenot za da ja prodlabo~i istraga­
ta.
Konvencijata, isto taka ovozmo`uva konferencija na dr`avite-
~len­ki, {to go podrazbira sproveduvaweto na Konvencijata.

Komitet za pravata na licata so hendikep


Konvencijata predviduva sozdavawe na Komitet za pravata na lica­
ta so hendikep koga Konvencijata }e stapi na sila. Komitetot gi istra­
`uva periodi~nite izve{tai podneseni od dr`avite-~lenki, gi zema
pred­vid inidvidualnite komunikacii, podnesenite pretstavki / postap­
ki, i podgotvuva op{ti sogleduvawa i preporaki.
Komitetot prvi~no }e bide sostaven od 12 nezavisni eksperti, a
brojot se zgolemuva na 18, otkako 60 dr`avi ja ratifikuvaat Konven­
ci­jata. Na sobranieto dr`avite-~lenki gi izbiraat ~lenovite na Ko­
mi­tetot. ^lenovite na komitetot se izbiraat vrz osnova na nivnata
kom­petentnost i iskustvoto na poleto na ~ovekovite prava i hendike-
pot, imaj}i ja pri toa vo vid pravi~nata teritorijalna zastapenost,
pretstavuvaweto na razli~ni civilizacii i pravni sistemi, polova­
ta zastapenost i u~estvoto na eksperti so hendikep vo ramkite na Ko­
mi­tetot.
Dr`avite treba da se konsultiraat so i da vklu~at lica so hendikep
i nivnite representativni organizaci, koga gi izbiraat poedinci za
da bidat predlo`eni kako ~lenovi vo komitetot.

Periodi~no izvestuvawe
Sekoja ~lenka na Konvencijata mora do Komitetot da podnese pr­
vi­~en seopfaten izve{taj za merkite prezemeni za sproveduvawe na
Konvencijata. Sekoja od dr`avite mora da podnese nejzin prvi~en iz­

26 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


ve­{taj vo period od dve godini otkako Konvencijata }e stapi vo sila
vo taa dr`ava. Prvi~niot izve{taj treba:
Da vostanovi ustavna, pravna i administrativna ramka za
sproveduvawe na Konvencijata;
Da gi objasni politikite i programite, usvoeni zaradi prakti~no
pri­mena na odredbite od Konvencijata; i
Da go utvrdi postignatiot napredok vo ostvaruvaweto na
pravata na licata so hendikep kako rezultat na ratifikacijata
i sproveduvaweto na Konvencijata.
Sekoja od ~lenkite mora da podnesuva posledovatelni izve{tai na-
jmalku na sekoi ~etiri godini ili koga Komitetot go bara toa. Po­na­
ta­mo{nite izve{tai treba:
Da odgovaraat na gorlivite i drugite pra{awa naglaseni od
Komitetot vo negovite zaklu~ni sogleduvawa od
prethodnite izve{tai;
Da uka`at na napredokot postignat vo ostvaruvaweto na pravata
na licata so hendikep vo tekot na periodot za koj se izvestuva; i
Da gi naglasat site pre~ki so koi vladata i drugite akteri
mo`ebi se soo~uvaat vo sproveduvaweto na Konvencijata vo
tekot na periodot za koj se izvestuva.
Komitetot gi vospostavuva nasokite (upatstvata) za sodr`inata na
izve{taite. Prviot izve{taj mora da bide seopfaten, so drugi zborovi,
mora da ja pokrie primenata na site odredbi od Konvencijata. Pona­ta­
mo{­­nite izve{tai ne treba da gi povtoruvaat informaciite koi pret­
hodno se izneseni. Dr`avite-~lenki mora da gi podgotvat nivnite iz­
ve{tai na otvoren i transparenten na~in, i treba da gi konsultiraat i
da gi vklu~at licata so hendikep i organizaciite koi gi pretstavuvaat.
Podgotovkata na periodi~nite izve{tai:
Gi ohrabruva Vladite da gi zemat predvid sopfatnite sogleduvawa
na nacionalnata legislativi, praktiki i programi za ~ovekovite
prava i hendikepot;
Obezbeduva sigurnost deka sekoja dr`ava regularno ja nabquduva
realizacijata na pravata na licata so hendikep;
Gi ohrabruva Vladite da postavat prioriteti i indikatori preku
koi mo`e da donesuvaat odluki;
Im obezbeduva na Vladite odrednici so koi mo`e da se sporedat

GLAVA 3: SLEDEWE NA KONVENCIJATA I NA OPCIONIOT PROTOKOL 27


slednite izve{tai;
Obezbeduva mo`nost za javna diskusija i kriti~en nadzor na
dejstvata koi Vladata gi prezema; i
Gi potencira pote{kotiite vo sproveduvaweto koi mo`e da
pominat i nezabele`itelno.

Celta na periodi~noto izvestuvawe


Periodi~noto izvestuvawe e na~in za promocija na usoglasenosta
na dr`avite-~lenki so nivnite obvrski proizlezeni od Konvencijata,
i sredstvo koi im ovozmo`uva na Vladata, nacionalnite institucii
za ~ovekovi prava i na gra|anskiot sektor da go podignat nivoto na
po~ituvawe na ~ovekovite prava na licata so hendikep vo zemjata.
Periodi~niot izve{taj pred Komitetot:
Obezbeduva instrument so koj vladata, nacionalnite institucii
za ~ovekovi prava i gra|anskoto op{testvo mo`e podobro da
gi razberat celite i pravata opfateni so Konvencijata;
Ja potkrenuva svesta za Konvencijata i sostojbata so pravata na
licata so hendikep vo zemjata;
Im ovozmo`uva na vladite da imaat pridobivki od ekspertizite

Parlamentaren pregled na izve{taite:


Iskustvo od Ju`na Afrika
Komitetot i mehanizmite za izvestuvawe predvideni vo Konvencijata se
sli~ni so tie od Konvencijata za otstranuvawe na site formi na diskriminacija
kon `enite (CEDAW). Parlamentarcite imaat razli~ni na~ini za razgleduvawe
na ovie izve{tai. Vo Ju`na Afrika na primer, za site nacionalni izve{tai na
CEDAW Komitetot (vsu{nost, izve{taite kon site me|unarodni tela za nadgle­
duvawe) mora da se debatira vo parlamentot, a parlamentot mora da osigura
deka izve{taite sodr`at {iroka lepeza od stavovi (gledi{ta), vklu~uvaj}i gi
onie na gra|anskiot sektor. Parlamentot zatoa otvora debati i javni raspravi,
povikuva ministri i bara dokumenti i izve{tai od {irok krug oddelenija i
gra­|anski grupi. Vo Ju`na Afrika, ~lenovite na parlamentot se vklu~eni vo
na­cionalnite delegacii {to u~estvuvaat vo prosleduvawata na CEDAW Ko­mi­
tetot, ova ovozmo`uva tie da mo`at podobro da gi razberat posledovatelnite
preporaki. Parlamentot isto taka, ima vode~ka uloga vo osiguruvaweto deka
tie preporaki se sprovedeni na nacionalno nivo1.¹

1
Izvadok od ,,Parlament i demokratija vo XXI vek: Prira~nik so dobri iskustva< (@eneva, Interparla-
mentarna unija, 2006 god.).

28 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Komitetot za pravata na deteto i
pravata na decata so hendikep
Komitetot za pravata na decata e najaktivno telo za ~ovekovi prava vo
O­be­dinetite nacii vo oblasta na ~ovekovite prava i hendikepot. Koimitetot
sistematski bara informacii od dr`avite vo vrska so realizacijata na pravata
na decata so hendikep vo nivnite zemji. Vo septemvri 2006 godina, Komitetot
za pravata na decata se proiznese deka decata so hendikep s# u{te se soo~uvaat
so seriozni pote{kotii pri nivnoto celosno u`ivawe na pravata nabroeni vo
Konvencijata za pravata na deteto. Komitetot naglasi deka pre~kite za celosno
u`ivawe ne se samite po sebe pre~ka, tuku deka kombinacijata od socijalni, kul-
turni, fizi~ki i ograni~uvawata vo stavovite se vistinskata pre~ka so koja de-
cata so hendikep se soo~uvaat sekojdnevno. Komitetot dade upatstva do dr`avite,
a tie upatstva go promoviraat prijavuvaweto vo knigata na rodenite i prista-
pot do informaciite vo semejnoto opkru`uvawe, kako i alternativniot sistem
na gri`a, primarnata zdravstvena za{tita, obrazovanieto i nevrabotenosta,
pravniot sistem za maloletnici i za{titata od eksploatacija i zloupotreba.¹

na nezavisniot, me|unaroden komitet za toa kako da se podobri


sproveduvaweto na Konvencijata;
Gi naglasuva dobrite praktiki i iskustva vo zemjata;
Im ovozmo`uva na vladite da imaat pridobivki od dobrite
praktiki i iskustva od drugite vladi, za{to site periodi~ni
izve{tai i zaklu~ni sogleduvawa od komitetite, se javni
dokumenti;
Im ovozmo`uva avtoritativen vodi~ za idnite dejstva na
vladite, nacionalnite institucii za ~ovekovi prava i
na gra|anskoto op{testvo, vklu~uvaj}i gi zakonite, politikite
i programite; i
Poso~uva oblasti vo koi me|unarodnata sorabotka, osobeno
preku Obedinetite nacii, mo`e da bide posakuvana.

Prosleduvawe na periodi~noto izvestuvawe


Koga edna{ Komitetot }e go zeme predvid izve{tajot i }e gi formuli­
ra svoite zaklu~ni sogleduvawa i preporaki, Komitetot mo`e da gi pod-
nese svoite sogleduvawa do razni specijalizirani agencii, fondovi i
programi za prosleduvawe, vo forma na tehni~ka sorabotka. Ima mnogu
agencii na Obedinetite nacii ~ii ovlastuvawa opfa}aat aktivnosti
relevantni za pravata na licata so hendikep, kako UNESKO, ILO
SZO, Programata za razvoj na Obedinetite nacii (UNDP), Detskiot
fond na Obedinetite nacii (UNICEF), kako i Svetska banka.
So anga`irawe na tie i na drugi organizacii, dr`avite i Komite-
GLAVA 3: SLEDEWE NA KONVENCIJATA I NA OPCIONIOT PROTOKOL 29
tot mo`e da pomognat da se osigura deka periodi~noto izvestuvawe
vo­di do odr`livo podobruvawe na ostvaruvaweto na pravata na lica­
ta so hendikep.

Sobranieto na dr`avite-~lenki
Dr`avite koi ja ratifikuvale Konvencijata, }e se sostanat na re­
dovnoto sobranie razgleduva}i go sekoe pra{awe povrzano so spro­ve­
du­vaweto na Konvencijata. Prvata sredba od sobranieto na dr`avite-
~lenki }e se odr`i {est (6) meseci otkako Konvencijata }e stapi vo
sila. Konvencijata ne gi pojasnuva modalitetite ili funkcijata na
Sobranieto.
Site dogovori {to se odnesuvaat na ~ovekovite prava gi {titat

POTSETNIK ZA PRATENICI

Kako mo`am da pomognam da periodi~noto izvestuvawe


bide efektivno:
Parlamentarcite imaat va`na uloga vo obezbeduvaweto na toa deka Vladata
e usoglasena so svoite odgovornosti od Konvencijata za koi izvestuva.
Parlamentarcite mo`at:

Da se osiguraat deka Vladata gi podgotvuva prvi~nite i posledovatelni­


te izve{tai na vreme.
Da insistiraat izve{taite da se predlo`eni so celosno vklu~uvawe na
li­cata so hendikep preku javni raspravi i drugi takvi mehanizmi za kon-
sultirawe.
Da bara objasnuvawa od Vladata koga izve{taite docnat i ako e potrebno,
da gi iskoristat parlamentarnite proceduri za da se zabrza procesot i da
ispo~ituvaat obvrskite za izvestuvawe.
Da bidat aktivno vklu~eni vo podgotovkata na izve{taite, kako na pri­
mer da bidat ~lenovi na va`nite parlamentarni komiteti.
Da se osiguraat deka izve{tajot ja opfa}a sekoja merka prezemena od par­
la­­mentot vo korist na pravata na licata so hendikep.
Da insistiraat zaklu~nite sogleduvawa na Komitetot da se prene­sat na
po{irok krug lu|e
Da se ohrabrat va`nite ministri da gi sprovedat zaklu~nite sogleduva-
wa na Komitetot
Da im se postavat pra{awa na va`nite ministerstva vo parlamentot za
da se dade op{ta ocenka na va`nite pre~ki za sproveduvaweto
Da gi publikuvaat pra{awata proizlezeni od zaklu~nite sogleduvawa na
Komitetot preku parlamentarnite i javni debati.

30 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Drugi mehanizmi za nabquduvawe na pravata na licata so hendikep
pravata na licata so hendikep, {to zna~i deka i drugi nezavisni
komiteti na eksperti, vostanoveni spored drugi dogovori na ON za
~ovekovi prava, isto taka imaat uloga vo nadgleduvaweto na prava-
ta na licata so hendikep, vo ramkite na podra~jeto {to go pokriva
sekoj dogovor oddelno. Na primer, Komitetot za ~ovekovi prava ima
ovlastuvawe da gi nadgeduva gra|anskite i politi~kite prava na li-
cata so hendikep vo dr`avite-~lenki kon Me|unarodniot dogovor za
gra|anski i politi~ki prava. Komitetot za pravata na deteto ima ov-
lastuvawe da go nadgleduva sproveduvaweto na pravata na decata so
hendikep.

Opcioniot protokol na Konvencijata


Opcioniot protokol e praven instrument {to se odnesuva na pos-
tojniot dogovor, koj gi poso~uva pra{awata {to izvorniot dogovor
gi nema dovolno opfateno. Toj e obi~no, ako ve}e ne e postojano, ot­vo­
ren kon ratifikacijata ili pristapuvawe samo od strana na dr`avite
{to se ~lenki na izvorniot dogovor. Toj e ”opcionen“ vo smisla deka
dr`avite ne se obvrzani da stanat ~lenki od protokolot, duri i ako
se del od izvorniot dogovor.
Opcioniot protokol na Konven­ Opcioniot protokol jasno }e
ci­ja­ta za pravata na licata so hendi­ go razdvi`i postojniot sistem
kep vospostavuva dve proceduri za na nabquduvawe na dogovorite.
za­jak­nuvawe na sproveduvaweto na Zna~ajno e deka }e pomogne da se
Kon­vencijata: podnesuvawe pret­ opredeli {to e, a {to ne e po­
stav­ki (barawa) i istragi. ba­rano od dr`avite, dodeka se
obezbeduvaat efektivnite bara­
wa na navredenite individui.
Podnesuvawe pretstavki
Poprvo se nadevam deka Opcion-
Podnesuvawe pretstavki (bara­ iot protokol }e bide ~ekor kon
wa) dozvoluva lica ili grupa vo dr­ prestanok na prenaglasenite
`a­vata-~lenka na Opcioniot proto­ ri­gidni razmisluvawa za pravata,
kol da se po`alat do Komitetot za i ~ekor kon edinstvena vizija za
gra|anskite, kulturnite, ekonom-
pravata na licata so hendikep, koga
skite, politi~kite i socijalnite
sme­taat deka dr`avata ne ispolnila prava.
nekoja od obvrskite proizlezeni od
Kon­vencijata. Toa barawe e poznato Luiza Arbor, visok komesar za
~ovekovi prava pri Obedinetite nacii
ka­ko ”pretstavka“. Komitetot potoa
ja razgleduva pretstavkata, gi formu­
lira nejzinite stavovi i preporaki, ako ima takvi za pretstavkata, i
gi pra}a do dr`avata vo vid na pra{awe. Tie stavovi i preporaki se
GLAVA 3: SLEDEWE NA KONVENCIJATA I NA OPCIONIOT PROTOKOL 31
pojavuvaat vo oficijalniot izve{taj na Komitetot do Generalnoto
sobranie. Normalno, podnesuvaweto pretstavki se pi{ani dokumenti,
na hartija, so drugi zborovi, nitu baratelite, nitu dr`avata se poja-
vuvaat pred Komitetot vo `ivo; site podnesoci se vo pi{ana forma.
No, ne site pretstavki se prifatlivi. Komitetot }e gi smeta
pretstavkite za neprifatlivi koga:
Se anonimni;
Pretstavuvaat zloupotreba ili ne se poklopuvaat so odredbite
od Konvencijata;
Pretstavka ve}e edna{ e razgledana od Komitetot
Istite pretstavki bile razgleduvani ili se razgleduvaat i

Podnesuvawe pretstavka (barawe)


Podnesuvaweto prestavka se sostoi od slednive ~ekori:
Komitetot ja dobiva pretstavkata.
Komitetot ja zema predvid prifatlivosta na pretstavkata. Ponekoga{,
prifatlivosta na pretstavkata se smeta za meritorna, so drugi zborovi,
odlukata se pravi taka {to pretstavkata e prifatliva i odlukata se
donesuva, nezavisno od toa dali dr`avata napravila ili ne napravila
kr{ewe na svoite obvrski (odgovornosti).
Komitetot ja podnesuva pretstavkata na doverliv na~in do dr`avata.
Vo rok od {est (6) meseci, dr`avata dostavuva pismeno objasnuvawe ili
izjava so koja go objasnuva pra{aweto i uka`uva koi pravni lekovi i/ili
drugi ~ekori, ako postojat, mora da se prezemat.
Dadena e mo`nost da se komentira pretstavkata od aspekt na dr`avnite
sogleduvawa.
Komitetot mo`e da pobara od dr`avata da sprovede periodi~ni merki za
za{tita na pravata na baratelot.
Komitetot ja razgleduva pretstavkata na zatvorena sednica.
Komitetot dava sugestii i preporaki, ako ima, na dr`avata i kon
baratelot i ~esto bara od dr`avite da obezbedat informacija za
dejstvieto {to e prezemeno kako rezultat.
Komitetot gi objavuva zabele{kite i preporakite vo izve{tajot.
Se zgolemuva brojot na slu~ai koga drugi komiteti so podnesuvawe
pretstavki baraat od dr`avite da im podnesat izve{taj za dejstvata
{to gi prezemaat kako odgovor na nivnite sugestii i preporaki.

32 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


kaj drugi me|unarodni organi za za{tita.
Site dostapni doma{ni pravni lekovi ne se s# u{te
celosno iscrpeni.
E {tetna (nekorisna) ili ne e dovolno doka`ana
Faktite se pojavile i va`ele pred Protokolot da
stapi vo sila vo predmetnata (odnosnata) dr`ava.

Podnesuvawe pretstavki (barawa)


Ako Komitetot dobiva sigurni informacii, koi uka`uvaat na zamirawe
i­li sistematsko kr{ewe na odredbite od Konvencijata od dr`avata-~lenka,
Komitetot mo`e da ja pokani dr`avata da sorabotuva vo razgleduvaweto na
informacijata, so dostavuvawe (nejzini) sogleduvawa.
Po zemaweto predvid na sogleduvawata od dr`avata-~lenka i na

Komitetot za ~ovekovi prava gi zema vo vid


podnesenite pretstavki od licata so hendikep

Komitetot za ~ovekovi prava koj ja nadgleduva usoglasenosta so Me|unarodnata


Povelba za gra|anski i politi~ki prava, ve}e vodel smetka za podnesenite pret-
stavki {to se odnesuvaat na pravata na licata so hendikep:
Vo slu~ajot na Hamilton versus Jamajka (1995), Komitetot za ~ovekovi prava gi zel
predvid tretmanot i uslovite vo zatvorot za zatvorenikot so hendikep osuden na
smrt­na kazna. Zatvorenikot bil paraliziran vo dvete noze i imal krajni pote{kotii
pri ka~uvaweto vo krevet. Komitetot za ~ovekovi prava utvrdi deka potfrluvaweto
na zatvorskite pretpostaveni, koi ne vodele smetka za hendikepot na osudenikot i ne
prezele soodvetni prilagoduvawa kon nego, kr{ej}i mu go pravoto da bide treti­ran
~ove~no i so po~ituvawe kon iskonskoto (vrodenoto) dostoinstvo na sekoe ~ove~ko
su{testvo, e vo sprotivnost so ~lenot 10 (1) od Dogovorot.
Vo slu~ajot na Klement Fransis versus Jamajka (1994), Komitetot za ~ovekovi
prava utvrdil deka dr`avata napravila propust i do{lo do vlo{uvawe na men-
talnoto zdravje na zatvorenikot osuden na smtrna kazna i ne uspeala da gi pr-
ezeme ~ekorite potrebni za da ja podobri negovata psihi~ka sostojba, predizvi-
kuvaj}i so toa prekr{uvawe na pravata na `rtvata, vo soglasnost so ~lenot 7 i
10 (1) vo Dogovorot.
Vo slu~ajot C. versus Avstralija (1999), eden iranski azilant bil zatvoren od
avstralijanskite vlasti dodeka tie ja razgleduvale negovata molba za azil. Ko­
mi­tetot za ~ovekovi prava utvrdi deka postojanoto odogovlekuvawe na pret-
stavkata, ne zemaj}i go predvid vlo{uvaweto na negovoto mentalno zdravje, so
{to predizvikale kr{ewe na negovite prava vo soglasnost so ~lenot 7 od Dogo-
vorot (zabrana za tortura i surov, nehuman i degradira~ki tretman). Komitetot
za ~ovekovi prava isto taka, zaklu~il deka negovoto deportirawe vo islamskata
Republika Iran, kade {to toj ne mo`el da dobie efikasen medicinski i sood-
veten, {to bilo oceneto kako prekr{uvawe na ~lenot 7.

GLAVA 3: SLEDEWE NA KONVENCIJATA I NA OPCIONIOT PROTOKOL 33


sekoja sigurna (doverliva) informacija, Komitetot mo`e da nazna~i
eden ili pove}e od svoite ~lenovi da otpo~nat postapka i vedna{ da
izdadat izve{taj. Kade{to postojat garancii i so soglasnost na od­
nosnata dr`ava, ovaa istraga mo`e da opfati i poseta na predmetna­
ta dr`ava. Po razgleduvaweto na naodite od istragata (postapkata),
Komitetot mora da gi prenese tie naodi i svoite komentari do dr­`a­
vata, koja potoa ima rok od {est meseci da podnese svoi sogleduvawa
do Komitetot. Istragata e doverliva i mora da bide napravena so ce­
los­na sorabotka od zasegnatata dr`ava.
Po periodot od {est meseci vo koj mo`e da se podnesat sogleduvawa-
ta, dr`avata mo`e da bide pokaneta da obezbedi detali za merkite pr-
ezemeni kako odgovor na povedenata postapka. Komitetot mo`e da bara
natamo{ni (dopolnitelni) informacii od dr`avata. Komitetot potoa
}e go objavi zbirno svoite sogleduvawa vo svojot izve{taj do general-
noto sobranie. So soglasnost od zasegnatata dr`ava, Komitetot mo`e
isto taka da go objavi svojot celosen izve{taj od povedenata postapka.
So ratifikuvaweto na Opcioniot protokol dr`avata, mo`e da ba­
ra da se ,,isfrli,, poveduvaweto postapka. So drugi zborovi, vo perio­
dot na potpi{uvaweto, ratifikacijata ili pristapuvaweto kon
Pro­tokolot, dr`avata mo`e da izjavi deka taa ne gi sogleduva (prepo­
znava) kompetenciite na Komitetot da poveduva postapki. Kako i da e,
du­ri i ako dr`avata ja “isfrli” poveduvaweto postapka, site dr`avi-
~lenki na Opcioniot protokol mora da go prifatat podnesuvaweto
na pretstavki.
Pove}eto me|unarodni dogovori za ~ovekovi prava opfa}aat opci­
o­ni podnesuvawa pretstavki; nekoi isto taka opfa}aat poveduvawe
postapki. I dvata instrumenti za za{tita imaat svoja va`nost za pra­
vata na licata so hendikep. Slednite me|unarodni instrumenti so­
dr`at podnesuvawe na pretstavki2: ²
Opcioniot protokol na Me|unarodnata povelba za gra|anski
i politi~ki prava
Me|unarodnata konvencija za otstranuvawe na site formi na
rasna diskriminacija;
Konvencijata protiv tortura i drug surov, nehuman ili
degradira~ki tretman ili kazna.
Opcioniot protokol na Konvencijata za otstranuvawe na

2.
Zemjite ~lenki na Obedinetite nacii vo momentot rabotat na Opcionalniot protokol na
Inter­nacionalniot dogovor za ekonomski, socijalni i kulturni prava. Momentalniot Nacrt
ja promovira inkluzijata i na individulnite komunikaciski proceduri i na procedurite na is­
tra`uvawe.

34 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


site formi na diskriminacija protiv `enite
Me|unarodnata konvencija za za{tita na site migranti i
~lenovite na nivnite semejstva
Me|unarodna konvencija za za{tita na site lica od prisilno
raseluvawe (is~eznuvawe) (koja s# u{te ne stapila vo sila).

Slednive me|unarodni instrumenti sodr`at poveduvawe postapki


Dogovorot protiv tortura i drug surov, nehuman ili
degradira~ki tretman ili kazna
Opcioniot protokol na Konvencijata za otstranuvawe
na site formi na diskriminacija protiv `enite

Osvrt na instrumentite, podnesuvawe prestavka i


poveduvawe postapka(istraga)

Podnesuvaweto pretstavka ob­vrski vo ramkite na Konvencija­


ta, i na toj na~in da im pomogne i vo
Davaat mo`nost za posebno ispra­ ispolnuvaweto na tie obvrski.
vawe (dopolnuvawe) vo oddelni slu­
~ai koga dr`avata gi kr{i pravata Poveduvaweto postapkata (istraga)
na licata so hendikep, i koga nitu Mu ovozmo`uva na Komitetot da gi
eden praven lek ne mo`e da bide poso~i sistematskite i rasprostra­
primenet vo nacionalnata postap­ netite kr{ewa na pravata na lica-
ka; ta so hendikep
Obezbeduvaat mo`nost za me|una­ Mu dozvoluva na Komitetot da pre­
rod­na asistencija za onie lica so pora~a merki za nadminuvawe na
hendikep na koi im e odzemena mo`­ struk­turalnite pri~ini za diskri­
nosta za pristap do pravdata na na- mi­na­cija protiv licata so hendi­
cionalno nivo; kep;
Mu dozvoluvaat na Komitetot da ja Mu dava mo`nost na Komitetot da
naglasi potrebata od poefektivni iz­nese {irok opseg na preporaki za
pravni lekovi na nacionalno nivo; postignuvawe pogolema po~it kon
Mu dozvoluvaat na Komitetot da pravata na licata so hendikep; i
raz­vie novo telo za pravna za{tita Mu dozvoluva na Komitetot da rabo­
za toa kako podobro da se promovira­ ti so dr`avata vo otstranuvaweto
at i za{tituvaat pravata na licata na pre~kite za celosno u`ivawe na
so hendikep; pravata na licata so hendikep.
i
Da im pomognat na dr`avite da ja
o­predelat sodr`inata na nivnite

GLAVA 3: SLEDEWE NA KONVENCIJATA I NA OPCIONIOT PROTOKOL 35


Me|unarodna konvencija za za{tita na site lica od prisilno
raseluvawe (is~eznuvawe) (koja s# u{te ne stapila vo sila).
Iako site ovie dogovori se otvoreni za pretstavki od licata so hen-
dikep a koi `iveat vo dr`avite {to gi ratifikuvale instrumentite
za za{tita, nitu eden od niv ne se odnesuva posebno na pravata na li-
cata so hendikep; i dodeka site ovie komiteti vklu~uvaat eksperti za
~ovekovi prava, tie zadol`itelno nemaat beneficii od ekspertizata
za ~ovekovi prava i hendikep. Opcioniot protokol za Konvencijata
za pravata na licata so hendikep, poradi toa, obezbeduva instrumenti
~ija posebna cel e za{titata na pravata na licata so hendikep.

Stanuvawe del od Opcioniot protokol

Opcioniot protokol gi ohrabruva dr`avite da ja sprovedat Konven-


cijata efektivno; da obezbedat pove}e lokalni pravni lekovi i da gi
otstranat diskriminatorskite zakoni i praktiki, kako i da poka`at
pogolema posvetenost preku obezbeduvawe dopolnitelni garancii deka
dr`avata }e bide kadarna za svoite obvrski od Konvencijata.
Opcioniot protokol e alatka koja dr`avite ja koristat za:
Da gi podobrat postojnite za{titni mehanizmi za lica­ta so
hen­dikep;
Da napravat dopolnuvawe kon postojnite za{titni mehanizmi;
Da go zgolemat razbiraweto na dr`avite za ~ekorite {to mora
da gi prezeme za da gi za{titi i promovira pravata na licata
so hendikep;
Da go za{titat dejstvoto koe dr`avata go prezema vo slu~ai
koga Komitetot otkriva deka nema nitu eden prekr{ok;
Da gi odr`at promenite vo diskriminira~kite zakoni,
politiki i praktiki; i
Da sozdadat pogolema javna svest za standardite za ~ovekovi
pra­va povrzani so licata so hendikep.
Procedurata na potpi{uvawe, ratifikuvawe i pristapuvawe na
Op­cioniot protokol e ista kako za Konvencijata, iako Opcioniot
protokol stapuva vo sila po samo 10 ratifikacii ili pristapuvawa,
20 pomalku otkolku {to se potrebni za Konvencijata. Vo poglavjeto 4
se rasprava za procedurite koi se vlku~eni pri potpi{uvawe i rati-
fikuvawe ili pristapuvawe kon Konvencijata.
Komitetot za pravata na licata so hendikep }e bide poddr`ana od

36 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Sekretarijatot na Obedinetite nacii
{to ja poddr`uva Konvencijata
kancelarijata na Visokiot komesar za ~ovekovi prava na Obedi­ne­
tite nacii, so sedi{te vo @eneva, [vajcarija. Sobranieto na dr­`a­
vite-~lenki }e bide poddr`ana od Oddelot za ekonomski i socijalni
raboti, so sedi{te vo Wujork.

POTSETNIK ZA PRATENICI

Kako mo`e da ja podignam svesta za Opcioniot protokol:


Da se utvrdi dali vladata ima namera da bide del od nego, i ako
nema namera, da se pra{a zo{to.

Da se postavi pra{awe vo parlamentot {to se odnesuva do dejstvieto


{to Vladata ima namera da go prezeme vo vrska so Opcioniot protokol.

Da se podnese privatna zabele{ka za pra{aweto.

Da se zajakne debatata vo parlamentot za Opcioniot protokol.

Da se pridvi`i javnoto mislewe preku organizirawe javni kampawi i deba­


ti, koristej}i gi radioto, televizijata, pe~atenite mediumi, kako i na javni
sredbi.

Da se osigura deka Opcioniot protokol e preveden na nacionalniot jazik


(jazici) i e {iroko rasprostranet.

Da se osigura deka Opcioniot protokol i ednostavnite informacii za nego-


vite proceduri se dostapni na lokalnite jazici i vo dostapni formati.

Da se organiziraat i da se pridonese vo rabotilnici ili informativni


se­minari za Opcioniot protokol za parlamentarci, ~lenovi na vladata i
gra|anskiot sektor.

Da se ostvari bliska sorabotka so organizacii {to gi pretstavuvaat licata


so hendikep, kako i so organizacii za ~ovekovi prava.

Da se iskoristi me|unarodniot Den na licata so hendikep (3 Dekemvri) kako


prigoda za ohrabruvawe na dejstvata kon potpi{uvawe i ratifikacija na
Opcioniot protokol.

Da se ohrabrat licata so hendikep ~ii prava bile prekr{eni, soodvetno da


go koristat Opcioniot protokol.

GLAVA 3: SLEDEWE NA KONVENCIJATA I NA OPCIONIOT PROTOKOL 37


Informacii za kontakt:
Komitet za pravata na licata so hendikep
Kancelarija na Visokiot komesar za ~ovekovi prava na
Obedinetite nacii
UNOG-OHCHR
1211 @eneva 10
[VAJCARIJA
E-po{ta: crpd@ohchr.org
(Ve molime napi{ete ,,Barawe za informacii,, vo grafata: predmet)

Sobranie na dr`avite-~lenki
Sekretarijat na Konvencijata za pravata na licata so hendikep
Oddelenie za ekonomski i socijalni raboti
Two United Nations Plaza
Wujork, NY, 10017
Soedineti amerikanski dr`avi
Faks:+1-212-963-0111
E-mail: enable@un.org

38 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


GLAVA ^ETIRI
4
Stanuvawe del od Konvencijata
i Opcioniot protokol
Ne{tata po koi me|unarodnite dogovori vleguvaat vo nacio-
nalnata legislativa se razlikuvaat vo zavisnost od parlamen-
tarniot sistem i nacionalnite proceduri. Kako i da e, vo site
slu~ai, dr`avite mora da napravat opredelen broj na ~ekori
za da stanat del od Konvencijata i Opcioniot protokol. Tie
merki se standardna praktika vo ramkite na me|unarodnoto
pravo.

Priklu~uvawe kon Konvencijata


Potpi{uvawe na dogovorot
Edna dr`ava stanuva del od Konvencijata i Opcioniot pro-
tokol preku potpi{uvawe i ratifikuvawe na sekoj instrument
ili preku pristapuvawe kon niv. Preduslov za potpi{uvawe i
ra­tifikuvawe na Opcionalniot protokol e potpi{uvaweto na
Konvencijata.
Prviot ~ekor vo procesot na stanuvawe ~lenka na dogovorot
e potpi{uvaweto na dogovorot. Regionalnite organizacii za
integracija stanuvaat ~lenki na Konvencijata i na Opcioni­
ot protokol so potpi{uvaweto i formalnoto potvrduvawe na
negovite nameri ili so pristapuvawe kon niv. Preduslov za
potpi{uvawe i ratifikacija na Opcioniot protokol e da se
pot­pi{e i ratifikuva Konvencijata.
Dr`avata mo`e da ja potpi{e Konvencijata i Opcioniot
protokol vo koe bilo vreme. Potpi{uvaweto treba da bide
napraveno vo Kancelarijata za pravni raboti vo sedi{teto na
Obedinetite nacii vo Wujork. Dodeka nekoi dogovori ne go
o­stavaat otvoren periodot za potpi{uvawe, ovaa Konvencija
i Opcioniot protokol se beskrajno otvoreni za potpi{uvawe
(bez ograni~uvawe na rokot).

39
Koj mo`e da gi potpi{e Konvencijata i
Opcionalniot protokol?
Pretsedatelite na dr`avata, Premierite ili Ministrite za nadvore{ni
ra­boti se ovlasteni da go potpi{at dogovorot vo ime na dr`avata, za da ima
celosen efekt.
Drugite pretstavnici so namera da go potpi{at dogovorot, mora da imaat
celosno ovlastuvawe, dadeno od nekoj od ovie avtoriteti, koi ekspresno
(po kratka postapka) gi ovlastuvaat naimenuvanite pretstavnici za pot­pi­
{uvawe na Konvencijata ili Opcioniot protokol.
Dr`avite ili regionalnite organizacii za integracija koi sakaat da ja
potpi{at Konvencijata i/ili Opcioniot protokol preku svoj pretstavnik,
treba da obezbedat kopii od baraweto za ovlastuvawe, vo avans, za slednava
adresa:
Oddelenie za dogovori
Kancelarija za pravni raboti
Sedi{te na Obedineti nacii
Wujork, Wujork
Soedineti Amerikanski Dr`avi
Tel: +1 212 963 50 47
Faks: + 1 212 963 36 93
E-po{ta: treaty@un.org

[to zna~i da se potpi{e Konvencijata


Konvencijata i Opcioniot protokol imaat ednostavna procedura za
potpi{uvawe. Toa zna~i deka nema pravni obvrski koi se odnesuvaat
na zemjata-potpisnik ili regionalnite organizacii za integracija ved­
na{ po potpi{uvaweto na dokumentot. Kako i da e, so potpi{uvaweto
na Konvencijata i Opcioniot protokol, dr`avite i regionalnite orga-
nizacii za integracija ja iska`uvaat svojata namera da prezemat ~ekori
za da bidat na linija so dogovorot. Potpi{uvaweto, isto taka, sozdava
obvrska, vo periodot pome|u potpi{uvaweto i ratifikacijata ili so-
glasnosta za obvrzuvawe, za vozdr`uvawe od dejstva koi }e go povredat
predmetot ili celta na dogovorot.
Izrazuvawe soglasnost za obvrzuvawe
Za da stane ~lenka od Konvencijata i Opcionalniot protokol, dr­
`a­vata mora niz konkretno dejstvo da ja poka`e svojata podgotvenost
da gi prezeme pravata i obvrskite sodr`ani vo tie dva instrumenta.
So drugi zborovi, taa mora da ja izrazi svojata soglasnost za obvrzu-
vawe kon Konvencijata i Opcioniot protokol.
Spored Konvencijata i Opcioniot protokol, dr`avite mo`e da ja
izrazat svojata soglasnost za obvrzuvawe na razli~ni na~ini:

40 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Ratifikacija (za dr`avite)
Pristapuvawe (za dr`avite i regionalnite organizacii
za integracija)
Formalno potvrduvawe (za regionalnite organizacii
za integracija)
Soglasnosta za obvrzuvawe spored Konvencijata i Opcioniot pro-
tokol e akt (dejstvie) so koe dr`avata ja iska`uva svojata volja da
pre­zeme pravni obvrski spored instrumentite.
Procesot na ratifikacija
Ratifikacijata na me|unarodno nivo
I Konvencijata i Opcioniot protokol im ovozmo`uvaat na
dr`avite da ja izrazat svojata soglasnost za obvrzuvawe so
potpi{uvaweto, predmetot na ratifikacijata. Posle ratifikaci-
jata na me|unarodno nivo, dr`avata stanuva pravno obvrzana od
dogovorot.
Ratifikacijata na nacionalno nivo
Ratifikacijata na me|unarodno nivo ne treba da se me{a so rati­
fi­kacijata na nacionalno nivo. Na nacionalno nivo, dr`avata mo­
`e da mora da go ratifikuva dogovorot vo soglasnost so svoite
us­tavni ili zakonski odredbi, pred da ja izrazi soglasnosta na me­
|unarodno obvrzuvawe. Na primer, ustavot bi mo`el da bara od par-
lamentot da gi ima vo vid uslovite od Konvencijata i da se re{i na
ratifikacija, pred da prezeme kakvo bilo dejstvo na me|unarodno
nivo, koe bi poka`alo deka dr`avata se soglasila na obvrzanost
kon dogovorot. Kako i da e, ratifikacijata na nacionalno nivo,
sa­­ma po sebe ne e dovolna za da se utvrdi namerata na dr`avata da
bide pravno obvrzana na me|unarodno nivo. Toa e pri~inata od ko­ja
ratifikacijata na me|unarodno nivo e s# u{te potrebna, za raz­li­
ka od nacionalnite proceduri.

Ratifikacijata od regionalnite organizacii za integracija


Konvencijata i Opcioniot protokol dozvoluvaat regionalnite orga­
nizacii za integracija, kakva {to e Evropskata unija, da ja izrazat svo-
jata soglasnost za obvrzuvawe ili kon Konvencijata ili kon Opcioniot
protokol, so potpi{uvawe na ”formalno potvrduvawe/odobruvawe“.
For­malnoto potvrduvawe/odobruvawe ima ist prakti~en efekt kako i
ra­tifikacijata. Zatoa, po formalnoto odobrenie, regionalnite orga-
nizacii za integracija stanuvaat pravno obvrzani so Konvencijata i/
ili Opcionalniot protokol.
Pristapuvawe
Dr`avata ili regionalnata organizacija za integracija mo`e isto
taka da ja izrazi svojata soglasnost za obvrzuvawe kon Konvencijata i

GLAVA 4: STANUVAWE DEL OD KONVENCIJATA I OPCIONIOT PROTOKOL 41


Razlikite pome|u potpi{uvaweto, ratifikuvaweto,
for­malnoto potvrduvawe i pristapuvaweto
Potpi{uvaweto ja poka`uva namerata na dr`avata da prezeme ~ekori so koi
}e ja izrazi soglasnosta za podocne`no obvrzuvawe kon Konvencijata i/ili
Opcioniot protokol. Potpi{uvaweto, isto taka, sozdava obvrska, vo perio­
dot pome|u potpi{uvaweto i soglasnosta za obvrzuvawe, taa da se vozdr`i od
dejstva koi }e ja namalat vrednosta na predmetot ili celta na ovoj dogovor.
Ratifikacijata pravno ja obvrzuva dr`avata da ja sprovede (prakti~no da ja
primeni) Konvencijata i/ili Opcioniot protokol, predmet na va`e~ki re­
zer­vi, razbirawe i izjavi.
Formalnoto potvrduvawe/odobruvawe pravno ja obvrzuva regionalnata orga-
nizacija za integracija da gi sprovede Konvencijata i/ili Opcioniot proto­
kol.
Pristapuvaweto pravno ja obvrzuva dr`avata i regionalnata organizacija za
integracija da gi sprovede Konvencijata i/ili Opcioniot protokol.

Opcioniot protokol so deponirawe na dokumentite za pristapuvawe


kaj Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii.
Pristapuvaweto go ima istiot praven efekt kako i ratifikacija-
ta; sepak, za razlika od ratifikacija koja mora da bide prosledena so
potpi{uvawe za przemawe pravno-obvrzuva~ki dejstva na me|unarodno
nivo, pristapuvaweto bara samo eden ~ekor - deponirawe na dokumen-
ti za pristapuvawe.
Instrument za ratifikacija, formalno potvrduvawe i pristapuvawe
Koga edna dr`ava }e posaka da gi ratifikuva ili da pristapi kon
Konvencijata i/ili Opcioniot protokol, ili koga regionalna organi­
zacija za integracija }e posaka da napravi formalno odobruvawe/pot-
vrduvawe ili pristapuvawe, dr`avata ili regionalnata organizacija za
integracija mora da dade instrument (dokument) za ratifikacija, for-
malnoto potvrduvawe ili pristapuvawe, potpi{an od pretsedatelot na
dr`avata, premierot ili ministerot za nadvore{ni raboti.
Ovoj instrument (dokument) nema mandatna forma; sepak, treba da
go opfa}a slednovo:
Naslov, datum ili mesto na potpi{uvaweto na Konvencijata
i/ili Opcioniot protokol;
Celosnoto ime i naslovot na liceto koe go potpi{uva instrumentot;
Nedvosmisleno izrazuvawe na namerite na vladata vo imeto na
dr­`avata, deka se smeta sebe si za obvrzana od Konvencijata
i/ili Opcioniot protokol, i deka verno }e gi nabquduva i
sproveduva nivnite odredbi;

42 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Potpis od pretsedatelot na dr`avata, premierot i ministerot
za nadvore{ni raboti (oficijalniot pe~at ne e soodveten) ili koe
bilo drugo lice koe raboti na takva pozicija vo toj moment, i ima ce-
losno ovlastuvawe za taa namena, dadena od eden od pogore navedenite
avtoriteti.
Instrumentot za ratifikacija, formalno potvrduvawe i prista-
puvawe, stanuva efektiven samo koga dr`avata ili regionalnite or-
ganizacii za integracija }e go deponiraat kaj Generalniot sekretar
na OON, vo OON vo Wujork.
Dr`avite ili regionalnite organizacii za integracija treba da de-
poniraat takvi instrumenti vo Oddelenieto za dogovori na Obedine-
tite nacii, za da osiguraat deka dejstvoto e pravilno prezemeno (videte
gi podolu informacite za kontakt za Oddelenieto za dogovori).
Koga e mo`no, dr`avata ili regionalnata organizacija za integra­
cija treba da obezbedi pristojni prevodi, na angliski i/ili na fran-
cuski jazik, ako instrumentite (dokumentite) se na drug jazik. Ova }e
po­mogne da se osigura deka dokumentot e navreme prosleden.
Ulogata na parlamentot vo procesot na ratifikacijata
Parlamentarcite imaat klu~na uloga vo procesot na ratifikacija­
ta. Dodeka pretstavnikot na izvr{nata vlast - pretsedatelot na dr­
`avata, premierot ili ministerot za nadvore{ni raboti - go pot­
pi­{uva i gi ratifikuva dogovorite, vo pove}eto zemji kone~nata
od­luka za ratifikacijata ostanuva na parlamentot, koj mora da ja odo-
bri ratifikacijata. Ova, sekako, e slu~aj vo zemjite so tradicija na
gra|ansko pravo. Sepak, vo pove}eto zemji so tradicija na obi~ajno
pra­vo, pravosilnosta na dogovorot generalno mu ja dava egzekutivata
(izvr{nata vlast), a parlamentot ima poograni~ena uloga vo pro-
cesot na ratifikacija. Bidej}i se zgolemuva brojot na me|unarodni
dogovori i pokrivaat s# pogolem broj predmeti, so jasni implikacii
vrz doma{noto zakonodavstvo i politikata, parlamentite vo site
zem­ji projavuvaat se pogolem interes za privilegiite (prednosta) na
izvr{nata vlast vo potpi{uvaweto dogovori. Videte go potsetnikot
od krajot na ovoj del za mo`nite dejstva {to parlamentarcite mo`at
da gi prevzemat vo vrska so ova.

Koga Konvencijata i Opcioniot protokol stapuvaat na sila


Vo momentot koga Konvencijata i Opcioniot protokol stapuvaat
vo sila, tie stanuvaat i pravno obvrzuva~ki za dr`avite-~lenki.
Mo`no e, Konvencijata i Opcioniot protokol da stapat vo sila
na dva razli~ni datumi, za{to kako dva instrumenta, imaat razli~ni
pro­cesi za stapuvawe vo sila:

GLAVA 4: STANUVAWE DEL OD KONVENCIJATA I OPCIONIOT PROTOKOL 43


Ulogata na parlamentot vo procesot na ratifikacijata
Ulogata na parlamentot vo procesot na ratifikacijata se menuva od edna do
druga zemja. Vo Avstralija, Parlamentot ja razgleduva rabotata na Vladata vo
od­nos na ratifikacijata na dogovorot. Vo ramkite na ovaa praktika, sekoe dej­
stvo povrzano so dogovorot, kakva {to e ratifikacijata, se dostavuva do Par­
la­mentot, najmalku 15 dena pred Vladata da prezeme kakvo bilo dejstvo. Koga
dokumentot e dostaven do Parlamentot, tekstot od predlo`eniot dogovor go
pri­dru`uva analizata za nacionalniot interes (ANI), {to objasnuva zo{to
Vla­data go smeta za soodveten za ratifikuvawe. ANI vklu~uva informacii,
povrzani so:
Ekonomskite, socijalnite, kulturnite i efektite vo `ivotnata
okolina {to go ima predlo`eniot dogovor;
Obvrskite koi proizleguvaat od dogovorot;
Kako dogovorot }e se sprovede na nacionalno (doma{no) nivo;
Finansiskite tro{oci povrzani so sproveduvaweto i usoglasuvaweto
so uslovite od dogovorot, i
Konsultaciite odr`ani so dr`avite, industrijata, grupi od zaednicata i
dru­gi zainteresirani stranki/~lenki.
Komitetot za dogovori ja razgleduva analizata na nacionalniot interes i dru­
gi­ot va`en materijal, a potoa gi objavuva svoite sogleduvawa vo nacionalnite
vesnici i na svojata internet stranica, povikuvaj}i na komentari od sekoj {to
ima interes od predlo`eniot dogovor. Komitetot postojano odr`uva javni ras­
pravi i objavuva izve{taj do Parlamentot koj sodr`i soveti za toa dali Avstra­
lija treba da go ratifikuva dogovorot ili da prezeme nekoe drugo dejstvo vo
vrska so dogovorot.
Vo Avstralija, vladata s# u{te mo`e da odlu~uva da go ratifikuva dogovorot,
duri i ako Komitetot za dogovori prepora~uva dejstva sprotivni od toa; drugata
mo`nost e vladata da odlu~i da ne prodol`i so ratifikacijata, sprotivno od
ratifikacijata na Komitetot. Kako i da e, procesot obezbeduva va`ni sredstva
za javen i parlamentaren nadzor nad odlukite na Vladata {to se odnesuvaat na
ratifikacijata na me|unarodnite dogvori.

Konvencijata stapuva vo sila 30-tiot den po deponiraweto


na dvaesettiot instrument/dokument za ratifikacija ili
pristapuvawe.
Opcioniot protokol stapuva vo sila 30-tiot den po
deponiraweto na desettiot instrument/dokument za
ratifikacija ili pristapuvawe.

[tom edna{ Konvencijata i Opcioniot protokol }e stapat vo si­


la na me|unarodno nivo, na nacionalno i na regionalno nivo, za sekoe
ratifikuvawe dr`avata ili regionalnata organizacija za integraci-
ja, Konvencijata stapuva vo sila 30 dena po deponiraweto na instru-
mentite/dokumentite za ratifikacija.

44 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Za ponatamo{ni informacii za procesot na ratifikacija, videte ja
internet stranata na Kancelarijata za pravni raboti: http://untreaty.un.org
Rezervi kon Konvencijata i Opcioniot protokol

Rezervata e izjava za namerata da se isklu~i ili smeni (preobrazi)


pravniot efekt na odredba od dogovorot vo odnos na zasegnatata dr­
`a­­va ili regionalnata organizacija za integracija. Izjavata mo`e da
bide nare~ena ”rezerva“, ”deklaracija“, ”razbirawe“, ”deklaracija
na interpretacijata“ ili ”izjava na interpretacijata“. Kako i da
e nare~ena, sekoja izjava koja gi isklu~uva ili gi menuva pravnite
e­fekti na pridobivkite od dogovorot e, vsu{nost, rezerva. Rezervata
bi mo`ela da i dade mo`nost na dr`avata ili na regionalnata or-
ganizacija za integracija da ka`e deka, vo poinakov slu~aj, }e nema
volja ili ne e kadarna da u~estvuva soodvetno vo Konvencijata ili
Op­cioniot protokol.

Dr`avite ili regionalnite organizacii za integracija mo`e da na­


pra­vat rezerva kon potpi{uvaweto, ratifikacijata, formalnoto odo-
bruvawe/potvrduvawe ili pristapuvaweto. Koga rezervata e iska`ana za
vreme na potpi{uvaweto, toga{ taa se sfa}a kako prili~no deklarativ-
na i mora da bide formalno potvrdena vo pi{uvana forma koga dr`avata
}e ja izrazi svojata soglasnost za obvrzuvawe ili pristapuvawe.

Dr`avata ili regionalnata organizacija za integracija isto taka,


mo`e da izrazat rezerva i po ratifikacijata, formalnoto potvrduva­
we ili pristapuvaweto.

Rezervi koi ne se dozvoleni


Konvencijata i Opcioniot protokol dozvoluvaat rezervi. Sepak, rezer-
vite {to ne soodvetstvuvaat so predmetot ili celta na Konvencijata ili
Opcioniot protokol, ne se dozvoleni.
Prigovori na rezervite
Po podnesuvaweto na rezervite, drugite dr`avi imaat 12 meseci vo tekot
na koi mo`at da podnesat prigovor kon rezervata, po~nuvaj}i od datata na
koja e deponirana rezervata, ili od datata na koja dr`avata ili regionalna-
ta organizacija za integracija ja izrazila svojata soglasnost za obvrzuvawe
kon dogovorot, bez ogled dali toa e za podocne`en period.
Koga dr`avata podnesuva prigovor kon rezervata kaj Generalniot sekre-
tarijat, po istekot na 12-te meseci, Generalniot sekretar go sfa}a toa kako
”podnesena pretstavka“.

GLAVA 4: STANUVAWE DEL OD KONVENCIJATA I OPCIONIOT PROTOKOL 45


Normalno, koga dr`avata ili regionalnata organizacija za inte­
gra­cija gi formuliraat rezervite, taa mora da bide vklu~ena vo in­
strumentot za ratifikacija, formalnoto potvrduvawe ili prista­
pu­vaweto, ili da bide dodaden kon nego, oddelno potpi{an od
pretsedatelot na dr`avata, premierot ili ministerot za nadvore{ni
raboti, ili od lice koe e ovlasteno za taa namena, od eden od avtori­
tetite spomnati pogore.
Koga Generalniot sekretar na Obedinetite nacii gi prima rezer-
vite, toj gi informira drugite dr`avi, obi~no po elektronska po{ta,
na denot na formulirawe. Koga Generalniot sekretar dobiva rezerva
po instrumentot za ratifikacija, formalnoto potvrduvawe ili pri-
stapuvaweto, taa e deponirana i se presretnuva so formalnite bara-
wa podvle~eni podolu, Generalniot sekretar gi dostavuva rezervite
do site zasegnati dr`avi.
Izmeni i povlekuvawe na rezervite
Postojnite rezervi mo`e da bidat izmeneti. Izmenite mo`e da re-
zultiraat so delumno povlekuvawe na rezervite ili mo`e da sozdadat
nov isklu~ok ili nepoddr`uvawe na promenite od pravnite efekti
za odredeni odredbi. Podocne`nite rezervi se sli~ni na novite re­
zer­vi. Generalniot sekretar na Obedinetite nacii gi dostavuva tie
promeni i im dava rok od 12 meseci na drugite dr`avi da dadat prigo-
vor po tie rezervi, odnosno promeni na rezervi. Vo otsustvo na prigo-
vori, Generalniot sekretar gi prifa}a izmenite kako depozit. Ako
ima prigovori, izmenite propa|aat (neva`e~ki se).
Dr`avata ili regionalnata organizacija za integracija mo`e da gi
povle~e rezervite napraveni kon Konvencijata ili Opcioniot pro­
tokol, vo koe bilo vreme. Povlekuvaweto mora da bide vo pi{uvana
forma i da bide potpi{ano od pretsedatelot na dr`avata, premierot
ili ministerot za nadvore{ni raboti ili pak, od lice koe ima ovlas-
tuvawe, dadeno od nekoj od navedenite avtoriteti. Generalniot sekre-
tar na Obedinetite nacii go dostavuva izmenata ili povlekuvaweto
do site zasegnati dr`avi.
Deklaracija kon Konvencijata i na Opcionalniot protokol
Tipovi na deklaracii kon Konvencijata i Opcionalniot protokol
Vo ramkite na Konvencijata, dr`avite mo`at da podnesat dekla­ra­
cii (izjavi) edinstveno vo forma na interpretativni izjavi. Vo ram-
kite na Opcionalniot protokol, dr`avite mora da napravat inter­
pretativni izjavi i opcioni izjavi.
Interpretativni izjavi
Edna dr`ava ili regionalna organizacija za integracija mo`e
is­to taka da napravi op{irna izjava za svoeto razbirawe na pra­
46 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
{a­we sodr`ano vo ili za interpretacija na posebna odredba vo
do­govorot.Takvi izjavi se narekuvaat “ izjavi “ ili “ interpreta-
tivni izjavi “. Za razlika od rezervite, ovie izjavi ne go izrazu-
vaat isklu~uvaweto ili izmenata na pravniot efekt na dogovorot.
Celta na izjavite e da go pojasnat zna~eweto na nekoi odredbi ili
na celiot dogovor.
Opcioni izjavi (izbrani izjavi)
Vo ramkite na Opcioniot protokol e dozvolena dopolnitelna
for­ma na izjava. Opcioniot protokol vostanovuva dve proceduri:
sistem na dozvoluvawe poedinci da podnesat peticija do Komitetot
za pravata na licata so hendikep, so pretpostavka deka ima kr{ewe
na Konvencijata (podnesuvawe pretstavki), kako i sistem na dozvo­
luvawe na Komitetot da povede istraga koga }e dobie seriozni in­
formacii poso~uvaj}i zamirawe ili sistemsko kr{ewe na prava­ta
od Konvencijata od dr`avata-~lenka (poveduvawe postapka). Dr­`a­
vite i regionalnite organizacii za integracija, ratifikuvaj}i go
Opcioniot protokol mo`at, vo momentot na potpi{uvaweto, rati-
fikacijata ili priklu~uvaweto, da deklariraat deka ne go smetaat
Komitetot za kompetenten da odlu~uva za poveduvawe na postapki
Davawe deklaracija vo vrska so Konvencijata
Izjavite obi~no se deponiraat vo momentot na potpi{uvaweto ili
otkako instrumentot za ratifikacija, formalnoto potvrduvawe ili
pristapuvawe e deponiran.
Interpretativnite izjavi nemaat praven efekt sli~en na rezervi­
te poradi {to ne baraat potpis od oficijalen avtoritet, s# dodeka
jas­no ne proizleze od zasegnatata dr`ava. I pokraj toa, se prepora~uva
deka takva izjava e potpi{ana od pretsedatelot na dr`avata, premi­e­
rot ili ministerot za nadvore{ni raboti ili od lice koe ima ovla­
stuvawe za taa namena, dadeno od nekoj od pogore spomnatite avtori­
teti.
Bidej}i izbranite izjavi (opcionite izjavi) gi pravat dr`avi
i­li regionalni organizacii za integracija, tie mora da bidat pot­
pi­{ani od pretsedatelot na dr`avata, premierot ili ministerot za
nad­vore{ni raboti ili od lice koe ima ovlastuvawe za taa namena,
da­deno od nekoj od pogore spomnatite avtoriteti.
[tom Generalniot sekretar na Obedinetite nacii }e dobie izjava,
toj go ispra}a tekstot na izjavata do site zasegnati dr`avi, vlku~uvaj}
i i po elektronska po{ta, ovozmo`uvaj}i gi tie dr`avi da dojdat do
svoi li~ni zaklu~oci za statusot na Izjavata. Izjavata {to ima svojst-
vo na rezerva i ne soodvetstvuva so predmetot i celta na Konvencijata

GLAVA 4: STANUVAWE DEL OD KONVENCIJATA I OPCIONIOT PROTOKOL 47


ili Opcioniot protokol ne e dozvolena. Ako se pojavi takov slu~aj,
dr`avata mora da go izvesti Generalniot sekretar na Obedinetite
na­cii za prigovorot. Generalniot sekretar gi prosleduva site dobie­
ni prigovori. Prigovorite kon Izjavata generalno se fokusiraat na
toa dali izjavite se samo interpretativni, ili se vsu{nost vistinski
rezervi {to bi mo`ele da go smenat pravniot efekt na dogovorot.
Dr`avata {to prigovara ponekoga{ bara dr`avata {to ja dava Izja-
vata, da ja “pojasni” svojata namera. Vo toj slu~aj, ako dr`avata {to
ja dala izjavata se soglasi deka formulirala rezerva namesto izjava,
taa mo`e da gi povle~e svoite rezervi ili da potvrdi deka nejzinata
izjava e samo interpretativna.
Kako i kaj rezervite, mo`no e da se smeni ili povle~e izjavata.
Va`nosta na Konvencijata za onie {to ne se ~lenki
Idealno, dr`avite treba da ja ratifikuvaat Konvencijata i Opcioni­
ot protokol za da obezbedat optimalna za{tita na pravata na licata so
hendikep na svoite teritorii. No, duri i koga nekoja dr`ava ne e ~lenka
od Konvencijata i Opcioniot protokol, pridobivkite od Konvencijata
s# u{te mo`e da imaat va`nost. Usvojuvaweto na Konvencijata bez glasot
od Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii uka`uva na faktot deka
me|unarodnata zaednica ja priznava potrebata od promocija na za{titata
na pravata na licata so hendikep. Na krajot, Konvencijata nosi i moralen
avtoritet i mo`e da se iskoristi kako vodi~ za dr`avite, pa duri i da za­
br­za i reformi kade mo`ebi nema dovolno politi~ka volja za toa. Koga
vladata odlu~uva da napravi reformi vo pravoto, parlamentarcite mo`e
da ja primenat Konvencijata kako me|unarodno priznat standard spored
koj nacionalnoto zakonodavstvo i politikite mo`at da bidat preispi-
tani. Konvencijata isto taka mo`e da bide upotrebena kako model {to
treba da se sledi koga se predlagaat novi zakoni.
Dr`avite s# u{te imaat obvrska vo ramkite na drugi me|unarodni do-
kumenti za ~ovekovi prava i vo ramkite na op{toto me|unarodno pravo
(zakon) za promocija i za{tita na ~ovekovite prava, vklu~uvaj}i gi pra-
vata na licata so hendikep. Na primer, site dr`avi ratifikuvale barem
eden klu~en (su{tinski) dogovor za ~ovekovi prava, {to zna~i deka site
dr`avi se soglasile da ja zabranat diskriminacijata, vklu~uvaj}i ja i
o­naa kon licata so hendikep. Sli~no na toa, dr`avite imaat obvrska da
gi po~ituvaat me|unarodnite obi~ajni prava i zadol`itelnite normi od
me|unarodnoto pravo, kakva {to e zabranata na tortura.

Zabele{ka:
Sodr`inata na ova poglavje e prilagodena od od poglavjeto 3 od ”Prira~nikot
za dogovori“, Kancelarija za pravni raboti pri Obedinetite nacii, dostap-
no na: http://untreaty.un.org/English/TreatyHandbook/hbframeset.htm

48 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


POTSETNIK ZA PRATENICI

Kako mo`am jas da pomognam za da se osigura deka mojata Vlada


pristapi kon potpi{uvawe i ratifikuvawe na Konvencijata i na
Opcioniot protokol:
Da se proveri dali Vladata ima namera da gi potpi{e Konvencijata i
Op­ci­o­niot protokol.
Ako nema namera, da se iskoristi parlamentarnata procedura za da se utvr-
dat pri~inite za neprezemaweto na takvoto dejstvo, i da se ohrabri vladata
da go otpo~ne procesot na potpi{uvawe i ratifikuvawe bez odlo`uvawe.
Na primer, da se dostavi usneno ili pismeno pra{awe do vladata za da ja ut-
vrdi svojata namera za ratifikacija ili pri~inite od koi ne go pravi toa.
Da se ima predvid li~noto pravo na dostavuvawe privatno mislewe po toa
pra{awe.
Da se pottikne parlamentarna debata vo vrska so toa pra{awe.
Ako procedurata na potpi{uvawe e vo tek, da se proveri dali vladata ima
namera da podnese rezervi kon Konvencijata ili Opcioniot protokol i, ako
e taka, da se utvrdi dali rezervite se neophodni i se poklopuvaat so pred-
metot i celta na Konvencijata i Opcioniot protokol. Ako se zaklu~i deka
se neosnovani, da se prezeme dejstvo za da se osigura deka vladata ja menuva
svojata pozicija (go menuva svojot stav).
Ako ratifikacijata e sprovedena, da se vidi nekoi rezervi podneseni od
vladata se vo sila i dali se s# u{te neophodni. Ako se zaklu~i deka ne se ne­
op­hodni, da se prezeme dejstvo za nivno povlekuvawe.
Da se osigura deka javnite lica, dr`avnite slu`benici i op{tata javnost
se svesni deka vladata ja ratifikuvala ili pristapila kon Konvencijata i
Opcioniot protokol.
Ako mojata dr`ava ja ratifikuvala ili i pristapila na Konvencijata, no
ne go napravila toa i so Opcioniot protokol, da se utvrdi za {to se raboti
i da se prezeme dejstvo za da se osigura deka pre~kite za ratifikacijata na
Opcioniot protokol se otstraneti ili se pravno zale~eni, i ohrabrete ja
zabrzanata ratifikacija na Opcioniot protokol.

GLAVA 4: STANUVAWE DEL OD KONVENCIJATA I OPCIONIOT PROTOKOL 49


50 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
GLAVA PET
5
Nacionalnoto zakonodavstvo
i Konvencijata
Osnoven princip na me|unarodnoto zakonodavstvo e toj deka,
ako dr`avata saka da u~estvuva vo me|unarodniot dogovor, bi
mo­rala da garantira (da dade uveruvawe) deka nejzinoto lokal­
no (doma{no) zakonodavstvo e vo soglasnost so dogovorot. Vo
nekoi slu~ai, me|unarodniot dogovor mo`e da dade op{ti naso­
ki (vodi~) za upotreba na merkite. Vo drugi pak, dogovorot
vklu~uva posebni barawa. Konvencijata za pravata na licata
so hendikep gi sodr`i i dvete raboti. Ottamu, parlamentot
i­ma klu~na uloga vo garantiraweto deka zakonodavnite merki
{to gi bara (nalaga) Konvencijata se usvoeni, odnosno se pri-
fateni.
Mnogu od odredbite sodr`ani vo Konvencijata se so sli~en
re~­nik ili su{tina so onie od drugi dogovori za ~ovekovi pra­
va kon koi dr`avata se pridr`uva. Mo`e da bide korisno ako
se ispita kolku takvite dogovori se efektuirani, za da se od­
re­dat ~ekorite potrebni za sproveduvawe na Konvencijata za
pravata na licata so hendikep.

Vgraduvaweto na Konvencijata vo doma{noto


zakonodavstvo
Zna~ewe na potpi{uvaweto i ratifikacijata
Glavata 4 podrobno go objasnuva procesot i zna~eweto na
potpi{uvaweto i ratifikacijata na Konvencijata i na Opci­
o­niot protokol. Vo ispituvaweto koi merki se potrebni za
sproveduvawe na Konvencijata, edna rabota bi trebalo da se
i­ma na um:
Ne postoi vremensko ograni~uvawe pome|u Konvencijata
ili Opcioniot protokol, i ratifikuvaweto na koj bilo
drug instrument;

51
Potpi{uvaweto na Konvencijata Uganda be{e edna od 82
ili na Opcioniot protokol ja ob­ potpisni~ki na Konvenci-
vr­zuva dr`avata da se povle~e od jata na 30 mart, i procesot za
dejstvija so koi se nadminuva cel- nejzina ratifikacija e ve}
ta i namenata na koj bilo instru- e vo tek. Koga Konvencijata e
ment, i implementirana, }e obele`i
zna~ajna paradigma koja
Ratifikuvaweto na Konvecijata po~iva na modelot na ~ovekovi
i­li na Opcioniot protokol vo prava za hendikep, vgraduvaj}i
kraj­na linija e pokazatel na obvr­ principi na dostoistvo, nedis-
skata da se bide dosleden vo upo­ kriminacija, celosno u~estvo,
trebata na ovie instrumenti i vo po~it, ednakvost i pristap-
sproveduvaweto na vakvata obvr- nost, unapreduvawe na pravata
ska na najdobar mo`en na~in. i inkluzija na site lica so
hendikep.
Edna od fundamentalnite obvr-
Xejms Mvanda,
ski sodr`ani vo Konvencijata e taa porane{en pratenik (Uganda)
deka nacionalnoto zakonodavstvo go
garantira u`ivaweto na pravata na-
brojani vo Konvencijata. Ottamu, ~lenovite na parlamentot treba
da go podrazbiraat najdobriot na~in na efektuirawe na pravata ga-
rantirani so Konvencijata vo doma{noto zakonodavstvo. Odbraniot
metod }e varira vo soglasnost so ustavot i pravniot sistem na konk-
retnata dr`ava.
Vo nekoi zemji, Konvencijata, otkako }e bide ratifikuvana na me­
|unarodno nivo, Konvencijata mo`e avtomatski da stane del od na-

Akcii potrebni za da se osigura deka novite i


revidiranite zakoni se vo soglasnost so Konvencijata
Vladite mo`e da imaat pridobivka od toa {to novovostanovenoto telo
ili ona, postojnoto (komisijata za ednakvost, nacionalnata institucija za
~ovekovi prava ili komisijata za hendikep) }e prezeme {iroka i celosna
revizija na zakonodavstvoto. Takviot proces treba da opfati:

vklu~uvawe na stru~ni lica od vladinite institucii i ministerstva,


od nevladiniot sektor, kako i lica so hendikep i od nivnite zdru`enija i
organizacii {to gi pretstavuvaat;

vostanovuvawe i nadgleduvawe na vremenskite ramki za finalizirawe


na revizijata, i

vostanovuvawe komitet vo parlamentot (sobranieto) za uvid vo celiot


pro­ces i sistemsko struktuirawe na site zakonski predlozi za da se obez-
bedi usoglasenost so Konvencijata.

52 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


cionalniot zakon. So drugi zborovi, nacionalnite sudovi i odgo­
vo­rnite za sproveduvawe mo`e vedna{ da ja napravat Konvencijata
da bide pravosilna.

Akcii potrebni za da se osigura deka novite i


revidiranite zakoni se vo soglasnost so Konvencijata

Vo delot 15 od 1982 na Kanadskata Povelba za Fundamentalni Prava i


Slobodi se veli: Sekoja individua e ednakva pred i pod zakonot i ima
pravo na ednakva za{tita za ednakov pridones pred zakonot bez diskrimi-
nacija i osobeno, bez diskriminacija po osnova na rasa, nacionalno ili
etni~ko poteklo, boja, religija, pol, vozrast ili mentalen i fizi~ki hen-
dikep.
^lenot 3 od Ustavot na Narodna Republika Kina podvlekuva deka “ lica-
ta so hendikep gi u`ivaat istite prava kako drugite gra|ani vo kontekst
na politi~kite, kulturnite, socijalnite aspekti, kako i semejniot `ivot
i deka e zabraneto da se diskriminiraat, voznemiruvaat ili navreduvaat
lica so hendikep.”
^lenot 3 od Osnovniot zakon na Federalnata Republika Germanija se
veli deka licata treba da bidat ednakvi pred zakonot i deka niedno lice
ne smee da bide staveno vo ponepovolna pozicija poradi hendikep.
Delot 38 od Ustavot na Fuxi ( Ustaven amandman) 1997 obezbeduva deka
“ lice ne smee ne~esno da e diskriminirano, direktno ili indirektno,
na osnova na negovata ili nejzinata aktuelna ili pretpostavena sostojba
ili neprilika vklu~uvaj}i....hendikep.
Ustavot na Uganda od 1995 be{e donesen so u~estvo na mnogu razli~ni
grupi vo op{testvoto, vklu~uvaj}i i lica so hendikep. Toa u~estvo se
odrazuva i vo brojot na ustavni odredbi koi ja garantiraat i promoviraat
ednakvosta na licata so hendikep.

^lenot 21 obezbeduva deka lice “ ne treba da bide diskriminirano vrz


osnova na pol, rasa, boja na ko`a, etni~ko poteklo, pleme, ra|awe, uveru-
vawe ili religija, socijalna ili ekonomska polo`ba, politi~ko mislewe
ili hendikep.”
^lenot 32(1) obezbeduva deka Dr`avata “ treba da prezeme popovolni
afirmativni merki kon grupi marginilizirani na osnova na rod, vozrast,
hendikep, ili bilo koja pri~ina proizlezena od istorijata, tradicija ili
obi~aj, so cel da ja namalat diskriminacijata {to postoela kon niv.
^lenot 9 od Ustavot na Ju`na Afrika veli deka.. da se promovira do­
stignuvaweto na ednakvosta, zakonodavni ili drugi merki sozdadeni da
za{titat ili unapredat lica, ili kategorii na lica, obespraveni so dis-
kriminacija {to mo`e da e storena kon niv.

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 53


Vo nekoi drugi dr`avi, zakonodavstvoto bi mo`elo da usvoi akt za
nejzina ratifikacija na nacionalno nivo. Ova bi mo`elo da ima
efekt na vgraduvawe na Konvencijata vo doma{noto zakonodavst-
vo. Kako i da e, duri i koga pratenicite (parlamentarcite) }e ja
ratifikuvaat Konvencijata (nacionalna ratifikacija), mnogu od
odredbite mo`ebi }e nalagaat zakonodavstvoto da prezeme odrede-
ni ~ekori pred taa da stapi vo sila. Ova, delumno, zavisi od toa
kolku se specifi~ni obvrskite od Konvencijata: kolku {to tie se
pospecifi~ni, tolku }e bide pomalku potreben zakon za nejzino
sproveduvawe.
Vo drugi slu~ai, vklu~uvaj}i gi i dr`avite so univerzalno zakonodavstvo,
samo onie odredbi od dogovorot {to se direktno vgradeni vo nacional-
nite zakoni, }e ja zgolemat obvrskata za primena na pravata i zada~ite.
Vgraduvawe preku ustavni, zakonski i regulatorni merki
Osven vo retki slu~ai deka zakonite vo konkretna zemja ve}e sosema se
vklopuvaat so barawata od Konvencijata, dr`avata }e mora, voobi~aeno,
da gi dopolni postojnite zakoni ili da vovede sosema novi za da ja sprove­
de Konvencijata.
Vo idealen slu~aj, treba da postoi celosna i nedvosmislena objava
na pravata na licata so hendikep, kako i detalna legislativa, za da se
postigne garanciite da stanat realnost vo praktikata. Krajno va`no
e po~ituvaweto i za{titata na pravata na licata so hendikep da bidat
poddr`ani (potkrepeni i za{titeni) so najvisok zakon vo zemjata, odnos-
no so ustavot na dr`avata ili so osnovnite zakoni. Ova }e obezbedi najvi-
soka zakonska za{tita i po~ituvawe. Dejstvuvaweto na ovoj na~in mo`e
da podrazbira i pretstavuvawe na hendikepot kako eden od osnovite vrz
koi diskriminacijata e zabraneta, ili deka eksplicitno se za{tituvaat
pravata na licata so hendikep vo nacionalniot ustav, bilo kako del od
op{tata garancija na ednakvosta vo dr`avata ili vo forma na posebni
odredbi {to se odnesuvaat na pravata na licata so hendikep.
Ponatamu, parlamentot bi mo`el da ja vgradi celata Konvencija vo
doma{noto zakonodavstvo. Vo toj slu~aj, bi mo`elo da bide korisno ako
vo soodveten zakon se vgradi pokazatel koj uka`uva na toa deka odred-
bite od Konvencijata se samite po sebe izvr{ni, a {to pak, zna~i, deka
se osmisleni so namera da imaat pravosilnost i pred nacionalnite su-
dovi i arbitra`a. Sepak, duri i kade{to Konvencijata vo celost }e bide
vgradena vo doma{noto zakonodavstvo, toa nema da bide dovolno za da se
postigne celosna efektivnost od nejzinite odredbi; voobi~eno e deka
toga{ sepak i sekako }e bide potrebno zakonodavstvo za nejzino sprovedu-
vawe, vklu~uvaj}i i detalno zakonodavstvo vo odredeni oblasti, kako na
primer zakon za zabrana na diskriminacija pri vrabotuvawe.

54 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Osven toa, nema sekoga{ da i bide mo`no ili soodvetno na dr`avata
da usvoi, podrobno i vo detali, pravila i standardi {to se baraat za da
se obezbedi ednakvo u`ivawe na posebnite prava na licata so hendikep.
Dr`avata bi mo`ela da usvoi i regulatorni inicijativi, kako dopolnu­
vawe na legislativata, za da se usoglasi so mnogu odredbi {to baraat
pre­zemawe na “soodvetni merki” vo nekoi posebni oblasti, kakvi {to
se fizi~kata pristapnost na objektite i javniot transport, ili pak, in-
formiraweto i komunikaciskite tehnologii (~len 4 od Konvencijata).
Ako parlamentarcite ne ja usvojat ovaa detalna regulativa, }e bide sood-
vetno da se usvoi legislativa koja dozvoluva prifa}awe na standardi
vo tie oblasti i barawe za pretstavuvawe na standardite pred sudovite
zaradi niven uvid i/ili odobruvawe.

Razli~ni priodi kon legislativata za


za{tita od diskriminacija

Najmalku 40 dr`avi imaat zakonodavstvo koe se odnesuva na pravata na li-


cata so hendikep. Nekoi od niv ja zabranuvaat diskriminacijata - kako nivna
primarna cel; drugi pak, upatuvaat na toa deka dr`avata i gra|anite treba da ja
osiguraat blagosostojbata na licata so hendikep i mo`nosta da i pristapat na
socijalnata poddr{ka. Mnogu dr`avi gi imaat i dvata tipa na zakonodavstvo.
Amerikanskiot Akt za hendikep (ADA) ja zabranuva diskriminacijata pro-
tiv lu|eto so hendikep pri vrabotuvaweto, javnite uslugi i transportot, kako
i za javnoto domuvawe. Vo kontekstot na vrabotuvaweto, ADA su{tinski ja
zabranuva diskriminacijata kon kvalifikuvanite lica so hendikep koi mo`at
da gi vr{at funkciite {to proizleguvaat od konkretnata barana pozicija, so
ili bez soodvetno razumno prilagoduvawe, {to ne sozdava dopolnitelno opto-
varuvawe pri vr{eweto na rabotata po vraboteniot.
Vo Indija, Aktot na licata so hendikep (ednakvi mo`nosti, za{tita na pra-
vata i celosno u~estvo) od 1995 godina, go prifatil po{irokiot priod: gi ko-
risti i jazikot na nediskriminacijata vo niza oblasti, no isto taka ja poddr`uva
i pozitivnata diskriminacija vo korist na licata so hendikep preku sistemot
na kvota, so rezervirawe opredelen broj mesta za licata so hendikep vo progra­
mite na javniot i privatniot sektor, za obuka i vrabotuvawe. Aktot isto taka
gi ohrabruva onie dr`avni ureduvawa koi go promoviraat vrabotuvaweto na
li­cata so hendikep i tretmanot na preferirawe, preku dano~ni olesnuvawa,
finansiska pomo{ i grantovi.
Vo 1996 godina, Kosta Rika go usvoila Zakonot br. 7600 za ednakvost za lica­
ta so hendikep. Ovoj zakon gi izrazuva kompletnite obvrski na dr`avata da gi
unapredi pravata na licata so hendikep i da ja garantira ednakvosta vo oblas-
tite kakvi {to se obrazovanieto, zdravstvoto i rabotata (vrabotuvaweto).

1
Izvadok od publikaciite na DESA: http://www.un.org/esa/socdev/enable/discom102.ht#19#19
2
Izvadok od publikaciite na DESA: http://www.un.org/esa/socdev/enable/discom102.ht#19#19

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 55


Tipovi na ednakvost i anti-diskriminaciono zakonodavstvo
Obvrskata da se zabrani diskriminacijata po osnov na hendikep vo
celost, i da se garantira ednakva i efektivna za{tita za licata so
hendikep (~len 5 od Konvencijata), gi bara i dvete ne{ta, zabranata
da bide vklu~ena i vo nacionalnite zakoni i, se preferira, i vo naci­
o­nalnite ustavi, no i da se usvojat detalni zakonski odredbi {to ja
pokrivaat diskriminacijata vo site oblasti od javniot i privatniot
`ivot. Konkretnata forma na tie odredbi }e zavisi od postojnite za-
koni i posebniot vid na zakonskiot sitem na konkretnata dr`ava.
Nekoi dr`avi imaat seopfatni, op{ti anti-diskriminacioni za-
koni {to pokrivaat pove}e osnovi na zabranetata diskriminacija;
drugi imaat posebni zakoni {to se spravuvaat so razli~ni formi
na diskriminacija, kakva {to e onaa poradi pol, vozrast ili semeen
status ili pak, ja pokrivaat diskriminacijata vo razli~ni oblasti,
kakvo {to e vrabotuvaweto.
Edna od mo`nostite e usvojuvawe zakon protiv diskriminacija po-
radi hendikep koj{to, generalno, ja zabranuva diskriminacijata po
toj osnov, no dava i podrobna regulativa za oddelni oblasti od javniot
i privatniot `ivot.
Druga mo`nost e usvojuvawe zakon za ednakvost na licata so hendikep,
sli~en na op{tite zakoni za ednakvost usvoeni vo tie dr`avi. Zakonite
od ovoj tip ne se ograni~uvaat samo na zabranata na diskriminacijata,
tuku poso~uvaat {iroka lepeza pra{awa {to se odnesuvaat na licata so
hendikep. Na primer, vo Indija Aktot na licata so hendikep (ednakvi
mo`nosti, za{tita na pravata i celosno u~estvo) od 1995 godina ureduva
{iroka strate{ka ramka za adresirawe na pra{awata vrzani za hendike-
pot, vostanovuva brojni tela na nacionalno i dr`avno nivo {to }e gi
tretiraat, poso~uva preventiva i rano sogleduvawe na hendikepot, ednak-
vost pri vrabotuvaweto i vo obrazovanieto, vklu~uvaj}i gi i pozitivnite
merki, socijalnata bezbednost, pristapniot transport i objekti, utvr-
duvaweto institucii za licata so hendikep, istra`uvaweto vo vrska so
pra{awata {to se odnesuvaat na (proizleguvaat od) hendikepot i drugo.
Duri i zakonot za ednakvost na hendikepot so po{irok domen, najvero-
jatno nema da poso~i nekoi pra{awa vrzani za ednakvosta na licata so
hendikep. Bi mo`elo da bide posoodvetno naglasuvaweto na potrebata od
pogolema specifi~nost na socijalnata sigurnost i poddr{ka, nado­mes­
tokot za rabotnicite, standardite za transport i gradewe, da bide po­so­
~eno so drugi zakoni.
Tamu kade zabranata na drugi formi na diskriminacija ve}e postoi,
mo­`e da bide posoodvetno postojnata legislativa da se dopolni taka {to

56 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


}e se vklu~i i hendikepot kako eden od osnovite vo zakonot za za{tita od
diskriminacija. Va`no e makar, minimalno, da se osigura deka razbira­
weto na hendikepot kako {to toa go pravi Konvencijata, kako i defini­
cijata “diskriminacija poradi hendikepot”, se celosno izrazeni (reflek­
tirani) vo op{tiot zakon za za{tita od diskriminacija. Tamu kade
po­­stojnoto zakonodavstvo se odnesuva samo na nekoi oblasti pokrieni so
Konvencijata, }e bide potrebno novo zakonodavstvo koe }e dade sigurn-
ost deka za{titata od diskriminacija po osnov na hendikep se odnesuva
na site oblasti. Bi mo`elo isto taka da bide soodvetno da se nazna~i
koj ja ima odgovornosta za nabquduvawe i ocenuvawe (monitoring) i za
za`ivuvawe na zakonite vo ramkite na novite zakoni, vo odnos na pos-
tojnite institucii, {to obezbeduva deka licata so hendikep se ili sta-
nuvaat vklu~eni kako ~lenovi na ovie institucii, kako i toa deka samite
institucii imaat dovolno stru~ni lica za pra{awata {to se odnesuvaat
na hendikepot.

[to mo`e da prezeme Parlamentot za Konvencijata


bide vgradena vo nacionalniot zakon
Da gi prepoznae gra|anskite, kulturnite, ekonomskite, politi~kite i socijal-
nite prava na `enite, ma`ite i decata so hendikep vo ramkite na najvisokite
zakoni na nivnata dr`ava (Ustavot ili osnovniot zakon)
Da napravi revizija na postojnite pridobivki vo ustavot ili osnovniot za-
kon i na za{titata dadena na licata so hendikep;
Da ja vklu~i op{tata garancija na ednakvosta;
Da zabrani hendikepot da se koristi kako osnov za diskriminacija;
Da napravi revizija na jazikot {to se upotrebuva koga i da se odnesuva
(referira) na licata so hendikep.
Da usvoi nacionalno zakonodavstvo so vgraden del od Konvencijata ili duri i
celiot nejzin tekst, naglasuvaj}i deka zakonot e pravosilen pred sudovite
Da usvoi dopolniteno zakonodavstvo za sproveduvawe. Vo zavisnost od
po­stojnoto zakonodavstvo, va{ata zemja bi mo`ela da usvoi ili da dopolni:
Sodr`aen (seopfaten), zakon op{to za diskriminacija, vklu~uvaj}i i zabra-
na za koristewe na hendikepot kako osnov za diskriminacija vo javniot i
privatniot `ivot;
Zakon za za{tita od diskriminacija vo razli~ni sektori, kakvi {to se vra­
botuvaweto, obrazovanieto i pristapnosta na pravdata, vklu~uvaj}i go i
hendikepot kako zabranet osnov za diskriminacija; i/ili
Zakon za ednakvost na hendikepot, zabranuvaj}i diskriminacija po osnov na hen-
dikep i vostanovuvaj}i {iroka ramka za poso~uvawe (adresirawe) na hendikepot.
Da osigura deka postojat mehanizmi za konsultacija so lica so hendikep i/ili so
nivni organizacii {to gi pretstavuvaat (zastapuvaat) na zakonodavno nivo;
Da napravi revizija na jazikot {to se upotrebuva koga i se odnesuva na licata
so hendikep.

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 57


Sodr`ina na zakonodavnite merki
Kriti~ki elementi
Postojat niza na kriti~ki elementi {to se potrebni vo legislati­
vata za sproveduvawe na Konvencijata, bez ogled dali se raboti za eden
ili nekolku posebni zakoni. Zakonodavstvoto bi trebalo da:
Eksplicitno da se odnesuva na Konvencijata i na nejzinite soz­na­­
nija deka konceptot na hendikepot s# u{te se razviva, kako i na
naciite so “diskriminacija poradi hendikepot”, ”razumno pri­
lago­duvawe“ i drugi va`ni uslovi, utvrdeni so Konvencijata;
Da ja zabrani diskriminacijata poradi hendikepot vo site oblas-
ti pokrieni so Konvencijata;
Da gi utvrdi nositelite na zada~i, vklu~uvaj}i gi akterite od dr­
`avniot i nevladiniot sektor;
Na poedinci i na grupi da im odobri pravo na:
Pretstavka poradi diskriminacijata poradi hendikepot;
Istraga po osnov na tie pretstavki;
Priod do soodvetni pravni lekovi.
Da snabdi nezavisni agencii so mo`nosta da:
Gi primaat pretstavkite od sistematskata diskriminacija i
poedine~nite slu~ai;
Da istra`at i da izvestat za tie pretstavki, i
Da baraat sistematski pravni lekovi i promeni preku sood-
vetni zakonski i drugi kanali.

Povrzuvawe na zakonite za sproveduvawe so Konvencijata


Zakonodavstvoto za sproveduvawe bi trebalo da gi vklu~uva uslo-
vite od Konvencijata ili posebno da gi poso~uva (da referira kon niv),
so cel jasno da poka`e deka zakonite treba da bidat interpretira­ni
vo soglasnost so ‘slovoto’ i duhot na Konvencijata.
Konvencijata e bazirana vrz sfa}aweto deka hendikepot proizlegu­
va od interakcijata pome|u liceto i negovata/nejzinata okolina, i de­
ka hendikepot ne e ne{to {to postoi vo edinkata kako rezultat na ne-
koe naru{uvawe (o{tetuvawe). Ova sfa}awe ima va`na implikacija
vrz zakonodavstvoto zaradi prakti~nata primena na Konvencijata,
o­sobeno vo identifikuvawe na pre~kite {to go popre~uvaat celos-
noto ostvaruvawe na pravata na licata so hendikep i utvrduvaweto
na soodvetni re{enija. Parlamentarcite bi mo`ele da posakaat da se

58 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


kon­sultiraat so stru~ni lica za pra{awata {to se odnesuvaat na hen-
dikepot, vklu~uvaj}i gi i licata so hendikep i nivnite organizacii
{to gi pretstavuvaat, za da go obnovat (a`uriraat) svoeto razbirawe
na prirodata i formite na hendikepot, kako i na na~inite na koi ba­
ri­erite za nivnoto socijalno u~estvo mo`e da se otstranat.
Vidovi na hendikep na koi treba da se odnesuva zakonodavstvoto
Konvencijata opfa}a neisrcpna lista na vidovi hendikep na koi
zakonodavstvoto treba da se odnesuva, so drugi zborovi, go utvrduva
minimumot. Ovoj dokument gi opi{uva licata so hendikep kako ”lica
koi imaat trajni fizi~ki, mentalni, intelektualni ili senzor­ni
o{tetuvawa {to vo interakcija so razli~ni barieri mo`e da go po­
pre­~at nivnoto celosno i efektivno, i na ednakva osnova so drugite,
u~estvo vo op{testvoto“.
Ovaa definicija ne gi iscrpuva onie kategorii hendikep {to ‘o­­
a|aat pod za{tita’ od Konvencijata; drugi vidovi hendikep, kakvi
{to se kratkotrajnite popre~enosti, bi mo`ele da bidat pokrieni so
Konvencijata i poradi toa da bidat pokrieni i so zakoni vo poedini
dr­`avi, osobeno davaj}i mu na hendikepot socijalen kontekst. ^lenot
4 (4) go podvlekuva faktot deka Konvencijata, no ne e so namera da go
potkopa ili zameni povisokite standardi za za{tita na pravata na

Ponesuvawe na tovarot na doka`uvawe vo


slu~ai na diskriminacija
Vo ramkite na zakonodavstvoto vo EU, utvrdeno e deka e soodvetno da se usvojat
posebni odredbi {to se odnesuvaat na ponesuvaweto tovar na doka`uvaweto
vo slu~ai na diskriminacija, vklu~uvaj}i gi i slu~aite na diskriminacija po-
radi hendikep. Na primer, ~lenot 10 od Direktivata na Sovetot 2000/78/EC od
27.11.2000 godina so {to se vospostavuva op{ta ramka za ednakov tretman
pri vrabotuvaweto i zanimaweto:

“Tovar na doka`uvaweto

1. Dr`avite-~lenki }e prezemat neophodni merki, vo soglasnost so nacionalni­


te sudski sistemi, za da osiguraat deka, koga nekoe lice sebe si se smeta za op­
{­teteno bidej}i kon niv ne se primenuval principot na ednakov tretman, pred
sudot ili drug nadle`en organ - faktite od koi mo`e da se pretpostavi deka
bila napravena direktna ili indirektna diskriminacija, obvinetiot treba da
se doka`e, deka nemalo prekr{uvawe na principot na ednakov tretman.

2. Stavot 1 nema da gi spre~i dr`avite-~lenki da voveduvaat pravila za dokazi


koi se popovolni za tu`itelite.”

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 59


licata so hendikep od nacionalniot zakon, im ja otvora mo`nosta na
dr`avite da usvojat po{iroka definicija. Ne se bara od dr`avata da
se ograni~i vo svoeto definirawe na kategoriite spomnati vo ~lenot
2 od Konvencijata.

“Razumnoto prilagoduvawe” kako sto`er (osnova) na legislativata

Konvencijata stipulira (go priznava faktot) deka potfrluvaweto


vo ovozmo`uvaweto razumno prilagoduvawe za nekoe lice, podrazbira
diskriminacija vrz baza na hendikep. Sledstveno, kakva bilo zakon-
ska definicija treba da go opfati i toa deka odbivaweto da se pre­
zeme razumno prilagoduvawe se smeta za ~in na diskriminacija. Kon
definicijata za “razumno prilagoduvawe” {to se pojavuva vo ~lenot 2
od Konvencijata, treba da se napravi posebna referenca.
”Razumno prilagoduvawe” e poznato i kako zada~a da se napravi pri­
lagoduvawe; razumni korekcii, adaptacii ili merki, ili efektiv­ni
ili soodvetni/prigodni modifikacii. Da mu se ovozmo`i na liceto
“razumno prilagoduvawe” zna~i, na primer, da se prilagodi rabotnoto
opkru`uvawe, sistemot na obrazovanie, kapacitetite od zdravstvena-
ta gri`a ili transportnite uslugi, so cel otstranuvawe na barierite
{to go onevozmo`uvaat liceto so hendikep da u~estvuva vo aktivnos-
tite ili vo primaweto uslugi isto kako ostanatite. Vo slu~aj na vra­
bo­tuvawe, ova mo`e da podrazbira i fizi~ka promena na uslovite,
na­bavka ili modifikacija na opremata, obezbeduvawe ~ita~ ili tol­
ku­va~ ili pak, soodvetna obuka ili nadgleduvawe, prilagoduvawe
na probnite ili procedurite za procenka, promena na standardnite
rabotni ~asovi ili prenesuvawe na drugo lice na nekoi dol`nosti
{to proizleguvaat od rabotnoto mesto (pozicijata).

Kako “razumnoto prilagoduvawe” e opfateno vo


razli~ni dr`avi
Amerikanskiot Akt za hendikep (ADA) od 1990 godina, 42 USC §12112
(a) Op{to pravilo
Nitu eden spomnat subjekt mo`e da diskriminira kvalifikuvana edinka so
hen­dikep poradi hendikepot na taa edinka, vo vrska so postapkata za vrabotu-
vawe, vrabotuvaweto, unapreduvaweto ili otpu{taweto na vraboteni, nado­
mes­tokot za vraboteni, obukata za rabota i drugite uslovi i privilegii {to
proizleguvaat od vrabotuvaweto.

prodol`uva ....

60 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


... prodol`uva
(b) Konstrukcija
Kako {to be{e upotrebeno vo podsekcijata (a) od ovaa del, izrazot “diskrimina­
cija” podrazbira (vklu~uva):
....
(5) (A) ne prezemawe razumno prilagoduvawe kon/poradi poznati
fi­zi~ki ili mentalni ograni~uvawa na lice so hendikep koe e, inaku,
definirano kako lice so hendikep, a e kandidat ili vraboten, osven ako
spomnatiot subjekt mo`e da poka`e deka prilagoduvaweto bi mo`elo da
zna~i ekstra (dopolnitelna, nevoobi~aena) pote{kotija za tekot
(idninata) na biznisot na toj subjekt; ili
(B) odrekuvaweto (odbivaweto) na mo`nostite za vrabotuvawe na
kandidat ili vraboten koj e, inaku, kvalifikuvan kako lice so hendikep,
ako ova odrekuvawe e poradi potrebata spomnatiot subjekt da prezeme
razumno prilagoduvawe kon (poradi) fizi~kite ili
mentalnite o{tetuvawa na vraboteniot ili kandidatot...
[panskiot Zakon za ednakvost na mo`nostite, nediskriminacija i univer-
zalna pristapnost na licata so hendikep od 2003 godina, ovozmo`uva razumno
prilagoduvawe (Ajuste Razonable). Razumnoto prilagoduvawe e definirano kako
”merki za prilagoduvawe na fizi~kata i socijalnata sredina, kako i na odno-
sot / mentalitetot kon posebnite potrebi na licata so hendikep {to, vo efek-
tivna i prakti~na forma, kako i bez nenametnuvawe na dopolnitelen tovar,
ja olesnuvaat pristapnosta ili u~estvoto na licata so hendikep do ednakvite
uslovi (mo`nosti) {to gi imaat i ostanatite gra|ani“ (paragraf 7.c.).

Aktot na diskriminacijata po osnov na hendikep na Obedinetoto Kralst-


vo od 1995 godina, gi ozakonuva zada~ite na rabotodava~ite ”da prezemat kore-
kcii/promeni“ (s 6 (1) ). Ovaa zada~a proizleguva koga i da e vo pra{awe ”nekoj
aran`man“ ili ”kakva i da e pojava na fizi~ki uslovi/pretpostavki“ na pros-
torot na rabotodava~ot koi {to liceto so hendikep go stavaat vo zna~itelna
podredena polo`ba vo sporedba so licata koi se bez hendikep”. Vo takov slu­
~aj, “zada~a na rabotodava~ot e da prezeme ~ekori koi se razumni, pod site
o­kol­nosti od slu~ajot, za da prezeme prevencija na takvi mo`ni aran`mani
ili pojava so takov efekt”. Podsekcijata 6 (3) gi precizira ~ekorite {to ra­
bo­todava~ot mora da gi prezeme za da bidat usoglaseni so zada~ata:
korekcija / promena na objektite,
preraspredeluvawe na nekoi zada~i od liceto so hendikep, na drug vra­
boten,
negovo / nejzino prefrluvawe za da go popolni rabotnoto mesto,
prilagoduvawe / barawe alternativa za negovoto / nejzinoto rabotno
vre­me (~asovi),
negovo / nejzino nazna~uvawe na poinakvo mesto za rabota,
odobruvawe za negovo / nejzino otsustvo toj / taa vo tekot na rabotnoto
vreme poradi rehabilitacija, pregled ili nekoj tretman,
davawe ili organizirawe obuka za nego / nea,
nabavka ili promena na opremata,

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 61


promena na instrukciite ili soodvetnite prira~nici,
promena na procedurite za testirawe ili procenka,
obezbeduvawe preveduva~ ili ~ita~,
obezbeduvawe kontrola (nadgleduvawe).
Spored Magna karta na licata so hendikep (Filipini), vo kontekstot na
vra­botuvaweto, razumnoto prilagoduvawe vklu~uva: ”(1) podobruvawe na pos-
tojnite preduslovi {to gi koristat vrabotenite za da gi napravat (obezbedat)
zadovolitelno pristapni i upotreblivi za licata so hendikep; i (2) promena
na listata na rabotni zada~i (raboten spisok?), prefrluvawe na oslobodeno
(nepokrieno) rabotno mesto, nabavka ili promena na opremata ili aparatite,
razumna promena ili modifikacija na testirawata, materijalot za obuka ili
na~elata, pravilata i regulativite na kompanijata, pridobivkata od dopolni­
telnata pomo{ i uslugi, kako i drugi sli~ni prilagoduvawa za licata so hen-
dikep“. (s 4 (h)).
Vo vrska so pridobivkite od javnite servisi i javnoto prilagoduvawe,
Mag­na karta na licata so hendikep utvrduva deka diskriminacijata vklu~uva
(opfa}a):
“potfrluvawe vo prezemaweto razumni prilagoduvawa vo politikite, prakti­
kata i procedurite koga vakvite prilagoduvawa se neophodni za da se ovozmo`at
do­bra, uslugi, preduslovi, privilegii, prednosti ili prilagoduvawa kon edinki
so hendikep, osven ako subjektot mo`e da poka`e (demonstrira) deka prezemaweto
takvi prilagoduvawa bi mo`elo od koren da gi smeni dobrata, preduslovite, uslu­
gite, privilegiite, prednostite ili prilagoduvawata” (s 36 (2) ).

Vo nekoi dr`avi, zakonite mo`e, isto taka, da baraat strategija za


potkrenuvawe na svesta kon obezbeduvawe dobra, materijali i uslu­
gi za lica so hendikep, vo soglasnost so koja, se ovlastuvaat javni
a­gencii da davaat oprema koja e celosno pristapna ili e bazirana vrz
principot na inkluziven dizajn, ili prednost na davateli na uslugi
koi vrabotuvaat opredelen procent lica so hendikep.
Dodeka prilagoduvaweto kon odredeni potrebi na licata so hendi­
kep se se prepora~uva so Konvencijata, obvrska e edno od razumnoto
pri­lagoduvawe. Ako baranoto prilagoduvawe predizvika neo~ekuvana
te{kotija na smetka na liceto ili subjektot od koe se o~ekuva toa da
go obezbedi, toga{ potfrluvaweto vo takviot ~in nema da sodr`i el-
ementi na diskriminacija. Vo golem broj na dr`avi, zakonodavstvoto
uvtrduva faktori na koi mora da se smeta pri pristapnosta, bez ogled
dali baranoto prilagoduvawe go zgolemuva neproporcionalnoto op-
tovaruvawe.

62 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Strategija za podignuvawe na svesta kon nabavkata na
dobra, materijali i uslugi za lica so hendikep vo SAD
Vo nekoi dr`avi, zakonodavstvoto bara od Vladata dade prioritet vo nejzinite
javni nabavki vo odnos na opremata i tehnologijata {to e pristapna, univerzalna
i spored standardite za inkluziven (univerzalen) dizajn. Na primer, sekcijata
508 od amerikanskiot rehabiliotacionen akt od 1973 godina, 29 U.S.C. § 794 (d)
obezbeduva:
Ҥ 794D, ELEKTRONSKA I INFORMATI^KA TEHNOLOGIJA
(a) Barawe za federalnite oddelenija i agencii
(1) Pristapnost
(A) Razvoj, nabavki, odr`uvawe ili upotreba na elektronska i informati~ka
tehnologija
Koga i da se raboti za razvoj, nabavki, odr`uvawe ili upotreba na infor­ma­
ti~ka tehnologija, sekoj federalen oddel ili agencija, vklu~uvaj}i ja po{­
ten­skata slu`ba na SAD, }e treba, osven ako ne se poka`e kako neosnovano
optovaruvawe za smetka na oddelot ili agencijata, da obezbedi elektrons­
kata i informati~kata tehnologija, bez ogled na vidot na tehnologijata, da
ovozmo`uva:
(i) Licata so hendikep koi se vraboteni vo federalnite oddeli, da imaat
pristap i da upotrebuvaat informacii i podatoci na na~in na koj toa mo`e
da se sporedi so pristapot i koristeweto na informaciite i podatocite
{to gi imaat vrabotenite vo federalnite oddeli bez hendikep;
(ii) Licata so hendikep {to se me|u onie koi javno pobaruvaat informacii
ili uslugi od federalnite oddeli ili agencii, da imaat pristap i da upo­
trebat informacii i podatoci na na~in na koj toa mo`e da se sporedi so
pristapot i koristeweto na informaciite i podatocite {to gi imaat onie
koi javno pobaruvaat informacii ili uslugi od federalnite oddeli ili
a­gencii, a ne se lica so hendikep.

(B) Alternativata zna~i napori


Koga razvojot, nabavkite, odr`uvaweto ili upotrebata na elektronska i
informati~ka tehnologija {to gi presretnuvaat standardite objaveni vo
So­vetot za pristapnost spored paragrafot (2) bi poka`ale neosnovana po­
te{kotija, federalnite oddeli ili agencii }e treba da im obezbedat na li-
cata so hendikep, spored paragrafot (1), informacii i podatoci vklu~eni
(vme{ani) preku alternativni sredstva za pristap, {to im ovozmo`uva na
licata da gi koristat informaciite i podatocite...”

Ova ja vklu~uva prakti~nosta na baranite promeni, cenata na


~i­newe, prirodata, goleminata i vme{anite resursi na entitetot, ra­
s­polo`livosta na druga finansiska poddr{ka, zdravstvenite i bez­
bednosni posledici (implikacii) od rabotnata okupacija, kako i pri­­
dobivkite od dejstvijata (operaciite) za smetka na subjektot.

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 63


Kako “razumnoto prilagoduvawe” e opfateno vo
razli~ni dr`avi
Vo 2003 godina, {panskiot Zakon za ednakvost na mo`nostite i za univerzalen
pristap za licata so hendikep, {to se odnesuva do razumnoto prilagoduvawe, go
koristi izrazot: ”neproporcionalna pote{kotija“ (”carga dispreporcionada“) vo
svoeto zakonodavstvo. ^lenot 7 odreduva deka ”za da se utvrdi dali pote{kotijata
e proporcionalna ili ne, mora da se zeme predvid ~ineweto na merkite, pot-
frluvaweto (feleri~nosta) na diskriminira~kite efekti vo prifa}aweto na
merkite {to bi mo`ele da imaat zna~ewe za licata so hendikep, strukturata i
ka­rakteristikite na liceto, subjektot ili organizacijata {to mora (merkite) da
gi primenat vo praktika, kako i mo`nosta za obezbeduvawe (nabavka) na ofici-
jalna finansiska ili druga pomo{ (asistencija).“
Spored DDA na Velika Britanija (Aktot na diskriminacijata spored hendikep),
rabotodava~ot e diskriminator kon lice so hendikep ako se ispolnat dva uslovi:
ako ”(a) toj potfrli vo usoglasuvaweto so zada~ata od sekcijata 6 (da prezeme
razumni prilagoduvawa) predvidena za nego vo vrska so liceto so hendikep, i ako
(b) toj ne mo`e da poka`e deka negovoto potfrluvawe vo zada~ata e opravdano.“
Sekcijata 6 (4) od ovoj Akt sodr`i lista od faktori za koi mora da se vodi smet-
ka pri utvrduvaweto dali za rabotodava~ot e razumno da mora da prezeme poseben
~ekor zaradi usoglasuvawe so zada~ata da prezeme razumno prilagoduvawe:
”(a) Stepenot do koj prezemaweto ~ekor bi mo`elo da za{titi od efek-
tot za koj stanuva zbor;
(b) Stepenot do koj e prakti~no-korisno za rabotodava~ot da go prezeme
~ekorot;
(v) Finansiskite i drugi tro{oci {to gi ima rabotodava~ot pri prezema­
weto takov ~ekor, kako i stepenot do koj toa prezemawe bi gi popre~ilo
negovite ili ~ii bilo aktivnoosti;
(g) Stepenot na finansiskite i drugi resursi na rabotodava~ot;
(d) Rasplo`livosta na finansiskata i druga pomo{ (asistencija) za ra­
bo­todava~ot, a imaj}i go vo vid prezemaweto takov ~ekor.“
Spored avstraliskiot Akt na diskriminacijata spored hendikep od 1992 godina,
od rabotodava~ite, avtoritetite vo obrazovanieto i od drugite se bara da preze-
mat razumni prilagoduvawa s# dodeka toa ne poka`e neosnovana pote{kotija ili
se poka`e kako nerazumno. Sekcijata 11 odreduva deka ”vo utvrduvaweto na toa
{to sozdava neopravdana pote{kotija, mora da se zemat predvid site okolnosti
opfateni (relevantni) vo toj slu~aj”, vklu~uvaj}i:
Prirodata na pridobivkata (benefitot) ili {tetata {to verojatno se
javuva dopolnitelno ili od koja strada nekoe od licata {to se podrazbi­
raat;
Efektot na hendikepot na liceto {to se podrazbira;
Finansiskite posledici i prose~niot iznos na dava~kite potrebni da
gi napravi liceto {to se izjasnuva (ja prijavuva) za neosnovanata po­
te{kotija; i
prodol`uva ....

64 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


... prodol`uva

Vo slu~aj na nabavuvawe uslugi ili pravewe preduslovite da se ra­spo­


lo`ivi, akcionen plan daden na Komisijata spored sekcijata 64.
Vo vrska so tro{ocite na rabotodava~ite, avstraliskata Komisija za ~ovekovi
prava i ednakvi mo`nosti precizira deka treba da se zeme vo vid ”indirektnite
re`iski tro{oci {to mo`e da se utvrdat ili razumno verojatno }e imaat sevku­
pen rezultat za rabotodava~ot, ne samo naso~en ili direkten ili neprijaten
tro{ok.” Ova bi mo`elo da bara da se vodi smetka za:
Direktni tro{oci (dava~ki);
Kakvi bilo dava~ki (danoci) za kompenzacija, grantovi (subvencii) ili
drugi finansiski beneficii, raspolo`livi vo vrska so prilagoduvawe-
to ili vo vrska so vrabotuvaweto na odnosnoto lice;
Indirektni tro{oci (dava~ki) i/ili beneficii, vklu~uvaj}i za produk-
tivnost na odnosnoto rabotno mesto, drugite vraboteni i pretprijati-
eto;
Kakvo bilo namaluvawe ili zgolemuvawe na proda`bata, prihod ili
e­fektivnosta na uslugata za potro{uva~ot;
Kolku prilagoduvaweto pretstavuva dopolnitelen tro{ok nad ~inewe-
to na opremata ili preduslovite {to se ili bi trebalo da se obezbedeni
za vraboteniot, vo sli~na pozicija so onoj koj ne e so hendikep;
Kolku prilagoduvaweto se bara vo sekoj slu~aj spored drugi Primenlivi
zakoni, standardi ili dogovori (soglasnost); i
Va`ni (relevantni) ve{tini, sposobnost, obuka i iskustvo na liceto
koe bara prilagoduvawe.
Kako dopolnuvawe na odnosnite finansiski dava~ki i beneficii od preze-
ma­weto prilagoduvawe i pridobivkata od obezbeduvaweto ednakvi mo`nosti,
tretman ili u~estvo na liceto so hendikep na koe ova direktno se odnesuva, bi
mo`elo da se vodi smetka isto taka i za:
Kakva bilo pridobivka ili {teta od prilagoduvaweto {to e sfatena
ka­ko pristap ili mo`nost za drugite vraboteni ili mo`nite vraboteni,
potro{uva~ite ili klientite ili pak, za drugite lu|e koi bi mo`ele da
bidat zasegnati;
Pridobivka ili {teta od prilagoduvaweto {to se odnesuva na efektiv-
nata organizacija na rabotata vo pretprijatieto ili odnosnoto rabotno
mesto, vo vrska so: brojot na vrabotenite; vremensko organizirawe na
rabotata; prirodata na rabotata {to treba da se izvede; va`ni pobaru-
vawa na potro{uva~ite (mu{teriite); potrebite na planovite za rabot-
noto mesto; koj bilo “pad” ili prekin vo proizvodstvoto vklu~eno vo pre­
zemaweto prilagoduvawe, kako i koi bilo drugi faktori {to vlija­at
vrz efikasnosta, produktivnosta, uspehot i, kade {to e potrebno, kon­ku­
rentnosta na pretprijatieto;

prodol`uva ....

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 65


... prodol`uva
Dali prilagoduvaweto bi poka`alo nerazumni pobaruvawa od drugite
vraboteni;
Prirodata i verojatnosta na kakva bilo pridobivka ili {teta vo odnos
na zdravjeto ili bezbednosta na koe bilo lice pri prezemaweto prila-
goduvawe;
Prirodata i verojatnosta na kakva bilo pridobivka ili {teta na okoli-
nata, kako posledica od prezemaweto prilagoduvawe; i
Dali odnosnoto prilagoduvawe }e pomogne ili }e gi popre~i vo soglas-
nost so primenlivite barawa od drugi relevatni zakoni, standardi ili
dogovori, i prirodata i verojatnosta na koja bilo druga pridobivka ili
{teta, kako posledica na prezemaweto prilagoduvawe.

Posebni merki
Zakonodavstvoto ne bi trebalo da bide ograni~eno do zabranuvawe
na diskriminacijata, no isto taka bi mo`elo da bara od dr`avata i
privatnite ~initeli da prezemat pozitivni merki. ^lenot 5 (4) od
Kon­vencijata sogleduva deka, zaradi obezbeduvaweto ednakvost so os-
tanatite, ponekoga{ bi mo`elo da bide neophodno da se nabavi poseb-
na poddr{ka za posebni edinki ili za lica so poseben vid hendikep.
Ova bi mo`elo da ima dve formi:
Tekovni ili postojani merki:
Ova se posebni merki koi se tekovni ili e mo`no da bidat
posto­jani. Na primer, za da se osigura deka licata so hendikep
se podvi`ni kako i ostanatite, dr`avite bi mo`ele da nabavat
patni~ki grantovi/subvencii za licata so hendikep za da gi ospo-
sobat da koristat taksi-vozila;
Povremeni posebni merki
Ova se merki koi se usvojuvaat za da go pokrijat prethodnoto nema­
we prednost kaj licata so hendikep, no ~ija namena e da bidat vo
funkcija samo opredelen vremenski period. Na primer, dr`avata
bi mo`ela da uredi celi ili kvoti za vrabotuvawe na lica so hen-
dikep, so cel ukinuvawe na kvotite otkako }e se postignat celite.
I dvete formmi, tekovnite i povremenite posebni merki se dozvo-
leni od Konvencijata i ne sozdavaat diskriminacija na na~in na koj
taa e definirana vo Konvencijata. Vsu{nost, i dvata vida merki bi
mo­`ele da bidat neophodni za da se postigne ednakvost, poradi {to
dr`avata }e ima obvrska da usvoi niza posebni merki vo razli~ni ob­
lasti od socijalniot `ivot.
Ponekoga{, koga posebni merki od ovoj vid se usvoeni za da go pokri-
jat istoriskoto i postojanoto nemawe prednost od {to stradale ~le-

66 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


novi na grupata, merkite se predizvikani od lu|e koi ne i pripa|aat
na taa grupa vrz osnov deka se diskriminatorski.
Parlamentarcite mora da osiguraat deka koja bilo ustavna ili za-
konodavna garancija na ednakvosta razjasnuva deka posebnite merki
spomnati vo Konvencijata se zakonski vo ramkite na nacionalnite
za­koni i ne se predmet za predizvik, vo ramkite na drugi garancii na
ednakvosta, od licata koi nemaat hendikep, no koi izjavuvaat deka is­
klu~uvaweto e kr{ewe na nivnite ednakvi prava.
Parlamentarcite isto taka imaat posebna uloga vo potkrevawe-
to na javnata svest vo po{irokata zaednica, za potrebata od posebni
merki i pridobivkite od niv {to }e gi ima op{testvoto vo celina.
Zakonite bi mo`ele da baraat i dr`avnite oddelenija, pa duri i pri­
vatni pretprijatija, da podnesuvaat godi{en izve{taj za ~ekorite
{to gi prezemaat za da gi promoviraat pravata na licata so hendi­
kep. Vakvite barawa za izvestuvawe bi mo`ele da pokrijat del od pra­
{awata (do ili od opredeleno nivo), vklu~uvaj}i gi i onie {to gi
prezemaat za da se osigura deka pravata na licata so hendikep se ga-
rantirani vo praktikata; zaradi uspehot vo potkrevaweto na oprede­
Obvrskite na dr`avite-~lenki za regulirawe vo
privatniot sektor

Dr`avite-~lenki prezemaat...site soodvetni merki za da ja otstrani diskri­


minacijata po osnov na hendikep od koe bilo lice, organizacija ili privat-
no pretprijatie (~eln 4 (1) (e) ).

Dr`avite-~lenki prezemaat... (ohrabruvawe za) site organi na mediumite za


da gi prestavuvaat licata so hendikep na na~in koj e soodveten na celta na
pretstavenata Konvencija (~len 8 (2) (c) ).

Dr`avite-~lenki isto taka }e prezemat soodvetni merki za... obezbedat deka


privatnite subjekti {to nudat preduslovi i uslugi, otvoreni ili ponudeni
na javnosta, gi zemaat vo vid site aspekti na pristapnosta za licata so hen-
dikep (~len 9 (2) (b) ).

Dr`avite-~lenki }e... baraat zdravstveni profesionalci za licata so hendi­


kep da gi snabdat so ednakva zdravstvena nega kako i ostanatite, vklu~uvaj}i
vrz osnova na slobodno informirawe za, me|u drugoto, potkrevawe na svesta
za ~ovekovi prava, dostoinstvo, avtonomija i potrebi na licata so hendi­
kep, preku obuka i donesuvawe na eti~ki standardi za javnata i privatnata
zdravstvena gri`a (~len 25 (d) ).

Dr`avite treba da go {titat i promoviraat pravoto na rabota, vklu~uvaj}i


za onie koi }e se zdobijat so hendikep vo tekot na vrabotuvaweto, so prezema­
we soodvetni ~ekori, vklu~uvaj}i preku zakonodavstvoto do, me|u drugoto,
... promocijata na vrabotuvaweto na licata so hendikep vo privatniot sek-
tor, preku soodvetni regulativi i merki, {to mo`at da vklu~at programi za
afirmativna akcija/merki, motivacija i drugi merki (~len 27 (1) (h) ).

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 67


len del (procent) od vrabotenite koi se so hendikep, ili, uspehot vo
u­napreduvaweto na uslugite za mu{teriite (potro{uva~ite) so hendi­
kep koi mo`ebi imaat posebni potrebi.
Diskriminacija od strana na dr`avnite institucii, od
privatni lica i biznis-sektorot
Centralna komponenta na Konvencijata e toa deka licata so hendi­
kep treba da bidat za{titeni od diskriminacija i od javnite ~initeli
i od privatnite akteri. Zaradi toa, antidiskriminaciskiot zakon
i­li drugite zakonski merki {to ja zabranuvaat diskriminacijata i
prepora~uvaat ednakov tretman, bi trebalo da se odnesuvaat na privat-
ni lica, tela ili biznis-subjekti, isto kolku {to se odnesuva na javni
slu`benici i tela. Konvencijata isto taka ja obvrzuva dr`avata da go
regulira privatniot sektor.
Posebni oblasti za zakonodavna reforma
Konvencijata precizira niza oblasti za koi se bara zakonska garan­
cija ili za{tita. ^lenot 12 (1) od Konvencijata povtorno go potvrduva
pravoto na licata so hendikep se so ednakvo priznanie pred zakonot,
a ~lenot 12 (2) pak, potvrduva deka licata so hendikep imaat pravo da
ja koristat delovnata sposobnost pred zakonot kako {to toa go imaat
drugite. ^lenot 12 (3) ja podvlekuva potrebata od merki za poddr{ka
vo iskoristuvaweto na nivnata delovna sposobnost, a ~lenot 12 (4)
po­vikuva na vostanovuvawe za{titni merki koi }e osiguraat deka ne
po­stoi zloupotreba vo poddr{kata.
Bidej}i poreknuvaweto na pravoto na licata so hendikep da imaat delov-
na sposobnost bi predizvikalo flagrantno kr{ewe na nivnite prava, kakov
bilo zakonski reformski proces bi trebalo ova pra{awe da go nazna~i kako
pra{awe na prioritet. Parlamentite bi trebalo da go ispitaat postojniot
zakon za da utvrdat dali postojat kakvi bilo formalni ograni~uvawa za de-
lovnata sposobnost na licata so hendikep i dali zakonskite odredbi i prak-
tikata se vo soglasnost so Konvencijata. Parlamentite bi trebalo isto taka
da sogledaat dali, i pokraj formalnite garancii za po~ituvaweto na delov-
nata sposobnost na licata so hendikep, delovnata sposobnost e po~ituvana
vo praktikata. Konvencijata osobeno bara od dr`avite da prezemat sood-
vetni merki za da osiguraat deka licata so hendikep, na koi im e potrebna
pomo{ vo koristeweto na delovnata sposobnost, i navistina ja dobivaat.
Konvencijata isto taka sodr`i niza garancii {to se odnesuvaat na
ob­lasti vo koi porano a i natamu se odreknuvalo (odbivalo) postoeweto
na pravata na licata so hendikep. Ova go opfa}a i pravoto na sloboda i
bezbednost na liceto (~len 14), kako i pravoto na sloboda od tortura i na
sloboda od eksploatacija, nasilstvo i zloupotreba, vo i nadvor od doma.
Dr­`avata bi trebalo vnimatelno da gi pregleda svoite zakoni i nivnata

68 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Dr`avi koi go prifatile nacionalniot znakoven jazik
Ustavot na Uganda osobeno go prifatila znakovniot jazik i zada~ata na dr­
`a­vata da go zasiluva negoviot razvoj. ^lenot 24 od nivniot Ustav utvrdu­
va:

“ Dr`avata }e go promovira razvojot na znakovniot jazik za licata so
o{teten sluh”.

Sekcijata 17 od Ustavot na Finska (1995), Sekcija 17 - Pravo na ne~ij jazik


i kultura - utvrduva deka:

“ Pravoto na licata da koristat znakoven jazik, kako i na onie koi


i­maat potreba, da dobijat pomo{ za tolkuvawe ili prevod, }e bide
garantirano so Akt.“

^lenot 101 od Ustavot na Republika Venecuela, utvrduva:

“Dr`avata gi garantira izdavaweto, primaweto i cirkulacijata na


in­formaciite od oblasta na kulturata. Televiziskite mediumi tre-
ba da gi vklu~at titluvaweto i prevodot na venecuelskiot znakoven
jazik za licata so problemi vo slu{aweto. Uslovite i modalitetite
od ovie obvrski }e bidat vostanoveni so zakon.“

Znakovniot jazik e prifaten kako “ nacionalen jazik na licata so o{teten


sluh od Tajland“ vo avgust 1999 godina, so rezolucijata potpi{ana od niv­
niot minister za obrazovanie, vo imeto na vladata na Kralstvoto Thai.

Aktot za znakovniot jazik na Nov Zeland stapil vo sila vo 2006 godina.


Toj utvrduva deka znakovniot jazik na Nov Zeland (ZJNZ), koj{to e prv ili
preferiran jazik na gluvite lica od Nov Zeland, oficijalno e prifaten.
Aktot go prifa}a znakovniot jazik kako edinstven novozalandski jazik i mu
dava na znakovniot jazik ist status kako na govorniot. Aktot mu ovozmo`uva
na koe bilo lice vklu~eno vo zakonska procedura, da go koristi ovoj jazik
vo tekot na taa procedura. Toj isto taka ovozmo`uva zaednicata na licata so
o{teten sluh da bide konsultirana za pra{awata {to go zasegaat nivniot
jazik, vklu~uvaj}i go, na primer, i promocijata na upotrebata na ovoj jazik;
deka ovoj jazik }e bide koristen pri promocijata na vladinite uslugi i
slu`bi, kako i vo obzbeduvaweto informacii za javnosta i deka dr`avnite
servisi i informacii }e bidat napraveni (da bidat) pristapni za zaedni-
cata na licata so o{teten sluh preku soodvetni merki, vklu~uvaj}i ja i upo­
trebata na ZJNZ.

Ovoj Akt obezbeduva i toa deka dr`avnite oddeli, kolku {to e razumno-
prak­ti~no, da bide rakovodena od konkretni principi vrzani za nivnata
interakcija so zaednicata na licata so o{teten sluh (klauzula 9). Ni{to vo
ova klauzula ne bi trebalo da bide sfateno kako podarena prednost (privi-
legija) za zaednicata na licata so o{teten sluh a toa da ne go u`ivaat osta-
natite (klauzula 9 (2) ).

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 69


Pravni lekovi (barawa)
Spored Dekretot (regulativata) za diskriminacijata po osnov na hendikep od
1995 godina, koga pred oblasniot sud vo Hon Kong, vo Specijalniot administra-
tiven region na Kina, stasala `alba za diskriminacija po osnov na hendikep,
Sudot dobil {iroko - rangirani ovlastuvawa za ”praven lek“ {to ja vklu~uvaat
mo}ta, vo soglasnost so s 72, da:
“(a) Dade soop{tenie (izjava) deka optu`eniot imal namera ili napravil
~in (akt), {to e nezakonski spored ovoj Dekret (regulativa), i da naredi
optu`eniot da ne smee da go povtori ili da ja prodol`i taa nezakonska na­
mera ili ~in (akt);
(b) Da naredi optu`eniot da izvede kakov bilo razumen ~in (akt) ili da
ima namera za izvedba so koja{to }e ja pokrie (kakva i da e) zagubata ili
{tetata {to ja pretrpel podnositelot na tu`ba;
(v) Da naredi tu`eniot da go vraboti ili da mu najde rabota na podnosite-
lot na tu`bata;
(g) Da naredi tu`eniot da go ohrabri (promovira) podnositelot na tu`­
ba­ta;
(d) Da naredi tu`eniot da mu ja plati {tetata na podnositelot na tu`bata
po pat na kompenzacija za koja bilo zaguba ili {teta {to ja pretrpel
podnositelot na tu`bata predizvikana od namerata ili aktot (~inot) na
tu`eniot;
(|) Da naredi tu`eniot da mu ja plati na podnositelot na tu`eniot disci­
plin­ski (simboli~no) ili idealno (celosno) napravenata {teta, ili
(`) Da naredi celosno ili delumno poni{tuvawe (otka`uvawe) ili povtor­
no otpo~nuvawe ili od konkretna data navedena vo baraweto, koj bilo dogo-
vor ili soglasnost napraveni vo sprotivnost od ovoj Dekret (regulativa).

o­peracionalizacija, osobeno vo delovite vo koi se ograni~uva slobodata


na licata so hendikep, vklu~uvaj}i gi i onie so intelektualna i mentalna
popre~enost. Na primer, dr`avata bi trebalo da gi notira barawata od
Konvencijata za nezavisno `iveewe vo zaednicata, namesto institucio-
nalizacijata ili medicinskiot tretman - pod pritisok, i bi trebalo da
osigura deka postojat zakoni i proceduri zaradi nabquduvawe i sledewe
na sproveduvaweto (operacionalizacijata) na toa zakonodavstvo, da gi
istra`uva slu~aite na zloupotreba i da iska`uva disciplinski merki,
kako neophodni (~len 16 (4) ).
Zakonite za intelektualnata sopstvenost i osiguruvaweto
pristap do knigi, filmovi i drugi medium
Dr`avite bi trebalo da gi preispitaat svoite zakoni za intelektual-
na sopstvenost za da osiguraat deka ne gi odvra}aat (pore~uvaat) licata
so hendikep od pristapot do kulturnoto bogatstvo. Niza dr`avi imaat

70 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


usvoeno vakvo zakonodavstvo vo duhot (posveteni na) drugi me|unarodni
obvrski, kakvi {to se dogovorite so Svetskata organizacija za intelek-
tualna sopstvenost i Svetskata trgovska organizacija.
Zakonodavstvo {to go prifa}a znakovniot jazik (jazici)
Konvencijata gi obvrzuva dr`avite da ja prifatat ili ohrabrat
upotrebata na znakovniot jazik. Ova, verojatno, }e bara nekakvi zako­
ni za nivna prakti~na primena.
Proceduri za poplaki vo nacionalniot zakon
Zakonodavstvoto bi moralo da osigura deka licata so hendikep koi
bile `rtva na nezakonska diskriminacija e vo sostojba da dobie efek-
tiven praven lek. Toa bi mo`elo da vklu~i kompenzacija ili {teta,
ba­rawe za otpovikuvawe (premestuvawe), barawe za prekinuvawe na
diskriminatorskiot ~in (akt) i za{tita od toa vo idnina, barawe za
ovozmo`uvawe razumno prilagoduvawe kon negovite individualni
prava, izvinuvawe, barawe za prezemawe {iroko rangirani merki za
“le~ewe”, odnosno tretman (re{enie), vklu~uvaj}i go i pozitivnoto
dejstvuvawe (akcija) ili drugi merki.
Spored diskriminacionite zakoni od mnogu zemji, otkako edna{
tu`itelot vostanovuva fakti od koi mo`e da se pretpostavi deka
postoi diskriminacija, tovarot na doka`uvaweto mu se prefrla na
tu`eniot za da poka`e (demonstrira) deka tretmanot ne bil baziran
vrz nekoja od zabranetite osnovi za diskriminacija ili, ako bila, deka
pa|a vo grupata na dozvolenite isklu~oci na zabranetata diskrimina­
cija. Va`na dimenzija na proceduralen zakon na koja bi trebalo da se
poso~i e ote`nuvaweto vo odnos na podnositelot na `albata vo pri­
lo`uvaweto direktnata evidencija na diskriminacijata (videte go de-
lot za razli~nite pristapi kon zakonodastvoto za diskriminacija na
prethodnata strana).
Proceduralni merki za promocija na sproveduvaweto
Za ulogata {to paramentarcite bi mo`ele da ja imaat vo pro­te­`i­
raweto (voveduvaweto) na Konvencijata, be{e ve}e prethodno ka`ano
vo ovoj Prira~nik. [tom dr`avat edna{ ja ratifikuva ili i pri-
stapi na Konvencijata, izronuvaat zna~ajni obvrski i zakonodavcite
mo`at da odigraat va`na uloga vo osiguruvaweto deka se vo soglas-
nost so nea. Prvite ~ekori {to parlamentarcite treba da gi napravat
ot­kako }e se potpi{e Konvencijata, e da:

Napravat seopfaten pregled


^lenot 4 (1) (b) od Konvencijata gi obvrzuva dr`avite ”da gi prezemat
site soodvetni merki, vklu~uvaj}i go i zakonodavstvoto, za da gi prome­

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 71


Kriti~ni pra{awa {to bi trebalo da bidat
poso~eni (opfateni) so zakonskite merki
Sekoe zakonodavstvo treba da bide bazirano vrz razbiraweto (sfa}aweto,
u­veruvaweto) deka:
Hendikepot e rezultat na interakcijata na liceto so okolinata, i deka
Licata so hendikep, samite po sebe, imaat gra|anski, kulturni, politi~ki
i socijalni prava na ednakva osnova so ostanatite.
Diskriminacijata vrz baza na hendikep, vklu~uvaj}i go i otfrlaweto na (od-
bivaweto da se prifati) razumnoto prilagoduvawe kako forma na diskrimi-
nacija, {to se pravi vo privatnite i javnite sektori se zabraneti.
Licata so hendikep treba da bidat vklu~eni i da u~estvuvaat vo site aspekti
od op{testvoto, vklu~uvaj}i gi:
Politi~kiot javen `ivot (osiguruvaj}i ja konsultacijata so licata so
hendikep vo sproveduvaweto (prakti~nata primena) na Konvencijata
i politikata na zakonite {to gi zasegaat, revizijata na zakonite za
politi~ki izbori i t.n.;
Kulturniot `ivot, rekreacijata, odmorot (relaksacijata) i sportot, i
Obrazovanieto.
Fizi~kata okolina, transportot, tehnologiite, informaciite i komunikaci-
ite, kako i javnite (pred)uslovi i uslugi treba da bidat pristapni za licata
so hendikep.
Posebni merki so privremena (povremena) ili trajna priroda, treba da bidat
vgradeni da ja zabrzuvaat ili da ja dostignat ednakvosta de fakto.
Pravata na licata ili grupite na gra|ansko, kriminalno ili administrativno
dejstvuvawe protiv diskriminacijata vrz osnov na hendikep, kako i soodvetni
re{enija, treba da bidat osigurani.
Koja bilo definicija na vidovite (tipovite) na hendikep, treba da bide vo so­
glasnost so ~lenot 2 od Konvencijata.
Pravata na licata so hendikep kako lica (li~nosti) pred zakonot, kako i pri-
fa}aweto (sogleduvaweto) na nivnata delovna sposobnost, vklu~uvaj}i gi i
poddr`uva~kite merki i nu`nite za{titni merki, treba da bidat osigurani.
Licata so hendikep treba da imaat pristap do pravdata, da im bidat ovozmo`eni
baranite prilagoduvawa na site ramni{ta pri zakonskite postapki.
Nacionalnite mehanizmi za sledewe na sproveduvaweto na Konvencijata, tre-
ba da bidat vostanoveni.

nat ili otfrlat postojnite zakoni, regulativata, normite (navikite,


ru­tinata) i praktikata {to ja so~inuvaat diskriminacijata kon licata
so hendikep.“ Sledstveno, eden od najzna~ajnite ~ekori {to dr`avata bi
trebalo da go prezeme {to e mo`no pobrzo otkako }e i se priklu~i na
Kon­vencijata i, prepora~livo, otkako }e ja potpi{e Konvencijata, e da

72 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


pre­zeme seopfaten pregled na postojniot zakon za da se utvrdi do koj ste-
pen e usoglasen so dogovorot. Dr`avata treba, isto taka, da utvrdi kakvi
bilo novi zakonodavni i politi~ki merki {to treba da bidat prezemeni
za da i se dade efekt na Konvencijata. Ju`na Afrika napravi golem
Za ovoj zakonodaven pregled treba naredok vo oblasta na hendike-
da bide usvoen i podroben vremenski pot, samoto prezentirawe i
ras­pored. reformata vo politikata. Ovaa
Seopfaten pregled od ovoj vid Konvencija, kako i da e, }e zace-
mo­`e da bide osobeno korisen za dr­ mentira i osigura deka pokraj
`avite koga tie gi podgotvuvaat svo­ politi~kata dimenzija, ako i koga
ite inicijalni izve{tai po osnov na bi se slu~ilo, dr`avata }e mo`e
Konvencijata, odnosno vo rok do dve da prodol`i da {titi - i da ima
odgovornost za toa - kon licata
godini po nejzinoto ratifikuvawe.
so hendikep i nivnite semejstva,
Inicijalniot izve{taj }e uredi os- kako i da osigura deka tie se
nov za ostvaruvawe na pravata na li- tretirani kako gra|ani od prv red
cata so hendikep, }e gi poso~i oblas- kako i site drugi korisnici bez
tite vo koi reformata e prioritet hendikep.
i }e pomogne da se razvie programa
Hendrieta Bogopane-Zulu,
za podobruvawe na situacijata preku Pratenik (Ju`na Afrika)
merki za planirawe, sozdavawe i sle­
dewe.
Postojat niza na~ini na koi vakviot pregled mo`e da bide ostva-ren.
Bi mo`elo da bide vostanoveno posebno nezavisno telo, nacional­na
komisija za ~ovekovi prava ili komisija za hendikep na koja mo`e da i
se doveri zada~ata. Parlamentot, samiot po sebe, mo`e da vostanovi ko­
mitet da go prosledi (pregleda) procesot ili da i ja doveri zada~ata na
nekoe od postojnite tela.
Ramkata na Konvencijata treba da bide standardot spored koj se odme­
ru­va (opredeluva) stepenot do koj licata so hendikep gi u`ivaat svoite
prava. U~estvoto na licata so hendikep vo procesot, i kako ~lenovi na
te­loto koe go pravi ovoj pregled, i kako lica koi davaat svoj pridones
vo procesot, treba da e pro{ireno. Pregledot nema da e ednokraten nas-
tan. Na teloto treba da mu se dade postojana odgovornost za previdite
ili treba da se osigura deka postoi nezavisno pregleduvawe na sprovedu-
vaweto na negovite preporaki po nekoj razumen period, na primer po pet
godini.

Osiguruvawe deka zakonite se vo soglasnost so Konvencijata

Poradi osiguruvaweto deka novite zakoni i regulativata se vo soglas­


nost i gi pridvi`uvaat celite, Konvencijata e va`na za pregled (prover-
ka) na zakonite. Konvencijata gi obvrzuva dr`avite da vodat smetka (da
gi imaat vo vid) pravata na licata so hendikep vo site politiki i progra-

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 73


mi (~len 4 (1) (c) ). Vladite, zaradi toa, treba da osiguraat deka nivnite
predlozi “di{at” so Konvencijata koga i da gi razvivaat politikata i
zakonodavstvoto.
Zakonodavstvoto ima kriti~na uloga {to treba da ja odigra vo ispitu-
vaweto (analiziraweto) na novite zakoni. Parlamentot treba da osigura
deka postoi nivo od zakonskiot (zakonodavniot) proces na koe zakonite
mo`e da bidat ispituvani zaradi svojata usoglasenost so Konvencijata.
Ova bi mo`elo da vklu~i i vostanovuvawe na komitet od negovite ~lenovi
za da gi pregledaat (analiziraat) zakonskite predlozi ili da ja ponesat
odgovornosta na postojniot komitet ili komitetot koj ispituva (anali­
zi­ra) kolku legislativata im e revnosna na ~ovekovite prava. Povtorno,
od su{tinska va`nost e licata so hendikep i nivnite organizacii da se
vklu~at vo ovoj proces. Parlamentite bi mo`ele da imaat potreba od pr-
ezemawe psoebni ~ekori za da osigurata deka licata so hendikep se svesni
za procesite i predlo`enite zakoni, kako id a go olesnat protokot na
niv­ nite sogleduvawa do zakonodavcite.
Nekoi parlamentarci baraat izvr{nite organi na vladata da obezbe-
dat izjava so koja se potvrduva deka zakonite se sovpa|aat (se vo soglas-
nost, kompatibilni se) so me|unarodnite standardi ili da obezbedat pro-
cenka na pridobivkite od zakonite vo odnos na posebna grupa, koga taa gi
pretstavuva predlog-zakonite pred parlamentot. Izjava za pridobivkata
od po~ituvaweto na hendikepot, ili samostojna ili kako del od procenka
na pridobivkite na po~ituvaweto na ~ovekovite prava, bi mo`ela da po-
mogne da se naso~i vnimanieto na vladite po ova pra{awe.
Vklu~uvawe na licata so hendikep vo zakonodavniot proces
Licata so hendikep treba da bidat aktivno anga`irani vo izrabotka-
ta na predlog-zakonite, kako i vo drugite procesi na donesuvawe odluki
{to gi zasegaat - isto kako {to bea anga`irani vo predlo`uvaweto na so­
dr`inata na samata Konvencija. Tie, isto taka, treba da bidat ohrabreni
da ponudat sogleduvawa i vodilki koga se sproveduvaat zakonite. Postoi
lepeza od na~ini na koi mo`e da se osigura deka se zemeni na primer, jav-
ni raspravi (so zadovolitelno golema najava i publicitet), so podnesu­
vawe pismeni predlozi do povikanite (relevantnite) parlamentarni ko­
miteti(komisii) i so spodeluvawe na komentarite so po{irokata javnost,
preku parlamentarni internet strani i drugi mediumi.3

3
Seopfatna diskusija za vklu~enosta na gra|anite vo parlamentarniot proces mo`at da se najdat vo
Par­lament i Demokratija vo 21 vek: Vodi~ na dobri praktiki ( @eneva, Inter - parlamenetarna Unija,
2006) strana 79 - 87

74 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Parlamentot treba da osigura deka negovite zakoni, postapki i
do­kumentacijata se izraboteni vo dostapni formati, kakvi {to se
go­lemi bukvi, Braevoto pismo i ednostaven jazik, za da se osigura de­
ka licata so hendikep mo`at celosno da u~estvuvaat vo razvojot na
za­konodavstvoto, op{to i posebno, vo odnos na pra{awata vrzani so
hendikepot. Pretpostavkite (argumentite) od parlamentarnite i dru­
gi izve{tai (pregledi) koga tie baraat ispituvawe, bi trebalo isto
ta­ka da bidat pristapni za licata so hendikep.

Vklu~uvawe na lokalni ili parlamentarci od nacionalno nivo


Ogledalo-odrazot na Me|unarodniot pakt za gra|anski i politi~ki
prava i Me|unarodniot pakt za ekonomski, socijalni i kulturni pra­

POTSETNIK ZA PRATENICI

Kako bi mo`el da pomognam Konvencijata da se


preto~i vo nacionalniot zakon:
Da se osigura deka najvisokiot zakon na zemjata (ustavot ili
osnovniot zakon) gi za{tituva i gi sogleduva gra|anskite, kulturnite,
ekonomskite, politi~kite i socijalni prava na licata so hendikep.
Da se osigura deka postojnite zakoni se pregledani (provereni) zaradi niv-
nata usoglasenost so Konvencijata.
Da se osigura deka site oblasti, opfateni so Konvencijata, se vgradeni vo
nacionalnite zakoni, i vo postojnite i vo novite.
Da se osigura deka licata so hendikep i nivnite organizacii bile konsulti-
rani vo procesot na pravewe na zakonite.
Da se osigura deka povikanite (relavantnite) institucii i mehanizmi se
vostanoveni (etablirani) do nivoto na parlamentot za da osiguraat deka koj
bilo nov zakon e vo duhot na Konvencijata.
Da se osigura deka soodvetni sredstva (fond) e dislociran od buxetot za
razli~ni sektori, va`ni za ostvaruvawe (u`ivawe) na pravata na licata so
hendikep.
Da
se upotrebat parlamentarnite proceduri, kakvi {to se:
usmeni i pismeni pra{awa;
dostavuvawe na smetki (listi, spisoci), i
parlamentarna debata.
Da se potkreva javnata svest za pravata na licata so hendikep, preku:
debati vo ramkite na svojata politi~ka partija,
zdru`uvawe so drugi parlamentarci, za da se zajaknuva li~niot kapacitet
za lobirawe,
partnerstva so organizacii na lica so hendikep, i
javni informativni kampawi.

GLAVA 5: NACIONALNOTO ZAKONODAVSTVO I KONVENCIJATA 75


va, ~len 4 (4) od Konvencijata veli deka pridobivkite od Konvenci­
jata ”se pro{iruvaat do site delovi na federalnite dr`avi, bez o­­
grani~uvawe ili isklu~ok.“ Vo nekoi federalni dr`avi, prvi~nata
odgovornost i mo}ta za prakti~no priemnuvawe na izvesni pridobivki
od Konvencijata, bi mo`elo da ostane vo provinciite ili ustavnite
edinici. Potfrluvaweto vo sproveduvaweto na taa mo} bi mo`ela da
ja dovede dr`avata, vo celina, da potfrli vo (da gi prekr{i) svoite
me|unarodni obvrski. Ne e prifatliva odbranata deka centralniot
dr`aven aparat nemal formalna mo} vo tie oblasti. Ovaa pridobiv-
ka navistina nudi nekoi mo`nosti, otkako lokalnite ili dr`avnite
zakonodavci bi gi sprovele svoite zakoni i drugite incijativi, vo
oblasta na svoite kompetencii, da im se dade efekt na pridobivkite
od Konvencijata, dodavaj}i im gi na drugite merki {to centralniot
dr`aven aparat gi sproveduva.

76 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


GLAVA [EST
6
Od odredbi do praktika:
sproveduva}i ja Konvencijata

Zakonite samite po sebe nema da osiguraat deka licata so hen­


dikep mo`at da gi u`ivaat svoite ~ovekovi prava. Dr`avite }
e imaat potreba od formulirawe efektivna kontrola (regula­
tiva) i programi koi pridobivkite od Konvencijata }e gi pre­
to­~at vo praktika {to }e ima vlijanie vrz `ivotite na licata
so hendikep.
Za licata so hendikep, kako i za site lica, otrflaweto (od-
bivaweto) na koe bilo pravo mo`e da dovede do otfrlawe na
dru­gi prava i mo`nosti vo tekot na nivniot `ivot. Za da se
i­lustrira ovaa poenta, pet pridobivki od Konvencijata se na-
glaseni podolu. Jasno e poka`ana vrskata pome|u habitacijata
i rehabilitacijata (~len 26), pristapnosta (~len 9), obrazova­
ni­eto (~len 24), rabotata (~len 27) i delovnata sposobnost
(~len 12). Da ne bide sfateno kako sugestija, no kako i da e, na
ovie pet oblasti treba da im se dade prioritet pred drugite
od­redbi od Konvencijata. Vo sprotivno, otkako pravata se vo
so­odnos, dr`avata treba da nastojuva da gi sprovede oddelnite
odredbi od Konvencijata naedna{.

Habilitacija i rehabilitacija
Kako dete, rodeno slepo, u~i da `ivee kako aktiven ~len na
op{testvoto? Kako mlado mom~e koe se zdobiva so te{ki pov-
redi na r’betniot stolb vo nesre}a i ja gubi sposobnosta da
~ekori, im se prilagoduva na svoite novi okolnosti? Kako ma-
jka {to gi gubi svoite noze vo rudnik prodol`uva i natamu da
raboti i da rakovodi so semejstvoto?
Habilitacijata (prilagoduvaweto, priviknuvaweto) i reha-
bilitacijata (~len 26) se prvite kriti~ni ~ekori vo osiguru-
vaweto deka licata so hendikep se sposobni da vodat nezavisen
`ivot (~len 19), deka se mobilni vo op{testvoto (~len 20) i de­

77
ka se kadarni da go postignat (ostvarat) celiot svoj potencijal. Niz
ovie procesi, licata so hendikep baraat i razvivaat ve{tini {to }e
gi osposobat da rabotat i da zarabotuvaat prihodi, donesuvaat odlu-
ki, da pridonesuvaat vo op{testvoto i da gi u`ivaat site drugi prava
podrobno pretstaveni vo Konvencijata.

Habilitacijata vklu~uva u~ewe na ve{tini koi go osposobuvaat li-


ceto da funkcionira vo op{testvoto. Ovie vidovi programi obi~no
celat kon decata koi se rodeni so hendikep. Rehabilitacijata zna~i
obnovuvawe na kapacitetot i sposobnosta. Ova generalno se odnesuva
na vozrasnite koi mora povtorno da mu se prilagodat na op{testvoto,
po zdobivaweto so hendikep.

Habilitacijata i rehabilitacijata se voobi~aeno procesi so ogra­


ni­~eno traewe, “skroeni” spored liceto. Tie podrazbiraat ureduva­we
na celi {to treba da se postignat so koordinirana poddr{ka od pro­
fesionalci i, po mo`nost, u~estvo na ~lenovi od semejstvoto i blis­
kite prijateli. Habilitacijata i rehabilitacijata mo`e da opfatat
i lekarstva, psiholo{ka, socijalna i rabotna poddr{ka. Bez korista
od ovie intervencii, licata so hendikep verojatno ne bi bile kadarni
da gi ostvarat svoite prava na pristapnost, obrazovanie i rabota.

Rehabilitacija vo zaednica

Rehabilitacija (bazirana) vo zaednica (RBZ) e pristap koj e sproveden vo pove}e


od 90 dr`avi, {irum svetot. Taa e del od strategijata za op{tiot (generalniot)
razvoj na zaednicata ~ija{to cel e namaluvawe na siroma{tijata, izedna~uvawe
na mo`nostite i vklu~uvawe na licata so hendikep vo op{testvoto. Bidej}i za­
ed­nicite se razlikuvaat vo socio-ekonomskite uslovi, terenot (teritorijata),
kulturata i politi~kiot sistem, ne e mo`no da postoi eden model na RBZ {to e
primenliv {irum svetot. Rehabilitacijata (bazirana) vo zaednicata e, poradi
toa, fleksibilna, dinami~na i prilagodliva strategija koja opfa}a pristapnost
do zdravstvenata gri`a, obrazovanieto i rabotnite obuki proektite za generi­
ra­we prihodi i u~estvoto vo zaednicata i inkluzija.
Rehabilitacijata (bazirana) vo zaednicata dejstvuva vo i okolu zaednicata. Taa
se sproveduva so kombinirani napori na licata so hendikep, nivnite semejstva,
organizacii i zaednicata, kako i na povikanite (revevantnite) dr`avni i nevla-
dini organizacii koi dejstvuvaat vo razvojniot sektor.
SZO, MOT, UNESKO, me|unarodnite nevladini organizacii so obemno iskus­
tvo vo hendikepot i razvojot, kako i organizaciite na licata so hendikep,
raz­vi­vaat nasoki za toa kako RBZ mo`e da im pomogne na licata so hendikep
da gi ostvarat svoite prava i se promovira po~ituvaweto na nivnoto, vrodeno
dostoinstvo.

78 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Pristapnost
Vo sekoe op{testvo postojat nebroeni pre~ki i barieri, po~nuvaj}i
od skalite po koi ne mo`eme da se iska~ime, do znacite {to ne mo`eme
da gi pro~itame {to licata so hendikep gi odvra}a od mo`nosta ce-
losno da gi `iveat svoite `ivoti. Pristapnosta (~len 9) opfa}a obez-
beduvawe ednakov pristap do javnite objekti i uslugite vo zaednicata,
za site ~lenovi od op{testvoto, vklu~uvaj}i gi i licata so hendikep.
Toa e vode~ki princip na Konvencijata (~len 4) i va`i za site oblas-
ti vo koi se sproveduva. Iako nekoi od uslovite od Konvencijata {to
se odnesuvaat na pristapnosta mo`e da bidat skapi za da bidat brzo
primeneti, postojat i niza eftini, {to ne baraat skapa tehnologija, a
}e dadat brza, neposredna korist (pridobivka).
Na primer, obezbeduvaweto pristapnost do informaciite mo`e da
bide relativno eftino a vo ogromna merka da go podobri `ivotot na
licata so hendikep, bez ogled dali se raboti za ~itawe na cenovnikot,
vleguvaweto vo hol za da se u~estvuva na nekoja sredba, razbirawe-
to na rasporedot na vozewe na nekoj avtobus ili prebaruvaweto po
internet stranite. Televizijata e sfatena kako su{tinski izvor na
informacii i kako trkalo za pristap (vlez) vo kulturnite i sports-
kite nastani. Parlamentarcite, vo sorabotka so mediumite, mo`at
da rabotat na toa da gi napravat televiziskite programi dostapni za
edinkite so o{teten sluh i za povozrasnite, so nabavka na sinhro-
nizirani tekstovi ili na titlovi. Ovie merki se ve}e prifateni vo
pove}e od 30 dr`avi {irum svetot

Pristapnosta i internetot
Internetot mo`e da sozdade mo`nosti za sekogo; sepak, pogolemiot del od tie
mo`­nosti ne im se dostapni na licata so hendikep. Kon krajot od 2006 godina, ne­­-
koi od vode~kite 100 internet strani (portali) vo 20 zemji, stanaa dostapni vo so ­
glasnost so me|unarodnite nasoki {to gi vostanovi Svetskiot internet konzor-
cium (SIK). Prebaruvaweto po internet stranite gi opfati onie {to se foku-
sirani vrz patuvawe, finansii, dr`avni (vladini) pra{awa i proda`bata na malo.
Istra`uvaweto poka`a deka pove}eto od internet stranite ne gi zadovoluvaat
me|unarodnite standardi za pristapnost (dostapnost); vsu{nost, samo 3 od 100
internet strani zadovolile minimum od standardite za pristapnost. Dodeka
ne­koi od internet stranite bi mo`ele lesno da im se prilagodat na licata so
hendikep, za pove}eto e potrebna poobemna rabota.
Praveweto informati~ki tehnologii {to se pristapni za licata so hendikep,
ne e samo pra{awe na ~ovekovi prava; toa isto taka zna~i dobar sens za biznis.
Istra`uvaweto poka`uva deka pristapnite internet-strani se rangirani povi-
soko na listite za posetenost, mo`at da za{tedat tro{oci za nivno odr`uvawe
i privlekuvaat firmi koi so toa im stanuvaat dostapni na po{irok krug na
potro{uva~i.

GLAVA 6: OD ODREDBI DO PRAKTIKI: SPROVEDUVA]I JA KONVENCIJATA 79


Sli~no na toa, internetot obezbeduva su{tinska vrska do obrazo­
va­nieto, mo`nostite za vrabotuvawe, novostite i informaciite za
zdravstvena gri`a, i e kanal za gra|ansko u~estvo i sociajlno vmre­
`u­vawe. Licata koi nemaat pristap do internet se, do izvesen ste-
pen, li{eni od mo`nostite socijalno da se vklu~at. Koga internet
stranite se osmisleni spored nasokite (upatstvata) za pristapnost,
si­te nivni korisnici imaat izedna~en pristap do informaciite {to
se dostapni na internet. Iako nekolku dr`avi vo momentov insisti-
raat na toa makar dr`avnite portali da bidat dostapni za licata so
hendikep, pove}eto svetski internet strani (portali) ostanuvaat i
natamu nepristapni za niv. (videte ja prethodnata ramka).
Pristapot od informacii e isto taka su{tinski i pri re{avawe
(sproveduvawe) itni pra{awa. Neodamne{nite prirodni katastrofi
{irum svetot poka`aa deka licata so hendikep ne dobivaat poddr{ka

@ivotot da se napravi pristapen


Fizi~ka sredina
Od pristapnata fizi~ka sredina korist ima sekoj, a ne samo licata so hendikep.
Konvencijata veli deka merkite {to treba da se prezemat zaradi otstranuvawe
na pre~kite i pote{kotiite vo uslovite pred i nadvor od domot, vklu~uvaj}i
gi u~ili{tata, medicinskite objekti i rabotnite mesta (~len 9 (1) (a) ). Ova gi
vklu~uva ne samo objektite (zgradite) tuku i patekite, preminite i pre~kite {to
go ote`nuvaat pe{a~kiot soobra}aj. So vreme, site novi gradbi (konstrukcii)
tre­ba da se bazirani vrz dizajn {to opfa}a prilagoduvawe za licata so hendikep.
Svetskata banka utvrdi deka tro{ocite (vkupnoto ~inewe na gradeweto), ako ovie
raboti se zemeni vo vid u{te pri konstruiraweto, e minimalno. Osven toa, utvr­
deno e deka dopolnuvawata so elementite za pristapnost pri gradbata iznesuvaat
pomalku od 1 (eden) procent od vkupnite tro{oci za gradbata.
Javni objekti i uslugi
Konvencijata bara od dr`avite da utvrdat terk za osiguruvawe na celosnoto u­­
~es­tvo vo op{testvoto za licata so hendikep preku razvoj na nasoki-vodilki za
pristapni javni objekti (uslovi) i uslugi (~len 9 (2) (a) ). Pristapnosta mo`e da
bara obezbeduvawe rampi vo dr`avnite objekti, oznaki na Braevo pismo, pristapni
toaleti, kako i tolkuva~i na gestoven jazik ili titluvawe na dr`avnata televizi­
ja. Ovie nasoki-vodilki treba da bidat osmisleni niz konsultacija so licata so
hendikep i/ili organizaciite {to niv gi pretstavuvaat (zastapuvaat).
Prevoz
Prevozot, vklu~uvaj}i go vozdu{niot, `elezni~kiot, avtobuskiot i taksi prevo-
zot, e od vitalno zna~ewe za nezavisen `ivot. Mnogupati, na licata so hendikep,
osobeno na onie koi imaat pote{kotii so vidot ili ote`nato dvi`ewe, im e
od­zemena pristapnosta do klu~nite slu`bi (servisi, uslugi) i se, poradi toa,
onevozmo`eni da posetuvaat u~ili{ta, da najdat vrabotuvawe ili da koristat
nekoj medicinski tretman.

80 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


na isto nivo na koe poddr{kata ja “Koga na slepite lica vo
do­bivaat koj bilo drug vo tekot na svetot im davate pristap do
tie katastrofi. Konvencijata gi po­ informaciite na navremen i
efikasen na~in, i vo format
vi­kuva dr`avite da gi razvijat (una-
koj tie go ~itaat, razbiraat i
pre­dat) merkite vo slu~ai na uslugi­ vospriemaat, ste zagarantirale
te {to gi obezbeduva vo nepogodi (vo deka }e napravite ogromen pri-
it­ni slu~ai) (~len 9 (1)(b)). Ispra} dones za zaednicite na slepite
aweto napi{ani poraki mnogu brzo lu|e nasekade vo svetot.”
stana eden od najprifatlivite (naj­ Don Breda,
preferirani) na~ini za komuni­ka­ IT specijalist so o{teten vid (SAD)
cija na gluvite lica. Kako i da e,
slu`bite za itni slu~ai vo pove}eto
zemji ne mo`at da komuniciraat preku napi{ani poraki poradi toa
{to ne se poklopuva nivniot komunikaciski protokol.
Vo pove}eto zemji ne postojat zakoni za obezbeduvawe informacii
vo pristapna forma, kakvo {to e Braevoto pismo, audio forma ili
so znakoven jazik ili preku osmisluvawe pristapni internet strani.
^esto, duri i tamu kade postojat zakoni, tie ne se preto~eni vo te­
kovni uslugi. Konvencijata bara od dr`avite da vovedat soodvetni
zakoni i sredstva za osiguruvawe deka na licata so hendikep im se
dostapni informaciite {to gi zasegaat nivnite `ivoti (~len 9 (1)
(a) i (2) (g) ).

Obrazovanie
Postojat mnogu mo`ni pre~ki za licata so hendikep vo {kolstvo­
to (obrazovanieto), osobeno vo zemjite vo razvoj. Ova opfa}a:

POTSETNIK ZA PRATENICI

Kako mo`am da napravam op{testvoto da e popristapno


Pro{etajte vo va{ata lokalna zaednica i nabquduvajte kolku pre~ki pos-
tojat, po~nuvaj}i od skalite vo zgradite, nedostig od premini ili oznaki so
Braevo pismo i sli~no.
Utvrdete dali dr`avnite materijali se staveni na raspolagawe i vo drugi
formati/formi {to im se pristapni na licata so hendikep.
Pregledajte kolku se pristapni objektite i uslugite.
Uverete se deka so dr`avnite planovi se opfateni i finansiski sredstva za
lica so hendikep.
Konsultirajte se so lica so hendikep i nivni organizacii za toa kakvi
~ekori }e prezemete zaradi podobruvawe na pristapnosta.

GLAVA 6: OD ODREDBI DO PRAKTIKI: SPROVEDUVA]I JA KONVENCIJATA 81


Siroma{tija
U~ili{ta so pregolem broj u~enici
Nedostig od obu~en nastaven kadar
Nedostig od razumno prilagoduvawe i poddr{ka za
studentite so hendikep
Nepristapno obrazovanie
Lo{ ili nepristapen prevoz (transport)
Socijalna stigma i nedostig od bliskost vo u~ili{noto
opkru`uvawe.
Tekovnite procenki velat deka tempoto so koe deca so hendikep se
zapi{uvaat na u~ili{te vo dr`avite vo razvoj e na nisko nivo i vk-
upno iznesuva 1 do 3 procenti; zna~i, 98 otsto, vo prosek, od vkupniot
broj decata so hendikep, ne odat voop{to vo u~ili{te i se nepisme-
ni. Poradi vakviot ogromen broj na deca so hendikep koi ne odat vo
u~ili{te, mileniumskata razvojna cel za postigawe univerzalno os-
novno obrazovanie }e ostane nedosti`na. Kako i da e, istra`uvawata
poka`uvaat deka decata, vklu~uvaj}i gi i onie so zna~itelen hendikep
koi se vklu~eni vo redovnoto obrazovanie, poverojatno e deka }e go
zavr{at obrazovanieto, }e prodol`at vo sredno, }e imaat obuka, }e naj­
dat vrabotuvawe i }e ostvarat dobri
“Imam visoki rezultati od
ispitite vo sporedba so site prihodi, stanuvaj}i aktivni ~leno­vi
drugi studenti od istata na nivnite zaednici.
godi{na grupa kako jas, koja Konvencijata pokriva mnogu aspek­
bev vo specijalno u~ili{te; ti od obrazovanieto, od razli~ni pe-
i ne deka sum najpametna, riodi od `ivotot (~len 24). Nejzin
tuku zaradi mo`nostite {to
prioritet e da gi ohrabri decata so
gi imav i mo`nostite {to
mi bea dadeni. ”
hendikep da odat na u~ili{te, na site
stepeni od obrazovanieto (~len 24 (2)
Lucija Belini, (a) ). Konvencijata veli deka najdobar
student so o{teten vid
(Obedineto kralstvo) na~in ova da se postigne e da se foku-
sirame vrz najdobrite interesi za de-
teto ((~len 24 (2) (b) ). Taa isto taka uka`uva na obrazovnite potrebi
na ogromen broj vozrasni so hendikep koi se ne{koluvani ili nedo-
volno {koluvani poradi nedostigot od mo`nosti ili pristap koga
bile deca. Konvencijata isto taka ja poso~uva va`nosta na u~eweto
vo tekot na `ivotot (do`ivotno u~ewe) (~len 24 (5) ), vklu~utelno i
za onie vozrasni koi se zdobile so hendikep i koi, poradi toa, sakaat
ili imaat potreba od natamo{no obrazovanie za da ja o~uvaat svojata
rabotna sposobnost, vklu~uvaj}i gi i rabotnite treninzi (obuki) i
programite za univerzitetsko obrazovanie.
82 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
Gledi{teto za obrazovanie {to go promovira Konvencijata se bazi­
ra vrz raste~ko telo na evidencija koe poka`uva deka inkluzivnoto
o­brazovanie ne samo {to obezbeduva najdobro obrazovno opkru`uvawe,
vklu~uvaj}i gi i decata so intelektualna popre~enost, tuku pomaga i da
se razbijat predrasudite i da se nadminat stereotipiite. Ova gledi{te
pomaga da se sozdade op{testvo koe so dobra volja go prifa}a hendike-
pot namesto da se pla{i od nego. Koga deca so ili bez hendikep rastat
zaedno i u~at eden do drug, vo isto u~ili{te, tie podobro se razbiraat
pome|u sebe i gradat pogolema po~it ednite kon drugite.
Preodot od u~ili{en sistem {to se potpira vrz specijalno obra-
zovanie na inkluziven sistem, bara vnimatelno da bide planiran i
sproveden za da gi za{titi potrebite i najdobrite interesi na deteto.
Poddr{kata od roditelite, voda~ite na zaednicata i nastavnicite e
preduslov. Za da bide inkluziven, obrazovniot sistem treba:
Da obezbedi adekvatna oprema i nastavni materijali za lica so
hen­dikep;
Da se prilagodat nastavnite metodi i programa {to gi opfa}aat
po­trebite na site deca i studenti, vklu~uvaj}i gi i tie so hendi­
kep, i da go promoviraat prifa}aweto i razli~nosta;
Da se obu~i celiot nastaven kadar za dr`ewe nastava vo inlkluziv­
ni u~ilnici i da go ohrabrat da si pomagaat me|usebno;
Da obezbedi {iroka paleta poddr{ka {to vo najgolema mo`na
mer­ka gi presretnuva razli~nite potrebi na site u~enici, vklu­
~uvaj}i gi i onie so hendikep, i

Nadvor od obrazovniot sistem


Pristapot do obrazovanieto nema vrska samo so samiot obrazoven sistem.
Duri i ako u~ili{teto dozvoli da im se priklu~i dete so hendikep, nedostigot od
pristapen prevoz mo`e da napravi zaminuvaweto na u~ili{te da bide te{ko ili
nemo`no. Ponekoga{ i samoto u~ili{te mo`e da bide nepristapno. Promenata na
fizi~kata infrastruktura mo`e da se ~ini obeshrabruva~ka (zastra{uva~ka), no
ne mora da bide taka. So vreme, kako {to zgradite treba da bidat renovirani, bi
mo`ele da bidat i dogradeni, za da se vklu~at elementite za pristapnost.
Vo idnina, treba da bide uslov site novi objekti, vklu~uvaj}i gi i obrazovnite,
da bidat pristapni. Ova vklu~uva ne samo zdanija {to davaat mo`nost vo niv da
vle­zat i korisnici na koli~ki, tuku i ne{ta kako signalizacija so Braevo pismo
ili soodveten lift za onie so o{teten vid. ^ineweto na vklu~uvaweto na vakvi
e­lementi na pristapnost vo peridot na konstrukcija i gradewe mo`e da bide mini-
malno, spored studiite koi poka`uvaat deka vakvo prilagoduvawe gi zgolemuva
tro­{ocite na gradeweto samo za eden (1) procent.

GLAVA 6: OD ODREDBI DO PRAKTIKI: SPROVEDUVA]I JA KONVENCIJATA 83


Da go olesni izu~uvaweto na Braevata azbuka i na znakovniot ja­­­
zik taka {to decata {to se so o{teten vid, sluh ili so kom­bi­­
na­cija od dvete o{tetuvawa, imaat pristap do obrazova­ni­eto i
mo­`at da komuniciraat.
Cenata na inkluzivnoto obrazovanie
Inkluzijata ~esto se zamisluva kako osobeno skapo, neprakti~no,
neodr`livo ili strogo pra{awe na licata so hendikep. Kako i da e,
ne site pozitivni merki se skapi. Nekolku dr`avi ve}e imaat usvoeno
programa za tro{ocite za efektivnosta za da ja promoviraat inkluz-
ivnosta so ograni~eni resursi. Dr`avite bi trebalo da gi upotrebat
raspolo`ivite resursi, da se fokusiraat na postigaweto jasni celi i
da ja osiguraat odr`livosta na inkluzivnoto obrazovanie, so fondo­
vi za kratok, sreden i dolg period. Namaluvaweto na fondovite za
inkluzivnoto obrazovanie ima neposakuvani posledici ne samo za li­
ca, tuku i za samata inkluzivna strategija, vo celost.
Inkluzivnoto obrazovno ureduvawe se, generalno, poeftini ot­
kol­ku segregiranite sistemi. Ova sogleduvawe e vo soodnos so zabe­
le{kata deka samiot integriran obrazoven sistem e poeftin otkol­ku
dva posebni, oddelni obrazovni sistemi. Oddelniot obrazoven sis­

POTSETNIK ZA PRATENICI

Kako mo`am da pomognam za obrazovanieto da


bide poinkluzivno
Da se dostavat (distribuiraat) inkluzivno-obrazovni metodologii kako
sostaven del od programite za obuka na nastavnicite
Da se ohrabrat licata so hendikep da se obu~uvaat za nastavnici
Da se upotrebat tehnologiite za piramidalna obuka na nastavnicite koi,
edna{ obu~eni spored metodologiite za inkluzivno obrazovanie, }e obu~at
drugi nastavnici
Da se promoviraat programite za drugar~e-tutor spored koi u~enicite od
povisokite klasovi im pomagaat na pomladite u~enici
Da se promovira partnerski odnos pome|u u~ili{tata i roditelite
Da se povrzat postojnata rehabilitaciona mre`a vo zaednicata so inici-
jativite za inkluzivno obrazovanie
Da se osigura deka e prezemeno razumno prilagoduvawe vo detskoto
opkru`uvawe
Postojnite specijalni u~ili{ta da se pretvorat vo resursni centri
Da se uredat mehanizmi za izvestuvawe od sledeweto i nabquduvaweto na
zapi{uvaweto na decata so hendikep vo u~ili{te

84 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


tem bara tro{oci za rakovodewe i administracija. Prevozot, isto
ta­ka, e poeftin, bidej}i ureduvaweto na oddelnite sistemi obi~no
vklu~uva lica od po{irko geografsko podra~je (od pogolema teri-
torija). Iskustvoto poka`a deka od 80 do 90 procenti od decata so
posebni obrazovni potrebi, vklu~uvaj}i gi i decata so intelektualna
popre~enost, bi mo`ele lesno da se vklopat vo regularnite u~ili{ta
i u~ilnici, se dodeka postoi osnovna poddr{ka za nivnata inkluzija.
Rabota i vrabotuvawe
Vrabotuvaweto (~len 27) dava mnogu mo`nosti za socijalno u~es­
tvo, od ekonomskata nezavisnost, preku oformuvaweto semejstvo,
s# do ~uvstvoto za pridones vo nacionalnata ekonomija. No vo sekoe
op{testvo licata so hendikep ne se celosno integrirani na pazarot na
trudot. Vo pogolemiot broj, pove}eto od licata so hendikep se nevrabo-
teni i gi odvra}aat od toa aktivno da baraat rabota. Pome|u onie koi
rabotat, mnogumina se pod nivniot raboten anga`man, plateni se pod
minimumot i rabotat pod svojot kapacitet. Ovoj nedostig od ekonom-
sko u~estvo ima zna~ajna posledica vrz `ivotot na licata so hendikep
koi, poradi toa se onevozmo`eni da dostignat soodveten `ivoten stan-
dard (~len 28) i da `iveat nezavisno vo zaednicata (~len 19).
Vo site regioni od svetot, postoi vidliva praznina pome|u rabot-
nite uslovi i trendot na vrabotuvawe na licata so hendikep i onie
na licata bez hendikep. Premnogu ~esto, licata so hendikep se zavis-
ni od milosrdie, podaroci i beneficii, namesto od celesoobrazno
vrabotuvawe.
Rabotodava~ite ~esto imaat otpor kon vrabotuvawe na lica so hen-
dikep ili prosto gi otfrlaat nivnite molbi za rabota, ubedeni deka
tie nema da se sposobni da gi ostvarat svoite rabotni zada~i i/ili
deka }e bide preskapo da gi vrabotat. Korenite na ova odnesuvawe se
vo stravot i stereotipiite, i mnogu pove}e vnimanie posvetuva na hen-
dikepot na licata, otkolku na nejzinite sposobnosti. Empiriskite
podatoci, kako i da e, poka`uvaat deka licata so hendikep imaat povi­
sok stepen na rabotni performansi i izdr`livost, kako i pogolema
redovnost, otkolku nivnite kolegi bez hendikep. I kako dopolnuvawe,
~ineweto na prilagoduvaweto kon rabotnicite so hendikep e ~esto
mi­nimalno, ili duri i voop{to ne se baraat posebni prilagoduvawa.
Istra`uvawata poka`uvaat deka pridobivkite {to gi imaat onie
koi vrabotuvaat lica so hendikep se zgolemuvaat, vklu~uvaj}i i una­
preduvawe na rabotnata sredina i zgolemuvawe na raspolo`enieto na
mu{teriite (potro{uva~ite).

GLAVA 6: OD ODREDBI DO PRAKTIKI: SPROVEDUVA]I JA KONVENCIJATA 85


Vo dr`avite vo razvoj, pove}eto od rabotnicite so hendikep se vra­
boteni vo neoficijalniot sektor (sivata ekonomija), vo koj za{ti­
ta­ta na vrabotenite e ograni~ena i vrabotuvaweto e nepostojano. Se
procenuva deka pome|u polovina i tri ~etvrtini od vrabotenite vo
neagrarnite dejnosti vo zemjite vo razvoj se vraboteni na crno (vo
sivata ekonomija). Vo Afrika, procentot na takvi vrabotuvawa se
dvi­`i od 48 vo Severna Afrika do 78 procenti vo pustinskiot del
od Afrika. Samovrabotuvaweto nadvor od zemjodelstvoto zafa}a od
60 do 70 procenti vo sivata ekonomija. @enite so hendikep se duri i
poretko vrabotuvani i imaat pomali prihodi koga se vraboteni.
Mnogu dr`avi nemaat zakonodavstvo so koe bi gi promovirale i za­
{­titile pravata na rabotnicite so hendikep. Ova dava prostor za dis-
kriminacija kon licata so hendikep vo rabotnite sredini, spre~uvaj}
i go nivniot vlez na pazarot na trudot. Korenite na nivnoto otsustvo
od ekonomijata se nao|aat, isto taka vo nedostigot od obrazovanie i
mo`nostite za obuka {to na licata so hendikep im se staveni na raspo-
lagawe na pomlada vozrast.
Sproveduvaweto vo praktika na uslovite za rabota i vrabotuvawe
od Konvencijata, }e zasegne direktno vo prosek okolu 470 milioni ma­
`i i `eni na rabotna vozrast so hendikep. Konvencijata gi nabrojuva
obvrskite na dr`avite za da gi osiguraat legalnite (zakonskite) prava
na licata so hendikep na zarabotuvawe za `ivot preku rabota {to tie
dobrovolno ja odbiraat ili ja prifa}aat, kako i da ja zabranat dis-
kriminacijata vrz osnov na hendikep vo site formi na vrabotuvawe
(~len 27) (1) ). Dodeka go promovira otvoraweto na pazarot na trudot
za licata so hendikep, Konvencijata ja sogleduva i va`nosta na samo-
vrabotuvaweto, koe e osobeno zna~ajno vo zemjite vo razvoj (~len 27
(1) (f) ). Konvencijata isto taka podrazbira i razumno prilagoduvawe
(~len 27 (1) (i)) i promovira politiki i programi, vklu~uvaj}i gi i
afirmativnite dejstvija (merki) koi gi ohrabruvaat rabotodava~ite

Kako pristapot do obrazovanie i transportot


vlijae vrz pristapot do vrabotuvawe
Koga licata so hendikep ne se integrirani vo politikite i planiraweto vr­
za­no za prevozot, fizi~kata infrastruktura i obrazovniot sistem, tie se ~esto
is­klu~eni od mo`nostite za vrabotuvawe. Duri i ako nekoi rabotni mesta im se na
raspolagawe na licata so hendikep, tie samite mo`e da otkrijat drugi prepreki vo
vrabotuvaweto: mo`ebi nemaat soodvetno obrazovanie; mo`ebi nemaat pristap do
konkursot za vrabotuvawe vo soodvetni formati, ili, mo`ebi ne postoi pristapen
prevoz do i od rabotnoto mesto. Site ovie faktori mo`e da gi odvratat licata so
hendikep od baraweto rabota.

86 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Obezbeduvawe na mo`nosti za vrabotuvawe
Hendikepot ponekoga{ mo`e da ja zasegne sposobnosta na liceto da “ja isturka”
rabotata na voobi~aen ili o~ekuvan na~in. Obvrskata da se prezeme razumno prila­
go­duvawe, i toa vo zavisnost od slu~aj do slu~aj, ili pravoto da im se prilagodi, e
vklu~eno (opfateno) so uslovite od Konvencijata za rabota i vrabotuvawe.
Uslovite za razumno prilagoduvawe vo kontekst na vrabotuvaweto se prifateni
vo razli~ni delovi od svetot, no }e bidat novi za mnogu dr`avi. I rabotodava~ite i
vrabotenite mo`e da imaat potreba od vodi~i (vodilki) i pomo{ vo uvtrduvaweto na
toa kakvo razumno prilagoduvawe e potrebno.
Pozitivnite dejstvija-merki, kakvi {to se kvotite za vrabotuvawe, baraat da se
promovira ednakva mo`nost i celta kon nadminuvawe na strukturalnite pote{kotii
(ote`uva~ki okolnosti) {to tangiraat opredelena grupa. Za razlika od razumnoto
prilagoduvawe, namerata na vakvite merki ne e presretnuvawe na poedine~ni potre-
bi. Pozitivnite dejstvija-merki se privremeni i namerata im e da trajat se dodeka
ne se nadminat strukturalnite pote{kotii (ote`nuva~ki okolnosti), ili po pat na
kompenzacija ili preku sozdavawe na soodveten sistem

da vrabotat lica so hendikep (~len 27 (1) (h)).


Iako ~esto pod rabotodava~i se misli na privaten subjekt, vo mnogu
zemji, osobeno vo onie vo razvoj, Vladata e “rabotodava~” po izbor i na-
jgolem rabotodava~. Bidej}i Konvencijata bara od dr`avite da preze-
mat razumno prilagoduvawe za vrabotuvawe na pogolem broj lica so hen-
dikep koi baraat rabota na site ramni{ta, dr`avata mo`e da poslu`i
kako model za rabotodava~ite od privatniot sektor.
Mnogu zemji praktikuvaat kvota pri vrabotuvawe za lica so hendi­
kep, barem za rabotni mesta vo javniot sektor. Ovie kvoti se dvi`at
od 2 do 7 procenti, no procentot na onie koi se pridru`uvaat kon toa
se generalno niski, pome|u 50 i 70 procenti. Kvotite obi~no se odne-
suvaat na sredni i golemi pretprijatija i obi~no se kaznuvaat ne-ko-
operativnite pretprijatija (onie koi ne se pridr`uvaat kon kvotite).
Bidej}i vakvite kazni ne go podobrile pridr`uvaweto (kon kvotite),
tie ovozmo`uvaat dopolnitelni sredstva koi obi~no se tro{at na pro-
grami za vrabotuvawe na lica so hendikep. Dr`avite bi mo`ele da im-
aat korist od osmisluvaweto programi “mostovi” za lica koi preo|aat
od socijalni za{titni {emi kon otvoreniot pazar na trudot.
Uslovite za rabota i vrabotuvawe od Konvencijata se odnesuvaat na
lica so hendikep od site ramni{ta na vrabotuvaweto, vklu~uvaj}i gi i
tie {to baraat rabota, koi napreduvaat vo vrabotuvaweto i onie koi
sakaat da gi zadr`at svoite rabotni mesta. Pravoto na u`ivawe na pra-
voto na za~lenuvawe vo rabotni~ki i sindikalni zdru`enija e isto taka
promovirano so konvencijata (~len 27 (1) (c)). Dr`avite obi~no se za-
konski obvrzani da osiguraat deka licata so hendikep ne se vo ropstvo

GLAVA 6: OD ODREDBI DO PRAKTIKI: SPROVEDUVA]I JA KONVENCIJATA 87


Biznisot vo poddr{ka na inkluzijata
”Biznis i hendikep“ e Evropska mre`a koja iznikna od grupa zdru`eni partne­ri
oformena vo tekot na evropskata godina na licata so hendikep vo 2003 godina. Ovaa
mre`a gi promovira inicijativite za inkluzija na licata so hendikep i ja ohrabruva
razmenata na idei pome|u stopanstvenicite (biznismenite) i licata so hendikep.
Biznis i hendikep e posvetena na inkluzijata na licata so hendikep vo site aspekti
od evropskoto op{testvo, osobeno kako vraboteni, potro{uva~i i lica koi pridone-
suvaat vo osmisluvaweto na politiki.
^lenovite na “Biznis i Hendikep” se voda~i vo svoite industriski granki. Tie
se fokusiraat na pra{awa vrzani za fizi~kata pristapnost, elektronskata pristap-
nost na uslugite i proizvodite i vrabotuvaweto. Osnova~i na “Biznis i hendikep” se
Adecco, Hewlett-Packard, IBM, Manpower, Microsoft i Schindler.

ili tretirani kako slugi i deka se za{titeni od prisilna i iznudena


ra­bota, na ednakva osnova so ostanatite (~len 27 (2) ).
Vo praktikata, dr`avite moraat da osiguraat deka licata so hendikep
podnesuvaat molbi za vrabotuvawe zaedno so onie bez hendikep, deka tie
se za{titeni od diskriminacija i deka tie imaat isti prava na rabotnoto
mesto kako i ostanatite i ednakvi mo`nosti za napreduvawe vo kariera-
ta. Dr`avite, rabotni~kite i sindikalnite zdru`enija, rabotodava~ite
i pretstavnicite na licata so hendikep mo`at da rabotata zaedno za da ja
osiguraat socijalnata i ekonomskata integracija na licata so hendikep.
Dejstvijata {to se prepora~uvaat }e variraat vo zavisnost od nivoto na
ekonomskiot razvoj na dr`avata.

POTSETNIK ZA PRATENICI

Kako mo`am da gi podobram perspektivite za


vrabotuvawe na licata so hendikep
Da se utvrdi dali sistemot na socijalnata korist (benefit) incidentno
sodr`i obeshrabruvawe za rabota. Vo nekoi situacii, sistemot na blago­
sostojba mo`e da gi obeshrabri licata so hendikep voop{to da baraat rabota.
Da se promovira rabotna rehabilitacija i drugite inkluzivni programi.
Da se olesni sorabotkata pome|i dr`avata (vladata), rabotodava~ite i
vrabotenite za da se napravi terk za programi za inkluzija na licata so
hendikep, kako i da go ohrabrat nivnoto prifa}awe (primena) kako vo
privatniot taka i vo javniot sektor. Forumot na rabotodava~ite na lica so
hendikep vo Velika Britanija e dobra primer za vakov vid na rabota.
Da se poddr`at organizacii na lica so hendikep vo nivnite napori da ja
zastapuvaat inkluzijata i izedna~eno rabotno opkru`uvawe.

88 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Konvencijata sogleduva i deka za mnogu lica so hendikep, vo zemjite
vo razvoj, samo-vrabotuvaweto ili mikrobiznisot mo`e da e prvoto,
a ponekoga{ mo`ebi i edinstvenoto re{enie. Dr`avite koi i se pri­
klu~uvaat na Konvencijata se zakonski obvrzani da promoviraat tak-
vi mo`nosti.
Od edna strana, dr`avata }e ima potreba od promocijata na vrabotu-
vaweto na licata so hendikep vo otvorenoto (oficijalnoto) stopan-
stvo, od druga pak, od nea }e se bara i licata so hendikep da gi vklu~i
i vo programite za mikrokreditirawe i za mikrofinansirawe i raz-
voj. Ovie programi ({emi) bile mnogu efikasni vo mnogu regioni vo
svetot, no ~esto zaboravale da gi vklu~at ili namerno gi isklu~uvale
licata so hendikep kako mo`ni korisnici.
Delovna sposobnost i donesuvaweto na odluki so poddr{ka
Zamislete ednostavno da vi bide odzemena delovnata sposobnost za
donesuvawe odluki, za potpi{uvawe dogovori, za glasawe, za odbrana na
svoite prava pred sudovite ili za izborot na medicinski tretman, samo
zatoa {to ste lice so hendikep. Za mnogu lica so hendikep, ova e fakt so
posledicite {to se od su{tinsko zna~ewe. Koga na liceto mu e odzemena
delovnata sposobnost, toa zna~i ne samo {to na liceto mu se odzemeni
pravata za ednakov tretman pred sudovite, tuku zna~i i “odzemena” spo-
sobnost da se brani i da gi u`iva i ostanatite ~ovekovi prava. Zastap-
nicite i staratelite {to dejstvuvaat za smetka i vo imeto na licata so
hendikep, potfrluvaat vo dejstvuvaweto vo interes na tie {to gi pret-
stavuvaat, a {to e u{te polo{o, tie ponekoga{ i gi zloupotrebuvaat
svoite pozicii na avtoriteti, kr{ej}i gi pravata na drugite.
^lenot 12 od Konvencijata sogleduva deka licata so hendikep imaat
delovna sposobnost na ednakva osnova so drugite. So drugi zborovi,
li­ceto ne mo`e da ja zagubi svojata delovna sposobnost za dejstvuvawe
samo poradi hendikepot. (Kako i da e, sekoj mo`e da ja zagubi delovna
sposobnost ako bide optu`en za zlostorstvo).
Konvencijata sogleduva deka nekoi lica so hendikep projavuvaat
potreba od pomo{ za da ja ostvarat svojata delovna sposobnost, taka
{to dr`avata mora da napravi s# {to mo`e za da gi poddr`i ovie lica
i da vovede za{titni merki nasproti zloupotrebata na taa poddr{ka.
Taa poddr{ka mo`e da e lice od doverba ili mre`a na lu|e; mo`e da e
zadol`itelno povremena ili za seto vreme.
So obezbedena poddr{ka pri donesuvaweto na odluki pretpostavka-
ta e sekoga{ vo korist na licata so hendikep koi }e bidat zasegnati so
odlukata. Edinkata e toj {to donesuva odluka; liceto {to ja dava pod­

GLAVA 6: OD ODREDBI DO PRAKTIKI: SPROVEDUVA]I JA KONVENCIJATA 89


Poddr`ano donesuvawe odluki vo praka
Britanskata provincija Kolumbija vo Kanada e edna od vode~kite juresdikcii
koga stanuva zbor za donesuvawe na odluki so poddr{ka vo zakonot, politikite i
praktikata. Liceto so hendikep mo`e da i dade “soglasnost za zastapuvawe” na mre`a
za poddr{ka. Soglasnosta e pokazatel (znak) za drugite, vklu~uvaj}i gi i doktorite,
finansiskite institucii i uslu`nite slu`bi (davatelite na uslugi), deka liceto ja
ovlastilo mre`ata da mu pomogne pri donesuvaweto odluki i da go zastapuva nego/
nea po izvesni pra{awa.
Edna od glavnite noviteti vo zakonodavstvoto e deka liceto so pozna~itelen hen-
dikep mo`e da i dade na mre`ata za poddr{ka soglasnost za pretstavuvawe, ed­nos­
tavno samo so iska`uvawe “doverba” kon poso~enite poddr`uva~i. Liceto nema potre-
ba od doka`uvawe na delovnata sposobnost spored voobi~aenite merila, kakvo {to
e poka`uvawe na sposobnosta od razbirawe na odnosnata informacija, od procenka/
blagodarnost za posledicite, od dejstvuvawe dobrovolno i komunikacija vrzana za od-
lukata nezavisno, so cel davawe vakva soglasnost.
Izvesen broj lica i mre`i na poddr{ka imaat vovedeno soglasnost za pretstavu-
vawe kako alternativa za staratelstvoto ili drugite formi pri donesuvaweto od-
luki. Resorsniot centar za soglanost za pretstavuvawe vo zaednicata pomaga pri raz-
vojot i oddr`livosta na poddr{kata preku obezbeduvawe na informacii, izdavawe na
publikacii, oddr`uvawe na rabotilnici i davawe na soveti. Isto taka Centarot go
nadgleduva registarot vo koj mre`ata mo`e da go objavi dovorot za drugite stranki
da go vidat, dokolku e toa pobarano pred sklu~uvawe na dovorot so liceto. Za pove}e
informacii videte na www.rarc.ca

dr{kata gi objasnuva ne{tata koga e potrebno i gi interpretira znac-


ite (simbolite, oznakite) i najdobrite re{enija (varijanti) za lice­
to / ona kon {to preferira liceto. Duri i koga liceto so hendikep
ima potreba od celosna poddr{ka, liceto koe {to ja dava poddr{kata
treba da mu ovozmo`i na individuata da ja izrazi negovata/ nejzinata
delovna sposobnost na najdobar na~in, soglasno `elbite na individu-
ata. Ova go razgrani~uva donesuvawe na odluki so poddr{ka od zame-
nata vo donesuvaweto odluki, kakvi {to se odnapred dadenite nasoki
i zakonskite mentori/drugari, koga zastapnik ili staratel ima sud-
sko ovlastuvawe (polnomo{no) za donesuvawe odluki za smetka i vo
ime na liceto so hendikep, bez pri toa da e neophodno da poka`e deka
tie odluki se vo najdobar interes na liceto ili deka se vo soglasnost
so negovite/nejzinite `elbi. Paragrafot 4 od ~lenot 12 uka`uva na
voveduvaweto na za{titnite mehanizmi od zloupotreba na ovie meha-
nizmi za poddr{ka.
Donesuvaweto na odluki so poddr{ka mo`e da ima mnogu formi.
Tie {to im pomagaat na nekoi lica mo`e da komuniciraat za nivnite
nameri kon drugite ili da mu pomognat na liceto da go razbere po-
nudeniot izbor. Ova mo`e da im pomogne na drugite da razberat deka

90 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


i liceto so pote`ok hendikep e isto taka li~nost so svoja istorija,
interesi i celi vo `ivotot i e nekoj koj e sposoben da ja ostvari (po­
s­tigne, praktikuva) svojata delovna sposobnost.
Postojat dobri modeli na mre`i za poddr{ka, no generalno ne
postoi jasna strate{ka ramka; s# u{te preovladuvaat zakonskite
starateli i praktiki na za{tita. Ponekoga{ e te{ko da se odbere
mre`ata za poddr{ka, osobeno koga liceto ne mo`e da utvrdi vo koe
lice ili grupa ima doverba.
Osven toa, na licata vo institucii im e odzemena poddr{kata, pa
duri i koga taa e stavena na raspolagawe. Vostanovuvaweto seopfat­
na mre`a na poddr{ka bara napori i finaiska poddr{ka, iako i pos-
tojniot model na staratelstvo mo`e podednakvo da ~inat. Poradi toa,
donesuvaweto odluki so poddr{ka mo`e da bide sfateno ka­ko preras­
predelba na resursite, no ne i kako dopolnitelen tro­{ok.

POTSETNIK ZA PRATENICI
[to mo`am da napravam za da osiguram deka licata so
hendikep ja praktikuvaat svojata delovna sposobnost
Konsultirajte se so gra|anskite organizacii za da se vidi dali donesu­vaweto
odluki so poddr{ka postoi vo va{iot delokrug
Prou~ete gi zakonite za staratelstvo i uvidete dali zakonite i glavnite
principi (strategii, planovi) go ovozmo`uvaat donesuvaweto na odluki so
poddr{ka i ja po~ituvaat delovnata sposobnost na licata so hendikep.
Podignete go pra{aweto za donesuvawe na odluki so poddr{ka i ohrabrete go
razvojot na programite za promocija na donesuvawe na odluki so poddr{ka vo
parlamentot.
Posetete gi psihijatriski ustanovi (institucii) i instituciite za lica so
hendikep za da vidite dali tamu postoi mre`a za poddr{ka.
Organizirajte javni sredbi vo svojot delokrug za da gi slu{nete iskustvata
na licata so hendikep vrzano za nivnata delovna sposobnost i poddr{ka.
Obezbedete primeri na dobra praktiki vo ostvaruvaweto na donesuvawe na
odluki so poddr{ka i da spodelete go so parlamentarcite od drugite zemji.
Osigurajte se deka parlamentarniot komitet za Konvencijata ja ima posta­ve­
no delovnata sposobnost na licata so hendikep i donesuvaweto na odluki so
poddr{ka vo svojata agenda.
Predlo`ete ravivawe na nacionalna mre`a za donesuvawe na odluki so pod­
dr{ka vo soglasnost so Konvencijata na Obedinetite Nacii.

GLAVA 6: OD ODREDBI DO PRAKTIKI: SPROVEDUVA]I JA KONVENCIJATA 91


92 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
G L A V A S ED M A
7
Sozdavawe nacionalni
institucii za implementacija i
monitoring na Konvencijata

Sproveduvaweto na Konvencijata ne bara samo soodvetno za­


konodavstvo i politiki, tuku i finansiski resursi i insti­tucii
{to imaat kapacitet za nejzino implementirawe i monitoring
na tie zakoni i politiki. Vsu{nost, ~lenot 33 od Konvenci-
jata bara od dr`avite ~lenki da vospostavat specifi~ni meha-
nizmi za da go zajaknat implementiraweto i monitoringot na
pravata na `enite, ma`ite i decata so hendikep na nacionalno
nivo. Konvencijata bara od dr`avite da:
Nazna~at edno ili pove}e kontakt lica vo samata vlada
za inplementacija na konvencijata
Vodat smetka za vostanovuvawe ili osmisluvawe na meha­
nizam za koordinacija vo ramkite na vladata za oles­nu­
vawe na potrebnoto dejstvo vo razli~ni sektori i na raz­
li~ni nivoa, kako i da
Vostanovat nezavisna ramka, kako na primer nacionalna
in­stitucija za ~ovekovi prava, za promovirawe i monito­
ring na sproveduvaweto na Konvencijata.
Konvencijata insistira na toa da gra|anskiot sektor, osobe­
no licata so hendikep i nivnite organizacii, celosno da u~es­t­
vu­vaat vo site aspekti vo ovoj proces za monitoring, isto kako
{to treba da bidat vklu~eni vo razvojot i sproveduvaweto na
politikite, programite i zakonite za sproveduvawe na Konven-
cijata.
Vo me|uvreme, nacionalnite sudovi i arbitra`i }e igraat
klu~na uloga vo osiguruvaweto deka pravata, opfateni so Kon-
vencijata, se za{titeni so zakon.

93
Kontaktni lica
Dodeka Konvencijata bara od dr`avite ~lenki da nazna~at eden ili
pove}e kontaktni lica vo vladata za raboti povrzani so inplementaci-
jata kako i vostanovuvaweto na mehanizmite za koordinacija vo vla-
data, istata ne ja opredeluva nitu formata nitu funkciite {to bi gi
imal ovoj element. Kako i da e, bidej}i nekoi drugi me|unarodni instru-
menti, vklu~uvaj}i ja Svetskata programa za akcija vo odnos na licata
“Klu~ot za uspeh na so hendikep i Standardnite pravila za
Konvencijata sekako }e bide izedna~uvawe na mo`nostite na lica-
efikasnata implementacija. ta so hendikep, ve}e barat vostanovu­
Konvencijata samata po sebe vawe na sli~ni elementi, golem broj na
e prili~no specifi~na i se zemji ve}e imaat vostanoveno kontakt­
odnesuva na dejstvijata {to ni tela ili mehanizmi za koordinaci-
treba da bidat prezemeni od ja.
Vladite za da se
implementira. ” Kontakt-lice mo`e da bide lice
Ambasador Don Mekkej,
ili oddel vo opredeleno ministerst-
Pretsedava~ na povremeniot vo ili grupa ministerstva, ili insti-
raboten Komitet (Nov Zeland) tucija na primer komisijata za hen-
dikep ili pak posebno ministerstvo,
na primer ministerstvo za ~ovekovi prava ili ministerstvo za lica
so hendikep ili pak, kombinacija od trite varijanti. Duri i ako ovie
tela ve}e postojat, }e treba istite da bidat revidirani za da mo`e da
se napravi koordinacija na implementacijata na konvencijata kako i
da se koordiniraat naporite na razli~nite sektori na lokalno, regi­
o­nalno i nacionalno nivo.
Koj model da se odbere treba da se ima predvid deka kontakt lice­
to ne treba da bide izolirano tuku naprotiv treba da igra vode~ka
u­loga vo koordinacijata na implementacijata na konvencijata. Zatoa,
treba da bide opremeno so soodvetni ~ove~ki i finansiski resursi,
da bide formirano so zakon ili podzakonski akt, da bide postojano
telo i da bide smesteno na najvisokoto vladino nivo.
Mehanizam za koordinacija
Konvencijata gi ohrabruva dr`avite da nazna~at, vo ramkite na
vla­data, mehanizmi za koordinacija na povrzanite dejstva vo razli~ni
sektori i na razli~ni nivoa vo vladata. Dra`vite mo`e da formiraat
vakvo telo ili da gi proveri postoe~kite mehanizmi, koi:
Treba da ima postojana struktura so soodvetna institucional­
no ureduvawe {to }e mu dozvoli da gi koordinira me|u-vladini­
te akteri.

94 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Funkciite na kontakt liceto

Da go sovetuva Pretsedatelot na dr`avata/Vladata, kreatorite na politikite


programite za vlijanieto i razvojot na politikite, zakonite, programite i
proektite koi imaat vlijanie vrz licata so hendikep;

Da gi koordinira aktivnostite na razli~nite ministerstva i sektori vo vrska


so povrzanosta na ~ovekovite prava i hendikepot;

Da gi koordinira aktivnostite za ~ovekovi prava i hendikep na nacionalno,


regionalno, centralno i lokalno nivo na dr`avata;

Da gi revidira strategiite i politikite so cel obezbeduvawe na po~ituvaweto


na pravata na licata so hendikep;

Da predlaga, revidira ili podnesuva amandmani za relevantnite zakoni;

Da raboti na podignuvawe na svesta vo Vladata za Konevencijata i fakultativ­


niot protokol;

Da se osigura deka e obezbeden prevod na konvencijata na nacionalniot jazik i


nejzino izdavawe vo dostapen format;

Da izraboti akciski plan za ratifikacija na konvencijata;

Da izraboti akciski plan za implementacija na konvencijata;

Da utvrdi plan za monitoring na implemntacijata na akciskiot plan za ~ove­


kovi prava i hendikep;

Da go koordinira podgotvuvaweto na nacionalniot osnoven i periodi~en iz­


ve{taj;

Da raboti na podignuvawe na svesta vo javnosta za pra{awa {to se odnesuvaat


na pravata na licata so hendikep;

Da raboti na gradewe na kapacitetite vo Vladata za pra{awata povrzani so


hendikepot;

Obezbeduvawe i koordinacija na sobiraweto na podatoci i obezbeduvawe na


statistika za efektivno programirawe na politikite i zakonite koi se odne-
suvaat na niv;

Da obezbedat u~estvo na licata so hendikep i nivnite participativni organi­


zacii vo kreiraweto na politiki i zakoni koi se odnesuvaat na niv;

Da gi ohrabrat licata so hendikep da u~estvuvaat vo organizaciite i gra|an­


skoto op{testvo, kako i da go ohrabrat sozdavaweto na organizacii na lica so
hendikep.

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 95


Da osigura usoglasuvawe na lokalno, regionalno i nacionalno
ni­vo; i
Da go osigura u~estvoto na licata so hendikep, organizaciite na
licata so hendikep i nevladinite organizacii so vostanovuva­
we postojan forum za debata so gra|anskiot sektor.
Razli~ni zakonodavstva imaat vospostaveno kontak lica i mehanizam
za koordinacija za da deluvaat kako posrednici, bilo pome|u Vladata i
na­cionalnite organizacii za ~ovekovi prava ili, {to e povoobi~aeno,
pome|u Vladata i licata i nivnite participativni organizacii. ^esto,
po­stojnite mehanizmi za koordinacija za hendikep, vklu~uvaat pretstav­
nici od razli~ni ministerstva (ministerstvo za trud i socijalna politi­
ka, ili za finansii, za zdravstvo, za domuvawe, obrazovanie, vrabotuva­
we), ponekoga{ vklu~uvaat pretstavnici od lokalnite i regionalnite
~i­niteli i, mnogu ~esto, organizacii na lica so hendikep. na primer, Na-
cionalniot sovet za hendikep na Avstralija ja sovetuva Vladata za site
pra{awa povrzani so hendikepot i organizira konsultativni sredbi so
zaednicite so cel promovirawe na dijalogot i sobirawe na informacii
od “prva raka” od licata so hendikep.
Nacionalnite institucii za ~ovekovi prava
Odnosot pome|u konvencijata i nacionalnite institucii
za ~ovekovi prava
Konvencijata bara od dr`avite da vospostavat ramka, vklu~uvaj}i
eden ili pove}e nezavisni mehanizmi, za da promovira (na pr. preku kam-
pawi za podignuvawe na javnata svest i javnoto obrazovanie), da za{titi
(na pr. preku ispituvawe na poedine~ni pretstavki i u~estvo vo tu`bi,
kako i da sledi (na pr. preku razgleduvawe na zakonite i ispituvawe na
dr`avata dali gi sproveduva odredbite od konvencijata vo doma{noto
zako­nodavstvo). Konvencijata pove}e referira na ”ramka“ otkolku na
”naci­o­nalna institucija za ~ovekovi prava“. Sepak, so vospostavuvaweto
na vakva ramka, dr`avata e dol`na da gi zema vo predvid ”principite“
{to se odnesuvaat na statusot i funkcioniraweto na ”nacionalnite in-
stitucii za za{tita i promocija na ~ovekovite prava“, soglasno dovo­
rot postignat na Generalnoto sobranie na Obedinetite Nacii od 1993
godina. Ovie principi se poznati kako ”Pariski principi“ (videte ja
slednata strana). Dobivaj}i ja ovaa vrska, nacionalnata institucija za
~o­vekovi prava vo najgolem broj od slu~aite, e nezavisna “ramka” {to e
vo soglasnost so odredbite za nacionalno nabquduvawe na koja referira
Konvencijata.

Vidovi na nacionalni institucii za ~ovekovi prava


Izrazot ”nacionalna institucija za ~ovekovi prava“ se zdobi so
96 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
po­sebno zna~ewe. So ogled na brojot i opsegot na ”instituciite“ {to
se odnesuvaat na ~ovekovite prava e golem, i gi opfa}a religiozni
institucii, sindikatite, mediumite, zdru`enijata na gra|ani, vladi-
nite oddeli, sudovite, izrazot ”nacionalna institucija za ~ovekovi
prava“ se odnesuva na telo ~ii posebni funkcii se da gi promovira i
za{tituva ~ovekovite prava.
Iako ne postojat nitu dve identi~ni institucii, site tie imaat zaed­
ni~ki elementi. Tie naj~esto se administrativni po svojata priroda.
Mnogu od niv imaat kvazi-zakonska mo}, kako na primer vo razre{uvaweto
na sporovi, iako instituciite za ~ovekovi prava ne se nitu sudovi nitu
pak, tela {to nosat zakoni. Po pravilo, ovie institucii imaat tekovna,
sovetodavna vlast vo po~ituvaweto na “Da se postignat pravata na
~ovekovite prava na nacionalno i/ili licata so hendikep e tekoven
me|unarodno nivo. Tie ja vr{at svojata predizvik. Ovaa Konven-
rabota ili na op{t na~in, preku mis- cija }e slu`i kako mapa i
lewa i preporaki ili zemaj}i gi vo vid odrednica na mo`nosta i
i re{avaj}i gi pretstavkite dostaveni kreiraweto na op{testvo
od lica ili grupi. Vo nekoi dr`avi, us­ vo koe pristapot, slogata
ta­vot dava mo`nost da se vostanovi na- i ednakvosta se dostapni
cionalna institucija za ~ovekovi pra- za site lica so hendikep vo
va. Mnogu ~esto, vakvite institucii se Avstralija.. ”
sozdadeni so zakon ili dekret. Dodeka Graham Edvards,
mnogu takvi nacionalni institucii im pratenik (Avstralija)
se, na nekoj na~in, dodadeni priklu~eni
na dr`avnite izvr{ni kancelarii, tekovniot stepen na nezavisnost {to
tie ja u`ivaat zavisi od brojni faktori, vklu~uvaj}i go ~lenstvoto i
na~inot na koj taa institucija fukcionira.
Pove}eto postojni nacionalni institucii mo`e da bidat klasifi­
cirani spored pripadnosta na edna ili dve {iroki kategorii: ”komisi-
ja za ~ovekovi prava“ i ”pravobraniteli“. Druga, pomalku ~esta, no ne
i pomalku va`na varijanta, se ”specijaliziranite“ nacionalni insti-
tucii, koi gi za{tituvaat pravata na posebna grupa, kakva {to e na li-
cata so hendikep, na etni~ki ili jazi~ni malcinstva, na starosedelci,
deca, begalci ili `eni.

Pariskite principi
Koga gi nazna~uvaat ili gi formiraat mehanizmite {to }e gi pres-
retnat barawata od Konvencijata, dr`avite ~lenki mora da vodat smet-
ka za principite {to se odnesuvaat na statusot i funkcioniraweto
na nacionalnite institucii koi gi {titat i promoviraat ~ovekovite
prava. Me|unarodnata rabotilnica za instituciite za ~ovekovi prava,
odr`ana vo Pariz vo 1991 godina, za prvpat gi predlo`i ovie principi

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 97


{to potoa bea usvoeni na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii
vo 19931. Ovie principi se poznati kako “Pariski principi”.
Mo`ni funkcii na nacionalnata institucija za ~ovekovi prava
Kako dopolnuvawe na utvrduvaweto sedum principi nabrojani vo
ramkata podolu, ~ija cel e sozdavawe nezavisna i mo`na nacionalna
institucija za ~ovekovi prava, Pariskite principi isto taka sodr`at
niza niza odgovornosti {to treba da gi imaat ovie institucii. Dodeka
ovaa institucija treba da ima {to e mo`no pogolem mandat, utvrdeni
ili vo ustavot ili so zakon, Pariskite principi insistiraat na toa
deka ovie institucii treba:
Da go nabquduva i sledi sproveduvaweto na obvrskite na dr`avata
za ~ovekovite prava i da dava godi{en izve{taj za toa;
Da izvestuva i da dava preporaki na dr`avata, ili po barawe
na dr`avata ili po sopstven odluka, za pra{awata povrzani za
~ovekovite prava, vklu~uvaj}i gi zakonite i administrativnite
uslovi, kr{eweto na ~ovekovite prava, celosnata situacija vo
dr`avata po ova pra{awe i inicijativite za unapreduvawe na
sostojbata na ~ovekovite prava;
Da go promovira usoglasuvaweto na nacionalnite zakoni i prak-
tikata so me|unarodnite standardi za ~ovekovi prava;
Da ja ohrabri ratifikacijata na dogovorite za ~ovekovi prava;
Da pridonese kon izve{taite {to se baraat od dr`avata i koi
treba da se dostavat do telata na Obedinetite Nacii, a se odne-
suvaat na sproveduvaweto na dogovorite za ~ovekovi prava;
Da sorabotuva so regionalnite i telata na Obedinetite Nacii,
kako i so telata za ~ovekovi prava od drugite dr`avi;
Da pomaga vo koncipiraweto na obrazovnite programi za ~ovek-
ovi prava, i
Da raboti na podignuvawe na javnata svest za ~ovekovite prava
i potrebata od vlo`uvawe napori vo borbata protiv diskrimi-
nacijata.
Nabquduvawe i sledewe na nacionalniot zakon i praktika
Voobi~aeno za nacionalnite institucii e da imaat mandat za da
o­­siguraat deka nacionalniot zakon e vo soglasnost so standardite
za ~ovekovi prava, kako {to e prepora~ano so Pariskite princi­
pi. Ova mo`e da bide postignato so analiza na postojnite zakoni,

1
Generalno Sobranie - rezolucija 48/134 20 ti Dekemvri 1993 g.

98 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Pariskite principi vo detali
Pariskite principi go sodr`at minimumot od srcevinata na preporakite
u­svoeni od Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii koi referiraat na sta-
tusot i funkcioniraweto na nacionalnite institucii za za{tita i promocija na
~ovekovite prava. ^lenot 33 (2) od Konvencijata za pravata na licata so hendikep,
bara od dr`avite ~lenki da vodat smetka za ovie principi koga nazna~uvaat ili
vostanovuvaat mehanizmi za promocija, za{tita i monitoring na implemntacijata
na Konvencijata. Spored Pariskite principi, vakvite mehanizmi treba:
Da bidat nezavisni od dr`avata/vladata, so nezavisnost koja e garantirana
ili so zakon ili so ustavna odredba (uslov);
Da bidat pluralisti~ki vo svoite ulogi i ~lenstvoto;
Da imaat {to e mo`no po{irok mandat, sposobni, vo kontekstot na
Konvencijata za zaedni~ko promovirawe, za{tita i monitoring na implemnt-
acijata na Konvencijata, preku razli~ni sredstva, vklu~uvaj}i ja sposobnosta
da se dadat preporaki i predlozi za postojnite i predlo`enite zakoni i
politiki;
Da imaat soodvetna mo} za istra`uvawe, so kapacitet da gi slu{nat `albite
i da gi prepratat do kompetentnite avtoriteti;
Da bidat okarakterizirani deka redovno i efikasno funkcioniraat;
Da bidat soodvetno finansirani, no da ne se predmet na finansiska kontrola
{to bi mo`elo da vlijae vrz nivnata nezavisnost, i
Da bidat dostapni do op{tata javnost i, vo kontekstot na Konvencijata,
osobeno za licata so hendikep, vku~uvaj}i gi `enite i decata so hendikep i
nivnite organizacii.

so monitoring i zabele{ki kon razvojot na novite zakoni.


Golem del od instituciite oddeluvaat resursi za monitoring na
predlo`enite zakoni, taka {to mo`e da go imaat vo vid i, ako e
po­trebno, da ja komentiraat usoglasenosta na predlo`eniot za-
kon so obvrskite za ~ovekovi prava. Vo zavisnost od stepenot na
pridobivkata {to predlo`eniot zakon mo`e da ja predizvika vo
odnos na ~ovekovite prava, nacionalnite institucii mo`at i da
ja podignat javnata svest taka {to edinki i organizacii mo`at,
ako taka izberat, da napravat podnesok do Vladata.
Ednakvo va`na e ulogata na nacionalnite institucii vo moni­
toringot na Vladinite praktiki i politiki za da se osigura deka
se vo soglasnost so me|unarodnite obvrski, nacionalnite zakoni
za ~ovekovite prava na licata so hendikep, vklu~uvaj}i i va`ni
zakonski slu~ai, nacionalni strategii za ~ovekovi prava ili ak­
ci­onite planovi i kakvi bilo primenlivi praktiki.
Inicijativi za unapreduvawe na sostojbata so ~ovekovite prava
vo dr`avite

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 99


Idealno, dr`avite }e vostanovat nacionalen akcionen plan za
~ovekovi prava, otslikuva}i ja strategijata ili akciite koi }e
bidat przemeni za ostvaruvawe na obvrskite vo ramkite na instru-
mentite za ~ovekovi prava. Dr`avite ~esto }e se sovetuvaat so in-
stituciite za ~ovekovi prava koga gi razvivaat ovie strategii i
akcioni planovi. Nezavisno od dr`avniot nacionalen akcionen
plan za ~ovekovi prava, nacionalnata institucija za ~ovekovi
pra­va mo`e da razvie svoj sopstven akcionen plan za promocija na
po~ituvaweto na ~oveko­vite prava. I vo dvata slu~ai, vladinite
a­gencii i gra|anskoto op{testvo treba da bidat konsultirani koga
ovie strategii }e bidat predlo`eni. Konvencijata osobeno insis-
tira na toa deka gra|anskoto op{testvo, osobeno licata so hendikep
i nivnite organizacii, decata so hendikep i lica koi se gri`at za
lica so hendikep, treba da bidat vklu~eni vo ovoj proces.
Nacionalnite institucii mo`at da vostanovat kod na prak-
tika {to se odnesuvaat na odredeni prava vo posebni situacii.
Na primer, kodovite na praktika mo`at da se odnesuvaat na: pri-
menata na posebno pravo ili objasnuvaweto na posebnite ~ekori
potrebni za ostvaruvawe na toa pravo; odnesuvaweto na nekoja
vladina agencija ili na pove}e srodni agencii; poseben vid
privatna aktivnost ili pove}e srodni aktivnosti; ili posebna
industrija ili profesija. Davaj}i im regulatorna priroda na
vakvite kodovi, istite mora da bidat vostanoveni so zakon i da
bidat, voobi~aeno, usvoeni po konsultaciite.
Javni soslu{uvawa, istra`uvawa (studii) ili izve{tai
Iako intenzivno raspolaga so resursi, vodeweto javni raspra-
vi ili istra`uvawa za posebni pra{awa mo`at da pomognat vo
promocijata na po~ituvaweto na pravata i da ja potkrenat javna-
ta svest. Takvite istra`uvawa (studii) mo`e da bidat sprovede-
ni so krajna diskrecija od nacionalnata institucija za ~oveko­
vi prava ili pokrenati od vladata, preku na primer, advokatite
ili kontakt lice, ili kako rezultat na serija poplaki {to bi
mo`ele da pottiknat sistemski pra{awa. Instituciite isto ta­
ka mo`e da bidat ovlasteni za prezemawe misii za pribirawe
podatoci koi se povrzani ili so razvojot na vladinite politiki
ili so pokrenuvawe na sudski postapki. Mandatot za pokrenuva­
we na barawa i studii treba da bide proprateno so mo`nosta da
se pribiraat informacii i da se evidentiraat, {to vo osnova e
potrebno za ovaa funkcija bide efektivna. Nacionalnite insti­
tucii za ~ovekovi prava na koi im nedostigaat ovlastuvawe za
is­tra`uvawa, }e im treba nekakva forma na ovlastuvawe za sobi­

100 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


rawe na informaciite.
^lenot 35 od Konvencijata bara od dr`avite ~lenki periodi~no
da go izvestuvaat Komitetot za pravata na licata so hendikep, za
merkite przemeni soglasno obvrskite proizlezeni od Konvenci-
jata. Kombiniraniot efekt na ~lenovite 4 (3) (konsultacii so i
vklu~uvawe na licata so hendikep) i ~lenot 35 (4) od Konvenci­jata
zn~i deka dr`avite potrebno e pri izrabotkata na ovie izve[tai
da gi konsultiraat so licata so hendikep, vklu~uvaj}i gi i decata
so hendikep, kako i reprezentaivnite organizacii. Nacionalna-
ta institucija mo`e da odigra zna~ajna uloga vo podgotovkata na
izve{taite i mo`e da ja olesnat konsultacijata pome|u gra|anskiot
sektor
i Vladata vo procesot na izvestuvawe.
Nacionalnite institucii isto taka mo`e da pravat i izve{tai
vo senka {to se alternativni izve{tai od onie od Vladata, osobe-
no ako instituciite procenat deka nivnite podnesoci ne se zeme-
ni vo predvid soodvetno ili deka ne se propisno vklopeni vo vla-
diniot izve{taj. Zna~itelno, telata za monitoring na dogovorite
se konsultiraat direktno so pretstavnicite na instituciite za
~o­vekovi prava vo tekot na postapkata za izvestuvawe.
Nadminuvawe na nesoglasuvawata (sporovite)
Vo soglasnost so preporakite od Pariskite principi, za­ed­
ni~kata funkcija na nacionalnite institucii za ~ovekovi prava
e da pomognat da se nadminat nesoglasuvawata vrzani za posojnite
primeri na kr{ewe na ~ovekovite prava. Mandatot da se pomogne
vo nadminuvaweto na nesoglasuvawata treba da e pridru`ena i so
ovlastuvaweto da se pribiraat podatoci i da se doka`uva.
Obrazovanie i javna svest
Pariskite principi posebno ja prepora~uvaat promocijata na
obrazovnite programi za ~ovekovi prava. Od su{tinsko zna~ewe e
toa da edinkite, privatnite i dr`avnite subjekti znaat za ~oveko-
vite prava i odgovornostite {to proizleguvaat ako tie prava bi-
dat po~ituvani i efektivno nabquduvani. Programite treba da
bidat “skroeni” spored potrebite na konkretni grupi. Na primer,
onie programi ~ija celna grupa se licata so hendikep, treba da
bidat izdadeni vo pristapna forma (braevo pismo, golemi bukvi,
ednostaven jazik, titluvawe i pristapna elektronska forma).

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 101


Za{tita na pravata vo Indija
Indiskata institucionalna ramka za za{tita na pravata, vklu~uvaj}i gi i tie
na licata so hendikep, e kompleksna bidej}i e sostavena od 29 zemji i {est cen-
tralno administrirani teritorii. Vo fevruari 2006 godina Ministerstvoto za
socijalna pravda i siroma{tija {to ja ima centralnata odgovornost za politika-
ta kon henidkepot ja kompletira{e i ja usvoi Nacionalna politika za lica so
hendikep (NPLH). Spored NPLH e vostanoveno inter-ministersko telo za da gi
koordinira rabotite povrzani za nejzinoto sproveduvawe, i e sostaveno od Cen-
tralniot koordinativen komitet na nacionalno nivo i Dr`avniot koordinativen
komitet na dr`avno nivo. Ovie komiteti koordiniraat razli~ni institucii
i agencii vo Indija, vklu~uvaj}i go i Nacionalniot rehabilitacionen sovet i
Nacionalniot odbor za dobrosostojba na licata so autizam, cerebralna paraliza,
mentalna retardacija i pove}e-kraten hendikep.
Pred usvojuvaweto na NPLH, be{e vostanovena Komisijata za lica so hendikep
spored Aktot za licata so hendikep (ednakvi mo`nosti, za{tita na pravata i
celosno u~estvo) od 1995 godina. Odgovornosta na Komisijata opfa}a monitoring
na koristeweto na dr`avnite sredstva, usoglasuvaweto na rabotata od dr`avnite
komisii, kako i za{tita na pravata i uslugite {to im se staveni na raspolagawe na
licata so hendikep. Komisijata e polupravna i mu ovozmo`uva na {efot na Komisi-
jata da gi istra`uva `albite vrzani za kr{ewe na pravata i neprimenuvaweto na
zakonite, da povikuva na raspravi, da primaat dokazi, iako komisionarot ne mo`e da
donese kakvi bilo obvrzuva~ki odluki. Od tie pri~ini, Komisijata ima dvojna uloga:
gi preispituva tro{eweto na sredstvata i gi monitorira zakonite.
Indija isto taka ima i Nacionalna komisija za ~ovekovi prava koja mo`e da
gi razgleduva i privatnite barawa, da inicira postapki pred najvisokiot sud na
Indija (predmet na ograni~uvawa), da posreduva vo postapkite {to se odnesuvaat na
obvinuvawa za kr{ewe na ~ovekovite prava, dodeka sudot toa go doka`uva, da gi pre-
gleduva zakonite {to se odnesuvaat na ~ovekovi prava, vklu~uvaj}i go i Ustavot, i da
organizira i pottiknuva istragi. Komisijata e aktivna vo davaweto preporaki do
soodvetnite ministerstva za tekot na razvojot na Nacionalnata strategija za licata
so hendikep, kako i vo sovetuvaweto na Vladata vo tekot na pregovorite za Konven-
cijata za pravata na licata so hendikep.

Nacionalnite institucii za ~ovekovi prava i


mehanizmi za poplaki
Pariskite principi povikuvaat da nacionalnite institucii imaat
ovlastuvawe za istra`uvawe i sposobnost da gi soslu{aat poplakite.
Postojnite nacionalni institucii {to ja dobivaat funkcijata za
mo­nitoring spored Konvencijata, bi mo`ele da moraat da ja popra-
vat svojata posredni~ka i sovetodavna postapka, za da osiguraat deka
licata so hendikep i nivnite organizacii imaat pristap do proce-
sot. Postojat razli~ni metodi na koi vakvite institucii mo`e da gi
ispolnat svoite ulogi, vklu~uvaj}i:

102 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Posreduvawe i sovetuvawe
Na sosema bazi~no nivo, mnogu nacionalni institucii za ~ovekovi
prava pomagaat vo o`ivotvoruvaweto na ostvaruvaweto na pravata
so obezbeduvawe posredni{tvo i sovetodavni uslugi. Obespraveni­
te lica mo`at direktno da kontaktiraat so slu`benikot-sovetnik
i posrednik od nacionalnata institucija za ~ovekovi prava za da se
pro­duskitura za ona {to gi zagri`uva. Vakvite slu`benici gi re­gis­
triraat poplakite i ~esto se ovlasteni da dadat op{t sovet za mo`­
nite re{enija {to mu se na raspolagawe na obespravenoto lice i, vo
za­visnost od `elbite na samoto lice, da pottiknat komunikacija so
drugata strana vme{ana vo sporot. Ova mo`e da opfati neslu`ben
telefonski razgovor ili razgovor lice vo lice, iako golem broj in-
stitucii ne gi prifa}aat anonimnite ili nepotpi{anite poplaki.
Mno­gu ~esto, nacionalnite institucii se potpiraat vrz poslu`beni
ba­rawa, kakvi {to se pi{uvanata komunikacija. Vo zavisnost od pri­
rodata na nedorazbiraweto (sporot) i rezultatot od prvi~nite razgo-
vori, mo`e da bide organizirana sredba na vme{anite strani vo tekot
na koja posrednikot ili sovetnikot nastapuva za da go razre{i spor-
noto pra{awe.
Nacionalnata institucija za ~ovekovi prava gi ~uva snimki­
te od posreduvaweto i sovetodavnite postapki kako zapis za slu­
~a­ite koga se nadminati sporovite. Ovie zapisi mo`at da bidat
vklu­~eni i vo godi{nite izve{tai, mo`e da bidat upotrebeni
da se pottiknat posebni izvestuvawa, mo`e da bidat vklu~eni vo
dvojnite izve{tai do telata proizlezeni od dogovorot i/ili da
bidat upotrebeni da obu~uvaat drugi sovetnici i posrednici i da
vostanovat soodvetni praktiki i rezultati. Ovie zapisi treba da
se obezbedeni i so kakvo i da e referirawe kon izminati dejstvija
ne smee da se otkrie identitetot na vme{anite strani.
Posreduvaweto i sovetuvaweto mo`e da se povrze i so drugi me­
ha­nizmi za poplaki, taka {to potfrluvaweto vo nadminuvaweto
na situacijata od poplakata, na ova nivo, }e vodi do dejstvie na
na­cionalnata institucija na povisoko nivo.
Tribunali za ~ovekovi prava
Potfrluvaweto ods uspe{no sprovedenoto posreduvawe i so­
ve­tuvawe, ili potfrluvaweto na edna ili dvete strani vo pri­dr­
`uvaweto kon uslovite od spogodbata ili sporot, nekoi naciona-
lni institucii za ~ovekovi prava imaat mehanizmi preku koi tie
ili stranite od sporot mo`at da pottiknat postapki pred tribu-
nali, vklu~uvaj}i i nacionalen tribunal za ~ovekovi prava. Spo-
sobnosta da se pottikne vakva postapka i samiot tribunal mo`e

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 103


Pregled na ~ovekovite prava od
Tribunalot vo Nov Zeland
Akt za ~ovekovi prava vo Nov Zeland od 1993 godina sozdal Kancelarija za pos­
tapki za ~ovekovi prava, {to e del od nacionalnata Komisija za ~ovekovi prava.
Direktorot na postapkite za ~ovekovi prava ja vodi Kancelarijata. Direktorot go
ima ovlastuvaweto da go stavi gra|anskite postapki pred nezavisniot Tribunal za
~ovekovi prava.
Ovoj Tribunal e statutarno telo sostaveno od lica nazna~eni od ministerot za
pravda. Panelot e sostaven od najmnogu 20 lica nazna~eni vrz baza na nivnite znaewa
ili iskustva vo oblasta na ~ovekovite prava, pravnite, socijalnite, kulturnite,
administrativnite i ekonomskite pra{awa. Kako kvazi-pravno telo, Tribunalot
ima razumno {iroka nasoka na deluvawe po koj se izveduva postapkata. Toj ima
o­vlastuvawe da gi razre{uva nedorazbirawata / sporovite i da usvojuva re{enija.
Tribunalot mo`e isto taka da se povika na site ne{ta od sovedodavnite postapki
na Komisijata za ~ovekovi prava i da mu se obrati na povisok sud po pra{awe {to
vklu~uva re{enie.

da se vostanoveni od statutaren avtoritet (vlast). Nacionalniot


tribunal za ~ovekovi prava mo`e da dejstvuva kako most pome|u
slu`benata zakonska postapka i neformalniot proces na istraga
i sovetuvawe.
Intervencija vo zakonski/pravni postapki
Druga mo`na uloga na nacionalnite institucii za ~ovekovi
prava e da se vme{uva vo postapkite {to ne se vodeni na voobi~aen
praven na~in. Vo Avstralija na primer, Komisijata za ~ovekovi
prava i ednakvi mo`nosti ja ima mo}ta da se vme{aat ”kako pri-
jateli“ vo sudskite postapki {to se odnesuvaat na diskriminaci-
jata po osnov na hendikep. Ova i ovozmo`uva na Komisijata da gi
pretstavi svoite gledi{ta vrzani za interpretacijata na zakonot
i kako toa bi mo`elo da se primeni vo dadenite okolnosti.

Vostanovuvawe soodvetna institucija


Konvencijata sogleduva i deka potrebnata ramka mo`ebi i ve}e po­
stoi vo ramkite na juridikcijata na dr`avite {to, kako predmet na
modifikacija, mo`e da e ve}e vo sostojba da gi presretne barawata od
Konvencijata. Kako i da e, nekoi institucionalni mehanizmi mo`ebi
ne se takvi da go nabquduvaat i sledat sproveduvaweto na Konvenci­ja­
ta i mo`no e deka }e bide potrebno tie da se modificiraat. Na nacio­
nal­­nite institucii za ~ovekovi prava treba da im se dadat ~ove~ki i
finansiki resursi, potrebni za da mo`at efektivno da ja monitori­
raat Konvencijata. Kakva i da ima forma, kako institucija ili kako
kombinacija na institucii, mora da bide da ja izvr{uva zada~ata utvr­

104 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


dena vo Konvencijata. Institucijata isto taka treba da go po~ituva
prin­cipot po koj gra|anskoto op{testvo, osobeno licata so hendikep
i nivnite organizacii {to gi pretstavuvaat, u~estvuvaat celosno vo
procesot na nabquduvawe i sledewe.
Koga se odlu~uva dali }e se vostanovi nova institucija ili }e se
pot­preme vrz postojnata institucija, treba da se ima vo vid slednovo:
Dali postojnata institucija e vo soglasnost so Pariskite
principi?
Dali institucijata ima takov mandat kakov {to e utvrden so
Konvencijata za pravata na licata so hendikep?
Dali institucijata ima stru~ni lica za Konvencijata i/ili
op{to, za ~ovekovi prava i za hendikepot?
Dali instituciite imaat komesar (komisionar) ili
vraboteni so hendikep?
Dali postojnata institucija ima dovolno ~ove~ki resursi
i vreme da promovira, za{tituva i da ja monitorira
konvencijata paralelno so svoite drugi zada~i?
Dali postojnata institucija e dovolno pristapna za
licata so hendikep i dali ima usvoeno na~elo na pristapnost
(preduslovi, dokumentacija, tehnologija i sli~no)?
Parlamentarna supervizija
Kako dopolnuvawe na posebnite instrumenti za nabquduvawe i sle­
dewe uredeni so Konvencijata, parlamentot, preku svojata funkcija
na supervizor, igra klu~na uloga vo toa da osigura deka ~ovekovite
pra­va na licata so hendikep se po~ituvaat. Nekoi od alatkite za su­
per­vizija se navedeni podolu. 2

Parlamentarni komiteti
Sistemska supervizija na izvr{uvaweto voobi~aeno pravat par­la­
mentarnite komiteti. Tie ja sledat rabotata na poedinci vo dr­`av­
nite oddeli i ministerstva, i sproveduvaat istraga po osobeno zna­
~aj­ni aspekti na nivnite strategii i administracija. Efektivnata
supervizija bara od komitetite da napravi svoi li~ni listi na rabota
i da imaat mo} da gi obvrzat ministrite i dr`avnite slu`benici da
se pojavat i da dadat odgovori.

2
Seopfatna diskusija za parlamentarnite komiteti mo`e da se najde vo Parlament i Demokratija vo 21
-ot vek: Vodi~ na dobri praktiki ( @eneva, Inter - parlamenetarna Unija, 2006) strana 127 - 146

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 105


Nacionalnite institucii za ~ovekovi prava
se fokusiraat na Konvencijata
Nacionalnite institucii za ~ovekovi prava (NI^P) u~estvuvaat vo pregovo­
rite {to se odnesuvaat na Konvencijata i Opcioniot protokol, i ostanuvaat da
bidat vklu~eni vo Konvencijata od nejzinoto usvojuvawe. NI^P imaat odr`ano
ekspertski sredbi so organizaciite na licata so hendikep na nacionalno i me­|u­
narodno nivo so cel implementirawe i monitoring na Konvencijata. Konvencijata
zazema istaknato mesto na listata na deluvawe na Me|unarodniot koordinativen
komitet na nacionalnata institucija za ~ovekovi prava za promocija i za{tita na
~ovekovite prava. Na nivnata posledna sredba vo mart 2007 godina, kontakt-lica
za ~ovekovi prava i hendikep na Komitetot i pretstavnici na Irskata Komisija za
~ovekovi prava predlo`ile Nacionalnata institucija za ~ovekovi prava da ra­bo­ti
poblisku so licata so hendikep i nivnite organizcii, i na slednite sredbi na Ko­
mitetot da se debatira za Konvencijata.
Biroto na Komitetot se soglasilo da go poddr`i predlogot {to go pretstavil
a­ziskiot Pacifisti~ki forum na nacionalnata institucija za ~ovekovi prava, za
da utvrdi baza na podatoci za hendikepot za nacionalnata institucija za ~ovekovi
prava. Bazata na podatoci }e go olesni pribiraweto, analizata i izvestuvaweto
za me|unarodno sporedlivite informacii koi se odnesuvaat na ~ovekovite prava
i hendikepot. Bazata na podatoci ima za cel:
Identifikuvawe na prioritetite za gradewe na kapacitetot vo ramkite
na NI^P, zaradi zgolemuvawe na nivnata sposobnost da gi poso~uvaat
pra{awata vrzani za pravata na licata so hendikep;
Podignuvawe na javnata svest za kr{eweto na ~ovekovite prava na licata so
hendikep i promocija na pozitivni socijalni promeni, kako odgovor;
Pribirawe verodostojna baza na dokazi zaradi poddr`uvawe na socijalni-
nau~ni istra`uvawa za pravata na licata so hendikep; i
Podobruvawe na koordinacijata me|u me|unarodnata zaednica zaradi
poso~uvawe na pra{awata za pravata na licata so hendikep.

Komisija za raspit
Koga i da se pojavi pra{awe {to ja zasega celata javnost, mo`e da
bide najdobro da se nazna~i komisija za raspit. Ova e osobeno korisno
koga pra{aweto ne e vo ramkite na domenot na eden parlamentaren
ko­mitet ili ne e odgovornost na eden vladin oddel.

Direktno ispra{uvawe na ministri


Vo zemji vo koi ministrite se voedno i ~lenovi na zakonodavst-
voto, va`en supervizorski mehanizam e parlamentot regularno da
gi ispra{uva ministrite, i usmeno i napismeno. Vakvo direktno
ispra{uvawe pomaga da se odr`i stepenot na vladinata ot~etnost.

106 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Proverka na izvr{nite nazna~uvawa
Va`en aspekt na supervizijata vo zemji vo koi ministrite ne se
~le­novi na zakonodavstvoto e proces na odobruvawe na nazna~uvawata
za kabinetot i glavnite dr`avni slu`benici. Obi~no, ova opfa}a
podolgi istragi za toa kolku nazna~enite lica se sposobni za vr{ewe
javna slu`ba. Vo slu~ajot na nazna~uvaweto na pravobranitelot i
~lenovite na negoviot kabinet, sosema soodvetno za parlamentot e da
go potvrdat znaeweto na nazna~eniot, kako i negovoto odnesuvawe kon
pra{awata za hendikepot.
Proverka na izvr{nite nazna~uvawa
Paralamentot gi nabquduva i nezavisnite agencii na koi Vladata
mo`e da im dade javni funkcii, kakvi {to se na primer, regulator-
nite aktivnosti ili isporaka na uslugite od prvata linija (primarni
uslugi). Ova gi vklu~uva i regulatornite tela za zdravstvo i bezbed-
nost, slu`bi/agencii {to davaat uslugi, javni slu`bi i drugi agencii
~ii{to aktivnosti mo`e da predizvikaat direktno vlijanie vrz pra-
vata na licata so hendikep.
Buxetski nadzor i finansiska kontrola
Parlamentot ima zna~itelno vlijanie vrz politikite, preku nej­
zi­nata kontrola nad vladinoto kese. Parlamentarniot nadzor gi op­
fa}a i dvete raboti koga se utvrduva buxetot i vo tekot na negovoto
tro{ewe. Kako del od ovoj proces, parlamentot mo`e da pokreni dis­
ku­sija i monitoring za vlijanieto {to go ima predlo`eniot buxet za
razli~ni socijalni grupi, kako {to se licata so hendikep.
Parlamentarna supervizija
Vo zavisnost od ustavnata struktura od sekoja dr`ava ~lenka, Kon­
vencijata za pravata na licata so hendikep ili direktno }e rezul­tira
so toa {to konvencijata }e stane del od doma{noto zakonodav­stvo
i }e bide mo`no da ja primenuvaat doma{nite sudovi (poznato ka­ko
”monisti~ki“ pristap kon priemot na me|unarodniot zakon, zaed­
ni~­ki za tradicijata vo gra|anskoto pravo), ili }e bara vgraduvawe
na pravata opfateni vo konvencijata preku doma{noto zakonodavst-
vo (poznato kako ”dualisti~ki“ pristap, tipi~en za tradicijata na
o­bi~ajnoto pravo).3 Duri i vo slu~aj na zadocnuvawe, potpi{uvaweto
na ratifikacijata na Konvencijata samoto sozdava silni preferen­ci
za interpretirawe, vo korist na Konvencijata. Ova zna~i deka sudo­
vite }e go primenuvaat doma{niot zakon i }e go interpretiraat {to
e mo`no pove}e vo soglasnost so Konvencijata, davaj}i zaedni~ki

3
Za pove}e detali vidi, glava 4

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 107


vo­obi~aena ustavna izjava deka doma{niot zakon nema da otstapuva
od dr`avnite me|unarodni obvrski. Osven toa, preku doveduvawe na
slu~aite vo ponapredna faza pred usvojuvaweto na Konvencijata, dr­
`avata }e gi prepoznae svoite obvrski za primena na principite na
ed­nakvost i nediskriminacija vo za{titata i promocijata na pravata
na licata so hendikep.
Pove}eto od slu~aite opfateni vo ramkata podolu se od povisokite,
a­pe­lacioni sudovi, iako nekoi odluki od nacionalnite podnositeli na
`albi za ~ovekovi prava ili sovetodavnite tela se isto taka opfateni. Do
denes, sudiite igraa va`na uloga vo razvojot na principot na nediskrimi-
nacija, kako princip koj e va`e~ki (primenliv) kon licata so hendikep.

Sudska za{tita na pravata


Pove}eto nacionalni pravni sistemi koristat formalna i hierar-
hiski sudski procesi vo utvrduvaweto na pravata i zada~ite, kako i za
vostanovuvawe na zakonskite principi. Preku kombinacija na tribunal
i gra|anski zakonici, ili preku primena na doktrinata na presedan, ova
pomaga da se obezbedi deka razvojot na zakonot i zakonskite prinicpi e
postojan. Toa ja ima i prednosta na noseweto ”probni slu~ai“ pred povi­
sokite sudovi, sostaveni od postari sudski slu`benici sposobni vni-
matelno da vodat smetka za pra{awata {to mo`at da bidat kompleksni
ili da imaat zna~itelni politi~ki implikacii. Slu~aite na ova nivo
voobi~aeno privlekuvaat pravni podnesoci so visok kvalitet i pretsta-
vuvawa na stranite. Odlukata na ”proben slu~aj“ mo`e da ima posledici
ne samo za stranite vo sporot, tuku i za ostanatite lu|e koi mo`e da doj-
dat vo ista ili sli~na situacija. Na primer, odlukata na sudot vo ”proben
slu~aj“ mo`e da odvede ne samo do nadomestuvawe za liceto {to go pri-
javuva sporot, tuku i do sistematski promeni vo politikite a so toa, i do
u­na­preduvawe na pravata na golema grupa edinki. Ulogata na sudiite vo
za{titata na pravata e poradi toa krajno zna~ajna.
Sudiite ~esto razgleduvaat slu~ai vo vrska so gra|anskite, kulturnite,
ekonomskite, politi~kite i socijalnite prava. Razli~ni inter-vladini
i nevladini institucii povikuvaat na razvoj na baza za slu~aevi za pravo-
silnosta na pravata.4 Vakvite mehanizmi mo`e da bidat korisni za obuka
i zgolemuvawe na svesta na sudiite i advokatite. Kako {to e pretstaveno
vo ramkata na slednata strana, duri i pred prifa}aweto na Konvencijata,
ili kako rezultat na specijalizirano doma{no zakonodavstvo ili preku
primenata na principite za ednakvost i nediskriminacija, nacionalniot

4
Pogledni, na primer, preporakite za efektivno funkcionirawe na mehanizmite za ~ovekovi prava:
nacionalnite institucii i regionalnite dogovori - Regionalnite dogovori za promocija i za{tita na
~ovekovite prava vo regionot na Azija i Pacifikot, ( E/CN,4/2006/100/Add.1, paras.34 ff.)

108 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Nekoi pravni slu~ai povrzani za pravata na
licata so hendikep

Licata so hendikep imaat podneseno slu~ai pred sudovite vo mnogu dr`avi,


kako i pred regionalnite sudovi za ~ovekovi prava, kakv {to e Evropskiot sud za
~ovekovi prava. Vo re{avaweto na ovie slu~ai, sudovite izjavile {to dr`avite
moraat da napravat za da gi za{titat pravata na licata so hendikep i da obez-
bedat re{enija za lu|eto koi stradale poradi kr{eweto na nivnite prava. Na
primer, sudovite zaklu~ile:
Aerodromskite slu`bi treba da obezbedat invalidska koli~ka za upotreba
vo delot pome|u {alterite za prijava na aerodromot i vlezot vo avionot,
kako del od svoite uslugi za patnicite. Baraweto da se pla}a za vakva
o­prema / usluga }e bide nezakonski-diskriminatorsko. (Ryanair v. Ross (2004)
EWCA Civ 1751).
Vo medicinskite objekti, nedostigot od razumno prilagoduvawe, vo smisla na tol-
kuva~ na znakoven jazik za lica so o{teten sluh i imaat potreba da go koristat
zna­kovniot govor za da komuniciraat, ne se poklopuva so anti-diskriminatorskoto
zakonodavstvo (Eldridge v. British Columbia (Attorney General) (1977) 3 SCR 624)
Univerzitet ja diskriminira studentkata so hendikep so toa {to i go onevoz­
mo`uva pristapot do zgradata na univerzitetot vrz osnov na toa {to taa strada
od depresija, dodeka ostanatite student imaa pristap. Sudot utvrdi deka prista-
pot e del od uslugite staveni na raspolagawe na javnosta, poradi {to odzemawe-
to na pristapot poradi mentalnoto zdravje na studentkata se smeta za diskrimi-
nacija (Univerzity of British Columbia v. Beng (1993) 2 SCR 353).
PGA Golf turnirot, odr`an na javno mesto i otvoren za kvalifikuvawe na
u~esnici od publikata, }e gi smenat svoite pravila za prilagoduvawe kon
u~esnikot koj ne mo`e da odi pe{ na podolga relacija i }e obezbedi prevoz
so golf-koli~ka, poprvo otkolku da bara od nego da ~ekori kako i drugite
natprevaruva~i (PGA Tour v. Martin (2001) 204 F 3d 994);
Potfrluvaweto na zatvorskite pretpostaveni vo obezbeduvaweto uslovi ili
tretman vo smisla na zdravstvenite problemi na zatvorenikot e utvrdeno kako
pri~ina za stradaweto pogolemo od ona {to se pretpostavuva deka }e go ima
nekoj zatvorenik koj otslu`uva kaznata (Mouissel v. France (2002) EHRR);
Za odlo`uvaweto od 40 meseci vo obezbeduvaweto na beneficiite poradi
hendikepot, Ustavniot sud na Ju`na Afrika presudilo pari~en iznos ne
samo poradi prekr{uvaweto na zakonot za socijalna gri`a, tuku i poradi za-
grozuvawe na nejzinoto dostoinstvo (Department of Welfare v. Nontembiso (March
2006) Case No. 580/04, at 32);
Izolacijata i segregacijata na edinki so hendikep se seriozna i postojana
forma na diskriminacija. Ova e osobeno va`no vo odnos na isklu~uvaweto
na decata so hendikep od redovnite (regularnite) u~ili{ta (Olmstead v. LC
(1999) 527 US 581);

prodol`uva ....

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 109


... prodol`uva
U`ivawe na prose~en (pristoen) standard na sredstva za `ivot zatoa {to li-
cata so hendikep ne samo {to mo`at da baraat pristap do uslovi i uslugi, tuku
i mo`at da imaat i potreba da bidat izzemeni od pravilata koi vo sprotivno
mo`at da bidat presudni za nivnata sposobnost da go u`ivaat `ivotot. Vo
ovoj slu~aj, odbivaweto na kompleks od apartmani da dozvoli ~uvawe ku~e-vo-
di~ e sfateno kako nezakonski-diskriminira~ko vrz osnov na hendikep (Holt
v. Cokato Apartments Ltd (1987) 9 CHRR D/4681).
Kone~no, slu~ajot pred Evropskiot sud za ~ovekovi prava go ilustrira potfr­
luvaweto vo prilagoduvaweto {to mo`e da rezultira so kr{ewe na drugi ~oveko-
vi prava. Slu~ajot se odnesuval na stavawe vo zatvor na lice upateno na invalid­
ska koli~ka. Taa imala izrazena potreba od asistencija poradi {to vo tekot na
no}ta ne bila vo sostojba da se pridvi`i a za da ja odr`uva telesnata tempera-
tura ako prostorijata vo koja bila smestena ne bila soodvetno zagreana ili ako
ne bila zavitkana so posebno }ebe. Sudot sogledal deka podnositelot na `albata
e poinakov od drugite lu|e i deka odnesuvaweto kon nea kako kon ostanatite bilo
diskriminira~ko i ja prekr{ilo zabranata na degradira~ki odnos i pravoto na
telesen integritet (Price v. United Kingdom (2002) 34 EHRR 1285).

(pra­ven) slu~aj {to se odnesuva do pravata na licata so hendikep i pravo-


silnosta na ovie prava, e ve}e razviena, i ima soodvetni pravni teorii i
komentari od me|unarodnite i regionalnite tela za ~ovekovi prava
“Najva`nata rabota e da se Istovremeno, postojat izvesni o­-
prepoznae deka ova kade {to gra­ ni­~u­vawa vo sudskata za{tita na
sme denes, e ve}e svedo~ewe pra­ vata. Pravnite postapki, osobeno
za okura`enosta na zaedni- onie od apelacionoto nivo, se skapi
cata koja ima dolga istorija na i podolgi. Ova mo`e da bide soobe-
neokura`enost. Dvi`e~kata no va`no za licata so hendikep, koi
obvrska na zaednicata na se potpiraat vrz socijalnata gri`a
hendikep be{e sama po sebe i koi, vo zavisnost od prirodata na
golem pridones kon sodr`inata problemot, mo`e da ne se kvalifiku­
na ovoj dogovor, kako i faktot va­at za dr`avna pravna pomo{. Vre­
deka taa sega ima pro{irena meto potrebno za pravna postapka,
osnova za prepoznavawe.. ”
mo­­`e isto taka da go obeshrabri pod-
Luiza Arbor, komesar za nesuvaweto na izjavi ili da ja vlo{i
~ovekovi prava na sostojbata dodeka trae postapkata.
Obedinetite Nacii
Prirodata na formalnopravnite pro-
cesi mo`e isto taka da bide i nesoodvetna za razre{uvawe na sporovite
vrzani za pravata opfateni so Konvencijata. I povtorno, vo zavisnost
od prirodata na sporot, ili predmetnoto pra{awe, posredni{tvo ili
sovetuvawe bi mo`ele da bidat poefikasni sredstva za osiguruvawe na
usoglasenosta so Konvencijata. Razli~ni alternativni `albeni meha-
nizmi, objasneti prethodno vo ova Glava, obezbeduvaat pobrzi, poeftini
i popristapni i posodvetni sredstva za razre{uavwe na sporovite.

110 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


POTSETNIK ZA PRATENICI
Kako mo`am da pomognam vo promocijata i za{titata na pravata
na licata so hendikep preku nacionalnoto zakonodavstvo
Osiguraj se deka e vostanovena ramkata, vo forma na nacionalna institucija
za ~ovekovi prava {to e ovlastena da go promovira, za{tituva i da go monito-
rira sproveduvaweto na Konvencijata;

Osiguraj se deka nacionalnata institucija, izbrana ili sozdadena da go nad­


gle­duva sproveduvaweto na Konvencijata, dejstvuva vo soglasnost so Pariski­
te principi;

Osiguraj se deka nacionalnata institucija, izbrana ili sozdadena da go pro-


movira, za{tituva i monitorira sproveduvaweto na Konvencijata, e obezbe-
dena so soodvetni finansiski i ~ove~ki resursi, taka {to mo`e da dejstvuva
efikasno i efektivno;

Imaj go vo predvid izrabotkata na nacionalen akcionen plan za ~ovekovi


pra­va koj {to ja otslikuva strategijata ili akciite {to treba da se preze-
mat za da se izvr{at dr`avnite obvrski vo soglasnost so site instrumenti za
~o­vekovi prava kon koi se priklu~uva dr`avata.

GLAVA 7: SOZDAVAWE NA NACIONALNI INSTITUCII ZA IMPLEMENTACIJA I MONITORING NA KONVENCIJATA 111


112 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
REFERENCI

Postignuvawe ednakvi mo`nosti za vrabotuvawe na lica so hen-


dikep preku zakonodavstvo: Vovedni napomeni (@eneva, Me|unarodna
kancelarija na trudot,2004) Dostapna na: http://www.ilo.org/public/english/
employment/skills/disability/download/eeofinal.pdf

Pristapuvawe kon efektivnosta na Nacionalnite institucii


za ~ovekovi prava ( @eneva, Me|unarodniot sovet za politikata na
~ovekovi prava i Kancelarijata na visokiot komesar za ~ovekovi
prava pri Obedinetite nacii, 2005) Dostapna na arapski, angliski,
francuski i {panski na: http:// www.ohchr.org/english/about/publications/
papers.htm

Obrazovanie za site (Evropska slobodna alijansa) Globalen izve{taj za


monitoring 2007( Pariz, UNESKO,2007). Dostapna na: http://portal.unesco.org/edu-
cation/en/ev.php-URL_ID=49591&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html

^ovekovite prava i hendikepot: Sega{nata upotreba i idniot


potencijal na instrumentite za ~ovekovi prava pri Obedinetite
nacii vo kontekst na hendikep ( @eneva, Kancelarijata na visokiot
komesar za ~ovekovi prava pri Obedinetite Nacii, 2002). Dostapna na:
angliski, francuski i {panski na: http://www.ohchr.org/english/about/publica-
tions/papers.htm

^ovekovi prava: Prira~nik za parlamentarci ( @eneva, Inter-


parlamentarna unija i Kancelarijata na visokiot komesar za ~oveko­
vi prava pri Obedinetite nacii, 2005). Dostapna na arapski, angliski,
francuski i {panski na: http://www.ohchr.org/english/about/publications/

Rehabilitacija zasnovana vo zaednicata (RZZ): Strategija


za rehabilitacija, izedna~uvawe na mo`nostite, namaluvawe na
siroma{tijata i socijalna inkluzija na licata so hendikep ( @eneva,
Me|unarodna kancelarija na trudot, UNESKO i Svetskata zdravstvena
organizacija; 2004). Dostapna na: http://www.ilo.org/public/english/region/asro/
bangkok/ability/download/otherpubl_cbr.pdf

KORISNI REFERENCI 113


Parlamentot i demokratijata vo 21 vek: Vodi~ kon dobra
prak­­tika (@eneva, Inter-parlamentarna unija, 2006). Dostapna na
arapski, angliski, francuski i {panski na: http://www.ipu.org/english/
handbks.htm

Pravoto na obrazovanie za licata so hendikep: Izve{taj na Speci-


jalniot izvestuva~ za pravoto na obrazovanie, Vernor Muwoz (A/
S^P/4/29). Dostapna na arapski, kineski, angliski, francuski, ruski i
{panski na: http://www.ohchr.org/english/bodies/hrcouncil/4session/reports.htm

Prira~nik za dogovori ( Kancelarija za pravni raboti pri Obedi-


netite Nacii, Wujork). Dostapna na: http://untreaty.un.org/English/Treaty-
Handbook/hbframeset.htm

114 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


ANEKS EDEN

Konvencija za pravata na licata so


A
posebni sposobnosti
(Prevodot e napraven od Ministerstvo za nadvore{ni
raboti na R. Makedonija )

Preambula
Zemjite potpisni~ki na ovaa Konvencija,
(a) Povikuvaj}i na na~elata navedeni vo Povelbata na Obe-
dinetite nacii so koja se priznava vrodenoto dostoinstvo i
vrednost i ednakvite neotu|ivi prava na site ~lenovi na ~o-­
vekovoto semejstvo kako temel na slobodata, pravdata i mirot
vo svetot,
(b) Priznavaj}i deka Obedinetite nacii vo Op{tata deklaraci-
ja za ~ovekovi prava i Me|unarodnata konvencija za ~ovekovite
prava se izjasni i soglasi deka sekoj ima pravo na site prava i
slobodi utvrdeni vo istite, bez bilo kakva diskriminacija,
(c) Potvrduvaj}i ja univerzalnosta, nedelivosta i povrzanos-
ta na site ~ovekovi prava i osnovni slobodi, i potrebata na
li­cata so posebni potrebi da im e zagarantirano celosno
u­`ivawe bez diskriminacija,
(d) Povikuvaj}i se na Me|unarodnata konvencija za ekonom-
ski, socijalni i kulturni prava, Me|unarodnata konvencija
za gra|anski i politi~ki prava, Me|unarodnata konvencija za
eliminacija na site oblici na rasna diskriminacija, Konvenci-
jata za eliminacija na site oblici na diskriminacija na `enite,
Konvencijata protiv izma~uvawe i drug vid na surovi, ne~ove~ki
i poni`uva~ki kazni i postapuvawa, Konvencijata za pravata na
deteto i Me|unarodnata konvencija za za{tita na site rabotni-
ci emigranti i ~lenovite na nivnite semejstva,
(e) Priznavaj}i deka posebnite potrebi se proizvoden kon-
cept i deka istite se rezultat od interakcijata me|u licata
so naru{uvawa i pre~kite vo odnosot i okolinata so {to se
spre~uva nivnoto celosno i efikasno u~estvo vo op{testvoto
na ednakva osnova so drugite,

115
(f) Priznavaj}i ja va`nosta na na~elata i politi~kite nasoki {to
se sodr`at vo Svetskata programa za akcija na licata so posebni po­
trebi i vo Standardnite pravila za izedna~uvawe na mo`nostite za
licata so posebni potrebi za vlijanie vrz unapreduvaweto, formu-
lacijata i ocenuvaweto na politikite, planovite, programite i akci-
ite na nacionalno, regionalno i me|unarodno nivo za unapreduva­we
na izedna~enite mo`nosti za licata so posebni potrebi,
(g) Naglasuvaj}i ja va`nosta na integriraweto na pra{awata povr­za­
ni so posebnite potrebi kako integralen del od soodvetnite strate-
gii na odr`liv razvoj,
(h) Priznavaj}i, isto taka, deka diskriminacijata na sekoe lice vrz
os­nova na posebni potrebi e povreda na vrodenoto dostoinstvo i
vrednost na ~ovekot,
(i) Priznavaj}i ja, isto taka, razli~nosta na licata so posebni potrebi,
(j) Priznavaj}i ja potrebata za unapreduvawe i za{tita na ~ovekovi­
te prava na site lica so posebni potrebi, vklu~eno i onie na koi
imaat potreba od pointenzivna poddr{ka,
(k) Zasegnati deka, i pokraj razli~nite sredstva i prezemeni akcii,
licata so posebni potrebi i ponatamu se soo~uvaat so prepreki pri
nivnoto u~estvo kako ednakvi ~lenovi na op{testvoto i so povredi
na nivnite ~ovekovi prava vo celiot svet,
(l) Priznavaj}i ja va`nosta na me|unarodnata sorabotka za podobru-
vawe na uslovite na `iveewe na licata so posebni potrebi vo sekoja
zemja, osobeno vo zemjite vo razvoj,
(m) Priznavaj}i ja vrednosta na postojnite i potencijalnite prido-
nesi na licata so posebni potrebi vo odnos na blagosostojbata vo
ce­­lost i razli~nosta na nivnite zaednici, i priznavaj}i deka una­
preduvaweto na celosnoto u`ivawe na ~ovekovite prava i osnovnite
slobodi na licata so posebni potrebi, kako i nivnoto celosno u~estvo
}e pridonese za unapreduvawe na nivnoto ~uvstvo na pripadnost i
za zna~ajno unapreduvawe na ~ovekoviot, socijalniot i ekonomskiot
razvoj na op{testvoto i iskorenuvawe na siroma{tijata,
(n) Priznavaj}i ja va`nosta za poedine~na avtonomnost i nezavis-
nost na licata so posebni potrebi, vklu~eno i slobodata na nivnite
samostojni izbori,
(o) Zemaj}i predvid deka licata so posebni potrebi treba da imaat mo`­
nost za aktivno vklu~uvawe vo procesite na re{avawe za politikite i
programite, vklu~uvaj}i gi i onie koi neposredno gi zasegaat,

116 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


(p) Zasegnati za te{kite uslovi so koi se soo~uvaat licata so poseb-
ni potrebi koi se predmet na mnogukratni i ote`nati oblici na dis-
kriminacija vrz osnova na rasa, boja, pol, jazik, religija, politi~ki
i drugi mislewa, nacionalno, etni~ko, siroma{no ili socijalno
poteklo, imoten, roden, starosen ili drug status,
(q) Priznavaj}i deka `enite i devojkite so posebni potrebi se ~esto
pod opasnost, vo i nadvor od domot, od nasilstvo, povreda, zloupotre-
ba ili nebre`en odnos, maltretirawe i eksploatacija,
(r) Priznavaj}i deka decata so posebni potrebi treba vo celost da
gi u`ivaat ~ovekovite prava i osnovni slobodi na ednakva osnova so
drugite deca, a isto taka, povikuvaj}i i na obvrskite prezemeni od
strana na zemjite potpisni~ki na Konvencijata za pravata na deteto,
(s) Istaknuvaj}i ja potrebata za rodova perspektiva so site zalo`bi
za celosno unapreduvawe na u`ivaweto na ~ovekovite prava i osnov-
ni slobodi na licata so posebni potrebi,
(t) Istaknuvaj}i go faktot deka pogolem del od licata so posebni
po­trebi `iveat vo uslovi na siroma{tija, a so toa priznavaj}i ja
kri­ti~nata potreba od posvetuvawe na negativnoto vlijanie na si­ro­
ma{tijata vrz licata so posebni potrebi,
(u) Imaj}i gi predvid uslovite na mir i bezbednost zasnovani na celos-
no po~ituvawe na celite i na~elata sodr`ani vo Povelbata na Obedi-
netite nacii i smetaj}i deka primenata na sredstvata za ~ovekovi prava
se neophodni za celosna za{tita na licata so posebni potrebi, osobeno
vo tekot na voeni konflikti i stranska okupacija,
(v) Priznavaj}i ja va`nosta za dostapnost do fizi~ka, socijalna, ekonom-
ska i kulturna okolina, do zdravstvo i obrazovanie i do informacii i
komunikacii so cel da im se ovozmo`i na licata so posebni potrebi vo
celost da gi u`ivaat ~ovekovite prava i osnovni slobodi,
(w) Sfa}aj}i deka poedinecot, koj ima dol`nosti kon drugite poedin­
ci i kon zaednicata na koja í pripa|a, ima odgovornost da se bori za
unapreduvawe i po~ituvawe na pravata priznaeni vo Me|unarodniot
akt za ~ovekovi prava,
(x) Ubedeni deka semejstvoto e prirodna i osnovna grupna edinica
na op{testvoto i ima pravo na za{tita od op{testvoto i dr`avata
i deka licata so posebni potrebi i ~lenovite na nivnite semejstva
treba da dobivaat neophodna za{tita i pomo{ za da im se ovozmo`i
na semejstvata da pridonesuvaat za celosno i ednakvo u`ivawe na
pra­vata na licata so posebni potrebi,

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 117


(y) Ubedeni deka obemna i integralna me|unarodna konvencija za una­
preduvawe i za{tita na pravata i dostoinstvoto na licata so posebni
potrebi zna~itelno }e pridonese za nadomestuvawe na dlabokata soci-
jalna obespravenost na licata so posebni potrebi i za unapreduvawe
na gra|anskite, politi~kite, ekonomskite, socijalnite i kulturnite
sferi na ednakvi mo`nosti vo zemjite vo razvoj i vo razvienite zemji,
Se dogovorija za slednovo:
^len 1 - Cel
Celta na ovaa Konvencija e unapreduvawe, za{tita i obezbeduva-
we na celosno i ednakvo u`ivaweto na site ~ovekovi prava i osnov­
ni slobodi na licata so posebni potrebi, kako i unapreduvawe na po­
~ituvaweto na nivnoto vrodeno dostoinstvo.
Lica so posebni potrebi se onie lica so dolgotrajni fizi~ki, men-
talni, intelektualni ili setilni naru{uvawa, koi vo interakcija so
razli~ni pre~ki mo`e da ja spre~at nivnata celosna i efikasna zasta-
penost vo op{testvoto na ednakva osnova kako i drugite.
^len 2 - Definicii
Za celi na ovaa Konvencija se podrazbiraat:
“Komunikacija” pretstavuva jazici, prezentirawe na tekst, Brajova
azbuka, komunikacija so dopir, golemi bukvi, pristapna multimedijal-
nost, kako i pi{ani, audio, ednostavno jazi~ni softveri i, augmenta-
tivni i alternativni modeli, sredstva i instrumenti za komunikacija,
vklu~eno i dostapna informati~ka i komunikaciska tehnologija;
“Jazik” pretstavuva govorni i znakovni jazici i drugi oblici na
negovoren jazik;
“Diskriminacija vrz osnova na posebni potrebi”, zna~i pravewe se­
kak­va razlika, isklu~enost ili ograni~uvawe vrz osnova na posebni
potrebi so cel ili vlijanie vrz naru{uvawe ili ni{tewe na prizna­
va­weto, u`ivaweto ili ostvaruvaweto, na ednakva osnova so drugite,
na site ~ovekovi prava i osnovni slobodi na politi~ko, ekonomsko,
so­cijalno, kulturno, gra|ansko i na sekoe drugo pole. Ovde se vklu~eni
si­te oblici na diskriminacija, kako i negirawe na razumno prilago­
duvawe;
“Razumno prilagoduvawe“, zna~i neophodna i soodvetna modifika­
cija i prilagoduvawe ne predizvikuvaj}i neproporcionalen i nesood­
veten tovar, dokolku e neophodno vo odreden slu~aj, za da im se obezbe­di
na licata so posebni potrebi da gi u`ivaat ili ostvaruvaat ~ovekovi­
te prava i osnovnite slobodi na ednakva osnova so drugite;

118 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


”Univerzalen model“, zna~i model ili proizvod, sredini, programi
i uslugi za lu|eto, za koristewe do najvisok mo`en obem, bez potreba
od prilagoduvawe ili specijaliziran model. ”Univerzalen model“ ne
isklu~uva pomagala za odredeni grupi licata so posebni potrebi, ako
se neophodni.
^len 3 : Osnovni na~ela
Za na~ela na ovaa Konvencija se podrazbiraat:
(a) Po~ituvawe na vrodenoto dostoinstvo, individualnata avtonom-
nost, vklu~uvaj}i i sloboda na svoj izbor i nezavisnost na licata;
(b) Nediskriminacija;
(c). Celosno i efikasno u~estvo i vklu~enost vo op{testvoto;
(d) Po~ituvawe na razlikite i prifa}awe na licata so posebni
potrebi kako del od ~ovekovata razli~nost i ~ove{tvoto;
(e) Ramnopravni mo`nosti;
(f) Pristap;
(g) Ramnopravnost me|u ma`ite i `enite;
(h) Po~ituvawe na razvojnite sposobnosti na decata so posebni
potrebi i po~ituvawe na pravoto na decata so posebni potrebi
za za~uvuvawe na svojot identitet.
^len 4 : Osnovni obvrski
1. Zemjite potpisni~ki se obvrzuvaat da obezbedat i promoviraat ce-
losno ostvaruvawe na site ~ovekovi prava i osnovni slobodi na site
lica so posebni potrebi bez bilo kakva diskriminacija vrz osnova
na posebnite potrebi. Za taa cel, zemjite u~esni~ki se obvrzuvaat:
(a) da go donesat soodvetnoto zakonodavstvo, administrativni i drugi
merki za sproveduvawe na pravata priznaeni vo ovaa Konvencija;
(b) da gi prezemat site soodvetni merki, vklu~uvaj}i go i zakonodavstvoto
za izmena i ukinuvawe na postojnite zakoni, regulativi, obi~ai i praksi,
koi pretstavuvaat diskriminacija na licata so posebni potrebi;
(c) da ja zemat predvid za{titata i unapreduvaweto na ~ovekovite
prava na licata so posebni potrebi vo site politiki i programi;
(d) da go izbegnat vleguvaweto na sekoj akt ili praksa koja e nedos­
ledna na ovaa Konvencija i da obezbedat javnite organi i institu­
cii da postapuvaat vo soglasnost so ovaa Konvencija;
(e) da gi prezemat site soodvetni merki za eliminacija na diskrimi­
nacijata vrz osnova na posebni potrebi od strana na site lu|e, orga­
ni­zacii ili privatni pretprijatija;

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 119


(f) da prezemat ili promoviraat istra`uvawe i podobruvawe na uni-
verzalno izrabotenite proizvodi, uslugi, oprema i kapaciteti, kako
{to e definirano vo ~len 2 od ovaa Konvencija, za {to e potrebno
mi­­nimalno mo`no prilagoduvawe i minimalni tro{oci za da se is­
pol­nat posebnite potrebi na lice so posebni potrebi, unapreduvawe
na nivnata dostapnost i koristewe i da se podobri univerzalniot
model vo razvojot na standardite i nasokite;
(g) da prezemat ili promoviraat istra`uvawe i podobruvawe, kako i
unapreduvawe na dostapnosta i koristeweto novi tehnologii, vklu­
~u­vaj}i i informati~ki i komunikaciski tehnologii, podvi`ni po­
magala, spravi i pomo{ni tehnologii, soodvetni za licata so poseb-
ni potrebi, davaj}i prioritet na tehnologii so dostapni ceni;
(h) da im obezbedi pristap do informacii na licata so posebni potre-
bi vo vrska so podvi`ni pomagala, spravi i pomo{ni tehnologii, ka­
ko i drugi formi na pomo{, podr`ani uslugi i kapaciteti;
(i) da promovira obuka na profesionalci i personal koj raboti so
li­cata so posebni potrebi vo vrska so pravata priznaeni vo ovaa
Kon­­vencija, so cel podobro obezbeduvawe na pomo{ i uslugi zagaran­
ti­rani so ovie prava;
2. Vo odnos na ekonomskite, socijalnite i kulturnite prava, sekoja
zemja potpisni~ka da prezede merki preku maksimalno iskoristuvawe
na raspolo`livite resursi, a dokolku e neophodno, vo ramkite na
me­|unarodnata sorabotka, so cel da se postigne postepeno i celosno
os­tvaruvawe na ovie prava, ne doveduvaj}i gi vo pra{awe obvrskite
sodr`ani vo ovaa Konvencija koi se vedna{ primenlivi vo soglasnost
so me|unarodnoto zakonodavstvo.
3. Vo odnos na razvojot i sproveduvaweto na zakonodavstvoto i poli-
tikite za sproveduvawe na ovaa Konvencija, kako i na drugite procesi
za donesuvawe odluki vo vrska so pra{awata koi se odnesuvaat na li­
cata so posebni potrebi, zemjite u~esni~ki tesno }e sorabotuvaat i
aktivno }e gi vklu~at licata so posebni potrebi, kako i decata so po­
sebni potrebi, preku nivnite relevantni organizacii.
4. Ovaa Konvencija nema da vlijae vrz drugi odredbi koi se pokoris-
ni za ostvaruvawe na pravata na licata so posebni potrebi, sodr`ani
vo zakonodavstvoto na zemja potpisni~ka ili vo me|unarodnoto zako­
nodavstvo koe e na sila vo taa zemja. Ne postoi ograni~uvawe ili ot-
stapuvawe od site ~ovekovi prava i osnovni slobodi priznaeni ili
po­stoe~ki vo koja bilo zemja potpisni~ka na ovaa Konvencija vrz osno­
va na zakon, konvencii, regulativa ili obi~aj, pod izgovor deka ovaa

120 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


Kon­vencija ne priznava vakvi prava ili slobodi, ili gi priznava vo
po­mal obem.
5. Odredbite na ovaa Konvencija se odnesuvaat na site delovi na fe­
de­ralnite dr`avi, bez ograni~uvawa ili isklu~oci.
^len 5: Ramnopravnost i indiskriminacija
1. Zemjite u~esni~ki priznavaat deka site lu|e se ednakvi pred i
spo­red zakonot i imaat pravo, bez bilo kakva diskriminacija, na ed-
nakva za{tita i ednakva pridobivka od zakonot.
2. Zemjite u~esni~ki zabranuvaat sekakva diskriminacija vrz osno-
va na posebni potrebi i im garantiraat na licata so posebni potrebi
ednakva i efikasna zakonska za{tita od diskriminacija na sekava os-
nova.
3. So cel promovirawe na ramnopravnosta i eliminirawe na dis-
kriminacijata, zemjite u~esni~ki gi prezemaat site soodvetni ~ekori
za da obezbedat obezbeduvawe na razumno prilagoduvawe.
4. Posebnite merki neophodni za zabrzuvawe i postignuvawe na
fak­ti~ka ramnopravnost na licata so posebni potrebi ne se smeta za
diskriminacija spored uslovite na ovaa Konvencija.
^len 6 : @eni so posebni potrebi
1. Zemjite u~esni~ki priznavaat deka `enite i devojkite so posebni
potrebi se predmet na mnogukratna diskriminacija, pa vo taa nasoka
}e prezemat merki, za da obezbedat nivno celosno i ednakvo u`ivawe
na si­te ~ovekovi prava i osnovni slobodi.
2. Zemjite u~esni~ki gi prezemaat site soodvetni merki za da obez-
bedat celosen razvoj, unapreduvawe i ovlastuvawe na `enite so cel ga-
rantirawe i u`ivawe na ~ovekovite prava i osnovni slobodi utvrdeni
vo ovaa Konvencija.
^len 7: Deca so posebni potrebi
1. Zemjite u~esni~ki gi prezemaat site neophodni merki, za da obez-
bedat celosno ostvaruvawe na site ~ovekovi prava i osnovni slobodi
na decata so posebni potrebi vrz ednakva osnova so drugite deca..
2. Pri prezemaweto na site akcii vo odnos na decata so posebni potre-
bi, kako primarna gri`a se zema predvid najdobriot interes na deteto.
3. Zemjite u~esni~ki obezbeduvaat deka decata so posebni potrebi
imaat pravo slobodno da gi izrazat svoite gledi{ta za site problemi
koi gi zasegaat, a na koi }e se dade dol`no vnimanie vo soglasnost so

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 121


niv­nata vozrast i zrelost, na ednakva osnova so drugi deca, a da im se
o­vozmo`i soodvetna pomo{ vo odnos na posebnite potrebi i vozrast so
cel ostvaruvawe na soodvetnoto pravo.
^len 8 : Podigawe na svesta
1. Zemjite u~esni~ki se obvrzuvaat da donesat neposredni, efikasni
i soodvetni merki za:
(a) Podigawe na svesta preku op{testvoto, vklu~eno i nivoto na semejstvo
vo odnos na licata so posebni potrebi i pottiknuvawe na po~ituvaweto
na pravata i dostoinstvoto na licata so posebni potrebi;
(b) Spre~uvawe na stereotipite, predrasudite i {tetni praksi vo
odnos na licata so posebni potrebi, vklu~uvaj}i i vrz osnova na
pol i vozrast, vo site oblasti na `ivot;
(c) Pottiknuvawe svest za sposobnostite i pridonesite na lica­ta
so posebni potrebi.
2. Za taa cel merkite vklu~uvaat:
(a) Inicirawe i odr`uvawe na efikasni kampawi za javnata svest
nameneti za:
(i) Pottiknuvawe na po~ituvaweto na pravata na licata so poseb-
ni potrebi;
(ii) Razvoj na pozitivni percepcii i pogolema socijalna svest za
licata so posebni potrebi;
(iii) Razvoj na priznavaweto na ve{tinite, zaslugite i mo`nostite
na licata so posebni potrebi i nivnite pridonesi na rabotnoto
mesto i pazarot na trud;
(b) Promovirawe na po~ituvaweto na pravata na licata so posebni
po­trebi, na site nivoa od obrazovniot sistem, vklu~uvaj}i gi site
de­ca od najrana vozrast;
(c) Pottiknuvawe na site tela na mediumite, da gi prika`uvaat licata
so posebni potrebi na na~in dosleden na celite na ovaa Konvencija;
(d) Promovirawe programi za obuka za podigawe na svesta, vo odnos na
licata so posebni potrebi i za pravata na licata so posebni potrebi.
^len 9: - Dostapnost
1. Za da im se ovozmo`i na licata so posebni potrebi da `iveat neza-
visno i vo celost da u~estvuvaat vo site aspekti od `ivotot, zemjite
u­~esni~ki prezemaat soodvetni merki za da im obezbedat pristap, na
ednakva osnova so drugite, do prostornata okolina, transportot, in­
for­maciite i komunikaciite, vklu~uvaj}i i do informati~kite i ko-

122 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


munikaciskite tehnologii i sistemi, kako i do drugi kapaciteti i us-
lugi otvoreni ili obezbedeni za javnosta, vo urbanite i vo ruralnite
oblasti. Ovie merki, vo koi e vklu~eno identifikacijata i elimina­
cijata na prepreki i barieri za pristap, me|u drugoto, se odnesuvaat
na:
(a) Objekti, pati{ta, transportni i drugi vnatre{ni i nadvore{ni
sredstva i kapaciteti, vklu~uvaj}i i u~ili{ta, domovi, medicinski
objekti i rabotni mesta;
(b) Informacii, komunikacii i drugi uslugi, vklu~uvaj}i i elektron­
ski i itni slu`bi.
2. Isto taka, zemjite u~esni~ki }e prezemat soodvetni merki i za:
(a) Razvoj, {irewe i sledewe na sproveduvaweto na minimalni stan-
dardi i nasoki za pristapnost do kapaciteti i slu`bi otvoreni i
o­bezbedeni za javnosta;
(b) Obezbeduvawe privatnite entiteti koi nudat kapaciteti i uslugi
otvoreni i obezbedeni za javnosta, da gi zemat predvid site aspekti
na pristapnost za licata so posebni potrebi;
(c) Obezbeduvawe obuka za partnerite, vo odnos na pra{awata za pri-
stapnost, so koi se soo~uvaat licata so posebni potrebi;
(d) Obezbeduvawe oznaki so Braeva azbuka vo lesno ~itliva i razbir-
liva forma vo objektite i drugite kapaciteti otvoreni za javnost;
(e) Obezbeduvawe oblici na pomo{nici i posrednici, vklu~uvaj}i i
vodi~i, ~ita~i i profesionalni tolkuva~i na znakovniot jazik, so
cel da se poednostavi pristapnosta vo objekti i drugi kapaciteti
otvoreni za javnost;
(f) Promovirawe na drugi soodvetni oblici na pomo{ i poddr{ka na licata
so posebni potrebi, za da se obezbedi niven pristap do informacii;
(g) Promovirawe na pristap do novi informati~ki i komunikaciski teh-
nologii i sistemi na licata so posebni potrebi, vklu~uvaj}i i internet;
(h) Promovirawe na model, razvoj, proizvodstvo i distribucija na
dostapni informati~ki i komunikaciski tehnologii i sistemi vo
rana faza, so cel istite da bidat dostapni po minimalni ceni.
^len 10: Pravo na `ivot
Zemjite u~esni~ki potvrduvaat deka sekoe ~ove~ko su{testvo ima
vrodeno pravo na `ivot i gi prezemaat site neophodni merki za da
o­bez­bedat efikasno u`ivawe na toa pravo na licata so posebni potre-
bi, na ednakva osnova so drugite.

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 123


^len 11: Sostojba na opasnost i humanitarni itni slu~ai
Zemjite u~esni~ki, vo soglasnost so nivnite obvrski spored me|u­na­
rod­noto zakonodavstvo, vklu~uvaj}i go i me|unarodnoto humanitarno
za­konodavstvo i me|unarodnite ~ovekovi prava, gi prezemaat site neop­
hodni merki za da obezbedat za{tita i bezbednost na licata so posebni
potrebi vo situacii na opasnost, vklu~eno i situacii na voeni konflik-
ti, humanitarni itni slu~ai i pri pojava na prirodni katastrofi.
^len 12: Ednakvo priznavawe pred zakonot
1. Zemjite u~esni~ki potvrduvaat deka, licata so posebni potrebi
na­sekade imaat pravo na priznavawe, kako i lu|eto pred zakonot.
2. Zemjite u~esni~ki priznavaat deka, licata so posebni potrebi
u­`ivaat zakonski prava, na ednakva osnova so drugite vo site aspekti
na `ivotot.
3. Zemjite u~esni~ki prezemaat soodvetni merki so cel da im obez-
bedat na licata so posebni potrebi pristap do poddr{kata, koja mo`e
da im e potrebna pri ostvaruvaweto na nivnite zakonski prava.
4. Zemjite u~esni~ki obezbeduvaat spre~uvawe na zloupotreba vo
soglasnost so me|unarodnite humanitarni prava, so site merki koi se
odnesuvaat na ostvaruvaweto na zakonskite prava so koi se predvidu-
vaat soodvetni i efikasni za{titni merki. So ovie za{titni merki
se obezbeduva deka merkite {to se odnesuvaat na ostvaruvaweto na za-
konskoto po~ituvawe na pravata, voljata i privilegiite na liceto, se
oslobodeni od konflikt na interesi i vlijanija i se proporcionalni
i prilagodeni na sostojbite na liceto, istite da se primenuvaat vo
naj­kratok mo`en rok i se predmet na redovni kontroli od strana na
nadle`en, nezavisen i nepristrasen organ ili sudsko telo. Za{titnite
merki se proporcionalni na stepenot, na koj ovie merki vlijaat vrz
pravata i interesite na liceto.
5. Kako predmet na odredbite na ovoj ~len, zemjite u~esni~ki gi pre­
zemaat site soodvetni i efikasni merki za da obezbedat ednakvo pravo
na licata so posebni potrebi da poseduvaat ili nasledat sopstvenost,
da gi kontroliraat svoite finansiski raboti i da imaat ednakov pri-
stap do bankarski zaemi i drugi formi na finansisko kreditirawe i
obezbeduvaat deka licata so posebni potrebi ne se subjektivno li{eni
od svojata sopstvenost.
^len 13: Pristap do pravda
1. Zemjite potpisni~ki obezbeduvaat efikasen pristap do pravda
na licata so posebni potrebi na ednakva osnova so drugite, vklu~eno i
preku odredbata za proceduralni i soodvetni na vozrasta prilagoduva­
124 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
wa, so cel poednostavuvawe na nivnata efikasna uloga kako direktni
i indirektni u~esnici, vklu~eno i kako svedoci vo site zakonski po-
stapki, od samata faza na istraga i druga preliminarna faza.
2. So cel da se pomogne pri obezbeduvaweto na efikasen pristap do
pravdata na licata so posebni potrebi, zemjite potpisni~ki promo-
viraat soodvetni obuki za vrabotenite na poleto na sproveduvawe na
pravdata, vklu~uvaj}i go i policiskiot i zatvorskiot personal.
^len 14 : Sloboda i bezbednost na li~nosta
1. Zemjite potpisni~ki obezbeduvaat deka licata so posebni potre-
bi, na ednakva osnova so drugite:
(a) Go u`ivaat pravoto na sloboda i bezbednost na li~nosta;
(b) Deka ne se nezakonski i subjektivno li{eni od nivnite slobodi
i deka sekoe li{uvawe od sloboda e vo soglasnost so zakonot i deka
postoeweto na posebnite potrebi vo nitu eden slu~aj ne e go opravdu-
va li{uvaweto od sloboda.
2. Zemjite potpisni~ki obezbeduvaat deka, dokolku licata so posebni
potrebi se li{eni od sloboda preku postapka, tie na ednakva osnova so
drugite, imaat pravo na garancii vo soglasnost so me|unarodnite ~oveko­
vi prava i se tretiraat vo soglasnost so celite i na~elata od ovaa Kon-
vencija, vklu~uvaj}i i obezbeduvawe na razumno prilagoduvawe.

^len 15: Osloboduvawe od izma~uvawe ili surovi, ne~ove~ki


i poni`uva~ki postapuvawa ili kazni
1. Nikoj nema da bide predmet na izma~uvawe ili surovi, ne~ove~ki
i poni`uva~ki postapuvawa ili kazni. Osobeno, nikoj nema da bide
pred­met, bez negova ili nejzina slobodna soglasnost, na medicinski
ili nau~ni ispituvawa.
2. Zemjite potpisni~ki prezemaat efikasni zakonski, pravosudni
i­li drugi merki za da se spre~i licata so posebni potrebi, na ednakva
osnova, da bidat predmet na izma~uvawe ili surovi, ne~ove~ki i po­ni­
`uva~ki postapuvawa ili kazni.
^len 16 : Osloboduvawe od eksploatacija,
nasilstvo i zloupotreba
1. Zemjite potpisni~ki prezemaat soodvetni zakonski, administra-
tivni, socijalni i drugi merki za za{tita na licata so posebni potre-
bi, vo i nadvor od domot, od site oblici na eksploatacija, nasilstvo i
zloupotreba, vklu~eno i od aspekt na pol.

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 125


2. Zemjite potpisni~ki, isto taka, gi prezemaat site soodvetni merki
za spre~uvawe na site oblici na eksploatacija, nasilstvo i zloupotre-
ba, preku, me|u drugoto, obezbeduvawe soodvetni oblici na pomo{ i
pod­dr{ka na polova i starosna ~uvstvitelnost na licata so posebni
potrebi, nivnite semejstva i starateli, vklu~eno preku obezbeduvawe
informacii i obrazovanie kako da se odbegnuvaat, prepoznaat i prija­
vuvaat slu~aite na eksploatacija, nasilstvo i zloupotreba. Zemjite
potpisni~ki obezbeduvaat deka slu`bite za za{tita se ~uvstvitelni
na vozrast, pol i posebni potrebi.
3. So cel da se spre~i pojavata na site formi na eksploatacija,
nasilstvo i zloupotreba, zemjite potpisni~ki obezbeduvaat deka, site
kapaciteti i programi modelirani za potrebite na licata so posebni
potrebi, efikasno se sledat od strana na nezavisni organi.
4. Zemjite potpisni~ki prezemaat soodvetni merki za unapredu-
vawe na fizi~kata, kognitivnata i psihi~kata reanimacija, rehabili-
tacija i socijalna reintegracija na licata so posebni potrebi, koi
bile `rtvi na sekoj oblik na eksploatacija, nasilstvo i zloupotreba,
vklu~eno i preku obezbeduvawe na za{titni uslugi. Ovaa reanimacija
i reintegracija se odviva vo sredina za podobruvawe na zdravjeto, bla-
gosostojbata, samopo~itta, dostoinstvoto i samostojnosta na liceto i
pri toa se zemaat predvid specifi~nite polovi i starosni potrebi.
5. Zemjite potpisni~ki sproveduvaat efikasno zakonodavstvo i poli­
ti­ki, vklu~uvaj}i gi i zakonodavstvo i politikite naso~eni kon `eni­te
i decata, so cel da se obezbedi slu~aite na eksploatacija, nasilstvo i
zloupotreba na licata so posebni potrebi da se identifikuvaat, is­tra­
`uvaat, a dokolku e neophodno, da se pokrenat i postapki.
^len 17 : Za{tita na integritetot na li~nosta
Sekoe lice so posebni potrebi ima pravo na po~ituvawe na negoviot ili
nejziniot fizi~ki i mentalen integritet na ednakva osnova so drugite.
^len 18 : Sloboda na dvi`ewe i nacionalna pripadnost
1. Zemjite potpisni~ki gi priznavaat pravata na licata so posebni
potrebi na sloboda na dvi`ewe, sloboda na izbor na mesto na `iveewe
i nacionalna pripadnost, na ednakva osnova so drugite, obezbeduvaj}i
deka licata so posebni potrebi:
(a) Imaat pravo da se zdobijat i da ja promenat nacionalna pripad-
nost i deka ne se li{eni od nivnata nacionalna pripadnost subjek-
tivno ili vrz osnova na posebnite potrebi;
(b) Ne se li{eni, vrz osnova na posebnite potrebi, od nivnata mo`­
nost da dobijat, poseduvaat i koristat dokumentacija za nivnata na­

126 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


ci­o­nalna pripadnost ili druga dokumentacija za identifikacija,
i­li da gi koristat soodvetnite procesi, kako na primer, postapki na
emigracija, dokolku se neophodni da go obezbedat ostvaruvaweto na
pravoto na sloboda na dvi`ewe;
(c) Imaat sloboda da ja napu{tat sekoja zemja, vklu~eno i sopstvenata;
(d) ne se li{eni, subjektivno ili vrz osnova na posebnite potrebi, od
pravoto za vlez vo svojata zemja.
2. Decata so posebni potrebi vedna{ po ra|aweto se prijavuvaat i od
ra­|awe imaat pravo na ime, pravo na dobivawe dr`avjanstvo, a dokolku e
vozmo`no, pravo da gi znaat i da bidat zgri`eni od svoite roditeli.
^len 19 : Nezavisno `iveewe i vklu~enost vo zaednicata
Zemjite potpisni~ki na ovaa Konvencija go priznavaat pravoto na ed-
nakvost na site licata so posebni potrebi da `iveat vo zaednicite, po
izbor kako i drugite, i prezemaat efikasni soodvetni merki da obez-
bedat u`ivawe na licata so posebni potrebi na svoeto pravo i nivno
celosno vklu~uvawe i u~estvo vo zaednicata, a osobeno obezbeduvaat:
(a) Licata so posebni potrebi da imaat mo`nost na izbor na mestoto na
`iveewe, kade i so kogo da `iveat, na ednakva osnova so drugite i ne se
ob­vrzani da `iveat spored odredeni organizirani uslovi na `iveewe;
(b) Licata so posebni potrebi da imaat pristap do obem na doma{ni,
rezidentni i drugi zaedni~ki poddr`ni uslugi, vklu~uvaj}i i li~na
po­mo{ neophodna za poddr{ka na `iveewe i vklu~uvawe vo zaedni-
cata i spre~uvawe na izolacija i segregacija od zaednicata;
(c) Zaedni~ki uslugi i kapaciteti za op{tata populacija da se do-
stapni na ednakva osnova na licata so posebni potrebi i da odgova­
raat na nivnite potrebi.
^len 20 : Li~na mobilnost
Zemjite potpisni~ki prezemaat efikasni merki za obezbeduvawe
li~­na mobilnost na licata so posebni po­trebi, so najvisoka mo`na
ne­za­visnost, osobeno preku:
(a) Ovozmo`uvawe li~na mobilnost na licata so posebni potrebi na
na­~in i vo periodot na nivniot izbor i po pristapna cena;
(b) Ovozmo`uvawe pristap na licata so posebni potrebi na kvalitet-
ni pomagala, spravi i pomo{ni tehnologii i oblici na pomo{nici i
posrednici, osobeno po dostapni ceni;
(c) Obezbeduvawe obuki i ve{tini za mobilnost na licata so poseb-
ni potrebi i do specijaliziran personal koj raboti so licata so po­
sebni potrebi;

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 127


(d) Pottiknuvawe na entitetite koi proizveduvaat pomagala, spravi
i pomo{ni tehnologii da ja zemat predvid mobilnosta na licata so
posebni potrebi;
^len 21: Sloboda na izrazuvawe i mislewe i
pristap do informacii
Zemjite potpisni~ki gi prezemaat site soodvetni merki so cel da
obezbedat licata so posebni potrebi da mo`at da go ostvaruvaat pra-
voto na sloboda na izrazuvawe i mislewe, osobeno na slobodata da ba-
raat, dobivaat i dostavuvaat informacii i idei na ednakva osnova so
drugite, kako i preku site formi na komunikacija po niven izbor, kako
{to e utvrdeno vo ~len 2 od ovaa Konvencija, vklu~uvaj}i i preku:
(a) Obezbeduvawe informacii nameneti za javnosta na licata so poseb-
ni potrebi navremeno i bez dopolnitelni tro{oci vo dostapen format
i tehnologii soodvetni na poedine~ni vidovi na posebni potrebi;
(b) Prifa}awe i olesnuvawe na koristeweto na znakovnite jazici, Bra-
jovata azbuka, augmentativna i alternativna komunikacija, kako i drugi
pristapni sredstva, modeli i formati na komunikacija po niven izbor
za licata so posebni potrebi pri oficijalni interakcii;
(c) Zalagawe na privatnite entiteti koi obezbeduvaat uslugi na jav­
nos­ta, vklu~eno i preku internet, da obezbedat informacii i uslugi
vo dostapni i korisni formati za licata so posebni potrebi;
(d) Pottiknuvawe na masovnite mediumi, vklu~uvaj}i gi i onie za
o­bez­beduvawe na informacii preku internet, da obezbedat dostap-
nost za licata so posebni potrebi;
(e). Priznavawe i promovirawe na koristeweto na znakovnite jazici.
^len 22: Po~ituvawe na privatnosta
1. Nitu edno lice so posebni potrebi, nezavisno od mestoto na presto-
juvawe ili organiziranite uslovi na `iveewe e predmet na subjektivno
ili nezakonsko me{awe vo negovata ili nejzinata privatnost, semejstvo,
dom ili vo drug vid odnosi ili komunikacija ili nezakonski napad vrz
negovata ili nejzinata reputacija ili ~est. Licata so posebni potrebi
imaat pravo na zakonska za{tita od ovie me{awa ili napadi.
2. Zemjite potpisni~ki ja za{tituvaat privatnosta na li~nite,
zdrav­stvenite i rehabilitacionite informacii na licata so posebni
po­trebi, na ednakva osnova so drugite.

128 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


^len 23: Po~ituvawe na domot i semejstvoto
1. Zemjite potpisni~ki prezemaat efikasni i soodvetni merki za
e­liminirawe na diskriminacijata na licata so posebni potrebi od
site problematiki vo odnos na brak, semejstvo, roditelstvo i odnosi,
na ednakva osnova so drugite, so cel da se obezbedi:
(a) Pravoto na site lica so posebni potrebi koi se zreli za brak, da
se ven~aat i da osnovaat semejstvo vrz osnova na priznavawe na slo­
bod­na i celosna soglasnost na idnite bra~ni partneri;
(b) Pravata na licata so posebni potrebi da odlu~uvaat slobodno i
odgovorno za brojot na planiraweto na svoite deca i da imaat pris­tap
do informacii soodvetni na vozrasta, priznavawe na obrazovanie za
reproduktivno i semejno planirawe, kako i obezbeduvawe na sreds­t­
va­ta neophodni za da im se obezbedi da ostvaruvawe na ovie;
(c) Licata so posebni potrebi, vklu~eno i decata, ja zadr`uvaat svo-
jata plodnost na ednakva osnova so drugite.
2. Zemjite potpisni~ki gi obezbeduvaat pravata i odgovornostite
na licata so posebni potrebi, vo odnos na tutorstvo i staratelstvo,
usvojuvawe na deca ili sli~ni institucii, dokolku ovie koncepti pos­
to­jat vo nacionalnoto zakonodavstvo; vo site slu~ai prednost se dava
na najdobriot interes za deteto. Zemjite potpisni~ki obezbeduvaat so­
odvetna pomo{ na licata so posebni potrebi vo izvr{uvaweto na niv­
nite odgovornosti vo odnos na decata.
3. Zemjite potpisni~ki obezbeduvaat decata so posebni potrebi da
imaat ednakvi pravo vo odnos na semeen `ivot. So cel ostvaruvawe
na ovie prava i spre~uvawe na prikrivawe, napu{tawe, zapostavuvawe
i segregacija na decata so posebni potrebi, zemjite potpisni~ki se
obvrzuvaat da obezbedat navremeni i obemni informacii, uslugi i
poddr{ka na decata so posebni potrebi i na nivnite semejstva.
4. Zemjite potpisni~ki obezbeduvaat deteto da ne se oddeluva od svoite
roditeli protiv nivna volja, osven ako nadle`nite organi, predmet na
sudsko ispituvawe, odlu~at, vo soglasnost so pozitivnite zakoni i pos­
tap­ki, odlu~at deka ova oddeluvawe e neophodno vo najdobar interes na
deteto. Vo nitu eden slu~aj dete ne se oddeluva od roditelite vrz osnova
na posebni potrebi na deteto ili na eden ili dvata roditeli.
5. Zemjite potpisni~ki, dokolku potesnoto semejstvo ne e sposob-
no da se gri`i za dete so posebni potrebi, se obvrzuva da gi prezemat
site zalo`bi za da obezbedat alternativna gri`a vo ramkite na po­{i­
rokoto semejstvo, a vo slu~aj na nemo`nost, vo ramkite na za­ed­ni­cata
na semejnoto opkru`uvawe.

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 129


^len 24: Obrazovanie
1. Zemjite potpisni~ki go priznavaat pravoto na obrazovanie na li­
cata so posebni potrebi. So cel ostvaruvawe na ova pravo bez diskri­
minacija i vrz osnova na ednakvi mo`nosti, zemjite potpisni~ki obez-
beduvaat vklu~en sistem na obrazovanie na site nivoa i do`ivotno
u~ewe nameneto za:
(a) Celosen razvoj na ~ovekoviot potencijal i ~uvstvo na dostoinst-
vo i samovrednuvawe, kako i zajaknuvawe na po~ituvaweto na ~oveko-
vite prava, osnovni slobodi i ~ovekovata razli~nost;
(b) Razvoj na identitetot, nadarenosta i kreativnosta na licata so
po­sebni potrebi, kako i na nivnite mentalni i fizi~ki sposobnosti
do nivo na celosen potencijal;
(c) Ovozmo`uvawe na licata so posebni potrebi efikasno da u~es­t-
vu­vaat vo slobodnoto op{testvo.
2. Pri realiziraweto na ova pravo, zemjite potpisni~ki obezbeduvaat:
(a) Licata so posebni potrebi da ne se isklu~uvaat od op{tiot obra­
zo­ven sistem vrz osnova na posebnite potrebi, i decata so posebni po­
trebi da ne se isklu~uvaat od besplatnoto i zadol`itelnoto osnov­no
obrazovanie, ili od srednoto obrazovanie vrz osnova na posebnite
po­trebi;
(b) Licata so posebni potrebi da imaat pristap do vklu~itelno, kva­
li­tetno i besplatno osnovno obrazovanie i sredno obrazovanie na
ed­nakva osnova so drugite vo zaednicite vo koi `iveat;
(c) Razumno prilagoduvawe na individualnite potrebi;
(d) Licata so posebni potrebi da ja dobijat potrebnata poddr{ka vo
ramkite na op{tiot obrazoven sistem, za da se poednostavi nivnoto
efikasno obrazovanie;
(e) Merki za efikasna individualna poddr{ka vo sredinite so mak-
simalen akademski i socijalen razvoj, dosleden do celite na celos­no
vklu~uvawe.
3. Zemjite potpisni~ki im ovozmo`uvaat na licata so posebni potrebi
da gi nau~at `ivotnite i socijalni razvojni ve{tini so cel obezbedu-
vawe na ednakvo u~estvo vo obrazovanieto i kako ~lenovi na zaednicata.
Za taa cel, zemjite u~esni~ki prezemaat soodvetni merki, a osobeno:
(a) Obezbeduvawe na izu~uvaweto na Brajovata azbuka, alternativno
pismo, augmentativni i alternativni modeli, sredstva i formati
na komunikacija i orientacija i mobilni ve{tini, kako i obezbedu-
vawe na ednakva poddr{ka i mentorstvo;

130 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


(b) Obezbeduvawe na izu~uvaweto na znakovniot jazik i unapreduvawe
na lingvisti~kiot identitet na zaednicata na licata so o{teten sluh;
(c) Obezbeduvawe deka obrazovanieto na licata, a osobeno decata,
koi se so o{teten vid, so o{teten sluh, ili so o{teten vid i sluh, se
sproveduva na najsoodvetni jazici, na~ini i sredstva za komunikacija
za poedinecot i vo sredini za sproveduvawe na maksimalen akadem-
ski i socijalen razvoj.
4. So cel da se obezbedi ostvaruvawe na ova pravo, zemjite pot­pis­
ni~ki gi prezemaat soodvetnite merki za vrabotuvawe na nastavnici,
vklu~uvaj}i i nastavnici so posebni potrebi, koi se kvalifikuvani za
znakovniot jazik i/ili Braevata azbuka, kako i obu~uvawe na profe­si­
onalci i personal koj }e raboti na site obrazovni nivoa. Ovie obuki
vklu~uvaat svest za posebnite potrebi i koristewe na soodvetni a­ug­
mentativni i alternativni modeli, sredstva i formati na komuni­
kacija, obrazovni tehniki i materijali za poddr{ka na licata so po­
sebni potrebi.
5. Zemjite potpisni~ki obezbeduvaat licata so posebni potrebi da
imaat pristap do op{toto visoko obrazovanie, stru~na obuka, obrazo-
vanie za vozrasni i do`ivotno u~ewe bez diskriminacija i na ednakva
osnova so drugite. Za taa cel, zemjite potpisni~ki predviduvaat obez-
beduvawe na razumno prilagoduvawe na licata so posebni potrebi.
^len 25: Zdravstvo
Zemjite potpisni~ki priznavaat deka licata so posebni potrebi ima­
at pravo da u`ivaat najvisoki zdravstveni standardi bez diskriminacija
vrz osnova na posebnite potrebi. Zemjite potpisni~ki gi prezemaat site
soodvetni merki, za da obezbedat pristap na licata so posebni potrebi do
zdravstvenite uslugi ~uvstvitelni vo odnos na pol, vklu~uvaj}i i zdravst-
vena rehabilitacija. Zemjite potpisni~ki osobeno da:
(a) Obezbeduvaat ist obem, kvalitet i standard na besplatna ili do­
s­tap­na medicinska nega na licata so posebni potrebi, kako i pro­
gra­­mi koi se obezbedeni za drugite lica, vklu~uvaj}i gi i onie za
seksualno i reproduktivno zdravje, i programi za zdravjeto na lu|eto
bazirani na populacijata;
(b) Obezbeduvaat zdravstveni uslugi potrebni i specifi~ni za licata
so posebni potrebi, vklu~uvaj}i i navremeno prepoznavawe i soodvet-
na intervencija, kako i uslugi nameneti za namaluvawe i prevencija
na ponatamo{nite zaboluvawa me|u decata i postarite lica;
(c) Obezbeduvaat zdravstveni slu`bi najblisku do nivnite zaednici,
vklu~uvaj}i gi i ruralnite oblasti;

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 131


(d) Baraat od zdravstveni profesionalci obezbeduvawe ist kvalitet
na licata so posebni potrebi kako i na drugite, a osobeno vrz osno­
va na slobodna i informativna soglasnost, me|u drugoto, preku po-
dignuvawe na svesta za ~ovekovite prava, dostoinstvo, samostojnost
i potrebi na licata so posebni potrebi, preku obuki i {irewe na
eti~ki standardi za javnata i privatnata medicinska nega;
(e) Zabranuvaat diskriminacija na licata so posebni potrebi pri
obezbeduvaweto na zdravstveno osiguruvawe i `ivotno osiguruvawe,
dokolku ova osiguruvawe e opfateno vo nacionalnoto zakonodavst-
vo, koe se sproveduva na praveden i razumen na~in;
(f) Spre~uvaat diskriminatorsko odbivawe na medicinska nega ili
zdravstvena usluga ili hrana i te~nosti vrz osnova na posebnite po­
trebi.
^len 26: Habilitacija i rehabilitacija
1. Zemjite potpisni~ki prezemaat efikasni i soodvetni merki,
vklu~uvaj}i i preku ednakva poddr{ka, za da im se ovozmo`i na licata
so posebni potrebi da postignat i odr`uvaat maksimalna nezavisnost,
celosna fizi~ka, mentalna, socijalna i stru~na sposobnost i celosna
vklu~enost i u~estvo vo site aspekti na `ivotot. Za taa cel, zemjite
potpisni~ki organiziraat, zajaknuvaat i opfa}aat obemni uslugi i
pro­grami za habilitacija i rehabilitacija, osobeno vo na uslugite vo
o­blastite na zdravstvo, vrabotuvawe, obrazovanie i socijalnite uslu-
gi, na na~in ovie uslugi i programi da:
(a) Se sprovedat vo najrana faza i vrz osnova na multidisciplinarna
procenka na individualnite potrebi i prednosti;
(b) Poddr`uvaat u~estvo i vklu~enost vo zaednicata i vo site aspekti
na op{testvoto i da bidat na dobrovolna osnova i raspolo`livi za
licata so posebni potrebi kolku {to e mo`no poblisku do nivnite
zaednici, vklu~uvaj}i gi i ruralnite oblasti.
2. Zemjite potpisni~ki go promoviraat razvojot na prvi~ni i kon-
tinuirani obuki za profesionalci i personal koj raboti vo slu`bite
za habilitacija i rehabilitacija.
3. Zemjite potpisni~ki promoviraat raspolo`livost, znaewe i ko­
ri­s­tewe na pomagala i tehnologii, modelirani za licata so posebni
potrebi koi se odnesuvaat na habilitacija i rehabilitacija.
^len 27: Rabota i vrabotuvawe
1. Zemjite potpisni~ki gi priznavaat pravata za rabota na licata
so posebni potrebi, na ednakva osnova so drugite; ovde e vklu~eno pra­
voto na mo`nost za zarabotka za `ivot preku sloboden izbor i pri­

132 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


fa}awe na rabota na pazarot za trud i rabotna sredina koja e otvo­
rena, vklu~ena i prifatliva za licata so posebni potrebi. Zemjite
potpisni~ki go {titat i promoviraat ostvaruvaweto na pravoto na
rabota, vklu~uvaj}i gi i onie koi se zdobile so posebni potrebi vo
tekot na vrabotuvaweto, preku prezemawe soodvetni ~ekori, a osobeno
preku zakonodavstvo vo odnos na, me|u drugoto:
(a) Zabrana na diskriminacija vrz osnova na posebnite potrebi vo
odnos na site problematiki povrzani so site formi na vrabotuvawe,
vklu~eno i uslovite za regrutirawe, najmuvawe i vrabotuvawe, trae­
weto na vrabotuvaweto, unapreduvawe vo karierata i bezbedni i
zdra­vi uslovi na rabota;
(b) Za{tita na pravata na licata so posebni potrebi, na ednakva
osnova so drugite, na opravdani i povolni uslovi za rabota, kako i
na ednakvi mo`nosti i plati za ednakvo vredna rabota, bezbedni i
zdravi uslovi za rabota, vklu~uvaj}i i za{tita od maltretirawe i
otstranuvawe na pri~inite za poplaki;
(c) Obezbeduvawe deka licata so posebni potrebi mo`at da gi ost-
varat svoite rabotni~ki i sindikalni trudovi prava na ednakva os-
nova so drugite;
(d) Obezbeduvawe na licata so posebni potrebi da imaat efikasen pri-
stap do op{tite programi za tehni~ko i profesionalno naso~uvawe,
uslugi za rasporeduvawe i stru~ni i kontinuirani obuki;
(e) Promovirawe na mo`nostite za vrabotuvawe i unapreduvawe vo kari­
e­rata na licata so posebni potrebi na pazarot za trud, kako i pomo{ vo
baraweto, dobivaweto, odr`uvaweto i vra}aweto na rabota;
(f) Promovirawe na mo`nosti za samovrabotuvawe, pretpriemni{tvo,
razvoj na zaedni~ki i zapo~nuvawe na sopstvena dejnost;
(g) Vrabotuvawe na licata so posebni potrebi vo javniot sektor;
(h) Promovirawe na vrabotuvaweto na licata so posebni potrebi vo
pri­vatniot sektor preku soodvetni politiki i merki, vklu~eno i
a­firmativni akciski programi, pottik i drugi merki;
(i) Obezbeduvawe na razumeno prilagoduvawe na licata so posebni
po­trebi na rabotnoto mesto;
(j) Promovirawe na zdobivaweto na licata so posebni potrebi so
ra­botno iskustvo na otvoreniot pazar na trud;
(k) Promovirawe na stru~na i profesionalna rehabilitacija, zadr­
`uvawe na rabotata i programi za vra}awe na rabota za licata so
po­sebni potrebi.

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 133


2. Zemjite potpisni~ki obezbeduvaat licata so posebni potrebi da
ne se dr`at vo ropstvo ili pot~inetost i da se za{tituvaat na ednakva
osnova so drugite od prisilna ili zadol`itelna rabota.
^len 28: Soodveten standard na `iveewe i socijalna za{tita
1. Zemjite potpisni~ki go priznavaat pravoto na licata so poseb-
ni potrebi i na nivnite semejstva za soodveten standard na `iveewe,
vklu~uvaj}i i soodvetna ishrana, obleka i domuvawe i kontinuirano
podobruvawe na uslovite na `iveewe i }e prezemat soodvetni ~ekori
za za{titna i promovirawe na ostvaruvaweto na ova pravo bez dis-
kriminacija vrz osnova na posebnite potrebi.
2. Zemjite potpisni~ki go priznavaat pravoto na licata so posebni
potrebi za socijalna za{tita i u`ivawe na ova pravo bez diskrimi-
nacija vrz osnova na posebnite potrebi i }e gi prezemat site soodvet-
ni ~ekori za za{titna i promovirawe na ostvaruvaweto na ova pravo,
vklu~uvaj}i gi i merkite za:
(a) Obezbeduvawe ednakov pristap na licata so posebni potrebi, do
~is­ta voda i pristap do soodvetni i dostapni slu`bi, sredstva i dru-
ga pomo{ za nivnite potrebi;
(b) Obezbeduvawe pristap na licata so posebni potrebi, osobeno na
`enite i devojkite so posebni potrebi i postarite lica so posebni
potrebi, do programi za socijalna za{tita i za namaluvawe na si­ro­
ma{tijata;
(c) Obezbeduvawe pristap na licata so posebni potrebi i na nivnite
semejstva koi `iveat vo sostojba na siroma{tija pomo{ od zemja-
ta povrzana so posebnite potrebi, vklu~uvaj}i i soodvetni obuki,
sovetuvawa, finansiska pomo{ i prodol`ena nega;
(d) Obezbeduvawe pristap na licata so posebni potrebi do progra­
mite za domuvawe;
(c) Obezbeduvawe pristap na licata so posebni potrebi do penzii i
pro­grami za penzionirawe.
^len 29: U~estvo vo politi~kiot i javniot `ivot
Zemjite potpisni~ki im gi garantiraat na licata so posebni potre-
bi politi~kite prava i mo`nosta na gi u`ivaat, na ednakva osnova so
drugite i se obvrzuvaat da:
(a) Obezbedat na licata so posebni potrebi efikasno i celosno u~es­
tvo vo politi~kiot i javniot `ivot na ednakva osnova so drugite,
ne­posredno ili preku slobodno izbranite pretstavnici, vklu~uvaj}
i go i pravoto i mo`nosta na licata so posebni potrebi da glasaat i

134 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


da bidat glasani, me|u drugoto, preku:
(i) Obezbeduvawe deka postapkite, kapaciteti i materijalite za glasawe
se soodvetni, dostapni i lesno razbirlivi za koristewe;
(ii) Za{tita na pravoto na licata so posebni potrebi da glasaat
so tajno glasawe vo izborite i javnite referendumi bez zakana i
da u~estvuvaat vo izbori, da prezemat dol`nost i izvr{uvaat jav-
ni funkcii na site nivoa na rakovodewe, so koristewe pomo{ni
i novi tehnologii, ako e soodvetno;
(iii) Garantirawe na slobodno izrazuvawe na voljata na licata so
posebni potrebi kako glasa~i i za taa cel, ako e neophodno, na
niv­no barawe, da im se ovozmo`i pomo{ vo glasaweto od lice po
niven izbor;
(b) Aktivno da promoviraat sredina vo koja licata so posebni po­
trebi }e mo`at efikasno i celosno da u~estvuvaat vo vodeweto na
javnite raboti, bez diskriminacija i na ednakva osnova so drugite i
da se pottiknuva nivnoto u~estvo vo javnite raboti, vklu~uvaj}i i:
(i) U~estvo vo nevladini organizacii i zdru`enija koi se zanima­
vaat so javniot i politi~kiot `ivot na zemjata, kako i vo aktiv­
nostite i vodeweto na politi~kite partii;
(ii) Osnovawe i pristapuvawe vo organizacii na licata so poseb-
ni potrebi kako pretstavnici na licata so posebni potrebi na
me|unarodno, nacionalno, regionalno i lokalno nivo.
^len 30: U~estvo vo kulturniot `ivot, rekreacija,
slobodni aktivnosti i sport
1. Zemjite potpisni~ki go priznavaat pravoto na licata so posebni
potrebi da u~estvuvaat na ednakva osnova so drugite vo kulturniot
`i­vot i }e gi prezemat site soodvetni merki za da obezbedat deka lica­
ta so posebni potrebi:
(a) U`ivaat pristap do kulturolo{ki materijali vo dostapni formati;
(b) U`ivaat pristap do televiziski programi, filmovi, teatarski i
drugi kulturni aktivnosti, vo dostapni formati;
(c) U`ivaat pristap do mesta za kulturni priredbi ili uslugi, kako
na primer, teatri, muzei, kina, biblioteki i turisti~ki uslugi, a
kol­ku {to e mo`no, pristap do spomenici i mesta od nacionalno
kul­turolo{ko zna~ewe.
2. Zemjite potpisni~ki prezemaat soodvetni merki za da im obez-
bedat na licata so posebni potrebi mo`nost za razvoj i koristewe na
nivniot kreativen, umetni~ki i intelektualen potencijal, za nivna
korist, kako i za pridobivka na op{testvoto.
ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 135
3. Zemjite potpisni~ki gi prezemaat site soodvetni ~ekori, vo so-
glasnost so me|unarodnoto zakonodavstvo, za da obezbedat zakonite za
za{tita na pravata na intelektualna sopstvenost da ne pretstavuvaat
nerazumna i diskriminatorska prepreka za pristap do kulturolo{kite
materijali na licata so posebni potrebi.
4. Licata so posebni potrebi imaat pravo, vrz ednakva osnova so
drugite, na priznavawe i poddr{ka na nivniot specifi~en kulturen i
lingvisti~ki identitet, vklu~eno i znakovni jazici i kultura na lica
so o{teten sluh.
5. So cel da im se obezbedi na licata so posebni potrebi u~estvo,
vrz ednakva osnova so drugite, vo rekreativni, slobodni i sportski
aktivnosti, zemjite potpisni~ki }e prezemat soodvetni merki da:
(a) Pottiknat i promoviraat u~estvo, do najvisok mo`en obem, na
licata so posebni potrebi vo integriraweto vo sportskite aktivnos-
ti na site nivoa;
(b) Im obezbedat na licata so posebni potrebi mo`nost za orga-
nizirawe, unapreduvawe i u~estvo vo sportski i rekreativni aktivnos-
ti specifi~ni za lica so posebni potrebi, a za taa cel pottiknuvaat
obezbeduvawe, vrz ednakva osnova so drugite, na soodvetni instrukcii,
obuki i resursi;
(c) Im obezbedat na licata so posebni potrebi pristap do sportski,
rekreativni i turisti~ki objekti;
(d) Im obezbedat na decata so posebni potrebi ednakov pristap so
drugite deca da u~estvuvaat vo igri, rekreativni, slobodni i sports-
ki aktivnosti, vklu~eno i aktivnostite vo ramkite na u~ili{niot
sistem;
(e) Im obezbedat na licata so posebni potrebi pristap do slu`bite
koi se zanimavaat so organizirawe na rekreativni, turisti~ki, slo-
bodni i sportski aktivnosti.
^len 31: Statistiki i sobirawe na podatoci
1. Zemjite potpisni~ki se obvrzuva da sobiraat soodvetni informacii,
vklu~uvaj}i i statisti~ki i istra`uva~ki podatoci, so cel da obezbedat
formulirawe i sproveduvawe na politikite za sproveduvawe na ovaa
Konvencija. Procesot na sobirawe i dr`ewe na informaciite se:
(a) Pridr`uvawe do zakonski utvrdenite za{titni merki, zaedno so
zakonodavstvoto za za{tita na podatoci, za da se obezbedi doverli-
vost i po~ituvawe na privatnosta na licata so posebni potrebi;
(b) Pridr`uvawe do me|unarodno prifatenite normi za za{tita na
~o­vekovite prava i osnovni slobodi i eti~kite na~ela pri sobira­

136 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


we­­to i koristeweto statisti~ki podatoci.
2. Informaciite sobrani vo soglasnost so ovoj ~len soodvetno se
{irat i koristat za da se pomogne vo ocenuvaweto na sproveduvaweto
na obvrskite na zemjite potpisni~ki spored ovaa Konvencija i za utvr­
duvawe i posvetuvawe vnimanie na barierite so koi se soo~uvaat lica­
ta so posebni potrebi pri ostvaruvaweto na svoite prava.
3. Zemjite potpisni~ki prezemaat odgovornost za {irewe na ovie
statisti~ki podatoci i obezbeduvawe na pristap do istite na licata
so posebni potrebi i na drugite.
^len 32: Me|unarodna sorabotka
1. Zemjite potpisni~ki ja priznavaat va`nosta od me|unarodna so­
rabotka i nejzino unapreduvawe vo poddr{kata na nacionalnite za­
lo`bi za ostvaruvawe na namerata i celite na ovaa Konvencija i vo od-
nos na istoto }e prezemat soodvetni i efikasni merki me|u zemjite, a
kako {to e soodvetno i vo partnerstvoto so relevantnite me|unarodni
i regionalni organizacii i so gra|anskoto op{testvo, osobeno so or-
ganizaciite na licata so posebni potrebi. Ovie merki, me|u drugoto,
mo`at da sodr`at:
(a) Obezbeduvawe deka me|unarodnata sorabotka, vklu~uvaj}i gi i
me­­|unarodnite programi za razvoj e vklu~ena i dostapna za licata so
posebni potrebi;
(b) Olesnuvawe i poddr{ka na zajaknuvawe na kapacitetite, vklu~u­
vaj}i i preku razmena i distribucija na informacii, iskustva, pro-
grami za obuka i najdobri praktiki;
(c) Olesnuvawe na sorabotka vo istra`uvaweto i pristapot do na­u~­
noto i tehni~koto znaewe;
(d) Soodvetno obezbeduvawe na tehni~ka i ekonomska pomo{, vklu­
~uvaj}i i olesnuvawe na pristapot i distribucijata na dostapni i
pomo{ni tehnologii, a preku transfer na istite.
2. Odredbite od ovoj ~len ne se vo sprotivnost so obvrskite na sekoja
zemja potpisni~ka za ispolnuvawe na obvrskite od ovaa Konvencija.
^len 32: Nacionalno sproveduvawe i sledewe
1. Zemjite potpisni~ki, vo soglasnost so svojot sistem za organi­
za­cija, nazna~uvaat edna ili pove}e krucijalni to~ki vo ramkite na
reguliraweto na problematika povrzana so sproveduvaweto na ovaa
Kon­vencija i obezbeduvaat dol`no vnimanie na utvrduvaweto ili na­
zna­~uvaweto na mehanizmi za koordinacija vo ramkite na regulirawe-
to, so cel poednostavuvawe na akcijata vo poedine~ni sektori i na po­

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 137


e­dine~ni nivoa.
2. Zemjite potpisni~ki, vo soglasnost so svoite pravni i adminis-
trativni sistemi, odr`uvaat, zajaknuvaat, nazna~uvaat ili vospostavu-
vaat ramka, vklu~uvaj}i i eden ili pove}e nezavisni mehanizmi, kako
{to e neophodno, za promovirawe, za{tita i sledewe na sproveduva­
we­to na ovaa Konvencija. Pri nazna~uvaweto ili vospostavuvaweto
na ovoj mehanizam, zemjite potpisni~ki }e gi zemat predvid na~elata
po­vr­zani so statusot i funkcioniraweto na nacionalnite institucii
za za{tita i unapreduvawe na ~ovekovite prava.
3. Gra|anskoto op{testvo, osobeno licata so posebni potrebi i niv­
nite organizacii pretstavnici se vklu~uvaat i vo celost u~es­tvu­va­at
vo procesot na sledewe.
^len 34: Konvencija za pravata na lica so posebni potrebi
1. ]e se osnova Komitet za pravata na licata so posebni potrebi (vo
ponatamo{niot tekst: ”Komitet“), koj }e gi sproveduva dolunavedeni­
te funkcii.
2. Komitetot, vo periodot na vleguvawe vo sila na ovaa Konvenci-
ja, }e se sostoi od dvanaeset eksperti. Po dopolnitelni {eeset rati-
fikacii ili pristapuvawa kon Konvencijata, ~lenstvoto na Komite-
tot }e se zgolemi za {est ~lenovi, dostignuvaj}i maksimalen broj od
osumnaeset ~lenovi.
3. ^lenovite na Komitetot }e gi stavat na raspolagawe svoite li~ni po-
tencijali i }e imaat visoka moralna reputacija i priznaena kompetentnost
i iskustvo na poleto koe go opfa}a ovaa Konvencija. Pri nominiraweto
na svoite kandidati, zemjite potpisni~ki se povikuvaat da obrnat dol`no
vnimanie na odredbata utvrdena vo ~len 4.3 od ovaa Konvencija.
4. ^lenovite na Komitetot se izbiraat od strana na zemjite pot­pis­
ni­~ki, so posebno vnimanie na pravi~nata geografska rasporedenost,
zastapenost na poedine~nite formi na civilizacija i na principiel-
nite pravni sistemi, ramnote`a na polovata zastapenost i na u~estvo
na eksperti so posebni potrebi.
5. ^lenovite na Komitetot se izbiraat so tajno glasawe od listata
na lica nominirani od strana na gra|anite na zemjite potpisni~ki
na sostanocite na Konferencijata na zemjite potpisni~ki. Na ovie
sostanoci, na koi dve tretini od zemjite potpisni~ki }e so~inuvaat
kvorum, }e bidat izbrani onie lica vo Komitetot koi }e dobijat naj­
go­lem broj glasovi i apsolutno mnozinstvo na glasovi od prisutnite
pretstavnici na zemjite potpisni~ki koi glasale.
6. Prvi~niot izbor }e se odr`i najdocna za {est meseci od denot na
vleguvawe vo sila na ovaa Konvencija. Najmalku ~etiri meseci pred
138 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
de­not na sekoj izbor, Generalniot sekretar na Obedinetite nacii }e
isprati pokana do zemjite potpisni~ki za dostavuvawe na nominirani
lica vo rok od dva meseci. Generalniot sekretar posledovatelno }e
podgotvi spisok na site ovie nominirani lica po azbu~en red, navedu-
vaj}i gi zemjite potpisni~ki koi gi nominirale i istiot }e go dostavi
do zemjite potpisni~ki na ovaa Konvencija.
7. ^lenovite na Komitetot se izbiraat so mandat od ~etiri godini.
Tie imaat pravo na u{te eden mandat. Me|utoa, mandatot na {este ~le-
novi izbrani na prviot izbor istekuva na krajot na vtorata godina;
neposredno po prviot izbor, imiwata na ovie {est ~lenovi se izbi-
raat so `drepka od strana na pretsedatelot na sostanokot naveden vo
stav 5 od ovoj ~len.
8. Izborot na dopolnitelnite {est ~lenovi na Komitetot }e se odr`i
na redovni izbori, vo soglasnost so soodvetnite odredbi od ovoj ~len.
9. Dokolku ~len na Komitetot po~ine ili dade ostavka ili izjava
de­ka od drugi pri~ini ne mo`e pove}e da gi vr{i svoite dol`nosti,
zemjata potpisni~ka koja go nominirala ~lenot nazna~uva drug ekspert
koi poseduva kvalifikacii i gi ispolnuva uslovite utvrdeni vo sood-
vetnite odredbi od ovoj ~len za ostanatiot period od mandatot.
10. Komitetot nosi pravilnik za rabota.
11. Generalniot sekretar na Obedinetite nacii obezbeduva neop­ho­
den personal i kapaciteti za efikasno izvr{uvawe na funkciite na
Komitetot spored ovaa Konvencija i go svikuva prviot sostanok.
12. Po odobruvawe na Generalnoto sobranie, ~lenovite na Komite-
tot utvrden spored ovaa Konvencija dobivaat primawa od resursite na
Obedinetite nacii pod uslovi koi gi odlu~uva Sobranieto, imaj}i ja
predvid va`nosta na odgovornostite na Komitetot.
13. ^lenovite na Komitetot ima pravo na sredstva, privilegii i
i­munitet na eksperti na nazna~eni za Obedinetite nacii kako {to e
utvrdeno vo soodvetnite sekcii na Konvencijata za privilegii i imu­
ni­tet na Obedinetite nacii.
^len 35: Izve{tai na zemjite potpisni~ki
1. Sekoja zemja potpisni~ka do Komitetot, a preku Generalniot se­
kre­tar na Obedinetite nacii dostavuva op{iren izve{taj na merkite
prezemeni za sproveduvawe na obvrskite spored ovaa Konvencija i za
napraveniot napredok, vo rok od dve godini po vleguvaweto vo sila na
ovaa Konvencija.

2. Potoa, zemjite potpisni~ki podnesuvaat redovni izve{tai naj-


malku na sekoi ~etiri godini i po barawe na Komitetot.
ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 139
3. Komitetot odlu~uva za nasokite {to }e se primenuvaat za sodr­
`i­nata na ovie izve{tai.
4. Zemja potpisni~ka koja ima podneseno op{iren prvi~en izve{taj
do Komitetot, vo svoite sledni izve{tai ne treba da gi povtoruva in-
formaciite dadeni prethodno. Pri podgotovkata na izve{taite do
Komitetot, zemjite potpisni~ki se povikuvaat da gi podgotvat na ot­
vo­ren i transparenten na~in i da obrnat posebno vnimanie na odredba­
ta utvrdena vo ~len 4.3 od ovaa Konvencija.
5. Vo izve{taite mo`e da se navedat faktorite i pote{kotiite {to
vlijaat vrz efikasnoto ispolnuvawe na obvrskite od ovaa Konvencija.
^len 36: Razgleduvawe na izve{taite
1. Sekoj izve{taj se razgleduva od strana na Komitetot i dava suges­
tii i op{ti preporaki za koi }e smeta deka se soodvetni i istite gi
pre­pra}a do zasegnatata zemja potpisni~ka. Zemjata potpisni~ka mo`e
da odgovori na Komitetot so informacii po nejzin izbor. Komitetot
mo`e da pobara dopolnitelni informacii od zemjite potpisni~ki
{to se relevantni za sproveduvaweto na ovaa Konvencija.
2. Dokolku zemja potpisni~ka zna~itelno zadocnat so dostavuva­we­to
izve{taj, Komitetot mo`e da ja izvesti zasegnatata zemja pot­pisni~ka
za potrebata od preispituvawe na sproveduvaweto na o­vaa Konvenci-
ja vo taa zemja potpisni~ka, vrz osnova na konzistentni informacii
raspolo`livi za Komitetot, dokolku relevantniot izve{taj ne e do­
sta­ven vo rok od tri meseci po izvestuvaweto. Komitetot ja povikuva
zasegnatata zemja potpisni~ka da zeme u~estvo vo ova preispituvawe.
Dokolku zemjata potpisni~ka go podnese relevantniot izve{taj, se
primenuvaat odredbite od stav 1 na ovoj ~len.
3. Generalniot sekretar na Obedinetite nacii ovie izve{tai gi
stava na raspolagawe na site zemji potpisni~ki.
4. Zemjite potpisni~ki gi stavaat svoite izve{tai na raspolagawe
na javnosta vo svoite zemji i ovozmo`uva pristap na sugestii i op{ti
preporaki vo odnos na istiot.
5. Komitetot gi prenesuva izve{taite od zemjite potpisni~ki, kako
{to smeta deka e soodvetno, do specijaliziranite agencii, fondovi
i programi na Obedinetite nacii i do drugite nadle`ni tela, so cel
da se dostavi barawe ili indikacii na potrebata od tehni~ki sovet
ili pomo{ {to se sodr`i vo istite, zaedno so sogleduvawata i prepo-
rakite na Komitetot, dokolku ima, na ovie barawa ili indikacii.

^len 37: Sorabotka me|u zemjite potpisni~ki i Komitetot


140 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
1. Sekoja zemja potpisni~ka sorabotuva so Komitetot i im pomaga
na svoite ~lenovi vo ispolnuvaweto na nivniot mandat.
2. Vo svoite odnosi so zemjite potpisni~ki, Komitetot obrnuva
dol`no vnimanie na na~inite i sredstvata za podobruvawe na nacio-
nalnite kapaciteti za sproveduvawe na ovaa Konvencija, vklu~uvaj}i
i preku me|unarodna sorabotka.
^len 38: Odnosi na Komitetot so drugi tela
So cel promovirawe na efikasno sproveduvawe na ovaa Konvencija
i pottiknuvawe na me|unarodnata sorabotka na poleto opfateno so
ovaa Konvencija:
(a) Specijalizirate agencii i drugi organi na Obedinetite nacii
imaat pravo da bidat zastapeni vo utvrduvaweto na sproveduvaweto
na onie odredbi na Konvencijata koi potpa|aat vo ramkite na obemot
na nivniot mandat. Komitetot mo`e da gi povika specijaliziranite
agencii i drugite nadle`ni tela, za koi smeta deka se soodvetni za
o­bezbeduvawe ekspertski sovet za sproveduvaweto na ovaa Konven-
cija od oblasta koja potpa|a vo ramkite na obemot na nivnite sood­
vet­ni mandati; Komitetot mo`e da gi povika specijaliziranite
agencii i drugite nadle`ni organi na Obedinetite nacii da podne-
sat izve{tai za sproveduvaweto na ovaa Konvencija od oblasta koja
potpa|a vo ramkite na obemot na nivnite aktivnosti;
(b) Komitetot, pri istekuvaweto na negoviot mandat, kako {to e so­
od­vetno, vr{i konsultacii so drugi relevantni tela vospostaveni so
me|unarodnite dogovori za ~ovekovi prava, so cel da obezbedi dosled-
nost na nivnite odnosni izve{tajni nasoki, sugestii i op{ti prepo-
raki, a izbegnuvaj}i povtoruvawe i preklopuvawe na izvr{uvaweto
na nivnite funkcii.
^len 39: Izve{taj na Komitetot
Komitetot podnesuva izve{taj na sekoi dve godini do Generalnoto
sobranie i do Ekonomsko-socijalniot sovet za svoite aktivnosti i
mo`e da dade sugestii i op{ti preporaki vrz osnova na razgleduvaweto
na izve{taite i informaciite dobieni od zemjite potpisni~ki. Ovie
sugestii i op{ti preporaki se vklu~uvaat vo izve{tajot na Komite-
tot zaedno so komentarite, dokolku postojat, od zemjite potpisni~ki.
^len 40: Konferencija na zemjite potpisni~ki
1. Zemjite potpisni~ki redovno se sostanuvaat na Konferencija na
zemjite potpisni~ki so cel da gi razgledaat pra{awata vo odnos na
sproveduvaweto na ovaa Konvencija.
2. Najdocna za {est meseci po vleguvaweto vo sila na ovaa Konvenci­
ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 141
ja, Generalniot sekretar na Obedinetite nacii }e svika Konferenci-
ja na zemjite potpisni~ki. Slednite sostanoci se svikuvaat od strana
na Generalniot sekretar na Obedinetite nacii na dve godini ili na
od­luka na Konferencija na zemjite potpisni~ki.
^len 41: Depozitar
Generalniot sekretar na Obedinetite nacii e depozitar na ovaa
Kon­vencija.
^len 42: Potpi{uvawe
Ovaa Konvencija e otvorena za potpi{uvawe od strana na site zemji
i od regionalni organizacii za integracija vo sedi{teto na Obedine­
ti­te nacii vo Wujork od 30 mart 2007 godina.
^len 43: Soglasnost za obvrzuvawe
Konvencijata podle`i na ratifikacija od strana na zemjite pot­
pis­nici i na formalna konfirmacija od strana na regionalnite orga-
nizacii za integracija na potpisni~kite. Istata e otvorena za pris­
ta­­puvawe od strana na sekoja zemja ili regionalna organizacija za
in­tegracija koja {to ne ja potpi{ala Konvencija.
^len 44: Regionalni organizacii za integracija
1. Regionalna organizacija za integracija”, zna~i organizacija
kon­stituirana od strana na suvereni zemji od odreden region na koja
nejzinite zemji ~lenki ja prenele nadle`nosta vo odnos na problema-
tika koja ja regulira ovaa Konvencija. Ovie organizacii, vo svoite
in­strumenti za formalna konfirmacija ili pristapuvawe, go navedu-
vaat obemot na svojata nadle`nost vo odnos na problematikata koja ja
regulira ovaa Konvencija. Spored toa, tie go izvestuvaat depozitarot
za sekoja zna~ajna izmena vo obemot na nivnata nadle`nost.
2. Upatuvawata na „zemjite potpisni~ki” vo ovaa Konvencija se pri-
menuvaat na ovie organizacii vo ramkite na ograni~uvawata na niv-
nata nadle`nost.
3. Za celite na ~len 45, stav 1 i ~len 47, stav 2 i 3, sekoj instrument depon-
iran od strana na regionalna organizacija za integracija nema da se vbrojuva.
4. Regionalnite organizacii za integracija, vo problematika vo
ram­kite na nivnata nadle`nost, mo`at da go ostvaruvaat svoeto pravo
na glas na Konferencijata na zemjite potpisni~ki, spored brojot na
glasovi ednakov na brojot na nivnite zemji ~lenki koi se potpisni~ki
na Konvencijata. Ovaa organizacija ne go ostvaruva svoeto pravo na
glas, dokolku edna od zemjite ~lenki go ostvaruva svoeto pravo i ob­
rat­no.
142 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
^len 45: Vleguvawe vo sila
1. Ovaa Konvencija vleguva vo sila na trinaesettiot den po deponi­
raweto na dvaesettiot instrument za ratifikacija ili pristapu-
vawe.
2. Za sekoja zemja ili regionalna organizacija za integracija koja
ja ratifikuva, formalno ja prifa}a ili pristapuva na Konvencijata
po deponiraweto na dvaesettiot instrument, Konvencijata vleguva vo
sila na trinaesettiot den po deponiraweto na nejziniot instrument.
^len 46: Uslovi
1. Uslovite nekompatibilni na predmetot i celta na ovaa Konvenci­
ja nema da se zabranat.
2. Uslovite mo`at da se povle~at vo sekoe vreme.
^len 47: Izmeni i dopolnuvawa
1. Sekoja zemja potpisni~ka mo`e da predlo`i izmeni i dopolnuva-
wa na ovaa Konvencija i da go podnese do Generalniot sekretar na Obe-
dinetite nacii. Generalniot sekretar gi dostavuva site predlo`eni
izmeni i dopolnuvawa do zemjite potpisni~ki so barawe da objavat
da­li baraat konferencija na zemjite potpisni~ki za potrebite na raz­
gleduvawe i odlu~uvawe za predlozite. Vo toj slu~aj, vo rok od ~etiri
me­seci od denot na ova izvestuvawe, dokolku najmalku edna tretina od
zemjite potpisni~ki baraat konferencija, Generalniot sekretar svi-
kuva konferencija pod pokrovitelstvo na Obedinetite nacii. Sekoj
amandman donesen od mnozinstvo na dve tretini od zemjite potpisni~ki
se dostavuva od strana na Generalniot sekretar do Generalnoto sobra­
nie na odobruvawe, a potoa do site zemjite potpisni~ki na prifa}­we.
2. Amandman donesen i odobren vo soglasnost so stav 1 od ovoj ~len
vleguva vo sila na trinaesettiot den otkako brojot na deponiranite in-
strumenti na prifa}awe dostigne dve tretini od zemjite potpisni~ki
na denot na donesuvaweto na amandmanot. Potoa, amandmanot vleguva
vo sila za sekoja zemja potpisni~ka na triesettiot den po deponirawe-
to na nejziniot instrument za prifa}awe. Amandmanot e obvrzuva~ki
samo za onie zemjite potpisni~ki koi go prifatile.
3. Dokolku Konferencijata na zemjite potpisni~ki so konsenzus
odlu~i, amandman donesen i odobren vo soglasnost so stav 1 od ovoj
~len, koj se odnesuva samo na ~len 34, 38, 39 i 40 vleguva vo sila za si­te
zemjite potpisni~ki na trinaesettiot den otkako brojot na deponi­
ranite instrumenti na prifa}awe dostigne dve tretini od brojot na
zemjite potpisni~ki na denot na donesuvaweto na amandmanot.

ANEKS 1: KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 143


^len 48: Otstapuvawe
Zemja potpisni~ka mo`e da otstapi od ovaa Konvencija so pismeno
izvestuvawe do Generalniot sekretar na Obedinetite nacii. Otstapu-
vaweto e va`e~ko edna godina po datumot na priemot na izvestuvaweto
od strana na Generalniot sekretar.
^len 49: Prifatliv format
Tekstot na ovaa Konvencija stanuva dostapen vo prifatliv format.

^len 50: Avtenti~ni tekstovi


Arapskiot, kineskiot, angliskiot, francuskiot, ruskiot i {panski­
ot tekst na ovaa Konvencija, se celosno avtenti~ni.
Kako svedoci na dolupotpi{anite opolnomo{teni, zakonski ovlas-
teni od strana na soodvetnite Vladi, ja potpi{aa ovaa Konvencija

144 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


ANEKS DVA

Opcionen protokol za Konvencijata


A
DVA

na pravata na licata so hendikep


(Prevodot e napraven od Polio Plus - dvi`ewe protiv hendikep)

^len 1
1. Dr`ava-~lenka na ovoj Protokol ja priznava nadle`nosta
na Komitetot za pravata na licata so hendikep da prima i raz­
gleduva pretstavki dostaveni od lice ili vo ime na lice ili
gru­­pa na lica koi se vo pravna nadle`nost na dr`ava-~lenka na
ovoj Protokol koi tvrdat deka se `rtvi kon odredbite na Kon-
vencijata od dr`avata-~lenka.
2. Komitetot nema da prifati pretstavka ako se odnesuva na
dr`ava-~lenka na Konvencijata koja ne e ~lenka na ovoj Proto­
kol.

^len 2
Komitetot }e ja smeta pretstavkata, za neprifatliva ako:
(a) Pretstavkata e anonimna;
(b) Pretstavkata pretstavuva zloupotreba na pravo na podne-
suvawe na takvi pretstavki ili ne e vo soglasnost so odredbite
na Konvencijata;
(c) Komitetot ve}e ja razgledal istata materija, e vo procedura
na razgleduvawe ili e razgledana od strana na drugi organi;
(d) Site doma{ni pravni lekovi seu{te ne se iscrpeni.
Ova nema da se odnesuva na predmeti koi vo podolg vremenski
period nerazumno se odolgovlekuvale ili koga ne e o~igledno
deka }e se pru`i baranata pomo{;
(e) E {tetna ili ne e dovolno doka`ana;
ili koga
(f) Faktite koi se predmet na pretstavkata se pojavile pred
stapuvaweto vo sila na ovoj Protokol i dokolku tie fakti ne
prodol`uvaat i posle datumot na stapuvawe vo sila na Proto­
kolot.

145
^len 3
Soglasno odredbite od ~lenot 2 na ovoj protokol, Komitetot pret-
stavkata koja e podnesena doverlivo }e ja dade na uvid na dr`avata-
~lenka. Dr`avata-~lenka koja ja prima vo rok od 6 meseci }e podnese
pismeno objasnuvawe ili izjava do Komitetot, so koja go objasnuva
predmetniot slu~aj i dokolku bil primenet praven lek.
^len 4
1. Vo vremeto posle priemot na pretstavkata i pred odlu~uvaweto
za nejzinata osnovanost, Komitetot mo`e da i pobara na dr`ava-~lenka
na ovoj Protokol, {to pobrzo da prevzeme privremeni merki, so koi
bi se izbegnala mo`na nenadomestliva {teta za `rtvata ili `rtvite
od konretnata zloupotreba.
2. Koga Komitetot se slu`i so svoite ovlastuvawa kako vo stavot
1 od ovoj ~len, so toa ne ja prejudicira odlukata za prifatlivost i os-
novanost na pretstavkata.
^len 5
Komitetot }e odr`uva zatvoreni sednici, koga gi razgleduva pret-
stavkite vo soglasnost so ovoj protokol. Po razgleduvaweto na pret-
stavkata, Komitetot }e upati predlozi ili preporaki(dokolku gi ima)
i za dr`avata-~lenka taka i za baratelot,
^len 6
1. Dokolku Komitetot primi verodostojni informaci koi uka­`u­
vaat deka dr`avata-~lenka seriozno i sistematski gi kr{i prava­ta ure-
deni vo Konvencijata, Komitetot }e ja povika dr`avata da sorabotuva
vo razgleduvawe na informacijata i na kraj }e i dostavi zabele{ki
povrzani so taa informacija.
2. Zemaj}i vo predvid deka site zabele{ki koi {to mo`ele da bidat
dostaveni od ovaa dr`ava-~lenka, kako i bilo koja druga dostapna vero-
dostojna informacija, Komitetot mo`e da predlo`i eden ili pove}e
svoi ~lenovi da sprovedat istraga i itno da go izvestat Komitetot.
Koga toa e opravdano i vo soglasnost so dr`avata ~lenka, istragata
mo­`e da bide i poseta na teritorijata na dr`avata-~lenka.
3. Posle razgleduvaweto na naodite od takvata istraga, Komitetot
}e i gi dostavi naodite na dr`avata-~lenka zaedno so mo`nite komen-
tari i preporaki.
4. Dr`ava-~lenka na ovoj Protokol, vo rok od {est meseci po pri-
maweto na naodite, komentarite i preporakite isprateni od Komite-
tot kon nea, }e dostavi svoi zabele{ki do Komitetot.

146 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


5. Istragata }e se sproveduva doverlivo, a }e se bara i sorabotka
vo so dr`avata-~lenka vo site fazi na istragata.
^len 7
1. Komitetot mo`e da ja povika dr`avata-~lenka na ovoj Protokol
da vo svojot izve{aj po ~lenot 35 na Konvencijata gi vnese i detalite
za site merki prevzemeni so istragata vo soglasnost so ~lenot 6 od
o­voj Protokol.
2. Komitetot mo`e, ako e potrebno po istekot na rokot od {est me­
seci naglasen vo ~lenot 6 stavot 4 da ja povika dr`avata-~lenka na ovoj
Protokol da informira za merkite prezemeni so istragata,
^len 8
Sekoja dr`ava-~lenka mo`e, za vremeto na potpi{uvawe ili rati-
fikacija na ovoj Protokol ili pristapuvawe kon nego, da izjavi deka ne
ja prifa}a nadle`nosta na Komitetot navedena vo ~lenovite 6 i 7.
^len 9
Generalniot sekretar na Obedinetite Nacii }e bide depozitarot na
ovoj Protokol.
^len 10
Ovoj Protokol }e bide otvoren za potpi{uvawe od dr`avite-~len­ki
na Konvencijata i regionalnite organizacii za integracija vo Glav­
ni­ot {tab na Obedinetite nacii vo Wujork od 30 mart 2007 godina.
^len 11
Ovoj protokol podle`i na ratifikacija na dr`avite-~lenki pot­
pisni~ki na ovoj Protokol koi ja ratifikuvale ili i pristapile na
Konvencijata. Toj podle`i so formalno potvrduvawe od organizaciite
za regionalna integracija koi formalno potvrdile ili i pristapi­le
na Konvencijata. Ovoj protokol }e bide otvoren za pristapuvawe od
sekoja dr`ava ili organizaciite za regionalna integracija koi ja rat-
ifikuvale, formalno potvrdile ili i pristapile na Konvencijata, a
ne go potpi{ale protokolot.
^len 12
1. Vorganizacija za regionalna integracija” zna~i organizacija
ko­ja osnovaat suvereni dr`avi ili regioni, na koja dr`avite-~lenki ja
prefrlile nadle`nosta, po pra{awata uredeni so Konvencijata i ovoj
Protokol. Takvite organizacii, vo nivnite instrumenti za formalno
potvrduvawe ili pristapuvawe }e naglasat {iroka nadle`nost vo od-

ANEKS 2: OPCIONEN PROTOKOL ZA KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 147


nos na pra{awata uredeni vo Konvencijata i Opcioniot protokol. Tie
povremeno, }e go informiraat depozitarot za site su{tinski promeni
vo domenot na nivnata nadle`nost.
2. Slu`ewe so izrazot “dr`avi-~lenki” vo ovoj protokol se odne-
suvaat na organizacii vo granicite na nivnata nadle`nost.
3. Za celite na ~lenot 13, stavot 1 i ~lenot 15, stavot 2 nema da se
broi instrumentot koj go podnesuva organizacijata za regionalna in-
tegracija.
4. Organizacija za regionalnata integracija, po pra{awata za svo-
jata nadle`nost, mo`e da go ostvaruva pravoto da glasa na sostanocite
na dr`avite-~lenki, so broj na glasovi ednakov na brojot na dr`avite-
~lenki na tie organizacii koi se del od ovoj Protokol. Takvata orga-
nizacija nema da mo`e da go ostvari pravoto da glasa ako bilo koja od
nejzinite dr`avi-~lenki go ostvari toa pravo, i obratno.
^len 13
1. Otkako Konvencijata }e stapi vo sila, ovoj Protokol }e stapi
vo sila 30-tiot den po depozitot na desettiot instrument na ratifika­
ci­ja ili pristapuvawe.
2. Za sekoja dr`ava ili Organizacija za regionalna integracija koja
go ratifikuva, formalno potvrdila ili mu pristapila na Protokolot
po depozitot na 10-tiot instrument, Protokolot }e stapi vo sila na 30-
tiot den posle deponiraweto na takviot svoj instrument.
^len 14
1. Rezervite nesoodvetni so celta i predmetot na ovoj Protokol
ne­ma da bidat dozvoleni.
2. Rezervite mo`at da bidat povle~eni vo sekoe vreme.

^len 15
1. Sekoja dr`ava-~lenka mo`e da predlo`i izmeni i dopolnuvawa
na ovoj Protokol i da go podnese do Generalniot Sekretar na Obedi­
ne­tite Nacii. Generalniot Sekretar sekoi predlo`eni izmena i do-
polnuvawe na ovoj Protokol }e im gi dostavi na dr`avite-~lenki, so
cel dr­`avite-~lenki da se izjasnat, dali sakaat ili ne sakaat da se
svika kon­ferencija vo vrska so razgleduvaweto i glasaweto po is-
tite. Vo slu­~aj, da iste~at ~etiri (4) meseci od denot na predlo`enite
izmeni i dopolnuvawa, ako najmalku edna tretina od dr`avite-~lenki
se izjasni da se svika takva konferencija, Generalniot sekretar na
Obedinetite nacii e obvrzan da svika konferencija pod pokrovitel-

148 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP


stvo na Obedinetite nacii. Sekoi izmeni i dopolnuvawa usvoeni so
dvo­tretinsko mnozinstvo od prisutnite dr`avi-~lenki koi glasaat na
konferencijata od strana na Generalniot sekretar }e bidat upateni
do Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii na usvojuvawe i potoa
kon dr`avite-~lenki za nivno prifa}awe.
2. Izmenite i dopolnuvawata usvoeni i prifateni vo soglasnost
so stavot 1 od ovoj ~len }e stapat na sila ako 30 dena posle brojot na
prifateni instrumenti se dostigne brojot na dve tretini od dr`avi-
~lenki na denot na prifa}aweto na izmenite i dopolnuvawata. Potoa,
izmenite i dopolnuvawata }e stapat na sila za sekoja dr`ava-~lenka,
na 30-tiot den posle depozitot na instrumentot na prifa}aweto.
Izmenite i dopolnuvawata }e bidat obvrzuva~ki samo za onie dr`avi-
~lenki koi go prifatile.
^len 16
Dr`ava-~lenka mo`e da se otpovika od ovoj Protokol so pismena
potvrda do Generalniot sekretar na Obedinetite nacii. Otpovikuva­
weto }e stapi vo sila posle edna godina od denot koga Generalniot
sekretar ja primil pismenata potvrda.
^len 17
Tekstot na ovoj Protokol }e bide na raspolagawe vo dostapni formati.
^len 18
Arapskite, kineskite, angliskite, francuskite, ruskite i {pan-
skite tekstovi na ovoj Protokol }e bidat ednakvo verodostojni.

Vo potvrda na gorenavedenoto, podolu potpi{anite polnomo{nici,


propisno ovlasteni od svoite Vladi, go potpi{aa ovoj Protokol.

ANEKS 2: OPCIONEN PROTOKOL ZA KONVENCIJA ZA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP 149


150 OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
Prira~nikot: “Od isklu~enost do ednakvost; Prira~nik za pratenici za
Konvencijata za pravata na licata so hendikep i nejziniot opcionen pro-
tokol” na makedonski jazik e podgotven od strana na Polio Plus, vo ramkite
na proektot : “Kraj na Diskriminacija po osnov na hendikep”, vo sorabotka so
Ministerstvoto za trud i socijalna politika.
Proektot e poddr`an od strana na Evropskata Unija i Inicijativa za men-
talno zdravje - Institut otvoreno op{testvo.
Proektot ima za cel za{tita na pravoto i dostoinstvoto na licata
so hendikep, za{tita od diskriminacija i nivno aktivno vklu~uvawe vo
op{testvenite tekovi kako i unapreduvawe i izgradba na sitemska zakonska
ramka za licata so hendikep.

Izdava~:
Polio Plus - dvi`ewe protiv hendikep
Bulevar Avnoj broj 64, lokal 2, 1000 Skopje, Makedonija

Za da dobiete besplatna kopija ispratete barawe na:


polioplus@polioplus.org.mk.

CIP Katalogizacija vo publikacija


Nacionalna i univerzitetska biblioteka
“ Sv. Kliment Ohridski” , Skopje

341.231.14 - 056.26/.36(094.2.)(035)
342.7 - 056.26/036 (094.2) (035)

Od isklu~enost do ednakvost; Ostvaruvawe na prvata na licata so


hendikep; Prira~nik za parlamentarcite za konvencijata za
pravata na licat so hendikep i nejziniot opcionen protokol.
Skopje: Polio Plus, 2009. - 150 strani
ISBN 978 - 9989 -2638 -7 - 3

a) Prava na hendikepirani lica - Makedonija - prira~nik


COBISS.MK- ID 80428042
Naslov na originalot:
© From exclusion to equality; Handbook for Parliamentarians on the Convention on the
rights of persons with disabilities and its optional protcol

Naslov:
Od isklu~uvawe do ednakvost; Prira~nik za pratenici za Konvencijata za
pravata na licata so hendikep i negoviot opcionen protokol

Izdava~:
Polio Plus - dvi`ewe protiv hendikep
Za izdava~ot:
Zvonko [avreski
Prevod:
Maja Mazenkovska;
Ministerstvo za nadvore{ni raboti na R. Makedonija
Dizajn :
Kal Honi, Oko za Oko dizajn, ( od originalnata publikacija
Grafi~ka tehni~ka obrabotka
OZ dizajn

Tira`
500 primeroci
Pe~at:
Jugoreklam - Skopje

Ovaa publikacija e izgotvena so pomo{ na Evropskata Unija i Inicijativa


za mentalno zdravje - Institut otvoreno op{testvo

This publication has been produced wit hthe support of the European Union and
the Open Society Mental Health Initiative

“This publication has been produced with the assistance of the European Union. The
contents of this publication are the sole responsibility of Polio Plus and can in no way
betaken to reflect the views of the European Union.”
“Ovaa publikacija e izgotvena so pomo{ na Evropskata Unija. Sodr`inata
na ovaa publikacija e edinstvena odgovornost na Polio Plus i na nikakov
na~in ne gi reflektira gledi{tata na Evropskata Unija.”
“Ky publikim është përgaditur me ndihmën e Unionit Evropian. Përmbajtja e këtij publi-
kimi është përgjegjësi vetëm e Polio Plus dhe në asnjë mënyrë nuk reflekton opinionin e
Unionit Evropian.“

You might also like