FORMULE

IZ 1\!IATE1\1ATIKE

I

Tin Perkov :Mandi Orlic

n - Binornni koeficijenti: (n. . .7J k!_..n k (n) = n---k (TI) (n) + (TI) k k+l = (n + 1) k+l 2 . ') . = 1. (n) n-kbk -' k = 0. b E JRi n E pif vrijedi: Opci (Jan: A k+1 = ka.' k -').. ...) k. k~ k 1 _ (n - + 1) = k!( n '..REALNI I KOMPLEKSNI BROJEVI REALNI BROJEVI Binonmi teorern Za a..2.1. Svojstva: = n(n.1) ... 1.. . ..

nep + 2k7f) . . n ---1 Potencije od =1 'i4k+2 = -1 =-----i i4k+3 3 . + isinl/') definiramo z sljedec:e operacije: + 10 = z . SUi _.bd) + d) i (ad + be) i = -+- Izllwl(cos(ep ---l/J)) + 'i/.)) z 10 zrL Izl (cos( ep -V)) Iwl i sin(ep -+- = IzlrL(cosllep + i sin =~ i: cos (eP -+ -y1Z n~u ')hr 'I. .. k = 0.) + i sin(ep + 1/.BROJEVI Operacije s kompleksnim brojeve z 10 brojevima Za kompleksne = a + bi = c+di Izl (cos ep + i sin ep) = Iwl(cos'i/.. 'ILi (a -+ c)+ (b -+ = = (ac .

pri cemu I~ b] bI -. b2 63 f3 a2a] n ni Cl a] C2 lu 4 .RSKIH JEDNADŽBI Cramerovo pravilo Sustav tri jednadžbe s tri nepoznanice C]X -+- C2Y + C3Z = ry irna rješenje I Dx x= 15' y-- Dy 15' uz uvjet Di: 0.Dz C2 a3 a2 C3 C:3 a3 ~f ry b2 b.SUSTAVI LINEARNIH ALGEBA.b] -"---.:l Dy b:.

Idllbl SkaJarni produkt. Ortogonalna projekcija veHora d~na pravac s vektorom smjera s· Duljina ortogonalne projekcije: 2. Ortogonalna projekcija veHora Jna ravninu II s vektorom smjera ii ---+ prn i~ d~ cl· il C - 5 .' + ay]' b:J+ byJ b. duljina veHora i kut meclu vektorhna u koordinatnom sustavu racunaju se ovako: u ravnUll axr b u prostoru a.ri'+ by]+ bzk (i·b OH'TOGONALNA PHOJEKCLJA VEKTORA 1.b) = --~ d ·f. ~ b) cos«a. .VEKTORI SKALARNl PRODUKT d· Kut lnedu vektorima: b = lilllbl cos«d.cz'·-j--ay:f+ aj.

' ii b. b) MJEŠOVITI Za vektore PRODUKT --+ (""! = cx?: + cyi + czk.c 1.VEKTORSKIPRODUKT Za vektore ii == ax?:+ ayJ+ ~ a. njihov mješoviti produkt je c az z x cy 0y ztbz b. ::::::::: by b) °x (ii x C .zk njihov vektorski produkt je az x k 0y bz --.r.iby ba.c Duljina vektorskog produkta: let x bi == la:llbl sin «ii.

sa zadanim koeficijentom smjera: Il)• implicitni oblik Yo = a(.xI) • eksplicitni oblik: Iy = ax +- bi • kroz toc~ku T = (:1:0. Y---- YI = --X2 Y2 - YI :1:1 (x -. Yo).112 +- B2 7 .T ----:x:o) I I .Vektor normale pravca: I ii = At Bil --1-- . l)I) d od pravca Ax -+- Bl) -I-C = o: = lADI -+- BYI -+- cl -v .PRAVCI IRAVNINE Pravac u ravnini Jednadžba pravca: • kroz dvije toc:ke P = (TI.Udaljenost tocke T = (XI.11:1: -I- By -+- C = OI .

zo) = OI f4n.Udaljenost tocke T (:Cl.~/li)l7lJ . 1/1.Z] !I]y] Y] Z3 -= .Yo) + C(z .D] yx -.:co) + B(y .Vektor normale ravnine: I ii = l11.1l/J 7~ ~ '{lJv-._--- :C2 • implicitni oblik . 1/0. ZI) od ravnine Ax + By+ Cz + D = O: J (L = lA:r] + B1/1+ Cz] + DI ---======VA2 + B2 + C2 8 . Z()).Jednadžba ravnine: • kroz tri tocke P = w x] '/ Z] Y3 :O Z2 :C]1/2 .'+Bj+ ckl • kroz tocku T = Cro. I A(x sa zadanim vektorom normale: .Ravnina u prostoru .

51 Udaljenost izmedu dva pravca odredena toc.zo).pal'emetarske: Y Z = Ya + .kama TI. = XI + . dnosno o .\(Z2 ..52) ·1'.YI Y2 .\(Y2 ---.TI Y .X.YI Z - ZI X2 ----paremetarske: .ZI) sz!'.tI ---.52: ---------> 12 i vektorinJa smjera d = 1(·51 x .Yo. sa zadanim vektorom smjera 3'= sa::t+ syi+ .9~i.XI) Y = YI + .kanonske: :x: - .\Sy = Za + .1'21 181 X 821 :<! Kut izmedu pravca s vektorom smjera i ravnine s vektorom normale ii: 9 .\sz Udaljenost tocke TJ od pravca odrec1enog tockom -----> d To i vektorom smjera g: = _I J_()T_1 __x_s_-~ 1.kanonske: I X -Sx TO = Y -Sy Yo = Sz 2: .\(X2 . • kroz tocku To = (xo.I) y Z = ZI + .za I . odnosno .Pravac u prostoru Jednadžbe pravca: .

NIZOVI. red divergira.----. REDOVI. onda vrijedi: n---)-oo lim an =O Geometrijski red < Ako je ~~~-1 q < 1.. za a =e nl~~(l+~)n IlEDOVI Nužan uvjet konvergencije Ako red I::~Ian konvergira. -1 ili q ~ 1. FUNKCIJE NIZOVI Neki važni limesi nizova '71. onda vrijedi: Ako je q :(.00 lim lim \!ii = 1 yra n~~~->co = 1. onda i I::~o an 10 konvergira. Apsolutna konvergencija Ako I::~=o lani konvergira. ' za a >O E JR n~-+co n! lim - an = O. .

L > 1.~oan i I::~=obn istovremeno konvergiraju ili divergiraju.=c n->oo bn gdje je O < C < 00. ako je L 2. onda I::~=()an konvergira. an+1 n-+oo an onda vrijedi: 1. an lIm . ako 2. D' Alambertov kriterij: Ako je nn -1. 2. onda I::~=()an divergira. 11 .Kriteriji konvergencije • redovi s pozitivnim clanovima prvi kriterij usp oredivanj ern: Ako vrijedi . onda i I::~=() n konvergira. ako je =L L < 1. ako je < 1. an I::~=oan divergira. ako I::~~() n konvergira. onda Cauchyjev kriterij: Ako je onda vrijedi: 1. ako je L> 1. b a I::~o an divergira. drugi kriterij usporedivanjem: Ako postoji no E N takav da za n .? no vrijedi onda vrijedi: 1. onda I::~~okonvergira. onda redovi I:::. onda i I::~=obn divergira.

tj = kx + li kosa asimptota. =1 2~~~ l)X ( 1+.T. x~fCXJ .f(:r) = Z onda je I . :e-+:t:CXi lim .:: =e Asimptote • vertikalne: Ako je onda je • horizontalne: Ako je vertikalna asimptota.:- =k i I x~~1CXJ (f(:r) ---kr) = ZI onda je I .f(:r) -. FUNKCIJE Neki važni limesi funkcija lim X--'O sin :r .tj • kose: Ako je = Zi horizontalna asimptota.• redovi s alterniranim clanovima Leibnizov kriterij: Ako niz (an) pozitivnih brojeva strogo pada i vrijedi onda red 2::'0 (-1 )n-l an konvergira k 8 i pritom je O < 8 < al.. 12 . .

.lna.)g(:e) + f(..)U (X) . E JR = f'(..).. )..f'(:x:) ax 2/x 1 c vi a··-I 1 oeX X a. ( v'(:r.)'u(. = u(.) ')' .) In u(x) + 'U(.f(x))' (f(:r)g(:r:))' = f'(:I:) ± g'(:r) = ).) g(x) (f(x..rIna cos.f'(:r:) ..DERIVACIJE I PRIMJENE DERIVACIJE Pravila deriviranja (j(:r) =i~ g(:r))' ().:)))' = g'(1(X))f'(:D) Tablica derivacija I f(x) I .T -=L 1-:c2 1 1+x2 1-x2 -1 sin2 :r arcctg:r -1 1+x2 Logaritamsko deriviranje ( u (:x..f'(:r:) COSX f(:r:) I 1'(x) 1 I arcsinx arccos x arctgx SHI..T 13 .).))' (g(1(..f(x)g'(.f(x) I . logax tg:c 1 II fer) I . II . ctg:1.)g'(:e) = g2(x) 1'(:r:)g(:1:) .T)-':-)) ) Ul ( X U(. eX SInx1 Inx dr..f'(x).

f(X) - + -.(t) = !J'U) = i'(t) I Taylorova formula c _ f'(a) f(CL) . (.a) + ---::--2'.. Xo . y-. + n. Ako je nazivnik jednak nuli. CL) . .PRIMJENE DERIVACUA Tangenta i nonnala Jednadžba tangente na graf funkcije I y -. n+l (:1.f(xo) f u toi'.. .:ro.1: ---.ki (xo.j :ro) '( _= -f'(-1.f"(CL) c 2 .xo) I f u toc. a pravilo vrijedi i za jednostrane 14 .f(n)(a).(:r ..ki (TO. Brzina i akceleracija Neka je s(t) zakon gibanja materijalne toc:ke. Tada se brzina i akceleracija u trenutku t racunaju pomoc:u formula I !J ( t) = s' (t) I I a.a) +.r.-(x 1... L'Hospitalovo pravilo Ako se u racunanju limesa pojave neodredeni oblici ~ ili f(:r) lim -' X-'(! ±:' vrijedi: limese. . f(::ro)): Jednadžba normale na graf funkcije = f'(xo)(x -. \n + 1)' . = lim f'(x) -'-- g(x) ":--"1 g'(:1:) pri cemu ITlOŽe biti i CL = ::b:X).r - a) + . f(:ro)): (.) i y ) Kut izmedu krivulja y = fI(x) = fz(:r): gdje je :TO apscisa sjecišta krivulja.). krivulje su meclusobno okomite. 'n jCn+l)(c.

Intervali monotonosti Ako je . nepamost i periodicnost 3. odrediti intervale konveksnosti i konID:wnosti i tocke infleksije 7.1'(:1') > O na intervalu I. strogo pada na I. onda funkcija ima lokalni maksimum u Konveksnost. onda funkcija ima lokalni minimum u = OI i I Ako je I .je (a.1' (a) r a. Akojelr(x) Ako je infleksije. f (a)) tocka Tok funkcije Ispitivanje toka funkcije podrazumijeva sljedece postupke: 1. osima odrediti asimptote 5. ispitati eventualnu parnost.1'(:r) < O I na intervalu I. I < 01 na intervalu I. odrediti sjecišta grafa funkcije s koordinatnim . onda I I f(:r) f(x) strogo raste na I. a. a. odrediti intervale monotonosti i lokalne ekstreme 6. Ako je I . konkavna na I. onelaje = O I i fl! (x) mijenja predznak prola. onda je f(x) f(x) konveksna na I.1. odrediti elomenu funkcije 2. (a) < ° I. skicirati graf funkcije koristeci dobivene podatke 15 .skom kroz anela.m (a) > OI. konkavnost i infleksija Ako je I reI:) > ° I na f" (a) intervalu 1. onda Lokalni ekstremi Ako je II' (a) = O Ii I.