FORMULE IZ 1\!

IATE1\1ATIKE I

Tin Perkov
:Mandi Orlic
 REALNI I KOMPLEKSNI BROJEVI

REALNI BROJEVI

Binonmi teorern

Za a, b E JRi n E pif vrijedi:

Opci (Jan:

A k+1 = ka, n-kbk

(n) k-' = 0,1, ... ,n-

Binornni koeficijenti:

k.
(n,) = n(n, - 1)1 . ')
_ .....(n k-~ k + 1) = k!(';, n
1.7J -'),.
k!_.' k = 1,2, ... ,n

Svojstva:

k =
(n) n---k
(TI)

k + (TI)
(n) k+l = (nk+l
+ 1)

2
 BROJEVI

Operacije s kompleksnim brojevima

Za kompleksne brojeve

z = a + bi Izl (cos ep + i sin ep)

10 = c+di = Iwl(cos'i/; + isinl/')

definiramo sljedec:e operacije:

z + 10 = (a -+ c)+ (b + d) i
z . 'ILi = (ac - bd) -+ (ad + be) i = Izllwl(cos(ep + 'i/;) + i sin(ep + 1/;))
z
10
= Izl (cos( ep -V))
Iwl
-+- i sin(ep ---l/J))

zrL = IzlrL(cosllep + i sin

-y1Z =~ cos
(eP -+ n~
')hr
u -+-
_.SUi
'I, ep +n2k7f)
- , k = 0, ... , n ----1

Potencije od i:

=1

'i4k+2 = -1
i4k+3 =-----i

3
SUSTAVI LINEARNIH ALGEBA.RSKIH JEDNADŽBI

Cramerovo pravilo

Sustav tri jednadžbe s tri nepoznanice

C]X -+- C2Y + C3Z = ry

irna rješenje

I x= 15'
Dx y--- 15'
Dy

uz uvjet Di: 0, pri cemu

n
--
b]
bI
a3~f
C2
a2
C3
a3
b:;bDz
----
ry
C:3 -"- Cl
a] C2
ni
f3
b2
b2
63
b;:l Dy
]

I~ a2a]
lu

4
 VEKTORI

SKALARNl PRODUKT

d· b = lilllbl cos«d, b)

Kut lnedu vektorima:

; ~ d ·f;
cos«a,b) = --~
Idllbl

SkaJarni produkt, duljina veHora i kut meclu vektorhna u koordinatnom sustavu

racunaju se ovako:

u ravnUll u prostoru
axr + ay]' a;cz'·-j--ay:f+ aj;'
b b:J+ byJ b.ri'+ by]+ bzk
(i·b

OH'TOGONALNA PHOJEKCLJA VEKTORA

1. Ortogonalna projekcija veHora d~na pravac s vektorom smjera s·

Duljina ortogonalne projekcije:

2. Ortogonalna projekcija veHora Jna ravninu II s vektorom smjera ii

prn
---+ i~- d~ cl· il
C - -

5
 VEKTORSKIPRODUKT

Za vektore
~
ii == ax?:+ ayJ+ a,zk

njihov vektorski produkt je

ba,c az
x ikbz
--- 0y
by 1,'

ii b,c

Duljina vektorskog produkta:

let x bi == la:llbl sin «ii, b)

MJEŠOVITI PRODUKT

Za vektore

--+

(""! = cx?: + cyi + czk,

njihov mješoviti produkt je

x cy
0ycaz z °x
ztbz
b,r,
b)
by
:::::::::
(ii x C
PRAVCI IRAVNINE

Pravac u ravnini

Jednadžba pravca:

• kroz dvije toc:ke P = (TI,

Y2 - YI
Y---- YI = ---
X2 :1:1
(x -- xI)

• eksplicitni oblik:

Iy = ax +- bi

• kroz toc~ku T = (:1:0, Yo), sa zadanim koeficijentom smjera:

Il)- Yo = a(.T ----:x:o) I

• implicitni oblik

I .11:1: -I- By -+- C = OI

- Vektor normale pravca:

I ii = At Bil --1--

- Udaljenost tocke T = (XI, l)I) od pravca Ax -+- Bl) -I-C = o:

d = lADI -+- BYI -+- cl

-v .112 +- B2

7
Ravnina u prostoru

.Jednadžba ravnine:

• kroz tri tocke P =

w -=
x -!I]
Z]- Z]
:x]
O
Y]
:C]
.D]
'/
y]
y-
Y3
1/2
Z2
Z3

._--- :C2

• implicitni oblik

- Vektor normale ravnine:

I ii = l11;'+Bj+ ckl
• kroz tocku T = Cro, 1/0, Z()), sa zadanim vektorom normale:

I A(x - :co) + B(y - Yo) + C(z - zo) = OI f4n,1l/J 7~ ~ '{lJv-,~/li)l7lJ

- Udaljenost tocke T (:Cl, 1/1, ZI) od ravnine Ax + By+ Cz + D = O:

(LJ ---======-
= lA:r] + B1/1+ Cz] + DI
VA2 + B2 + C2

8
 Pravac u prostoru

Jednadžbe pravca:

- kanonske:
:x: - ;tI Y - YI Z - ZI

X2 ---- .TI Y2 - YI

----paremetarske:
;X;= XI + .\(X2 - XI)
Y = YI + .\(Y2 ----yI)

Z = ZI + .\(Z2 - ZI)

• kroz tocku To = (xo,Yo,zo), sa zadanim vektorom smjera 3'= sa::t+ syi+ sz!';

- kanonske:

I X -Sx TO = Y -Sy Yo = Sz
2: - za I

- pal'emetarske:

Y = Ya + .\Sy
Z = Za + .\sz

Udaljenost tocke TJ od pravca odrec1enog tockom To i vektorom smjera g:

----->
d = _I J_()T_1__x_s_-~
1,51

Udaljenost izmedu dva pravca odredena toc,kama TI, odnosno 12 i vektorinJa smjera
.9~i,odnosno ,52:
--------->

d = 1(·51 x ,52) ·1',1'21

181 X 821

Kut izmedu pravca s vektorom smjera :<! i ravnine s vektorom normale ii:

9
 NIZOVI, REDOVI, FUNKCIJE

NIZOVI

Neki važni limesi nizova

lim
'71,----;.00
\!ii = 1
lim
n~~~->co
yra = 1, za a >O
an
lim - = O. za a E JR
n~-+co n! '

nl~~(l+~)n =e

IlEDOVI

Nužan uvjet konvergencije

Ako red I::~Ian konvergira, onda vrijedi:

lim an
n---)-oo
=O

Geometrijski red

<q
Ako je ~~~-1 < 1, onda vrijedi:

Ako je q :(; -1 ili q ~ 1, red divergira.

Apsolutna konvergencija

Ako I::~=olani konvergira, onda i I::~o an konvergira.

10
Kriteriji konvergencije

• redovi s pozitivnim clanovima

prvi kriterij usp oredivanj ern:

Ako vrijedi
. an
lIm - =c
n->oo bn

gdje je O < C < 00, onda redovi I:::;~oan i I::~=obn istovremeno konvergiraju
ili divergiraju.

drugi kriterij usporedivanjem:

Ako postoji no E N takav da za n ;? no vrijedi

onda vrijedi:

1. ako I::~~()bn konvergira, onda i I::~=()an konvergira.

2. ako I::~o an divergira, onda i I::~=obn divergira.

D' Alambertov kriterij:

Ako je
1,nn --
an+1 =L
n-+oo an

onda vrijedi:

1. ako je L < 1, onda I::~~o

an konvergira.
2. ako je L> 1, onda I::~=oan divergira,

Cauchyjev kriterij:
Ako je

onda vrijedi:

1. ako je L < 1, onda I::~=()an konvergira.

2. ako je L > 1, onda I::~=()an divergira.

11
• redovi s alterniranim clanovima

Leibnizov kriterij:
Ako niz (an) pozitivnih brojeva strogo pada i vrijedi

onda red 2::'0 (-1 )n-l an konvergira k 8 i pritom je O < 8 < al.

FUNKCIJE

Neki važni limesi funkcija

sin ;T,
lim =1
X--'O :r 2~~~
( 1+;::
l)X =e

Asimptote

• vertikalne:

Ako je

onda je vertikalna asimptota.

• horizontalne:

Ako je
lim .f(:r)
:e-+:t:CXi
= Z

onda je I ;tj = Zi horizontalna asimptota.

• kose:

Ako je
. .f(:r)
x~fCXJ -;;:- =k i I x~~1CXJ (f(:r) ----kr) = ZI

onda je I ;tj = kx + li kosa asimptota.

12
 DERIVACIJE I PRIMJENE

DERIVACIJE

Pravila deriviranja

(j(:r) =i~ g(:r))' = f'(:I:) ± g'(:r)

().f(x))' = ).f'(x), ). E JR
(f(:r)g(:r:))' = f'(;;;)g(:e) + f(;;;)g'(:e)

g(x)
(f(x.))' = 1'(:r:)g(:1:)g2(x)
- f(x)g'(;;;)

(g(1(;;:)))' = g'(1(X))f'(:D)

Tablica derivacija

I f(x) I .f'(:x:) II fer) I .f'(:r:) II .f(x) I .f'(:r:) f(:r:) I 1'(x) I

ax c a··-I
odr;
SInx
a,rIna
Inx
1 1
1cos;;; X ,);lna,
COSX arcsinx 1
1
2/x
eX
eX
ctg:1;
tg:c logax 1-x2
-=L
vi SHI,T arccos x
1-:c2
1
arctgx 1+x2
-1 arcctg:r
-1
sin2 :r 1+x2

Logaritamsko deriviranje

( u (:x;)'u(,);)
. ')' = u(;;;)U. (X) ( v'(:r,) In u(x) + 'U(,T)-':-)
U(.T
Ul (X ) )

13
 PRIMJENE DERIVACUA

Tangenta i nonnala

Jednadžba tangente na graf funkcije f u toi';ki (xo, f(::ro)):

I y -- f(xo) = f'(xo)(x -- xo) I

Jednadžba normale na graf funkcije f u toc;ki (TO, f(:ro)):
'( _= -f'(
y-- j :ro)
-1,
. Xo.) (;1: ---- :ro,
)

Kut izmedu krivulja y = fI(x) i y = fz(:r):

gdje je :TO apscisa sjecišta krivulja,

Ako je nazivnik jednak nuli, krivulje su meclusobno okomite.

Brzina i akceleracija

Neka je s(t) zakon gibanja materijalne toc:ke. Tada se brzina i akceleracija u trenutku
t racunaju pomoc:u formula

I !J ( t) = s' (t) I I a.(t) = !J'U) = i'(t) I

Taylorova formula

c _ f'(a) ,. .f"(CL) c 2 .f(n)(a). 'n jCn+l)(c;r,),. n+l

.f(X) - f(CL) + -,-(x
1. - a) + ---::--2'. (.r - a) + ... + n.,(:r - a) +, \n + 1)'. (:1, - CL)

L'Hospitalovo pravilo
Ako se u racunanju limesa pojave neodredeni oblici ~ ili ±:' vrijedi:
lim -'f(:r)
- = lim f'(x)
-'--
X-'(! g(x) ":--"1 g'(:1:)

pri cemu ITlOŽebiti i CL = ::b:X), a pravilo vrijedi i za jednostrane limese.

14
 Intervali monotonosti

Ako je .1'(:1') > O na intervalu I, onda

I I f(:r) strogo raste na I.
Ako je I .1'(:r) < O I na intervalu I, onda f(x) strogo pada na I.

Lokalni ekstremi

Ako je II' (a) = O Ii I.m (a) > OI, onda funkcija ima lokalni minimum u a.

Ako je I .1' (a) = OI i I r (a) < ° I, onda funkcija ima lokalni maksimum u a.

Konveksnost, konkavnost i infleksija

Ako je I reI:) > ° I na intervalu 1, onda je f(x) konveksna na I.

Akojelr(x) < 01 na intervalu I, onelaje f(x) konkavna na I.
Ako je I f" (a) = O I i fl! (x) mijenja predznak prola.skom kroz a, anela.je (a, f (a)) tocka
infleksije.

Tok funkcije

Ispitivanje toka funkcije podrazumijeva sljedece postupke:

1. odrediti elomenu funkcije

2. ispitati eventualnu parnost, nepamost i periodicnost

3. odrediti sjecišta grafa funkcije s koordinatnim osima

,1. odrediti asimptote

5. odrediti intervale monotonosti i lokalne ekstreme

6. odrediti intervale konveksnosti i konID:wnosti i tocke infleksije

7. skicirati graf funkcije koristeci dobivene podatke

15