FORMULE

IZ 1\!IATE1\1ATIKE

I

Tin Perkov :Mandi Orlic

... . = 1. ..7J k!_..n - Binornni koeficijenti: (n.' k -').. (n) n-kbk -' k = 0. 1. k~ k 1 _ (n - + 1) = k!( n '. ') .n k (n) = n---k (TI) (n) + (TI) k k+l = (n + 1) k+l 2 ... .REALNI I KOMPLEKSNI BROJEVI REALNI BROJEVI Binonmi teorern Za a. b E JRi n E pif vrijedi: Opci (Jan: A k+1 = ka. Svojstva: = n(n. .) k.2.1... .1) .

) + i sin(ep + 1/. 'ILi (a -+ c)+ (b -+ = = (ac . .)) z 10 zrL Izl (cos( ep -V)) Iwl i sin(ep -+- = IzlrL(cosllep + i sin =~ i: cos (eP -+ -y1Z n~u ')hr 'I.. k = 0..BROJEVI Operacije s kompleksnim brojeve z 10 brojevima Za kompleksne = a + bi = c+di Izl (cos ep + i sin ep) = Iwl(cos'i/. . SUi _. n ---1 Potencije od =1 'i4k+2 = -1 =-----i i4k+3 3 . nep + 2k7f) . + isinl/') definiramo z sljedec:e operacije: + 10 = z .bd) + d) i (ad + be) i = -+- Izllwl(cos(ep ---l/J)) + 'i/.

:l Dy b:.b] -"---.SUSTAVI LINEARNIH ALGEBA.RSKIH JEDNADŽBI Cramerovo pravilo Sustav tri jednadžbe s tri nepoznanice C]X -+- C2Y + C3Z = ry irna rješenje I Dx x= 15' y-- Dy 15' uz uvjet Di: 0. pri cemu I~ b] bI -.Dz C2 a3 a2 C3 C:3 a3 ~f ry b2 b. b2 63 f3 a2a] n ni Cl a] C2 lu 4 .

.' + ay]' b:J+ byJ b. Idllbl SkaJarni produkt. Ortogonalna projekcija veHora d~na pravac s vektorom smjera s· Duljina ortogonalne projekcije: 2.ri'+ by]+ bzk (i·b OH'TOGONALNA PHOJEKCLJA VEKTORA 1.VEKTORI SKALARNl PRODUKT d· Kut lnedu vektorima: b = lilllbl cos«d.cz'·-j--ay:f+ aj. Ortogonalna projekcija veHora Jna ravninu II s vektorom smjera ii ---+ prn i~ d~ cl· il C - 5 . ~ b) cos«a.b) = --~ d ·f. duljina veHora i kut meclu vektorhna u koordinatnom sustavu racunaju se ovako: u ravnUll axr b u prostoru a.

' ii b.VEKTORSKIPRODUKT Za vektore ii == ax?:+ ayJ+ ~ a. njihov mješoviti produkt je c az z x cy 0y ztbz b. b) MJEŠOVITI Za vektore PRODUKT --+ (""! = cx?: + cyi + czk.c Duljina vektorskog produkta: let x bi == la:llbl sin «ii.r.c 1.zk njihov vektorski produkt je az x k 0y bz --.iby ba. ::::::::: by b) °x (ii x C .

PRAVCI IRAVNINE Pravac u ravnini Jednadžba pravca: • kroz dvije toc:ke P = (TI. l)I) d od pravca Ax -+- Bl) -I-C = o: = lADI -+- BYI -+- cl -v . Yo).Vektor normale pravca: I ii = At Bil --1-- . sa zadanim koeficijentom smjera: Il)• implicitni oblik Yo = a(. Y---- YI = --X2 Y2 - YI :1:1 (x -.T ----:x:o) I I .112 +- B2 7 .xI) • eksplicitni oblik: Iy = ax +- bi • kroz toc~ku T = (:1:0.Udaljenost tocke T = (XI.11:1: -I- By -+- C = OI .

Ravnina u prostoru . Z()). I A(x sa zadanim vektorom normale: . ZI) od ravnine Ax + By+ Cz + D = O: J (L = lA:r] + B1/1+ Cz] + DI ---======VA2 + B2 + C2 8 .Udaljenost tocke T (:Cl.Z] !I]y] Y] Z3 -= .Yo) + C(z .Vektor normale ravnine: I ii = l11.~/li)l7lJ . 1/0.D] yx -.Jednadžba ravnine: • kroz tri tocke P = w x] '/ Z] Y3 :O Z2 :C]1/2 .'+Bj+ ckl • kroz tocku T = Cro.:co) + B(y ._--- :C2 • implicitni oblik .zo) = OI f4n.1l/J 7~ ~ '{lJv-. 1/1.

X.Yo.XI) Y = YI + .52) ·1'.za I .\(X2 .pal'emetarske: Y Z = Ya + .Pravac u prostoru Jednadžbe pravca: .tI ---.\sz Udaljenost tocke TJ od pravca odrec1enog tockom -----> d To i vektorom smjera g: = _I J_()T_1 __x_s_-~ 1. sa zadanim vektorom smjera 3'= sa::t+ syi+ .ZI) sz!'.. = XI + .zo).51 Udaljenost izmedu dva pravca odredena toc.I) y Z = ZI + .kama TI.kanonske: I X -Sx TO = Y -Sy Yo = Sz 2: .\(Y2 ---.52: ---------> 12 i vektorinJa smjera d = 1(·51 x .YI Z - ZI X2 ----paremetarske: .9~i. • kroz tocku To = (xo.1'21 181 X 821 :<! Kut izmedu pravca s vektorom smjera i ravnine s vektorom normale ii: 9 .TI Y .\(Z2 . dnosno o .YI Y2 .\Sy = Za + . odnosno .kanonske: :x: - .

red divergira.00 lim lim \!ii = 1 yra n~~~->co = 1. onda vrijedi: n---)-oo lim an =O Geometrijski red < Ako je ~~~-1 q < 1. onda i I::~o an 10 konvergira. Apsolutna konvergencija Ako I::~=o lani konvergira. ' za a >O E JR n~-+co n! lim - an = O. FUNKCIJE NIZOVI Neki važni limesi nizova '71.. -1 ili q ~ 1.NIZOVI.----. . REDOVI. za a =e nl~~(l+~)n IlEDOVI Nužan uvjet konvergencije Ako red I::~Ian konvergira. onda vrijedi: Ako je q :(.

drugi kriterij usporedivanjem: Ako postoji no E N takav da za n . ako je L> 1. ako je < 1. L > 1. 11 . onda Cauchyjev kriterij: Ako je onda vrijedi: 1. 2. b a I::~o an divergira. ako je L 2.Kriteriji konvergencije • redovi s pozitivnim clanovima prvi kriterij usp oredivanj ern: Ako vrijedi . onda I::~~okonvergira. an I::~=oan divergira. onda i I::~=obn divergira.=c n->oo bn gdje je O < C < 00. ako je =L L < 1. an+1 n-+oo an onda vrijedi: 1. onda i I::~=() n konvergira. onda I::~=()an divergira. D' Alambertov kriterij: Ako je nn -1.? no vrijedi onda vrijedi: 1.~oan i I::~=obn istovremeno konvergiraju ili divergiraju. ako I::~~() n konvergira. an lIm . onda redovi I:::. onda I::~=()an konvergira. ako 2.

=1 2~~~ l)X ( 1+.:: =e Asimptote • vertikalne: Ako je onda je • horizontalne: Ako je vertikalna asimptota.tj • kose: Ako je = Zi horizontalna asimptota. ..f(:r) = Z onda je I . FUNKCIJE Neki važni limesi funkcija lim X--'O sin :r .T.f(:r) -.tj = kx + li kosa asimptota. :e-+:t:CXi lim .• redovi s alterniranim clanovima Leibnizov kriterij: Ako niz (an) pozitivnih brojeva strogo pada i vrijedi onda red 2::'0 (-1 )n-l an konvergira k 8 i pritom je O < 8 < al.:- =k i I x~~1CXJ (f(:r) ---kr) = ZI onda je I . 12 . x~fCXJ .

lna. II .f'(x).:)))' = g'(1(X))f'(:D) Tablica derivacija I f(x) I .))' (g(1(. = u(.f(x) I ..f(x)g'(. ctg:1.f'(:x:) ax 2/x 1 c vi a··-I 1 oeX X a... E JR = f'(.).T 13 ..f'(:r:) COSX f(:r:) I 1'(x) 1 I arcsinx arccos x arctgx SHI. ).T -=L 1-:c2 1 1+x2 1-x2 -1 sin2 :r arcctg:r -1 1+x2 Logaritamsko deriviranje ( u (:x.DERIVACIJE I PRIMJENE DERIVACIJE Pravila deriviranja (j(:r) =i~ g(:r))' ().)U (X) .rIna cos.) ')' . ( v'(:r.)g(:e) + f(.)'u(.T)-':-)) ) Ul ( X U(..... logax tg:c 1 II fer) I ..f'(:r:) . eX SInx1 Inx dr.)g'(:e) = g2(x) 1'(:r:)g(:1:) .) In u(x) + 'U(..) g(x) (f(x..).f(x))' (f(:r)g(:r:))' = f'(:I:) ± g'(:r) = ).

\n + 1)' .r - a) + . .a) + ---::--2'.a) +. L'Hospitalovo pravilo Ako se u racunanju limesa pojave neodredeni oblici ~ ili f(:r) lim -' X-'(! ±:' vrijedi: limese.. + n. = lim f'(x) -'-- g(x) ":--"1 g'(:1:) pri cemu ITlOŽe biti i CL = ::b:X). . (.PRIMJENE DERIVACUA Tangenta i nonnala Jednadžba tangente na graf funkcije I y -. krivulje su meclusobno okomite. y-. . CL) . Tada se brzina i akceleracija u trenutku t racunaju pomoc:u formula I !J ( t) = s' (t) I I a. Brzina i akceleracija Neka je s(t) zakon gibanja materijalne toc:ke. f(:ro)): (. 'n jCn+l)(c.(t) = !J'U) = i'(t) I Taylorova formula c _ f'(a) f(CL) .f"(CL) c 2 .ki (TO.ki (xo. f(::ro)): Jednadžba normale na graf funkcije = f'(xo)(x -..r. a pravilo vrijedi i za jednostrane 14 .f(xo) f u toi'.).:ro...(:r .f(n)(a).) i y ) Kut izmedu krivulja y = fI(x) = fz(:r): gdje je :TO apscisa sjecišta krivulja.-(x 1.f(X) - + -. Xo . n+l (:1. Ako je nazivnik jednak nuli.xo) I f u toc.j :ro) '( _= -f'(-1.1: ---..

I < 01 na intervalu I.1'(:r) < O I na intervalu I. onda I I f(:r) f(x) strogo raste na I.1' (a) r a.1. Ako je I . ispitati eventualnu parnost. nepamost i periodicnost 3. (a) < ° I. Akojelr(x) Ako je infleksije. odrediti elomenu funkcije 2. onda funkcija ima lokalni maksimum u Konveksnost. skicirati graf funkcije koristeci dobivene podatke 15 . osima odrediti asimptote 5. a. odrediti sjecišta grafa funkcije s koordinatnim . onda funkcija ima lokalni minimum u = OI i I Ako je I . konkavnost i infleksija Ako je I reI:) > ° I na f" (a) intervalu 1. odrediti intervale konveksnosti i konID:wnosti i tocke infleksije 7. odrediti intervale monotonosti i lokalne ekstreme 6. strogo pada na I.je (a.m (a) > OI.Intervali monotonosti Ako je . onelaje = O I i fl! (x) mijenja predznak prola. onda je f(x) f(x) konveksna na I. a. konkavna na I.skom kroz anela.1'(:1') > O na intervalu I. onda Lokalni ekstremi Ako je II' (a) = O Ii I. f (a)) tocka Tok funkcije Ispitivanje toka funkcije podrazumijeva sljedece postupke: 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful