INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU za akademsku godinu 2009./2010.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3 OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4 POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4 Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4 Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5 Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5 Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7 AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9 OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10 PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11 STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11 Stručna praksa................................................................................................12 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21 Stručna praksa................................................................................................21 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29 Školarina ......................................................................................................29 Doktorski rad .................................................................................................29 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu A. Kovačića 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti profesor Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipović-Grčić, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.

udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaća studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiološkoga gledišta ispituje čovjekov život u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i praćenju terapije izborom odgovarajućih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijskodijagnostičkih postupaka. Tumačenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava bioloških supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija također su njihova zadaća. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapošljavaju se najvećim dijelom u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu 3

OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnog usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije

c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti • ukoliko kandidat tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije odslušao i položio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to učiniti do upisa u II. ECTS). studentskom ljekarnom. ali ako je predmet položen na državnoj maturi.maksimalna participacija. na oko 8500 četvornih metara s istraživačkim i studentskim laboratorijima. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . središnjom knjižnicom. kabinetima. godinu studija d) Dodatna učenikova postignuća • osvojeno jedno mjesto od prva tri na državnim natjecanjima u RH iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova.Kemija do 200 bodova . POSTUPAK PRIJAVE Sveučilišni diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: • redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti. Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne diplomske studije . dva ili više natjecanja 50 bodova) do 50 bodova POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA Sveučilišni diplomski studiji: • Studij farmacije • Studij medicinske biokemije Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ organizira se u 2 modula: • Farmaceutske znanosti • Medicinsko-biokemijske znanosti Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji. obrazovanja i športa (bez plaćanja).linearno plaćanje. Natječaj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku.Strani (ili klasični) jezik do 50 bodova . • redovite studente – strane državljane koji sami plaćaju troškove svog obrazovanja. začinskog i hranjivog bilja. U natječaju su definirani detalji vezani za prijavu. donosi bodove.Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 250 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi .Hrvatski jezik do 50 bodova . Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. nekoliko zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom ljekovitoga. Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System. Prijava Prijave se obavljaju preko Središnjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda. otrovnog.Matematika (viša razina) do 200 bodova . Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ Opći uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: • završeni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) 4 .Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij.obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . studentskom računalnom učionicom. Opći uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su završile četverogodišnje srednje obrazovanje i uspješno položile državnu maturu.

godine nekog drugog znanstvenog ili specijalističkog poslijediplomskog studija: • odslušana 1. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog Dekanskog kolegija. prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opći uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova. što potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom). kongresni sažeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada. • da nije ponavljao ni jednu godinu studija. na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. s time da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij. članci 25-29. Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajući u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa. Prijelaz se može ostvariti samo od druge do četvrte godine studija. vodeći računa o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta.0 ili preporuku dva nastavnika • preporuku i obrazloženje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija • polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti) • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4. Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: • prosjek ocjena diplomskog studija 4.5 • upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kandidati koji nisu završili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematički fakultet. Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: • da pristupnik ima položene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u višu godinu studija na matičnom fakultetu. ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s računalom studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu.0. Studenti strani državljani stječu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. u drugim indeksiranim časopisima.0. članci objavljeni u časopisu indeksiranom u Current Contensu. Ako više pristupnika od broja utvrđenog odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće uvjete. otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj. prosjek ocjena 4. Prehrambeno-biotehnološki fakultet. 5 Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon završene jednogodišnje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili završene 1. • da zna hrvatski jezik (za strane državljane. znanstvene aktivnosti (npr.• • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4.). O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo. GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE Prijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o . godina i položeni ispiti.

Pristupnicima koji su proveli određeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji. a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rješenje o priznavanju razdoblja studija nadležne agencije. ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR Dr. sc. Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je završila specijalistički studij iz područja biomedicine i zdravstva i srodnih područja s najmanjom prosječnom ocjenom 4. a koja nije izradila i obranila završni rad.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva. redovita profesorica 6 . članka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj. Karmela Barišić. U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalističkom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti. 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajući poslijediplomski studij i određuje obveze koje je pristupnik dužan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada. može se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. • domovnicu. • potvrdu o položenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadašnjeg studija. uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava. Uz obrazloženu molbu. • nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi. a za strane državljane presliku putovnice i rješenja o privremenom boravku. s najmanjom prosječnom ocjenom 4.Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. student je dužan priložiti: • studentsku ispravu. • potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na višu studijsku godinu. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti završenoga programa s programom poslijediplomskog studija. Na temelju odluke iz stavka 2.

sc. dr. dr. dr. sc. sc. sc. mr. sc. sc. Miranda Denegri. sc. sc. sc. Bernard Gornik. Velimir Cetina Čižmek. Dubravka Dodig. dr. mr. Stručni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer. dr. Renata c) ostali Barišić. dr. sc. sc. sc. sc. dr. sc. dr. sc. dr. Marijana Žuntar. Branka Žanić Grubišić. Mira Biruš. Ivan Kosalec. dr. dr. dr. sc. Ana-Maria Trbojević-Čepe. Danica Šimundić. sc. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Dumić Belamarić. dr. dr. dr. sc. dr. dr. sc. Karmela Bećirević-Laćan. dr. Miroslav Matulić. Nada c) ostali Bilić-Zulle dr. Svjetlana Maleš. dr. sc. sc. Monika Bešić. Stanislav Vladimir-Knežević. dr. sc. dr. dr. sc. Jasna Vedrina-Dragojević. dr. Renata Kos. sc. dr. dr. Elizabeta Vizek Vidović. Sandra Jurišić Grubešić. Suzana Jablan. Mladen Čepelak. Vlasta 2. sc. Željka Vitali. sc. dr. sc. Tonči Vukušić. dr. Ana Vuina. sc. dr. dr. Sanda Vrček. sc. sc. dr. Ernest Topić. Vesna Rogić. Željka Inić. dr. dr. sc. sc. dr. dr. sc. sc. dr. sc. Mirna Zadro. dr. Marica Nigović. Lidija Debeljak. Ana Petlevski. Milica Zrinski Topić. sc. Dubravka Vuković. Ilija 3. sc. Sonja Damić. Branko Paušek-Baždar. Krešimir Uršić. Kroata Jug. Ingeborg Božikov. sc. sc. dr. dr. sc. dr. Ivica Horvatić. dr. dr. dr. Lidija Barbarić. dr. Olga Kujundžić. sc. dr. Jasmina Maravić Vlahoviček. dr. sc. Jadranka Zovko Končić. dr. Biserka Dodig. sc. dr. sc. dr. dr. dr. Davor Turčić. Ivan Lovrić. sc. sc. sc. sc. Sanja Domijan. Renata 4. Asistenti a) s punim radnim vremenom Amidžić. Živka Šegvić Klarić. sc. sc. dr. Slavica Kujundžić. Gordana Mornar Turk. dr. dr. Željko c) ostali Čvorišćec. dr. sc. Ivica Marušić. sc. dr. sc. dr. Lovorka b) ostali Bokun. sc. Mario Jurić. sc. sc. Valerije b) kumulativni radni odnos Sučić. dr. Zlata Franušić. sc. Milan Mastilica. Jadranka Suchanek. Nikolina 5. dr. Biljana Samaržija. dr. sc. Franjo Romić. Dario 8. sc. Erim Dabelić. dr. sc. sc. Lada Sanković. Zdenka Kronja. sc. dr. Viši predavač a) ostali Pjevač. sc. dr. Daniela Bival Štefan. Ivana Filipović-Grčić. sc. sc. sc. dr. sc. dr. Jerka Jadrijević-Mladar Takač. Snježana Petrovečki. dr. Maja Vanić. dr. Vlatka Tadić. sc. dr. dr. dr. sc. sc. dr. sc. sc. Nikola Luterotti. sc. Petra Vujić. Roberta Pilepić.POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA 1. sc. dr. dr. Stela Grgurević. Irena Zorc. Tomislav Bulimbašić. Damir Malenica. Ivan Živković. Irena b) kumulativni radni odnos Bačić-Vrca. sc. Ivona 6. dr. dr. Željko Džimbeg-Malčić. sc. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barišić. Jelena Kalođera. sc. dr. sc. Znanstveni novaci Bilušić Vundać. Dunja Vrkić. sc. dr. sc. dr. Milena Petrik. sc. dr. sc. dr. dr. sc. Viši asistenti a) s punim radnim vremenom Budimir. Nora Pandžić-Jakšić. Maja Blažeković. sc. Jozsef Rumora. Srećko Nikolac. sc. dr. Anita Hazler Pilepić. dr. Jasna Šakić. Ita Sorić. dr. dr. Olga Grdić Rajković. Gordan Plavšić. dr. Zrinka Ljubanović. dr. Mario Hafner. dr. dr. Biljana Gjuranović. sc. Mladen Sertić. Mario 7. dr. sc. sc. Neda Skender. Daniela b) ostali Jeličić. sc. sc. Viktor Staničić. sc. sc. dr. Mirza Čubrilo. sc. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach Rojecky. Dubravka Jasprica. Željan Medić-Šarić. Vjera Bojić. sc. Ana-Marija Gabričević. Vesna Flegar-Meštrić. Marija 7 . sc. Tihana b) kumulativni radni odnos Lauc. dr. dr. sc. dr.

dr.Jakobušić Brala. Tina Mucalo. Martina Weitner. sc. Ivan Perković. Zrinka Sajenko. Iva Novak. dr. Maja Pepić. Ruđer Ortner Hadžiabdić. dr. mr. Ivana Rajić. sc. sc. Sandra Vasung. sc. Tin 8 . Mirela Matokanović. Mirela Medančić. Cvijeta Matić. Ivana Somborac. Anita Šupraha Goreta.

. 8. 3. Jesenski ispitni rok: 23. 2. 2010. 6. 4. 9. P U 5 6 12 13 19 20 26 27 Č 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S P S 2 3 9 10 16 17 23 24 30 N 4 11 18 25 SVIBANJ 2010. VELIKA GOSPA 23. DAN DRŽAVNOSTI 14. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE OSTALIH GODINA 8. 2010. P 3 10 17 24 31 U 4 11 18 25 S 5 12 19 26 S N 1 2 6 7 8 9 13 14 15 16 20 21 22 23 27 28 29 30 Č P LIPANJ 2010. 9. 2. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR NASTAVA ISPITNI ROKOVI UPISI Zimski semestar: 5. 6. 10. USKRS 5. 2010. (za ostale godine) – 29. P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U Č 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 16. 1. 9. 9. P 5 12 19 26 U 6 13 20 27 Č P S N 1 2 3 4 7 8 9 10 11 14 15 16 17 18 21 22 23 24 25 28 29 30 31 S KOLOVOZ 2010. 10. 9. NOVA GODINA 6. 3. 2010.26. Upisi u zimski semestar: 15. 10. 6. 8. (za I. – 11. BOŽIĆNI BLAGDANI 24. 11. 1. Ljetni ispitni rok: 14. POČETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA RUJAN 2010. 2010. P 1 8 15 22 29 U 2 9 16 23 30 S Č P S N 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 1. NEMA NASTAVE SIJEČANJ 2010. UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. . 3. 12. 1. – 3. 12. POČETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU TR AVANJ 2010. 3.3. 8. 12. Ljetni semestar: 8. 1. 12. DAN NEOVISNOSTI 25. 6. TIJELOVO 11. USKRSNI PONEDJELJAK 1. 2. 3. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 25. godinu) . ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 17. 6. 2010. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 15. Zimski ispitni rok: 1. P 4 11 18 25 U 5 12 19 26 S 6 13 20 27 Č P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S N 2 3 9 10 16 17 23 24 30 31 VELJAČA 2010. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 1. 10. 4. PRAZNIK RADA 3. 2010. – 17. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S Č P S 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 6 13 20 27 4. 9.AKADEMSKI KALENDAR LISTOPAD 2009. – 26. 5. Upisi u ljetni semestar: 22. SVI SVETI PROSINAC 2009. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15. 2010. 10. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA SRPANJ 2010. P 5 12 19 26 U S 6 7 13 14 20 21 27 28 Č P 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25 STUDENI 2009. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. 6. 6. 7. 8. 2. SVETA TRI KRALJA 29. UPISI U LJETNI SEMESTAR 22. S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 P U S Č P 1. 7.– 6. – 24. 2.. 1. – 24. – 3. ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 22. P 1 8 15 22 U S Č P S 2 3 4 5 6 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 23 24 25 26 27 N 7 14 21 28 OŽUJAK 2010. i 26. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 Č P S N 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 5. ZIMSKI ISPITNI ROK 22. 2009. GODINE STUDIJA 12.16. 9 . 2. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 P U S Č P S 5. 2.

a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta. U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120 sjedećih mjesta. CPSA ima status punopravnog članstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). otrovnog. U ovoj akademskoj godini članovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata sa njemačkim i grčkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku. gledanje filmova (PMP. Podružnica Studentskog zbora Farmaceutskobiokemijskog fakulteta organizira tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu. Studentski zbor čine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. a namijenjen je za morfološke. začinskog i hranjivog bilja u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe. središnja knjižnica. Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih laboratorija u kojima se održava praktična nastava. Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom. Kongresu je prisustvovalo više od 120 studenata iz 24 europske zemlje. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna seminarska prostorija. Pharmacy Movie Project). Predstavnici studenata članovi su Fakultetskoga vijeća. a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna. PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. kongres europskih studenata farmacije na temu „Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations“.OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske . studentska računalna učionica te u dvorištu zgrade studentska prostorija s čajnom kuhinjom. dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM.CPSA. tri seminarske prostorije. Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor studenata i nastavnika. U središnjoj knjižnici i studentskoj računalnoj učionici studenti mogu neometano učiti i koristiti se internet uslugama. radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice pušenje. HIV/AIDS i drugo). Fakultetski botanički vrt ljekovitoga. Na svakom 10 . kratkotrajne razmjene studenata tijekom akademske godine (TWIN Project). Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palačinkijada). međunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a. sustavne i ekološke studije u sustavu obrazovanja i znanosti. studentske tulume te niz drugih projekata.

Ispituju fizička. a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. uključuje temeljne (matematika. biokemija. farmakognozija. mogućim neželjenim i štetnim učincima te interakcijama lijekova. kozmetologija i sl. s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnološkim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostičkih sredstava. 11 . te širiti. fizika. akademskom okruženju i sl. Farmaceutskobiokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih farmaceutskih znanja. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina. aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. farmakologija. Pri upisu u petu godinu studija studenti se opredjeljuju za jedan od modula: «Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj lijekova». Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Usvajaju tehnologiju izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima čuvanja. biologija. farmaceutika. te po svom doprinosu znanosti. Razvijaju vještine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka. sposobnog kritičkom promišljanju. kemija. statistika. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja. Modul «Istraživanje i razvoj lijekova» nudi specifična znanja potrebna farmaceutima koji će biti neizostavni dio istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i ljekovitih oblika. farmakoterapija. oblikovanje lijekova. farmaceutska kemija. 300 ECTS bodova). Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. pravilno informiranje o lijekovima. Studenti farmacije također upoznaju i građu i funkcije tkiva. registraciji lijekova. Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama. Stječu potrebna znanja za istraživanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja farmacije. biomedicinske (anatomija. analitika lijekova. Magistar farmacije. kontrole kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova. upoznavanje s mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane). Stječu znanja o različitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova. klinička farmacija. praćenje nuspojava lijekova. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka. biološka i farmaceutskotehnološka svojstva lijeka te klasičnim i suvremenim metodama dokazuju i određuju ljekovite tvari. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. proizvodno-tehnološkim. fiziologija. mikrobiologija i parazitologija. Studij je farmacije multidisciplinaran. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje farmaceutske stručnjake. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraživačkim. marketingu lijekova. patofiziologija. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. molekularna biologija). Kroz modul «Ljekarništvo» studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću primjenu. stječe odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima (javna i bolnička ljekarna). Prepoznat po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (farmaceutska botanika. te pravilne primjene propisane terapije. pharm. analitičkim laboratorijima. kemijska. biokemija lijekova. razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije.INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI STUDIJ FARMACIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija farmacije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag.).

Student može pomagati i sudjelovati u obavljanju poslova primjerenih ovoj razini obrazovanja pod nadzorom mentora. Milena Jadrijević-Mladar Takač. dr. V. 2. stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavršavanje na tečajevima. doc. razvrstavanje pripravaka). godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni. Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija farmacije student može nastaviti edukaciju u znanstvenoistraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza. Od studenata druge godine očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni. Predstavljen im je i djelokrug rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode te uloga magistra farmacije u regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji. 3. Također se upoznaju s marketingom i veleprodajom lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu zdravstva. (15 sati). nuspojave. moguće interakcije. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba. dijetetski proizvodi itd. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). Nakon obavljene stručne prakse mentor studentu potpisuje izvješće o provedenoj praksi na temelju kojeg i uz predočenje dnevnika prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks. a organizirana je na sljedeći način: I. komunikacija s pacijentima i dr. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog 12 . njihovu namjenu. Renata Jurišić Grubešić. dr. Sanda Vladimir-Knežević. razvrstavanje te izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda. itd. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). vaganje monokomponentnih čajeva.). prof. Željka Vanić i doc. Student upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni pripravci. Studenti se upoznaju s ulogom magistra farmacije u poslovima istraživanja i razvoja te proizvodnje lijekova. Upoznaju se s ulogom magistra farmacije u javnom i bolničkom ljekarništvu. veledrogerije. sc. sc. vitamini i minerali. ograničenja pri primjeni. praćenjem zaliha i sl. dr. industrijski laboratoriji. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. II. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. kontrola. sc. Tijekom stručne prakse student se upoznaje s organizacijom rada i ustrojem ljekarničke djelatnosti te sustavom naručivanja. a za organizaciju i provođenje stručne prakse zaduženi su prof. sc. zaprimanje. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. skladištenje. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove.Stručna praksa Stručna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju. Student se također upoznaje s obaveznom stručnom literaturom u ljekarni. Kroz predavanja studenti se upoznaju s profesionalnim mogućnostima i ciljevima magistra farmacije. izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. bolničke ljekarne. te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod stručnim nadzorom mentora (npr. članak 55: 1.). IV. III. Student sudjeluje u postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni. dr. s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Upoznaje također grupu predmeta opće uporabe prema Popisu kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (bez kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom). godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). provjerom isteka roka valjanosti lijekova. kao i s ulogom kliničkog farmaceuta. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom.). doziranje.

osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. članak 40: 1. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu. rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 2. 5. a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 13 . Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. samo usmeno. a polažu se samo u pisanom obliku. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. Ispiti se ne naplaćuju. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova. Diplomski ispit je usmeni ispit.4. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. 5.). 4. s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta. imenuje ispitno povjerenstvo. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave. 10.). 7. Pisani dio ispita može biti eliminacijski. 2. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. 6. pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. seminarski radovi. 8. Dekan. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju. 3. 7. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 6. 5. osim u posebno opravdanim slučajevima. 9. a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Diplomski ispit je javan. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 3. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. Ispiti mogu biti teorijski i praktični. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji. projektni zadaci i sl. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. 9. 8. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. gubi pravo studiranja na tom studiju. praktične zadaće. studenta i studentsku poslovnicu. • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove.

Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba. 14 . 8.6. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik.

5 2.Dijagram strukture nastavnih predmeta 1. S – Seminari.5 8 5. V – Vježbe.5 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-01 F1-02 F1-03 F1-04 F1-05 F1-06 F1-07 F1-08 F1-09 F1-10 F1-11 F1-12 F1-70 Uvod u farmaciju Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Farmaceutska botanika Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 15 30 30 15 30 30 S 0 30 15 15 30 30 V 0 0 30 0 30 0 P S V 15 60 75 30 135 105 75 75 30 75 45 15 1 4. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-43 F1-44 F1-45 F1-46-I F1-46-II Povijest farmacije Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II I I I I I 15 2 0 30 30 S 0 13 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 15 15 30 30 15 1 1 1 2.5 10.5 6 2.5 30 30 30 30 15 15 15 15 15 15 0 0 30 30 30 0 3.5 5.5 15 0 15 0 0 30 30 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 .5 5. O – Obvezni predmet.5 3. semestra P – Predavanja.5 1 7 4.5 3. do 4.

5 10 1 6 2 30 30 22 30 30 45 15 0 8 15 15 15 15 30 0 15 30 60 4.0 16 . godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-10 F1-11 F1-13 F1-14 F1-15 F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-12 F1-70 Analitička kemija II Organska kemija II Biološka kemija Fizikalna kemija I i II Mikrobiologija s parazitologijom I i II Biokemija I Patofiziologija s osnovama patologije I Farmakognozija I Farmaceutska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 30 30 30 30 30 S 0 15 0 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 45 135 90 30 60 75 120 15 4. V – Vježbe. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-47 F1-48 F1-50 F1-51 Odabrane metode instrumentalne analize Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I 15 15 15 15 S 0 0 0 0 V 30 15 0 0 45 30 15 15 4 2. S – Seminari. do 4.5 1.2.5 5.5 7 3. O – Obvezni predmet.5 7 2.0 1.5 5 0 0 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1. semestra P – Predavanja.5 10.5 4.

5 2.5 2.5 1 1 17 .5 6 3.5 2.5 1 3.5 2. O – Obvezni predmet. V – Vježbe.5 8 6 4.5 P – Predavanja. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-52 F1-53 F1-54 F1-55 F1-56 Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Farmaceutska informatika Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I 15 10 15 15 15 S 5 10 15 0 0 V 10 10 0 0 0 30 30 30 15 15 2.5 15 30 30 35 30 30 0 15 15 0 10 15 0 0 30 30 30 30 0 0 15 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-20 F1-21 F1-22 F1-23 F1-24 F1-25 F1-26 F1-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Farmakognozija II Farmaceutska kemija II Analitička toksikologija Farmaceutika I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Biokemija prehrane Klinička biokemija s hematologijom Farmakologija I Oblikovanje lijekova I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 22 15 30 45 30 30 S 8 0 15 0 15 15 V 30 15 45 0 15 0 P S V 60 30 90 45 60 105 75 60 75 45 30 15 4. S – Seminari.3.5 7 4 4.

4. O – Obvezni predmet. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-57 F1-58 F1-59 student Fitofarmacija I Eksperimentalna farmakologija I Primijenjena mikrobiologija I ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz 15 15 15 drugih S V 30 30 30 3 3 3 15 0 15 0 15 0 godina studija 18 . V – Vježbe.5 14 9 6 4.5 1 P – Predavanja. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-25 F1-26 F1-27 F1-28 F1-29 F1-30 F1-12 Farmakologija II Oblikovanje lijekova II Analitika lijekova I i II Biokemija lijekova Kozmetologija Magistralna receptura Stručna praksa O O O O O O O 30 30 30 45 0 S 15 0 0 15 0 V 45 45 30 30 15 6 P 15 30 0 S 15 0 5 V 45 30 40 8 90 75 135 90 60 45 15 9 7.

S – Seminari. godina (student može izabrati jedan od predloženih modula) Modul 1.5 3 4. Istraživanje i razvoj lijekova Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-31 F1-32 F1-33 F1-34 F1-35 F1-36 Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije Dizajniranje novih lijekova Biokemijske osnove toksičnosti endobiotika i ksenobiotika Novi terapijski sustavi Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Socijalna farmacija Klinička farmacija Farmakoterapija Farmaceutska skrb Metodika znanstvenog rada Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O 15 30 15 15 15 15 S 15 15 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 P S V 30 45 30 30 15 30 3 4. V – Vježbe.5 15 15 Obvezni program za oba modula O 15 0 0 O O 150 150 P – Predavanja.5.5 9 1. Ljekarništvo O 15 0 O 15 0 O 15 30 O 30 45 0 15 0 15 15 30 45 90 15 150 150 1. O – Obvezni predmet.5 3 3 3 1. I – Izborni predmet 19 .5 F1-37 F1-38 F1-39 F1-40 F1-41 F1-42 F1-12 Modul 2.

Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-60 F1-61 F1-62 F1-63 F1-64 F1-65 F1-66 F1-67 F1-68 F1-69 Biostatistika Metaloproteini – struktura i mehanizam Molekulske osnove bolesti i terapije Molekularna farmakologija Farmakogenetika Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Industrijska farmacija Farmaceutska etika i deontologija Socioligija u farmaciji I I I I I I I I I I 15 5 15 15 10 15 15 15 15 15 S 15 10 15 15 15 5 15 15 0 0 V 0 5 0 0 5 0 0 0 0 0 30 20 30 30 30 20 30 30 15 15 3 2 3 3 3 2 3 3 1.5 1.5 20 .

Predloženi program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. molekularno-bioloških i kemijskih postupaka.). transfuziologija s imunohematologijom. biomedicinske (anatomija. Stručna praksa Za organizaciju i provođenje stručne prakse za studente studija medicinske biokemije zaduženi su prof. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). opremi i pretragama. Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne opće i analitičke biokemije te stanične i molekularne biologije s fiziološkim i patofiziološkim procesima omogućujući razumijevanje patoloških procesa na molekularnoj razini kao i iznalaženje novih dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja bolesti. fiziologija. Tijekom studija medicinske biokemije student će steći znanja i vještine iz komunikacijskih znanosti. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. Studenti provode jedan radni dan u laboratoriju pri čemu dobiju uvid u organizaciju laboratorija primarne zdravstvene zaštite: uvid u prostorno uređenje laboratorija. uključuje temeljne (matematika. statistika. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. biologija. a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. histologija i citologija. hematoloških. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene medicinske biokemije te širiti. Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran. Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina. laboratorijskog menagementa. molekularna biologija. te po svom doprinosu znanosti. klinikama i kliničkim bolničkim centrima. održavanju zdravlja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja medicinske biokemije. molekularna dijagnostika i sl. kemija.STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija medicinske biokemije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije. Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno područje čije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspješne dijagnostike. mikrobiologija. tehnika i tehnologija ispitivanja bioloških materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrđivanju uzroka bolesti. sc. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. dr. 300 ECTS bodova). nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike. biokem. mikrobiologija i parazitologija. med. elektroničke obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. poliklinikama. informaciju o zaposlenom stručnom osoblju. klinička citologija. prevenciji bolesti. automatizacije. 21 . farmakologija. stječe odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. dr. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake. Magistar medicinske biokemije. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (klinička biokemija. Primjenom biokemijskih. biokemija. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. praćenja bolesti i terapije te prevencije patoloških stanja. imunologija. József Petrik i doc. općim i specijalnim bolnicama. patofiziologija. Roberta Petlevski. genetika). Završeni stručnjaci studija medicinske biokemije mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. praćenju uspjeha liječenja kao i novim znanstvenim spoznajama. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat pod naslovom "Medicinsko-biokemijski laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". sc. fizika. klinička imunologija. a organizirana je na sljedeći način: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). Suvremena medicina.

Studenti u skupinama provode jedan radni dan u citološko-histološkom laboratoriju kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o citokemijskim i imunocitokemijskim pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) prikaz aktivnosti MPO postupkom po GrahamKnollu, bojenje crnilom Sudan B, periodicacid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju akutnih leukemija te usporedbu nalaza s citomorfološkom klasifikacijom. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže, proteina, neproteinskih dušikovih spojeva, porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina, enzima i izoenzima, hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija medicinske biokemije student može nastaviti edukaciju u znanstveno-istraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te trajno usavršavanje na tečajevima. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 55: 1. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 4. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 5. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 6. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 7. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 9. Diplomski ispit je javan, a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 10. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva, studenta i studentsku poslovnicu. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog 22

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 40: 1. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplaćuju. 9. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika, s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta.

3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

23

Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina
Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS

Šifra

Predmet

P
MB2-01 MB2-02 MB2-03 MB2-04 MB2-05 MB2-06 MB2-07 MB2-08 MB2-09 MB2-10 MB2-11 MB2-12 MB2-70 Uvod u studij medicinske biokemije Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Citologija i histologija Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa Tjelesna i zdravstvena kultura – student O O O O O O 15 30 30 15 30 30

S
0 30 15 15 30 30

V
0 0 30 0 30 0
7 4,5

P

S

V
15 60 75 1 4,5 5,5 2,5 10,5 8 3,5 6 2,5 6 3,5 1

30 30 25 30

15 15 15 15

0 0 5 30

3,5 3,5

30 135 105 45 75 30 75 45 10

O O O 15 15 0 O O O upisuje 30 sati po semestru od 1.

30 15 30 30 15 0 0 0 10 do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra

Predmet

Status

Satnica

Ukupno

ECTS

P
MB2-42 MB2-44 MB2-45 I MB2-45 II MB2-46 MB2-47 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I I 2 0 30 30 15 15

S
13 15 0 0 0 0

V
0 0 0 0 0 0 15 15 30 30 15 15
24

1 1 2,5 2,5 1 1

5 10. O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-10 MB2-11 MB2-13 MB2-14 MB2-15 MB2-16 MB2-17 MB2-18 MB2-19 MB2-20 MB2-12 MB2-70 Analitička kemija II O 30 Organska kemija II O 30 Biološka kemija O 30 Fizikalna kemija I i II O 30 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 Biokemija I O Patofiziologija s osnovama patologije I O Imunologija O Humana i populacijska genetika O Farmaceutska kemija O Stručna praksa O Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati S 0 15 15 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 60 135 90 30 60 45 30 45 10 4.5 7 4.5 4.5 2.5 3.5 1 30 15 15 30 0 30 22 8 0 30 15 15 30 15 0 15 5 10 30 15 0 0 0 10 po semestru od 1. semestra 6 2 4.2.0 1.0 25 . S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-48 MB2-49 MB2-50 MB2-51 MB2-53 Odabrane metode instrumentalne analize Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I I 15 10 15 15 15 S 0 10 0 0 0 V 30 10 15 0 0 45 30 30 15 15 4 2.5 1.5 2.5 5 P – Predavanja.5 7 2. do 4.5 3. V – Vježbe.

5 4.5 26 .5 P – Predavanja.5 2.5 15 30 25 30 30 0 0 15 15 15 0 0 45 60 20 30 0 15 5 8 4.5 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-16 MB2-17 MB2-21 MB2-22 MB2-23 MB2-24 MB2-25 MB2-26 MB2-27 MB2-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Imunokemija Fizikalna biokemija Analitička i preparativna biokemija I i II Opća klinička biokemija I i II Hematologija I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Farmakologija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 22 15 14 30 15 30 30 S 23 0 8 20 15 15 5 V 45 15 8 10 0 0 25 P S V 90 30 30 60 90 150 120 75 30 15 7 2.5 7 11.5 1. O – Obvezni predmet.5 2.5 9 6 2. V – Vježbe.5 2.5 2 3.5 1. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-54 MB2-55 MB2-56 MB2-57 MB2-58 Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti Metaloproteini-struktura i mehanizam Uzgoj stanica i staničnih linija Biološke membrane i stanična signalizacija Membranski transport tvari i informacija I I I I I 15 5 10 15 15 S 8 10 10 15 15 V 7 5 10 0 0 30 20 30 30 30 2.3.5 2.

S – Seminari. V – Vježbe. O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-27 MB2-28 MB2-29 MB2-30 MB2-31 MB2-32 MB2-33 MB2-12 Farmakologija II Analitička toksikologija Koagulacija Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II Molekularna dijagnostika Biokemija lijekova Biokemija prehrane Stručna praksa O O O O O O O O 30 30 15 30 30 S 15 15 15 15 0 V 45 15 15 30 30 P S V 90 60 45 150 60 60 60 15 9 6 4.5 30 30 30 0 15 15 0 0 30 15 30 15 7.5 27 . I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-52 MB2-59 MB2-60 MB2-61 MB2-62 Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom Neurokemija Hitna laboratorijska dijagnostika Biostatistika Bioanorganska kemija I I I I I 15 8 15 15 10 S 0 4 10 15 5 V 15 3 5 0 0 30 15 30 30 15 2.5 3 3 1.4.5 15 6 6 6 1.5 P – Predavanja.5 7.5 1.

V – Vježbe.5 3 6 3 1. O – Obvezni predmet. S – Seminari.5 3 3 3 . godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-34 MB2-35 MB2-36 MB2-37 MB2-38 MB2-39 MB2-40 MB2-41 MB2-12 Transfuziologija s imunohematologijom Primjena radionuklida u dijagnostici Evaluacija instrumenata. postupaka i reagensa Specijalna područja kliničke biokemije Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike Metodika znanstvenog rada Organizacija i upravljanje medicinskobiokemijskim laboratorijem Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O O O O 15 15 15 15 0 15 S 0 0 10 15 30 0 V 15 0 5 30 0 0 P S V 30 15 30 60 30 3 1.5 15 10 30 0 0 15 0 0 0 150 100 15 45 150 100 P – Predavanja.5 4.5 1.5. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-63 MB2-64 MB2-65 MB2-66 MB2-67 MB2-68 MB2-69 Dijetoterapija Racionalna laboratorijska dijagnostika Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Proizvodnja biokemikalija Standardi kvalitete u laboratorijskoj medicini Laboratorijska endokrinologija Kompleksna genetika I I I I I I I 15 10 6 15 15 15 15 S 15 5 3 0 15 10 15 V 0 0 6 0 0 5 0 30 15 15 15 30 30 30 28 3 1.5 1.

Visinu školarine. 29 . Temeljni predmeti 2. znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. Studij uključuje: organiziranu nastavu (obvezne. modularne. Modularni predmeti 3. odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij završava izradbom i obranom doktorskog rada. U tu svrhu doktorski studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u specifičnim područjima farmacije i medicinske biokemije. Namijenjen je farmaceutima. Metodološki predmeti 4. a završava polaganjem ispita.DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTI» Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» i obranom doktorske disertacije student stječe akademski stupanj doktora znanosti. Školarina Školarinu plaća student sam ili uz potporu državnog tijela. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraživački rad u znanstveno-istraživačkim institucijama i farmaceutskoj industriji. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18 Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutskobiokemijske znanosti» student može nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavršavanja na različitim Sveučilištima te državnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij. dodatne troškove poslijediplomskog doktorskog studija te način i rok plaćanja određuje Fakultet. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente. a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj zajednici. metodološke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti. Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stječe različitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta. tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad. školarinu za strane studente. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada.

reda. laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. Vuković. kemijske i enzimske kinetike. 5. Farmaceut i znanost. Grdinić. Etika. Pitajte o svojim lijekovima. European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM]. dr. Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju. Stefanini Orešić: hrvatski stupac]. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. farmaceutskog nazivlja. Fotosoft. 1995. 2000. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. načine gibanja. V. 2002. Farmaceutsko mjeriteljstvo. 19-31. Grdinić. Zagreb. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Zagreb. Goethe i farmacija. Grdinić. doc. godina Semestar: 1. Zagreb. J. V. Grdinić. radioaktivni raspad. ATC podjela lijekova. Stvaralačka snaga farmacije i neobični životopisi. Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. Vlastita naklada. Ljekarna i njena oprema. 121/03. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. Osnovne elementarne funkcije. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz Farmacije i mitologija farmacije. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Babić. L. Farmaceutska literatura i knjižnice. čime se bavi suvremena farmacija. [V. 1994. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Žene u farmaciji. Routes of administration. Diferencijalne jednadžbe. putovi primjene i spremnici. Hrvatska matica lijekova [ur. Uvod u farmaciju. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Zagreb. raznolikosti budućeg zanimanja u sustavu zdravstva. Laila Stefanini Orešić]. S. Zagreb. reda. 49(1). Farmaceutsko nazivlje i grafija. deontologija i građanstvo. Diferencijalne jednadžbe 2. Containers. medijske i medicinske informacije. primjena na funkcije distribucije. Farmaceutske. razvoj eksperimentalne metode. 1997. sc. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. kao i prve napomene o etici i moralu. Hrvatsko farmaceutsko društvo. Broj ECTS bodova: 4. Diferencijalne jednadžbe 1. protok informacija. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA Šifra predmeta: F1-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. deontologiju i praksu. 8. 2002. Promatranje kao izvor znanja. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Proizvodnja lijekova. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju. V. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. 4. drugo izdanje. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. V. Grdinić. V. Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i kodifikaciju u ljekopisu. Uvod u farmaceutsku etiku. Council of Europe.5 Ime predavača: doc. Standard terms: Pharmaceutical dosage forms. 6. Limes i diferencijal funkcije. Rječnik mjeriteljstva u kontroli kakvoće lijekova. Narodne novine. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. pokus i znanstveno zaključivanje. 7. Patenti i robne marke. 2. godina Semestar: 1. Farmakoterapija za nestručnjake. Grdinić. Preporučena literatura: 1. sc. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE UVOD U FARMACIJU Šifra predmeta: F1-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. sc. Renata Jurišić Grubešeć Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke. Ministarstvo zdravstva RH. Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj. kemiji. dr. O suštini farmacije i farmaceutska karta Europe. kako je strukturiran studij. Kemija i farmacija. brzine kemijske i biokemijske reakcije. 2004. farmaceutski oblici. Jezik. Strasbourg. biokemiji. Sanda VladimirKnežević. farmaciji. 30 . dr. određeni i neodređeni integral. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. lijekovi u zakonu. Integralni račun: pravila integriranja.

godina Semestar: 1. Z. 1991. 2004. Preporučena literatura: 1. mikrotubuli. Stanična dioba: mitoza. aktinska vlakna. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Molecular biology of the cell. Walter P. 5. 2002. GS Garland Science. Prokariotske i eukariotske stanice. Borzan i autori. Stanica. 2. Zagreb.. Šikić. Školska knjiga. G. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. (interna skripta) 3. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. P.html 7. vezikularni transport. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. teorije i mehanizme nasljeđivanja. molekularni pristup. 5. predavanja (interna skripta na CD) 4. treće izdanje.emc.. 2004. K.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. dr. Alberts. endocitoza. B. S.5 Ime predavača: prof..http://gened.5 Ime predavača: doc. Morgan i Drozofila. Račun diferencijalni i integralni (I dio). I i II dio. sekretorni putovi. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. B. izmjene kromosomske strukture. Garland publishing. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. Stanice pod mikroskopom. Tehnička knjiga. membranski proteini. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. od prokariota do eukariota. B. Mitohondriji i kloroplasti. Jezgra u interfazi. trepetljike i bičevi. treće izdanje.. mejoza. programirana stanična smrt (apoptoza). Odjeljci eukariotskih stanica. Essencial cell biology. Demidovič. New York & London. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Hausman. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: F1-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.maricopa.. Raff M.D.. sc. http://esgwww. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: F1-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 1992. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Lewis J. Školska knjiga. sc. Roberts K.. D.. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. II. zakoni nasljeđivanja. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 2.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Školska knjiga. Oblici i građa kromosoma. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela.M. Watson J. Riješeni zadaci iz više matematike I. Broj ECTS bodova: 5. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući 31 . 6. Bray D. III. godina Semestar: 1. Medicinska naklada. Javor. Taylot & Francis Group. opća struktura kromosoma. L.. Mitoza. New York. Stanična membrana. Sorić J. oplodnja. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. Zagreb 4.. Kurepa.. Školska knjiga. Krnić.mit. Bray D. politeni kromosomi. 3. Zagreb. Roberts K. Jonson. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. Matematička analiza. Citoskelet: intermedijarna vlakna. Zagreb. stanična kultura.. A.E.edu:8001/esgbio/chapters. vezani geni. Humana genetika. ionski kanali i električna sposobnost membrane. Raff M. Zagreb 1990. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Hopkin.html Metode podučavanja: teorijska. kloroplasti i fotosinteza. Uvod u matematičku analizu. Cooper. citokineza. R. Mejoza. A. frakcioniranje stanica.Seminari: Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. drugo izdanje. Alberts. 2. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa.

skripta 2. vrijednosna supstancija zdravlja. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. godina Semestar: 1. 5. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. Future and Agendas. patologizam. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). imperativ zdravlja. 6. Jossey-Bass. Glanz.. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. D. Zdravstveno-zaštitni sustav (organizacija kao sustav.Thousand Oaks. A Wiley Company. And Calnan. «illness» i «sickness».) (2000) Health. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. 7. Preporučena literatura: 1. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). mehanicistički redukcionizam. Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Osnovni koncepti. 6. and Rimer. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). K. Međumolekulne sile. White. prava bolesnika.(2003) Sociology and Health Care. Staničić. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). Elektrokemija. Ž. timski rad. Medicine and Society.) (1997) Health Behavior and Health Education. bol kao biosocijalni fenomen.K. Livingstone. SAGE Publications.M. 4. London and New York. uvjeti za 32 . «disease». Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). racionalizacija. «dobar» i «loš» bolesnik. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). And Bond.mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. M. Bond. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. K. Key Theories. B. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. Blackwell Publishing. Taylor and Fransis Group. dužnost bolesnika. Otopine i njihova svojstva. Gabe.J. London. Second Edition. S. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. pregovaranje.5 = 10. J. Third Edition. Research. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. sc. Kemijski račun (stehiometrija). Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. 2. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: F1-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Lewis. Taylor. birokratizacija. Kemijska kinetika i 9. otvoreni sustav. Kemijske veze. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. klinička iatrogeneza. 5. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite.(eds. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). (eds.(eds. J. Routledge.5 Ime predavača: prof. bolest kao identitet. 4. and Practice. kulturna iatrogeneza. dualizam zdravlja i bolesti. 3. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). Kemijska struktura. And Field. bolesti suvremene civilizacije). Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kompleksni spojevi. Second Edition. Boja anorganskih tvari. teorija akcije. socijalna iatrogeneza. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). bolest kao metafora. Williams. dualizam duše i tijela. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». Churchill. Broj ECTS bodova: 7 + 3. profesionalna autonomija i moć zdravstvenozaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). F. S. bolest kao socijalni konstrukt. pozitivizam. Theory. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). 8. 3. i 2. New York. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. dr. mijene u značenju zdravlja. S.

problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zakon spojnih volumena. pluća. Određivanje atomske mase. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. respiratorni volumeni i kapaciteti.5 = 8 Ime predavača: doc. mokraćni mjehur. Miješanje kapljevina s kapljevinama. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Broj ECTS bodova: 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. agregatna stanja tvari. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. Mladen Biruš. osnovna tkiva organizma. organa i organizma kao cjeline. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa.pharma. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: F1-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. organizacija i građa živčanog sustava. krv. 4. Zagreb. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. www. Pomicanje kemijske ravnoteže. molekulne orbitale. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Dokaz elektrolitske disocijacije. Osnove histologije. acidobazna ravnoteža. dr. 1999. i 2. Vaganje. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. Guyton AC. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. međumolekulne sile. receptori na membranama. Fizičke i kemijske promjene. krvne grupe. lučenje probavnih žlijezda. Preporučena literatura: 1. Preporučena literatura: 1. 33 . njuh. oko. Zagreb. Filtriranje filtarpapirom u Büchnerovu lijevku.polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Naprijed. 3. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. periodni sustav kemijskih elemenata. Medicinska fiziologija. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. transport kroz stanične membrane. Zagreb. Langmanova medicinska embriologija. W. spolni sustav. limfokini. Filtriranje običnim filtar-papirom. građa skeleta. membranski i akcijski potencijal. Ovisnost topljivosti o temperaturi. neurotransmiteri. faktori proliferacije stanica. H. Zagreb.. određivanje Faradayeve konstante. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. termokemija i osnove kemijske termodinamike. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. elektronska struktura atoma. Pećina M. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. Oksidoredukcija sumpora i kisika. kemijske reakcije.5 + 3. vitamini. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. Keros P. endokrini sustav. sc. godina Semestar: 1. najvažniji mišići. Zakon o održanju mase. hematopoeza. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. nazivlje. uho. 10. 2003. cirkulatorni sustav (srce. krvne žile). 2. veze. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. Odvajanje olovnih. regulacija cirkulacije. Otapanje amonijaka u vodi. Vodljivost otopina. 2. regulacija tjelesne temperature. Sublimacija joda. Kelley RO. Ovisnost topljivosti o strukturi. trudnoća i dojenje. 1996. regulacija disanja. Medicinska naklada. Carnerio J. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. energetski metabolizam. imunosni sustav. Ivančić-Košuta M. Školska knjiga. 1999. Indikatori i mjerenje pH. probavni sustav. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. limfa. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. Elektroliza bakra. svojstva vode. Temelji anatomije čovjeka. Metode podučavanja: teorijska. Zagreb 1987. Hall JE. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. Sadler TW. sastav urina. građa i funkcija jetre. hemostaza. koža. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. Školska knjiga. bubreg. Kiselinsko-bazna titracija. digestija i apsorpcija hrane. Priprema otopina. Isparavanje i određivanje suhih tvari.hr 3. ravnoteža. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. New York 1999. Junquera LC. izdanje. „Chemical Principles: the quest for insight“. građevni elementi. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. Freeman & Comp. Peter Atkins & Loreta Jones.

evolucija i geobotanika. fotoelektrični učinak. laser. 6. godina Semestar: 2. difuzija. Zagreb. J. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. strujni krugovi. osmoza i sedimentacija. interferencija. Faze i fazni dijagrami. skripta. Zagreb 1991. nuklearne reakcije. Leo-commerce. W. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. 2. Moore. primjena radioaktivnih izotopa. tijela. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. 3. Domac. prvi zakon termodinamike. W. K. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. Temeljne strukturnofunkcionalne značajke biljaka: histologija i organografija. Položaj i važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko značenje. Rijeka 1999. pojave na granici faza.Morfologija i fiziologija. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Upoznavanje s postupcima botaničke mikroskopske analize i morfološke determinacije biljaka. Električna i magnetska svojstva tvari. Fizika mnoštva čestica. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Ehrendorfer. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Botany. K. anatomska analiza vegetativnih organa. Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike.Sistematika. 5. 2. Udžbenik botanike za visoke škole . Mägdefrau. centrifugalnom i električnom polju. morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa. D. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. spontani radioaktivni raspad. ogib. Brown Publishers. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Generiranje. Metode podučavanja: teorijska. 34 . Mikroskopska analiza staničja viših biljaka. optička mrežica. osnova spektrometra. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. Preporučena literatura: 1. Toplina i toplinski nered. Broj ECTS bodova: 5. Ernst. interakcija među dipolima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Šifra predmeta: F1-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. prizma i disperzija. H. Upoznavanje s postupcima determinacije viših biljaka. Udžbenik botanike za visoke škole . Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. Školska knjiga. snaga i potencijal. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. D. dr. Clark. Idealni i realni plinovi. Ž. Školska knjiga. Školska knjiga. sc. Denffer. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb 1997. Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Stern.Metode podučavanja: teorijska. Wm. praktična i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: F1-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. R. stojni valovi. 4. energija. Kvantnost u prirodi. C. godina Semestar: 2. električni dipol. Morfološka analiza vegetativnih i generativnih organa. Kuntarić i K. B. apsorpcija. Ljekovito bilje: kompendij. refrakcija. Dubuque 1995. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. porijeklo električnog i magnetskog polja. Farmaceutska botanika. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. Kempni: Vježbe iz fizike. Zagreb. Atomska jezgra. Sile u prirodi i pripadna polja. 1990. Schaffner.5 Ime predavača: prof. Principi sistematike biljaka. Winterhalter. A. elektroforeza. R. dr. Maleš. problemska. Rad. Rast. F. Biosistematska obrada pojedinih važnijih skupina biljaka. Elektromagnetski valovi: polarizacija. Herak: Osnove kemijske fizike. Zagreb 1994. Häfelfinger. 2001. R. Školska knjiga. Željan Maleš Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz opće i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Definicija i sadržaj predmeta. Pregled važnijih biosistematskih skupina biljaka. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. razvoj i razmnožavanje. Ziegler. A Slijepčević. sc. Transportne pojave: gibanje čestica. D. mikroskop. B.

3. Vjerojatnost i statistika. karakteristične/selektivne reakcije. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. Procjene parametara razdiobe. Serdar. Tehnička knjiga. B. E. Uvod u statistiku. Temelji kvantitativne analize. New York. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 1. Blatt: Modern Physics. Skove: Physics. Zagreb. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. Empirijske razdiobe. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. McGraw-Hill. Titrimetrijske metode analize. Bon. 5. Preporučena literatura: 1. analitički proces i metode. J. Statistički testovi: χ2-test. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. C. nevodene titracije. Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. pogreške u kemijskoj analizi. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Obrada i analiza čvrstog uzorka. New York and Basel 2004. F. Broj ECTS bodova: 2. Principi gravimetrijske analize. Bolton. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. V. složeni sustavi. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. godina Semestar: 2.5 Ime predavača: prof. standardne otopine. Pavlić. sc. ionske izmjene. McGraw-Hill. dr. kompleksometrijske titracije. S. I.5 = 10 Ime predavača: prof. osjetljivost i selektivnost. Keller. F. testiranje korelacije. prof. jednostavne. 6th Ed. reakcija kompleksacije. New York 1995. Zagreb 1971. Teorijski temelji postupaka separacije. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. Linearna regresija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Gettys and M. 6. Analitička primjena protolitičkih sustava. svojstva taloga i taložnih reagenasa. Marcel Dekker. F-test. 5. standardna greška regresije. JAZU. izračunavanje rezultata. Šošić i V. D. i 2. Wiley & Sons Inc. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi.5 + 4. 1992. 4. Teorija uzoraka. W. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: F1-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. t-test. New York. E. maskiranje i demaskiranje. Nikola Kujundžić. WS. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. Osnove statističke metode. 4th Ed. složene. Zagreb. karakterizaciji. dr. Zagreb 1997. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. dr. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Školska knjiga. sc. 2. titracijske krivulje. J. Teorijske razdiobe: binomna. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Vranić. parametri koji opisuju razdiobe. 1999. J. Wayne. Petz. uzorak i uzorkovanje. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Separacija smjesa kationa/aniona 35 . Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Korelacija i regresija. grafički prikazi. Metode podučavanja: teorijska. Poissonova i normalna. Inc. taložne metode. 3. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. Bešić i J. I. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. Koeficijenti korelacije. Zagreb 1973. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. 4. Broj ECTS bodova: 5. teorijski parametri za opis razdiobe. oksido-redukcijske. 2003. Biostatistics. i 3. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Statistička teorija i primjena. 1970. neutralimetrijske. Tehnička knjiga. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima.

selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (taložne metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporučena literatura: 1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5 Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja, prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente, primjenjujući mehanistički pristup gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura, s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima, što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i

laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva, tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Osim toga, radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku, nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina, te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi, te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Preporučena literatura: 1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I. Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Praktikum preparativne organske kemije, O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C. B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York, 2004. 4. Organic Chemistry, J. McMurry, Brooks/Cole Pub. Co., 2003. 5. Organic Chemistry, A Modern Perspective, D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: F1-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10. Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19 Ime koordinatora praktične nastave: prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

36

Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz farmacije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati stručne prakse). II. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). III. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja o zahtjevima za učinkovite i precizne farmaceutske usluge (narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole, opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u komunikaciji s pacijentima, i dr.). Preporučena literatura: 1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice, 3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002. 2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M. Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press, London 2003. 3. Validation Instruments for Community Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth Press Inc. 2000. 4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku. 5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy Practice, Pharmaceutical Press, London 2002. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: F1-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 1., 2., 3. i 4. Ime koordinatora praktične nastave: Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija, spolu i financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Preporučena literatura: 1. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik POVIJEST FARMACIJE Šifra predmeta: F1-43 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. sc. Snježana PaušekBaždar, znanstveni savjetnik Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od izuzetne važnosti za razvitak farmacije, stječe se uvid o značenju načina otkrivanja prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za razvitak ljekarništva tijekom stoljeća. Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i važnosti njenih teorija i zakonitosti u određivanju svojstava, analize i sinteze novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko značenje interdisciplinarnosti u proučavanju prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima prvih pisanih recepata (glinene pločice, 37

magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i sredstvima za liječenje, te se tumači princip similia similibus curatur s počecima organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana u liječenju biljem, te značenje Ebersovog papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova i Teofrastova sistematizacija bilja, Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri farmakološke skupine. Potom se izlažu doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s obzirom na polifarmaciju (miridaticum i theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata, Celsiusa i Galena, osobito je istaknut Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje, koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i koja je bila temelj europskim farmakopejama. Nakon kratkog prikaza indijske, kineske i arapske, a potom europske alkemije, pokazano je kako su se alkemijski pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni) i novootkrivene tvari koristile u liječenju. Nakon razvitka samostanskog ljekarništva dolazi do osnutka Salernske medicinske škole (kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u povijesti farmacija odjeljuje od medicine. Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz doprinose renesansnih učenjaka, osobito Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van Helmonta, Glaubera i utemeljenje iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja minerala (oralno) u liječenje. U doba prosvjetiteljstva istaknuta je važnost flogistonske teorije u otkriću plinova, novih elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti analize i sinteze organokemijskih i prirodnih spojeva te njihovo značenje u pripravi lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo te značenje riječi i simbola od važnosti za povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja, Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi, arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz povijesti hrvatske farmacije. Preporučena literatura: 1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen (prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb, 2000. 2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK, Zagreb, 1978. 3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001. 4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske, MH, Zagreb, 1996.

5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994. 6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996. 7. I. Asimov, A Short History of Biology, London, 1978. 8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb, 1978. 9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarništva, Zagreb, 1997. 10. B.P. Medawar, Introduction and intuition in Scientific thought, London, 1969. 11. J. R. Partington, A History of Chemistry, Vol. IV, London, 1964. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: F1-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije, znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama, kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem, uključujući liječnike hitne medicinske pomoći, policiju i vatrogasce. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja, opis smjernica za reanimaciju, automatski defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja, kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje krvarenja, nadoknada volumena, venski put, imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta, zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice, utapljanje, strujni udar), trijažni sustav, 38

Preporučena literatura: 1. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. biokemiji i zdravstvu.5 Ime predavača: prof. (2001). Broj ECTS bodova: 2. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. evolucijska 39 . (1993). Juretić D.. uvježbavanje. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners... ostalim stručnjacima u području te s medijima. razvoj samopoštovanja. 6. Interpersonalna komunikacija. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: F1-45 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Learning express.(1998). modele. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. Effective business speaking. sc. Vizek Vidović V.(1998). Reardon K. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Varaždin: Varaždinska banka dd. neposrednim suradnicima. McManus J. Rijavec M..N. emocije i emocionalna inteligencija. Skripta za prvu pomoć.edu) 2. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. godina Semestar: 2. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. Preporučena literatura: 1.pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti I tijekom studiranja. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Janković I.erc. Alinea. Pavleković G. Menedžerske vještine 2. K. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji.. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. Lippincott Williams & Wilkins 3. New York 5.. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 1. sc. Zagreb 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I Šifra predmeta: F1-46 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Tindall W. Menađerska komunikacija. Miljković D.. priprema materijala. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. transport unesrećenog. dr. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata.. percepcija i stanja svijesti.. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Med fakultet Zagreb 3. Beardsley R. IEP-D2. Vnuk V. Brajša P. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Zagreb. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Pjevač N. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. Kako savladati tremu. Kimberlin C (2002). Grundler i sur. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. dr.

Temelji psihologije. 10. godina Semestar: 3. Preporučena literatura: 1. Petz. B. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. sc. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. motivacija. cjeloživotno obrazovanje. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Ličnost). Inteligencija. stanični koncentracijski odnosi. Rathus. B. terapija. D. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. 4. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. normalnost i abnormalnost.). Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. 8. struktura i funkcija membrana). (2003).(2001). stavovi i predrasude. Percepcija. 6. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. (2001). nacija i nacionalizam. Naslijeđe ili okolina. tretman. D. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. informacija.). 192–221) 5. S.B. Preporučena literatura: 1. (2000). roditeljstvo i stilovi odgoja. (1987). rješavanje sukoba i socijalna akcija (str.5 Ime predavača: prof. Aminokiseline. Broj ECTS bodova: 3. sc. Čorkalo. konformacijska dinamika. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija.energetska valuta. Nukleinske kiseline (nukleotidi. Broj ECTS bodova: 2. godina Semestar: 2. svojstva vode. glikokonjugati i glikokaliks. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: F1-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. struktura nukleinskih kiselina. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. 9. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika.A. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura.tumačenja spolnih razlika. Različita stanja svijesti. 11. sekundarna. D. funkcionalne i strukturne domene. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. Ugljikohidrati. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. značenje nekovalentnih sila. (Ur. klasifikacija proteina. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. str. interpersonalna komunikacija i odnosi. pokretačka sila bioreakcija. S. konformacijske promjene). Nenormalna ličnost). Psihologija rada (poglavlje: 11. Predodžbe. Lipidi i membrane (masne kiseline. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. (2003). Energetika života (metastabilnost živog sustava. rekombinantna DNA). (Ur. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. modularna građa.5 Ime predavača: prof. svojstva biomakromolekula: usmjerenost.A. Čorkalo. D. Stavovi i ponašanja među grupama. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. dr. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. učenje i pamćenje. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Petz. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Petz. 5. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. U: Ajduković. 173-194). komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). biološki važni peptidi. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Čuvstva i Motivacija. Rathus. koncentracijski i 40 . U: Ajduković. savladavanje teškoća u učenju. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Grupe i unutargrupni procesi. prijateljstvo i romantične veze. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. timski rad i rukovođenje. B. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: F1-46 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Ličnost. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. tercijarna i kvarterna struktura. tipovi jednostavnih i složenih lipida. 153171). (2000). dr. ATP . Temelji psihologije. primarna. velike grupe i međugrupni odnosi. sukobi i njihovo rješavanje.

neproteinski biokatalizatori-ribozimi). Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. sc. L. kemijski potencijal. poglavlje: Stanična kemija. Stanko Uršić.Tymoczko. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). molekularni pristup.5 Ime predavača: prof. brzina enzimske reakcije. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. Stanica. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. "Uvod u Biokemiju". kemijske kinetike. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara 41 . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. raznolike primjene i sl. Scripta Biochemica. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave.5 = 10. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti.).Berg. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. polazeći od studija primjerenih osnova termodinamike. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje.M. doc. metode priprave i proučavanja koloidnih sustava. 2001. primjerice elektrodni fenomeni. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. u primjerenom opsegu. zakoni i metode. zimogeni. sc. izoenzimi.elektrokemijski gradijenti.M. unutarnja energija. elektrokemije i koloidne kemije. aktiviteti. energetika transmembranskih procesa). interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. zeta potencijal. dr. i 4. prvi i drugi zakon. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. dr. uloga koenzima. J. FBF. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. Flögel i suradnici. ISBN 953-6256-12-6 3. 2001. M. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. Flögel i suradnici. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. reduktivni potencijal. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. G. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. "Biokemijski praktikum I". Vitamini. FBF. Cooper. godina Semestar: 3. Broj ECTS bodova: 6 + 4. klasifikacija enzima. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. 5. hidrofobna interakcija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. emisijske spektroskopije. inhibicija. spektroskopije.L. 2001. pojmovi. Signalne molekule. II. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. fenomeni. entalpija. M. izdanje. Scripta Biochemica. Gibbsova slobodna energija. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. mehanizmi enzimske katalize. Biochemistry. članci. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. ISBN 9536256-23-1 2. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. Preporučena literatura: 1. Part I (Chapters 113) Freeman. New York. J. Stryer.

mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. Harley. Školska knjiga. Editor. Basic Principles of Colloid Science. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. H. Koneman. svojstvima i proizvodnji vakcina. S. Attwood. 1996. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti.. Amiji. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti.zadanih termodinamičkih. 1994. Wm. 4. E. 7. 12. McGraw-Hill. Schreckenberger. Školska knjiga.P. Madić. Winn. S. Weisglass: Medicinska bakteriologija. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. M. C. koagulacija koloidnih sustava. Bustamante. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. 1994. D. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. 2002. godina Semestar: 3. 4. 1987. Everett. (ili izdanje 1998. potenciometrijske redoks. Lj. Preporučena literatura: 1. E. T. H. PTI Zagreb. Lea & Febiger. 2. Zagreb. biokemija i genetika mikroorganizama). Cambridge 1994. Atkins. Chun (Ilustrator). dr. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. Zagreb. A. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. E. Jr. Brudnjak: Medicinska virologija. Philadelphia. P. Duraković: Opća mikrobiologija. Medicinska naklada. mikoplazmi. doc. D. Janda. Colloid and Surface Engineering. 6. pH-metrijske. E. 1993. 10. Hajsig. Martin. Zagreb. Macmillan 1994. Physical Chemistry. određivanje pKa vrijednosti. Zagreb. Butterworth-Heinemann Ltd. sc. Ross. gljivica i parazita. Zagreb. 2001. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Zagreb. 3.M. 11. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: F1-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. spektroskopskih. kinetičkih. Williams. konduktometrijske i amperometrijske titracije. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Kalenić. 5. Preporučena literatura: 1. J. Brown Publ. W. The Royal Society of Chemistry. Allen. 3. Zagreb. S. M. Ivan Kosalec. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. N. P. W.W.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. biologiju (fiziologija.C. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. Richter: Medicinska parazitologija. A.: Diagnostic Microbiology. 8. B. R.. Klein: Microbiology. Jug. Z. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. patogena. M. W. B. Zagreb. 9. Sandmann (Editors).. Prescott. 1993. 1980. A. antigene strukture. Jumena. S..D. 5.. Applied Physical Pharmacy. C. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. Školska knjiga.A. Berry. Oxford University Press 2002. R. 1995. 1989. J. sc. IR spektrometrija. 7. B. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. Jawetz. D. T. Applications in the process industries. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II.B.C. 1992. Metode podučavanja: teorijska. Školska knjiga. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih grampozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. Physicochemical Principles of Pharmacy. Zagreb. dr. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. serološkoj dijagnostici. Oxford University Press 2000.A. Physical Chemistry. Medicinska naklada. Melnick. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. S. imunologije. 1997. Lippincott-Raven Publ. Merkur A. Rice and J. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. fizioloških i biokemijskih osobina.S. i 4. P. 6. adsorpcija. Dubuque. Naglić.D. H. A. 4 ed. Oxford. Iowa. Školska knjiga. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). 42 . HPLC i GC metode). J. 1984. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. L. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. J. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. Florence and D. Ožegović.L.. 2002.A.

Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. J. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . Preporučena literatura: 1. kromosomi i geni. Freeman. lipida i nukleinskih kiselina. dr. Stanična bioenergetika. 2005. 2003. New York. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola.5 + 2. Konformacije DNA. Zagreb. Značenje introna i eksona. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. Philadelphia. Zagreb. kolesterola i steroidnih lipida. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. C. struktura. i 3. mioglobin. šećera. 3. JL Tymoczko. Berg.5 = 7 Ime predavača: prof. Stryer: Biochemistry. aminokiselina. 2. Genetička šifra i odnosi gena i proteina. L. kliničke slike. transport iona. 4. sc.genetička uloga. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. Saltsman. sc. sc. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. New York. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Informacija u biološkim sustavima. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. K.osnovni principi regulacije metabolizma.5 + 4. Wiley & sons. proteini izvanstaničnog matriksa. godina Semestar: 4. Medicinska naklada. 5. organizacija genoma.strategija i mehanizmi. Školska knjiga. dr. glicerofosfatida. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. 2002. Presečki i suradnici: Virologija. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. Glikoliza. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: F1-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. fifth edition. i 3. Smith. Pakiranje DNA i histoni. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. 43 . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. dr. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin. prof. 1991. Greške u DNA i njihov popravak. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. Integracija biokemijskih procesa u stanici . Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. polisaharida. ciklus limunske kiseline.5 = 7 Ime predavača: prof. vjernost replikacije. Broj ECTS bodova: 2. hema. elastin. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. L. G. prof. patogeneze. biosinteza triacilglicerola. Tihana Žanić Grubišić. Stryer: Biokemija. godina Semestar: 4. J. dr. i 5. kolagen. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. i 5. New York. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. β-oksidacija masnih kiselina. 2002. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. 2002. tijek i hormonska regulacija. A Clinical Approach. JM Berg. Freeman. Broj ECTS bodova: 4. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. Sinteza proteina. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry.13. građa ribosoma i rRNA. sc. Replikacija DNA. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. Metode podučavanja: teorijska. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. biosinteza masnih kiselina. Lippincott Williams & Wilkins. V. DNA . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Karmela Barišić. ciklus ATP.

2001. antraglikozidima. Ernst: Ljekovito bilje – Kompendij. histokemijske reakcije na pojedine skupine djelatnih tvari u drogama. Vrhovac i sur... M. tetra-. Osnove patologije. te uporabu droga. Osnove patologije. 3. 2. masna ulja. masna ulja. voskovi. Phytochemistry. seskviterpeni. W. U okviru kemijskog praktikuma provodi se kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih tvari u drogama sukladno farmakopejskim metodama ( Ph. seskviterpenski laktoni). U okviru mikroskopskog praktikuma provodi se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje droga. Medicinal Plants 2nd edition. FBF Zagreb. određivanje sadržaja trjeslovina. Rijeka 1999. 2004.. saponinima. F. iridoidi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. 1994. PF probavnog sustava. dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja flavonoida. sc. saponini. celuloza. Školska knjiga.IV ): određivanje sadržaja eteričnog ulja. dokazivanje alkaloida. Preduvjeti: Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske botanike. Prema kemijskoj sistematici steći integralno znanje o najvažnijim drogama biljnog i životinjskog podrijetla. Analitičke kemije I i Biološke kemije. R. 1994. dokazivanje trjeslovina. dr. droge s trjeslovinama. steroli (fitosteroli). odnosno izoliranih prirodnih spojeva. i novija izdanja. droge s hemicelulozom. kumarini. dokazivanje fenolnih glikozida i fenolnih kiselina. tri-. prof. 44 . tioheterozidi. određivanje vrijednosti droga sa saponinima. fosfolipidi. masti. droge s tioeterima i tioheterozidima. Hafelfinger. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGNOZIJA I i II Šifra predmeta: F1-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. i dopunjeno izdanje). droge s eteričnim uljem.W. PF dišnog sustava. godina Semestar: 4. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Medicinska naklada Zagreb. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. masti. O. određivanje sadržaja arbutina i metilarbutina. B. 7. Preporučena literatura: 1. B.C.Eur. The C. Interna medicina (3.: Potter's New Cyclopaedia of Botanical Drugs and Preparations. Spoznati biogenezu i djelovanje tih tvari. antocijani (antocijanidini.L. Leo Commerce. biosinteza. Daniel Company Limited. droge s flavonoidima. Bruneton: Pharmacognosy. J. Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. 5. određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u drogama. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. 2002. Sticher: Pharmakognosie – Phytopharmazie. analiza čajne mješavine. izoflavonima.5 Ime predavača: prof. Sadržaj predmeta: Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni metaboliti): strukturna obilježja. distribucija u biljnom svijetu. 2003. PF imunosnog sustava. 1999. sc. Medicinska naklada Zagreb. di-. Preporučena literatura: 1.L. alkaloidi. B. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Hansel.Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. Metode podučavanja: teorijska. gume. Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju se sljedeće droge: droge s anorganskim spojevima. 3. Robins. dokazivanje antracenskih spojeva. voskovi. i 5. Skupine biološki aktivnih tvari: monosaharidi. PF bolesti metabolizma. proantocijanidini). Gamulin i sur. metode dokazivanja. 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske botanike i Analitičke kemije I. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. cijanogenetski heterozidi. škrob. inulin. droge s alkaloidima. Kujundžić i sur. trjeslovine. fenolni heterozidi. Wren. smole. Droge animalnog podrijetla. PF bubrega.S. izoflavoni. R. 4. Zdenka Kalođera. PF kardiovaskularnog sustava. određivanje sadržaja alkaloida. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje. pektini. fenolne kiseline. S. flavonoidi. eterična ulja. K. Patofiziologija. S. Zagreb. antracenski heterozidi. dr. Klinička patofiziologija. droge sa sluzima. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. i 3. kemijska i fizikalna svojstva. ispitivanje kakvoće sastava eteričnih ulja.5 + 7 = 12. smole. balzami. kardiotonični heterozidi. određivanje sadržaja antracenskih spojeva. Schafner. Mozaik Knjiga. vrednovanje masnih ulja. Broj ECTS bodova: 5. kardiotoničnim glikozidima. droge s inulinom. terpeni (mono-. 4. kumarinima. Auflage. 2003.

Preparati željeza. djelovanje. hidroklorotiazid. Prostaglandini. Spazmolitici. Antimigrenici. sinteza) i osobnim značajkama djelotvornost. Antiepileptici. Preteče sulfonamida i sulfonamidi. Medpharm Scientific Publishers. H. monobaktami. Philadelphia 1995. Parasimpatomimetici. čišćenje (regeneraciju) pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije. karbapenemi. Fluorokinoloni i analozi). neubearbeitete Auflage. Sadržaj predmeta: Predavanja: Proučavat će se različite farmakoterapijske skupine. Antistenokardici. popratne pojave. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. Derendorf. struktura. Williams. cefalosporini. Seminari: Teorijska priprema za vježbe. Studente će se upoznati s najvažnijim farmakoterapijskim skupinama lijekova. Diuretici. Preporučena literatura: 1. Proučavat će se svojstva svake skupine s obzirom na kemijske i stereokemijske značajke. Gustav Fischer Verlag-Stuttgart-New York -1992. Blokatori H2receptora histamina. registrirani lijekovi. stereokemija. sc.. Wagner: Pharmazeutische Biologie. Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi. Mutschler. O. Antimalarici. Kloramfenikol. Ljekovite tvari djelotvorne na periferni živčani sustav: Simpatomimetici. sc. doze. Stuttgart. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 2. ISBN 0-12-744640-0. azitromicin. putevi izlučivanja. nikotinamid. Polimiksini). sinteze. biosinteza. te najvažniji preparati iz svake skupine koji se koriste u praksi. mehanizmi djelovanja). izolaciju. dr. fizičko-kemijska svojstva. rezistencija. Radioaktivni izotopi. Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina. 2. Polipeptidi. A. Antiaritmici. Aminoglikozidi. Aktivno uključivanje studenata u seminare. kalcijev karbonat. Steroidi i steroidni hormoni. 45 . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije I. Foye. farmakokinetička obilježja. Antihistaminici. Antipruriginozi. sinteza. Svaki lijek se predstavlja svojim kemijskim i generičkim imenom. fenitoin. Vježbe: Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu. G. sulfafurazol. Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije I. Antihelmintici. Antihiperlipoproteinemici. farmaceutski oblik i primjena. bizmutov subgalat. Lippincott Williams & Wilkins. specifičnim načinom dobivanja (izolacija. sudbinu lijeka u organizmu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Kardiotonični glikozidi. Antimikotici. dikumarol. ISBN 0-683-03323-9. Laksansi. Metode podučavanja: teorijska.). Ekspektoransi. Sulfoni. Antiemetici. H. L. djelovanje i mehanizam djelovanja. dr. Miorelaksansi. sinteze. W. Citostatici (podjela. Antikoagulansi. Antiseptici i dezinficijensi. 1996. Zamjene za krvnu plazmu (Plazma ekspanderi). Bacitracin. Lokalni anestetici. piridoksin.6. prof. mehanizam djelovanja. Makrolidi. sudbina u organizmu. sudbina u organizmu. Hipnotici. Preparati kalcija. Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14 Ime predavača: prof. Lijekovi s učinkom na urinarni trakt (Uroantiseptici. strukturnom formulom. Wermuth (Ed. Adsorbensi). Nesteroidni hormoni. Vitamini. T. strukturni analozi). Branka Zorc Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari. C. Virustatici (podjela. mehanizmi djelovanja).. Cikloserin. 1995. Lijekovi s učinkom na probavni sustav (Acida. primjenu i načine primjene. Psihotropni lijekovi. kofein. Antibiotici (β-laktami /penicilini. Marica MedićŠarić. Urikozurici. Antiaritmici. Ljekovite tvari djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći anestetici. E. detaljan prikaz pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije (fizičko-kemijska svojstva. Tetraciklini. Antacida. Antiprotozoici. Drogen und ihre Inhaltsstoffe. i 5. 3. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Antiparkinsonici. godina Semestar: 4. natrijev jodid. Analeptici. The Practice of Medicinal Chemistry. Antipsorijatici. Tuberkulostatici. Antihipertenzivi. Simpatolitici. askorbinska kiselina. Lemke. interakcije s drugim lijekovima. neželjena djelovanja. Academic Press. Pomoćna sredstva. Imunosupresivi. San Diego. Dijagnostici. 5. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). i 3. Ganglioblokatori. 5th ed. Drug Actions. način primjene. Analgetici (+ Protuupalni lijekovi). D. Principles of Medicinal Chemistry. Preduvjeti: Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I.

M. ISBN 0 7279 0821 9. D. Elektrokemijske metode. Metode podučavanja: teorijska. Brown Publishes.. 10. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 7th Edition. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. St. R. D. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. E. H. 6. izd. Skoog. Budapest. Louis. 8. A Premier of Drug Action. Termoanalitičke metode. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. Zagreb. J. Kerber: Concepts. UV-Vis spektrofotometrija. elekrokemiji i koloidnoj kemiji.. Ed. kinetici. A textbook. ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover)... Sadržaj predmeta: Predavanja: 46 . CT. ionselektivne elektrode. Mermet. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. 2002. Julien. engl. J. 2. R. Timmins. Freely. M. izd. 2000. uvod. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. 6. Ford i P. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications.1994. Berlin Heidelberg. uvod. New York. Oxford University Press. 5. godina Semestar: 4. P. Oxford. Perkin Elmer Inc. Williams: Chemistry The Molecular Science.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. 1985. izd. 9. Preporučena literatura: 1. dr. ISBN 0 19 855871 6 (Pbk). primjenom: elektrogravimetrije. Holler: Osnove analitičke kemije. 2002. Atkins i J. 1995. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Dubuque. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Zorc. D. J. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. 2000.. 3. ISBN 953-6256-32-0. godina Semestar: 4. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. M. 2001. Wm. F. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: F1-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Shelton. potenciometrijske titracije. Patrick. Kellner. 1996. Broj ECTS bodova: 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II.odabrana poglavlja. Nikola Kujundžić. 6. J. Školska knjiga. termogravimetrijska analiza. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: F1-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Blackwell Science. B. J. A. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. L. J. Weinheim. 7. D. 1. Chichester. prof. W.4. C. diferencijalna pretražna kalorimetrija. 5. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. West i F. M. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. Freeman and Company. Akadémiai Kiadó. W. 1998. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. Mosby. uvod. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. elektrogravimetrija. Fifield i D.): Analytical Chemistry. spektroskopiji. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. New Drugs. dr. ISBN 0 19 855872 4 (Hbk). sc. R. WileyVCH. 5. L. 1989. 7. 1996. 4. izd. sc. G. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. sc. M. Spektroskopske metode analize. dr. M. Farmaceutska kemija . Havas: Ion. 1994. Olmsted III i G. Oxford. D. 1999. Lewis. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. ISBN 0 7167 2619 X. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih.. Springer-Verlag. London. Ellis Horwood. An Introduction to Medicinal Chemistry. Widmer (ur. sc. hrv. Oxford University Press. 7. BMJ Publishing Group. Zagreb. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. doc. UV-Vis spektrofotometrije. Otto i H. Stanko Uršić. Beaty i J.5 Ime predavača: prof.-M. diferencijalne pretražne kalorimetrije.

Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Berry. (Ed. dr. NMR i ESR spektroskopske tehnike. Zagreb 1993. J. Rice and J. Physical Chemistry. R. Physical Organic Chemistry.A. mehanička energija (buka. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. Đikić. Pušenje i rak. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. kozmetički preparati. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini.A. 3.: Zaštita okoline danas za sutra. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. John Wiley and Sons. S. Školska knjiga. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes.Atkins. 1987. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. A. The Royal Society of Chemistry. Oxford University Press 2000. u: Zapsalis. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Barbat. uključujući termodinamičke i kinetičke. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). Isaacs. Attwood. Utjecaj čovjeka na okoliš. Stanko Uršić. Physical Chemistry. prirodni procesi. azbestoza.H.S. 1998. medicinski pribor). kancerogenost. Utjecaj tehnoloških procesa. Toxicants and Undesirable Food Constituents. primjena (dječje igračke. IR. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . tlo. A. Valerije Vrček. i suradnici: Zdravstvena ekologija. Procjena rizika. 8. Colloid and Surface Engineering. Butterworth-Heinemann Ltd. 4. Zagreb. živa. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. 2001. N. toksičnost. P. Florence and D. veterinarski preparati. Šobot. Austin. Partridge.W. D. Pearson-Prentice Hall (Longman). Koncept održivog razvoja. R.. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Macmillan 1994. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. vibracije). Fizikalni faktori mikroklimatski. New York. C. antibiotici. 1985. Simončić. F. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. R.. Ivana Vinković. izloženost ljudi. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. D. djelatnost čovjeka. 221-223 (separat) 6. kadmij. T. M. Ekološki koncept zdravlja. Williams. Zagreb. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Silikoza. Cambridge 1991. Aditivi u namirnicama. Medicinska naklada. procjena rizika. Applications in the process industries. dječje igračke. UV. voda. 2.olovo. glavni urednik Springer.S. 21. 7. Preporučena literatura: 1. sredstva za čišćenje). znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima 47 . IR. A.. O. 1994. Oxford.. Mikroelementi kao kontaminanti. M. podjela. B. 3. Davies. HarperCollins Publishers. hormoni. Danijel Ljubas. Editor.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. Edinburgh 1995. sekundarni standardi. 7. T. i suradnici. Richardson. Chem. nastajanje. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. Valić. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. makroklimatski. Ftalati (vinil omekšivači). rak kože. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. Physicochemical Principles of Pharmacy. ambalaža kao sastavni dio namirnice. 4. sc. utjecaj na zdravlje. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. Beck. 2001. S.Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. 5. Faktori okoliša i zdravlje. Oxford University Press 2002.utjecaj na zdravlje čovjeka.P. Ekološki otrovi. Ekološki leksikon. Preporučena literatura: 1.. Kontaminanti u prehrambenom lancu . Teški metali . Matas. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. V. ekološki pojmovi. mikotoksini)..Lowry and K. Zdravstveni aspekti ekologije. (1998). Ross.ili novija izdanja) 2. godina Semestar: 3. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty.

Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. New YorkBasel.Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc.Barceloux. Broj ECTS bodova: 4. Zagreb 2. Scripta ad usum privatum studentorum. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Boca Raton. godina Semestar: 3. 7. regulatornu toksikologiju. definicija. Inc. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. 2006. Plavšić F. 1992. New York-AmsterdamLondon. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. i sur. Plavšić F. Industrijsku farmaciju i Kliničku farmaciju. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: F1-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Matulić. Boca Raton. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama utjecaja organizma na ljekoviti oblik. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. dioba i temeljna načela..J. Osnove kliničke farmakokinetike. Mebs. Franjo Plavšić.Mebs.. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. Bioetika. Zagreb. doc. Methodology for Analytical Toxicology. II and III. i 6. 2002. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. 6. DC: CRC Press. sc. Zagreb. Inc. Matulić. kliničke. Uvod u analitičku toksikologiju. dr. 1988.Ellenhorn. dr. Metodologije etičke argumentacije. Zagreb 1993. dr. Preporučena literatura: 1. Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije Oblikovanje lijekova. D. Zagreb. ZGO. 2007. kliničku toksikologiju. Grafos. Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. 1990. 1988. Školska knjiga. CRC Press. toksinologiju. Bioetika. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. 5. T. Odnos etike i biotehnike. Handbook of Toxinology. sc. GK 3.. W. ekotoksikologiju..5 = 8 Ime predavača: prof. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. Povijest. Klinička toksikologija.5 + 4. 2001. I. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTIKA I i II Šifra predmeta: F1-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. M. 2006. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Preduvjeti: 48 . 2006. Zagreb 2000..Shier. Zagreb. Elsevier. Matulić. Duraković Z. Žuntar I. Zagreb. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. GK 4. 8. Preporučena literatura: 1. Metode podučavanja: teorijska.. D.5 Ime predavača: prof. Venomous and Poisonous Animals. Matulić. Vol. Washington. 4. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu..G. Školska knjiga. New York. Medical Toxicology. I. godina Semestar: 5. Vrhovac B. Stavljenić A. T. London. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. T. Bioetika i biomedicinske znanosti. D. osnove toksikokinetike. T. Marcel Dekker. godina Semestar: 5. toksikologiju na radnom mjestu. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. Sunshine. Broj ECTS bodova: 3. 2. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. toksikogenetiku. dr.T. 3. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod).

regulacija i regulatorne molekule. vektori i strategije kloniranja. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. Školska knjiga.. lizosomi. farmakokinetički modeli. sc. J. nekodirajuća DNA. signalni sljedovi. SSCP. P. transporta kroz membrane. apsorpcije lijekova i kontroliranog oslobađanja korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». kontrola. Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene. ER. ekstrakcija. Preporučena literatura: 1. pokretni genetički elementi. bioraspoloživost i bioekvivalencija. 1977. Gordana Maravić Vlahoviček. Stanični ciklus: faze. citokineza.L. 1978. adsorpcija iz otopina i plinova. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike I. L. kemijska nestabilnost u otopinama). Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. New York – London. J. Computer based training software. Jalšenjak. Disperzni sustavi (stabilnost disperzija. Kanig. točke staničnog ciklusa. P. The Theory and Practice of Industrial Pharmacy. otapanje krutina. stabilnost lijekova. 4. dr. Pojave u otopinama (difuzija. protusmislene RNA i DNA. SOS-odgovor. popravak. tečenje polifaznih sustava). vezikularni transport. inaktivacija gena.Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. sekvenciranje DNA. mjesno specifična rekombinacija. Pharmazeutische technologie. ispitivanje oslobađanja in vitro).L. mutageneza. Sucker. Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog oslobađanja. svojstva lijeka i apsorpcija. Studentima će biti vizualno prezentirane informacije o dinamičkim procesima iz farmakokinetike. mitoza. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. Golgijev aparat. Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutika I. Seminari: Izračunavanje računskih primjena za modelne sustave obrađene na predavanjima korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». MI. položen ispit iz Biološke kemije. oslobađanje lijeka. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. proizvodnja rekombinantnih proteina. Polimeri i makromolekule (polimeri u farmaciji. genske knjižnice. FISH. Jalšenjak. tiksotropna svojstva. V. Northern i Western blot. H. Pharmaceutics of Solids and Solid Dosage Forms. Speiser. 2. smatanje i dorada proteina. Vježbe: Analiza veličine čestica. TSRL Inc. kontrolirana flokulacija.T. Lachman. Stanično signaliziranje: vrste signalnih 49 . razvoj novih lijekova i terapija. H. Farmaceutika. načela kontroliranog oslobađanja. Ann Arbor. GI fiziologije. konstrukcija rekombinantnih vektora. 3. matične stanice i održavanje zrelog tkiva. stanično kretanje. Fuchs. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: F1-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. određivanje koeficijenta razdjeljenja. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. razdvajanje disperzija. Southern. obilježja prašaka. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Zagreb 1998. DNA-mikročip. ELISA. Lieberman. 5. J. Philadelphia. Sadržaj predmeta: Predavanja: Krutine (svojstva čestica. Bermejo. I. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. Metode molekularne biologije: PCR. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. polimeri za terapijske sustave). enzimi. uvođenje DNA u stanicu domaćina. dr. razlikovanje mehanizama oslobađanja. Metode podučavanja: teorijska. University of Michigan. sc. prof. 2003. sušenje. primjeri terapijskih sustava). Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. Modern Biopharmaceutics. godina Semestar: 6. kloniranje čitavih organizama. 1976. mikrokapsuliranje koacervacijom. G. FilipovićGrčić. razdvajanje suspenzija. vlažnost i sušenje. Carsensen. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva.A. Version 6. Amidon. mejoza i oplodnja. konstanta brzine otapanja. organizacija kromosoma. M. kemijska nestabilnost u krutinama). GMO. Stuttgart.

Combs G.potrebe. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. hipo. Maravić. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). D. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. G. 1985.i hipervitaminoze. morfologija. New York.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health.. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.M. tumorski virusi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Maravić. onkogeni i tumorski supresorski geni. Twyman. and Old. proteinska malnutricija. Gornik. Marcel Dekker. G. Machlin L. i Hausman. Zagreb. London. potrebe. Prednosti mediteranske prehrane. Cambridge Univeristy Press. viroidi. Preporučena literatura: 1. 3. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma.molekula i receptora.potrebe.. Reaktanti akutne faze. godina Semestar: 6. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. 1999. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina.. izvori. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. regulacija apoptoze.: Nutritional Biochemistry. Cooper. 2003.. ed. Molekularna biologija – praktikum. avitaminoze. Plenum press. New York. 3.. Principles of Gene Manipulation. Zagreb.E. Lipidi . 5. Dumić.: Food chemistry and nutritional biochemistry.M. R. R. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. Preporučena literatura: 1.. London. Medicinska Naklada. akumulacija. Broj ECTS bodova: 4. Inc. J. S. Cox i Sincler: Molekularna biologija.značaj. 7. replikacija. sc. New York. Metode podučavanja: teorijska. A. Inc. 1987. 6th ed.: Handbook of vitamins. Poremećaji metabolizma i prehrana. R. T. Basel.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Zagreb. 2004. Proteini i aminokiseline . S. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: F1-24 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. potrebe... enzim-inhibitori. 50 .. sastav i porijeklo. Berlin. mehanizam transporta u organizmu. Friedman M. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. 6. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. Nutritional. G. Scripta biochemica.W. Academic press. Inc. 5. G. G. New York. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka.. An introduction to genetic engineering. 2.. Virusi: genetički materijal. Dumić. 2004. Primrose.. Nicholl. Grosch W. F. 1984. J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: F1-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. New York. ISBN 953-6256-45-4. klasifikacija. Zapsalis C. 4. CD s predavanjima 2.: Food chemistry (2. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani... dr. Šupraha. Ugrožene populacije. godina Semestar: 6. O. Marcelić. Rak: nastanak i uzroci raka.5 Ime predavača: prof. 1986. kopije prozirnica sa predavanja 4. Brody T. Jr. Medicinska Naklada. Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. izvori. Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Wiley et Sons. Beck R. biochemical and clinical aspects. Određivanje biokemijskih parametara. odnos nutritivnih i flogističkih faktora.) Springer Verlag. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. toksičnost. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. New York. bioiskoristivost. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. putovi prijenosa signala. Academic press.. London. 2001. 2003. 2nd ed. prioni. S.. veličina. Stanica – molekularni pristup. biotransformacije. bioiskoristivost. Farmaceutsko-biokemijski fakultet.. biološka iskoristivost. 6. Ugljikohidrati . Vitamini – izvori u namirnicama.B. 1999. J. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. S. biokemijske funkcije. Lauc. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Belitz D. T.. J. Dabelić. Blackwell Science. Lauc. 8.

2003. (interna skripta). limfocita i trombocita. godina Semestar: 6. poremećaji. Zagreb. II dopunjeno izdanje. Medicinska naklada. Kiselinskobazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. metode određivanja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. granulocita. terapijski i štetni učinci. 5. 1997. funkcija. 7. Uvod u hematologiju: Funkcija eritrocita.5 Ime predavača: prof. Zagreb. kontrola rada. Dodig S. Poremećaji i bolesti eritrocita. farmakokinetika. leukocita i trombocita. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. metode određivanja katalitičkih koncentracija enzima. Petlevski R. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. 3. biokemijskih i bioloških postupaka kojima se ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) 51 . dr. Juretić D. Lipovac K. 8. elektroliti i mikroelementi: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. razgradnja. Zagreb. metode određivanja. Studij farmacije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Zatim. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: F1-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Voda. Flegar-Meštrić Z. monocita. Metaboliti s dušikom: metode određivanja i poremećaji. dr. Zagreb. Zagreb. Medicinska biokemija. Zilva JF. Upisnik rezultata i provjera znanja (interna skripta). 1992. József Petrik.nastanak. farmakodinamika i mehanizmi djelovanja. Medicinska naklada. 2. Zagreb. sc. Jagarinec N. Pannall PR. metode određivanja. izoenzimi. 1992. Preporučena literatura: 1. Juretić D. proteinske vrste metode. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije s hematologijom sadržava osnove kemijskih. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja i poremećaji. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom za svaku farmakoterapijsku skupinu (indikacije. tehnike. Čepelak I. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Školska knjiga. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. 2004. 9. Labar B. poremećaji.Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. sc. Zagreb. 2002. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. mehanizmi održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže. doc. Medicinska biokemija. Medicinsko-biokemijske smjernice. Medicinska naklada. i sur. Štraus B i sur. dr. Štraus B. Enzimi: enzimi u serumu. Sadržaj predmeta: Osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: sadašnje stanje i perspektive kliničke biokemije. referentni intervali. Lipovac K.. organ specifični enzimi. kontraindikacije i interakcije). nasljedni i stečeni poremećaji. Broj ECTS bodova: 3. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. Juretić D. Štraus B. te morfološke karakteristike krvnih stanica kojima se utvrđuju promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. 2004 6. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Zagreb. poremećaji. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Proteini: proteini krvne tekućine . Farmaceutsko-biokemijski fakultet. pretražni materijal. metode. analitičke interferencije i biološki učinci lijekova. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. akutne i kronične komplikacije. Ugljikohidrati: hormonska regulacija i poremećaji u metabolizmu glukoze. instrumenti i automatizacija. mjere i jedinice. i 4. III prerađeno izdanje. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. 1997. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Petrik J. Metode podučavanja: teorijska. Medicinska naklada.5 + 9 = 12. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. i 7.

Sterilni farmaceutski oblici – parenteralni pripravci. osnovna načela farmakokinetike . osnovna načela farmakodinamike . 2004. mirisa. liječenje migrene. spazmolitici. l. antidiaroici.5 = 10 Ime predavača: prof. izotoničnost. inhibitori prolaktina. Potom. 8. 2003. putovi primjene lijeka. injekcije (putevi primjene. antimikrobni lijekovi (antibiotici. fibrinolitici i eritropoetin).M. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova I. infuzi. utječu na njihovo djelovanje. dr.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. bakteriološka filtracija.djelovanje lijekova. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. Metode podučavanja: teorijska. značenje ljekovitih oblika. psorijaze. antipsihotici. receptori. antikoagulansi. 2. anoreksici. sc. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. ambalaža). stabilnost i svojstva pripavaka. antipiretici. antimikotici. izdavač: Medicinska naklada. Sadržaj predmeta: Povijesni aspekti. vrste pripravaka. oblikovanje i izrada). autonomnog živčanog sustava (l. Dale. skripta za studente. Proučavanje pomoćnih tvari koje prije svega omogućuju izradu lijekova. imunoglobulini. Tekući ljekoviti oblici. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. prolaz kroz stanične membrane. biljni prašci). antituberkulotici. l. boje. metabolizam i eliminaciju. Preduvjeti: Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I. izdavač: Medicinska naklada. estrogeni. blokatori Ca-kanala. antiemetici. stabilnost. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. i 4. čajevi. Infuzijske otopine. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. oblikovanje.P Rang. hormonski pripravci (kontraceptivi. stabilnost. antiflatulani. postupci ekstrakcija i oblici (tinkture. bioraspoloživost. Pomoćne tvari (korigensi okusa. antiparkinsonici. izbor sterilizacije i kontrola). Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. Broj ECTS bodova: 2. nevodena otapala. 4. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. i 7. molekularni mehanizmi. progestageni. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. te kontrole njihove ispravnosti. kalcitonin). otopine (otapala. f. imunostimulatori. P. bifosfonati itd). osnovnih načela. glukagon. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f.za opstruktivne bolesti dišnih putova. antiprotozoici i anthelmintici). hipolipemici). H. 2003. Ritter.M. l. f. 5. citostatici. osiguranje kvalitete. Churchill Livingstone. antihipertenzividiuretici. Preporučena literatura: 1. Grupa autora: Medicinska farmakologija. glukokortikoidi. Moore: Pharmacology. f. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. izohidričnost. interferoni. izdanje. anestetici. J. zračenjem. 2001. 52 . Ekstraktivni pripravci. fifth edition. godina Semestar: 6. 2. M. Aufgabe. antioksidansi). zaštita od sunca itd. antivirotici.). pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). svojstava i tehnologije izrade. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 4. Urednici: M Bulat. solubilizacija. Opće principe farmakologije čine: 1. 6. krvotvornih organa i krvi (antianemici. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. stabilnost. laksativi. Zagreb. Sterilizacija (toplinska. antitusici i ekspektoransi).do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. antiaritmici. koronarni vazodilatatori. osiguranje kvalitete. 1999. oblikovanje. dekokti.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika. J Geber. Z Lacković. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. sladila. antiepileptici i anksiolitici).K. imunosupresivi i antialergici.5 + 7. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. protuupalni lijekovi. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu 3. raspodjelu. gonadotropini. konzervansi. plinovima. antidepresivi. f. smjese (putevi primjene. imunoserumi. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. respiratornog sustava (antiasmatici. Ernst Mutschler. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. androgeni i antiandrogeni. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. ekstrakti. propulzivi i digestivi).

prašci za posipanje (oblikovanje). putevi penetracije. Drugs of Natural origin. aerosoli. 2. Zagreb. umeci (izrada. R. Postupci izolacije bioaktivnih tvari iz biljnih droga. podloge. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. 2. metode granulacije. Kruti oblici – supozitorije i vagitorije (apsorpcija lijekova. Oblikovanje lijekova (praktikum). Laboratorijski i industrijski postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje. transdermalni sustavi. OTC oftalmički pripravci). polučvrsti. Cannell. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH PRODUKATA Šifra predmeta: F1-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. R.V. postupci oblaganja. kreme. Ekstrakcija superkritičnim fluidima. sadržaj i izrada). Natural Products Isolation. prašci za pripremu injekcija i sirupa. otapanje. Philadelphia.5 Ime predavača: prof. oblaganje šećernom ovojnicom. Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata (skripta u pripremi) 3. pomoćne tvari. sredstva za močenje. saponina. M. sterilizacija. zatvarači. P. suspenzije. tehnologija. Specifični problemi u procesu izolacije biljnih sastavnica. losioni. Pharmaceutical dosage forms and drug delivery systems. Suvremeni lijekovi prirodnog podrijetla. ispitivanja). flavonoida i drugih polifenola. perkutana apsorpcija. Allen. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lippincott Williams and Wilkins. oblikovanje. Vladimir-Knežević. Školska knjiga. kontrola veličine čestica. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Tablete – vrste. oblaganje filmom. Prašci i granule – podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule). klizme. unošenje u dišni sustav. Aerosoli (fizičko-kemijska svojstva. Liber. alkaloida. Preporučena literatura: 1. označavanje. Vježbe: Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih pripravaka (tekući. oblikovanje i izrada). 1997. film oblaganje u svrhu modificiranog oslobađanja lijeka. G. 1992. 1988. Oblaganje. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. 1999. Senjković. Destilacijski postupci u izolaciji hlapljivih tvari. Emulzije – vrsta. paste. karakteristike. oblikovanje (ljekovite masti. Metode podučavanja: teorijska.ambalaža). Ansel. razvoju i proizvodnji lijekova. Topički pripravci – transport lijeka kroz kožu. Preporučena literatura: 1. L.C. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije bioaktivnih prirodnih produkata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. Petričić. tabletiranje i strojevi. dr. Broj ECTS bodova: 2. H. S. Osnove oblikovanja lijekova. 1994. Baltimore. plinovi. čvrsti oblici. Samuelsson. čvrsti ljekoviti oblici). sterola. ukoncentriravanje i sušenje). emulgatori. London. Osnovna načela i primjeri izolacije bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih ulja. Stockholm 1999. oblikovanje. Humana Press. masti. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Konfekcioniranje lijekova – materijali. 4. Lijekovi s promijenjenim oslobađanjem – parenteralni oblici.New Jersey 1999. modifikatori viskoznosti. Primjena kromatografskih metoda u izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva. morskih organizama i mikroorganizama. Izolacija prirodnih spojeva (skripta). 2003. Pripravci za unošenje u nos i uho. Vladimir-Knežević. oblikovanje. N. Popovich. Sadržaj predmeta: Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih produkata u otkrivanju. distribucija veličine čestica. karakterizacija tableta. Disperzni sustavi – suspenzije (flokulacija i deflokulacija. Swedish Pharmaceutica press. Kapsule – tvrde i meke želatinske kapsule (punjenje. S. Solvent ekstrakcija prirodnih produkata. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: F1-53 Vrsta predmeta: izborni predmet 53 . Bećirević. oblikovanje. Oftalmički pripravci. Senjković. J. kardiotoničnih glikozida. kapi za oči. kontrola kvalitete.G. 3. sc. oblikovanje). godina Semestar: 5. Totowa . stabilnost. New York. stabilnost. gelovi. R. linimenta (karakteristike oblikovanja). podloge. sapuni). Metode separacije. flasteri i transdermalni flasteri. Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih prirodnih spojeva. V. oftalmičke otopine.

Silverstein. Opis naziva i pojmova bitnih za pravilno informiranje o lijekovima. Bassler. urin). Friebolin. IR. Glas. New York. vitamini. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 5. Broj ECTS bodova: 2. UV-VIS. SKTH/Kemija u industriji. krv. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. Racionalna uporaba lijekova. C. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr.). Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Suradljivost/ustrajnost pacijenta. promjene konformacija. T. Program kolegija obuhvaća stručnu materiju iz područja lijekova koja je nužna farmaceutu za pravilno informiranje o lijekovima s obzirom na pacijente. Sažetak opisa svojstva lijeka. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Vukušić. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA INFORMATIKA Šifra predmeta: F1-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. vakuum ultraljubičasto. lijekovi). Uputa o lijeku za korisnika lijeka. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. Uloga farmaceuta u samoliječenju. Opća načela suvremenog zakonodavstva na području lijekova. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. E.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. neovisni i komercijalni izvori informacija o lijekovima. Anatomskoterapijsko-kemijski sustav razvrstavanja lijekova. Primarni. steroidi. generički lijekovi i lijekovi u ručnoj prodaji. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. 2. 1998. Wiley-VCH. M. javnost i ostale zdravstvene djelatnike. Meić i M. pregrađivanja). Ivo Vukušić. Vještina komuniciranja na relaciji ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s materijom o lijekovima za njihovo pravilno informiranje o tom području. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. I.5 Ime predavača: dr. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. te ljekarniku da provodi racionalnu uporabu lijekova. dr. sc. 1974. kao i da upoznaje vještine komuniciranja s pacijentom i liječnikom. Pine (preveli I. Žinić). 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. Zagreb. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. Stanley H. Kako smanjiti potrošnju lijekova.5 Ime predavača: prof. Praćenje potrošnje lijekova i definirane dnevne doze. Bregovec i V.. mikrovalovi. G. Školska knjiga. Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova omogućiti razumijevanje načela i principa dobre prakse. John Wiley & Sons. Program će također omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje i evaluira informacije koje dobiva te da ih sam kreira. Spectrometric Identification of Organic Compounds. R. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite. 1H-NMR. 1994. Uvod u farmakoekonomiku. sekundarni i tercijarni izvori informacija o lijekovima.. 3. Internet i lijekovi. Rapić). Farmakopeja i provjera kakvoće lijekova. 60(3)98-106(2004) 54 . IR. Broj ECTS bodova: 2. godina Semestar: 6. Zagreb 1982. Pretsch i drugi (preveli Z.. CD. 4. Preporučena literatura: 1. Weinheim. Basic One. Inc. C. s osvrtom na regulativu u EU. Službeni. Organska kemija. H. Morrill. Informacije na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka.Godina učenja: 3. Metode podučavanja: teorijska. Farm. Lijekovi pod patentnom zaštitom. INN nazivi lijekova. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa.

Farm. registraciju. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. godine. Guidelines for ATC classification and DDD assignment. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). F. www. Pharmaca 42(3-4)174-189(2004) 4. Pharmaceuticals in the European Union. Vukušić. www. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. posjedovanje i promet opojnih droga. D.who. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. www. www. Section I (Chapter 1-3). Narodne Novine broj 121/03. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi. Šostar. I. Glas. tijela zdravstvene ustanove. J. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. 5.2011.54(11)389 – 395(1998). sc. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. ispitivanje. . Čulig.whocc. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. www..emea. nadzor. I. Good Pharmacy Practice in Europe.html 9.int. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika.Glas. Vukušić. zdravstveni radnici.. Erceg. D. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. provjeru kakvoće i promet lijekova.eudra. www. Štimac. referentni centri. Vukušić. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. ispitivanje.dg3.emea. Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu Zagrebu u 2002. Narodne Novine broj 71/99.int/chronic_conditions/adherencer eport/en/print.hr 6. promet lijekova. godina Semestar: 6.cybermed. Čulig. registraciju.org Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: F1-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3.eu. Vranešić.: Edukacija pacijenata – kako komunicirati s pacijentima.2. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. 60(1)15-17(2004) 3.org 8.pgeu. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim 55 . privatna praksa. Upoznati studente sa zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. 10. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). Farm. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. zdravstveni zavodi. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.-2012. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. I. Zašto lijekovi samo u ljekarne i zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta. medicinske i homeopatske proizvode. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). Ivo Vukušić. 1996.2011. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona.. . J. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. provjeru kakvoće. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Verheyen et. al. godina s naglaskom na ciljeve strategije. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.eu. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Adherence to Long-Term Therapies: Evidence for Action. i 2003. Lj. Pharmaca 42(2)87-94(2004). WHO Colaborating Centre for Drug Statistics Methodology. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. godini. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006.no 7. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. godinu. .2012. Z. godinu.int 11. Obaviještenost bolesnika o lijekovima. www.

Biološke metode analize lijekova. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Preduvjeti: Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Raman spektrometrije. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. elektroforetskih (CE. Aldershot 1991. 2. njihovih onečišćenja.II. Titrimetrijske metode analize u farmakopejskim postupcima. kromatografskih (HPLC. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. MS). gel i ionska kromatografija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. Konstante farmaceutskih sirovina. ICP. kao i analiza ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih (IR. Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14 Ime predavača: prof. Razvoj i validacija analitičkih postupaka za lijekove. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Cost-benefit analiza (primjer. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Financiranje zdravstvene zaštite. sc. Svojstva molekule lijeka važna u izboru i razvoju analitičke metode. Zdravstveno osiguranje. Stoddart GL. dr. Udruga poslodavaca u zdravstvu. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. Farmakopejski propisi. 2006. Culyer AJ: The Economics of Health. Navedeni zakoni. Oxford 1987. Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz Analitika lijekova I. značenje i namjena farmakopeje. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of Health Care Programmes. Oxford University Press. NMR. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. AES. IEF). poredbene tvari i reagensi. ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih tvari. Identifikacija. fluorescencije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 3. te prikazati razvoj analize farmaceutskih uzoraka usklađen s metodologijom u European Pharmacopoeia. Biljana Nigović Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće lijekova. godina Semestar: 7. sc. Onečišćenja u farmaceutskim tvarima. NIR. Elgar. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: F1-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. položen ispit iz Analitičke kemije II. Preporučena literatura: 1. GC-MS u karakterizaciji razgradnih produkata lijekova i metabolita u biotransformaciji lijekova. Vezani sustavi LCMS. 2. Određivanje ugljika u farmaceutskoj vodi. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. dr. UV/Vis. Drummond MF. SFC). AAS. Opis. Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i hidratnih oblika lijekova. Analitička ispitivanja lijekova i zakonska regulativa. HPTLC. kiralnih lijekova. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Zagreb. Eksperimentalni dizajn i optimiranje 56 . SDS-PAGE. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. radiofarmaceutika i bioloških lijekova. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Sadržaj predmeta: Kakvoća farmaceutskih proizvoda. Zagreb 2003. godina Semestar: 6. Volume I. Medicinska naklada. elektroanalitičkih i termoanalitičkih metoda. Ispitivanja graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici lijekova. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. Preporučena literatura: 1. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Ostatna otapala u farmaceutskim tvarima. GC. i 8. L. vježba). TLC.osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity).

Rendić S . San Diego. 2003. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. Inducers and Inhibitors. Preporučena literatura: 1.34(12):83-448. peroksidaze. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. BCRP. Alsante (Eds. Stereoselektivnost. Substrates. skripta. Farmakogenomika. S. SSCI Inc. 1999 Sep. 2001. 9. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski organizam kao posljedice metaboličkih procesa.i ksenobiotika. 2007. 2005. Drug Metab Rev. Jurišić-Grubešić. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Enzimi i enzimski sustavi (P450. 5. Pfeiffer. European Pharmacopoeia. Korištenje intra. Croat Med J. J. Jurišić-Grubešić. D. Primjena i metode QSAR and QSPR. glukuronidacije. Metode podučavanja: teorijska. S. Računanje zadataka u analitici i kontroli lijekova. J. 2002 Feb-May. inhibicija. Nigović. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). J. I. flavin monooksigenaze. 3.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. Adamovics (Ed. Praktični problemi analitike lijekova i biofarmaceutske analize. Nigović. Drug Metab Rev. Byrn. P. lijek-kemijska tvar.i endobiotika. Biotransfromacije i biološki učinci endo. Ohannesian. J. Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. Handbook of modern pharmaceutical analysis. Osiguranje i kontrola kakvoće lijekova. USISBN:0071347216. Review. ostale reakcije. A. Rendić S. konjugacije s glutationom). Solid-State Chemistry of Drugs.analitičkih postupaka. West Lafayette. Metaboličke interakcije lijek-lijek. 1997. 57 . Ermer. 2002. J. 10. Praktikum iz analitike lijekova. B. Kinetički pristup činiocima koji utječu na reakcije biotransformacija – indukcije i inhibicije. Academic Press. R. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: prof. G. 6. Vuković. S. acetilacije. MRP-prenosioci. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. 8. Pharmaceutical analysis. 2. dr. 413-580 (1997). Council of Europe. J.J. Marcel Dekker. Zagreb.. Marcel Dekker. 4. 2. Zagreb..29. Miller (Eds). R.). Biotransformation of Xenobiotics. Handbook of Isolation and Characterisation of Impurities in Pharmaceuticals. H. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. dobra laboratorijska praksa. Vuković. Academic press. Method Validation in Pharmaceutical Analysis. II. pp.40(3):357-67. K. R. Metabolizam i biotransformacije kseno. dio. bioredukcije. Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs and the Pharmaceutical Sciences: a Series of Textbooks and monographs). Ahuja. 6. 4. Academic Press. Elsevier. 2001. 1999. B. J. 133. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. konjugacije s aminokiselinama. A. 5th Edition. Uvod u laboratorijske vježbe Preporučena literatura: 1. Oxford. Tansportni proteini: Pglikoprotein. Ahuja. dio. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. sulfokonjugacije. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. skripta. 2005. molibden hidroksilaze). S. G. 3. Razmatranje različitih primjera i rješavanje analitičkih problema u farmaceutskoj analitici. 2006. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic. Praktikum iz analitike lijekova. A Textbook for Pharmacy Students and Pharmaceutical Chemists. New York 1999. J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. Reakcije I faze: bio-oksidacije. Prolijekovi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.).i internet baza podataka. Stowell. A Guide to Best Practice.224. R. Strasbourg. položen ispit iz Biokemije II. Indukcija. godina Semestar: 7.. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. Chromatographic Analysis of Pharmaceuticals. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. R. 2004. stimulacija u biotransformacijama lijekova. Di Carlo F. sc. Lee A.). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Watson. Andrew Parkinson. ostali. Reakcije II faze: metilacije. Rendić S. L. 7. LRP. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Wiley & Sons. hidrolize.). M. Izd. Scypinski (Eds. Streeter (Eds.

medicinal and pharmaceutical chemistry. and Biochemistry. Mechanism. Kozmetologija. kozmetika i nokti. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Moguće interakcije. fizikalna kemija i kozmetika. Izvor informacija.. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Predavanja: Uvod (svrha. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Volume 34. 2004. dr. godina Semestar: 8. kozmetika i kosa. Legislativa. Springer. Osnovni farmaceutski račun. značenje. Zagreb. S. 2. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje i vještine u području propisivanja i izrade lijekova kao i saznanja o rukovanju lijekovima. mirisi u kozmetici. Preporučena literatura: 1. dr. 9. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Slap. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II. 2005. Vježbe: Izrada različitih oblika na temelju liječničkog recepta. Kontrola propisanih doza. Cytochrome P450. Rendic and FP Guengerich (Editors). Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. 12. Kontrola doza. aktivne i pomoćne supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka. Gibson GG. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). (Ed. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. učincima. Recepti.. Cytochrome P450 Homepage: http://drnelson. Remers WA. ISBN: 0-30648324-6 11. Lewis DFV. Šminka: izrada podloge za šminku i rastresitog pudera. 1994.). J. Structure. & Professional. Takeo Mitsui (ed. medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja kozmetičkih sredstava. Zagreb. 2002. sigurnost. izrada losiona za čišćenje. Čajkovac.). znanstvena podloga kozmetike). London 2001. (Eds. Izračun doza (doze za dojenčad i djecu). godina Semestar: 8. supstancije za izradu kozmetike. Ortiz de Montellano.5 Ime predavača: prof. Blackie Acad. Skett P. njegu i zaštitu kože. karakterizaciju kozmetičkih pripravaka. korisnost kozmetike. 3. Sadržaj predmeta: Seminari: Farmaceut i javna ljekarna. njegu i zaštitu kože. Vježbe: Kozmetika za njegu kože: izrada krema za čišćenje. šminka. tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost kozmetičkih pripravaka. 2nd ed. London. sistematizaciju pojedinih kozmetičkih pripravaka prema svojstvima. FBF. Taylor and Francis. Kozmetika za oralnu njegu: izrada paste za zube i vode za usta.. aerosolski pripravci. Filipović-Grčić. ISBN 0748408975. kozmetika za kosu. šampona i šamponske kreme. Marcel Dekker Inc. određivanje boje pudera i nasipne mase. boje i materijali za bojanje. Elsevier. Izdavanje lijekova. 10th ed. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MAGISTRALNA RECEPTURA Šifra predmeta: F1-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.edu/ CytochromeP450. 1998. Praktikum kozmetologije. Number 1-2. Izrada farmaceutskih oblika prema receptu. Drug Metabolism Reviews.html 10. Broj ECTS bodova: 4. načinu primjene i izradi kozmetičkih pripravaka. sc. sastojcima. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena znanja o sastavu. kozmetika za njegu tijela. 8. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOZMETOLOGIJA Šifra predmeta: F1-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. New Cosmetic Science.utmem. kozmetika za oralnu njegu. Preporučena literatura: 58 . Metode podučavanja: teorijska. Delgado JN. parfemi. Philadelphia. Introduction to drug metabolism. Chapters 4 & 5. 1997. 2001.7. Točnost izrade i označavanje. sc. izrada maske za njegu lica. ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona. kozmetika za njegu kože. razvojni procesi. Program kolegija obuhvaća osnove anatomije i fiziologije kože i njezinih privjesaka. Kozmetika za njegu tijela: izrada gela za ruke. Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu. M.. kozmetika i koža. ispitivanje pHvrijednosti i emulzijskog tipa kreme. Amsterdam.). Paul R. klasifikacija. Low LK. stabilnost. Lippincott-Raven Publishers. dezodoransa i posipa za tijelo. kvaliteta. Veterinarski lijekovi i posebni veterinarski oblici. 3rd ed.

Bećirević. Ljekovito bilje za zdravu obitelj. 3. Kemmerer. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. dr. Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.1. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Theiss. 2000. Farmakodinamička i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica. 2. 1997. Ukoliko se to dokaže slijede klinička farmakološka istraživanja a tek potom postupak registracije. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Amsterdam. 4. 1994. sc. Zatim će biti prikazan utjecaj farmakološki aktivnih supstanci na reprodukcijski sustav. Fitodermatici. Medpharm. Biljni pripravci s djelovanjem na probavni sustav. Adaptogeni. načelima fitoterapije i homeopatije te sastavu. Petričić. Sadržaj predmeta: Studenti stječu znanja o postupcima koji su neophodni da bi neka novootkrivena supstancija postala lijek. Osiguranje kakvoće biljnih droga i pripravaka. terapijskim obilježjima biljnih pripravaka. Dodaci prehrani. kretanja i izgleda tretiranih pokusnih životinja i analiziranja tjelesnih tekućina. 2.). V. Prikazuju se mnogobrojni pokusni modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju farmakološki učinci pojedinih test supstanci odnosno budućeg novog lijeka na promjenu funkcije pojedinih organa. Sadržaj predmeta: Sastav biljnih pripravaka. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije II. 3. Leitfaden Phytotherapie. V. R. New Cosmetic Science. Z. Zagreb. Preporučena literatura: 1. Rational Phytotherapie. R. 1992. V. Hansel. Kalođera. M. obrazovanja i športa RH i Ministarstva poljoprivrede RH. Terapijska klasifikacija droga. kakvoći. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FITOFARMACIJA Šifra predmeta: F1-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 1994. registrirana prema Zakonu i postojećim dozvolama za rad od strane Ministarstva znanosti. Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals. Liber. Izvoditi će se i pokusi na različitim eksperimentalnim modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih. Biljni imunomodulatori. Tradicionalna fitoterapija. Schilcher. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije II. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije II. Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka. Interakcije biljnih pripravaka i lijekova. antidepresivnih ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci. Biljni pripravci s djelovanjem na dišni sustav. S. Senjković. Elsevier. R. kao i onih koje djeluju na središnji živčani sustav a koje mogu izazvati ovisnost. Biljni ginekologici. Za to su najprije potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička farmakološko-toksikološka istraživanja koja na pokusnim životinjama trebaju pokazati željenu terapijsku djelotvornost ali istovremeno i njihovu neškodljivost. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za farmakologiju postoji animalna jedinica. H. tkiva i stanica. Oblikovanje lijekova (praktikum). Biljni sedativi i antidepresivi. 2004. Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni sustav. godina Semestar: 8. Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica. dr. Zagreb. Springer Verlag. Osnove oblikovanja lijekova. Homeopatski pripravci. Wichtl. 1988. 1997. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Senjković. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. što predstavlja preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških pokusa. anksiolitičkih.E. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje znanja o najnovijim eksperimentalnim metodama kojima se dokazuju farmakološki učinci različitih novih supstanci ili biljnih pripravaka na biološkom materijalu (pretklinička istraživanja). Školska knjiga. Prilikom izvođenja biološko-medicinskih istraživanja farmakološki aktivnih test supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću promatranja promjene ponašanja. Biljni pripravci za regulaciju šećera u krvi. Takeo Mitsui (ed. 2001. Biljni urologici. M. Tyler. protuupalnih. P. godina Semestar: 8. Također će biti obuhvaćeno područje primjene i 59 . kakvoći i namjeni dodataka prehrani. Schultz. Urban und Fischer Verlag. Zdenka Kalođera Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog znanja o sastavu. Biljni antireumatici.

Knauf. 2005.nova industrijska revolucija. biološkom materijalu (u krvnom serumu. Appleton and Lange. E. Reid. 3. Diuretics. A. W. Prentis: Biotehnologija . Bach-Rojecky: Eksperimentalna farmakologija. B. L. prašci. Hugo.J. 1990. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u istraživanju bubrega. Samaržija. Uzgoj i održavanje standardiziranih test-mikroorganizama. te testovi sterilnosti za preparate koji prema farmakopeji moraju biti sterilni. 4. sc. H. M. Upoznati mikrobiološke testove prema zahtjevima farmakopeje. Zagreb. kulturama tkiva i mikroorganizmima. Katzung: Basic and clinical pharmacology. Ed. 1996. humani proteini.G. 5. Atlas: Principles of Microbiology. Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj novih lijekova . Primjenom mikrobioloških metoda (difuzije i turbidimetrije) objasnit će se postupci za određivanje aktivnosti antibiotika u različitim farmaceutskim proizvodima (vodene otopine. Oxford. Blackwell Scientific Publications. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. vakcine. medicinsko-ekonomski razvoj. 3. testovi za procjenu broja mikroorganizama u farmaceutskim pripravcima. 7. mokraći. 4. I. 6. 1995. S. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu mikroorganizama i njihovih bioloških procesa u proizvodnji pripravaka koji imaju široku terapeutsku primjenu: antibiotici. klinička ispitivanja.D.I. biološkom materijalu i određivanju vitamina.od otkrića do registracije: ideja.. Connecticut. Mutschler. Školska knjiga. Chan: Microbiology. 1972. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II. Preporučena literatura: 1. te metode određivanja pojedinih vitamina B-skupine. Pelczar. rekombinantne vakcine i vitamini.D. Editors: R.F. steroidi. European Department for the Quality of Medicines of the Council of Europe. Mosby-Year Book. Zahtjevi i metode za mikrobiološki limit. mlijeku). razvoj. Strasbourg.B. mišićju. masti i uljne otopine). Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. I. pretklinička ispitivanja. sintezu najznačajnijih lijekova i prolijekova. Stamford. industrijski i farmaceutski razvoj. Prikazat će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke metode važne u medicinskim istraživanjima. Preporučena literatura: 1. R. Springer.djelovanja antidijabetika i oftalmika. godina Semestar: 9.M. Mikrobiološki standardi za vode i primjena mikroorganizama kao indikatora zagađenja. godina Semestar: 7. Uhlik: Određivanje antibiotika i vitamina mikrobiološkim metodama. S. Biološka i mikrobiološka ispitivanjima u okviru zakonske farmaceutske regulacije. McGraw-Hill Co. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 2. Nomenklatura lijekova: zaštićeni i nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled. 1995. dr. Duraković: Primjenjena mikrobiologija. 2000. European Pharmacopoeia. 1998. 1998. E. B. 60 . Sadržaj predmeta: Korištenje mikroorganizama i njihove enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih produkata od komercijalne važnosti. razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na životinjama. Greger. Testovi bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata. Upoznavanje dijelova mikrobne ekologije . PTI – Zagreb. Školska knjiga. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA Šifra predmeta: F1-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE KEMIJE Šifra predmeta: F1-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u istraživanje novih lijekova. R. Interna skripta. tablete i kapsule. Zagreb.. Interna skripta 2.uloga mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu kruženja organske tvari kao temelju života. mikrobiološke standarde za vode i ulogu mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu. Russell: Pharmaceutical Microbiology.1991. 5. dr. te prirodni način obrade industrijskih i komercijalnih otpadnih voda. mikrobiološke metode u određivanju aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim pripravcima.C.

zaštita naziva. Uvod u molekulsku mehaniku i konformacijsku analizu. Foye. Engel. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR. C. referirati novi patent. prijava. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova. BMJ Publishing Group. eksperimentalno određivanje (˝shake flask˝. poput suvremenih eksperimentalnih (biološke studije in vitro i in vivo) do računalnih metoda određivanja parametara i baza podataka važnih u istraživanju potencijalnih lijekova. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). Broj ECTS bodova: 4. HPLC. izabrani primjeri dizajniranja lijekova. interakcije lijekova s receptorima. vrste izuma. molekularno modeliranje. prednosti i nedostaci metoda u istraživanju novih lijekova. hidrofobni. Lippincott Williams & Wilkins. Lemke. godina Semestar: 9. primjena nezaštićenih naziva. Dizajniranje prolijekova i bioprekursora: definicija. 3. s karbonilnom ili amino skupinom. Preporučena literatura: 1. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Odabrani primjeri primjene QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. Patentna zaštita: definicija patenta . primjeri. 1994. istraživanje farmakofora i pretraživanje baza podataka. ˝training set˝ i ˝test set˝). Freely. W. proučiti. Medpharm Scientific Publishers. subjekti u patentnoj zaštiti. Biofarmaceutici. Pharmaceutical Substances. Molekularni deskriptori (topologijski. ˝virtual screening˝. 3rd Edition. G. Williams.5 Ime predavača: prof. Stuttgart. ciljana isporuka lijekova. New Drugs. ciljano oslobađanje lijekova. Mjere sličnosti. Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝). doprinos u otkriću novih lijekova. metode i primjena). 1995. ISBN 0 7279 0821 9. primjeri. Osnove primjene računalnog programa HyperChem. 61 . Lijekovi za ciljano djelovanje. dvostruki prolijekovi.). D. 3D-QSAR (teorija. Seminari: Uključivanje studenata u seminare. Sinteze ljekovitih tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u upotrebi. QSAR peptida i proteina. Računalni programi za izračunavanje deskriptora (TAM i DRAGON). Pojam lipofilnost. Stereokemijski aspekti djelovanja lijekova konformacijske restrikcije. proces selekcije. derivatizacija lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom. TLC. Applications.. te dizajnu eksperimenta. Poseban naglasak će biti na primjeni QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. referirati nove znanstvene publikacije o sintezama lijekova i lijekovima za ciljanu terapiju. eudizmička analiza. Philadelphia 1995.patentnih prava. sterička ometanost. proučiti. Lijekovi za rijetke bolesti. J. ISBN 3-13-558403-8. A. kaskadni prolijekovi. Academic Press. trajanje patenata. Studenti će se također upoznati s novim strategijama u razvoju lijekova. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova.. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 4. Kemijske modifikacije koje utječu na farmakokinetička svojstva.. neidentični dvojni lijekovi. sterički. Studenti će se također upoznati s najčešće korištenim molekularnim deskriptorima kao i računalnim programima za izračunavanje deskriptora. ˝lead compound˝. 1996. registracija optički aktivnih tvari. definicija. kristalografija proteina. PAMPA i Caco-2). identični dvojni lijekovi. E. Stuttgart.). Wermuth (Ed. 5th ed. Thieme. O. Ed. sc. ISBN 0-12-744640-0. pretraživanje relevantne znanstvene literature: pronaći. Dvojni lijekovi. London. Interakcije ligand – receptor i de novo dizajn lijekova. San Diego. A. 2. Numerička taksonomija i analiza klastera. dr. T. New York. Principles of Medicinal Chemistry.. CPC. 1999. korijen riječi u stvaranju nezaštićenih naziva. J. H. pronaći. 5. Kleemann. ISBN 0-683-03323-9. The Practice of Medicinal Chemistry. razlike u farmakokinetici.izbor naziva. optička izomerija. Uporaba rendgenske strukturne analize receptora i enzima u otkriću lijekova: kristali proteina. potenciometrijska titracija. QSAR modeliranje u razvoju novih bioaktivnih lijekova (postavljenje modela. L. Patents. Drug Actions. Syntheses. opći principi. Derendorf. Određivanje i predviđanje fizikalnokemijskih svojstava kao parametara u razvoju novih lijekova. Mutschler. razlike u načinu vezanja. lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva (log P i log D). Naglasak će biti na postupcima implementiranim u postojećim računalnim programima u dizajnu lijekova i biokemijskoj kinetici. vlasnici patenata. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova.

R. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije lijekova. K. Kubinyi and G. D. Novi in silico pristupi modeliranju transdermalne penetracije. Modeling. Testa. ChemSilico. B. Modeling. Weinheim 2002. Pliska. 2nd Ed. enzimima. 1992. E. enzimi. Trinajstić. toksiforne skupine i modeli. ACD/Lab). računalni programi za predviđanje lipofilnosti). enzimskim i transportnim sustavima te reaktivnim oblicima koji doprinose ili su povezani s toksičnim učincima. R. Sustav antioksidacijske obrane organizma (uloga endogenih i egzogenih antioksidansa). Introduction to Numerical Analysis. Folkers and R. Uloga vezanja na proteine plazme u istraživanju novih lijekova. Metabolička aktivacija. molekularni lipofilni potencijal i ˝docking˝. Mannhold. Pliska.. eksperimentalni (size exclusion chromatography) i in silico modeli predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine plazme. dr. 6. Seydel. J. Guy.metode predviđanja lipofilnosti (povijesni pregled.baze podataka. Mannhold. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. H. H. Wiese. van de Waterbeemd and H. M. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. Studenti će se također upoznati s važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i dušikovih spojeva u organizmu (razlikama između normalnog i patoloških stanja). Weinheim 1996. transportni sustavi i mehanizmi koji doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima. B. lipofilnost metabolita i uloga u biotransformaciji. tzv. H. Nastajanje slobodnih radikala tijekom biotransformacije ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti odabranih lijekova i drugih ksenobiotika). predviđanje biotransformacije ksenobiotika (QSMR . ISBN: 3-906390-22-5 9. van de Waterbeemd. Reaktivni kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama biotransformacije – sudbina i učinak u organizmu. eksperimentalne metode i in silico predviđanje prolaska lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Weinheim 2001. Preporučena literatura: 1. Drug Distribution.in silico modeli metabolizma lijekova). H. G. van de Waterbeemd and H. Seydel. uključujući pojedine enzimske sustave i endogene antioksidanse. J. Weinheim 2002. 2003. Mannhold. Chemical Graph Theory. N. Kubinyi. ISBN: 3-527-29383-3 7. FL. Krvnomoždana barijera i lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav. Aktualni primjeri primjene najnovijih računalnih programa (PreADME. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA Šifra predmeta: F1-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Folkers. H. 1. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Suli. Vols. van de Waterbeemd. Mannhold. Seminarski dio nastave bit će organiziran kao samostalno istraživanje studenata u manjim skupinama te izlaganje pripremljenog materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi dokazano stvaranje slobodnih radikala i drugih reaktivnih spojeva (primjerice 62 . Folkers and R. K. Drug-Membrane Interactions: Analysis. Guy. lipofilni prostor. Toksičnost ksenobiotika putem metaboličkih reakcija (idiosyncratic drug reactions). Kubinyi and G Folkers. godina Semestar: 9. Važnost oksidacijskog stresa. Weinheim 1996. V. Wiley-VCH. Kubinyi. Mayers. G. R. Weinheim 2001. VCH. VCH. ISBN: 3527304274 3. Reakcije. Drug-Membrane Interactions: Analysis. R. važnost lipofilnosti u razvoju novih lijekova. VCH. 5. sc. ISBN: 3-906390-22-5 4. Polimorfizam enzima i transportera. ISBN: 3527304274 8. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o biokemijskim mehanizmima toksičnosti endobiotika i ksenobiotika. informatički pristup . M. Drug Distribution. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. ProLogP. V. Wiley-VCH.2. ISBN: 3-527-29383-3 2. Wiese. Testa. CRC Press: Boca Raton. Kolegij obuhvaća pregled sustava antioksidacijske obrane organizma. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. Sadržaj predmeta: Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih radikala. Cambridge University Press. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. H. VCH.

godina Semestar: 9. F.ateroskleroza. vol. dr. ISBN: 0-471-33334-4 9. godina Semestar: 9. L.. No 1. Schenkman. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI Šifra predmeta: F1-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Josephy. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. Poseban naglasak . 2003. Arinc. Broj ECTS bodova: 1. sc. The Role of Metabolic Activation in Drug-induced Hepatotoxicity. N. 37. 2. dr. 4. Wilson. diabetes.in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za peptidne i proteinske supstancije. Barile. Molecular Aspects of Oxidative Drug Metabolizing Enzymes: Their Significance in Environmental Toxicology. C. Physiological Pharmaceutics. do izrade dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. No. 10. dr. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Current Drug Metabolism.G. Vol 90. izbora puta primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju novog terapijskog sustava. novel approaches and development. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH PROIZVODA Šifra predmeta: F1-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. D. R.5 Ime predavača: doc. Introduction to Biochemical Toxicology. N. 12. Handbook of antioxidants. Williams.A. 1995..Issues in Fundamentals. Washington.). ishemija-reperfuzija. D. Randale. J. McGraw-Hill.V. ISBN: 0 0713 4721 6 4. prof. Vol. Chickering. P. B. Bioadhesion in Drug Delivery.. (eds). Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. 2001. Vol. kontroliranog oslobađanja. 45. 2001. B. reumatoidni artritis. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. New York. V. C.P. Marcel Dekker. London. New York. Taylor and Francis. Packer. R. 7. E. 177-2. Unapređenje znanja stečenih na kolegiju Farmaceutika biofarmacija. 3. C. 2005. E. Washington. USA. Wiley.. 2004. Ana Mornar Turk Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o potrebnom analitičkom znanju pri razvoju farmaceutskog oblika od ideje.. Preporučena literatura: 1. ISBN: 0 8493 1582 4 3. Park. C. M. Drug delivery systems. C. Molecular toxicology. M. 1998. Mira Bećirević-Laćan Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih terapijskih sustava u optimiziranju terapijskog učinka. London. Boca Raton. Taylor and Francis Group. Hollinger. Kitteringham. 11. Clinical toxicology: principles and mechanisms. Free radicals in biology and medicine.M. B. E. sc. A. UK. C. Barriers to drug absorption. Series H. P. nastajanje različitih vrsta tumora. Oxford University Press. preko razvoja formulacije i tehnologije te ispitivanja stabilnosti. ISBN:0 7484 0737 5 2. Chemical Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series. Uetrecht. Razumjeti potrebu za kreativnim pristupom pri izradi novih analitičkih metoda i izboru optimalnih 63 . sc. Hodgson. Timbrell. Toxicology – the basic science of poisons. Razmatranje toksičnosti lijekova posredovanih reakcijama biotransformacije. Sadržaj predmeta: Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata izabranih novih metoda priprave terapijskih sustava (koji se već primjenjuju i potencijalno primjenjivih) da se pokažu problemi optimiziranja apsorpcije. CRC Press. New York. 2002. J.. Annual Review of Pharmacology and Toxicology. Casarett & Doull's. 2001. Cadenas i L. Gutteridge. Oxford University Press. 2005. E. Jelena FilipovićGrčić. K. 2000. Ostale trenutno aktualne teme u danom području. D. Klaassen. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. Halliwell i J. 2003. New York. Pirmohamed. Alzheimerova i Parkinsonova bolest i dr. 3rd Edition. Bioactivation. Guest Editor: J. Cell Biology). ISBN: 0 19 850045 9 5. Smart. Principles of biochemical toxicology. USA. Drug Metabolism Reviews. Maggs. 3. ISBN: 0-19-509340-2 8. E. J. 1997. CRC Press. Preporučena literatura: 1. Hodgson. M. Mathiovitz. ISBN: 0 8247 0547 5 6. Lehr. 2001. D. Marcel Dekker.

C. Principles and Practices. Inc. Preporučena literatura: 1. 3. procjena na osnovi dobivenih rezultata. Development of Validation of Analytical Methods. Mathews. Sadržaj predmeta: Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih oblika: Predformulacijske studije – svrha i očekivanja te najčešće tehnike. Farmakoekonomika. Dobra praksa u farmaceutici: 1. Ispitivanje stabilnosti: Regulativa – izvori informacija o regulatornim zahtjevima.CEEC – status zakonodavstva. DKP. EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA. sc. Rhodes. Provedba u farmaceutskoj proizvodnji. USA Zakonodavstvo i tijela (FDA) – razlika prema EU. Inspekcije. revised and expended. Broj ECTS bodova: 1. 1. CpMP) – format registracijskog dossiera. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II.5 Ime predavača: Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled koncepta i metoda koje se primjenjuju u istraživanju uporabe lijekova i farmakoepidemiologije. s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih analitičkih rezultata. Pharmaceutical Preformulation. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Razvoj analitičkih metoda za određivanje sadržaja. 2. 4. Drug Stability. Elementi i vrste validacije. 2. W. Wells. M. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. 2. GC International. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. 4. B. Analitical Validation. Good manufacturing practices. 5. Marcel Dekker Ind. DLP. 3. Standardizacija – ICH. New York (2000). J. Riley. oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih karakteristika. Praćenje nuspojava lijekova. Pravilnici. Preporučena literatura: 1. Regulatory Aspects. Pargamon (1996). Cartensen. 2. Taylor. 3. Lewis Publishers. dr. Ispitivanje stabilnosti – program ispitivanja. Hrvatska regulativa – usporedba s međunarodnim propisima: Generički lijekovi i njihova registracija. Pharmaceuticals and Cosmetics 2. stabilitetno izvješće. C. Ellis Horwood Limited (1983). Renata Jurišić Grubešić Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s regulatornim okruženjem te razvojem. Validation of Analytical Methods: Review and Strategy. I. Oblikovanja lijekova II i Kozmetologije. 6. The rules governing medicinal products in the European Union. značenjem i sadržajem sustava kvalitete i dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim naglaskom na pojedine elemente sustava kao i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji. godina Semestar: 9. LC. Validacija: 1. Edition European Commission Directorate General IIIIndustry. Medicinal products for human and veterinary use 1997. 3. kontrola izmjena. Zakon o lijekovima. 3. J. T. Volume 4. Postupci kontrole i procjene kvalitete mjerenja. Općenito o validaciji. K. 2. Sadržaj predmeta: Internacionalna regulativa: 1. Validacijska dokumentacija. Farmakopeja. regionalne 64 . Chelsea Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. parametri validacije. Drug Stability. R. DPP – razvoj DPP u svijetu i današnji zahtjevi DPP-a (EU. J T. T. prikupljanje i obrada analitičkih rezultata. Quality assuarance of chemical measurements. provođenje validacije te obrada rezultata i pisanje izvješća. L. Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja: 1. USA) Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete. Validacija analitičkih metoda – općenito o validaciji. Rosaske. godina Semestar: 9. Royal Farmaceutical Society of Great Britain. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Teme uključuju: indikatore potrošnje lijekova. 11(1998)96-105. 5. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIJALNA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. onečišćenja.tehnika. 4. Huber. obnova registracije. Third edition. 7. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitike lijekova II. Sustav kemijske analize. 2. načini registracije. stabilitetno indikativne analitičke metode. York (1996).

Na taj način ljekarnik postaje središte informacija za sve probleme vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu. brzim tehnološkim razvojem. Churchill Livingstone 1997. Bulat M. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Zarazne bolesti. C. Hematološki i maligni poremećaji. s naglaskom na kronična stanja. Edwards. ukazao je na potrebu za farmaceutskom stručnom kompetencijom u polju socijalne farmacije. stoljeće i povezani su uz pitanja izdavanja lijekova i zakonodavstvo. Vesna Bačić-Vrca Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu informacije o etiologiji. Pregled bolesnika. Kardiovaskularni poremećaji. Preporučena literatura: 1. Bubrežni i urološki poremećaji. 2.medicinska deontologija. Walker. Cincinnati 1996. Poremećaji trudnoće i ginekološki poremećaji. socijalna farmacija danas se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i “farmaceutskom praksom”. dr. godina Semestar: 9. Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i preuzeti novu. Kliničko ispitivanje lijekova. Geber J.hrvatsko izdanje. Sadržaj predmeta: Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti. Potreba za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj polovici 20. Endokrinološki poremećaji. sc. Neurološki i psihološki poremećaji. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Kao disciplina socijalna farmacija je stara nekih 25 godina. Osiguravanje kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama. istraživanjima i principima liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj prema pacijentu. Sadržaj predmeta: Bolnica . Treba ojačati komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara te medicinskih sestara. intervala primjene interakcije lijekova s obzirom na bolesnikov zdravstveni status i cijenu terapije. mjerenje terapijskih ishoda i neželjenih učinaka terapije. sc. Medicinska farmakologija. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. stoljeća s povećanjem troškova za lijekove. Očne i kožne bolesti. Klinički značajne interakcije i nuspojave lijekova. Farmakologija dobnih skupina. John Wiley & Sons 2000. Školska knjiga 2004. dr. Lacković Z . povećanjem rizika vezanih uz uporabu lijekova.varijacije u uporabi lijekova. neodgovarajućom uporabom lijekova i povećanom brigom za pučanstvo. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 4. 3rd ed. 270 pp. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Sustav pripreme jedinične terapije. Klinički značajni laboratorijski parametri. Klinička farmacija i terapija . 2. Medikacijske pogreške. koji uključuje racionalnu uporabu lijekova. stručnu prosudbu propisane medikamentozne terapije sa stajališta prikladnosti doze. Ovaj sustav distribucije lijekova omogućuje stručni nadzor propisane terapije. Obradit će se najvažnije skupine lijekova s njihovim indikacijama. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Gray JAM: Evidence-based healthcare. U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. ali povijesni korijeni sežu već u 19. Velimir Božikov Ciljevi predmeta: Upoznati studente s ulogom kliničkog farmaceuta. Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima. probleme s iracionalnom terapijom. nuspojavama i 65 .5 Ime predavača: doc. Kao posljedica ovih potreba razvijenog društva. Medikacijski i distribucijski sustav treba postaviti tako da omogućava izravnu opskrbu bolesnika i korištenje široke educiranosti ljekarnika. kliničkim simptomima. godina Semestar: 9. R. snažnu ulogu u cjelokupnoj bolničkoj skrbi. Uloga kliničkog farmaceuta. Strmo BL et al. Poremećaji disanja. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik KLINIČKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Reumatski poremećaji. Bolesti probavnog sustava. Pharmacoepidemiology. Medicinska naklada 1999. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bootman JL et al: Principles of pharmacoeconomics 2nd edition Harvey Whitney Books Co. Regulacija opskrbe lijekovima i sustav financiranja.

Sadržaj predmeta: Modul će biti podijeljen u pet ključnih nastavnih tema. sekundarnoj i tercijarnoj razini. ekonomska analiza i prosudba kvalitete života. edukacije i prevencije zdravlja. Handbook of Nonprescriptin Drugs. L Dodds. L. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik FARMACEUTSKA SKRB Šifra predmeta: F1-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. prof.) 4. Poseban naglasak bit će stavljen na generičke lijekove. Kumar & N Clarke (Bailliere Tindall) 3. Sanda Vladimir-Knežević Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u pružanju farmaceutske skrbi pacijentima. problemska i terenska nastava. London 2003. M. neželjene učinke lijekova i interakcije s ciljem upravljanja lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u cjelini. A: Primjenjena farmakoterapija i farmaceutska skrb. epidemiološke i socijalne studije s primjerima kvalitativnih i kvantitativnih metoda. a osobita pozornost biti će dana lijekovima koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi). Biti će korištene kliničke. London 2002. Teme će tvoriti integriranu cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj modula. temeljnih farmaceutskih znanstvenih disciplina. Clinical Pharmacy and Therapeutics. uključujući sve vrste troškova i određivanja troškova. (Taylor & Francis). (Taylor & Francis). (Pharmaceutical Press) 6. Primjena farmakoekonomskih principa u procesu donošenja terapijske odluke biti će ključna komponenta ove nastavne cjeline. P.) kako bi se razvio pristup u rješavanju problema pri pružanju farmaceutske skrbi. s naglaskom na moguće interakcije lijekova. 3.kontraindikacijama. Pharmaceutical Press. doc. Lidija Bach Rojecky. London 2001. U okviru ove teme biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Preporučena literatura: 1. 4. Samoliječenje i lijekovi bez recepta. Clinical Pharmacy and Therapeutics. ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i drugim zdravstvenim stručnjacima. Ova tema će biti izgrađena na prethodno usvojenim znanjima (patofiziologije. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: doc. (Pharmaceutical Press) Metode podučavanja: teorijska. radionice . Nathan. itd. farmakologije. D: Javno zdravstvo i farmaceutska skrb. MCQs in Pharmacy Practice. Drugs in use. Pharmacy Practice. Azzopardy . R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Ovaj pristup će obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele. sc. Od studenata će se zahtijevati mišljenje i stav u okviru postavljenog zadatka i na temelju istraživačkih metoda koje se primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava zdravstvene zaštite. C: Farmakoekonomika. K Taylor & G Harding. Renata Jurišić Grubešić. B: Sustav zdravstvene zaštite. U okviru ove tematske cjeline biti će istraživana pitanja promidžbe zdravlja. Saznanja će biti proširena na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu kako bi se mogla napraviti značajna usporedba među sustavima. sc. Važan aspekt ove cjeline biti će osposobljavanje studenta da bude u stanju evaluirati terapiju lijekovima. A. Pharmaceutical press. Drugs in use. te povezati znanstvene spoznaje i vještine na slučaju pojedinog pacijenta. godina Semestar: 9. 2. L Dodds. dr. U ovoj cjelini bit će obrađena organizacijska struktura sustava zdravstvene zaštite na primarnoj. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke farmacije. E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi. Poseban naglasak biti će stavljen na suradljivost pacijenata. 2. Bit će dan prikaz izbora prikladnog lijeka i terapijski režim. Clinical Medicine. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. 5. M Winter (Applied Therapeutics Inc. dr. na izabranim primjerima iz kliničke prakse. London 2001. APHA. Tipična stanja i bezreceptna farmakoterapija. Rješavanje problema iz svakodnevne prakse učit će se na primjerima slučajeva iz prakse. sc. 6. dr. Pharmacy Practice. Basic clinical pharmacokintics. Preporučena literatura: 1. K Taylor & G Harding. prosudba korisnosti i rizika za pacijenta koji je na terapiji i praćenje pacijenta. Non-prescription medicines. Washington 1996.timski rad u malim skupinama Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: F1-41 Vrsta predmeta: obavezni predmet 66 .

Podjela znanosti. Portland Press. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. Profil znanstvenika. Zagreb 1971. magistarski i doktorski rad. Zagreb. Osobitosti temeljnih. J. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. 3. Biološki uzorci.Godina učenja: 5. Beynon. Pregledni rad. 6. V. Elektroničke baze podataka. D. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Sažetak. Napredovanje u struci i znanosti. ROC-analiza. Kontrola kvalitete lijekova. Vođenje dnevnika. Školska knjiga Zagreb 1997. I. FBF. Bon. Flögel: Metodika znanstvenog rada. New York 1995. M. Broj ECTS bodova: 1. Analiza varijance. Kontrola proizvodnje. Prikazivanje podataka. Kongresno priopćenje. J. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Znanstveno nazivlje i jezik. Tehnička knjiga. Cambridge University Press. Znanost . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: F1-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Školska knjiga. M. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). 1993. Biostatistics. 7. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. 6th Ed. Diplomski. Scripta biochemica. Etika i znanost. 2. W. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Literaturna dokumentacija i citiranje. analiza učinkovitosti. 4. Testovi normalnosti razdiobe. J. Coxova regresija. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. Odgovornost znanstvenika. Gibbins. u: Etika. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. 5. Citiranje tuđih rezultata. 3. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Pavlić. Znanost i kultura. Pretraživanje literature. fizičko-kemijskih svojstava. Inc. Znanstvena i stručna literatura. dr. sc. Znanstvenoistraživačka oprema. A. Simonić. Marcel Dekker. Spearmanov koef. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. 1999.najveća avantura i izazov ljudskog roda. godina Semestar: 9. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. značenje i definicija znanosti. S. Pearsonov koef. Šošić i V. Reproducibilnost eksperimenta. Uvod u statistiku. rasprava i zaključak. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Preporučena literatura: 1. Obrazloženje teme. DeMuth. E. politički. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. gospodarski. χ2-test i Fischerov egzaktni test. Rezultati. priručnik jedne discipline. kopije predavanja 5. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. Zagreb 1997. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. kadrovsko. socijalni i psihološki pristup znanosti. Naslov i autori. materijalno i vremensko. Objektivnost i subjektivnost. te s načelima.C. vrste publikacija. Originalni znanstveni rad. internet adrese baza podataka 4. Vranić. New York and Basel 2004. godina Semestar: 9. 1997. korelacije. Passing-Bablokova regresija. Sigurnost u radu. korelacije. Tehnička knjiga. Stil znanstvenog izvještavanja. jednostavna linearna regresija. Statistička teorija i primjena. New York. Wiley&Sons Inc. Etički. Kruskal-Wallisov test. Planiranje eksperimenta: administrativno. Priručne i središnje knjižnice. MannWhitneyev test. C. Obrada i analiza rezultata. The Systematic Experiment. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Životopis. višestruka linearna regresija. Wayne. Preporučena literatura: 1. Bolton. 2. London 1996. Biostatistica. I. 1970. Serdar. etikom. 4th Ed. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Rijeka 1999. Pojedinačni i timski rad. Flögel. Znanstvene i stručne asocijacije. Cjeloživotno učenje. Vjerojatnost i statistika. Vitagraf. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 8. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava 67 . Cambridge. Normalna razdioba. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. Analiza učestalosti. Friedmanov test. R.

H. Sadržaj predmeta: Genetičke. Matične stanice i njihova primjena u terapijske svrhe. Genetička imunizacija. Bolesti uzrokovane poremećajem prijenosa signala / Bolesti uzrokovane mutacijama keratina. Siegel. A. prof. Seminar treba trajati pola sata. molekularno-biološke i biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Depresija / Shizofrenija / Tjeskoba. sc. dr. Proučit će utjecaj pH. Second Edition. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: doc. Lakowicz. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Mišične distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: F1-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Putovi staničnog dojavljivanja u kontekstu farmakološkog djelovanja na 68 . godina Semestar: 9. . i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. H2PO4-. Unutar kolegija. Molekularna patologija / patofiziologija navedenih bolesti. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. Terapija protusmislenim oligonukleotidima. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Siegel. Stanična i genska terpija vaskularnih i onkoloških bolesti. dr. kompleksacijskim. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i stečenih bolesti na molekularnoj razini kao temelj racionalnog pristupa razvoju novih oblika terapije. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. Terapija T-stanicama i imunoterapija. Kompleksna genetika. Reumatoidni artritis / Sistemski lupus eritematosus. ionske jakosti. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE Šifra predmeta: F1-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Upoznati i razmotriti principe novih terapijskih strategija kao što su terapija genima i matičnim stanicama. U sklopu vježbi. Vektori za ciljani unos DNA u stanice i tkiva. Racionalni pristup razvoju novih oblika terapije na temelju poznavanja molekularnih mehanizama nastanka i razvoja bolesti (Rational drug design). Principles of Fluorescence Spectroscopy. 2001. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. Medicinska primjena molekularne biologije i medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. Urođene metaboličke bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni poremećaji glikozilacije. odabrana poglavlja 2. citrat. godina Semestar: 9. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije II. Bertini. Preporučena literatura: 1. Joseph R. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. sc. Ateroskleroza / Infarkt. 1999. Emfizem / Astma / Cistična fibroza. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Primjena male siRNA u ciljanom posttranskripcijskom utišavanju gena. transportnim i dr. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. Epigenetika. Molekularne osnove starenja. Handbook on Metalloproteins. Molekularne osnove ponašanja. sc. Molekularna fiziologija stresa. dr. AIDS / Prionske bolesti. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. editors: I.Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Dijabetes / Pretilost. Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest / Huntingtonova bolest. Karmela Barišić.

R. Clinical Nephrotoxins . 1999. Boston.W. T. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Regulation. Edited by: V. Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često korištenih lijekova. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: 69 . Vespooten. Pathogenesis. Gines. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation. Morstyn. London. Potom.M. Sinclair. o mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije. Potom. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Otpornost prema lijekovima (multidrug resistance). Stuttgart. P. Arroyo. dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava. G. R. 1998. K. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Sikora (Eds). Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova saznanja o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova u organizmu. Mc Graw-Hill. 2001. G. 2.M.A. serotoninskog. Barišić i J. Cambridge University Press. Cox. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. 1999. dr. Humana Press. 3. Bennett. Dumić: CD s predavanjima 2. 1998. P. Ascites and renal dysfunction in liver disease. Medicinska naklada. genskoj terapiji. Stječu se i znanja o kronofarmakologiji. Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i bolesti. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. G. Rodes. današnje mogućnosti liječenja nefrolitijaze.A. ISBN: 1-872748-69-4 7. Read BIOS Scientific Publishers. W. A. P. Preporučena literatura: 1. 6. and Cellular Immunotherapy (cancer: Clinical science in Practice). Također. genetskom inženjerstvu u proizvodnji lijekova (eritropoetin. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost sprege genetičkih i vanjskih čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest. J. J. Sheridan. Sadržaj predmeta: Tijekom nastave iz molekularne farmakologije stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka na razini staničnih membranskih proteina (kao blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i ionskih pumpi). W. 1994. (ii) prednosti individualizirane brige za zdravlje i (iii) ulogu ljekarnika u razvoju individualiziranog očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. I. Z. kolinergičnog. Također i stjecanje znanja o farmakodinamskim interakcijama dvaju ili više lijekova na molekularnoj osnovi. E. Blackwell Science. o farmakologiji sinapse i mehanizmima djelovanja agonista i antagonista adrenergičnog. Samaržija: Sinopsis predavanja. New York. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Interakcije lijekova na molekularnoj razini. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim učincima blokatora izoenzima ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri upalnim procesima. Human molecular genetics. inzulin) . Conn. Humana Press. P. 1996. ISBN: 9531761205 4. M. farmakogenetici. Kluwer Academic Publishers. K. diagnosis and treatment. godina Semestar: 9. Porter. o parakrinoj ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACEinhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 6. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH. Preporučena literatura: 1.terapijskim prednostima i nedostacima. Edited by: M. Dordrecht. Goodmann and Gilman′s: The Pharmacological Basis and Therapeutics. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGENETIKA Šifra predmeta: F1-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 2000. J. Strachan. Potom.pojedine čimbenike tih putova. Zatim. T. A. o membranskim i intracelularnim farmakološkim receptorima i njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. vezano za intracelularnu antimikrobnu farmakologiju. Schrier. dr. Gene Therapy. Means. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Medicine.E. 5. ISBN: 0-89603-529-8 5. Jameson.Renal Injury from Drugs and Chemicals.De Broe. 4. J. borbu protiv nastanka rezistencije i mogućnosti liječenja AIDS-a. 1995. ISBN: 0-89603-630-8 3. Analiza primjera iz odabrane primarne znanstvene literature. godina Semestar: 9. sc. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 1996. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen. sc.

dijabetes. Vezu između genetske predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja se utvrđuje specifični fenotip. Molekularna genetička epidemiologija..nlm. M. Cox. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. ISBN: 1-87274869-4 3. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – principi.Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na lijek između dvije osobe s istom dozom i istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane prolaznim uzrocima. Genetika i fiziologija starenja. Metode podučavanja: teorijska. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Uloga farmaceuta u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. neurodegenerativne bolesti. Internetska stranica: Genes and Disease.gov/books/bv. Život s naslijeđenim faktorima rizika. a koji nije supstrat polimorfnog gena. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. sc. 250: 186-200. Faktori rizika. 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. sc. In Davies DM ed. Ingelman-Sundberg M. respiratorne bolesti. pretilost. otpornost i dugovječnost. autoimune bolesti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE Šifra predmeta: F1-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. G. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 3. faktori okoliša. ISBN: 9531761205 4. Štefanović M. T. Topić E. one bolesnike koji trebaju veću ili manju dozu lijeka odnosno koji trebaju neki drugi identičan lijek. Sinclair. svrsishodnost i sociološki aspekti. Farmakogenetika.. upalne bolesti probavnog trakta. Janković S. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja genetičkih čimbenika na učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i procjena vrijednosti određivanja genotipa i fenotipa u individualnom terapijskom pristupu. Geni i nasljeđe. Medicinska naklada. dr. Rawlins MD. kao što je inhibicija i indukcija enzima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. godina Semestar: 9. rak. delecija ili amplifikacija gena.. psihijatrijske bolesti.nih. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. A. U Topić E.ncbi. Kompleksna genetika. Na temelju farmakogenetskog rezultata moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s istom dijagnozom.. Irena VedrinaDragojević 70 .fcgi? call=bv. 1999. Medicinsko laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi. (Review) J Int Med 2001.. Lauc i J. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Oxford University Press 1991. Vanjski faktori: uvjeti i način života. stres. ur. Thompson JW. Kompleksna genetika . P.. 2004.pravna i etička pitanja. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. dr.View. Individualizirana medicina: prevencija. Mechanisms of adverse drug reaction. Strachan. Preporučena literatura: 1.. primjena. T. Pharmacogenetics: an opportunity for a safer and more efficient pharmacotherapy. kao što je genetska mutacija. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Dumić: CD s predavanjima 2. ili trajnim uzrocima. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Texbook of Adverse drug reactions. BIOS Scientific Publishers. terapija i prognoza. Medicinska naklada Zagreb. Primorac D. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: prof. Pristup farmakogenetskog probira u predviđanju određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%. Preporučena literatura: 1. 1995.TOC&depth= 2 5. Biobanke. http://www. Usmjereno oblikovanje lijekova i vakcina. Read. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Farmakogenetika i farmakogenomika. J.ShowTOC&rid=gnd. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na zdravlje i bolest. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. Sadržaj predmeta: Geni kao odrednice ustrojstva i funkcionalnosti jedinke. godina Semestar: 9.

albinizam. Roko Živković: Dijetetika. ugljikohidrati. karcinoma . 8. H. Breakthrough Publications. 1989. lipidi. malapsorpcija. Sadržaj predmeta: Suhi dozirni oblici: procesi. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. oprema. A. Kopije prozirnica za predavanja 5. 1995. rahitis. J. B. Brian Lockwood: Nutraceuticals. Pharmaceutical Dosage Forms: Tablets. Liebermann. minerali. sc. 9. Polučvrsti oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju polučvrstih oblika. mala djeca.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. hipertonija. valina. proces oblaganja i oprema. maldigestija. 1st edition. opremanje suhih dozirnih oblika. IK Naprijed. trendovi u razvoju ostalih dozirnih oblika (bez oralnih). materijali. 2002. Joseph L. M. 1 edition 1994. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. hiperlipoproteinemija. Schwartz. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: dr. E. II. Lea & Febiger.1999. Vol I. leucina. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. Kibbe. pojedinim procesnim operacijama. Nutraceuticals. Springer. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. vitamini.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. Kanig. oprema. Indeks tjelesne mase. Relevantni članci u znanstvenim časopisima.: Functional Foods. Volume I. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. sportaši). ateroskleroza. Mosby. 2000. 3. dijabetes tipa II. starije osobe. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija.2004. Max Publishing Company. trudnice. 6. 7. opremanje sterilnih oblika: proces. Liberman. Inc.. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . adolescenti.mehanizam. metilmalonacidemija. The Science and Practice of Pharmacy.. H. Theory and Practice of Industrial Pharmacy. 3rd edition 2001 4. intolerancija. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Marcel Dekker Inc.Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. Pothranjenost – malnutricija. F.. Preporučena literatura: 1. A. dijabetesa tipa II. proizvodnja ostalih suhih oblika. operacije i oprema za razvoj i proizvodnju tableta. Pharmaceutical Press . L. American Pharmaceutical Association. tirozinemija. dijetoterapija. A. 3. cistinurija). Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. malasorpcija). 3rd Ed. primijenjenoj procesnoj kontroli. Poremećaji hranjenja. Nutritivne alergije . Remington. anoreksija. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. homocistinurija. opremanje tekućih oralnih oblika: proces.V. C. Bulimija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDUSTRIJSKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. osteporoza. Intolerancija hrane. 11th CD-Ro edition. cistrinoza. oprema. Lachman. 2004. kao i objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu završnog proizvoda.. materijali. opremi koja se rabi za tu svrhu. materijali. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. Robert E. 10. Lisa Rapport. 2. hiperlizinemija. viša znanstvena suradnica Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika s osnovnim načelima i pristupima farmaceutskom procesu. 71 . 1986. kompulzivno prejedanje. Davis Company. Preporučene i zabranjene namirnice. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. Preporučena literatura: 1. alkaptonurija. karcinom). I.. Handbook of Pharmaceutical Excipients. 2. leucinoza. lizina i metionina (fenilketonurija. 2000. propionacidemija. Tekući oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju tekućih oralnih oblika. R. Biserka Cetina Čižmek. C. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. godina Semestar: 9. izoleucina. opremanje polučvrstih oblika: proces. Lachman. L. Caroll A. Pharmfoods. 2000 4. Lewis Publishers. Herbert A. Seminari su osmišljeni kao demonstracija sadržaja obrađivanih na predavanjima u pojedinim proizvodnim procesima. kapsula. Pretilost . Chadwick et al. Sue Rodwell. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. Plenum US. 1 edition . Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. cistatinurija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. Zagreb.

kulturološke. staračka populacija. temeljni postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi nemaju doze već bolesnici. dodatna objašnjenja o bolesti. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije. Volume I. Standardi dobre stručne prakse. Pharmaceutical Dosage Forms: Parenteral Medications. tehničko-manipulativne i vrijednosno-normativne. Preporučena literatura: 72 . strategija reprofesionalizacije ljekarnikovog djelovanja). zadaće i obveze prema javnosti. komunikacija u funkciji prevladavanja asimetrije znanja i moći i bolesnikove anksioznosti. adolescenti. Koncept ljekarničke brige: modus operandi ljekarničke profesije kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije (concept “brige”-maglovit concept koji ne pripada području “čvrstih”. interpersonalna komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnikbolesnik liječnik). Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. pomoć pri samoliječenju. unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima. godina Semestar: 9.. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA Šifra predmeta: F1-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. etika u farmaceutskoj industriji. 1993. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s etičkim principima i zakonodavnim aktima važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim partnerima u društvu. fizičke. veća participacija bolesnika u terapiji. o nekim vladajućim negativnim stereotipima o ljekarnicima. neke konkretne situacije u kojima je savjetovanje neophodno). kolektivna predodžba ljekarnika. Pharmacy Law and Ethics. prirodnih. A.5 Ime predavača: doc. Uz kognitivno znanje i tehničkomanipulativne vještine. glavni atributi/parametri lijek. odnos ljekarnik-pacijent.5 Ime predavača: doc. Etički kodeks. kronični bolesnici. Broj ECTS bodova: 1. ljekarnikova etika.. interakcija “licem u . intra. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Sociologije i zdravstva. U okviru nastave biti će obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna etika. korist savjetovanja za bolesnika: sigurnije i učinkovitije liječenje. profesionalna odgovornost. Hrvatska ljekarnička komora 3. ljekarnik treba steći znanje o temeljnim principima i oblicima komunikacije. dr. Appelbe.5. ciljevi savjetovanja. profesionalna socijalizacija i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole. korist savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita. J. psihološke…. Wingfield. Savjetovanje bolesnika – integralni dio ljekarničke brige ( definicija savjetovanja. trudnice. Sadržaj predmeta: Socio-kulturni autoritet i profesionalni status ljekarnika u suvremenom društvu (samopercepcija ljekarnika. žene i medikalizacija. H. J.uspostava monopola nad pružanjem usluga. itd. Jadranka Vuković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s načelima stručne etike. godina Semestar: 9. ključne komunikacijske vještine. sc. nego i s liječnikom u cilju stvaranja i implementacije plana liječenja i nadgledanja terapije.lice” s bolesnikom. specifični oblici ljekarnikovog terapeutskog ponašanja). veće zadovoljstvo poslom. Marcel Dekker Inc. 2. verbalna i neverbalna komunikacija. racionalna uporaba antidepresiva). Lachman. dr. Broj ECTS bodova: 1. E. Komunikacija u kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija ljekarnikovog djelovanja. ljekarnička hermeneutika.i interprofesionalni odnosi. B. projekt profesionalizacije . ne samo s bolesnikom. Preporučena literatura: 1. značenje brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja: bolesnik u središtu pozornosti. smanjivanje stresa na poslu. profesije: kognitivne. Pharmaceutical Press. Schwartz. Heideggerovo filozofsko strukturiranje koncepta “brige”. Zakon o lijekovima i drugi farmaceutski zakonodavni akti. ljekarnikovo preuzimanje odgovornosti u terapiji lijekovima: prepoznavanje. zakon i farmaceutska praksa. London 1997. G. prepreke u provođenju komunikacija: strukturalne. objektivnih znanosti. sc. Etički kodeks. L. Liberman. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA U FARMACIJI Šifra predmeta: F1-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. rješavanje i prevencija zdravstvenih problema. smanjenje troškova zdravstvene zaštite. etika u istraživanju. Ljekarnička briga i potrebe specifične populacije (roditelji i djeca.

G.S.. Fourth Edition. 3. 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 73 . A.. Pharmaceutical Product Press. Cambridge University Press.K.C.. A Guide to Patient Counseling. New York and London. (eds.M. Health Profession Division. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.N. Innovation and Development.M. Harding. M. R. Lippincott Williams and Wilkins. Nettleton.(2003) Communication Skills in Pharmacy Practice. S. K. London and New York. (1994). Williams and Wilkins.(2005) Socijalna farmacija. and Kimberlin.(eds.J. P.L. Smith. (2002) Social Lives of Medicines. Beardsley. The Pharmaceutical Press.I. Ž. and Morley. skripta 2. Cippole.A. and Wertheimer. New York.) (1997) Ethical Dimension of Pharmaceutical Care.1. 7. and Buerki. L. Haddad. McGraw – Hill. Rantucci. and Taylor.. Taylor. S. 5. R. S. 6. Social Pharmacy. M.C. A Waverly Company. Strand. and Harding. (1997) Pharmacists Talking with Patients. Pharmaceutical Products Press. London. Staničić. Taylor and Francis. 9.(1998) Pharmaceutical Care. C.) (2001) Pharmacy Practice. 8.J. Whyte.(eds. W. and Hardon. Tindal. G. van der Geest.R.) (1996) Social and Bihevioral Aspects of Pharmaceutical Care. A Wolters Kluwer Company. A. A. R.

5 Ime predavača: doc. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. 103-113. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. www.org Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Medicinski biokemičar u sustavu zdravstva i biomedicinskih znanosti. 2002. www. The European Register for Specialist in Clinical chemistry and laboratory medicine: Guide to the register version 2-2003 and procedure for re-registration. kemiji. www.hdmb. Limes i diferencijal funkcije. 3. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. kemijske i enzimske kinetike. Preporučena literatura: 1. 225: S13-S33. Monografije o utemeljiteljima medicinske biokemije u Hrvatskoj: Marijana Fišer-Herman. Broj ECTS bodova: 4.hr 9. Kritički osvrt na tijek razvitka medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. reda. Clini Chem Lab Med 2003. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva te u skladu s time postići razumijevanje i interes za sadržaje i slijed predmeta na studiju. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Devetosemestralni studiji: planovi i programi.hkmb.ifcc. Studenti medicinske biokemije i prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. 2. Matica Hrvatska Zaprešić. U: Grdinić V i sur. reda. biokemiji. Ibrahim Ruždić. Clin Chem Lab Med 1999. Str. godina Semestar: 1. Pardue HL. Bečirević-Laćan M. Diferencijalne jednadžbe 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MATEMATIKA Šifra predmeta: MB2-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. U: Grdinić V i sur.hr 10. Str. sc. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1992. 6. Povijesni tijek razvitka medicinske biokemije kao zasebne struke u zdravstvu. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. 30: 585-593. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Current system of undergraduate and postgraduate education in clinical chemistry in Croatia. primjena na funkcije distribucije. Blaton V et al. Diferencijalne jednadžbe.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. 41: 238-247. godina Semestar: 1. Osnovne elementarne funkcije. Napredovanje medicinskog biokemičara u struci i znanosti. Gurr E. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. 5. Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. Systematic top-down approach to clinical chemistry. 7. Žanić-Grubišić T. načine gibanja. The origin of clinical laboratories. Utemeljitelji medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Zagreb 2000. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Multidisciplinarnost studija medicinske biokemije. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Zaprešić 1999. 8. Diferencijalne jednadžbe 2. dr. 263-275. određeni i neodređeni integral. brzine kemijske i biokemijske reakcije. Seminari: 74 . Butnner J. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. sc. Integralni račun: pravila integriranja. radioaktivni raspad. Juretić D. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. dr. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Neprofitne i obvezujuće udruge medicinskih biokemičara. 4. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara. Koller U. farmaciji. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Clin Chim Acta 1994. Juretić D. 37: 77-82. 2002. Juretić D. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje.

Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. II. 2004.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Mitoza. rekombinacija vezanih gena: crossing over. 2. mejoza. Borzan i autori. L. molekularni pristup. Demidovič.. A. http://esgwww. endocitoza. Odjeljci eukariotskih stanica. Medicinska naklada. godina Semestar: 1. predavanja (interna skripta na CD) 4. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Bray D.. Mitohondriji i kloroplasti.html 7. 3. 5. Citoskelet: intermedijarna vlakna.. G.html Metode podučavanja: teorijska. Jezgra u interfazi. 6.E. I i II dio.http://gened. izmjene kromosomske strukture.. Stanična dioba: mitoza. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Lewis J. Kurepa. Oblici i građa kromosoma. Roberts K. Bray D. Walter P. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. trepetljike i bičevi. 2002. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Humana genetika..: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005.. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. membranski proteini.5 Ime predavača: doc. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. Krnić. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. New York & London. godina Semestar: 1. Raff M. Javor.. Zagreb 1990.D. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. Hausman.Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Zagreb. treće izdanje. B. Prokariotske i eukariotske stanice. A. sc. Stanice pod mikroskopom. treće izdanje. Školska knjiga. opća struktura kromosoma. sc. vezani geni. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: MB2-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Preporučena literatura: 1. frakcioniranje stanica. Zagreb. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. Watson J.M.edu:8001/esgbio/chapters. zakoni nasljeđivanja. B. 1992. Mejoza. Zagreb 4. Broj ECTS bodova: 2.. Stanica. New York. drugo izdanje. Stanična membrana.emc. (interna skripta) 3. Molecular biology of the cell. Sorić J. Alberts. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. mikrotubuli. Garland publishing. citokineza.5 Ime predavača: prof. Školska knjiga. Jonson. Morgan i Drozofila. Roberts K. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. S. sekretorni putovi. R. Raff M. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 5. K. GS Garland Science. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina.mit. teorije i mehanizme nasljeđivanja. Tehnička knjiga. D. 5. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. vezikularni transport. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: MB2-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Uvod u matematičku analizu.maricopa. Alberts.. politeni kromosomi. Školska knjiga. ionski kanali i električna sposobnost membrane. 2. dr. Z. Zagreb. oplodnja. 2004. Essencial cell biology. Šikić.. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti medicinskog biokemičara za 75 . Hopkin.. stanična kultura. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Riješeni zadaci iz više matematike I. III. 1991. Preporučena literatura: 1. aktinska vlakna. Taylot & Francis Group. od prokariota do eukariota. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. kloroplasti i fotosinteza. dr. P.. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. B. Matematička analiza. programirana stanična smrt (apoptoza). Školska knjiga. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. Cooper.

5 Ime predavača: prof. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). And Bond.(eds. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). And Field. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. sc. teorija akcije. and Rimer. Kemijske veze. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. M. patologizam. Williams. 3. Taylor. (eds. K. New York. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života.(2003) Sociology and Health Care. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Staničić.njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. bolest kao identitet. Jossey-Bass. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. S.. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. S. prava bolesnika. Medicine and Society. 4. Theory. Glanz. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). Future and Agendas. 8. Boja anorganskih tvari. dužnost bolesnika.J. Broj ECTS bodova: 7 + 3. 6.M. Otopine i njihova svojstva. Kemijska struktura. 5. 6.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. And Calnan. «illness» i «sickness». Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). kulturna iatrogeneza. imperativ zdravlja. Preporučena literatura: 1. F. Kemijski račun (stehiometrija). Zdravstvenozaštitni sustav (organizacija kao sustav. «disease». White. klinička iatrogeneza. skripta 2. bol kao biosocijalni fenomen. J. Churchill. bolest kao metafora. mehanicistički redukcionizam. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. 7. godina Semestar: 1. 5. K.) (1997) Health Behavior and Health Education. bolest kao socijalni konstrukt. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). Second Edition. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). 76 . 4. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). mijene u značenju zdravlja. and Practice. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). S. Research. Blackwell Publishing. socijalna iatrogeneza. «dobar» i «loš» bolesnik. A Wiley Company. Bond. Ž. SAGE Publications. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti.K. timski rad. Second Edition. London and New York. Taylor and Fransis Group. dr. Third Edition. Lewis. bolesti suvremene civilizacije). Key Theories. Osnovni koncepti. otvoreni sustav. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. B. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). dualizam duše i tijela. pregovaranje.Thousand Oaks. birokratizacija. i 2. Kemijska kinetika i 9.) (2000) Health. profesionalna autonomija i moć zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. vrijednosna supstancija zdravlja. Routledge. 2. dualizam zdravlja i bolesti. pozitivizam.(eds. Kompleksni spojevi. 3.) (2003) Sociology of Health and Health Care. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». J. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. D. racionalizacija. Međumolekulne sile. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage).5 = 10. Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. Elektrokemija. Livingstone. London. Gabe.

najvažniji mišići. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. www. Miješanje kapljevina s kapljevinama. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Preporučena literatura: 1. New York 1999. 77 . međumolekulne sile. Keros P. Vaganje. Indikatori i mjerenje pH. oko. pluća. digestija i apsorpcija hrane. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. hemostaza. Elektroliza bakra. koža. regulacija cirkulacije. membranski i akcijski potencijal.pharma. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. probavni sustav. limfokini. Zakon spojnih volumena. građa skeleta. Filtriranje običnim filtarpapirom. lučenje probavnih žlijezda. spolni sustav. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. neurotransmiteri. 2003. limfa. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Peter Atkins & Loreta Jones. Vodljivost otopina. Pećina M.Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije.5 + 3. Temelji anatomije čovjeka. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. sastav urina. Hall JE. godina Semestar: 1. Metode podučavanja: teorijska. regulacija tjelesne temperature. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. svojstva vode. krv.hr 3. hematopoeza. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Otapanje amonijaka u vodi. uho. molekulne orbitale. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. krvne grupe. veze. bubreg. građevni elementi. H. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. Sublimacija joda. faktori proliferacije stanica. građa i funkcija jetre. određivanje Faradayeve konstante. Priprema otopina. cirkulatorni sustav (srce. ravnoteža. elektronska struktura atoma. sc. 2. kemijske reakcije. Medicinska naklada. vitamini. Filtriranje filtar-papirom u Büchnerovu lijevku. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. izdanje. agregatna stanja tvari. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Freeman & Comp. W. Zakon o održanju mase. endokrini sustav. Dokaz elektrolitske disocijacije. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. Odvajanje olovnih. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Određivanje atomske mase. Naprijed. Oksidoredukcija sumpora i kisika. trudnoća i dojenje. regulacija disanja. 10. organizacija i građa živčanog sustava. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. Ovisnost topljivosti o strukturi. 1999. Zagreb.. respiratorni volumeni i kapaciteti. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. receptori na membranama. Mladen Biruš. periodni sustav kemijskih elemenata. Fizičke i kemijske promjene. Kiselinsko-bazna titracija. energetski metabolizam. osnovna tkiva organizma. Broj ECTS bodova: 4. krvne žile). mehanizam i energetika kontrakcije mišića. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. njuh. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. Guyton AC. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: MB2-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Medicinska fiziologija. „Chemical Principles: the quest for insight“. Zagreb 1987. organa i organizma kao cjeline. Pomicanje kemijske ravnoteže. termokemija i osnove kemijske termodinamike. 2. nazivlje. acidobazna ravnoteža. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Isparavanje i određivanje suhih tvari. dr. i 2. mokraćni mjehur. transport kroz stanične membrane. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Zagreb. Preporučena literatura: 1. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. imunosni sustav.5 = 8 Ime predavača: doc. Ivančić-Košuta M.

dr. Junqueria LC. Sile u prirodi i pripadna polja. Osnove histologije. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. Školska knjiga. Faze i fazni dijagrami. Metode podučavanja: teorijska. (odabrana poglavlja) 2. Idealni i realni plinovi. 4. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. spontani radioaktivni raspad. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Citologija i histologija epitelnog. prizma i disperzija. mokraćnog sustava. stojni valovi. dišnog sustava. Zagreb. Boban D. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. Krvne stanice. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. dr. Kelley RO. Marković-Glamočak M. 1996. Toplina i toplinski nered. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. J. upale i cijeljenja. Preporučena literatura: 1. Langmanova medicinska embriologija. 78 . Broj ECTS bodova: 3. Krajina Z. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. osnova spektrometra. Carnerio J. sc. te s primjenom određenih tehnika u mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva. Metode podučavanja: teorijska. Sučić M. živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože. Citomorfološki kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti. 2001. Herak: Osnove kemijske fizike. centrifugalnom i električnom polju. strujni krugovi. primjena radioaktivnih izotopa. Kelly RO. Školska knjiga. potpornog. godina Semestar: 2. Sadler TW. 1999. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Preporučena literatura: 1. Kvantnost u prirodi. Specifičnosti organela i njihova funkcija u pojedinim tipovima stanica. porijeklo električnog i magnetskog polja. probavnog sustava. snaga i potencijal. Citološke i histološke značajke oštećenja tkiva. mišićnog. Zagreb: Biblioteka priručnici za elektivne predmete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: MB2-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj citologiji. Carneiro J. Rad. endokrinog sustava. Citokemija i imunocitokemija različitih tipova stanica i tkiva. Školska knjiga. električni dipol. Sadržaj predmeta: Uvod u citološke i histološke tehnike. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. osmoza i sedimentacija. tijela. 1992. Labar B.3. pojave na granici faza. Juretić A. Zagreb 1999. Junquera LC. reproduktivnog sustava. Citologija i histologija kardiovaskularnog sustava. Elektromagnetski valovi: polarizacija. optička mrežica. Zagreb. Citokemijska. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. imunocitokemijska i molekularna dijagnostika u dijagnostici zloćudnih bolesti. Fizika mnoštva čestica. energija. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. živčanog. prvi zakon termodinamike. interferencija. Čvoriščec D. hematopoetskog i limfnog tkiva. nuklearne reakcije. hematopoetskog i limfopoetskog sustava. Generiranje. godina Semestar: 2. Zagreb. difuzija. Mirna Sučić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama citološke i histološke građe humanih stanica i tkiva. refrakcija. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Atomska jezgra. mikroskop. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. fotoelektrični učinak. Električna i magnetska svojstva tvari. interakcija među dipolima. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima.5 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. citomorfologijom upale i tumorskog rasta. elektroforeza. apsorpcija. Osnovne strukture stanica i njihove funkcije. laser. ogib. Transportne pojave: gibanje čestica. Osnove hisologije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Stanične biologije s osnovama genetike. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima.

Korelacija i regresija. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. F. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. 1970. McGraw-Hill. Temelji kvantitativne analize. 6. W. Zagreb. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. D. Zagreb 1971. Gettys and M. karakterizaciji. Skove: Physics. Marcel Dekker. Wiley&Sons Inc. Nikola Kujundžić. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. standardne otopine. nevodene titracije. D. 5. i 3. Titrimetrijske metode analize. Bešić i J. 1999. Tehnička knjiga. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. godina Semestar: 2. Kempni: Vježbe iz fizike. Pavlić. t-test. 4th Ed. Koeficijenti korelacije. Uvod u statistiku. 2003. Petz. Školska knjiga. B. oksido-redukcijske. 4. E. Empirijske razdiobe. Procjene parametara razdiobe. 3. 2. V. Broj ECTS bodova: 6 + 4. Školska knjiga. analitički proces i metode. Metode podučavanja: teorijska. Teorijski temelji postupaka separacije. Kuntarić i K. New York and Basel 2004. Zagreb 1973. C. S. 1990. Vjerojatnost i statistika. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. složeni sustavi. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje.5 = 10. izračunavanje rezultata. I. Zagreb 1997. uzorak i uzorkovanje. Šošić i V. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. dr. Serdar.5 Ime predavača: prof. složene. WS. F-test. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Wayne. prof. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. J. Broj ECTS bodova: 2. sc. reakcija kompleksacije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Zagreb. maskiranje i demaskiranje. dr. sc. 3. J. JAZU. sc. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Analitička primjena protolitičkih sustava. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. J. A. standardna greška regresije. New York. Winterhalter. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. 6th Ed. Biostatistics. Teorija uzoraka. Tehnička knjiga. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Statistički testovi: χ2-test. Poissonova i normalna. Zagreb. Principi gravimetrijske analize. Blatt: Modern Physics. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Linearna regresija. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. ionske izmjene.2. A Slijepčević. Osnove statističke metode. New York. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. Vranić. taložne metode. E. neutralimetrijske. Bolton. parametri koji opisuju razdiobe. i 2. Inc. Preporučena literatura: 1. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Keller. teorijski parametri za opis razdiobe. 79 .5 Ime predavača: prof. testiranje korelacije. pogreške u kemijskoj analizi. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Statistička teorija i primjena. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. svojstva taloga i taložnih reagenasa. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Teorijske razdiobe: binomna. Bon. dr. McGraw-Hill. titracijske krivulje. godina Semestar: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: MB2-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. grafički prikazi. jednostavne. 5. I. 4. karakteristične/selektivne reakcije. New York 1995. 1992. F. osjetljivost i selektivnost. kompleksometrijske titracije.

3. Lewis. 1998.5 Ime predavača: prof. 6. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I.-M. J. primjenjujući mehanistički pristup gradivu. doc. Školska knjiga. A Times Mirror Company. Valerije Vrček. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS. Broj ECTS bodova: 1 +1 +1. Praktikum preparativne organske kemije. sc. godina Semestar: 2. radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. 5. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloženjem/otapanjem. 4. 4. 2003. Widmer (ur. W. F. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku. 6. New York.. neutralimetrija. Springer-Verlag.5 + 10 = 15 80 . Zagreb. Zagreb. 4. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Stanley H. hrv. Bregovec i V.. Volumetrijske analize (taložne metode. tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Metode podučavanja: teorijska. Školska knjiga. Co. kompleksometrija. Fryhle. Skoog. 2003. engl. D. i 2. Holler: Osnove analitičke kemije. Organic Chemistry. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi. Rapić). godina Semestar: 2. 2. 2. što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta. B. Z. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kellner. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente. M. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. McMurry. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. D. A Modern Perspective. M. 1994. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Brooks/Cole Pub. Organic Chemistry. a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i laboratorijske prakse. prof.5 + 7 = 10. A. sc. Preporučena literatura: 1. WileyVCH.5 + 1. 2000. Blackwell Science. Školska knjiga. 5. A textbook. Oxford 2000. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. i 10. izd. redoks). 2004. Gravimetrijska analiza. s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju.): Analytical Chemistry. J. ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom.Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. 1. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima. te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze.. eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina. Zagreb. sc. Broj ECTS bodova: 3. 4. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva... Otto i H. O. West i F. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. dr.. 2004. Borčić. M. Preporučena literatura: 1.E. izd.. sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura. Weinheim. Pine (preveli I. T. nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju.. C. R. i 5. Metode podučavanja: teorijska. Graham Solomon. Berlin Heidelberg. Osim toga. 3. Organic Chemistry. J. 1996. Zagreb. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva.. Organska kemija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: MB2-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Kronja i S. dr. 5. Mermet. John Wiley & Sons. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 3. Olga Kronja. 8. kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. D. te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. 1999. izd. Fifield i D. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari.. dr. 3. 2.

Zagreb. i 2. 2.. Zagreb. doc. Zagreb. Medicinska naklada. Lipovac K. znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava. Petrik J. dr. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju.sc. stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Labar B. V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita. dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija. Štraus B i sur.Ime koordinatora praktične nastave: prof. neproteinskih dušikovih spojeva. 2003. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama. Juretić D. kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr. spolu i financijskim uvjetima. Ime koordinatora praktične nastave: dr. proteina. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. 1992. godina Semestar: 1. hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Zagreb. Štraus B. Medicinska naklada. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: MB2-42 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik. lipida i lipoproteina. sc. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. sc. porfirina. 2. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz medicinske biokemije. i 2. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. godine studija. i 4. 1997. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja 81 . Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. 2004. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: MB2-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. Preporučena literatura: 1. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. József Petrik. Dodig S. Štraus B. Medicinska naklada. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). 3. Medicinsko-biokemijske smjernice. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. dr. 3. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. ugljikohidrata. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije. IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). enzima i izoenzima. Čepelak I.. radne. godina Semestar: 1. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). Medicinska biokemija. sc. kiselinsko-bazične ravnoteže. Preporučena literatura: 1. Sadržaj predmeta: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). 5.

godina Semestar: 2.. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: MB2-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. sc. McManus J. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. Kimberlin C (2002). P. biokemiji i zdravstvu. Learning express. ugrizi otrovnih životinja. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. Juretić D.. Tindall W. Rijavec M. Vizek Vidović V. Skripta za prvu pomoć. studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem. ostalim stručnjacima u području te s medijima. nadoknada volumena. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice.(1998) Effective business speaking. Janković I. automatski defibrilatori. Lippincott Williams & Wilkins 3. Varaždin: Varaždinska banka dd. Zagreb. transport unesrećenog. Menedžerske vještine 2. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. Grundler i sur. venski put.. Brajša. pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije.. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. Preporučena literatura: 1. 6. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. uključujući liječnike hitne medicinske pomoći. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja. Beardsley R. uvježbavanje. IEP-D2. Pjevač N. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2.. neposrednim suradnicima.. K. modele.N. strujni udar). zaustavljanje krvarenja. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. Vnuk V. Miljković D. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti i tijekom studiranja. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. Zagreb 4.prve pomoći. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. Medicinski fakultet . Menađerska komunikacija. Reardon. zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja.erc. priprema materijala.Zagreb 3. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. utapljanje. (1993). Alinea. K. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. trijažni sustav. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova.edu) 2. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I 82 . kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika. opis smjernica za reanimaciju. Pavleković G. New York 5. dr.Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. . imobilizacija. Kako savladati tremu. (2001). Preporučena literatura: 1. policiju i vatrogasce.(1998): Interpersonalna komunikacija.

Ličnost. Grupe i unutargrupni procesi. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str.B. Rathus. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. (2000). cjeloživotno obrazovanje.Šifra predmeta: MB2-45 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Inteligencija. Petz. promet lijekova. 153171). Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Petz. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: MB2-45 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. D. Predodžbe. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. (2001).2011. evalucijska tumačenja spolnih razlika. Broj ECTS bodova: 2. interpersonalna komunikacija i odnosi. (Ur. sc. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. (Ur. . Čuvstva i Motivacija. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. Rathus. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. Stavovi i ponašanja među grupama. Petz. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: MB2-46 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. (2000). Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. terapija. Čorkalo. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Temelji psihologije. godina Semestar: 2. normalnost i abnormalnost. timski rad i rukovođenje. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. 173-194). S. nacija i nacionalizam. sukobi i njihovo rješavanje. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. 192–221) 5. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. Naslijeđe ili okolina. provjeru kakvoće. Broj ECTS bodova: 2. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Različita stanja svijesti.A. Ličnost). saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. motivacija. B. prijateljstvo i romantične veze. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. percepcija i stanja svijesti. Temelji psihologije. 9. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. medicinskih i homeopatskih proizvoda. stavovi i predrasude. 5.5 Ime predavača: prof. sc. Upoznati studente s zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. D. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja.). registraciju. roditeljstvo i stilovi odgoja. velike grupe i međugrupni odnosi. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. Preporučena literatura: 1. 8. ispitivanje. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. godina Semestar: 1. razvoj samopoštovanja. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. Čorkalo. Ivo Vukušić. učenje i pamćenje. B. U: Ajduković. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama 83 . Psihologija rada (poglavlje: 11. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. D.5 Ime predavača: prof. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. emocije i emocionalna inteligencija. U: Ajduković. dr. 10. Percepcija.(2001). (2003). D. godine. 6. Preporučena literatura: 1. Nenormalna ličnost). 4. 11. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. sc. B. tretman.). (1987). (2003). godina Semestar: 2. dr. S. str. savladavanje teškoća u učenju.A.

Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. Aldershot 1991. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. Stoddart GL. godina Semestar: 2. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: MB2-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. 2006. Medicinska naklada. referentni centri. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. . Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. dr. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Culyer AJ: The Economics of Health. posjedovanje i promet opojnih droga. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona.-2012.2011. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. Zagreb. provjeru kakvoće i promet lijekova. godina s naglaskom na ciljeve strategije. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). tijela zdravstvene ustanove. Preporučena literatura: 1. zdravstveni zavodi. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of 84 . zdravstveni radnici. ispitivanje. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. Financiranje zdravstvene zaštite. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. Navedeni zakoni. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. and II. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe.Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. 2. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. L. Zagreb 2003. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. Preporučena literatura: 1. 2. Udruga poslodavaca u zdravstvu. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. registraciju. Zdravstveno osiguranje. Elgar. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. godinu. Volume I. . osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). 3. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. privatna praksa. vježba). godinu. medicinske i homeopatske proizvode.2012. Cost-benefit analiza (primjer. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. sc. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Drummond MF. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. nadzor.

koncentracijski i elektrokemijski gradijenti. FBF. Aminokiseline. dr. značenje nekovalentnih sila.5 Ime predavača: prof. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. Stanica. struktura nukleinskih kiselina. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Signalne molekule. Broj ECTS bodova: 6 + 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. Nukleinske kiseline (nukleotidi. sekundarna. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. izdanje. Preporučena literatura: 1. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. ISBN 9536256-23-1 2. ATP . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. konformacijska dinamika. i 4. Cooper. sc. Stanko Uršić. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu.M. Broj ECTS bodova: 4. Vitamini.5 Ime predavača: prof. Scripta Biochemica. reduktivni potencijal. biološki važni peptidi. uloga koenzima. M. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. II.5 = 10. godina Semestar: 3. konformacijske promjene).Health Care Programmes. Energetika života (metastabilnost živog sustava.L. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. New York. rekombinantna DNA). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 5. J. "Uvod u Biokemiju". Sadržaj predmeta: Uvjeti života. Metode podučavanja: teorijska. M. dr. Part I (Chapters 113) Freeman. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. tercijarna i kvarterna struktura.Tymoczko. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. Flögel i suradnici. FBF. dr. mehanizmi enzimske katalize. 2001. pokretačka sila bioreakcija. Biochemistry.M. Lipidi i membrane (masne kiseline. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. klasifikacija enzima. 2001. polazeći od studija 85 . ISBN 953-6256-12-6 3. Oxford University Press. doc. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. primarna. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. Stryer.energetska valuta. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. modularna građa.Berg. poglavlje: Stanična kemija. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. brzina enzimske reakcije. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). neproteinski biokatalizatori-ribozimi). Ugljikohidrati. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. 2001. "Biokemijski praktikum I". Scripta Biochemica. informacija. svojstva vode. energetika transmembranskih procesa). funkcionalne i strukturne domene. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. u primjerenom opsegu. struktura i funkcija membrana). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. izoenzimi. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. L. sc. sc. stanični koncentracijski odnosi. G. glikokonjugati i glikokaliks. tipovi jednostavnih i složenih lipida. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. godina Semestar: 3. Flögel i suradnici. molekularni pristup. J. zimogeni. Oxford 1987. klasifikacija proteina. inhibicija. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. svojstva biomakromolekula: usmjerenost.

izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamičkih. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. dr. Martin. Chun (Ilustrator). Preporučena literatura: 1. P. R. Oxford University Press 2000. određivanje pKa vrijednosti. Ivan Kosalec. primjerice elektrodni fenomeni. 6. Atkins. H. S. hidrofobna interakcija. unutarnja energija. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava.). (ili izdanje 1998. godina Semestar: 3. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. J. Physicochemical Principles of Pharmacy. Florence and D. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. kemijski potencijal. H. B. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. zeta potencijal. P. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. sc. Physical Chemistry. M.. fenomeni. članci.. 2002. metode priprave i proučavanja koloidnih sutava. imunologije. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. 4 ed. spektroskopije. Applications in the process industries.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. Oxford University Press 2002. pojmovi. A. Oxford. kemijske kinetike. 1993. fizioloških i biokemijskih osobina.primjerenih osnova termodinamike. Metode podučavanja: teorijska. Lea & Febiger. spektroskopskih. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. sc. emisijske spektroskopije. Editor. Everett. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. HPLC i GC metode). Sandmann (Editors). A.A. koagulacija koloidnih sustava. prvi i drugi zakon. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen 86 . Ross. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. Williams. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). pH-metrijske. D. Basic Principles of Colloid Science. Rice and J. Macmillan 1994. The Royal Society of Chemistry. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Colloid and Surface Engineering. Gibbsova slobodna energija. entalpija. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika.. raznolike primjene i sl. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. Butterworth-Heinemann Ltd. kinetičkih. doc. M. Physical Chemistry. i 4. McGraw-Hill. R. Bustamante. adsorpcija. 7.S. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. 5. aktiviteti. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja.W. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. A. 1994. IR spektrometrija. Amiji. Applied Physical Pharmacy. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. konduktometrijske i amperometrijske titracije. 4. zakoni i metode. A. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. Cambridge 1994. potenciometrijske redoks. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. 3. elektrokemije i koloidne kemije. dr. C. Attwood. antigene strukture. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. T. gljivica i parazita. Berry.

građa ribosoma i rRNA. 9. Winn. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. Zagreb. Zagreb. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. Allen. 1980. kromosomi i geni.. S. S. β-oksidacija masnih kiselina. Merkur A.A. 1992. Stanična bioenergetika. 11. 1997. dr. Jr. J. Duraković: Opća mikrobiologija. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. W.C. Glikoliza. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. Replikacija DNA. Schreckenberger.5 Ime predavača: prof. Zagreb. dr. D. Medicinska naklada. 5. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. biokemija i genetika mikroorganizama). kolesterola i steroidnih lipida. Zagreb. J. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. S. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). ribonukleotida i deoksiribonukleotida. i 5. šećera. C. B. T. 4. serološkoj dijagnostici. kolagen. Wm. Ožegović. PTI Zagreb. Zagreb. H. 1994. Lippincott-Raven Publ. Brown Publ. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. Lj. sc. Informacija u biološkim sustavima. L. organizacija genoma. godina Semestar: 4. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). V. Zagreb. 10. Melnick.. biosinteza triacilglicerola. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih gram.L.pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. Dubuque. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. W. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije.C. transport iona. Jug. 2001. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina.D. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. 1996. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. 3. glicerofosfatida. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. 8. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. Klein: Microbiology. Genetička šifra i odnosi gena 87 .genetička uloga. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Richter: Medicinska parazitologija. E. Školska knjiga. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. Zagreb. Weisglass: Medicinska bakteriologija. Madić. E. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih proteina: hemoglobin. Preporučena literatura: 1. ciklus ATP. B.. biosinteza masnih kiselina. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. polisaharida. lipida i nukleinskih kiselina. Greške u DNA i njihov popravak. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. M. S. patogena.A.ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Koneman. N. prof. P. Broj ECTS bodova: 2. sc. Karmela Barišić.M. Prescott. Hajsig. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. proteini izvanstaničnog matriksa.: Diagnostic Microbiology. Naglić. Kalenić. DNA . hema. 6. elastin. Konformacije DNA. 2. Jumena. 7. sc. 1995. i 3. Presečki i suradnici: Virologija. Janda. biologiju (fiziologija. Medicinska naklada. Jawetz. 1993. Školska knjiga. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. svojstvima i proizvodnji vakcina. ciklus limunske kiseline. mikoplazmi. 1984. Harley. Iowa. E. tijek i hormonska regulacija. Pakiranje DNA i histoni. Školska knjiga. mioglobin. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. prof. Školska knjiga. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. D. Medicinska naklada. struktura. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. 1987. 13. Školska knjiga. 1989. Zagreb. J. Tihana Žanić Grubišić.B. E. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola.5 + 7 = 9.P. 12. Philadelphia. aminokiselina. dr. vjernost replikacije.D. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. Z. 2002. 2002. Zagreb. W. Brudnjak: Medicinska virologija. Zagreb. Kršnjavi: Medicinska parazitologija.

Zagreb. 2005. humoralna i stanična (celularna) imunost. 1994. Medicinska naklada Zagreb.. Metode podučavanja: teorijska. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Patofiziologija. patogeneze. Imunologija (šesto izdanje). stanice. Broj ECTS bodova: 4. i novija izdanja.stanice. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. JL Tymoczko. S. PF dišnog sustava. Laboratorijske metode: metode za razdvajanje stanica. 3. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. 2003. 5. Robins. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . 3. L. Preporučena literatura: 1. Školska knjiga.i proteina. Wiley & sons. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. 2002. autoimune bolesti. komunikacijske molekule (citokini. 2003. Čulo F. Metode podučavanja: teorijska. 4. PF bubrega.5 + 2. L. 2002. preradba i predočavanje antigena. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon.5 Ime predavača: prof. kemokinin. metode za određivanje stanične imunosti. Sinteza proteina. Andreis I. Stečena (adaptivna) imunost .L. Gamulin i sur. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sustav HLA. Kujundžić i sur. Saltsman. 2003. PF probavnog sustava. imunološka preosjetljivost. PF kardiovaskularnog sustava. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. B. adhezijske molekule). 2. Preporučena literatura: 1. 1991. Lippincott Williams & Wilkins. PF imunosnog sustava. 88 .efektorski mehanizmi.aktivacija imunološke reakcije . 2002. efektorski mehanizmi. Grčević D. Pregled kliničke imunologije: imunodeficijencije. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Višnjić D. Smith. PF bolesti metabolizma. Freeman. Preporučena literatura: 1. Stryer: Biochemistry. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Regulacija imunosne reakcije. Zagreb. molekularni "uzorci" koji se prepoznaju. godina Semestar: 4. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry.osnovni principi regulacije metabolizma. Marušić M. dr. Taradi M. dr. JM Berg. Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. 2004. Osnove patologije. G. S. Philadelphia. Interna medicina (3. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. New York. metode za detekciju antigena i antitijela. Školska knjiga. Medicinska naklada Zagreb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II Sadržaj predmeta: Pregled opće imunologije: imunosni organi.. fifth edition. Branko Malenica Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije. transplantacijska i tumorska imunologija.5 = 7 Ime predavača: prof. M. Broj ECTS bodova: 3. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Medicinska naklada. Klinička patofiziologija. i 5. Berg. metode molekularne genetike. Batinić D. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. FBF Zagreb. J. Vrhovac i sur. Značenje introna i eksona. Prirođena imunost . New York. sc. Predočne stanice. godina Semestar: 4. Osnove patologije. i 3. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik IMUNOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. J. C. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: MB2-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. K.strategija i mehanizmi. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. 2. kliničke slike. Stryer: Biokemija. 4. receptori. i dopunjeno izdanje). New York. Freeman.. Integracija biokemijskih procesa u stanici . a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. A Clinical Approach.

Zergollern Lj i sur. Barišić I.5 Ime predavača: prof. 5th ed. Walport M. Broj ECTS bodova: 2. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala. Školska knjiga.2. Zagreb: Školska knjiga 2. 1991.. i sur. dr. godina Semestar: 4. 89 . prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti. populacijskim screening programima i znanstvenim istraživanjima. Broj ECTS bodova: 3. Barišić I. Travers P. 2004. sc. poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip. metodama njihove dijagnostike i prevencije.the immune system in health and disease. Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze. U: Zergollern Lj. Preventive management of children with congenital anomalies and syndromes.). kao i primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici. Pober SJ. U: Mardešić D. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti. Wilson GN. liječenju. 2000. izd. preventivnim postupcima (genetičko savjetovanje. 2005.5 Ime predavača: prof. Roitt′s Essential Immunology (10th edition). Medicinska genetika 2. Preporučena literatura: 1. Medicinska genetika 1. Upoznati će se s tipičnim kliničkim slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja. Practical genetic counselling.1-63. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Abbas KA. načinima na koji one nastaju i kako se prenose. Pedijatrija. Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim činiocima. Lichtman HA. 2000. normalan i poremećen intrauterini razvoj. te podjela i nomenklatura kongenitalnih anomalija. Biti će objašnjeni načini nasljeđivanja kromosomskih. 4. Prevencija genetičkih bolesti. monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipični oblici nasljeđivanja (dinamičke mutacije. i sur. citogenetičke. sc. U: Zergollern Lj. Schlomchik JM. Milena Jadrijević Mladar-Takač Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s farmakoterapijskim skupinama lijekova. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike Sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju s osnovnim principima humane genetike. uključujući uzimanje osobne i obiteljske anamneze. Ingeborg Barišić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike . i sur. metodama dijagnostike nasljednih bolesti (biokemijske. Zergollern Lj. kliničkom evaluacijom. WB Saunders Com. prevenciji nasljednih i prirođenih poremećaja. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 5. Harper PS. Cambridge: Cambridge University Press. mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr. Osnove humane genetike. Immunobiology. genski upis. U: Zergollern Lj. Delves PJ. Mardešić D. Zagreb: Školska knjiga 2. Zagreb: Školska knjiga 1994. Philadelphia – London . Medicinska genetika 1. dr. čimbenici koji na to utječu. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim populacijskim istraživanjima. New YorkLondon. godina Semestar: 4. 3. Blackwell Science Inc. Studenti će se upoznati sa suvremenim pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim poremećajima. 7. screening programi. Garland Science-Churchil Livingstone. 2000. Janeway Ach Jr. 1991. Kromosomske abnormalnosti. Cellular and Molecular Immunology. 2001. skripta 2005. Razvoj humane genetike u posljednjim desetljećima.. 4. Oxford: Butterworth-Heinemann. Metode podučavanja: teorijska. 3. 6. 2. i sur.Toronto. uniparentna disomija. molekulske). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. London-Paris-Berlin. Na primjerima će se obraditi etičko-pravna pitanja genetičkog testiranja. Roitt IM. prenatalna dijagnoza).345-364. Predmet obrađuje normalnu građu genoma čovjeka. U sklopu populacijske genetike upoznati će se s HardyWeinbergovom jednadžbom i čimbenicima koji na nju utječu. izd. kao i s primjenom ovih principa u kliničkoj praksi.180-204. 5. Cooley WC.1-90.

Otkriće lijekova. prof. 4.Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki. Antihistaminici. Easton Pensylvania. Sadržaj predmeta: Uvod u farmaceutsku kemiju. Oxford. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. A. L. Antidijabetici. 7. S. Perkin Elmer Inc. 3. Rendić) 2. Od koncepta lijeka do tržišta. Spektroskopske metode analize. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. elektrogravimetrija. Olmsted III i G. sc. Lipincott Williams & Wilkins. M. Vitamini. 2. Remington’s Pharmaceutical Sciences. ionselektivne elektrode. Suvremeni pristupi u istraživanju novih lijekova. M. Lijekovi u terapiji gihta. Ekspektoransi. antiprotozoici). SAR/QSAR. Stutgart. Antimigrenici. Antiparkinsonici. potenciometrijske titracije. 6. Preporučena literatura: 1. 5. 6. hrv. diferencijalna pretražna kalorimetrija. 1996 4. Diuretici. uvod. Antihemoragici. 1999. D. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. izd.. Lijekovi u liječenju infektivnih bolesti (antiseptici i dezinficijensi. Hormoni. Antianemici.). Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. 1. razumijevanje mehanizama djelovanja. Scientific Publishers. 1996.) Mack Publishing Company. 3. Antitusici. termogravimetrijska analiza. Kerber: Concepts. sc. godina Semestar: 4. West i F. J. M. C. Lijekovi za snižavanje razine triglicerida i kolesterola u krvi. ed. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. Akadémiai Kiadó. Oxford. Oxford University Press. 2002. Lijekovi s učinkom na srce. Antivirotici... uvod. D. Beaty i J. izd. 2001. Holler: Osnove analitičke kemije. Krv i krvni proizvodi. Parasimpatomimetici. Skoog. Eikozanoidi. Atkins i J. sc. Louis. Williams: Chemistry The Molecular Science. Školska knjiga. UV-Vis spektrofotometrije. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. UV-Vis spektrofotometrija. nuzdjelovanja i kontraindikacija lijekova u kliničkoj uporabi. Jadrijević-Mladar Takač & prof. 6. diferencijalne pretražne kalorimetrije. 90 . Antihelmintici. D. Elementi u tragovima. Nikola Kujundžić. zamjene za krv i plazma ekspanderi. London. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Patrick. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. R. 31st Ed. Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects. 5. D. J. Budapest. Blokatori beta-adrenergičkih receptora. Pomoćne tvari. Lemke (ed. D. Martindale – The Extra Pharmacopoeia. antibiotici. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. Analgetici i antiinflmatorici. dr. Simpatomimetici.. sulfonamidi. G. Antimuskarinici-parasimpatolitici.. izd. Termoanalitičke metode. Strukturni i fizičko-kemijski čimbenici u djelovanju lijekova. dr. primjenom: elektrogravimetrije. D. 1990. Anestetici. Kontrastna sredstva u dijagnostici. Preporučena literatura: 1. Wm. Williams. Brown Publishes. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. (A. New York. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry. Lewis. 1985. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. Medicinal Chemistry. dr. Antihipertenzivi. 2002. A. Dubuque. The Pharmaceutical Press. Shelton. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. 5th Ed.. Antituberkulotici. Masne kiseline. dr. T. 2002. St. Mišićni relaksansi. Farmaceutska kemija – interna skripta (doc. Klasifikacija lijekova. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Citostatici. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. P. Bios Scientific Publishers Ltd.1994.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: MB2-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Havas: Ion. 1996. Zagreb. Psihofarmaci. uvod. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na probavni sustav. Elektrokemijske metode. Medfarm.. Antiepileptici. Dizajn i primjena prolijekova. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. E. Genaro. indikacije. engl. J. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. CT. Mosby. sc. Antimikotici. 18th Ed. Antikoagulansi.

A textbook. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. pregrađivanja). te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. 5. 1974. L. E. Kellner. Blackwell Science. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Widmer (ur. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. WileyVCH. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. spektroskopiji. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. uključujući termodinamičke i kinetičke. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. Chichester. Weinheim. dr. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. godina Semestar: 4. Pine (preveli I. Preporučena literatura: 1.. Basic One. vitamini. 10. vakuum ultraljubičasto. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. dr. Pretsch i drugi (preveli Z. 4. sc. Organska kemija. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. Morrill. urin). kinetici.5 Ime predavača: prof. 1994. 1998. Weinheim. godina Semestar: 4. Bregovec i V. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. Mermet. C. Fifield i D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: MB2-49 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Berlin Heidelberg. R. Sadržaj predmeta: Predavanja: Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. mikrovalovi. R.). Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u 91 . IR. John Wiley & Sons. izd. 1H-NMR. doc. Žinić). Silverstein. M. Ellis Horwood. Oxford. steroidi. Rapić). New York. G. NMR i ESR spektroskopske tehnike. IR. lijekovi).. 8. 2000. promjene konformacija.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. Wiley-VCH. M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: MB2-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Metode podučavanja: teorijska. C.7. Springer-Verlag. Meić i M. Broj ECTS bodova: 2. T. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. M. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. IR. sc.-M. Stanley H. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. Zagreb. UV. 2. 2000. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. sc. CD. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bassler. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II.): Analytical Chemistry.. Otto i H. Broj ECTS bodova: 2. UV-VIS. Timmins. 1998. J. Spectrometric Identification of Organic Compounds.5 Ime predavača: prof. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. krv. SKTH/Kemija u industriji. Zagreb 1982. Školska knjiga. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Friebolin. J. F. Ford i P. Stanko Uršić. 9. 3. 1989. Inc. H. W.

. Macmillan 1994.H. Preporučena literatura: 1. Simončić. mikotoksini).S. godina Semestar: 3. antibiotici. Preporučena literatura: 1. T. nastajanje. Kontaminanti u prehrambenom lancu . ambalaža kao sastavni dio namirnice. Pearson-Prentice Hall (Longman). P.W. Applications in the process industries. B. Partridge. Oxford. Rice and J. ekološki pojmovi. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. The Royal Society of Chemistry. Barbat.otopini i koloidnom sustavu. Zdravstveni aspekti ekologije. R. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Zagreb.Atkins.utjecaj na zdravlje čovjeka. 1994. Danijel Ljubas.A. S. T. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. godina Semestar: 3. Valić. sc. Oxford University Press 2000. 2001. Williams. Zagreb. utjecaj na zdravlje.. Šobot. i suradnici. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2.. Austin. Mikroelementi kao kontaminanti. Procjena rizika. Ross. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. vibracije). Ugroženi elementi okoliša atmosfera. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. R. azbestoza. J.. procjena rizika. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. 1987. rak kože. Utjecaj čovjeka na okoliš. Zagreb 1993. Ftalati (vinil omekšivači). Koncept održivog razvoja. Physicochemical Principles of Pharmacy. 21. izloženost ljudi. Colloid and Surface Engineering. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. Cambridge 1991. Butterworth-Heinemann Ltd. 4. Školska knjiga. 92 . Berry. Edinburgh 1995. O. Ivana Vinković. hormoni.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. 3. D. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. Toxicants and Undesirable Food Constituents. A. Editor. F. HarperCollins Publishers. dječje igračke. podjela. djelatnost čovjeka. kadmij. A. Richardson. 2. M. 4. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. S. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. Ekološki koncept zdravlja.P. Silikoza. Matas.Lowry and K. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. Medicinska naklada. Fizikalni faktori mikroklimatski. medicinski pribor). Utjecaj tehnoloških procesa. (Ed. prirodni procesi. 221-223 (separat) 6. Oxford University Press 2002. Attwood.S.sredstva za čišćenje). Teški metali . (1998). Faktori okoliša i zdravlje. IR. 3. N. mehanička energija (buka. tlo. 7. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. Ekološki otrovi. dr. 5. Physical Chemistry. živa. New York.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. Stanko Uršić. Physical Chemistry. Ekološki leksikon. C. 1985. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. Aditivi u namirnicama. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. 7. Physical Organic Chemistry. veterinarski preparati. primjena (dječje igračke. Isaacs. makroklimatski. i suradnici: Zdravstvena ekologija.: Zaštita okoline danas za sutra. Chem. 8. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: MB2-53 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2.. ili novija izdanja) 2. Đikić. Beck. A. D. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . 1998. sekundarni standardi. glavni urednik Springer. R. voda. u: Zapsalis. M. kancerogenost. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5.A. 2001. V.kozmetički preparati. Florence and D. Pušenje i rak.olovo. toksičnost. Davies. Valerije Vrček. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. John Wiley and Sons.

GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Čepelak. 5. IgA. Matulić. Zagreb. IgD. dr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKALNA BIOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Zagreb. Kvalitativne tehnike u gelu.5 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. Dodig. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa. funkcija. Uloga reakcije avidinbiotin. 1997. 2001. IgE. sc. Male D: Immunology. Taložne reakcije. Standardizacija standardizacija in vivo i in vitro testova. Epitopi. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Antitijela namijenjena imunokemijskoj analitici: proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih protutijela. 2006. lektinski. Scripta ad usum privatum studentorum.5 Ime predavača: prof. Bioetika i biomedicinske znanosti. Metode podučavanja: teorijska. Ana Stavljenić-Rukavina. Utjecaj temperature. S. Sekretorni imunoglobulini. Afinitet. Preporučena literatura: 1. Bioetika. Zagreb. Taradi M: Imunologija. 2006. Zagreb. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. vrste. London. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. Citokemijske i histokemijske metode. Broj ECTS bodova: 2. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. T. Komplement . Prednosti i nedostaci biljega (izotopi. Odnos etike i biotehnike. sc. Andreis I. T. Reakcija antigen-antitijelo. Imunokemijske metode: pregled i svojstva. dr. Paratopi. Heterogenost antitijela. referentne vrijednosti. alternativni. 3. GK 3. Zagreb. Preporučena literatura: 1.struktura. Kvantitativne tehnike u gelu. 2. Tehnike s obilježenim reagensima. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Imunologije. enzimi. S. Cijepljenje . I. Štraus. Izravne tehnike u otopini. 2006. godina Semestar: 5. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Imunologije Sadržaj predmeta: Antigen . fluorofori. Zagreb. luminscentni biljezi). GK 4. Slavica Dodig Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese povezane s imunologijom. 2001. Zagreb 2. energetski zahtijevno. 1997. Zagreb. sc. Standardizacija dijagnostičkog postupka optimizacija. Hapteni. dioba i temeljna načela.Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Matulić. Bio-čip tehnologija u imunokemiji. Imunizacija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. definicija. Dodig: Astma. Dobri i loši antigeni. Čulo F. 2004. Roitt I. B. vrste. T. Božidar Štraus. Medicinska naklada. Metodologije etičke argumentacije. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Broj ECTS bodova: 4. 2004. izd. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i iz Fizikalne kemije II 93 . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IMUNOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3.struktura. Povijest. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Antitijela . validacija. Imunoglobulinski razredi i podrazredi: IgG. B. Alergeni. Sile vezanja kompleksa antigen-antitijelo. Avidnost. Krvne grupe AB0. osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini. Matulić. Medicinska naklada. Medicinska naklada. Antiidiotipska antitijela. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. IgM. 4. pH i koncentracije soli na afinitet. Rh antigeni. Putovi aktivacije: klasičan. Matulić. Konstanta ravnoteže. kliničke.svojstva. Opremanje laboratorija za imunokemijske analize. T. 6. dr. neravnotežno stanje te termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. Protočna citometrija. Brostoff J. godina Semestar: 5. Bioetika. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao ustaljeno. Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Mosby. Marušić M.

Dumić: CD s predavanja 2. Addison Wesley Logman Ltd. Preparativna biokemija. J.. Energetski i reduktivni potencijal stanice. Fundamental Laboratory Approaches for Biochemistry and Biotechnology. Zagreb. Ionizacija aminokiselina. 1996. M. Razine regulacije enzimske aktivnosti. dio. Flögel. Suvremene metode analize DNA. A. Bioenergetics at Glance. Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed. Difuzija. Ninfa and D. Elektroforetske metode. Analitička biokemija. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. Sedimentacijske metode.J. Energija aktivacije. 1999. Preporučena literatura: 1. Fundamentals of Enzyme Kinetics. Preporučena literatura: 1. D. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove. F. Jones.. Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. Svrhovitost kvarterne strukture. London. B. Microarray tehnologije. Maravić i S. Dinamika proteinske konformacije. Ionizacijska svojstva vode. Nosači elektrona. Harris. E. Uloga ATP. 2003 (ISBN 953-6256-10-X) drugo izdanje 3. Preduvjeti: Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Flögel. Integralni pogled na bioprocese. G. Potencijal prijenosa skupine. 2001. M. Flögel i sur. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: prof. i 6. Kulture stanica i tkiva. Biokemijski potencijal i ravnoteža. Ionska jakost. 2003. Višestruke ravnoteže i alosterički efektori. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta. Weyers. Imunokemijske metode. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. drugo izdanje 2. 4. Scripta Biochemica FBF Zagreb. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. i II. Kristalografske metode. Jednadžba brzine u ustaljenom stanju. Enzimske tehnike. Kromatografske metode. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Analiza i prezentacija rezultata. A. Nanotehnologije. olakšanog i aktivnog transporta. Fizikalna biokemija I. ISBN 1-891786-00-8 6. Mikrokalorimetrija. godina Semestar: 5. Transport tvari kroz biološke membrane.Sadržaj predmeta: Stalan protijek energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke i preparativne biokemije I i iz Fizikalne biokemije. D. sc. Multienzimski kompleksi. Biološko značenje metastabilnosti. Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. ISBN: 0-8053-3111-5 5. 1998. molekularno-bioloških i analitičkih metoda i postupaka. Scripta biochemica. Spektrometrijske metode. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula. G. Masena spektrometrija. R. J. Fitzgerald Science Press. Evolucijski opitimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. 2003 (ISBN 953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2. Boyer. Biokemijski praktikum II – Fizikalna biokemija. Načela pasivnog. H. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sadržaj predmeta: Izvori i priprema biološkog materijala. Modern experimental biochemistry. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska. dr. Radioizotopne metode.P. iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II. M.. Određivanje primarne strukture makromolekula. Dumić. Namjenska particija energije. R. Metode podučavanja: teorijska. Elektrokemijske metode. Practical skills in biomolecular sciences. Oksidativna fosforilacija. praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih. ISBN: 0-130-45142-8 4. Dabelić.A. Učinak temperature i ionske jakosti. 2003. Teorija prijelaznog stanja. Biokemijski praktikum II. Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke i preparativne biokemije I. Blackwell Science Ltd. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti. Reed. Oxford. 2nd ed. J. Usmjerenost bioloških procesa. Oksidoredukcijski procesi.Cornish-Bowden. Portland Press. Lauc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-24 94 . Višesupstratne reakcije. Ballou.. Volumen stanice. Enizimi: vezno i katalitičko mjesto. Konzervacija funkcionalnih domena. M. ISBN 953-6256-10-x 3. Kiselobazne ravnoteže homeostaza H+-iona.

Hipoglikemija. Sadržaj predmeta: Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički. transudatima. urati. metode određivanja. i sur. dr.B. Darmstadt. gama-glutamil transferaza. Kaplan LA. lipaza. Broj ECTS bodova: 4. kloridi.Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. poremećaji. i 6. sc. doc. proteini u krvnoj tekućini. Preduvjeti: Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II. lipoproteini. 1997. poremećaji. akutne i kronične komplikacije.nastanak. Mosby. III prerađeno izdanje. puferski sustavi. 1998. alanin aminotransferaza. priručnik. prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 5. Preporučena literatura: 1. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. referentni intervali. pretražni materijal. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. prof. transport i korištenje. Zagreb 1992. Proteini: promet i bilans dušika. dr. Jagarinec N.. Mirna Sučić. metode određivanja i poremećaji. 2. Git Verlag GMBH. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. natrij. kolesterol. analitički i poslijeanalitički čimbenici. Flegar-Meštrić Z. dr. glikirani hemoglobin i fruktozamin. Mikroelementi: željezo i bakar apsorpcija. 2000. šećerna bolest.5 = 9 Ime predavača: prof. Poremećaji u metabolizmu galaktoze. 9. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih. poremećaji. osiguranje kvalitete. Ashwood ER. alkalna fosfataza. poremećaji. metode određivanja. nasljedni i stečeni poremećaji. Pesce AJ. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. tehnike. aminokiseline. Samples: from the patient to the laboratory. metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. eksudatima . Enzimi: enzimi u serumu. amilaza. organ specifični enzimi. ostalih tekućina i ekskreta. amonijak. Ivana Čepelak. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Medicinska biokemija. sc. metode određivanja. Philadelphia. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu. poremećaji.5 + 8 = 11. Zagreb. London. 1996. Medicinska naklada. udio dišnog sustava i bubrega u određivanju kiselinskobazične ravnoteže. Burtis CA. kreatin. kisela fosfataza. razgradnja. Kazmierczak SC. voda. Pannall PR. Tietz textbook of Clinical Chemistry. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije I. dr. kalcij. Renata Zadro 95 . metode određivanja. 1992. mjere i jedinice. sc. instrumenti i automatizacija. Narayanan S. kreatin kinaza. Guder WG. 4th edition.5 Ime predavača: prof. propisi. nastavni materijali s predavanja (CD) 7. metode određivanja. Broj ECTS bodova: 3. sc. testovi opterećenja. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. metode određivanja. hemoglobini i metaboliti. Zagreb 1997. položen ispit iz Humane i populacijske genetike i iz Imunologije. laktat dehidrogenaza. Medicinska naklada. poremećaji. likvoru. izoenzimi. godina Semestar: 5. József Petrik. magnezij. i sur. fosfolipidi. 5. litij. Zawta B. W. Metode podučavanja: teorijska. 8. apoproteini. mokraći. trigliceridi. Štraus B. Štraus B i sur. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Zagreb. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke biokemije I i iz Biokemije II. biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Metaboliti s dušikom: ureja. Saunders Company. aspartat aminotransferaza. Zilva JF. Školska knjiga. 4. 6. 2003. funkcija. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. testovi. proteinske vrste metode određivanja. Medicinska naklada. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HEMATOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. kreatinin. i 6. 3. metode određivanja. Porfirini. fruktoze i glikogena. sc. fosfati. Wisser H. Juretić D.5 + 4. kalij. Medicinska biokemija.

Bolesti granulocita i monocita. Zagreb. genske knjižnice. protusmislene RNA i DNA. klinički i laboratorijski pokazatelji anemija. mutageneza. GMO. matične stanice i održavanje zrelog 96 . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: MB2-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. prof. stečeni poremećaji trombocita. točke staničnog ciklusa. položen ispit iz Biološke kemije. uvođenje DNA u stanicu domaćina. T i B limfociti. Stanični i humoralni imunitet. Eozinofili i bazofili. McKenzie SB. makrofagi. citokini i kemokini. Funkcija eritrocita. kloniranje čitavih organizama. Northern i Western blot. citokineza. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. NK stanice. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. mejoza i oplodnja. Sadržaj predmeta: Organizacija krvotvornog sustava. Imunodeficijencije. Limfopoetski sustav. ELISA. dr. Podjela anemija. pokretni genetički elementi. sustav komplemenata. vezikularni transport. 1996. konstrukcija rekombinantnih vektora. dr. trombocitoze. Megakariocitopoeza. Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije I. enzimi. Textbook of hematology. 2. i sur. Hemolitičke anemije. Granulocitopoeza. organizacija kromosoma.Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i funkciji hematopoetskog i limfopoetskog sustava. mjesno specifična rekombinacija. Preporučena literatura: 1. eritrocita i trombocita. Splenomegalija i hipersplenizam. Labar B. bolest teških lanaca. o funkciji leukocita. Školska knjiga. Golgijev aparat. ER. hemoglobin. Waverly Company. Metabolizam eritrocita. kontrola. megaloblastična i druge makrocitne anemije. eritrocita i trombocita. Bolesti limfocita. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. Monocitopoeza. nekodirajuća DNA. SOS-odgovor. matične hematopoetske stanice. adhezijske molekule. Bolesti matične hematopoetske stanice: aplastična anemija. Diferencijacija hematopoetskih stanica. paroksizmalna noćna hemoglobinurija. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. te naučiti kliničke i laboratorijske pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. proizvodnja rekombinantnih proteina. Bolesti trombocita: trombocitopenije. Hipoproliferacijske anemije. amiloidoza. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. second edition. vektori i strategije kloniranja. Zloćudne bolesti mijeloidnih stanica. sc. regulacija i regulatorne molekule. funkcija B12 i folne kiseline. Metode podučavanja: teorijska. Anemije zbog poremećaja u sazrijevanju: sideropenična anemija. mitoza. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. Kronična limfocitna leukemija. akutne limfatične leukemije. funkcija trombocita. Gordana Maravić Vlahoviček. smatanje i dorada proteina. makroglobulinemija Waldenstroem. trombocitopatije. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Kronične mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije. sekvenciranje DNA. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. lizosomi. Zloćudne bolesti limfocita. Williams and Wilkins. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije I. Hauptmann E. Southern. funkcija i metabolizam monocita. godina Semestar: 6. DNA-mikročip. željezo i metabolizam željeza. 1998. Dijagnostika povećaog limfnog čvora. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. Eritrocitopoeza. SSCP. AIDS. monoklonalna gamapatija. maligni limfomi. akutne mijeloične leukemije. FISH. Preduvjeti: Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. funkcija i metabolizam. Stanični ciklus: faze. stanično kretanje. funkcija i metabolizam granulocita. Multipli mijelom. razvoj novih lijekova i terapija. Transplantacija alogenih i autolognih hematopoetskih stanica. Hematologija. popravak. citomorfologija eritrocitopoeze. Metode molekularne biologije: PCR. inaktivacija gena. Infektivna mononukleoza. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. signalni sljedovi.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Medicinska Naklada. 5.). viroidi. J. l. replikacija. hormonski pripravci (kontraceptivi. osnovna načela farmakodinamike .. 4. antiaritmici. morfologija.. dr. laksativi. antidepresivi. 6.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu.M.. bioraspoloživost. imunosupresivi i antialergici. G. zaštita od sunca itd.. l.. 2nd ed. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). antidiaroici.W. psorijaze. Zatim. fibrinolitici i eritropoetin). Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom. Stanično signaliziranje: vrste signalnih molekula i receptora.. blokatori Ca-kanala. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. Blackwell Science. G. Nicholl.tkiva. citostatici.. Gornik. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. spazmolitici. klasifikacija. Medicinska Naklada. Preporučena literatura: 1. regulacija apoptoze. f. 2004. Lauc. androgeni i antiandrogeni. Cambridge Univeristy Press. autonomnog živčanog sustava (l. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. J Geber. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 2001.5 + 9 = 11. i 4. prioni.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. 6th ed.. antituberkulotici. antimikotici. Rak: nastanak i uzroci raka. f. respiratornog sustava (antiasmatici. anestetici. Zagreb. Maravić. Lauc. R. Principles of Gene Manipulation. and Old. antikoagulansi. anoreksici. Šupraha. CD s predavanjima 2. liječenje migrene. antimikrobni lijekovi (antibiotici. imunoserumi. S. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. i 7. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. Dumić. Zagreb. Maravić. antiprotozoici i anthelmintici). oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. koronarni vazodilatatori. T. Opće principe farmakologije čine: 1. Cooper. za opstruktivne bolesti dišnih putova. Dabelić. hipolipemici). glukokortikoidi. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. godina Semestar: 6. Marcelić. ISBN 953-6256-45-4. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. tumorski virusi. sc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. f. prolaz kroz stanične membrane. gonadotropini. krvotvornih organa i krvi (antianemici. inhibitori prolaktina. J. T. Molekularna biologija – praktikum. onkogeni i tumorski supresorski geni. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. antipsihotici. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena..M.E. S. antitusici i ekspektoransi).5 Ime predavača: prof. osnovna načela farmakokinetike . Grupa autora: Medicinska farmakologija. Urednici: M Bulat. Cox i Sincler: Molekularna biologija. 2004. izdavač: Medicinska naklada. imunoglobulini. antiparkinsonici. R.djelovanje lijekova. 1999.. R. estrogeni. G. receptori. Broj ECTS bodova: 2.. antiepileptici i anksiolitici). kalcitonin). molekularni mehanizmi. S. S. Dumić. Virusi: genetički materijal. Potom. 3. Zagreb. imunostimulatori. metabolizam i eliminaciju. l. 97 . propulzivi i digestivi). Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. antihipertenzividiuretici. progestageni. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. Preporučena literatura: 1. 2003. glukagon. interferoni. bifosfonati itd). primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. i Hausman.. G.. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. veličina. raspodjelu. antiflatulani. Twyman. Primrose. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. antivirotici. antiemetici. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. O. Stanica – molekularni pristup. 2003. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. Zagreb. f. Z Lacković. 2. putovi prijenosa signala. An introduction to genetic engineering. antipiretici. D. Scripta biochemica. protuupalni lijekovi.B. Metode podučavanja: teorijska. G.

slobodni radikali i toksikologija.K. Oxford University Press. transportnim i dr. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. Metode podučavanja: teorijska. dr. ksenobiotici). reaktivni kisikovi spojevi. Broj ECTS bodova: 1. 47. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. primarni. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu. slobodni radikali i bolesti pluća. 5. 3. Halliwell B. Čepelak I. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. reaktivni spojevi dušika i načini njihova djelovanja. čestice. Moore: Pharmacology. kompleksacijskim. aging and disease. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. slobodni radikali u organizmu. Broj ECTS bodova: 2. te o njihovoj specifičnoj ulozi u patogenezi bolesti. Free Radicals in Biology and Medicine. 5. 2. Oxford. Knight JA. Zagreb-II/2004. Slobodni radikali – metabolizam i toksičnost kisika. godina Semestar: 6. American Association for Clinical Chemistry . antioxidants.2.1999. izdanje. metode procjene oksidacijskog stresa. dr. 2004. Ritter.P Rang. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. detekcija slobodnih radikala: EPR spektroskopija sa spinskim stupicama. M. and Gutteridge JMC. 2004. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. posredna detekcija (detekcija produkata radikalnih reakcija). Aufgabe. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. fifth edition. Unutar kolegija. konstruktivnu obradu znanstveno-stručnih članaka koje odabire voditelj predmeta. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI Šifra predmeta: MB2-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. fotokopije znanstveno-stručnih radova objavljenih u literaturi Metode podučavanja: teorijska. Dale. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: MB2-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. antioksidansi u prehrani. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. izdavač: Medicinska naklada. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. Free radicals. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. skripta za studente. Student će steći znanja o slobodnim radikalima i antioksidansima u i izvan organizma. reakcije. 2003. 4. J. sc. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata iz patofiziologije u smislu značenja oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u organizmu. antioksidansi kao nadomjesna terapija. sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi mehanizmi djelovanja. P. kemijska svojstva slobodnih radikala: elektronska struktura.M. Seminari: uključuju samostalnu. izdanje. sc.5 Ime predavača: doc. 2001. 6. nastavni materijali s predavanja 3. alkohol. oksidacijski stres i programirana smrt stanice. H. 2001. slobodni radikali u procesu aterogeneze. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. slobodni radikali i alkoholizam. 2003. prijelazni metali.M. lijekovi. 2004. slobodni radikali u procesu karcinogeneze.5 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1. Ernst Mutschler.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu semimarskih radova. Churchill Livingstone. interni priručnik Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju. transport nesparenog elektrona u homogenim i heterogenim tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj strukturi. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom 98 . godina Semestar: 5. 4. 8. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Slobodni radikali i okoliš (atmosferski zagađivači. 4. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav.

Klonalni rast i preživljavanje stanica. ionske jakosti. odabrana poglavlja 2.metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Handbook on Metalloproteins. Ikić D. . Različite obitelji transportnih proteina. Darnell J. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Asinkrone i sinkrone populacije stanica. Siegel. Kulture stanica u dijagnostici (određivanje citokina). dr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Istražit će se molekularni mehanizmi uključeni u prijenos signala i mogućnosti moduliranja signalnih putova u terapijske svrhe. 2001. Sastav medija i seruma. (1997): Molecular Cell Biology.. Proučit će utjecaj pH. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Ian Freshney. kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija). Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat (GABA).odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. USA 4. materijali s predavanja 2. sc. (Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta. Lakowicz. dr. odgovarajući priručnici i protokoli za pripremu medija te kultiviranje stanica u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe 5. Berk A. stanični ciklus. Siegel. Globus. Broj ECTS bodova: 2. Primarne i trajne stanične kulture.. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Second Edition. Krioprezervacija stanica. godina Semestar: 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Prijenos signala u stanici: signalni putovi 99 . Preporučena literatura: 1. dr. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Mogućnosti primjene animalnih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe. struktura i organizacija bioloških membrana. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA Šifra predmeta: MB2-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. drugi glasnici. H.. Nespecifični nosači lijekova – posrednici u staničnoj rezistenciji (MDR nosači). U sklopu vježbi. položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. prof. R. Tehnike kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva.. editors: I. godina Semestar: 6. Principles of Fluorescence Spectroscopy. Joseph R.. cistično-fibrozni regulator transmembranske vodljivosti (CFTR).i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. H2PO4-. 2000. prijenos signala. Oxford University Press. Receptori kao signalne molekule: receptori povezani s G-proteinima. Receptori. Lodish H. rani i kasni geni. Komercijalne stanične linije.5 Ime predavača: prof. Ektoenzimi. Broj ECTS bodova: 2. i sur.. sc. Tihana Žanić Grubišić. matične stanice. József Petrik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici. Sientific American Books. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Dinamika. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA Šifra predmeta: MB2-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. Humane kulture stanica u terapiji.L. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. A.5 Ime predavača: prof. Baltimore D. 1999. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća analizu temeljnih odnosa između strukture i funkcije membranskih proteina. nekroza). tirozin-kinazni receptori. Matsudaria P. receptori smrti. 3. Preporučena literatura: 1. faktori rasta i citokini. A practical approach. Spaventi R. Seminar teba trajati pola sata. Metode ispitivanja citotoksičnosti.. Enzimi vezani za membranu: adenozin-trifosfataze (ATPaze). citrat. Tipovi transporta kroz membrane. Culture of Animal Cells. Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza. Zipursky S. Bertini. Fourth Edition. Pavelić D.

Wiley & Sons. ekotoksikologiju. Školska knjiga. T. Preporučena literatura: 1. 100 . kliničku toksikologiju. Električki pobuđene membrane: akcijski potencijal. Hodgkin-Huxleyev model .Shier. J. doc.: Molecular biology of the cell. Springer. 2000. R. G. 2. 1999. B. 1997. Duraković Z. Weiss Cellular Membranes. Freeman and Company. Marcel Dekker. 2. Vrhovac B.. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Zagreb 1993. F. 1996. D.5 Ime predavača: prof. Gennis: Biomembranes. J. Uvod u analitičku toksikologiju. dr. Franjo Plavšić. sc. 6. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. USA. 5. Pratt: Biochemistry. Springer. Alberts et al. preslike zabilješki nastavnika Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. Martin. godina Semestar: 5. 3. Krauss G. 2003. Pasivni transport neutralnih i nabijenih čestica. stanje proteina u membranama.T. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana. 1990. međumolekulske interakcije.. toksikogenetiku. 5.: Molecular cell biology. Stavljenić A. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA Šifra predmeta: MB2-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3.: Signal transduction and human disease. Garland publishing company. Klinička toksikologija. Sinauer. odabrani pregledni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem 7. Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica preko membrane: elektrokemijski potencijal. toksikologiju na radnom mjestu. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. W. 4. kaspaza. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. A. toksinologiju. Heidelberg. Plavšić F.električne ekvivalentne sheme.proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima (MAPK). Wallas: From neuron to brain. Voet.. I i II. 3. Signalni putovi kao terapijske mete.: The biochemistry of signal transduction and regulation. MIT Press.. Voet. Sunderland. 2. Sinapsa:. G. osmotski tlak. New YorkBasel. Školska knjiga. SAD. Aktivni transport. Difuzijski potencijal. Berlin. osnove toksikokinetike. Osnove kliničke farmakokinetike. Preporučena literatura: 1. Grafos. Wiley-Liss 2003. Gutkind J. bcl-2 proteina. R. pamćenje. Vol. Nernstova jednadžba. molecular structure and function.. Mass. J. ionski kanali. godina Semestar: 7. 2007.. Zagreb 2000. B.H. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike i iz Fizike Sadržaj predmeta: Molekulska organizacija staničnih membrana. i sur. Preporučena literatura: 1. Glaser: Biophysics. porijeklo biopotencijala. Finkel T. Zagreb. Handbook of Toxinology. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju.. Broj ECTS bodova: 2. Lodish et al. 1999.S. Žuntar I. dr. Fazni dijagrami lipid/voda.Mebs. fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K). Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. 4. 1996. prijenos impulsa duž aksona. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. regulatornu toksikologiju. Goldmanova jednadžba. Prenositelji informacija između stanica u mozgu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 1992. 3. posebno u transportu tvari i informacija i regulaciji procesa u biološkim sistemima.kemijska karika u prijenosu informacija. Mass. R. Inc. Nichols. Plavšić F. W.. sc. Cambridge. Wiley & Sons. 4.

rani i kasni biljezi bolesti srca. lab.G. Gastrointestinalni sustav: metode evaluacije funkcije želuca. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju. Kardiovaskularni sustav: srce. Medical Toxicology. fibrinogen).5 = 15 Ime predavača: prof. ZGO. dr. određivanje aktivnosti pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize. kolestaze. Klinička biokemija organa i organskih sustava II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Klinička biokemija organa i organskih sustava I. Boca Raton. Labar.Ellenhorn. Školska knjiga. Preporučena literatura: 1. Jetra: uloga jetre u metabolizmu. 6. vrijeme krvarenja. Preduvjeti: Klinička biokemija organa i organskih sustava I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Venomous and Poisonous Animals. egzokrine i endokrine funkcije pankreasa i crijeva. Hauptman i sur. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1988. reapsorpcije i sekrecije u bubregu. B. metode otkrivanja i 101 . D. New York-AmsterdamLondon. patofiziologiju tromboze te dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze. hipertenzija. sc. Methodology for Analytical Toxicology.5. Laboratorijsko praćenje antitrombotske i antiagregacijske terapije. I. Ispitivanje funkcije trombocita: kapacitet primarne hemostaze. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). Metode podučavanja: teorijska. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. prevenciji. von Willebarndova bolest). 8. dr. Biokemija čimbenika zgrušavanja. biokemijski biljezi pregradnje kosti. sc. kongestivno zatajivanje srca. dijagnostika srčanih bolesti. DC: CRC Press. Trombofilije: nasljedni i stečeni uzročnici.5 Ime predavača: prof. detoksikaciji i ekskreciji. New Jersey: Pearson Education. Broj ECTS bodova: 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I.. Upper Saddle River. Inc. 2002. Poremećaji krvnih žila. Mebs. Laboratorijska evaluacija poremećaja hemostaze: globalni testovi zgrušavanja (protrombinsko vrijeme. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA I i II Šifra predmeta: MB2-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. CRC Press. Broj ECTS bodova: 7. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije II. čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti. Urogenitalni sustav: lab. dijagnostika akutnih i kroničnih bolesti. kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti faktora i inhibitora. Elsevier. sintezi. Sadržaj predmeta: Metode procjene poremećaja integriteta stanica i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. procjena funkcije filtracije. 1988. pohranjivanju. E.J. praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja raznih organa i organskih sustava. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOAGULACIJA Šifra predmeta: MB2-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. agregacija trombocita.: Hematologija. aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. bolesti kostiju. Uloga krvnih žila u zgrušavanju. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. Inc. Washington. Boca Raton.5 + 7. 2. Metode podučavanja: teorijska. simptomi srčanih bolesti. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Program predmeta Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju hemostaze. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja (hemofilija A i B. 1992. Kvantitativni i kvalitativni poremećaji trombocita. Antikoagulacijska terapija – vrste i mehanizam djelovanja. McKenzie SB: Clinical Laboratory Hematology. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna koagulacija). i 8. London. Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. Vol. 7. godina Semestar: 7. Respiratorni sustav: lab. New York.Barceloux. Metabolizam koštanog tkiva: integrirana kontrola metabolizma kosti. koronarna srčana bolest. lab. 1998. Zagreb. I. II and III. D. 2004. dijagnostici. godina Semestar: 7.Sunshine. M.

Farmakogenetika. T. 3. metode otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih bolesti moždanog sustava. Preporučena literatura: 1. Burtis CA. J. Zagreb. Tsongalis (Eds).. transplantaciji i infektivnim bolestima. 1997. seminara i vježbi 4. Frankfurt/Main 1998. Elektroforeza. dr. WB Saunders Company. postupci određivanja adrenokortikalnih hormona. propisi. Pesce AJ. znanstveni i stručni radovi Metode podučavanja: teorijska. Microarray i in-situ hibridizacija. Ashwood ER. Thomas L. kvantifikacija. Metode podučavanja: teorijska. Medicinska biokemija. Coleman (Eds). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Primjena temeljnjih principa genetike u dijagnostici monogenskih bolesti (cistična fibroza. priručnik. godina Semestar: 8. testovi. A harcourt Health Sciences Company. Štitnjača: hormoni štitnjače i njihova funkcija. Huntingtonova bolest. J. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. E. 2002. materijali s predavanja. adrenokortikalni steroidi. Interpretacija rezultata i kontrola kvalitete rada. Kaplan LA.procjene plućnih bolesti: pneumonija. bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde. 2002. 2. 4 izdanje. neurodegenerativne bolesti). Tumori: metaboličke promjene u tumorskim stanicama. In vitro manipulacija nukleinskim kiselinama. forenzici. 2001. mišićna distrofija Duchenne. WB Saunders Company. Humana Press. postupci određivanja hormona. 4th edition. A. Ashwood (Eds). H. Philadelphia. Dingermann. Zagreb 2004. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Mosby. kronična opstruktivna bolest. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 1992. Medicinsko-biokemijske smjernice. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. onkologiji. Medicinska naklada. 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: MB2-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Th-Books Verlagsgesellschaft mbH. godina Semestar: 7. hormoni neurohipofize. Karmela Barišić. i sur. Nadbubrežna žlijezda: opća kemija steroida. sc. Coleman i G. B. Clinical laboratory diagnostics. A Harcourt Health Sciences Company. dr. Washington. metode analitičke evaluacije funkcije hipofize. Štraus B. London. dr. sindrom lomljivog X kromosoma) i poligenskih bolesti (ateroskleroza. sc. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. i sur. G. 5. Kvantitativni PCR. hipertenzija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. prof. W. Medicinska biokemija. analitički postupci određivanja tumorskih biljega. Neurološki sustav: lab. Preporučena literatura: 1. 1998. Kazmierczak SC. Molecular Diagnostics for the Clinical Laboratorian. G. utvrđivanju očinstva. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. hormoni adenohipofize. Molecular Diagnostics: A Training and Study Guide. 6. Čepelak I. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical Chemistry. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski 102 . Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. tuberkuloza. R. Zagreb. Sekvenciranje i detekcija nukleinskih kiselina. DC: AACC Press. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. Amplifikacijske tehnike (PCR i RT-PCR). 4. London. 2. Izolacija. 6. astma. tumorski biljezi. Juretić D. hibridizacija i digestija nukleinskih kiselina. 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Genetski temelji bolesti. Tsongalis i W. D. 2001. Steinhilber. Medicinska naklada. astma. 2003. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry. C. Hipofiza: hipotalamusna regulacija. bolesti štitnjače. Use and assessment of clinical laboratory results. Folkers (Eds) John Wiley and Sons. sc. Burtis. Molecular Biology in Medicinal Chemistry. B. 4th ed. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća upoznavanje temeljnih principe molekularne tehnologije i tehnika koje se koriste u dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje osnovnih molekularnih dijagnostičkih testiranja i interpretacije dobivenih rezultata.

Tansportni proteini: Pglikoprotein. Cytochrome P450 Homepage:http://drnelson. Poremećaji metabolizma i prehrana. 9.34(12):83-448 3. 5. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. potrebe. Springer.i internet baza podataka. Biotransfromacije i biološki učinci endo. Ugljikohidrati . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. Reaktanti akutne faze. 10th ed. bioredukcije. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. Uvod u laboratorijske vježbe. Primjena i metode QSAR and QSPR. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. 133-224 6.potrebe. Rendić S. Stereoselektivnost. Rendić S . Farmakogenomika. peroksidaze. Croat Med J. Philadelphia. konjugacije s glutationom).). 2002 Feb-May. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. Cytochrome P450. Drug Metabolism Reviews. London 2001. 1998. Lee A.. Academic Press.. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. ISBN 0748408975 7. acetilacije. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. izvori.40(3):357-67 4.. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. ostali. Di Carlo F. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI)..). utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. godina Semestar: 8. Enzimi i enzimski sustavi (P450. S. Kinetički pristup činiocima koji utjeću na reakcije biotransformacije – indukcije i inhibicije. stimulacija u biotransformacijama lijekova. Reakcije I faze: bio-oksidacije. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic (Review). BCRP. Taylor and Francis.i ksenobiotika.značaj. Marcel Dekker Inc. Metaboličke interakcije lijek-lijek. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. Andrew Parkinson. London. Indukcija. Korištenje intra. sulfokonjugacije. Gibson GG. ostale reakcije. hidrolize. Lippincott-Raven Publishers. flavin monooksigenaze. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. Lewis DFV. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. pp. Drug Metab Rev. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta položen ispit iz Biokemije I. & Professional. enzim-inhibitori. 103 . Reakcije II faze: metilacije. Ortiz de Montellano. glukuronidacije. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. biološka iskoristivost. Proteini i aminokiseline . (Eds. Preporučena literatura: 1. 12. Human P450 Metabolim and Transporter Databases (internal) 8. molibden hidroksilaze). Substrates. Remers WA.organizam kao posljedice metaboličkih procesa. 1999 Sep. Introduction to drug metabolism. Delgado JN. 2001. MRP-prenosioci. ISBN: 0-30648324-6 11. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. 1997. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Biotransformation of Xenobiotics. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma.. 1994. 2005. Low LK. inhibicija. Number 1-2. Chapters 4 & 5. LRP. sc. P. 2002. 2nd ed. lijek-kemijska tvar. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. Inducers and Inhibitors. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs).. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. konjugacije s aminokiselinama. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: MB2-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.html 10. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske kemije Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova.utmem. Rendić S. Skett P. medicinal and pharmaceutical chemistry. (Ed.J.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. proteinska malnutricija. Rendić S. Structure. USISBN:0071347216. and Biochemistry.edu /CytochromeP450. Drug Metab Rev. Izd.29:413-580 2. dr. Metabolizam i biotransformacije kseno. Volume 34. Blackie Acad. Rendic and FP Guengerich (Editors). Mechanism. Paul R. 3rd ed. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. Određivanje biokemijskih parametara.i endobiotika. Prolijekovi. New York 1999.

D. Koneman. 3. Prednosti mediteranske prehrane.. patogenezu. Zapsalis C.N. Naglić. Inc. J. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. 2. Zagreb. J.: Diagnostic Microbiology. Vitamini – izvori u namirnicama.: Handbook of vitamins. E. uzorkovanje i izolacija patogenih bakterija i gljivica iz urina. 1998. izvori. sc. 104 .: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Babuš i sur. Mihaljević. Lippincott Williams&Wilkins. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM Šifra predmeta: MB2-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Jr. 2000. akumulacija. Jr. Preporučena literatura: 1. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. N. Janda. Lippincott-Raven Publ. F. F. Bezjak.W. 1994. pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i drugih razvojnih oblika parazita u organima prolaznog domaćina. New York. New York. Basel. 1986.: Food chemistry (2. ed. Brody T. intestinalni sustav). Upoznaje s biokemijskim parametrima i temeljima terapije bakterijskih. bioiskoristivost.M.B. Academic press. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. Ivan Kosalec Ciljevi predmeta: Upoznavanje s epidemiološkim metodama. JUMENA. I. S. New York. Fališevac. 1999. M. Taradi: Imunologija. avitaminoze. usna šupljina. 1984. 5. Preporučena literatura: 1. Andreis.) Springer Verlag. 2004. metode istraživanja. Roitt: Temeljnja imunologija. J. kulturelnim i biokemijskim metodama. 5. godina Semestar: 8. 1997. potrebe. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II Sadržaj predmeta: Osnove opće epidemiologije. W. Lipidi . Schreckenberger. Hajsig: Veterinarska imunologija.. MacFaddin. 1987. Plenum press. Medicinska naklada. Philadelphia. A.D.: Epidemiologija. 2. New York. Wiley et Sons. London. 7. Zagreb. te njihova identifikacija mikromorfološkim. Combs G.: Nutritional Biochemistry. B. M.. Čulo. 1988. biokemijske funkcije. prijevod 2. Broj ECTS bodova: 2. T.. F. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. 6. Ugrožene populacije. New York. Mravunac: Specijalna klinička infektologija. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva.. W.D.B. biochemical and clinical aspects. 7. Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela (koža i sluznice. Beck R. W. bioiskoristivost. Zagreb. Philadelphia. Merkur A..Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. J. Fagotipizacija bakterijskih sojeva kao i epidemiološke metode utvrđivanja putova širenja infekcija. V. izdanja. Machlin L. Burton: Microbiology for the health sciences. New York. 1999. 1978. Zagreb. Školska knjiga. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. hipo.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. svojstvima i značenju infektivnih i invazivnih bolesti. Zagreb. B. P. London. 1985.C. Lippincott Comp. prevenciju i zaštitu u radu s infektivnim materijalom u biokemijskom laboratoriju i okolišu. Nutritional.5 Ime predavača: doc. Serološke metode identifikacije bakterija i virusnih bolesti. F. Inc. Friedman M. Allen. Damani: Priručnik o postupcima kontrole infekcija. biotransformacije. Marušić. Belitz D.i hipervitaminoze. dr. I. Zagreb. fecesa na ciste i jajašca parazita. Medicinska naklada. G. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne parazite. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma.C. Winn. virusnih i parazitarnih bolesti. mehanizam transporta u organizmu. Inc. kopije prozirnica sa predavanja 4. Medicinska naklada. J. Berlin. fecesa i krvi. Marcel Dekker.. R.. 4. putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom na rad u biokemijskom laboratoriju. 6. 8. 1993. sastav i porijeklo. Predmet izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku infektivnih bolesti. karakteristike i značenje važnih infektivnih bolesti. toksičnost. Grosch W. London.potrebe. Biochemical tests for identification of medical bacteria. Academic press. Philadelphia. 9.: Food chemistry and nutritional biochemistry. 8. 3. Upoznavanje s mikrobiološkim metodama izolacije bakterija i gljivica. 1997. 3rd Ed..

Građa i funkcija perifernog živčanog sustava. bubreg. 6. kao što su jasno zadani ciljevi. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju. editor. 4:99-107 Metode podučavanja: teorijska. Ungefehr S. editors. Genetska osnova ovisnosti. Sastav likvora u zdravlju i bolesti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Kostović I. Philadelphia: WB Saunders.Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik NEUROKEMIJA Šifra predmeta: MB2-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. krugovi. 5. hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i njegove osnovne funkcije. jetru. oblik organizacije i radni proces laboratorija. Milica TrbojevićČepe Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama neurobiologije i likvorske dijagnostike neuroloških bolesti. Aksonski transport. 1992. Cerebrospinal fluid in disease of the nervous system. Beuche W. hitna neurološka stanja. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj živčanog sustava. Reib Reiber H. 5th ed. New York: Raven Press. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Vježbe: Primjena kromatografskih i elektroforetskih tehnika u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru. Preporučena literatura: 1. potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istraživanja te procjena stručnih programa za budućnost. Siva i bijela tvar. Naučiti će se što su opći uvjeti koji predstavljaju početak svakog planiranja. Membranski i akcijski potencijal. Multiple Sclerosis 1998. žučni mjehur. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof.use and assessment of clinical laboratory results. Siegel GJ. hitna stanja u pedijatriji. Patobiokemijska podloga neuroloških bolesti. Temelji neuroznanosti. Stanična građa (makroglija i mikroglija). Temeljni osjetilni i motorički putovi. Jacobi C. program stručnog rada. Mijelin. Alkohol. Načini povezivanja neurona (neuronski nizovi. 2nd ed. oksidacijski stres i fibrogeneza. dr. Labordiagnostik Neurologischer Erkrankungen. Stuttgart: Thieme. gušteraču. polyspecific and oligoclonal immune response in multiple sclerosis. Citološke i biokemijske pretrage likvora. Felgenhauer K. Multiple Sclerosis l998. pluća. Clinical laboratory diagnostics . Felgenhauer K. Stanična biologija neurona. Cerebrospinal fluidphysiology. cellular and medical aspects. Basic Neurochemistry. specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije. 1999. 105 . Približiti studentu najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. godina Semestar: 8. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: U ovom kolegiju student će naučiti opća načela dijagnostičkog postupka hitnog bolesnika. sc. dr. Judaš M. putovi. In: Thomas L. 4. sc. Fish Fishman RA. Reiber H. Neurološke bolesti u kojima je analiza likvora najčešće indicirana. Laboratory diagnosis of neurological diseases.1994. Frankfurt: TH Books. Albers RW. Molecular. Prolaz tvari i staničnih elemenata kroz sustav barijera. Metabolizam alkohola i droga. Molinoff PB. 1997. Broj ECTS bodova: 1. Pokazati će se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih internističkih stanja vezanim za srce. Agranoff BW. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo” središnjeg živčanog sustava. Seminari: Anatomske značajke likvorskih prostora. analysis and interpretation of protein patterns for diagnosis of neurological diseases. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. editors. The intrathecal. Anatomskomorfološka podjela središnjeg živčanog sustava (SŽS) i temeljne funkcije. stupanj automatizacije. 1998:1308-1326. Zagreb: Medicinska naklada. Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera. Lipidi i proteini živčanog sustava. 4:111-117 7. te intoksiciranih bolesnika. sintetiziranjem znanja u području opće. Sinapsa i neurotransmiteri. 3.5 Ime predavača: doc. godina Semestar: 8. 2. mreže).

ukupni troškovi/analiza). Metode za identifikaciju alkohola i droga. Clinical laboratory diagnostics. E. Priručnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Broj ECTS bodova: 1. Stavljenić-Rukavina A. kopije predavanja 5. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. faza kliničko laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta. troškovi održavanja. Zagreb 1997. Thomas L. 4th Ed. 1998. Labar B. 3. Normalna razdioba. Samošćanec K. Plavšić F. Zagreb. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. New York: Walter de Gruyter. I. Student će na primjeru kliničkog problema s radnom dijagnozom naučiti odabrati one laboratorijske pretrage čiji će rezultati omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodeći računa o metodološkim i biološkim ili interferencijskim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. Friedmanov test. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. Bon. Laboratory organization and automatization. korelacije. Kontrola proizvodnje. 1991. Vranić. Testovi normalnosti razdiobe. Medicinslo-biokemijske smjernice. New York 1995. Vonderscmmit J. Passing-Bablokova regresija. Pavlić. Marcel Dekker. višestruka linearna regresija. analiza učinkovitosti. Zagreb 1971. 6th Ed. 6. dr. 4.Mehanizam učinka droga na središnji živčani sustav. sc. 1997. troškovi potrošnog materijala/analiza. internet adrese baza podataka 4. Štraus B. Tehnička knjiga. 1999. DeMuth. C. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1. Alkoholizam i droge. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Tehnička knjiga. χ2-test i Fischerov egzaktni test. krivotvorenje uzoraka. Školska knjiga. postupaka i reagensa. Analiza varijance. Bolton. Janković S. 2. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. sc. MannWhitneyev test. Zagreb. 6. jednostavna linearna regresija. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. 2002. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. 5. Inc. J. TH Books. I. dr. Analiza učestalosti. 7. Dodig S. Kontrola kvalitete lijekova. korelacije. V. Pearsonov koef. 8. Biostatistics. European Committee for Clinical Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za evaluaciju instrumenata. križne reakcije. Wayne. Vjerojatnost i statistika. Kruskal-Wallisov test. godina Semestar: 7. ROC-analiza. D.5 Ime predavača: prof. 1970. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: MB2-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Biostatistica. Coxova regresija. 3. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. troškovi reagencija/analiza. Primorac D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOANORGANSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Wiley&Sons Inc. Medicinska naklada. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata 106 . New York. 2004. Zagreb: Medicinska naklada. 2004. Šošić i V. počevši od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada). W. Serdar. fizičko-kemijskih svojstava. 7. Medicinska naklada. godina Semestar: 7. S. Topić E. Spearmanov koef. Topić E. Zagreb. U kolegiju će se obraditi i proces donošenja odluke za nabavu novih instrumenata. Čepelak I. 2. faze u evaluaciji instrumenata. Statistička teorija i primjena. Berlin. Zagreb: Medicinska naklada. New York and Basel 2004. postupaka i test reagensa Metode podučavanja: teorijska. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Štraus B. Uvod u statistiku.

termodinamičkim i kinetičkim svojstvima kompleksa metala. 2002. Imunologija hepatitisa B. Uloga metala u nastanku slobodnih radikala (Fentonova reakcija)..edu/ EduDev/Feritin/index. Williams: “The biological chemistry of the elements: the inorganic chemistry of life”. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: MB2-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Virusne mutacije. D. AABB. dr. eritrocitne. J. Cr i Mn. Temeljni principi ISO 9001 standarda. Prionska bolest i novi patogeni. regulacije ekspresije transferinskih i feritinskih receptora). J.wustl. Preporučena literatura: 1. Molekularne metode u transfuziologiji. T.P.html Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Blood safety in the New Millenium. 1994.). internalizacija. 2000. bakar i cink u biološkim sustavima.Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima. Primjena fizikalnih metoda u bioanorganskoj kemiji (x-zračenje.E. NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u dijagnostičke svrhe u biomedicini.H. Krvlju prenosive bolesti. Validacija automatiziranih sustava. 3. B.J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI Šifra predmeta: MB2-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Primjena anorganskih radionuklida u dijagnostici. 1994.J. Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju i izvještavanje. terapijska primjena metala. Biološka uloga Mo. J. Cu). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Temeljnji principi GMP-a.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti. Metalopreoteini na staničnom nivou biti će razjašnjeni na primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i transferina na receptor. Principles of Bioinorganic Chemistry. Fenton:" Biocoordination Chemistry". 6.R.Y. W. CA (USA) 1994. Uloga metalnih iona kao stabilizatora biomolekula (proteina. Uloga kalcija i magnezija u regulaciji i biokatalitičkim procesima. Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala (unos. 2002. Wiley & Sons. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Značaj i temeljni principi bioanorganske kemije (termodinamička i kinetička svojstva liganada koji tvore komplekse s biomolekulama). transport i pohrana). EPR. DNA. http://www. značenje u transfuziologiji. proizvodnja krvnih pripravaka. Preporučena literatura: 1. Krvne grupe. Chichester (GB). L. 5. 2. Sudjelovanje matala u prevenciji od oksidacijskog stresa (sastavni dio antioksidacijskih enzima). S. Oxford University Press. W. koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije. Mill Valley. kontrola kvalitete i sigurnost krvi. V. Bethesta 2002. pohrana Fe u formi feritina. te kao neizostavne komponente aktivnog centra enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih kiselina. Rizici liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama. HZTM.u biomedicini. Svojstva i uloga proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S. Oxford (GB). Stryer: "Biochemistry" (4th ed. AABB. Frausto da Silva & R. Zagreb. University science books. trombocitne i leukocitne.C i HIV infekcije. Schwederski: "Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life". Značenje liječenja transfuzijama krvi. Serološke metode otkrivanja biljega krvlju prenosivih bolesti. (GB) 1995. Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom nivou (primjer Hg). Statističke metode u kontroli kvalitete. Press. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine. KBC Zagreb. Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim pripravcima. Imunomodulacija. Oxford Univ. Medicinska naklada. Freeman & Co. 4. 2.J. Kaim. funkciji metaloproteina i metaloenzima. B. Lippard. W. D. N. RNA). sc. prostetskih skupina i koenzima. imunizacija i kliničko značenje antitijela i autoantitijela. godina 107 . Nasljeđivanje eritrocitnih Kg.Grgičević i T Vuk u knjizi: Imunohematologija i transfuzijska medicina. Željezo. 4.M. godina Semestar: 9.chemistry. Berg. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 3. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

mjernih instrumenata (spektrofotometri. kivete. Obrada scintigrafskih podataka. 5. Laboratory Organization and Automatization. sc. Nuklearna kardiologija i pulmologija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Preporučena literatura: 1. a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara. uzorcima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EVALUACIJA INSTRUMENATA. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s posebnim područjima. kvartila). izdavač Medicinska naklada 1999. Faze u evaluaciji automatskog analizatora (selekcija. Primjena ISO standarda u kliničkolaboratorijskoj praksi. fizikalne osnove. emisijska kompjuterizirana tomografija. Thomas L. pohrana i transport uzorka. potkrijepiti praktičnim primjerima u okviru seminarskih radova. Kusić. Ispitivanje koštanog sustava. obrada scintigrafskih podataka primjenom računala. Clinical Laboratory Diagnostics. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente sa procjenom instrumenata. sc. A practical guide to accreditation in laboratory medicine. London: ACB Venture Publications. Ispitivanje funkcije bubrega. Zaštita od zračenja na radu. sc. BerlinNew York. urednici Ivančević. 2. 4. postupaka i test reagensa 3. Dodig. položen ispit iz Fizike. godina Semestar: 9. Načini ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih). Broj ECTS bodova: 1. Klinička nuklearna medicina. Procjena potrebe i izbor optimalnog analizatora uklopivog u strukturu postojeće opreme. specifičnost. godina Semestar: 9. Unutarnja i vanjska kontrola kvalitete. PET i upale. POSTUPAKA I REAGENSA Šifra predmeta: MB2-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 1998. dr. Damir Dodig Ciljevi predmeta: Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine. koeficijenta varijacije. Burnett D. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Uvod. Nuklearno-medicinska ispitivanja u gastroenterologiji. termometri) opreme. Preporučena literatura: 1. Značaj redovite provjere – kalibracije automatskih analizatora. uzorkovanje. vage) i druge (pipete. ECCLS document 1986. Nada Vrkić. Prednosti uključivanja u vanjske (inozemne) kontrole kvalitete. Preciznost. Obilježavanje stanica. Nuklearna medicina u neurologiji. European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata. Postupci u evaluaciji automatskog analizatora. sc. Guidelines for the evaluation of analysers in clinical chemistry. vol 2. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta. Instrumencija. ekonomska isplativost). dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i 108 . Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Ispitivanje štitnjače. indikacije za njihovu kliničku primjenu. Vonderschmmitt J. proizvodnja radionuklida i radiofarmaci. TH Books. postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi. dr. 2002. kliničkolaboratorijska evaluacija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II. osjetljivost i točnost. doc.Semestar: 9. no 3. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Imunoanaliza. 1991. Nuklearni akcidenti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije. validacije i evaluacije. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc.5 Ime predavača: prof. Metode podučavanja: teorijska. dr. standardne devijacije. detekcija tumora. Razumjevanje temeljnih statističkih pojmova u redovitoj kontroli kvalitete (srednje vrijednosti. medijana. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Walter de Gryter. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja. Pregled ostalih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat: priprema bolesnika. postupaka i ragensa.

József Petrik Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos studenata prema postavljenim kliničkim slučajevima. godina Semestar: 9.case presentation and data interpretation. a division of Hodder Headline PLC. Lippincott Williams and Wilkins. Thomas L.organskih sustava I.. gastrointestinalnog sustava. Teitz Textbook of Clinical Chemistry. Prenatalna i postnatalna laboratorijska dijagnostika. Clinical Chemistry. Medicinska biokemija. Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti imunološkog sustava. farmakokinetika. 1992 by W. Duben-Engelkirk JL. Štraus B. Zagreb 1992. nastavni materijali s predavanja 2. jetre. Philadelphia. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. alergenspecifični IgE. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 6. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Šifra predmeta: MB2-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. kiselinsko-bazični status. CA Burtis & ER Ashwood. by Lothar Thomas. materijali i literatura s predavanja stručnih kolegija 3. 4. Klinička biokemija u pedijatriji i gerijatriji. i sur: Medicinsko-biokemijske smjernice. 2000. Saunders Company 5. vezivnog i koštanog tkiva. te praćenje trudnoće. Pennsylvania.. endokrinog sustava. Hitna laboratorijska dijagnostika. eliminacija lijekova. Norbert W Tietz. tumore. odnos slobodnog i vezanog lijeka. Philip D Mayne. alergen-specifični IgG. Biokemijski pokazatelji upale: tipovi upale. prosudba nalaza kod postavljanja dijagnoze. Labar B. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I.. Dodig S. Medicinsko-biokemijske smjernice. drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje. ed. Bishop ML. gušterače. eozinofilni kationski protein. Fody EP. Medicinska naklada. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz određena potološka stanja: srca. A workbook of Clinical Chemistry . Preporučena literatura: 1.. 2004. Preporučena literatura: 1. Use and Assessment of Clinical Laboratory Results. skupljanje uzoraka za određivanje koncentracije lijeka. praćenje tijeka patološkog stanja i terapije. Clinical laboratory diagnostics: use and assessment of clinical laboratory results. Zagreb. Metode podučavanja: teorijska. bubrega. 3. Zagreb 2004. dr. Procjena nutricijskog statusa: praćenje enteralne i totalne parenteralne prehrane. Medicinska naklada.B. Germany 1998. 4 ed. ugljikohidrata. B. lipida. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: U okviru kolegija razvijati aktivni odnos studenata prema prethodnoj nastavnoj građi stručnih predmeta provjerom znanja u obliku seminarske nastave u kojoj se posebno obrađuju studentima unaprijed zadani problemi – nalazi vezani uz različite kliničke slučajeve. First published in Great Britain in 1994 by Edwrd Arnold. Medicinska naklada 2004.. Frankfurt/Main: TH-BooksVerl. antiepileptici. Janković S. Eds. sepsa i SIRS. proteina. Štraus. fiziološke promjene u trudnoći. Philadelphia. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Praćenje koncentracije lijekova: načini davanja lijekova. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz suradnih ustanova 2. trovanja i ovisnosti. Philadelphia. Applied Laboratory Medicine. apsorpcija. makronutrijensi. Rex B. alergenima izazvano otpuštanje medijatora. kardiovaskularnog sustava. Pruden. laboratorijski postupci i uzorci u probiranju i potvrdi dijagnoze. komplikacije u trudnoći. Frankfurt/Main. Elizabeth L. Trudnoća: laboratorijska evaluacija zdravlja trudnice i fetusa. Laboratorijsko praćenje transplantacije organa.. correlations. TH-Books Verlagsgesellschaft mbH. Conn. Clinical Laboratory Diagnostics. Čepelak I. laboratorijske pretrage u dijagnostici upale. 7. 1999. Medicinska naklada. želuca. sc. naslijedne i autoimune bolesti. Primorac D. Andrew P Day. Čepelak I. ukupni IgE. mikronutrijensi. medijatori upale. antibiotici. 1998.. Principles. Topić E. 3rd Edition. Saunders & Co. procedures. London 4. terapije. 8. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Molekularne dijagnostike Sadržaj predmeta: Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne osnove poremećaja u metabolizmu aminokiselina. 5. Biološki i analitički učinci lijekova na laboratorijske pretrage. Baltimore. 109 . kardioaktivni lijekovi. A Wolter Kluwer Company.

Flögel: Metodika znanstvenog rada. 1992. Naslov i autori. 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: MB2-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Prikazivanje podataka. Cambridge University Press. Podjela znanosti. III prerađeno izdanje. Profil znanstvenika. Znanstveno nazivlje i jezik. Pregledni rad. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. A. Portland Press. primijenjenih i razvojnih istraživanja. samostalni i kao dio informatičkog sustava bolnice. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. specijalističkih i visoko diferentnih laboratorijskih pretraga. Literaturna dokumentacija i citiranje. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM Šifra predmeta: MB2-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. vrste publikacija. Originalni znanstveni rad. Životopis. Pannall PR. Pretraživanje literature. u: Etika. Sigurnost u radu. dr. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Scripta biochemica. FBF. Beynon. Gibbins. Stil znanstvenog izvještavanja. Laboratorijski informatički sustav.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u 110 . M. Citiranje tuđih rezultata. Etički. socijalni i psihološki pristup znanosti. gospodarski. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. Zagreb. 2.C. Simonić. London 1996. te s načelima. M. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. Rezultati. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Cjeloživotno učenje. Flögel. medicinskih zahtjeva i usklađivanja sa standardima kvalitete. priručnik jedne discipline. Cambridge. Planiranje i nabavka laboratorijske opreme prema opsegu rada medicinsko-biokemijskog laboratorija. Broj ECTS bodova: 1. Pojedinačni i timski rad. Obrazloženje teme. Školska knjiga. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. 1993. Rijeka 1999. materijalno i vremensko. Planiranje eksperimenta: administrativno. Objektivnost i subjektivnost. Vitagraf. Reproducibilnost eksperimenta. Stručni i gospodarski pristup u radu medicinskobiokemijskog laboratorija. Znanost . Biološki uzorci. godina Semestar: 9. politički. 1997. Znanstvene i stručne asocijacije. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Kongresno priopćenje. rasprava i zaključak. J. Diplomski. Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu. Etika i znanost. Analiza cijene rada i ukupnih materijalnih troškova medicinsko-biokemijskog laboratorija. Osobitosti temeljnih. značenje i definicija znanosti. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu. magistarski i doktorski rad. Zilva JF. Priručne i središnje knjižnice. Znanstvena i stručna literatura. Odgovornost znanstvenika. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. sc. The Systematic Experiment.9. Obrada i analiza rezultata. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Organizacija laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju općih. Uloga voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija u rješavanju tehničkih. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva.5 Ime predavača: doc. godina Semestar: 9. etikom. kadrovsko. Vođenje dnevnika. R. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Broj ECTS bodova: 4. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. 3. Znanstvenoistraživačka oprema. Elektroničke baze podataka. Preporučena literatura: 1. Opći principi dobre laboratorijske prakse. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. J. Sažetak. 5. Napredovanje u struci i znanosti. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Školska knjiga Zagreb 1997. Znanost i kultura. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

hkmb. mala djeca. godina Semestar: 9. ateroskleroza. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. 2000. London.. karcinom. 6. sc.kontinuiranoj edukaciji medicinskih biokemičara.hr 10. albinizam. Medicinski laboratoriji Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Analysis.. valina. cistinurija). 1st edition 1994.. Springer. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. starije osobe. Piggott Printers. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods.. lipidi. Pretilost . Kazmierczak SC. Pharmfoods. izoleucina. Zagreb. rahitis. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. Čvorišćec D. tirozinemija. EN ISO 15189. lizina i metionina (fenilketonurija. Flegar-Meštrić Z. Preporučene i zabranjene namirnice. 5. F. osteporoza. 4. Breakthrough Publications. 3. Caroll A. anoreksija. leucinoza... sigurnost i zaštita. A. vitamini. www. http://www. homocistinurija. R. Čvorišćec D. Correlation. ugljikohidrati. Bulimija.hr 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 111 .N. Sue Rodwell. N. Cambridge 1996. str.. Clinical Chemistry: Theory. 121/2003. Mosby. Štampar" i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. C. propionacidemija. E.. dr.. Roko Živković: Dijetetika. Kaplan LA. 29. trudnice. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy.V. hiperlipoproteinemija. Juretić D. 1st edition.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. I. Pesce AJ. “Vanjska i unutarnja provjera kvalitete bolnica i medicinskih laboratorija“ priručnik. dijabetesa tipa II. hiperlizinemija. Mosby. 2004. N. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. Zdravstveno zakonodavstvo. 2001.hdmb. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. 4470 8. 2. 2002. i 30. minerali. M. 1st edition. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. dijabetes tipa II. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. adolescenti.Škole narodnog zdravlja "A. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. str. leucina. Burnett D.hkmb. Medicinska naklada Zagreb.. cistatinurija. C. Preporučena literatura: 1. Pothranjenost – malnutricija. Plenum US. intolerancija. kopije prozirnica za predavanja 5. 121/2003. 9. metilmalonacidemija. Robert E. hipertonija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: MB2-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.: Functional Foods. Inc. alkaptonurija. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. 2003. 2. Poremećaji hranjenja.hr/zkk 12. 3rd edition. Farmaceutskobiokemijski fakultet. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . 3. cistrinoza. Medicinska biokemija: Organizacija rada MBLa. Chadwick et al.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini.). 1999. IK Naprijed. maldigestija.org 11. Preporučena literatura: 1. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . Zagreb. Brian Lockwood: Nutraceuticals. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. 10. Lisa Rapport. studeni 2002. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. kompulzivno prejedanje. „Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju” – priručnik.ifcc. 11th CD-Ro edition. Davis Company. Nutraceuticals. 7. karcinoma . Rukavina-Stavljenić A. u organizaciji Ministarstva zdravstva RH. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. Zagreb. 1998. 2004. malasorpcija). Nutritivne alergije mehanizam. Lewis Publishers.hr 9. Rukavina-Stavljenić A. deontologija i etika u zdravstvu.kb-merkur. dijetoterapija. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. 2000. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Intolerancija hrane. 2004. www. 8. sportaši). www. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. www. 4510 6. Pharmaceutical Press. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 4th edition. Rekić B. 7.N. Indeks tjelesne mase. malapsorpcija.

Probiranje zdravih osoba. Tehnološka rješenja instrumenata. hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz KBC Zagreb i budući razvoj. Bolesti pluća. Endokrine i metaboličke bolesti. http://www. Zagreb. Hicks JM: Point of care testing. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta.org 5. sur. Urednice: Dubravka Čvorišćec i Ana Stavljenić-Rukavina 3. POCT). Urednik: Dunja Rogić 2. National Academy of Clnical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Reccomendations for Use of Laboratory Tests to Support poisoned patients who Present to the Emergency Department. Thamlitz R. 4. Seminari: Obuhvaćaju kritički pregled preporuka različitih stručnih udruženja. Biokemijske. dr. 2005. Reumatske bolesti. Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata – prednosti i nedostaci. Strandberg K. Čvoriščec. Preporuke internacionalnih i nacionalnih stručnih udruženja. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Predavanja: Racionalizacija u brizi o zdravlju. Preoperativno probiranje pacijenata. 2004. 2005.5 Ime predavača: prof. 1998. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike uz bolesnika. Medicinska naklada. Bolesti bubrega. Mišićne bolesti. Broj ECTS bodova: 1. želudac i giht. Maligne bolesti. pripremljen kao materijal za tečaj. Gušterača. National Academy of Clinical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and Heart Failure. Kardiovaskularne bolesti.biokemijske smjernice. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata. Clin Chem 2003. A Systematic Approach to Point of Care Blood 112 . Price CP. cost-benefit analiza. Poremećaji elektrolita. Clinical laboratory diagnostics. D. Zagreb. Čepelak i. sc. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 1.nacb. Washington DC. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Preporučena literatura: 1. Bolesti jetre. Use and assessment of clinical laboratory results. mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT. St John A. 49: 357-79 Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA Šifra predmeta: MB2-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. godina Semestar: 9. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. 2004. Zlouporaba alkohola i lijekova. analitička kontrola kvalitete. Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika. 2004. 2004. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT. preanalitičke čimbenike.RACIONALNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 4. Simonsson P. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. U: Priručnik «Organizacija i upravljenje laboratorijem». Budući stručnjaci moraju biti sposobni kompetentno sudjelovati u racionalnom izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje važnost ispitivanja. Rogić D. Point of care testing. Priručnik: Laboratorijske pretrage uz bolesnika. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara. Svrha i smisao provođenja. Važnost predanalitike.5 Ime predavača: doc. Dubravka Čvoriščec Ciljevi predmeta: Upoznati studente s značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih ispitivanja unutar specifične patologije. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. dr. Medicinsko. godina Semestar: 9. interferencije kao i analitičku i dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. 2. Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama. Zagreb. Vodič kroz laboratorijske pretrage. 3. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. sc. AACC Press. svojstva analita. Thomas L.

liofilizirani oblici. Dubravka Jeličić Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima u proizvodnji i kontroli test reagencija.org 7. E. Unutarnja analitička kontrola kvalitete. Point of Care 2. TH-Books.A. Načini procjene laboratorijskih rezultata klinički relevantnih sastojaka tjelesnih tekućina (populacijske referentne vrijednosti. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Kaplan. modeli izrade referentnih intervala. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući oblici. Clinical chemistry: theory. pojmovnik referentih vrijednosti. Norme ISO 9001:2000. 2003. Preporučena literatura: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Kontrola kvalitete. godina Semestar: 9. proizvodnja antitoksičnih seruma. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA Šifra predmeta: MB2-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Pesce.R. 113 . Dobra proizvođačka praksa. 1999. Mosby. Indikatori kvalitete laboratorijske pogreške. individualne referentne vrijednosti).. Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja injekcija. Clinical Laboratory Diagnostics. 2. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Clinical Outcomes with Point-ofCare Testing. sc. 2003. izolacija HbsAg antitijela. EN ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003.B. Philadelphia. Frankfurt/Main 1998.220-224. dr. kontrola EIA testova. S. 2. L. izolacija enzima. Utvrđivanje analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na komponentama biološke varijacije (ciljne vrijednosti za preciznost. Saunders Company. bias i ukupnu dozvoljenu analitičku pogrešku). Kazmierczak. Burnett D. Ashwood. Thomas L. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. correlation. te primjenom biološke varijacije u definiranju analitičkih ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga. 5. W. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno testova: izolacija HIV antigena.org 6. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima sustava kvalitete i međunarodnim normama za medicinske laboratorije. dr. Piggott Printers. Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa: od uputnice do interpretacije rezultata.C. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. prijenos referentnih vrijednosti na nove analitičke uvjete. verifikacija i evaluacija mjernih instrumenata. 2002. London. A. Lewandrowski K. Tietz textbook of Clinical Chemistry. intraindividualna. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based Practice for POCT. sc. Akreditacija medicinskih laboratorija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI Šifra predmeta: MB2-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Roberta Petlevski. analysis.J. C:A: Burtis. Komponente biološke varijacije (interindividualna. Lippincott Williams & Wilkins. Broj ECTS bodova: 1.5 Ime predavača: doc. 4th edition. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.nacb.nacb. Cambridge 1996. širina referentnih intervala. dr. Laboratory Management and Clinical Correlations. test trake. sc. procesa i rezultata. Philadelphia. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. godina Semestar: 9. test tablete. Vanjska procjena kvalitete.Gas Analyses – The Malmo Experience. Preporučena literatura: 1. Kvaliteta strukture. Metode podučavanja: teorijska. indeks individualnosti). Predanalitički i analitički kriteriji za harmonizaciju rezultata laboratorijskih pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Validacija. Clinical Chemistry. Use and assessment of clinical laboratory results.

kontrola kvalitete). 2001. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Suchanek E (urednici): Ginekologija. Alvarez. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Određivanje hormona (Metode: biološke. Ciglar S. Edward C. Tietz NW: Tietz Textbook of Clinical Chemistry. et al. Medicinska naklada. 37(6): 667-673. Soldin. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Endokrinologija nadbubrežne žlijezde (Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne žlijezde. 4th ed. Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus (Hormoni jajnika. Preporučena literatura: 1. Kralik-Oguić S. F. Naklada Ljevak. Naklada Ljevak. gestagena i androgena u cilju dijagnoze neplodnosti). Čvorišćec D. 1-2:31-42 8. Priručnik o kvaliteti . Tonimir. 6. Đurić K.htm 9.Ricos. Endokrinologija testisa (Endokrinologija i gametogeneza. 2. 1998. External quality assessment in clinical chemistry: Review of the Croatian situation with particular reference to equipment. Poremećaji u menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene. JV GarciaLario. Svojstva metoda: osjetljivost. BerntŽivković S: Hormonske. Zagreb. CV Hernández Jiménez. Zagreb. Topić E. Flegar-Meštrić Z. Zagreb.. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Ektopično stvaranje hormona). Ciglar S.model. Funkcionalni testovi osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo). Štraus B: Medicinska biokemija. Flegar-Meštrić Z. Janković S: Medicinsko-biokemijska dijagnostika u 114 . godina Semestar: 9. “Biological variation and desirable quality specifications. Hammer-Plećaš A. Analitička kontrola u medicinskobiokemijskom laboratoriju. Određivanje estrogena. Biokemijska dijagnostika KAH). Clin Chem Lab Med 1999.1997. Endokrinologija hipofize i hipotalamusa (Regulacija endokrine funkcije hipofize. Washington. 1999. Određivanje korionskog gonadotropina u ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru sindroma Down). Hormoni posteljice u poremećajima trudnoće i prenatalnoj dijagnostici. Biochemia Medica 1995. Suchanek E (urednici): Ginekologija. Endokrinologija posteljice (Stvaranje hormona u fetoplacentnom odjeljku. Steven J. Dijagnostika funkcije žutog tijela.hkmb. Određivanje testosterona i dijagnostička vrijednost određivanja parametara ejakulata). Medicinski laboratoriji posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Ashwood ER. Određivanje glukokortikoida. Cava. Juretić D. Poremećaji u funkciji nadbubrežne žlijezde. specifičnost. AACCPress. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane trudnoće. interferencije. C. Philadelpia. Suchanek E. U: Šimunić V. StavljenićRukavina A. Školska knjiga.hr 7.westgard. Laboratorijski testovi u ranoj trudnoći). Fraser CG. steroidogeneza i dozrijevanje jajne stanice. Na temelju stečenih znanja prikazati važnost pouzdane i racionalne laboratorijske dijagnostike endokrinopatija. sc. kemijske i imunokemijske. Carlo Brugnara. Primorac D. odabir jedinica. EN ISO 15189. biokemijske i hematološke pretrage u ginekologiji i perinatologiji. The 2004 update”. dio. Standardizacija: internacionalni standardi. Biological variation: from principles to practice. mineralokortikoida i kateholamina. U: Šimunić V. 5. Suchanek E: Hormoni – produkcija. 1:37-45 10. AACC Press. 6. 2001: 17-29 3.V. 4. djelovanje i značaj određivanja u ginekologiji. 2003. Poremećaji funkcije testisa i neplodnost u muškarca. U: Kurjak A i Kupešić S (urednici): Ginekologija i perinatologija – 1. Ernest Suchanek Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i patofizioloških zbivanja o kojima ovisi funkcija endokrinih žlijezda i hormona. Bolesti hipofize. Washington. dr. Wong: Pediatric reference ranges. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Čepelak I.com/guest26. Određivanje hormona hipofize i hipotalamusa. Hammer-Plećaš A. WB Saunders Comp. Humana reprodukcija i medicinska biokemija (Predviđanje ovulacije određivanjem hormona: metode i pouzdanost. StavljenićRukavina. Biochemia Medica 1994. Hormoni kao biljezi tumora (Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda. Jagarinec N i suradnici.3. Burtis CA. Varaždinske toplice. Čvorišćec D. http://www. 2003: 209222 5. 2001: 124-126 4. http://www.

psihijatrijske bolesti. Biobanke. http://www. Strachan. stres. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOMPLEKSNA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics.TOC&depth= 2 4. Kompleksna genetika pravna i etička pitanja. dr. (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike. Genes and Disease. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Zagreb. rak. M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 115 . P. pretilost. faktori okoliša.nlm. Cox. Baze podataka. Medicinska naklada. 2004. Uvjeti i način života. neurodegenerativne bolesti. obiteljski i sociološki izazovi kompleksne genetike. Medicinska naklada. Preporučena literatura: 1. iz Patofiziologije s osnovama patologije II.ncbi. terapija i prognoza. (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku. dijabetes. prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom i (iv) spoznati sociološka. autoimune bolesti. Metode podučavanja: teorijska. T. 1999. Sinclair. Geni i nasljeđe. Farmakogenetika i farmakogenomika.ShowTOC&rid=gnd. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Klinički. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. Individualizirana medicina: prevencija.nih. T. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Molekularna genetička epidemiologija. otpornost i dugovječnost. Faktori rizika. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Humane i populacijske genetike.fcgi? call=bv. Read BIOS Scientific Publishers. godina Semestar: 9. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. upalne bolesti probavnog trakta. A. pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku. iz Biokemije II i iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom Sadržaj predmeta: Kompleksna genetika. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka – utjecaj na zdravlje i bolest.View. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc.kliničkoj praksi. svrsishodnost i sociološki aspekti. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – primjena. Genetika i fiziologija starenja. respiratorne bolesti. 1995. ISBN: 9531761205 3. Sanja Dabelić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma. ISBN: 1-87274869-4 2. sc. J.gov/books/bv. Genetičko testiranje i javno zdravstvo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful