INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU za akademsku godinu 2009./2010.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3 OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4 POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4 Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4 Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5 Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5 Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7 AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9 OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10 PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11 STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11 Stručna praksa................................................................................................12 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21 Stručna praksa................................................................................................21 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29 Školarina ......................................................................................................29 Doktorski rad .................................................................................................29 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu A. Kovačića 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti profesor Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipović-Grčić, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.

udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaća studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiološkoga gledišta ispituje čovjekov život u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i praćenju terapije izborom odgovarajućih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijskodijagnostičkih postupaka. Tumačenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava bioloških supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija također su njihova zadaća. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapošljavaju se najvećim dijelom u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu 3

OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnog usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije

Strani (ili klasični) jezik do 50 bodova . c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti • ukoliko kandidat tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije odslušao i položio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to učiniti do upisa u II. središnjom knjižnicom. Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ Opći uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: • završeni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) 4 . Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije .linearno plaćanje. Natječaj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku. nekoliko zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom ljekovitoga.Hrvatski jezik do 50 bodova . donosi bodove.Kemija do 200 bodova .Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij. Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne diplomske studije . otrovnog. U natječaju su definirani detalji vezani za prijavu.Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 250 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi . POSTUPAK PRIJAVE Sveučilišni diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: • redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti. ali ako je predmet položen na državnoj maturi. dva ili više natjecanja 50 bodova) do 50 bodova POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA Sveučilišni diplomski studiji: • Studij farmacije • Studij medicinske biokemije Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ organizira se u 2 modula: • Farmaceutske znanosti • Medicinsko-biokemijske znanosti Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji. Prijava Prijave se obavljaju preko Središnjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda. • redovite studente – strane državljane koji sami plaćaju troškove svog obrazovanja. obrazovanja i športa (bez plaćanja).Matematika (viša razina) do 200 bodova . začinskog i hranjivog bilja. ECTS). godinu studija d) Dodatna učenikova postignuća • osvojeno jedno mjesto od prva tri na državnim natjecanjima u RH iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova.maksimalna participacija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. kabinetima. Opći uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su završile četverogodišnje srednje obrazovanje i uspješno položile državnu maturu. studentskom ljekarnom. studentskom računalnom učionicom. na oko 8500 četvornih metara s istraživačkim i studentskim laboratorijima.obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.

prosjek ocjena 4. prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opći uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. u drugim indeksiranim časopisima. članci 25-29. Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: • da pristupnik ima položene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u višu godinu studija na matičnom fakultetu. Ako više pristupnika od broja utvrđenog odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće uvjete. O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo. vodeći računa o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta.0 ili preporuku dva nastavnika • preporuku i obrazloženje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija • polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti) • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4. otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog Dekanskog kolegija.0. ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s računalom studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.5 • upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kandidati koji nisu završili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematički fakultet. kongresni sažeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada.0. GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE Prijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o . • da nije ponavljao ni jednu godinu studija. ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova. Prijelaz se može ostvariti samo od druge do četvrte godine studija. Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu. na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. godine nekog drugog znanstvenog ili specijalističkog poslijediplomskog studija: • odslušana 1. Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: • prosjek ocjena diplomskog studija 4. Prehrambeno-biotehnološki fakultet. članci objavljeni u časopisu indeksiranom u Current Contensu.). Studenti strani državljani stječu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. s time da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij. godina i položeni ispiti. znanstvene aktivnosti (npr. 5 Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon završene jednogodišnje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili završene 1. Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajući u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa. što potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom).• • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4. • da zna hrvatski jezik (za strane državljane.

uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti završenoga programa s programom poslijediplomskog studija. Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta. Pristupnicima koji su proveli određeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji. • domovnicu. student je dužan priložiti: • studentsku ispravu. može se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom. Na temelju odluke iz stavka 2. U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalističkom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti. članka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj. • nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi. • potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na višu studijsku godinu.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. redovita profesorica 6 . Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je završila specijalistički studij iz područja biomedicine i zdravstva i srodnih područja s najmanjom prosječnom ocjenom 4. a za strane državljane presliku putovnice i rješenja o privremenom boravku. Karmela Barišić. a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rješenje o priznavanju razdoblja studija nadležne agencije. • potvrdu o položenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadašnjeg studija. a koja nije izradila i obranila završni rad. s najmanjom prosječnom ocjenom 4. sc. Uz obrazloženu molbu.Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajući poslijediplomski studij i određuje obveze koje je pristupnik dužan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva. ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR Dr.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova.

Velimir Cetina Čižmek. dr. Vesna Flegar-Meštrić. sc. sc. Dunja Vrkić. Dubravka Jasprica. Sanja Domijan. Biljana Samaržija. Snježana Petrovečki. sc. dr. Neda Skender. dr. dr. dr. sc. sc. Mladen Čepelak. sc. sc. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barišić. sc. Dario 8. Karmela Bećirević-Laćan. dr. Jasna Vedrina-Dragojević. sc. Mario 7. Petra Vujić. dr. dr. Nada c) ostali Bilić-Zulle dr. sc. sc. sc. sc. sc. sc. Stručni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer. dr. sc. dr. dr. dr. dr. sc. Vlatka Tadić. dr. Dubravka Dodig. dr. sc. Tonči Vukušić. dr. dr. sc. sc. Danica Šimundić. dr. Ivica Horvatić. Bernard Gornik. dr. Ivan Kosalec. sc. Mario Jurić. dr. sc. Marica Nigović. dr. dr. dr. sc. sc. sc. Elizabeta Vizek Vidović. Anita Hazler Pilepić. sc. Milica Zrinski Topić. Irena Zorc. Sonja Damić. dr. dr. Renata Kos. Daniela Bival Štefan. Marijana Žuntar. dr. Branko Paušek-Baždar. sc. sc. sc. Viši predavač a) ostali Pjevač. Olga Kujundžić. Asistenti a) s punim radnim vremenom Amidžić. sc. Maja Vanić. sc. dr. Vjera Bojić. sc. sc. sc. dr. Ingeborg Božikov. Željko c) ostali Čvorišćec. Damir Malenica. Jadranka Suchanek. dr. dr. dr. dr. Jasmina Maravić Vlahoviček. Jadranka Zovko Končić. dr. sc. dr. dr. Maja Blažeković. sc. Suzana Jablan. sc. sc. Valerije b) kumulativni radni odnos Sučić. dr. Zrinka Ljubanović. dr. Ernest Topić. Biljana Gjuranović. Krešimir Uršić. Tihana b) kumulativni radni odnos Lauc. sc. Milan Mastilica. sc. sc. sc. Davor Turčić. dr. sc. sc. Viktor Staničić. sc. sc. Sanda Vrček. dr. sc. dr. Vlasta 2. dr. Ana-Marija Gabričević. sc. Roberta Pilepić. sc. Ivana Filipović-Grčić. dr. dr. dr. Kroata Jug. Slavica Kujundžić. dr. dr. Renata 4. Tomislav Bulimbašić. Branka Žanić Grubišić. sc. sc. dr. Zdenka Kronja. Mira Biruš. sc. dr. dr. sc. Olga Grdić Rajković. Ivan Lovrić. Monika Bešić. Ana-Maria Trbojević-Čepe. sc. sc. Ilija 3. sc. dr. dr. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach Rojecky. Svjetlana Maleš. Željka Inić. Biserka Dodig. dr. Daniela b) ostali Jeličić. sc. dr. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Dumić Belamarić. Jasna Šakić. Željko Džimbeg-Malčić. sc. dr. dr. sc. dr. sc. dr. Marija 7 . Renata c) ostali Barišić. sc. dr. Lada Sanković. Viši asistenti a) s punim radnim vremenom Budimir. dr. sc. sc. sc. Franjo Romić. Miroslav Matulić. Zlata Franušić. Miranda Denegri. Nikola Luterotti. sc. dr. dr. sc. dr. dr. dr. dr. sc. dr. dr. Ana Petlevski. sc. sc. Nora Pandžić-Jakšić. dr. dr. Sandra Jurišić Grubešić. sc. Dubravka Vuković. Gordan Plavšić. sc.POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA 1. sc. sc. Ita Sorić. dr. sc. Jozsef Rumora. Mirna Zadro. dr. sc. sc. dr. Ivica Marušić. sc. Željan Medić-Šarić. dr. dr. Nikolina 5. sc. Mario Hafner. sc. Mirza Čubrilo. Željka Vitali. dr. Gordana Mornar Turk. sc. sc. Mladen Sertić. Jerka Jadrijević-Mladar Takač. dr. sc. sc. Milena Petrik. dr. sc. dr. mr. Jelena Kalođera. sc. sc. sc. Srećko Nikolac. Ivona 6. dr. sc. dr. sc. Irena b) kumulativni radni odnos Bačić-Vrca. dr. sc. Stanislav Vladimir-Knežević. sc. dr. Živka Šegvić Klarić. sc. sc. dr. dr. sc. Lidija Barbarić. dr. Ivan Živković. dr. sc. Ana Vuina. Lidija Debeljak. Erim Dabelić. dr. mr. dr. dr. sc. dr. dr. dr. Lovorka b) ostali Bokun. Stela Grgurević. Vesna Rogić. dr. Znanstveni novaci Bilušić Vundać.

sc. Maja Pepić. Zrinka Sajenko. mr. Mirela Matokanović. dr. dr. Ivana Somborac. Tin 8 . Iva Novak.Jakobušić Brala. Sandra Vasung. sc. sc. Ruđer Ortner Hadžiabdić. Tina Mucalo. sc. Ivan Perković. dr. Ivana Rajić. Cvijeta Matić. Anita Šupraha Goreta. Mirela Medančić. Martina Weitner.

DAN NEOVISNOSTI 25. Jesenski ispitni rok: 23. 5. 2. 9. 4. BOŽIĆNI BLAGDANI 24. NEMA NASTAVE SIJEČANJ 2010.AKADEMSKI KALENDAR LISTOPAD 2009. 2010. 9. 9. UPISI U LJETNI SEMESTAR 22. 2010. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 15. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA SRPANJ 2010. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 P U S Č P S 5. 2. (za I. S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 P U S Č P 1. 10. – 3. 6. NOVA GODINA 6. TIJELOVO 11.26. – 24. 9. SVETA TRI KRALJA 29. Ljetni semestar: 8. 6. 8. ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 22. 2010. . 11. 9. 1.16. ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 17. 2. P U 5 6 12 13 19 20 26 27 Č 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S P S 2 3 9 10 16 17 23 24 30 N 4 11 18 25 SVIBANJ 2010. P 3 10 17 24 31 U 4 11 18 25 S 5 12 19 26 S N 1 2 6 7 8 9 13 14 15 16 20 21 22 23 27 28 29 30 Č P LIPANJ 2010. 2010. (za ostale godine) – 29. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. 12. 2. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE OSTALIH GODINA 8. 6. 7. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 Č P S N 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 5. P 1 8 15 22 29 U 2 9 16 23 30 S Č P S N 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 1. 10. . POČETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA RUJAN 2010. PRAZNIK RADA 3. 2. VELIKA GOSPA 23. 6. 7. 2009. 10. 2010. 8. DAN DRŽAVNOSTI 14. Zimski ispitni rok: 1. P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U Č 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 16. Upisi u zimski semestar: 15. USKRS 5. 6. 1. godinu) . 1. Upisi u ljetni semestar: 22. 1. 12. 3. 4. 6. 3. P 5 12 19 26 U 6 13 20 27 Č P S N 1 2 3 4 7 8 9 10 11 14 15 16 17 18 21 22 23 24 25 28 29 30 31 S KOLOVOZ 2010. P 1 8 15 22 U S Č P S 2 3 4 5 6 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 23 24 25 26 27 N 7 14 21 28 OŽUJAK 2010. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15. – 3. 12. ZIMSKI ISPITNI ROK 22. 8.. 10. UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. 9. GODINE STUDIJA 12. Ljetni ispitni rok: 14. 6. SVI SVETI PROSINAC 2009. 1. – 11. – 24. POČETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU TR AVANJ 2010. 9 . – 17. 10. 3. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 1. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S Č P S 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 6 13 20 27 4. 2010. 3. 12. i 26. – 26.3. USKRSNI PONEDJELJAK 1. 2. 2010. 2010.– 6. P 5 12 19 26 U S 6 7 13 14 20 21 27 28 Č P 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25 STUDENI 2009. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR NASTAVA ISPITNI ROKOVI UPISI Zimski semestar: 5. P 4 11 18 25 U 5 12 19 26 S 6 13 20 27 Č P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S N 2 3 9 10 16 17 23 24 30 31 VELJAČA 2010. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 25. 3. 2. 8.

Na svakom 10 . središnja knjižnica. Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom. U ovoj akademskoj godini članovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata sa njemačkim i grčkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku. studentske tulume te niz drugih projekata. Fakultetski botanički vrt ljekovitoga. radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice pušenje. Predstavnici studenata članovi su Fakultetskoga vijeća. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna seminarska prostorija. PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palačinkijada). U središnjoj knjižnici i studentskoj računalnoj učionici studenti mogu neometano učiti i koristiti se internet uslugama. HIV/AIDS i drugo). sustavne i ekološke studije u sustavu obrazovanja i znanosti. dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM. a namijenjen je za morfološke. Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih laboratorija u kojima se održava praktična nastava. kongres europskih studenata farmacije na temu „Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations“. a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta. međunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a.CPSA. Pharmacy Movie Project). Podružnica Studentskog zbora Farmaceutskobiokemijskog fakulteta organizira tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu. gledanje filmova (PMP. kratkotrajne razmjene studenata tijekom akademske godine (TWIN Project). tri seminarske prostorije. Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor studenata i nastavnika. Kongresu je prisustvovalo više od 120 studenata iz 24 europske zemlje.OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske . a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna. Studentski zbor čine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. otrovnog. CPSA ima status punopravnog članstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). začinskog i hranjivog bilja u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe. studentska računalna učionica te u dvorištu zgrade studentska prostorija s čajnom kuhinjom. U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120 sjedećih mjesta.

) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja farmacije. te pravilne primjene propisane terapije. mikrobiologija i parazitologija. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina. fizika. upoznavanje s mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane). proizvodno-tehnološkim. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje farmaceutske stručnjake. Stječu potrebna znanja za istraživanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava. Modul «Istraživanje i razvoj lijekova» nudi specifična znanja potrebna farmaceutima koji će biti neizostavni dio istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i ljekovitih oblika. klinička farmacija. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka. kemijska. 300 ECTS bodova). toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (farmaceutska botanika. kozmetologija i sl. biološka i farmaceutskotehnološka svojstva lijeka te klasičnim i suvremenim metodama dokazuju i određuju ljekovite tvari. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. biokemija. Kroz modul «Ljekarništvo» studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću primjenu. organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. Usvajaju tehnologiju izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima čuvanja. a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. akademskom okruženju i sl. aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Magistar farmacije. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. te širiti. Pri upisu u petu godinu studija studenti se opredjeljuju za jedan od modula: «Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj lijekova». farmaceutska kemija. oblikovanje lijekova.). uključuje temeljne (matematika. biomedicinske (anatomija. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. farmakoterapija. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. biologija. statistika. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Razvijaju vještine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka. Farmaceutskobiokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih farmaceutskih znanja. s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnološkim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostičkih sredstava. Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama. farmaceutika. Stječu znanja o različitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. analitika lijekova. pharm. fiziologija. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije.INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI STUDIJ FARMACIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija farmacije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag. molekularna biologija). farmakognozija. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraživačkim. kemija. registraciji lijekova. analitičkim laboratorijima. Studij je farmacije multidisciplinaran. praćenje nuspojava lijekova. te po svom doprinosu znanosti. pravilno informiranje o lijekovima. razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. sposobnog kritičkom promišljanju. marketingu lijekova. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju. stječe odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima (javna i bolnička ljekarna). 11 . biokemija lijekova. Studenti farmacije također upoznaju i građu i funkcije tkiva. farmakologija. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja. Ispituju fizička. mogućim neželjenim i štetnim učincima te interakcijama lijekova. patofiziologija. kontrole kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova.

stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavršavanje na tečajevima. komunikacija s pacijentima i dr. ograničenja pri primjeni. vitamini i minerali. sc. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. itd. prof. praćenjem zaliha i sl. dr. njihovu namjenu. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza. Tijekom stručne prakse student se upoznaje s organizacijom rada i ustrojem ljekarničke djelatnosti te sustavom naručivanja. doziranje. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. dijetetski proizvodi itd. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Nakon obavljene stručne prakse mentor studentu potpisuje izvješće o provedenoj praksi na temelju kojeg i uz predočenje dnevnika prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. Student se također upoznaje s obaveznom stručnom literaturom u ljekarni. razvrstavanje te izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. nuspojave. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). kontrola. sc. vaganje monokomponentnih čajeva. industrijski laboratoriji. sc. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). Renata Jurišić Grubešić.Stručna praksa Stručna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. veledrogerije. Student upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni pripravci. provjerom isteka roka valjanosti lijekova. dr. Upoznaju se s ulogom magistra farmacije u javnom i bolničkom ljekarništvu. te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod stručnim nadzorom mentora (npr. Student može pomagati i sudjelovati u obavljanju poslova primjerenih ovoj razini obrazovanja pod nadzorom mentora.). sc. bolničke ljekarne. moguće interakcije. s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. zaprimanje. Također se upoznaju s marketingom i veleprodajom lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu zdravstva. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. dr. a za organizaciju i provođenje stručne prakse zaduženi su prof. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog 12 . Sanda Vladimir-Knežević. III. Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba. Predstavljen im je i djelokrug rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode te uloga magistra farmacije u regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne. Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija farmacije student može nastaviti edukaciju u znanstvenoistraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju. IV. V.). Od studenata druge godine očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni. Student sudjeluje u postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni. članak 55: 1. dr. II.). Kroz predavanja studenti se upoznaju s profesionalnim mogućnostima i ciljevima magistra farmacije. a organizirana je na sljedeći način: I. kao i s ulogom kliničkog farmaceuta. (15 sati). 2. skladištenje. Upoznaje također grupu predmeta opće uporabe prema Popisu kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (bez kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom). godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni. razvrstavanje pripravaka). Studenti se upoznaju s ulogom magistra farmacije u poslovima istraživanja i razvoja te proizvodnje lijekova. Željka Vanić i doc. Milena Jadrijević-Mladar Takač. doc.

). Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. osim u posebno opravdanim slučajevima. 2. pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. seminarski radovi. gubi pravo studiranja na tom studiju. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu. imenuje ispitno povjerenstvo. 9. a polažu se samo u pisanom obliku. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. 3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 7. 4. a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 5. 6.). rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. samo usmeno. Pisani dio ispita može biti eliminacijski. ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. Diplomski ispit je usmeni ispit. a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu. projektni zadaci i sl. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova. • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave. 3. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 4. 8. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 5. studenta i studentsku poslovnicu. osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 5. 10. 6. 8. a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. Diplomski ispit je javan. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 13 . Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju. Ispiti mogu biti teorijski i praktični. članak 40: 1. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 9. 7. a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji. s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta. • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. praktične zadaće. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.4. Ispiti se ne naplaćuju.

Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 14 .6. 7. 8.

5 2.5 6 2.5 3.5 5.5 3.5 15 0 15 0 0 30 30 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.Dijagram strukture nastavnih predmeta 1.5 2. S – Seminari. do 4.5 10.5 . godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-01 F1-02 F1-03 F1-04 F1-05 F1-06 F1-07 F1-08 F1-09 F1-10 F1-11 F1-12 F1-70 Uvod u farmaciju Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Farmaceutska botanika Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 15 30 30 15 30 30 S 0 30 15 15 30 30 V 0 0 30 0 30 0 P S V 15 60 75 30 135 105 75 75 30 75 45 15 1 4.5 30 30 30 30 15 15 15 15 15 15 0 0 30 30 30 0 3. O – Obvezni predmet.5 1 7 4.5 8 5. semestra P – Predavanja.5 5. V – Vježbe. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-43 F1-44 F1-45 F1-46-I F1-46-II Povijest farmacije Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II I I I I I 15 2 0 30 30 S 0 13 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 15 15 30 30 15 1 1 1 2.

I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-47 F1-48 F1-50 F1-51 Odabrane metode instrumentalne analize Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I 15 15 15 15 S 0 0 0 0 V 30 15 0 0 45 30 15 15 4 2.5 5.0 1.5 10. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-10 F1-11 F1-13 F1-14 F1-15 F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-12 F1-70 Analitička kemija II Organska kemija II Biološka kemija Fizikalna kemija I i II Mikrobiologija s parazitologijom I i II Biokemija I Patofiziologija s osnovama patologije I Farmakognozija I Farmaceutska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 30 30 30 30 30 S 0 15 0 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 45 135 90 30 60 75 120 15 4. S – Seminari.5 7 2.5 7 3. V – Vježbe.5 10 1 6 2 30 30 22 30 30 45 15 0 8 15 15 15 15 30 0 15 30 60 4.5 1. O – Obvezni predmet.2.0 16 .5 5 0 0 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 4. semestra P – Predavanja. do 4.

5 2.5 8 6 4. S – Seminari.5 1 1 17 .5 2.5 6 3. V – Vježbe.5 15 30 30 35 30 30 0 15 15 0 10 15 0 0 30 30 30 30 0 0 15 4.5 1 3. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-20 F1-21 F1-22 F1-23 F1-24 F1-25 F1-26 F1-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Farmakognozija II Farmaceutska kemija II Analitička toksikologija Farmaceutika I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Biokemija prehrane Klinička biokemija s hematologijom Farmakologija I Oblikovanje lijekova I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 22 15 30 45 30 30 S 8 0 15 0 15 15 V 30 15 45 0 15 0 P S V 60 30 90 45 60 105 75 60 75 45 30 15 4.5 7 4 4.5 P – Predavanja.3.5 2.5 2. O – Obvezni predmet. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-52 F1-53 F1-54 F1-55 F1-56 Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Farmaceutska informatika Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I 15 10 15 15 15 S 5 10 15 0 0 V 10 10 0 0 0 30 30 30 15 15 2.

5 1 P – Predavanja.4.5 14 9 6 4. V – Vježbe. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-25 F1-26 F1-27 F1-28 F1-29 F1-30 F1-12 Farmakologija II Oblikovanje lijekova II Analitika lijekova I i II Biokemija lijekova Kozmetologija Magistralna receptura Stručna praksa O O O O O O O 30 30 30 45 0 S 15 0 0 15 0 V 45 45 30 30 15 6 P 15 30 0 S 15 0 5 V 45 30 40 8 90 75 135 90 60 45 15 9 7. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-57 F1-58 F1-59 student Fitofarmacija I Eksperimentalna farmakologija I Primijenjena mikrobiologija I ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz 15 15 15 drugih S V 30 30 30 3 3 3 15 0 15 0 15 0 godina studija 18 . O – Obvezni predmet.

5 3 4.5. O – Obvezni predmet. Ljekarništvo O 15 0 O 15 0 O 15 30 O 30 45 0 15 0 15 15 30 45 90 15 150 150 1.5 15 15 Obvezni program za oba modula O 15 0 0 O O 150 150 P – Predavanja.5 3 3 3 1.5 9 1. I – Izborni predmet 19 .5 F1-37 F1-38 F1-39 F1-40 F1-41 F1-42 F1-12 Modul 2. godina (student može izabrati jedan od predloženih modula) Modul 1. S – Seminari. Istraživanje i razvoj lijekova Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-31 F1-32 F1-33 F1-34 F1-35 F1-36 Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije Dizajniranje novih lijekova Biokemijske osnove toksičnosti endobiotika i ksenobiotika Novi terapijski sustavi Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Socijalna farmacija Klinička farmacija Farmakoterapija Farmaceutska skrb Metodika znanstvenog rada Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O 15 30 15 15 15 15 S 15 15 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 P S V 30 45 30 30 15 30 3 4. V – Vježbe.

5 20 .5 1.Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-60 F1-61 F1-62 F1-63 F1-64 F1-65 F1-66 F1-67 F1-68 F1-69 Biostatistika Metaloproteini – struktura i mehanizam Molekulske osnove bolesti i terapije Molekularna farmakologija Farmakogenetika Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Industrijska farmacija Farmaceutska etika i deontologija Socioligija u farmaciji I I I I I I I I I I 15 5 15 15 10 15 15 15 15 15 S 15 10 15 15 15 5 15 15 0 0 V 0 5 0 0 5 0 0 0 0 0 30 20 30 30 30 20 30 30 15 15 3 2 3 3 3 2 3 3 1.

toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (klinička biokemija. József Petrik i doc. kemija. molekularna biologija. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. mikrobiologija i parazitologija. patofiziologija. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. Roberta Petlevski. genetika). fizika. te po svom doprinosu znanosti. dr. Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne opće i analitičke biokemije te stanične i molekularne biologije s fiziološkim i patofiziološkim procesima omogućujući razumijevanje patoloških procesa na molekularnoj razini kao i iznalaženje novih dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja bolesti. hematoloških. informaciju o zaposlenom stručnom osoblju. dr. općim i specijalnim bolnicama. praćenju uspjeha liječenja kao i novim znanstvenim spoznajama. 300 ECTS bodova). biokemija. biologija. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat pod naslovom "Medicinsko-biokemijski laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". sc. automatizacije. tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije. med. laboratorijskog menagementa. Studenti provode jedan radni dan u laboratoriju pri čemu dobiju uvid u organizaciju laboratorija primarne zdravstvene zaštite: uvid u prostorno uređenje laboratorija. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. prevenciji bolesti. fiziologija. mikrobiologija. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake. opremi i pretragama. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). molekularna dijagnostika i sl. Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina. klinička imunologija. stječe odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. 21 . nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike. održavanju zdravlja. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. imunologija. Suvremena medicina. klinička citologija. molekularno-bioloških i kemijskih postupaka. praćenja bolesti i terapije te prevencije patoloških stanja. biomedicinske (anatomija. tehnika i tehnologija ispitivanja bioloških materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrđivanju uzroka bolesti. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Predloženi program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta. Stručna praksa Za organizaciju i provođenje stručne prakse za studente studija medicinske biokemije zaduženi su prof. Magistar medicinske biokemije. sc. elektroničke obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. biokem. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene medicinske biokemije te širiti. a organizirana je na sljedeći način: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse).). Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno područje čije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspješne dijagnostike. poliklinikama. Tijekom studija medicinske biokemije student će steći znanja i vještine iz komunikacijskih znanosti. transfuziologija s imunohematologijom. Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja medicinske biokemije. klinikama i kliničkim bolničkim centrima. a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije.STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija medicinske biokemije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. uključuje temeljne (matematika. farmakologija. Primjenom biokemijskih. histologija i citologija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja. Završeni stručnjaci studija medicinske biokemije mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. statistika.

Studenti u skupinama provode jedan radni dan u citološko-histološkom laboratoriju kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o citokemijskim i imunocitokemijskim pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) prikaz aktivnosti MPO postupkom po GrahamKnollu, bojenje crnilom Sudan B, periodicacid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju akutnih leukemija te usporedbu nalaza s citomorfološkom klasifikacijom. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže, proteina, neproteinskih dušikovih spojeva, porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina, enzima i izoenzima, hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija medicinske biokemije student može nastaviti edukaciju u znanstveno-istraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te trajno usavršavanje na tečajevima. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 55: 1. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 4. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 5. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 6. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 7. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 9. Diplomski ispit je javan, a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 10. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva, studenta i studentsku poslovnicu. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog 22

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 40: 1. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplaćuju. 9. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika, s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta.

3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

23

Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina
Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS

Šifra

Predmet

P
MB2-01 MB2-02 MB2-03 MB2-04 MB2-05 MB2-06 MB2-07 MB2-08 MB2-09 MB2-10 MB2-11 MB2-12 MB2-70 Uvod u studij medicinske biokemije Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Citologija i histologija Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa Tjelesna i zdravstvena kultura – student O O O O O O 15 30 30 15 30 30

S
0 30 15 15 30 30

V
0 0 30 0 30 0
7 4,5

P

S

V
15 60 75 1 4,5 5,5 2,5 10,5 8 3,5 6 2,5 6 3,5 1

30 30 25 30

15 15 15 15

0 0 5 30

3,5 3,5

30 135 105 45 75 30 75 45 10

O O O 15 15 0 O O O upisuje 30 sati po semestru od 1.

30 15 30 30 15 0 0 0 10 do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra

Predmet

Status

Satnica

Ukupno

ECTS

P
MB2-42 MB2-44 MB2-45 I MB2-45 II MB2-46 MB2-47 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I I 2 0 30 30 15 15

S
13 15 0 0 0 0

V
0 0 0 0 0 0 15 15 30 30 15 15
24

1 1 2,5 2,5 1 1

V – Vježbe.5 1.5 1 30 15 15 30 0 30 22 8 0 30 15 15 30 15 0 15 5 10 30 15 0 0 0 10 po semestru od 1.5 7 2.2.5 2.5 2. O – Obvezni predmet. semestra 6 2 4.5 4.0 25 .5 10.5 7 4.5 5 P – Predavanja. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-48 MB2-49 MB2-50 MB2-51 MB2-53 Odabrane metode instrumentalne analize Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I I 15 10 15 15 15 S 0 10 0 0 0 V 30 10 15 0 0 45 30 30 15 15 4 2. do 4.5 3.0 1.5 3. S – Seminari. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-10 MB2-11 MB2-13 MB2-14 MB2-15 MB2-16 MB2-17 MB2-18 MB2-19 MB2-20 MB2-12 MB2-70 Analitička kemija II O 30 Organska kemija II O 30 Biološka kemija O 30 Fizikalna kemija I i II O 30 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 Biokemija I O Patofiziologija s osnovama patologije I O Imunologija O Humana i populacijska genetika O Farmaceutska kemija O Stručna praksa O Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati S 0 15 15 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 60 135 90 30 60 45 30 45 10 4.

3.5 9 6 2.5 26 .5 P – Predavanja. O – Obvezni predmet.5 2.5 2 3.5 2. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-54 MB2-55 MB2-56 MB2-57 MB2-58 Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti Metaloproteini-struktura i mehanizam Uzgoj stanica i staničnih linija Biološke membrane i stanična signalizacija Membranski transport tvari i informacija I I I I I 15 5 10 15 15 S 8 10 10 15 15 V 7 5 10 0 0 30 20 30 30 30 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-16 MB2-17 MB2-21 MB2-22 MB2-23 MB2-24 MB2-25 MB2-26 MB2-27 MB2-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Imunokemija Fizikalna biokemija Analitička i preparativna biokemija I i II Opća klinička biokemija I i II Hematologija I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Farmakologija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 22 15 14 30 15 30 30 S 23 0 8 20 15 15 5 V 45 15 8 10 0 0 25 P S V 90 30 30 60 90 150 120 75 30 15 7 2.5 2.5 4. V – Vježbe.5 1.5 15 30 25 30 30 0 0 15 15 15 0 0 45 60 20 30 0 15 5 8 4.5 4.5 7 11. S – Seminari.5 2.5 1.

5 3 3 1.5 1. V – Vježbe. O – Obvezni predmet.5 7.5 15 6 6 6 1.5 30 30 30 0 15 15 0 0 30 15 30 15 7. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-52 MB2-59 MB2-60 MB2-61 MB2-62 Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom Neurokemija Hitna laboratorijska dijagnostika Biostatistika Bioanorganska kemija I I I I I 15 8 15 15 10 S 0 4 10 15 5 V 15 3 5 0 0 30 15 30 30 15 2.4. S – Seminari.5 27 .5 P – Predavanja. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-27 MB2-28 MB2-29 MB2-30 MB2-31 MB2-32 MB2-33 MB2-12 Farmakologija II Analitička toksikologija Koagulacija Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II Molekularna dijagnostika Biokemija lijekova Biokemija prehrane Stručna praksa O O O O O O O O 30 30 15 30 30 S 15 15 15 15 0 V 45 15 15 30 30 P S V 90 60 45 150 60 60 60 15 9 6 4.

5 1.5.5 3 3 3 .5 15 10 30 0 0 15 0 0 0 150 100 15 45 150 100 P – Predavanja. V – Vježbe.5 1.5 4. S – Seminari. postupaka i reagensa Specijalna područja kliničke biokemije Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike Metodika znanstvenog rada Organizacija i upravljanje medicinskobiokemijskim laboratorijem Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O O O O 15 15 15 15 0 15 S 0 0 10 15 30 0 V 15 0 5 30 0 0 P S V 30 15 30 60 30 3 1. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-34 MB2-35 MB2-36 MB2-37 MB2-38 MB2-39 MB2-40 MB2-41 MB2-12 Transfuziologija s imunohematologijom Primjena radionuklida u dijagnostici Evaluacija instrumenata. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-63 MB2-64 MB2-65 MB2-66 MB2-67 MB2-68 MB2-69 Dijetoterapija Racionalna laboratorijska dijagnostika Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Proizvodnja biokemikalija Standardi kvalitete u laboratorijskoj medicini Laboratorijska endokrinologija Kompleksna genetika I I I I I I I 15 10 6 15 15 15 15 S 15 5 3 0 15 10 15 V 0 0 6 0 0 5 0 30 15 15 15 30 30 30 28 3 1. O – Obvezni predmet.5 3 6 3 1.

Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad. Školarina Školarinu plaća student sam ili uz potporu državnog tijela. Namijenjen je farmaceutima. Temeljni predmeti 2. a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj zajednici. Metodološki predmeti 4. školarinu za strane studente. Visinu školarine. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. metodološke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij završava izradbom i obranom doktorskog rada. modularne. Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stječe različitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. a završava polaganjem ispita. 29 . Studij uključuje: organiziranu nastavu (obvezne. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta. pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada. U tu svrhu doktorski studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u specifičnim područjima farmacije i medicinske biokemije. odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. dodatne troškove poslijediplomskog doktorskog studija te način i rok plaćanja određuje Fakultet. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij.DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTI» Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» i obranom doktorske disertacije student stječe akademski stupanj doktora znanosti. Modularni predmeti 3. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraživački rad u znanstveno-istraživačkim institucijama i farmaceutskoj industriji. tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti. medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18 Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutskobiokemijske znanosti» student može nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavršavanja na različitim Sveučilištima te državnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij.

sc. Preporučena literatura: 1. Zagreb. Farmaceut i znanost. Fotosoft. dr. V. Kemija i farmacija. Žene u farmaciji. Babić. 8. raznolikosti budućeg zanimanja u sustavu zdravstva. Rječnik mjeriteljstva u kontroli kakvoće lijekova. pokus i znanstveno zaključivanje. 121/03. Promatranje kao izvor znanja. Farmaceutsko mjeriteljstvo. godina Semestar: 1. godina Semestar: 1. Integralni račun: pravila integriranja. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. reda. 7. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. 2002. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova. radioaktivni raspad. laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. kemijske i enzimske kinetike. 4. Uvod u farmaceutsku etiku. Hrvatska matica lijekova [ur. V. V. lijekovi u zakonu. 19-31. J. Sanda VladimirKnežević. 1995. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Limes i diferencijal funkcije. Farmaceutsko nazivlje i grafija. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju. [V. farmaciji. V. sc. Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj. L. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. Zagreb. Ljekarna i njena oprema. Diferencijalne jednadžbe 1. kako je strukturiran studij. reda. European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM]. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA Šifra predmeta: F1-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Pitajte o svojim lijekovima. Uvod u farmaciju. razvoj eksperimentalne metode. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz Farmacije i mitologija farmacije. 1997. Grdinić. biokemiji. Vuković. brzine kemijske i biokemijske reakcije. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. dr. Etika. 6. čime se bavi suvremena farmacija. 5.5 Ime predavača: doc. putovi primjene i spremnici. Hrvatsko farmaceutsko društvo. protok informacija. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE UVOD U FARMACIJU Šifra predmeta: F1-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Standard terms: Pharmaceutical dosage forms. Containers. Jezik. Vlastita naklada. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Zagreb. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Renata Jurišić Grubešeć Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke. Patenti i robne marke. S. Stvaralačka snaga farmacije i neobični životopisi. fotometriji i radioaktivnom raspadu. dr. Grdinić. Goethe i farmacija. Laila Stefanini Orešić]. Grdinić. sc. načine gibanja. Diferencijalne jednadžbe. 2004. deontologiju i praksu. Farmaceutska literatura i knjižnice. 49(1). ATC podjela lijekova. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. deontologija i građanstvo. Strasbourg. 30 . 2. Osnovne elementarne funkcije. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Stefanini Orešić: hrvatski stupac]. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. 2000. Farmaceutske. Grdinić. 1994. doc. primjena na funkcije distribucije. Diferencijalne jednadžbe 2. određeni i neodređeni integral. Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju. Farmakoterapija za nestručnjake. Grdinić. Narodne novine. kao i prve napomene o etici i moralu. Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i kodifikaciju u ljekopisu. Proizvodnja lijekova. Zagreb. kemiji. drugo izdanje. Council of Europe. 2002. farmaceutskog nazivlja. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. O suštini farmacije i farmaceutska karta Europe. Grdinić. farmaceutski oblici. Broj ECTS bodova: 4. medijske i medicinske informacije. Ministarstvo zdravstva RH. Zagreb. Routes of administration. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. V.

R. mikrotubuli. Roberts K. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: F1-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 6. Taylot & Francis Group. aktinska vlakna. 3. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. Krnić. Walter P. Stanice pod mikroskopom.emc. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. treće izdanje.maricopa. teorije i mehanizme nasljeđivanja.. membranski proteini. Stanična dioba: mitoza. stanična kultura. Sorić J. opća struktura kromosoma.mit. izmjene kromosomske strukture. Alberts. Hausman.M. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. vezani geni. Raff M. Hopkin. K.http://gened. endocitoza. 1992. politeni kromosomi. sc. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Bray D. A. Mitoza. 2. P. Cooper.5 Ime predavača: doc. B.E. Spolno razmnožavanje: prednosti spola.. Lewis J. http://esgwww. godina Semestar: 1. Morgan i Drozofila. Tehnička knjiga. Alberts. B.. Preporučena literatura: 1..5 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 2. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. Medicinska naklada.D. Molecular biology of the cell. treće izdanje. dr. Šikić. ionski kanali i električna sposobnost membrane. od prokariota do eukariota. Preporučena literatura: 1. oplodnja. mejoza. Školska knjiga. 2002. New York. B. A. (interna skripta) 3. Raff M. Odjeljci eukariotskih stanica. frakcioniranje stanica. 2004. Zagreb.. II. vezikularni transport. 5. Uvod u matematičku analizu. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. Oblici i građa kromosoma. predavanja (interna skripta na CD) 4. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. Stanična membrana. Broj ECTS bodova: 5. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući 31 . Matematička analiza. Kurepa. L. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija.. I i II dio. rekombinacija vezanih gena: crossing over. godina Semestar: 1. 2. Zagreb 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Seminari: Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Zagreb 1990. Zagreb.. Zagreb. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. Roberts K. III. molekularni pristup.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Školska knjiga. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. Watson J. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. Mejoza. Jonson. Javor.edu:8001/esgbio/chapters. zakoni nasljeđivanja. Humana genetika. kloroplasti i fotosinteza. Prokariotske i eukariotske stanice. drugo izdanje. New York & London. 1991. trepetljike i bičevi. dr. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. programirana stanična smrt (apoptoza). Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. Demidovič. Bray D.. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. G..html 7.html Metode podučavanja: teorijska. Školska knjiga. Školska knjiga. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Z. sekretorni putovi. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Essencial cell biology. 5. citokineza.. sc. 2004. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Garland publishing. Mitohondriji i kloroplasti. Citoskelet: intermedijarna vlakna. S. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Stanica. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: F1-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Riješeni zadaci iz više matematike I... Jezgra u interfazi. GS Garland Science. D. Borzan i autori. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport.

profesionalna autonomija i moć zdravstvenozaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). Research. Preporučena literatura: 1. i 2. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. Taylor and Fransis Group. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). dužnost bolesnika. 5. Kemijska struktura.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. «dobar» i «loš» bolesnik. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). pregovaranje. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. birokratizacija. 7. sc. London. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). 6. Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. Blackwell Publishing. Elektrokemija.5 Ime predavača: prof. Jossey-Bass.(eds. bol kao biosocijalni fenomen. Otopine i njihova svojstva. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: F1-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. and Rimer. Gabe. 8. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. Livingstone. racionalizacija.K. Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. godina Semestar: 1. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M.mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. SAGE Publications. dualizam zdravlja i bolesti. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). Third Edition. Williams. K. 3. K. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). 6. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. Theory. Second Edition. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). 2. Kemijske veze. klinička iatrogeneza.) (1997) Health Behavior and Health Education. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. 3. And Calnan. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Routledge. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). bolest kao identitet. bolest kao metafora. Medicine and Society. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». New York. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). «illness» i «sickness». London and New York.J. Second Edition. Kemijska kinetika i 9. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. Lewis. «disease». vrijednosna supstancija zdravlja. mijene u značenju zdravlja. Međumolekulne sile. pozitivizam.Thousand Oaks. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). teorija akcije. F. Key Theories. D. mehanicistički redukcionizam. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). And Field. Future and Agendas. White. timski rad. and Practice. uvjeti za 32 . otvoreni sustav. 5. Staničić. bolest kao socijalni konstrukt. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. dualizam duše i tijela.. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). prava bolesnika. S.(2003) Sociology and Health Care. B. Glanz.M. J. Bond. J. (eds.5 = 10. Broj ECTS bodova: 7 + 3. Ž. imperativ zdravlja. bolesti suvremene civilizacije). A Wiley Company. Churchill. skripta 2.) (2000) Health. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. Osnovni koncepti. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). 4. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života.(eds. Kemijski račun (stehiometrija). Zdravstveno-zaštitni sustav (organizacija kao sustav.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. And Bond. S. Taylor. kulturna iatrogeneza. socijalna iatrogeneza. patologizam. 4. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). S. Kompleksni spojevi. Boja anorganskih tvari.

„Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga.hr 3. Medicinska fiziologija. Miješanje kapljevina s kapljevinama. agregatna stanja tvari. elektronska struktura atoma. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. probavni sustav. međumolekulne sile. Medicinska naklada. Broj ECTS bodova: 4. Školska knjiga. krvne grupe. spolni sustav. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. 10. Preporučena literatura: 1. www. kemijske reakcije. Freeman & Comp. Zakon o održanju mase. ravnoteža. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Određivanje atomske mase. organizacija i građa živčanog sustava. Vodljivost otopina. Sadler TW.polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Guyton AC. Školska knjiga. bubreg. energetski metabolizam. acidobazna ravnoteža. Naprijed. Sublimacija joda. Peter Atkins & Loreta Jones. Zagreb.. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. njuh. „Chemical Principles: the quest for insight“. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. Filtriranje običnim filtar-papirom. Indikatori i mjerenje pH. krvne žile). Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. Pećina M. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. Filtriranje filtarpapirom u Büchnerovu lijevku. Zagreb.5 = 8 Ime predavača: doc. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. faktori proliferacije stanica. limfokini. Zagreb. regulacija cirkulacije. Priprema otopina. sc. Ovisnost topljivosti o temperaturi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: F1-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. regulacija tjelesne temperature. izdanje. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. Isparavanje i određivanje suhih tvari. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. 1999. cirkulatorni sustav (srce. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. 2. Keros P. godina Semestar: 1. neurotransmiteri. 4. mokraćni mjehur. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. nazivlje. 2. transport kroz stanične membrane. krv. Preporučena literatura: 1. Temelji anatomije čovjeka. sastav urina. građevni elementi. Ovisnost topljivosti o strukturi.5 + 3. membranski i akcijski potencijal. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. Oksidoredukcija sumpora i kisika. Hall JE. dr. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. Elektroliza bakra. limfa. Odvajanje olovnih. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zakon spojnih volumena. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. vitamini. respiratorni volumeni i kapaciteti. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. Metode podučavanja: teorijska. najvažniji mišići. W. 1999. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. Kiselinsko-bazna titracija. hematopoeza. građa skeleta. pluća. Langmanova medicinska embriologija. koža. hemostaza. Carnerio J. regulacija disanja. endokrini sustav.pharma. Zagreb 1987. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. trudnoća i dojenje. 1996. veze. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. svojstva vode. New York 1999. Kelley RO. Otapanje amonijaka u vodi. građa i funkcija jetre. Dokaz elektrolitske disocijacije. periodni sustav kemijskih elemenata. Vaganje. organa i organizma kao cjeline. 3. Junquera LC. određivanje Faradayeve konstante. osnovna tkiva organizma. H. Pomicanje kemijske ravnoteže. oko. lučenje probavnih žlijezda. 2003. Zagreb. digestija i apsorpcija hrane. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. receptori na membranama. Fizičke i kemijske promjene. uho. termokemija i osnove kemijske termodinamike. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. 33 . Mladen Biruš. Ivančić-Košuta M. imunosni sustav. i 2. Osnove histologije. molekulne orbitale.

problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Herak: Osnove kemijske fizike. Željan Maleš Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz opće i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. spontani radioaktivni raspad. W. H. Školska knjiga. D. Faze i fazni dijagrami. Upoznavanje s postupcima botaničke mikroskopske analize i morfološke determinacije biljaka. anatomska analiza vegetativnih organa. apsorpcija. dr. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). godina Semestar: 2. Idealni i realni plinovi. Clark. Brown Publishers. refrakcija. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. 4. A Slijepčević. Metode podučavanja: teorijska. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. Kuntarić i K. Transportne pojave: gibanje čestica. D. Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. C.Morfologija i fiziologija. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. J. sc. Dubuque 1995. električni dipol. pojave na granici faza. strujni krugovi. Kempni: Vježbe iz fizike. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. Položaj i važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko značenje. ogib. Moore. prizma i disperzija. F. skripta. Winterhalter. Školska knjiga. Häfelfinger. Toplina i toplinski nered.Metode podučavanja: teorijska. 2. Broj ECTS bodova: 5. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike. Ljekovito bilje: kompendij. Preporučena literatura: 1. Školska knjiga. tijela. 2. R. Pregled važnijih biosistematskih skupina biljaka. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. D. Principi sistematike biljaka. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”. 3. razvoj i razmnožavanje. Zagreb. Upoznavanje s postupcima determinacije viših biljaka. difuzija. Domac. Mikroskopska analiza staničja viših biljaka. Udžbenik botanike za visoke škole . Zagreb 1991. primjena radioaktivnih izotopa. Generiranje. problemska. Morfološka analiza vegetativnih i generativnih organa. Ziegler. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Preporučena literatura: 1. stojni valovi. Wm. Ernst. dr. Rijeka 1999. osmoza i sedimentacija. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Kvantnost u prirodi. A. elektroforeza. Denffer. porijeklo električnog i magnetskog polja. W. nuklearne reakcije. evolucija i geobotanika. B. Električna i magnetska svojstva tvari. morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa. prvi zakon termodinamike. sc. R. 6. Zagreb 1994. godina Semestar: 2. mikroskop. K. Ž. osnova spektrometra. Zagreb. interakcija među dipolima.5 Ime predavača: prof. 1990. 2001. centrifugalnom i električnom polju. Temeljne strukturnofunkcionalne značajke biljaka: histologija i organografija. Schaffner. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Fizika mnoštva čestica. Atomska jezgra. optička mrežica. Botany. Ehrendorfer. 34 .Sistematika. B. Mägdefrau. Leo-commerce. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Udžbenik botanike za visoke škole . Školska knjiga. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. laser. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. K. energija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Šifra predmeta: F1-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. snaga i potencijal. Rast. Elektromagnetski valovi: polarizacija. Sile u prirodi i pripadna polja. Zagreb 1997. Stern. R. Biosistematska obrada pojedinih važnijih skupina biljaka. Rad. Maleš. 5. Farmaceutska botanika. praktična i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: F1-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Definicija i sadržaj predmeta. fotoelektrični učinak. interferencija.

3. teorijski parametri za opis razdiobe. Wayne. Teorijske razdiobe: binomna. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Statistički testovi: χ2-test. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. oksido-redukcijske. C. 4. F. Skove: Physics. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. Zagreb. svojstva taloga i taložnih reagenasa. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. standardna greška regresije. New York. titracijske krivulje. Broj ECTS bodova: 5. Analitička primjena protolitičkih sustava. Procjene parametara razdiobe. parametri koji opisuju razdiobe. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Poissonova i normalna. dr. Zagreb 1973. Wiley & Sons Inc. Zagreb 1997. 2. Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. McGraw-Hill. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. jednostavne. I. J. S. Tehnička knjiga. dr. New York and Basel 2004. 1992. 6th Ed.5 = 10 Ime predavača: prof. Biostatistics. Korelacija i regresija. B. sc. Školska knjiga. E. Koeficijenti korelacije. Vjerojatnost i statistika. Teorijski temelji postupaka separacije. McGraw-Hill. Linearna regresija. analitički proces i metode. izračunavanje rezultata. Titrimetrijske metode analize. 3. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. Gettys and M. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Inc. kompleksometrijske titracije. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. reakcija kompleksacije. Principi gravimetrijske analize. Nikola Kujundžić. maskiranje i demaskiranje. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: F1-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. WS. neutralimetrijske. V. 4th Ed. sc. I. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. prof. 5. osjetljivost i selektivnost. Statistička teorija i primjena. Osnove statističke metode. grafički prikazi. Bešić i J. standardne otopine. Temelji kvantitativne analize. ionske izmjene. Bolton. sc. F-test. 1999. Empirijske razdiobe. W. i 3. New York 1995. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. testiranje korelacije.5 + 4.5 Ime predavača: prof. Zagreb 1971. Preporučena literatura: 1. nevodene titracije. 4. Broj ECTS bodova: 2. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. složene. Zagreb. J. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Serdar. 5. uzorak i uzorkovanje. taložne metode. Blatt: Modern Physics. i 2. JAZU. pogreške u kemijskoj analizi. karakterizaciji. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. 1970. karakteristične/selektivne reakcije. Tehnička knjiga. Keller. Vranić. Bon. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. t-test. Šošić i V. godina Semestar: 2. Separacija smjesa kationa/aniona 35 . 6. Marcel Dekker. E. Teorija uzoraka. složeni sustavi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Uvod u statistiku. Obrada i analiza čvrstog uzorka. F. D. dr. Pavlić. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. 2003. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. New York. Metode podučavanja: teorijska. godina Semestar: 1. Petz. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. J. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima.

selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (taložne metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporučena literatura: 1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5 Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja, prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente, primjenjujući mehanistički pristup gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura, s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima, što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i

laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva, tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Osim toga, radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku, nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina, te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi, te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Preporučena literatura: 1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I. Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Praktikum preparativne organske kemije, O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C. B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York, 2004. 4. Organic Chemistry, J. McMurry, Brooks/Cole Pub. Co., 2003. 5. Organic Chemistry, A Modern Perspective, D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: F1-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10. Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19 Ime koordinatora praktične nastave: prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

36

Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz farmacije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati stručne prakse). II. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). III. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja o zahtjevima za učinkovite i precizne farmaceutske usluge (narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole, opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u komunikaciji s pacijentima, i dr.). Preporučena literatura: 1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice, 3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002. 2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M. Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press, London 2003. 3. Validation Instruments for Community Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth Press Inc. 2000. 4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku. 5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy Practice, Pharmaceutical Press, London 2002. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: F1-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 1., 2., 3. i 4. Ime koordinatora praktične nastave: Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija, spolu i financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Preporučena literatura: 1. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik POVIJEST FARMACIJE Šifra predmeta: F1-43 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. sc. Snježana PaušekBaždar, znanstveni savjetnik Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od izuzetne važnosti za razvitak farmacije, stječe se uvid o značenju načina otkrivanja prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za razvitak ljekarništva tijekom stoljeća. Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i važnosti njenih teorija i zakonitosti u određivanju svojstava, analize i sinteze novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko značenje interdisciplinarnosti u proučavanju prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima prvih pisanih recepata (glinene pločice, 37

magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i sredstvima za liječenje, te se tumači princip similia similibus curatur s počecima organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana u liječenju biljem, te značenje Ebersovog papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova i Teofrastova sistematizacija bilja, Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri farmakološke skupine. Potom se izlažu doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s obzirom na polifarmaciju (miridaticum i theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata, Celsiusa i Galena, osobito je istaknut Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje, koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i koja je bila temelj europskim farmakopejama. Nakon kratkog prikaza indijske, kineske i arapske, a potom europske alkemije, pokazano je kako su se alkemijski pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni) i novootkrivene tvari koristile u liječenju. Nakon razvitka samostanskog ljekarništva dolazi do osnutka Salernske medicinske škole (kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u povijesti farmacija odjeljuje od medicine. Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz doprinose renesansnih učenjaka, osobito Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van Helmonta, Glaubera i utemeljenje iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja minerala (oralno) u liječenje. U doba prosvjetiteljstva istaknuta je važnost flogistonske teorije u otkriću plinova, novih elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti analize i sinteze organokemijskih i prirodnih spojeva te njihovo značenje u pripravi lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo te značenje riječi i simbola od važnosti za povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja, Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi, arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz povijesti hrvatske farmacije. Preporučena literatura: 1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen (prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb, 2000. 2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK, Zagreb, 1978. 3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001. 4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske, MH, Zagreb, 1996.

5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994. 6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996. 7. I. Asimov, A Short History of Biology, London, 1978. 8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb, 1978. 9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarništva, Zagreb, 1997. 10. B.P. Medawar, Introduction and intuition in Scientific thought, London, 1969. 11. J. R. Partington, A History of Chemistry, Vol. IV, London, 1964. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: F1-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije, znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama, kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem, uključujući liječnike hitne medicinske pomoći, policiju i vatrogasce. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja, opis smjernica za reanimaciju, automatski defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja, kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje krvarenja, nadoknada volumena, venski put, imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta, zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice, utapljanje, strujni udar), trijažni sustav, 38

Juretić D. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. sc. (1993). dr. modele. Pjevač N.. 6. Vizek Vidović V. sc. Learning express. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I Šifra predmeta: F1-46 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1.pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda.edu) 2. Effective business speaking. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. Kako savladati tremu. Broj ECTS bodova: 2.erc. ostalim stručnjacima u području te s medijima. Grundler i sur. Pavleković G. Beardsley R.(1998). dr. New York 5.. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije.N. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. Rijavec M.. emocije i emocionalna inteligencija.5 Ime predavača: prof. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. Tindall W. Zagreb. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. uvježbavanje. Lippincott Williams & Wilkins 3. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: F1-45 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Skripta za prvu pomoć.(1998).. McManus J. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. Varaždin: Varaždinska banka dd.. godina Semestar: 1. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije.. transport unesrećenog. Zagreb 4. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. razvoj samopoštovanja. percepcija i stanja svijesti. biokemiji i zdravstvu. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti I tijekom studiranja. Alinea. Med fakultet Zagreb 3. (2001).. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. Interpersonalna komunikacija. K. Preporučena literatura: 1. Janković I. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Vnuk V. Menađerska komunikacija. Menedžerske vještine 2.. neposrednim suradnicima. priprema materijala. IEP-D2. Reardon K. Brajša P. Miljković D. evolucijska 39 . Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. godina Semestar: 2. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. Kimberlin C (2002).. Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners.

D. (2000). D. (2003). Inteligencija. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Ugljikohidrati. Percepcija. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). Jastrebarsko: Naklada Slap 2. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. prijateljstvo i romantične veze. Stavovi i ponašanja među grupama. interpersonalna komunikacija i odnosi. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: F1-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 10. Temelji psihologije. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. stanični koncentracijski odnosi. savladavanje teškoća u učenju. Nukleinske kiseline (nukleotidi. glikokonjugati i glikokaliks.). Predodžbe. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. U: Ajduković. biološki važni peptidi. (2003). Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: F1-46 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. Ličnost). Naslijeđe ili okolina. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. terapija. modularna građa.A. tipovi jednostavnih i složenih lipida. Nenormalna ličnost).tumačenja spolnih razlika.energetska valuta. stavovi i predrasude.5 Ime predavača: prof. motivacija. Petz. (2000).(2001). Broj ECTS bodova: 3. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. D. godina Semestar: 2. pokretačka sila bioreakcija. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. konformacijske promjene). B. tercijarna i kvarterna struktura. 11. Petz. cjeloživotno obrazovanje. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav.). 153171). 5. 4. sukobi i njihovo rješavanje. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. tretman. S. Lipidi i membrane (masne kiseline. Preporučena literatura: 1. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. roditeljstvo i stilovi odgoja. Rathus. Grupe i unutargrupni procesi. Čorkalo.B. Psihologija rada (poglavlje: 11. struktura i funkcija membrana). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. informacija. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. B. koncentracijski i 40 . Preporučena literatura: 1. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. Energetika života (metastabilnost živog sustava. S.5 Ime predavača: prof. primarna. 6. str. učenje i pamćenje. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. Ličnost. (2001). Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. značenje nekovalentnih sila. (Ur. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Čorkalo. svojstva vode. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. (Ur. D. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. 8. Aminokiseline. godina Semestar: 3. rekombinantna DNA). dr. 173-194). sc. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. Broj ECTS bodova: 2. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. Petz. funkcionalne i strukturne domene. dr. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. konformacijska dinamika. struktura nukleinskih kiselina. Čuvstva i Motivacija. (1987). pojam o sebi i poremećaji hranjenja.A. ATP . Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. Različita stanja svijesti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. klasifikacija proteina. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. U: Ajduković. velike grupe i međugrupni odnosi. normalnost i abnormalnost. B. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. Rathus. Temelji psihologije. timski rad i rukovođenje. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. sc. nacija i nacionalizam. sekundarna. 192–221) 5. 9.

energetika transmembranskih procesa). spektroskopije. Preporučena literatura: 1. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti.Tymoczko. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. dr. New York. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. 2001.5 = 10. kemijske kinetike.L. zimogeni. Stanko Uršić. Vitamini.5 Ime predavača: prof. sc. metode priprave i proučavanja koloidnih sustava. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). Cooper. FBF. Signalne molekule. Biochemistry. 2001. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. ISBN 9536256-23-1 2. prvi i drugi zakon.M. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. raznolike primjene i sl. Part I (Chapters 113) Freeman. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. II.Berg. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. M. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. klasifikacija enzima. "Uvod u Biokemiju". izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara 41 . Scripta Biochemica. entalpija. u primjerenom opsegu. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. hidrofobna interakcija. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. i 4. aktiviteti. mehanizmi enzimske katalize. 5. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. izdanje. izoenzimi. uloga koenzima. "Biokemijski praktikum I". transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. molekularni pristup. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). Scripta Biochemica. sc. kemijski potencijal. reduktivni potencijal. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. emisijske spektroskopije. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. poglavlje: Stanična kemija. primjerice elektrodni fenomeni. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. Flögel i suradnici. FBF. M. Flögel i suradnici. polazeći od studija primjerenih osnova termodinamike. ISBN 953-6256-12-6 3. inhibicija. Stanica. pojmovi. G. Stryer. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike.). brzina enzimske reakcije. zeta potencijal. Gibbsova slobodna energija. doc.M. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. 2001. dr. Broj ECTS bodova: 6 + 4.elektrokemijski gradijenti. L. fenomeni. članci. elektrokemije i koloidne kemije. J. unutarnja energija. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. godina Semestar: 3. zakoni i metode.

Dubuque. Školska knjiga.M. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: F1-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. fizioloških i biokemijskih osobina. S. spektroskopskih. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije.: Diagnostic Microbiology. Zagreb.B. Melnick. T. A. Metode podučavanja: teorijska. Editor. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. 1997. Zagreb. 1987. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Oxford.A. P. 2.zadanih termodinamičkih. E. Berry. Winn. 3. dr. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. 7. Cambridge 1994. 1995. Sandmann (Editors). R. Lippincott-Raven Publ. godina Semestar: 3. 2002. potenciometrijske redoks. W. R. H. H. Naglić. Zagreb. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. M. Everett. 5. Lea & Febiger. 1993. Ross. Ožegović. C. Wm. 6. Richter: Medicinska parazitologija. S. 2002. 7. Oxford University Press 2002. Oxford University Press 2000.D. A. Attwood. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. A.C. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. Preporučena literatura: 1. i 4. J. Florence and D. Lj. E. Weisglass: Medicinska bakteriologija.. C. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. doc. B. Brown Publ. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Colloid and Surface Engineering. Applied Physical Pharmacy. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. Atkins. Školska knjiga. 1994. patogena. Brudnjak: Medicinska virologija. Medicinska naklada. Harley.L. T.W. adsorpcija.. Koneman. 11. dr. Iowa. L. D.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. 1989. Hajsig. 12. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. pH-metrijske.P. N. Jawetz. M. Chun (Ilustrator). elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. antigene strukture. konduktometrijske i amperometrijske titracije. gljivica i parazita. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. Z.A. 1992. kinetičkih. S. Physical Chemistry. Ivan Kosalec. D. 10. 4. Macmillan 1994. sc. mikoplazmi. Bustamante. koagulacija koloidnih sustava. Školska knjiga. svojstvima i proizvodnji vakcina. Kalenić. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. Physical Chemistry. 3. Zagreb. Applications in the process industries. Prescott. Jumena. serološkoj dijagnostici. Butterworth-Heinemann Ltd. 8. Školska knjiga. B. Medicinska naklada. W. Janda. Školska knjiga. D..C. IR spektrometrija.D. Zagreb. Philadelphia. Preporučena literatura: 1.. Martin. Rice and J. Physicochemical Principles of Pharmacy. E. biokemija i genetika mikroorganizama). McGraw-Hill. Zagreb. imunologije. Zagreb. The Royal Society of Chemistry. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Klein: Microbiology. PTI Zagreb. Allen. 6.A. 1993. određivanje pKa vrijednosti. Jr. 2001. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). 42 . dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. 1984. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih grampozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. Merkur A.. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. (ili izdanje 1998. Jug. Zagreb. Zagreb. 5. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. E.. biologiju (fiziologija. S. M. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. W. sc.S. P. P. J. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). 1996. H. Duraković: Opća mikrobiologija. 4. B. J. S. HPLC i GC metode). Amiji. A. 1980. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. 9. J. Madić. 4 ed. Basic Principles of Colloid Science. Schreckenberger. 1994. Williams.

5. ciklus limunske kiseline. Informacija u biološkim sustavima. Sinteza proteina. New York. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. Preporučena literatura: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija.5 = 7 Ime predavača: prof. Presečki i suradnici: Virologija. elastin. oksidacijska dekarboksilacija piruvata.5 + 2. fifth edition. godina Semestar: 4. C. i 3. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. Wiley & sons. Integracija biokemijskih procesa u stanici . AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. 2002. biosinteza masnih kiselina. organizacija genoma. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. biosinteza triacilglicerola. struktura. 4. 2003. A Clinical Approach. sc. Freeman. proteini izvanstaničnog matriksa. dr. L. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. Glukoneogeneza i put pentozafosfata.13. i 3. V. prof. 2005. mioglobin. DNA .strategija i mehanizmi. Konformacije DNA. G. kolagen. lipida i nukleinskih kiselina.genetička uloga. vjernost replikacije. K. Berg. New York. J. 3. 1991. polisaharida. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Medicinska naklada. Glikoliza. Saltsman. J. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. 2. hema. prof. patogeneze. Stryer: Biokemija. 43 . transport iona. godina Semestar: 4. Tihana Žanić Grubišić. Pakiranje DNA i histoni. New York. Karmela Barišić. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. β-oksidacija masnih kiselina. Stanična bioenergetika. kromosomi i geni. Greške u DNA i njihov popravak. ciklus ATP. Genetička šifra i odnosi gena i proteina. kolesterola i steroidnih lipida. Broj ECTS bodova: 2. Metode podučavanja: teorijska.5 + 4. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Školska knjiga. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. dr. 2002. građa ribosoma i rRNA. aminokiselina. šećera. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: F1-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. L. 2002. JM Berg.osnovni principi regulacije metabolizma. i 5. Značenje introna i eksona. JL Tymoczko. Freeman. sc. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. Lippincott Williams & Wilkins. sc. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. Replikacija DNA. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. kliničke slike. tijek i hormonska regulacija. Stryer: Biochemistry. glicerofosfatida. Smith. dr. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. sc. dr. Zagreb. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Philadelphia. i 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije.5 = 7 Ime predavača: prof. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. Broj ECTS bodova: 4. Zagreb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti.

droge s trjeslovinama. eterična ulja. 4. Kujundžić i sur. Metode podučavanja: teorijska. 1999. U okviru mikroskopskog praktikuma provodi se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje droga. kardiotoničnim glikozidima. O. Leo Commerce. kemijska i fizikalna svojstva. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Sadržaj predmeta: Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni metaboliti): strukturna obilježja. 2002. vrednovanje masnih ulja. M. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske botanike i Analitičke kemije I. PF kardiovaskularnog sustava. 2001. 3. Droge animalnog podrijetla. terpeni (mono-. B. U okviru kemijskog praktikuma provodi se kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih tvari u drogama sukladno farmakopejskim metodama ( Ph. droge s eteričnim uljem. Zagreb. dr. metode dokazivanja. S.5 Ime predavača: prof.Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. pektini.5 + 7 = 12. di-. tri-. Medicinska naklada Zagreb. Interna medicina (3. i 3. droge sa sluzima. tioheterozidi. masti. PF dišnog sustava. Hansel.L. proantocijanidini). R.L. fosfolipidi. i novija izdanja. antocijani (antocijanidini. PF bubrega. kardiotonični heterozidi. 5. izoflavonima. Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju se sljedeće droge: droge s anorganskim spojevima. 1994. određivanje sadržaja trjeslovina. droge s tioeterima i tioheterozidima. inulin. smole. i 5. Bruneton: Pharmacognosy. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. škrob. 2003. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. Hafelfinger. saponini. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu.W. dokazivanje fenolnih glikozida i fenolnih kiselina. Preporučena literatura: 1. 1994. masna ulja. prof. gume.C. Daniel Company Limited. Spoznati biogenezu i djelovanje tih tvari. Vrhovac i sur.. dokazivanje antracenskih spojeva. Auflage. Rijeka 1999. Schafner. sc. PF imunosnog sustava. Robins. masti. 3. histokemijske reakcije na pojedine skupine djelatnih tvari u drogama. određivanje vrijednosti droga sa saponinima. tetra-. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. distribucija u biljnom svijetu. iridoidi. Medicinal Plants 2nd edition. Prema kemijskoj sistematici steći integralno znanje o najvažnijim drogama biljnog i životinjskog podrijetla. izoflavoni. Analitičke kemije I i Biološke kemije. voskovi. smole. analiza čajne mješavine. The C. S. Klinička patofiziologija. kumarinima. Patofiziologija. dr. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. Mozaik Knjiga. 2003. 2. PF probavnog sustava. Preduvjeti: Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske botanike. trjeslovine. cijanogenetski heterozidi. Ernst: Ljekovito bilje – Kompendij. balzami. B.IV ): određivanje sadržaja eteričnog ulja. Broj ECTS bodova: 5. PF bolesti metabolizma. flavonoidi. Zdenka Kalođera. voskovi. saponinima. godina Semestar: 4. seskviterpeni. Wren.Eur. dokazivanje alkaloida. 4. Osnove patologije. Osnove patologije. alkaloidi. Školska knjiga. W. i dopunjeno izdanje). celuloza. F. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje. FBF Zagreb. određivanje sadržaja antracenskih spojeva. masna ulja. kumarini.. 7. Skupine biološki aktivnih tvari: monosaharidi.: Potter's New Cyclopaedia of Botanical Drugs and Preparations. seskviterpenski laktoni). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGNOZIJA I i II Šifra predmeta: F1-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. antraglikozidima. steroli (fitosteroli). određivanje sadržaja arbutina i metilarbutina. fenolne kiseline. fenolni heterozidi. Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. sc. 44 . Sticher: Pharmakognosie – Phytopharmazie. R. K. određivanje sadržaja alkaloida.. droge s inulinom. droge s alkaloidima. te uporabu droga. 2004. droge s hemicelulozom. Medicinska naklada Zagreb. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Gamulin i sur. J. određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u drogama.S. B. odnosno izoliranih prirodnih spojeva. Phytochemistry. Preporučena literatura: 1. dokazivanje trjeslovina. droge s flavonoidima. dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja flavonoida. biosinteza. ispitivanje kakvoće sastava eteričnih ulja. 2. antracenski heterozidi.

Philadelphia 1995. Urikozurici. Drogen und ihre Inhaltsstoffe. Medpharm Scientific Publishers. Antibiotici (β-laktami /penicilini. Drug Actions. mehanizmi djelovanja). Adsorbensi). G. Antiprotozoici. rezistencija. 2. dr. Ljekovite tvari djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći anestetici. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). farmakokinetička obilježja. Polimiksini). sc. W. Lokalni anestetici. Zamjene za krvnu plazmu (Plazma ekspanderi). prof. kalcijev karbonat. Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 0-12-744640-0. 1995. Antipruriginozi. Antiepileptici. djelovanje. i 5. Polipeptidi. Prostaglandini. Antiparkinsonici. Hipnotici. Studente će se upoznati s najvažnijim farmakoterapijskim skupinama lijekova. Nesteroidni hormoni. Pomoćna sredstva. H. H. doze. Preteče sulfonamida i sulfonamidi. Wagner: Pharmazeutische Biologie. 45 . Diuretici. interakcije s drugim lijekovima. Bacitracin. sudbina u organizmu. način primjene. Antihiperlipoproteinemici. Vježbe: Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu. Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina. Antihistaminici. putevi izlučivanja. 3. stereokemija. Lijekovi s učinkom na urinarni trakt (Uroantiseptici. Antimalarici. Vitamini. sudbinu lijeka u organizmu. i 3. Principles of Medicinal Chemistry. Dijagnostici. C. Sadržaj predmeta: Predavanja: Proučavat će se različite farmakoterapijske skupine. godina Semestar: 4. Antikoagulansi. registrirani lijekovi. fenitoin. Imunosupresivi. Blokatori H2receptora histamina. Antistenokardici. Preparati željeza. Antacida. strukturnom formulom. O. cefalosporini. 1996. neželjena djelovanja. Citostatici (podjela. Lijekovi s učinkom na probavni sustav (Acida. Mutschler. Tuberkulostatici. monobaktami. 5. Kardiotonični glikozidi. nikotinamid. Preporučena literatura: 1. D. specifičnim načinom dobivanja (izolacija. ISBN 0-683-03323-9. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 2. Lemke. Antimikotici. mehanizam djelovanja. Psihotropni lijekovi. askorbinska kiselina. The Practice of Medicinal Chemistry. A. sudbina u organizmu. Gustav Fischer Verlag-Stuttgart-New York -1992. Williams. kofein. 5th ed. strukturni analozi). T.. Analgetici (+ Protuupalni lijekovi). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.. Stuttgart. Marica MedićŠarić. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije I. Ganglioblokatori. Preduvjeti: Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. sinteza. Tetraciklini. Metode podučavanja: teorijska. Sulfoni. sulfafurazol. Kloramfenikol. Seminari: Teorijska priprema za vježbe. Analeptici. Academic Press. dikumarol. Laksansi. azitromicin. sinteze. Wermuth (Ed. Steroidi i steroidni hormoni. Makrolidi. Antiaritmici. struktura. Fluorokinoloni i analozi). Virustatici (podjela. Antihipertenzivi. Parasimpatomimetici. dr. Antiaritmici. piridoksin. Derendorf. sinteze. E. sc. Aktivno uključivanje studenata u seminare. Foye. mehanizmi djelovanja). Antipsorijatici. Antihelmintici. Svaki lijek se predstavlja svojim kemijskim i generičkim imenom. Aminoglikozidi. bizmutov subgalat. detaljan prikaz pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije (fizičko-kemijska svojstva. natrijev jodid. neubearbeitete Auflage. primjenu i načine primjene. biosinteza. Antimigrenici. Spazmolitici. Preparati kalcija. Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije I. popratne pojave. fizičko-kemijska svojstva. te najvažniji preparati iz svake skupine koji se koriste u praksi. Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14 Ime predavača: prof.). Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi. Ljekovite tvari djelotvorne na periferni živčani sustav: Simpatomimetici. Ekspektoransi. djelovanje i mehanizam djelovanja. San Diego. čišćenje (regeneraciju) pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari. Radioaktivni izotopi. karbapenemi. izolaciju. L. hidroklorotiazid. Antiseptici i dezinficijensi. Cikloserin. Miorelaksansi. farmaceutski oblik i primjena. Antiemetici. Proučavat će se svojstva svake skupine s obzirom na kemijske i stereokemijske značajke. Simpatolitici. sinteza) i osobnim značajkama djelotvornost.6. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

6. Springer-Verlag... G. ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover). Zagreb. 7. London. Williams: Chemistry The Molecular Science. Kerber: Concepts. J. 5. Ellis Horwood. Blackwell Science.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. W. 10. 2002. Sadržaj predmeta: Predavanja: 46 . 7. J. Zorc. 1999. Otto i H.4. 2000. uvod. J. Farmaceutska kemija . Termoanalitičke metode. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. Freeman and Company. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Dubuque. 1989. prof.1994. Berlin Heidelberg. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. sc. WileyVCH. 1998. Olmsted III i G. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. UV-Vis spektrofotometrija. ISBN 0 7279 0821 9. Preporučena literatura: 1. J. Ford i P. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Beaty i J. M. A Premier of Drug Action. Havas: Ion. M. Widmer (ur. Fifield i D. spektroskopiji. New Drugs. Oxford University Press.-M. izd.odabrana poglavlja. Budapest. Akadémiai Kiadó. primjenom: elektrogravimetrije. sc. diferencijalna pretražna kalorimetrija. izd. dr. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. ISBN 0 7167 2619 X. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. D. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. engl. godina Semestar: 4. Louis. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: F1-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 6. 8. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. 2000. kinetici. 2001. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. UV-Vis spektrofotometrije. E. Lewis. Metode podučavanja: teorijska. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. B. ISBN 0 19 855871 6 (Pbk). hrv. L. 2. M. C. M. Weinheim. Patrick. R. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. F. 1985. Mermet. M. R. L. Shelton. Stanko Uršić. sc. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. D. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. doc. Chichester. J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: F1-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2..5 Ime predavača: prof. Školska knjiga. potenciometrijske titracije. 3.. 1996. West i F. BMJ Publishing Group. CT. Oxford University Press. Timmins. 2002. Elektrokemijske metode.): Analytical Chemistry. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. P. ISBN 0 19 855872 4 (Hbk). New York. Nikola Kujundžić. ISBN 953-6256-32-0. termogravimetrijska analiza. Oxford. J. A. dr. 1994. dr. Kellner. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. D. 4. elektrogravimetrija. 1. uvod. Atkins i J. R. 7th Edition. Oxford. ionselektivne elektrode. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. godina Semestar: 4. 6. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Mosby. D. 1996. H. 7. Julien. W. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. 9. diferencijalne pretražne kalorimetrije. Ed. izd. 5. Zagreb. sc. dr. 1995. Perkin Elmer Inc. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Skoog. D. Broj ECTS bodova: 2. uvod. Wm. An Introduction to Medicinal Chemistry. Holler: Osnove analitičke kemije. izd. A textbook. Brown Publishes. M. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II.. Spektroskopske metode analize. Freely. 5.. St.

221-223 (separat) 6. i suradnici: Zdravstvena ekologija. makroklimatski. F. 1987. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). sredstva za čišćenje). živa.S. Richardson. dječje igračke. vibracije). 3. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. J. T. 1994. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. azbestoza. John Wiley and Sons.. nastajanje. Zagreb. kancerogenost. O. D. N. kozmetički preparati. 8. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. Pearson-Prentice Hall (Longman). Applications in the process industries. Preporučena literatura: 1. A. V. i suradnici. Matas. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. Williams. glavni urednik Springer. A. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. Teški metali . Valerije Vrček. podjela. Ekološki otrovi. Physical Organic Chemistry. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. ambalaža kao sastavni dio namirnice. hormoni. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. 21. Zdravstveni aspekti ekologije. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Chem. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini.: Zaštita okoline danas za sutra. R. sc.Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. Valić. Silikoza. antibiotici. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J.. Ekološki koncept zdravlja. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti.H. Oxford University Press 2002. The Royal Society of Chemistry.W. Zagreb 1993. HarperCollins Publishers. Edinburgh 1995. djelatnost čovjeka. Ivana Vinković. Rice and J. Mikroelementi kao kontaminanti. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Pušenje i rak. S. Davies.. Procjena rizika. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima 47 . T. New York. D. Toxicants and Undesirable Food Constituents. dr. IR. izloženost ljudi. 5. rak kože.S. Simončić. Aditivi u namirnicama. 2001. 7. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. voda.P. 1985. Isaacs. tlo. Editor.utjecaj na zdravlje čovjeka. Medicinska naklada. u: Zapsalis. (1998). kadmij. Colloid and Surface Engineering. Physical Chemistry. Oxford. Šobot. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . Berry. godina Semestar: 3. uključujući termodinamičke i kinetičke. M. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. ekološki pojmovi.A. 3. Danijel Ljubas. prirodni procesi. Koncept održivog razvoja. R. mikotoksini). B. NMR i ESR spektroskopske tehnike. A. Macmillan 1994. P. 4. toksičnost.A. Preporučena literatura: 1. mehanička energija (buka. Cambridge 1991. Physical Chemistry. Fizikalni faktori mikroklimatski. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. M. Butterworth-Heinemann Ltd. 2. (Ed.. Školska knjiga. Faktori okoliša i zdravlje. Physicochemical Principles of Pharmacy. UV. 7. IR. veterinarski preparati. Ekološki leksikon. Florence and D. R. Kontaminanti u prehrambenom lancu . Stanko Uršić. Utjecaj tehnoloških procesa.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. Utjecaj čovjeka na okoliš. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Attwood. Austin. Đikić. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. sekundarni standardi. primjena (dječje igračke.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. C. Beck. utjecaj na zdravlje. procjena rizika. Ross.Atkins.. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije.. S. Ftalati (vinil omekšivači).Lowry and K. 4. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.ili novija izdanja) 2. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Barbat. Oxford University Press 2000. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. 1998. 2001. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali.olovo. Zagreb. Partridge. medicinski pribor). Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu.

osnove toksikokinetike. Duraković Z. 2006. Plavšić F. Boca Raton.G. Povijest. 7. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. Zagreb. Broj ECTS bodova: 3. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Franjo Plavšić. 1990. Školska knjiga. Boca Raton. Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. sc. Elsevier. Inc. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. dr. D. toksikologiju na radnom mjestu. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. dr. II and III. D. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. 2. T. regulatornu toksikologiju. Grafos. New York. T. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc.Ellenhorn. Zagreb. I. godina Semestar: 5. CRC Press. Vol. 2001. Broj ECTS bodova: 4. toksinologiju. Matulić.. sc. Vrhovac B. Medical Toxicology. 1988. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. I. 8..Shier. Zagreb 2000.. Zagreb 1993. godina Semestar: 3. GK 3. 2002.. 2006. New YorkBasel. Školska knjiga. GK 4. Methodology for Analytical Toxicology. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. 2006. Preduvjeti: 48 . ZGO. Preporučena literatura: 1. Zagreb. Industrijsku farmaciju i Kliničku farmaciju. 1992.. 1988. 4. definicija. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. Matulić. Klinička toksikologija. D. Metodologije etičke argumentacije. Zagreb 2. Zagreb. kliničke. Plavšić F.Mebs.T.J. ekotoksikologiju. dr. T.5 Ime predavača: prof. Inc. kliničku toksikologiju. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. dr. doc. Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije Oblikovanje lijekova. i 6. Marcel Dekker. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama utjecaja organizma na ljekoviti oblik. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. i sur.Barceloux. 3. 5.5 = 8 Ime predavača: prof. godina Semestar: 5. Osnove kliničke farmakokinetike. Zagreb. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. Venomous and Poisonous Animals. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. Matulić. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTIKA I i II Šifra predmeta: F1-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. W.5 + 4. Scripta ad usum privatum studentorum. Mebs. Bioetika. Uvod u analitičku toksikologiju. dioba i temeljna načela. Stavljenić A. 6. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: F1-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Bioetika i biomedicinske znanosti.. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. sc. Matulić. New York-AmsterdamLondon. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). Sunshine. Handbook of Toxinology. M.Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Žuntar I. Odnos etike i biotehnike. T. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. toksikogenetiku. London. DC: CRC Press.. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. Washington. Metode podučavanja: teorijska. 2007. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bioetika. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. Preporučena literatura: 1.

kontrola. Jalšenjak. kemijska nestabilnost u otopinama). organizacija kromosoma. lizosomi.Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. 1977. FilipovićGrčić. Computer based training software. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. ER.A. razdvajanje suspenzija. točke staničnog ciklusa. Modern Biopharmaceutics. Speiser. Metode podučavanja: teorijska. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. sušenje. položen ispit iz Biološke kemije. genske knjižnice. FISH. GI fiziologije. adsorpcija iz otopina i plinova. 5. Stanični ciklus: faze. Southern. mejoza i oplodnja. razdvajanje disperzija. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. bioraspoloživost i bioekvivalencija. proizvodnja rekombinantnih proteina. razlikovanje mehanizama oslobađanja. J. protusmislene RNA i DNA. mutageneza. 1978. stabilnost lijekova. 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: F1-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Bermejo.T. načela kontroliranog oslobađanja. Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog oslobađanja. tiksotropna svojstva. Metode molekularne biologije: PCR. SSCP. H. enzimi. Polimeri i makromolekule (polimeri u farmaciji. Jalšenjak. 2003. konstanta brzine otapanja. kemijska nestabilnost u krutinama). Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. Pharmazeutische technologie. Kanig. Lieberman. I. vektori i strategije kloniranja. Carsensen. University of Michigan. Fuchs. pokretni genetički elementi. TSRL Inc. Preporučena literatura: 1. Philadelphia. regulacija i regulatorne molekule. Disperzni sustavi (stabilnost disperzija. Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene. 2. GMO. prof. vezikularni transport. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. stanično kretanje. dr. godina Semestar: 6. nekodirajuća DNA. Ann Arbor. ekstrakcija. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. matične stanice i održavanje zrelog tkiva.. smatanje i dorada proteina. The Theory and Practice of Industrial Pharmacy. New York – London. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. L. SOS-odgovor. Stuttgart. određivanje koeficijenta razdjeljenja. M. mjesno specifična rekombinacija. tečenje polifaznih sustava). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Školska knjiga. dr. Lachman. vlažnost i sušenje. Pojave u otopinama (difuzija. Studentima će biti vizualno prezentirane informacije o dinamičkim procesima iz farmakokinetike. kloniranje čitavih organizama. ispitivanje oslobađanja in vitro). ELISA. 4. P. oslobađanje lijeka. farmakokinetički modeli. uvođenje DNA u stanicu domaćina. sc. Farmaceutika. inaktivacija gena. apsorpcije lijekova i kontroliranog oslobađanja korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». mitoza. J. Golgijev aparat. transporta kroz membrane. sekvenciranje DNA. Amidon. razvoj novih lijekova i terapija. Zagreb 1998. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike I. J. Gordana Maravić Vlahoviček. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. H. MI. obilježja prašaka. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. kontrolirana flokulacija. DNA-mikročip. konstrukcija rekombinantnih vektora. otapanje krutina. Sucker. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Sadržaj predmeta: Predavanja: Krutine (svojstva čestica. Northern i Western blot. citokineza. Version 6. Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutika I. signalni sljedovi. Vježbe: Analiza veličine čestica. V. 1976. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste.L. Seminari: Izračunavanje računskih primjena za modelne sustave obrađene na predavanjima korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». svojstva lijeka i apsorpcija. sc.L. Stanično signaliziranje: vrste signalnih 49 . primjeri terapijskih sustava). polimeri za terapijske sustave). Pharmaceutics of Solids and Solid Dosage Forms. P. G. popravak. mikrokapsuliranje koacervacijom.

klasifikacija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: F1-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Blackwell Science. Inc. potrebe. Academic press. bioiskoristivost.. Ugrožene populacije. T.značaj. J. London. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. viroidi. 2. and Old. Dumić. Nicholl. Maravić.. 2004. avitaminoze. New York. G. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. Jr..M. Brody T. onkogeni i tumorski supresorski geni. ISBN 953-6256-45-4. S. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 1985. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: F1-24 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. G. Primrose. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). Lauc. Reaktanti akutne faze.: Food chemistry (2. i Hausman.E. Berlin. 3. Lipidi . enzim-inhibitori. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem.. akumulacija. Twyman. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. Preporučena literatura: 1. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. T.. Inc.. Marcelić. biološka iskoristivost.: Food chemistry and nutritional biochemistry.W. prioni.. 6.. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. 5. 6th ed.5 Ime predavača: prof. Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. D. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. veličina. Preporučena literatura: 1. proteinska malnutricija. S. New York. Poremećaji metabolizma i prehrana. Broj ECTS bodova: 4.. New York. 2003.potrebe... izvori.M. London. New York. Određivanje biokemijskih parametara. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. Proteini i aminokiseline . biokemijske funkcije. biochemical and clinical aspects. Beck R. potrebe. Zagreb. G. 4. J. Basel. godina Semestar: 6. Ugljikohidrati . Dumić. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije.. Inc. Molekularna biologija – praktikum. Zagreb.. replikacija. putovi prijenosa signala.. Friedman M. bioiskoristivost. 7. Cooper. R. F. godina Semestar: 6. dr. CD s predavanjima 2. Lauc. 1999. Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. izvori. G. Machlin L. Dabelić. Combs G. Principles of Gene Manipulation. morfologija.) Springer Verlag. Rak: nastanak i uzroci raka.: Nutritional Biochemistry. Wiley et Sons. 2nd ed. mehanizam transporta u organizmu. Academic press. 1999. sastav i porijeklo. kopije prozirnica sa predavanja 4. Cambridge Univeristy Press. ed. 3.. J. Nutritional. Prednosti mediteranske prehrane. Scripta biochemica. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Marcel Dekker. Grosch W. Medicinska Naklada. biotransformacije. Zagreb. hipo.. 1987. 1984.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. J.B. 2001. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. New York. 1986. Šupraha. 8. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Virusi: genetički materijal. Gornik. 6. toksičnost.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health.: Handbook of vitamins. Metode podučavanja: teorijska.. Medicinska Naklada. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. G. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. Vitamini – izvori u namirnicama.potrebe. An introduction to genetic engineering. tumorski virusi. O. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. S. Zapsalis C.molekula i receptora. 50 . Belitz D. S. 2003. London.i hipervitaminoze. Stanica – molekularni pristup. regulacija apoptoze. Cox i Sincler: Molekularna biologija. 2004. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. R.. Plenum press. 5. New York. R. Maravić. A. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata.

Petrik J.5 Ime predavača: prof. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Enzimi: enzimi u serumu. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. sc. Medicinska naklada. Metaboliti s dušikom: metode određivanja i poremećaji. kontraindikacije i interakcije). Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Školska knjiga. 2004 6. proteinske vrste metode. Labar B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: F1-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 1997. Juretić D. metode određivanja. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. limfocita i trombocita. Broj ECTS bodova: 3. Medicinska naklada. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. poremećaji. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. 2003. Voda. Medicinsko-biokemijske smjernice. poremećaji. metode. tehnike. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. instrumenti i automatizacija. József Petrik. te morfološke karakteristike krvnih stanica kojima se utvrđuju promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. akutne i kronične komplikacije. dr. 2. funkcija. Proteini: proteini krvne tekućine . položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. Zagreb. Čepelak I. Zagreb.Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Juretić D. Zilva JF. izoenzimi. dr. granulocita. i 4. Lipovac K. Štraus B i sur. Zagreb. Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja i poremećaji. sc. Kiselinskobazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. Jagarinec N. Uvod u hematologiju: Funkcija eritrocita. Medicinska biokemija. godina Semestar: 6. razgradnja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. Juretić D.5 + 9 = 12. 9. biokemijskih i bioloških postupaka kojima se ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva.nastanak. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Preporučena literatura: 1. Ugljikohidrati: hormonska regulacija i poremećaji u metabolizmu glukoze. Upisnik rezultata i provjera znanja (interna skripta). Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. Medicinska naklada. Medicinska naklada. metode određivanja. Medicinska biokemija. Poremećaji i bolesti eritrocita. II dopunjeno izdanje. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Zatim. 5. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije s hematologijom sadržava osnove kemijskih. metode određivanja katalitičkih koncentracija enzima.. referentni intervali. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Zagreb. leukocita i trombocita. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. i 7. 1997. Štraus B. Zagreb. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Sadržaj predmeta: Osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: sadašnje stanje i perspektive kliničke biokemije. farmakodinamika i mehanizmi djelovanja. Zagreb. monocita. Studij farmacije. Pannall PR. 8. III prerađeno izdanje. elektroliti i mikroelementi: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom za svaku farmakoterapijsku skupinu (indikacije. terapijski i štetni učinci. Flegar-Meštrić Z. nasljedni i stečeni poremećaji. pretražni materijal. analitičke interferencije i biološki učinci lijekova. Dodig S. 3. 2004. Zagreb. 7. kontrola rada. organ specifični enzimi. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. doc. metode određivanja. Lipovac K. Štraus B. mjere i jedinice. 1992. Zagreb. poremećaji. mehanizmi održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže. 2002. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. farmakokinetika. Metode podučavanja: teorijska. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) 51 . i sur. (interna skripta). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. 1992. dr. Petlevski R.

Opće principe farmakologije čine: 1. Infuzijske otopine. Urednici: M Bulat. značenje ljekovitih oblika. Pomoćne tvari (korigensi okusa. smjese (putevi primjene. bakteriološka filtracija. antitusici i ekspektoransi). glukokortikoidi. Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova I. Ernst Mutschler. antioksidansi). resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. antiparkinsonici. Dale. utječu na njihovo djelovanje. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. injekcije (putevi primjene. svojstava i tehnologije izrade. respiratornog sustava (antiasmatici. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. Ekstraktivni pripravci. plinovima. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 6. metabolizam i eliminaciju. 5. imunoglobulini. prolaz kroz stanične membrane. osnovnih načela. zaštita od sunca itd. 6. infuzi.K. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. antivirotici. f. sladila. krvotvornih organa i krvi (antianemici.P Rang. otopine (otapala. stabilnost. antipiretici. izbor sterilizacije i kontrola). 2. ambalaža). izdavač: Medicinska naklada. antidepresivi. Aufgabe. biljni prašci). 2004. Metode podučavanja: teorijska. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. f. Sadržaj predmeta: Povijesni aspekti. l. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. antiepileptici i anksiolitici). Preporučena literatura: 1. antikoagulansi. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. psorijaze. 52 . antiemetici. oblikovanje i izrada). Preduvjeti: Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I. osnovna načela farmakodinamike . dr. antidiaroici. molekularni mehanizmi. Potom. Proučavanje pomoćnih tvari koje prije svega omogućuju izradu lijekova. interferoni. imunostimulatori. laksativi. Ritter. osiguranje kvalitete. antipsihotici. 8. fifth edition. Moore: Pharmacology. osnovna načela farmakokinetike . glukagon. androgeni i antiandrogeni. fibrinolitici i eritropoetin). progestageni. Tekući ljekoviti oblici. citostatici. antimikrobni lijekovi (antibiotici.djelovanje lijekova. blokatori Ca-kanala. antiaritmici. bioraspoloživost. ekstrakti. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu 3. Sterilni farmaceutski oblici – parenteralni pripravci. vrste pripravaka. sc. te kontrole njihove ispravnosti.do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena.). postupci ekstrakcija i oblici (tinkture. 2001. propulzivi i digestivi). anoreksici. antituberkulotici. antiprotozoici i anthelmintici). imunosupresivi i antialergici. čajevi. 1999. f. stabilnost i svojstva pripavaka. spazmolitici. J.M. oblikovanje. putovi primjene lijeka. gonadotropini.5 = 10 Ime predavača: prof. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. i 4. Z Lacković. kalcitonin). i 7. f. Sterilizacija (toplinska. hipolipemici). antimikotici. stabilnost. 2003.M. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). bifosfonati itd). oblikovanje. raspodjelu. solubilizacija. J Geber. H.5 + 7. protuupalni lijekovi.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. 4. imunoserumi. skripta za studente. autonomnog živčanog sustava (l. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. dekokti. P. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika. inhibitori prolaktina. stabilnost. izdavač: Medicinska naklada. Broj ECTS bodova: 2. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. izohidričnost. nevodena otapala. mirisa. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. 2. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. antihipertenzividiuretici. receptori. zračenjem. l. konzervansi. izotoničnost. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. boje. Grupa autora: Medicinska farmakologija. liječenje migrene.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. Churchill Livingstone. hormonski pripravci (kontraceptivi. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. Zagreb. l. estrogeni. antiflatulani. 2003. anestetici. osiguranje kvalitete. izdanje. M. koronarni vazodilatatori.za opstruktivne bolesti dišnih putova.

Totowa . unošenje u dišni sustav. Vladimir-Knežević. Solvent ekstrakcija prirodnih produkata. kardiotoničnih glikozida. suspenzije.V. transdermalni sustavi. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Laboratorijski i industrijski postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje. Philadelphia. Izolacija prirodnih spojeva (skripta). masti. Lippincott Williams and Wilkins. P. Kruti oblici – supozitorije i vagitorije (apsorpcija lijekova. Specifični problemi u procesu izolacije biljnih sastavnica. Swedish Pharmaceutica press. putevi penetracije. Popovich. oblaganje filmom. kontrola veličine čestica. flasteri i transdermalni flasteri. Primjena kromatografskih metoda u izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. umeci (izrada.G. Tablete – vrste. sc. perkutana apsorpcija. prašci za pripremu injekcija i sirupa. kapi za oči. Školska knjiga. podloge.ambalaža). klizme. oblikovanje (ljekovite masti. prašci za posipanje (oblikovanje). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: F1-53 Vrsta predmeta: izborni predmet 53 .New Jersey 1999. Oblaganje. Aerosoli (fizičko-kemijska svojstva. London. Baltimore. ispitivanja). J. Oftalmički pripravci. V. razvoju i proizvodnji lijekova. Emulzije – vrsta. sadržaj i izrada). Pharmaceutical dosage forms and drug delivery systems. G. 4. stabilnost. Senjković. karakterizacija tableta. Drugs of Natural origin. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I.5 Ime predavača: prof. M. Stockholm 1999. oftalmičke otopine. N. Zagreb. Ansel. Konfekcioniranje lijekova – materijali. tabletiranje i strojevi. losioni. saponina. ukoncentriravanje i sušenje). zatvarači. flavonoida i drugih polifenola. Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih prirodnih spojeva. kontrola kvalitete. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH PRODUKATA Šifra predmeta: F1-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. film oblaganje u svrhu modificiranog oslobađanja lijeka. oblaganje šećernom ovojnicom. Allen. Oblikovanje lijekova (praktikum). plinovi. 1988. sterola. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Vladimir-Knežević. Topički pripravci – transport lijeka kroz kožu. 3. Lijekovi s promijenjenim oslobađanjem – parenteralni oblici. R. Preporučena literatura: 1. čvrsti ljekoviti oblici). Ekstrakcija superkritičnim fluidima. gelovi. otapanje. 1997. Bećirević. 1999. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije bioaktivnih prirodnih produkata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. Broj ECTS bodova: 2. aerosoli. OTC oftalmički pripravci). metode granulacije. Metode podučavanja: teorijska. Postupci izolacije bioaktivnih tvari iz biljnih droga. karakteristike. Disperzni sustavi – suspenzije (flokulacija i deflokulacija. Kapsule – tvrde i meke želatinske kapsule (punjenje. 2. označavanje. oblikovanje.C. Destilacijski postupci u izolaciji hlapljivih tvari. emulgatori. Suvremeni lijekovi prirodnog podrijetla. 1994. L. sapuni). stabilnost. polučvrsti. sredstva za močenje. oblikovanje. Preporučena literatura: 1. oblikovanje). kreme. tehnologija. linimenta (karakteristike oblikovanja). Natural Products Isolation. modifikatori viskoznosti. Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata (skripta u pripremi) 3. 1992. Vježbe: Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih pripravaka (tekući. Osnove oblikovanja lijekova. 2003. morskih organizama i mikroorganizama. Pripravci za unošenje u nos i uho. paste. Petričić. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. New York. sterilizacija. Osnovna načela i primjeri izolacije bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih ulja. alkaloida. S. Samuelsson. H. postupci oblaganja. oblikovanje i izrada). oblikovanje. R. dr. 2. Liber. S. R. Cannell. Prašci i granule – podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule). godina Semestar: 5. čvrsti oblici. podloge. Senjković. distribucija veličine čestica. Zagreb. Sadržaj predmeta: Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih produkata u otkrivanju. oblikovanje. Metode separacije. Humana Press. pomoćne tvari.

13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. SKTH/Kemija u industriji. krv. Broj ECTS bodova: 2. neovisni i komercijalni izvori informacija o lijekovima. Suradljivost/ustrajnost pacijenta. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. Racionalna uporaba lijekova. Uvod u farmakoekonomiku. Žinić). John Wiley & Sons. Program kolegija obuhvaća stručnu materiju iz područja lijekova koja je nužna farmaceutu za pravilno informiranje o lijekovima s obzirom na pacijente. Primarni. Broj ECTS bodova: 2. javnost i ostale zdravstvene djelatnike. godina Semestar: 5. vitamini. C. kao i da upoznaje vještine komuniciranja s pacijentom i liječnikom. IR. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. dr. 2. IR. G. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa.. Wiley-VCH. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. sc. Uloga farmaceuta u samoliječenju. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA INFORMATIKA Šifra predmeta: F1-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Metode podučavanja: teorijska. 1994. Preporučena literatura: 1. Meić i M. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. s osvrtom na regulativu u EU. te ljekarniku da provodi racionalnu uporabu lijekova. 4. Weinheim. Vukušić. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. New York. sc. Vještina komuniciranja na relaciji ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik.. Informacije na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka. Zagreb. 1998. promjene konformacija.5 Ime predavača: dr. I. mikrovalovi. 3. 60(3)98-106(2004) 54 . MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. INN nazivi lijekova. Silverstein. Kako smanjiti potrošnju lijekova. Uputa o lijeku za korisnika lijeka.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. Školska knjiga. H. Anatomskoterapijsko-kemijski sustav razvrstavanja lijekova. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Opis naziva i pojmova bitnih za pravilno informiranje o lijekovima.5 Ime predavača: prof. Opća načela suvremenog zakonodavstva na području lijekova. 1974. Bassler. Praćenje potrošnje lijekova i definirane dnevne doze. Friebolin. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s materijom o lijekovima za njihovo pravilno informiranje o tom području. 1H-NMR. R. Organska kemija. CD. M. Program će također omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje i evaluira informacije koje dobiva te da ih sam kreira. E. Zagreb 1982. Inc. generički lijekovi i lijekovi u ručnoj prodaji. Spectrometric Identification of Organic Compounds. Lijekovi pod patentnom zaštitom. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. sekundarni i tercijarni izvori informacija o lijekovima. Pine (preveli I.. Basic One. T.). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Rapić). Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite. Sažetak opisa svojstva lijeka. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. Morrill. Službeni. pregrađivanja). urin). Pretsch i drugi (preveli Z. Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova omogućiti razumijevanje načela i principa dobre prakse. Ivo Vukušić. Farmakopeja i provjera kakvoće lijekova. Farm. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. steroidi. vakuum ultraljubičasto.Godina učenja: 3. Bregovec i V. lijekovi). Internet i lijekovi. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. Stanley H. Preporučena literatura: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. godina Semestar: 6. UV-VIS. Glas. C.

WHO Colaborating Centre for Drug Statistics Methodology. www. ispitivanje. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. Vukušić.. Glas. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. Upoznati studente sa zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. Čulig. medicinske i homeopatske proizvode.int/chronic_conditions/adherencer eport/en/print. zdravstveni zavodi. i 2003.hr 6. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. referentni centri. nadzor.2. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi. Pharmaca 42(3-4)174-189(2004) 4. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Štimac. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Good Pharmacy Practice in Europe. I. godine.int. I. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. Ivo Vukušić. www. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona.emea.. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. sc. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije).cybermed. Guidelines for ATC classification and DDD assignment. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Section I (Chapter 1-3). Šostar. . Narodne Novine broj 71/99.org 8. Vukušić. godinu. 10. Adherence to Long-Term Therapies: Evidence for Action. zdravstveni radnici. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Erceg.eu. F. www. registraciju. Farm. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). Z. registraciju. 60(1)15-17(2004) 3.eu.: Edukacija pacijenata – kako komunicirati s pacijentima. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.int 11. Pharmaca 42(2)87-94(2004).-2012. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. godinu.2011. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko.html 9. www. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. www. provjeru kakvoće. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. www. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. Lj. 5.2011. promet lijekova.org Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: F1-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Vukušić. 1996. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim 55 . Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. medicinskih i homeopatskih proizvoda.pgeu. Farm. Pharmaceuticals in the European Union.no 7. Čulig. D. al. J. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima.who. Obaviještenost bolesnika o lijekovima. . godina Semestar: 6. D. tijela zdravstvene ustanove. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Verheyen et.Glas.whocc.54(11)389 – 395(1998).eudra. godina s naglaskom na ciljeve strategije.2012. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove.. godini. privatna praksa. I.dg3. Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu Zagrebu u 2002. provjeru kakvoće i promet lijekova. posjedovanje i promet opojnih droga. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. www. ispitivanje. Narodne Novine broj 121/03. J. Vranešić. Zašto lijekovi samo u ljekarne i zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta.emea. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. . Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima.

Zdravstveno osiguranje. NMR. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. Navedeni zakoni. AAS. vježba). kiralnih lijekova. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Preduvjeti: Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. MS). Stoddart GL. dr. SFC). AES. Analitička ispitivanja lijekova i zakonska regulativa. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). Identifikacija. Preporučena literatura: 1. GC-MS u karakterizaciji razgradnih produkata lijekova i metabolita u biotransformaciji lijekova. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb 2003. Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i hidratnih oblika lijekova. sc. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. elektroforetskih (CE. Oxford 1987. Određivanje ugljika u farmaceutskoj vodi. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih tvari. fluorescencije. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Medicinska naklada. Oxford University Press. Vezani sustavi LCMS. kao i analiza ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih (IR. Razvoj i validacija analitičkih postupaka za lijekove. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. HPTLC. radiofarmaceutika i bioloških lijekova. Zagreb. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: F1-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Volume I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Titrimetrijske metode analize u farmakopejskim postupcima. Eksperimentalni dizajn i optimiranje 56 . Biološke metode analize lijekova. gel i ionska kromatografija. položen ispit iz Analitičke kemije II. Konstante farmaceutskih sirovina. Cost-benefit analiza (primjer. njihovih onečišćenja. godina Semestar: 7. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. poredbene tvari i reagensi. Onečišćenja u farmaceutskim tvarima. 3. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. 2.II. SDS-PAGE. godina Semestar: 6. NIR. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. UV/Vis. sc. dr. te prikazati razvoj analize farmaceutskih uzoraka usklađen s metodologijom u European Pharmacopoeia.osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. L. kromatografskih (HPLC. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. Ispitivanja graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici lijekova. Financiranje zdravstvene zaštite. Opis. 2. Biljana Nigović Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće lijekova. Raman spektrometrije. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Svojstva molekule lijeka važna u izboru i razvoju analitičke metode. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. GC. Ostatna otapala u farmaceutskim tvarima. IEF). Culyer AJ: The Economics of Health. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of Health Care Programmes. TLC. 2006. značenje i namjena farmakopeje. Elgar. Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14 Ime predavača: prof. ICP. Preporučena literatura: 1. Farmakopejski propisi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. Sadržaj predmeta: Kakvoća farmaceutskih proizvoda. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. Drummond MF. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. i 8. Aldershot 1991. Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz Analitika lijekova I. elektroanalitičkih i termoanalitičkih metoda.

Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima.i ksenobiotika. inhibicija.). Metabolizam i biotransformacije kseno. SSCI Inc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. D. S. A Textbook for Pharmacy Students and Pharmaceutical Chemists. R. J. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. S. acetilacije. 2001. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. Enzimi i enzimski sustavi (P450. J. 2006. 4. Zagreb. skripta. A. Jurišić-Grubešić. Rendić S. molibden hidroksilaze). 2005. Jurišić-Grubešić. dio. Nigović.40(3):357-67. 3. Ermer. San Diego. 2. Method Validation in Pharmaceutical Analysis. Marcel Dekker.analitičkih postupaka. Prolijekovi. Razmatranje različitih primjera i rješavanje analitičkih problema u farmaceutskoj analitici. Metode podučavanja: teorijska. Praktikum iz analitike lijekova. 6. ostale reakcije. New York 1999. Izd. Strasbourg. Kinetički pristup činiocima koji utječu na reakcije biotransformacija – indukcije i inhibicije. Andrew Parkinson. 2005. Solid-State Chemistry of Drugs. J. J. Adamovics (Ed. Academic Press. Farmakogenomika. European Pharmacopoeia.i endobiotika.i internet baza podataka. 5. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. A. sc. Elsevier. R. flavin monooksigenaze. dobra laboratorijska praksa. G.. Rendić S. Reakcije I faze: bio-oksidacije.34(12):83-448. 7. 413-580 (1997). Drug Metab Rev. Lee A. Drug Metab Rev. Croat Med J. godina Semestar: 7. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Ahuja. glukuronidacije. 2002 Feb-May. 2003. Council of Europe. Nigović. 10. Scypinski (Eds. Pfeiffer. dr. 2001. Ohannesian. Handbook of Isolation and Characterisation of Impurities in Pharmaceuticals. I. P. Stereoselektivnost. 1997. Stowell. S. L. R. 4. stimulacija u biotransformacijama lijekova. MRP-prenosioci. LRP. Wiley & Sons. Di Carlo F. Uvod u laboratorijske vježbe Preporučena literatura: 1.). Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. skripta.. Ahuja. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: prof. konjugacije s aminokiselinama. 2007. lijek-kemijska tvar. J. položen ispit iz Biokemije II. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. G. K. R. Handbook of modern pharmaceutical analysis. B. Biotransformation of Xenobiotics. 2002. Marcel Dekker. 1999 Sep. Substrates. Academic press. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.). Watson. Preporučena literatura: 1. Primjena i metode QSAR and QSPR. Korištenje intra. Oxford. ostali. Vuković. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. 1999. Reakcije II faze: metilacije. Chromatographic Analysis of Pharmaceuticals. R. pp. dio.224. Alsante (Eds. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. sulfokonjugacije. Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs and the Pharmaceutical Sciences: a Series of Textbooks and monographs). Inducers and Inhibitors. Tansportni proteini: Pglikoprotein. A Guide to Best Practice. II.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Byrn. J.29. B. Praktikum iz analitike lijekova. Miller (Eds). Osiguranje i kontrola kakvoće lijekova. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. Metaboličke interakcije lijek-lijek. Vuković. 9. J.J. Review. konjugacije s glutationom). H. bioredukcije. 8. S. J. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. peroksidaze.. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic. USISBN:0071347216. Zagreb. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski organizam kao posljedice metaboličkih procesa. West Lafayette. 57 . Indukcija. 2004. 6.). Academic Press. Pharmaceutical analysis. hidrolize. 133. Rendić S . 3. BCRP. Biotransfromacije i biološki učinci endo. M. Streeter (Eds. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Računanje zadataka u analitici i kontroli lijekova. Praktični problemi analitike lijekova i biofarmaceutske analize. 2. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 5th Edition.

Ortiz de Montellano. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. načinu primjene i izradi kozmetičkih pripravaka. njegu i zaštitu kože. London. (Eds. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Structure. Kozmetika za oralnu njegu: izrada paste za zube i vode za usta. Blackie Acad.utmem. Springer. Veterinarski lijekovi i posebni veterinarski oblici. Preporučena literatura: 1. Takeo Mitsui (ed. 2001. (Ed. 3rd ed.). kozmetika i koža. Izračun doza (doze za dojenčad i djecu). sistematizaciju pojedinih kozmetičkih pripravaka prema svojstvima. dezodoransa i posipa za tijelo. Filipović-Grčić. Moguće interakcije. J. Cytochrome P450. FBF. Kozmetika za njegu tijela: izrada gela za ruke.). Zagreb. kozmetika i kosa. aerosolski pripravci. New Cosmetic Science. klasifikacija. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOZMETOLOGIJA Šifra predmeta: F1-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. fizikalna kemija i kozmetika. šminka. značenje. Sadržaj predmeta: Seminari: Farmaceut i javna ljekarna. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Predavanja: Uvod (svrha. šampona i šamponske kreme. Low LK. 1997. and Biochemistry. Program kolegija obuhvaća osnove anatomije i fiziologije kože i njezinih privjesaka. parfemi. Osnovni farmaceutski račun. 8. godina Semestar: 8. Amsterdam. kozmetika za kosu. Remers WA. sigurnost.. kozmetika za njegu tijela. 12. dr. London 2001. razvojni procesi. Slap. M. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). Lewis DFV. sc. Chapters 4 & 5. Gibson GG.. Kontrola doza. njegu i zaštitu kože. Rendic and FP Guengerich (Editors). korisnost kozmetike. 9. Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu. Taylor and Francis. Marcel Dekker Inc. ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona. karakterizaciju kozmetičkih pripravaka. kozmetika i nokti.). Lippincott-Raven Publishers.5 Ime predavača: prof. & Professional. tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost kozmetičkih pripravaka. boje i materijali za bojanje. supstancije za izradu kozmetike. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MAGISTRALNA RECEPTURA Šifra predmeta: F1-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. kvaliteta. izrada maske za njegu lica. Number 1-2. sastojcima. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Čajkovac. Mechanism. određivanje boje pudera i nasipne mase. ISBN 0748408975. Praktikum kozmetologije. S. Kozmetologija. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. kozmetika za njegu kože. medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja kozmetičkih sredstava. aktivne i pomoćne supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka. Drug Metabolism Reviews.. Elsevier. 2. 3. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje i vještine u području propisivanja i izrade lijekova kao i saznanja o rukovanju lijekovima. mirisi u kozmetici. ispitivanje pHvrijednosti i emulzijskog tipa kreme. Izvor informacija. godina Semestar: 8. Vježbe: Izrada različitih oblika na temelju liječničkog recepta. 10th ed. Šminka: izrada podloge za šminku i rastresitog pudera. stabilnost.html 10. Izrada farmaceutskih oblika prema receptu. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Paul R. Izdavanje lijekova. Skett P.. 2004. Točnost izrade i označavanje. Recepti. 1998. medicinal and pharmaceutical chemistry. Broj ECTS bodova: 4. 2002. 1994. Zagreb. Legislativa. sc.7. 2nd ed. kozmetika za oralnu njegu. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. Delgado JN. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena znanja o sastavu. izrada losiona za čišćenje. znanstvena podloga kozmetike). Kontrola propisanih doza. Vježbe: Kozmetika za njegu kože: izrada krema za čišćenje. učincima. Introduction to drug metabolism. 2005. Cytochrome P450 Homepage: http://drnelson. Metode podučavanja: teorijska. Preporučena literatura: 58 . ISBN: 0-30648324-6 11.edu/ CytochromeP450. Philadelphia. Volume 34.

Tradicionalna fitoterapija. 1994. 1997. Z. Biljni imunomodulatori. 2. Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. S. M. Senjković. protuupalnih. Zdenka Kalođera Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog znanja o sastavu. Takeo Mitsui (ed. Farmakodinamička i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica. Preporučena literatura: 1. Terapijska klasifikacija droga. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje znanja o najnovijim eksperimentalnim metodama kojima se dokazuju farmakološki učinci različitih novih supstanci ili biljnih pripravaka na biološkom materijalu (pretklinička istraživanja). Springer Verlag. Leitfaden Phytotherapie. antidepresivnih ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci. V. što predstavlja preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških pokusa. kretanja i izgleda tretiranih pokusnih životinja i analiziranja tjelesnih tekućina. Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni sustav. Zagreb. tkiva i stanica. dr. Izvoditi će se i pokusi na različitim eksperimentalnim modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih. Liber. Urban und Fischer Verlag. Sadržaj predmeta: Sastav biljnih pripravaka. Sadržaj predmeta: Studenti stječu znanja o postupcima koji su neophodni da bi neka novootkrivena supstancija postala lijek. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FITOFARMACIJA Šifra predmeta: F1-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 1997. 3. Schilcher. Prilikom izvođenja biološko-medicinskih istraživanja farmakološki aktivnih test supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću promatranja promjene ponašanja. Bećirević. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za farmakologiju postoji animalna jedinica. Theiss. Prikazuju se mnogobrojni pokusni modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju farmakološki učinci pojedinih test supstanci odnosno budućeg novog lijeka na promjenu funkcije pojedinih organa. Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica. Elsevier. Zatim će biti prikazan utjecaj farmakološki aktivnih supstanci na reprodukcijski sustav. Biljni pripravci za regulaciju šećera u krvi. godina Semestar: 8. kao i onih koje djeluju na središnji živčani sustav a koje mogu izazvati ovisnost. Biljni pripravci s djelovanjem na dišni sustav. Fitodermatici. 2001. Schultz. Senjković. Homeopatski pripravci. Adaptogeni. obrazovanja i športa RH i Ministarstva poljoprivrede RH. Dodaci prehrani. V. Osiguranje kakvoće biljnih droga i pripravaka. Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals. godina Semestar: 8. Petričić. Kalođera. R. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Ljekovito bilje za zdravu obitelj. sc. Medpharm. P. 2. Kemmerer. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije II. 1988. Za to su najprije potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička farmakološko-toksikološka istraživanja koja na pokusnim životinjama trebaju pokazati željenu terapijsku djelotvornost ali istovremeno i njihovu neškodljivost. Također će biti obuhvaćeno područje primjene i 59 . Biljni antireumatici. Hansel. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije II. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. kakvoći. Ukoliko se to dokaže slijede klinička farmakološka istraživanja a tek potom postupak registracije. R. registrirana prema Zakonu i postojećim dozvolama za rad od strane Ministarstva znanosti. Oblikovanje lijekova (praktikum). 2004. 1994. kakvoći i namjeni dodataka prehrani. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Biljni urologici. Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka. R. H.E. Školska knjiga. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. anksiolitičkih.1.). Biljni ginekologici. Interakcije biljnih pripravaka i lijekova. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije II. sc. 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Wichtl. New Cosmetic Science. 1992. Amsterdam. Biljni pripravci s djelovanjem na probavni sustav. M. Zagreb. 4. terapijskim obilježjima biljnih pripravaka. V. Biljni sedativi i antidepresivi. 2000. Rational Phytotherapie. načelima fitoterapije i homeopatije te sastavu. Osnove oblikovanja lijekova. Tyler.

Mosby-Year Book. biološkom materijalu i određivanju vitamina. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA Šifra predmeta: F1-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. razvoj. klinička ispitivanja. Uhlik: Određivanje antibiotika i vitamina mikrobiološkim metodama. sc. B.. Appleton and Lange. 2. PTI – Zagreb. 5. 5.djelovanja antidijabetika i oftalmika. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. dr. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu mikroorganizama i njihovih bioloških procesa u proizvodnji pripravaka koji imaju široku terapeutsku primjenu: antibiotici. Zagreb.C. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u istraživanju bubrega. McGraw-Hill Co. L. Uzgoj i održavanje standardiziranih test-mikroorganizama. Interna skripta 2. 1990. E. I. Diuretics.B. Primjenom mikrobioloških metoda (difuzije i turbidimetrije) objasnit će se postupci za određivanje aktivnosti antibiotika u različitim farmaceutskim proizvodima (vodene otopine. vakcine. mišićju. rekombinantne vakcine i vitamini. medicinsko-ekonomski razvoj. S. 7. Chan: Microbiology. Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj novih lijekova . Ed. pretklinička ispitivanja. Bach-Rojecky: Eksperimentalna farmakologija. Duraković: Primjenjena mikrobiologija. mikrobiološke standarde za vode i ulogu mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu. H.1991. Russell: Pharmaceutical Microbiology. humani proteini. Prikazat će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke metode važne u medicinskim istraživanjima. Nomenklatura lijekova: zaštićeni i nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled.nova industrijska revolucija. Blackwell Scientific Publications. Školska knjiga. masti i uljne otopine). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II.od otkrića do registracije: ideja. Testovi bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata. 6.D. 4. R. Katzung: Basic and clinical pharmacology. Upoznavanje dijelova mikrobne ekologije . M. Mutschler. A. 1998. razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na životinjama. Prentis: Biotehnologija . Preporučena literatura: 1. te metode određivanja pojedinih vitamina B-skupine. 1996.F. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE KEMIJE Šifra predmeta: F1-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. industrijski i farmaceutski razvoj. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u istraživanje novih lijekova. 1995. Stamford. Strasbourg. 3. 2000..I. 1998. R. dr. Interna skripta. sc.J.D. tablete i kapsule. sintezu najznačajnijih lijekova i prolijekova. Oxford. Upoznati mikrobiološke testove prema zahtjevima farmakopeje. I. te testovi sterilnosti za preparate koji prema farmakopeji moraju biti sterilni. Hugo. Editors: R. S. 4. W.M. te prirodni način obrade industrijskih i komercijalnih otpadnih voda. steroidi. Samaržija. 1995. 2005. Pelczar. Sadržaj predmeta: Korištenje mikroorganizama i njihove enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih produkata od komercijalne važnosti.uloga mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu kruženja organske tvari kao temelju života. Mikrobiološki standardi za vode i primjena mikroorganizama kao indikatora zagađenja. Connecticut. European Department for the Quality of Medicines of the Council of Europe. godina Semestar: 9. 3. Reid. kulturama tkiva i mikroorganizmima. prašci. Preporučena literatura: 1. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Biološka i mikrobiološka ispitivanjima u okviru zakonske farmaceutske regulacije. Greger. 1972. biološkom materijalu (u krvnom serumu. Atlas: Principles of Microbiology. Knauf. B. mlijeku). godina Semestar: 7.G. Zagreb. E. Zahtjevi i metode za mikrobiološki limit. testovi za procjenu broja mikroorganizama u farmaceutskim pripravcima. 60 . mikrobiološke metode u određivanju aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim pripravcima. European Pharmacopoeia. mokraći. Školska knjiga. Springer.

korijen riječi u stvaranju nezaštićenih naziva. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. proučiti. 1996. Određivanje i predviđanje fizikalnokemijskih svojstava kao parametara u razvoju novih lijekova. potenciometrijska titracija. Mutschler. Philadelphia 1995. Lemke. The Practice of Medicinal Chemistry. ISBN 3-13-558403-8. godina Semestar: 9. Kleemann. ˝virtual screening˝. trajanje patenata.izbor naziva. derivatizacija lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom. Broj ECTS bodova: 4. San Diego. Studenti će se također upoznati s najčešće korištenim molekularnim deskriptorima kao i računalnim programima za izračunavanje deskriptora. Lijekovi za rijetke bolesti. optička izomerija. QSAR peptida i proteina. izabrani primjeri dizajniranja lijekova. interakcije lijekova s receptorima. 5. Naglasak će biti na postupcima implementiranim u postojećim računalnim programima u dizajnu lijekova i biokemijskoj kinetici. referirati novi patent. Derendorf. TLC. sc. Numerička taksonomija i analiza klastera. Engel. A. Lippincott Williams & Wilkins. ciljana isporuka lijekova. 2. Biofarmaceutici. ISBN 0-12-744640-0. Stuttgart. Stuttgart. Williams. pronaći. referirati nove znanstvene publikacije o sintezama lijekova i lijekovima za ciljanu terapiju. Dvojni lijekovi. kristalografija proteina.. A.. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova. Freely. Patents. New York. W. Osnove primjene računalnog programa HyperChem. dvostruki prolijekovi. PAMPA i Caco-2). Sinteze ljekovitih tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u upotrebi. Thieme. Pharmaceutical Substances. razlike u načinu vezanja. 1995. 5th ed. prednosti i nedostaci metoda u istraživanju novih lijekova. Mjere sličnosti. Foye. Principles of Medicinal Chemistry. Academic Press. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova.patentnih prava. L. E. proučiti. sterički. opći principi. Medpharm Scientific Publishers. Molekularni deskriptori (topologijski. J.). metode i primjena). Uporaba rendgenske strukturne analize receptora i enzima u otkriću lijekova: kristali proteina. ISBN 0-683-03323-9.5 Ime predavača: prof. H. ISBN 0 7279 0821 9. lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva (log P i log D). kaskadni prolijekovi. eksperimentalno određivanje (˝shake flask˝. zaštita naziva. ˝lead compound˝. BMJ Publishing Group. dr. G. 61 . te dizajnu eksperimenta. Poseban naglasak će biti na primjeni QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. 1999. identični dvojni lijekovi. Wermuth (Ed. Patentna zaštita: definicija patenta . T. registracija optički aktivnih tvari. s karbonilnom ili amino skupinom. vlasnici patenata.. Pojam lipofilnost. C. HPLC. ˝training set˝ i ˝test set˝). eudizmička analiza. prijava. CPC. molekularno modeliranje..). subjekti u patentnoj zaštiti. 3. istraživanje farmakofora i pretraživanje baza podataka. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR. 1994. Uvod u molekulsku mehaniku i konformacijsku analizu. Seminari: Uključivanje studenata u seminare. Kemijske modifikacije koje utječu na farmakokinetička svojstva. 3D-QSAR (teorija. primjena nezaštićenih naziva. razlike u farmakokinetici. Preporučena literatura: 1. Applications. New Drugs. Stereokemijski aspekti djelovanja lijekova konformacijske restrikcije. Odabrani primjeri primjene QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. Računalni programi za izračunavanje deskriptora (TAM i DRAGON). Ed. Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝). hidrofobni. proces selekcije. doprinos u otkriću novih lijekova. primjeri. pretraživanje relevantne znanstvene literature: pronaći. poput suvremenih eksperimentalnih (biološke studije in vitro i in vivo) do računalnih metoda određivanja parametara i baza podataka važnih u istraživanju potencijalnih lijekova. sterička ometanost. O. Drug Actions. QSAR modeliranje u razvoju novih bioaktivnih lijekova (postavljenje modela. Syntheses. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 4. Interakcije ligand – receptor i de novo dizajn lijekova. Studenti će se također upoznati s novim strategijama u razvoju lijekova. primjeri. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 3rd Edition. Dizajniranje prolijekova i bioprekursora: definicija. London. Lijekovi za ciljano djelovanje. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). J. D. definicija. ciljano oslobađanje lijekova. neidentični dvojni lijekovi. vrste izuma.

Weinheim 2002. V. Folkers and R. G. B. Uloga vezanja na proteine plazme u istraživanju novih lijekova. van de Waterbeemd. Suli. J. H. računalni programi za predviđanje lipofilnosti). ACD/Lab). Testa. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o biokemijskim mehanizmima toksičnosti endobiotika i ksenobiotika. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. informatički pristup . Polimorfizam enzima i transportera. Guy.2. G. van de Waterbeemd and H. Sustav antioksidacijske obrane organizma (uloga endogenih i egzogenih antioksidansa). Weinheim 2001. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. molekularni lipofilni potencijal i ˝docking˝. FL. Guy. 2003. Kubinyi. transportni sustavi i mehanizmi koji doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima. VCH.in silico modeli metabolizma lijekova). toksiforne skupine i modeli. dr. Aktualni primjeri primjene najnovijih računalnih programa (PreADME. VCH. VCH. Važnost oksidacijskog stresa. ISBN: 3-527-29383-3 2. Pliska. Folkers and R. Mannhold. 5. R. tzv. 1.metode predviđanja lipofilnosti (povijesni pregled. J. eksperimentalne metode i in silico predviđanje prolaska lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. Vols. van de Waterbeemd. Mayers. K. uključujući pojedine enzimske sustave i endogene antioksidanse. Mannhold. Wiese. Seydel. Mannhold. Weinheim 2002. CRC Press: Boca Raton. enzimi. Kolegij obuhvaća pregled sustava antioksidacijske obrane organizma. Pliska. H. Introduction to Numerical Analysis. Reaktivni kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama biotransformacije – sudbina i učinak u organizmu. Mannhold. B. Seydel. H. Kubinyi and G Folkers. Nastajanje slobodnih radikala tijekom biotransformacije ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti odabranih lijekova i drugih ksenobiotika). ISBN: 3527304274 8. Wiese. Studenti će se također upoznati s važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i dušikovih spojeva u organizmu (razlikama između normalnog i patoloških stanja). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. 6. Toksičnost ksenobiotika putem metaboličkih reakcija (idiosyncratic drug reactions). D. Weinheim 1996. Sadržaj predmeta: Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih radikala. predviđanje biotransformacije ksenobiotika (QSMR . H. Kubinyi. R. M. N. Cambridge University Press. 1992. ProLogP. sc. Kubinyi and G.. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Drug Distribution. ChemSilico. R. Drug Distribution. van de Waterbeemd and H. Weinheim 1996. Preporučena literatura: 1. M. ISBN: 3-527-29383-3 7. ISBN: 3-906390-22-5 9. Seminarski dio nastave bit će organiziran kao samostalno istraživanje studenata u manjim skupinama te izlaganje pripremljenog materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi dokazano stvaranje slobodnih radikala i drugih reaktivnih spojeva (primjerice 62 . Reakcije. Metabolička aktivacija. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. Wiley-VCH. 2nd Ed. K. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. H. ISBN: 3-906390-22-5 4. Chemical Graph Theory. godina Semestar: 9. V. R. VCH. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Trinajstić. Testa. Wiley-VCH. važnost lipofilnosti u razvoju novih lijekova. H. lipofilni prostor. Novi in silico pristupi modeliranju transdermalne penetracije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije lijekova. Modeling. eksperimentalni (size exclusion chromatography) i in silico modeli predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine plazme. Drug-Membrane Interactions: Analysis. Krvnomoždana barijera i lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav. Modeling. Folkers. enzimima. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. ISBN: 3527304274 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA Šifra predmeta: F1-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. enzimskim i transportnim sustavima te reaktivnim oblicima koji doprinose ili su povezani s toksičnim učincima.baze podataka. Drug-Membrane Interactions: Analysis. E. Weinheim 2001. lipofilnost metabolita i uloga u biotransformaciji.

Ana Mornar Turk Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o potrebnom analitičkom znanju pri razvoju farmaceutskog oblika od ideje. diabetes. Gutteridge. 2005. dr. godina Semestar: 9. London. Mathiovitz. (eds). Chickering. C. E. 1998. D. Razmatranje toksičnosti lijekova posredovanih reakcijama biotransformacije. USA. B. dr. A. Oxford University Press. Packer. 2002. Taylor and Francis. New York. P.5 Ime predavača: doc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH PROIZVODA Šifra predmeta: F1-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Annual Review of Pharmacology and Toxicology. Current Drug Metabolism. ISBN: 0-471-33334-4 9. Klaassen. ISBN: 0 8247 0547 5 6. Smart. New York. Introduction to Biochemical Toxicology. R. E.. Handbook of antioxidants. Vol. ishemija-reperfuzija. 2005. 2001. sc. Randale. dr. Mira Bećirević-Laćan Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih terapijskih sustava u optimiziranju terapijskog učinka. sc. Bioadhesion in Drug Delivery. USA. New York. Cadenas i L. Arinc. prof. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. Drug delivery systems. Poseban naglasak . preko razvoja formulacije i tehnologije te ispitivanja stabilnosti. Casarett & Doull's. 2001. D. New York. C. kontroliranog oslobađanja.A. 4. 3rd Edition. 3. CRC Press. E. Chemical Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series. Lehr. Schenkman. nastajanje različitih vrsta tumora. 2003. L. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. D. N.P. Boca Raton. Washington. Jelena FilipovićGrčić. 1995. M. Preporučena literatura: 1.M. Series H. Williams. Bioactivation. C. 1997. 2003.in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za peptidne i proteinske supstancije. 2000. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 45. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. M. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Uetrecht. Molecular toxicology. Physiological Pharmaceutics. K. 11. Razumjeti potrebu za kreativnim pristupom pri izradi novih analitičkih metoda i izboru optimalnih 63 . ISBN: 0 0713 4721 6 4. Barriers to drug absorption. Drug Metabolism Reviews. Preporučena literatura: 1. 3. 177-2.. Oxford University Press. M. J.Issues in Fundamentals.. 2001. Wilson. London. V. 12. Cell Biology). ISBN: 0 8493 1582 4 3. 2004.G. Pirmohamed. 7. Marcel Dekker. Free radicals in biology and medicine. novel approaches and development. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI Šifra predmeta: F1-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Broj ECTS bodova: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. ISBN:0 7484 0737 5 2. do izrade dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. Wiley. Alzheimerova i Parkinsonova bolest i dr. Guest Editor: J. Taylor and Francis Group. Ostale trenutno aktualne teme u danom području. Hollinger. R. Toxicology – the basic science of poisons. McGraw-Hill. Timbrell. izbora puta primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju novog terapijskog sustava. sc. Marcel Dekker. C. 37. E. ISBN: 0-19-509340-2 8. No 1. B. D. Maggs. B.V. CRC Press. Park. Hodgson. Vol. Sadržaj predmeta: Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata izabranih novih metoda priprave terapijskih sustava (koji se već primjenjuju i potencijalno primjenjivih) da se pokažu problemi optimiziranja apsorpcije. 2001. Molecular Aspects of Oxidative Drug Metabolizing Enzymes: Their Significance in Environmental Toxicology. J. F. C.). Hodgson.. Halliwell i J. No. The Role of Metabolic Activation in Drug-induced Hepatotoxicity. reumatoidni artritis.. N. 10. vol. C.ateroskleroza. J. Josephy. Vol 90. ISBN: 0 19 850045 9 5. UK. Barile. E. 2. Principles of biochemical toxicology. Kitteringham. godina Semestar: 9. Washington. Clinical toxicology: principles and mechanisms. P. Unapređenje znanja stečenih na kolegiju Farmaceutika biofarmacija.

T. 6. 3. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. J. Rosaske. 2. Lewis Publishers. Dobra praksa u farmaceutici: 1. T.tehnika. 2. LC. Third edition. s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih analitičkih rezultata. kontrola izmjena. USA Zakonodavstvo i tijela (FDA) – razlika prema EU. Validation of Analytical Methods: Review and Strategy. C. procjena na osnovi dobivenih rezultata. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. 4. Pharmaceuticals and Cosmetics 2. Drug Stability. obnova registracije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitike lijekova II. Huber. Rhodes. 3. Pargamon (1996). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIJALNA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Riley. Zakon o lijekovima. Drug Stability. prikupljanje i obrada analitičkih rezultata. Ispitivanje stabilnosti: Regulativa – izvori informacija o regulatornim zahtjevima. Quality assuarance of chemical measurements. York (1996). 1. 3. 4. J. Farmakoekonomika. Regulatory Aspects. revised and expended. načini registracije. Sadržaj predmeta: Internacionalna regulativa: 1. 5. godina Semestar: 9. Sadržaj predmeta: Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih oblika: Predformulacijske studije – svrha i očekivanja te najčešće tehnike. Development of Validation of Analytical Methods. oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih karakteristika. Broj ECTS bodova: 1. provođenje validacije te obrada rezultata i pisanje izvješća. 4. DKP. Chelsea Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 5. Farmakopeja. 2. Općenito o validaciji. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA. CpMP) – format registracijskog dossiera. Principles and Practices. Inspekcije. onečišćenja.5 Ime predavača: Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled koncepta i metoda koje se primjenjuju u istraživanju uporabe lijekova i farmakoepidemiologije. Ellis Horwood Limited (1983). 3. Taylor. B. sc. 2. Volume 4. regionalne 64 . Inc. godina Semestar: 9. dr. K. stabilitetno izvješće. Edition European Commission Directorate General IIIIndustry. Preporučena literatura: 1. 2. M. Postupci kontrole i procjene kvalitete mjerenja. Good manufacturing practices. Pharmaceutical Preformulation. Royal Farmaceutical Society of Great Britain. Preporučena literatura: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. 11(1998)96-105. Oblikovanja lijekova II i Kozmetologije. Ispitivanje stabilnosti – program ispitivanja. 2. Cartensen. Validacijska dokumentacija. Praćenje nuspojava lijekova. Medicinal products for human and veterinary use 1997. Razvoj analitičkih metoda za određivanje sadržaja. Marcel Dekker Ind. značenjem i sadržajem sustava kvalitete i dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim naglaskom na pojedine elemente sustava kao i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji. parametri validacije. Validacija: 1. Standardizacija – ICH. Provedba u farmaceutskoj proizvodnji. C.CEEC – status zakonodavstva. USA) Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete. New York (2000). stabilitetno indikativne analitičke metode. Sustav kemijske analize. Wells. Teme uključuju: indikatore potrošnje lijekova. Analitical Validation. Elementi i vrste validacije. R. Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja: 1. DPP – razvoj DPP u svijetu i današnji zahtjevi DPP-a (EU. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. 7. Pravilnici. DLP. Mathews. I. W. J T. Hrvatska regulativa – usporedba s međunarodnim propisima: Generički lijekovi i njihova registracija. Validacija analitičkih metoda – općenito o validaciji. L. Renata Jurišić Grubešić Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s regulatornim okruženjem te razvojem. 3. The rules governing medicinal products in the European Union. GC International.

Medikacijski i distribucijski sustav treba postaviti tako da omogućava izravnu opskrbu bolesnika i korištenje široke educiranosti ljekarnika. Medikacijske pogreške. 2. Lacković Z . Gray JAM: Evidence-based healthcare. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Kao disciplina socijalna farmacija je stara nekih 25 godina. sc. Treba ojačati komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara te medicinskih sestara. Bootman JL et al: Principles of pharmacoeconomics 2nd edition Harvey Whitney Books Co. sc. probleme s iracionalnom terapijom. Velimir Božikov Ciljevi predmeta: Upoznati studente s ulogom kliničkog farmaceuta. godina Semestar: 9. stoljeća s povećanjem troškova za lijekove. Kliničko ispitivanje lijekova. Farmakologija dobnih skupina. povećanjem rizika vezanih uz uporabu lijekova. brzim tehnološkim razvojem. Geber J.5 Ime predavača: doc. stručnu prosudbu propisane medikamentozne terapije sa stajališta prikladnosti doze. R.varijacije u uporabi lijekova. mjerenje terapijskih ishoda i neželjenih učinaka terapije. Potreba za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj polovici 20. Klinički značajni laboratorijski parametri. Obradit će se najvažnije skupine lijekova s njihovim indikacijama. Bolesti probavnog sustava. kliničkim simptomima. s naglaskom na kronična stanja. Sustav pripreme jedinične terapije. Neurološki i psihološki poremećaji. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. ukazao je na potrebu za farmaceutskom stručnom kompetencijom u polju socijalne farmacije. Osiguravanje kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama. Bubrežni i urološki poremećaji. Churchill Livingstone 1997. Medicinska naklada 1999. Poremećaji disanja. Strmo BL et al. dr. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik KLINIČKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. godina Semestar: 9. koji uključuje racionalnu uporabu lijekova. John Wiley & Sons 2000. Zarazne bolesti. 270 pp. Vesna Bačić-Vrca Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu informacije o etiologiji. Klinička farmacija i terapija . neodgovarajućom uporabom lijekova i povećanom brigom za pučanstvo. C. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Kao posljedica ovih potreba razvijenog društva. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bulat M. Preporučena literatura: 1. Ovaj sustav distribucije lijekova omogućuje stručni nadzor propisane terapije. Cincinnati 1996. istraživanjima i principima liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj prema pacijentu. Preporučena literatura: 1. Reumatski poremećaji. Sadržaj predmeta: Bolnica . Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Uloga kliničkog farmaceuta. Medicinska farmakologija. intervala primjene interakcije lijekova s obzirom na bolesnikov zdravstveni status i cijenu terapije. Klinički značajne interakcije i nuspojave lijekova. Pharmacoepidemiology. Pregled bolesnika. snažnu ulogu u cjelokupnoj bolničkoj skrbi. Walker. U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike.hrvatsko izdanje. Kardiovaskularni poremećaji. Školska knjiga 2004. Poremećaji trudnoće i ginekološki poremećaji. Hematološki i maligni poremećaji. Na taj način ljekarnik postaje središte informacija za sve probleme vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu. Edwards. 3rd ed. Broj ECTS bodova: 4. stoljeće i povezani su uz pitanja izdavanja lijekova i zakonodavstvo. ali povijesni korijeni sežu već u 19. Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i preuzeti novu. Regulacija opskrbe lijekovima i sustav financiranja. dr. Endokrinološki poremećaji. 2. Očne i kožne bolesti. Sadržaj predmeta: Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti. Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima.medicinska deontologija. nuspojavama i 65 . socijalna farmacija danas se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i “farmaceutskom praksom”.

E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi. London 2003. London 2001. (Taylor & Francis). Clinical Pharmacy and Therapeutics.) 4. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Tipična stanja i bezreceptna farmakoterapija.timski rad u malim skupinama Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: F1-41 Vrsta predmeta: obavezni predmet 66 . edukacije i prevencije zdravlja. U okviru ove tematske cjeline biti će istraživana pitanja promidžbe zdravlja. Clinical Medicine. sc. Biti će korištene kliničke. Poseban naglasak bit će stavljen na generičke lijekove. 5. Sadržaj predmeta: Modul će biti podijeljen u pet ključnih nastavnih tema. ekonomska analiza i prosudba kvalitete života. London 2001. A. sekundarnoj i tercijarnoj razini. Washington 1996. M Winter (Applied Therapeutics Inc. farmakologije. Preporučena literatura: 1. Basic clinical pharmacokintics. L Dodds. Preporučena literatura: 1. 4. problemska i terenska nastava. Pharmaceutical Press.) kako bi se razvio pristup u rješavanju problema pri pružanju farmaceutske skrbi. 3. a osobita pozornost biti će dana lijekovima koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi). 2. (Pharmaceutical Press) 6. sc. doc. Drugs in use. na izabranim primjerima iz kliničke prakse. sc. APHA. Poseban naglasak biti će stavljen na suradljivost pacijenata. Lidija Bach Rojecky. temeljnih farmaceutskih znanstvenih disciplina. Od studenata će se zahtijevati mišljenje i stav u okviru postavljenog zadatka i na temelju istraživačkih metoda koje se primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava zdravstvene zaštite. U ovoj cjelini bit će obrađena organizacijska struktura sustava zdravstvene zaštite na primarnoj. Renata Jurišić Grubešić. Važan aspekt ove cjeline biti će osposobljavanje studenta da bude u stanju evaluirati terapiju lijekovima. P. L Dodds. Saznanja će biti proširena na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu kako bi se mogla napraviti značajna usporedba među sustavima. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: doc. prosudba korisnosti i rizika za pacijenta koji je na terapiji i praćenje pacijenta. Nathan. dr. dr. Rješavanje problema iz svakodnevne prakse učit će se na primjerima slučajeva iz prakse. epidemiološke i socijalne studije s primjerima kvalitativnih i kvantitativnih metoda. itd. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Bit će dan prikaz izbora prikladnog lijeka i terapijski režim. te povezati znanstvene spoznaje i vještine na slučaju pojedinog pacijenta. radionice . prof. (Pharmaceutical Press) Metode podučavanja: teorijska. Clinical Pharmacy and Therapeutics. (Taylor & Francis). Pharmacy Practice. MCQs in Pharmacy Practice. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke farmacije. Teme će tvoriti integriranu cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj modula. Samoliječenje i lijekovi bez recepta. Drugs in use. London 2002. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik FARMACEUTSKA SKRB Šifra predmeta: F1-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. L.kontraindikacijama. K Taylor & G Harding. neželjene učinke lijekova i interakcije s ciljem upravljanja lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u cjelini. A: Primjenjena farmakoterapija i farmaceutska skrb. uključujući sve vrste troškova i određivanja troškova. U okviru ove teme biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Handbook of Nonprescriptin Drugs. M. Ova tema će biti izgrađena na prethodno usvojenim znanjima (patofiziologije. s naglaskom na moguće interakcije lijekova. Pharmacy Practice. C: Farmakoekonomika. 2. K Taylor & G Harding. Kumar & N Clarke (Bailliere Tindall) 3. B: Sustav zdravstvene zaštite. Azzopardy . godina Semestar: 9. 6. Pharmaceutical press. Primjena farmakoekonomskih principa u procesu donošenja terapijske odluke biti će ključna komponenta ove nastavne cjeline. Non-prescription medicines. dr. ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i drugim zdravstvenim stručnjacima. D: Javno zdravstvo i farmaceutska skrb. Ovaj pristup će obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele. Sanda Vladimir-Knežević Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u pružanju farmaceutske skrbi pacijentima.

Coxova regresija. Wiley&Sons Inc. Inc.Godina učenja: 5. Kruskal-Wallisov test. Obrazloženje teme. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. kopije predavanja 5. Objektivnost i subjektivnost. Pavlić. Uvod u statistiku. Scripta biochemica. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Osobitosti temeljnih. Naslov i autori. vrste publikacija. Biostatistics. J. London 1996. godina Semestar: 9. Školska knjiga Zagreb 1997. The Systematic Experiment. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. korelacije. Zagreb 1971. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. Reproducibilnost eksperimenta. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. Diplomski. Zagreb. Portland Press. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). W. Beynon. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. magistarski i doktorski rad. Stil znanstvenog izvještavanja. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 1. New York 1995. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. jednostavna linearna regresija. politički. Friedmanov test. V. u: Etika. Podjela znanosti. S. New York and Basel 2004. 4. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Cambridge. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. Analiza učestalosti. značenje i definicija znanosti. korelacije. Sažetak. fizičko-kemijskih svojstava.C. 3. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava 67 . gospodarski. Životopis. Normalna razdioba. 6th Ed. Bon. etikom. I. Etički. višestruka linearna regresija. te s načelima. Pregledni rad. Školska knjiga. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. priručnik jedne discipline. Zagreb 1997. kadrovsko. C. rasprava i zaključak. D. I. 6. Serdar. Znanstvene i stručne asocijacije. 1997. Znanstvenoistraživačka oprema. Flögel. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. Citiranje tuđih rezultata. Originalni znanstveni rad. Wayne. Vranić. Rezultati. Bolton. Napredovanje u struci i znanosti.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Cambridge University Press. MannWhitneyev test. Vjerojatnost i statistika. Znanost i kultura. Analiza varijance. Tehnička knjiga. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. sc. Literaturna dokumentacija i citiranje. Kontrola proizvodnje. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. 7. Biostatistica. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Šošić i V. J. Elektroničke baze podataka. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Statistička teorija i primjena. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. DeMuth. ROC-analiza. Prikazivanje podataka. 1999. M. Pretraživanje literature. E. Tehnička knjiga. socijalni i psihološki pristup znanosti. R. Preporučena literatura: 1. Odgovornost znanstvenika. Kontrola kvalitete lijekova. M. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. 8. Planiranje eksperimenta: administrativno. Spearmanov koef. Simonić. Znanost . dr. Pojedinačni i timski rad. Vitagraf. χ2-test i Fischerov egzaktni test. 1970.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Obrada i analiza rezultata. godina Semestar: 9. 3. Pearsonov koef. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Passing-Bablokova regresija. Marcel Dekker. 2. 1993. Znanstvena i stručna literatura. internet adrese baza podataka 4. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. Gibbins. 4th Ed. FBF. Priručne i središnje knjižnice. Biološki uzorci. analiza učinkovitosti. Profil znanstvenika. Vođenje dnevnika. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. 5. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2. Sigurnost u radu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: F1-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Cjeloživotno učenje. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Kongresno priopćenje. materijalno i vremensko. Rijeka 1999. Testovi normalnosti razdiobe. J. New York. A. Znanstveno nazivlje i jezik. Etika i znanost.

Racionalni pristup razvoju novih oblika terapije na temelju poznavanja molekularnih mehanizama nastanka i razvoja bolesti (Rational drug design). H2PO4-. Principles of Fluorescence Spectroscopy. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: F1-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. Joseph R. editors: I. dr. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. Genetička imunizacija. molekularno-biološke i biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak. 2001. dr.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. Preporučena literatura: 1. Medicinska primjena molekularne biologije i medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi. Kompleksna genetika. citrat. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Matične stanice i njihova primjena u terapijske svrhe. Putovi staničnog dojavljivanja u kontekstu farmakološkog djelovanja na 68 . Stanična i genska terpija vaskularnih i onkoloških bolesti. transportnim i dr. Handbook on Metalloproteins. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest / Huntingtonova bolest. sc. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Siegel. Unutar kolegija.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova. sc. Emfizem / Astma / Cistična fibroza. Molekularna fiziologija stresa.Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Molekularne osnove starenja. Bertini. AIDS / Prionske bolesti. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. . 1999. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Dijabetes / Pretilost. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE Šifra predmeta: F1-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. Epigenetika. Ateroskleroza / Infarkt. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. Seminar treba trajati pola sata. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Urođene metaboličke bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni poremećaji glikozilacije. Proučit će utjecaj pH. sc. Sadržaj predmeta: Genetičke. Karmela Barišić. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Depresija / Shizofrenija / Tjeskoba. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. Siegel. kompleksacijskim. ionske jakosti. Bolesti uzrokovane poremećajem prijenosa signala / Bolesti uzrokovane mutacijama keratina. odabrana poglavlja 2. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. H. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije II. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Terapija protusmislenim oligonukleotidima. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i stečenih bolesti na molekularnoj razini kao temelj racionalnog pristupa razvoju novih oblika terapije. Primjena male siRNA u ciljanom posttranskripcijskom utišavanju gena. U sklopu vježbi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. godina Semestar: 9. Mišične distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza. Terapija T-stanicama i imunoterapija. Upoznati i razmotriti principe novih terapijskih strategija kao što su terapija genima i matičnim stanicama. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: doc. Lakowicz. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Reumatoidni artritis / Sistemski lupus eritematosus. prof. dr. godina Semestar: 9. Molekularne osnove ponašanja. Second Edition. Molekularna patologija / patofiziologija navedenih bolesti. Vektori za ciljani unos DNA u stanice i tkiva. A.

terapijskim prednostima i nedostacima. godina Semestar: 9. Samaržija: Sinopsis predavanja. 1994. New York. serotoninskog. 2001. Humana Press. Human molecular genetics. 1998. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. vezano za intracelularnu antimikrobnu farmakologiju. genskoj terapiji. Cox. Strachan. 4. dr. 1998. P. Također.A. Potom. Medicinska naklada. 6. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: 69 . Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1999. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost sprege genetičkih i vanjskih čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest. 1996.M. Preporučena literatura: 1.W. Interakcije lijekova na molekularnoj razini. K. kolinergičnog. Barišić i J. 1999. K. Kluwer Academic Publishers. Analiza primjera iz odabrane primarne znanstvene literature. 2000. Sikora (Eds). I. Gene Therapy. J. Stječu se i znanja o kronofarmakologiji. Arroyo. dr. Dumić: CD s predavanjima 2. Edited by: M.E. današnje mogućnosti liječenja nefrolitijaze. Z. farmakogenetici. Sinclair. o parakrinoj ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACEinhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega. Vespooten. 2. Zatim. godina Semestar: 9. Boston. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova saznanja o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova u organizmu. ISBN: 0-89603-630-8 3. Mc Graw-Hill. J. T. Porter. inzulin) . and Cellular Immunotherapy (cancer: Clinical science in Practice). J. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. Means. Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i bolesti.R. o farmakologiji sinapse i mehanizmima djelovanja agonista i antagonista adrenergičnog. R. Pathogenesis. P. Conn. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation. Preporučena literatura: 1.pojedine čimbenike tih putova. Bennett. 1995. borbu protiv nastanka rezistencije i mogućnosti liječenja AIDS-a. Morstyn. Goodmann and Gilman′s: The Pharmacological Basis and Therapeutics. P. Ascites and renal dysfunction in liver disease. G. Blackwell Science. Schrier. G. W. dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGENETIKA Šifra predmeta: F1-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.Renal Injury from Drugs and Chemicals. W. Stuttgart. Gines. diagnosis and treatment. E. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Medicine. Potom. o membranskim i intracelularnim farmakološkim receptorima i njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. M. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. T. (ii) prednosti individualizirane brige za zdravlje i (iii) ulogu ljekarnika u razvoju individualiziranog očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. ISBN: 1-872748-69-4 7. o mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije. J. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen. 6. Sadržaj predmeta: Tijekom nastave iz molekularne farmakologije stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka na razini staničnih membranskih proteina (kao blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i ionskih pumpi). Humana Press. ISBN: 9531761205 4. ISBN: 0-89603-529-8 5. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof.A. sc. Read BIOS Scientific Publishers. A. Edited by: V. Otpornost prema lijekovima (multidrug resistance). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. A. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH. Potom. Clinical Nephrotoxins . 5. G.De Broe. Cambridge University Press. Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često korištenih lijekova.M. Sheridan. 3. P. Također i stjecanje znanja o farmakodinamskim interakcijama dvaju ili više lijekova na molekularnoj osnovi. Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim učincima blokatora izoenzima ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri upalnim procesima. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Dordrecht. Jameson. London. 1996. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Regulation. Rodes. genetskom inženjerstvu u proizvodnji lijekova (eritropoetin. sc.

Preporučena literatura: 1. dr.. (Review) J Int Med 2001. 250: 186-200. ili trajnim uzrocima.nlm.View. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. neurodegenerativne bolesti. Farmakogenetika. godina Semestar: 9. Sadržaj predmeta: Geni kao odrednice ustrojstva i funkcionalnosti jedinke. J.nih. T. Preporučena literatura: 1. primjena. Genetika i fiziologija starenja.TOC&depth= 2 5. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. Cox. Janković S. T. one bolesnike koji trebaju veću ili manju dozu lijeka odnosno koji trebaju neki drugi identičan lijek. Mechanisms of adverse drug reaction. delecija ili amplifikacija gena. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. ISBN: 1-87274869-4 3. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja genetičkih čimbenika na učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i procjena vrijednosti određivanja genotipa i fenotipa u individualnom terapijskom pristupu. stres. Rawlins MD. BIOS Scientific Publishers.. godina Semestar: 9. Topić E. Internetska stranica: Genes and Disease. P. Oxford University Press 1991. sc. U Topić E. dijabetes. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na zdravlje i bolest. Farmakogenetika i farmakogenomika. svrsishodnost i sociološki aspekti. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. Medicinska naklada. Molekularna genetička epidemiologija. Texbook of Adverse drug reactions. A. Individualizirana medicina: prevencija. Medicinska naklada Zagreb.. Uloga farmaceuta u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. faktori okoliša. M. 2004. kao što je genetska mutacija. http://www.. Sinclair. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Primorac D.. kao što je inhibicija i indukcija enzima. upalne bolesti probavnog trakta.ShowTOC&rid=gnd. Medicinsko laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. Metode podučavanja: teorijska. autoimune bolesti. 3. pretilost.gov/books/bv. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Usmjereno oblikovanje lijekova i vakcina. Na temelju farmakogenetskog rezultata moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s istom dijagnozom. respiratorne bolesti.Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na lijek između dvije osobe s istom dozom i istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane prolaznim uzrocima. ISBN: 9531761205 4. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. G. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. sc. Irena VedrinaDragojević 70 . Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – principi. 1999. Faktori rizika.fcgi? call=bv. Strachan. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. a koji nije supstrat polimorfnog gena. Život s naslijeđenim faktorima rizika. Read. In Davies DM ed. Dumić: CD s predavanjima 2. Pharmacogenetics: an opportunity for a safer and more efficient pharmacotherapy. Vanjski faktori: uvjeti i način života. Vezu između genetske predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja se utvrđuje specifični fenotip. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE Šifra predmeta: F1-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. psihijatrijske bolesti. Geni i nasljeđe. Kompleksna genetika . Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. rak. Biobanke. terapija i prognoza. Kompleksna genetika. Štefanović M.pravna i etička pitanja. dr. Lauc i J. 1995. Thompson JW. Ingelman-Sundberg M. 2. ur. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. otpornost i dugovječnost.ncbi. Pristup farmakogenetskog probira u predviđanju određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%.

8. Nutraceuticals. viša znanstvena suradnica Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika s osnovnim načelima i pristupima farmaceutskom procesu. vitamini. I. Handbook of Pharmaceutical Excipients. A. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Indeks tjelesne mase. 1989. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. 2. kompulzivno prejedanje. ateroskleroza. opremanje polučvrstih oblika: proces.. 3. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. Seminari su osmišljeni kao demonstracija sadržaja obrađivanih na predavanjima u pojedinim proizvodnim procesima. adolescenti. intolerancija. Intolerancija hrane. American Pharmaceutical Association. Pretilost . prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. 6. 3rd Ed. 10. dijetoterapija. metilmalonacidemija. 1 edition 1994. 1986. B. 7. J. albinizam. alkaptonurija. Max Publishing Company. H. homocistinurija. cistrinoza.. primijenjenoj procesnoj kontroli. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . L.mehanizam. dijabetes tipa II. proces oblaganja i oprema. dijabetesa tipa II. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. Herbert A. Pharmfoods. Theory and Practice of Industrial Pharmacy. 2004. Lisa Rapport. oprema. opremi koja se rabi za tu svrhu. Schwartz. Liebermann. Polučvrsti oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju polučvrstih oblika. Lachman. Preporučena literatura: 1. Lachman. 1st edition. Davis Company. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: dr.. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. kapsula. materijali. trudnice. Pharmaceutical Dosage Forms: Tablets. 2000 4. starije osobe. 2000. operacije i oprema za razvoj i proizvodnju tableta. leucinoza. The Science and Practice of Pharmacy.: Functional Foods. proizvodnja ostalih suhih oblika. Brian Lockwood: Nutraceuticals. 1 edition . ugljikohidrati. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . M. leucina. hiperlizinemija. Joseph L. sportaši). Breakthrough Publications. E. 2. Preporučena literatura: 1. A. izoleucina. 1995. opremanje tekućih oralnih oblika: proces. rahitis. R. materijali. karcinom). 2002. F. Plenum US. C. 11th CD-Ro edition. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. Sadržaj predmeta: Suhi dozirni oblici: procesi. Bulimija. Caroll A. sc. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad.2004. propionacidemija. oprema. Lewis Publishers. C. Remington. IK Naprijed. godina Semestar: 9. valina. Liberman. 2000. mala djeca. maldigestija. Pharmaceutical Press . Volume I. 71 . hipertonija. minerali. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDUSTRIJSKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. trendovi u razvoju ostalih dozirnih oblika (bez oralnih). Kibbe. tirozinemija. Kopije prozirnica za predavanja 5. pojedinim procesnim operacijama. cistatinurija. 3.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. 3rd edition 2001 4. Sue Rodwell. opremanje sterilnih oblika: proces. materijali. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. malapsorpcija. Biserka Cetina Čižmek. cistinurija).V.Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. Vol I.. H. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. karcinoma . Mosby. A. 9.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Poremećaji hranjenja. Tekući oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju tekućih oralnih oblika. Nutritivne alergije . Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. Marcel Dekker Inc. Lea & Febiger. II. Chadwick et al. Springer. hiperlipoproteinemija. Robert E. kao i objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu završnog proizvoda. Preporučene i zabranjene namirnice.1999. osteporoza. malasorpcija). Roko Živković: Dijetetika. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. opremanje suhih dozirnih oblika. lizina i metionina (fenilketonurija. Pothranjenost – malnutricija. Inc. Kanig.. anoreksija. lipidi. L. Zagreb. Relevantni članci u znanstvenim časopisima. oprema.

Komunikacija u kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija ljekarnikovog djelovanja. Marcel Dekker Inc. Etički kodeks.. Zakon o lijekovima i drugi farmaceutski zakonodavni akti. Pharmaceutical Dosage Forms: Parenteral Medications. Sadržaj predmeta: Socio-kulturni autoritet i profesionalni status ljekarnika u suvremenom društvu (samopercepcija ljekarnika. profesionalna socijalizacija i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole. Heideggerovo filozofsko strukturiranje koncepta “brige”. neke konkretne situacije u kojima je savjetovanje neophodno). ljekarnik treba steći znanje o temeljnim principima i oblicima komunikacije. interakcija “licem u . rješavanje i prevencija zdravstvenih problema. smanjivanje stresa na poslu. objektivnih znanosti. ključne komunikacijske vještine. 1993. itd. glavni atributi/parametri lijek. pomoć pri samoliječenju. dr. verbalna i neverbalna komunikacija. godina Semestar: 9. fizičke. L.uspostava monopola nad pružanjem usluga. racionalna uporaba antidepresiva). specifični oblici ljekarnikovog terapeutskog ponašanja). trudnice. prepreke u provođenju komunikacija: strukturalne. kolektivna predodžba ljekarnika. Broj ECTS bodova: 1. dr. Savjetovanje bolesnika – integralni dio ljekarničke brige ( definicija savjetovanja. intra. 2. smanjenje troškova zdravstvene zaštite. Volume I. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA Šifra predmeta: F1-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. J. ljekarnička hermeneutika. profesionalna odgovornost. kronični bolesnici. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Sociologije i zdravstva. Hrvatska ljekarnička komora 3. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije. psihološke…. dodatna objašnjenja o bolesti. profesije: kognitivne. Lachman.lice” s bolesnikom. veća participacija bolesnika u terapiji. projekt profesionalizacije . Jadranka Vuković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s načelima stručne etike. temeljni postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi nemaju doze već bolesnici. Liberman. tehničko-manipulativne i vrijednosno-normativne.5. London 1997. godina Semestar: 9. Koncept ljekarničke brige: modus operandi ljekarničke profesije kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije (concept “brige”-maglovit concept koji ne pripada području “čvrstih”. staračka populacija. H. ljekarnikovo preuzimanje odgovornosti u terapiji lijekovima: prepoznavanje. A. U okviru nastave biti će obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna etika. Pharmaceutical Press. etika u farmaceutskoj industriji. ciljevi savjetovanja. veće zadovoljstvo poslom. Appelbe. E. etika u istraživanju.5 Ime predavača: doc. Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. nego i s liječnikom u cilju stvaranja i implementacije plana liječenja i nadgledanja terapije. sc. Standardi dobre stručne prakse. zadaće i obveze prema javnosti. J. Ljekarnička briga i potrebe specifične populacije (roditelji i djeca.i interprofesionalni odnosi. adolescenti. unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima. B. ne samo s bolesnikom. G. ljekarnikova etika. Uz kognitivno znanje i tehničkomanipulativne vještine. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA U FARMACIJI Šifra predmeta: F1-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Pharmacy Law and Ethics. Preporučena literatura: 1. kulturološke. Broj ECTS bodova: 1. o nekim vladajućim negativnim stereotipima o ljekarnicima. značenje brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja: bolesnik u središtu pozornosti. strategija reprofesionalizacije ljekarnikovog djelovanja). zakon i farmaceutska praksa. Etički kodeks. Preporučena literatura: 72 . interpersonalna komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnikbolesnik liječnik). odnos ljekarnik-pacijent. žene i medikalizacija. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s etičkim principima i zakonodavnim aktima važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim partnerima u društvu. Schwartz. prirodnih. komunikacija u funkciji prevladavanja asimetrije znanja i moći i bolesnikove anksioznosti. korist savjetovanja za bolesnika: sigurnije i učinkovitije liječenje.. korist savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita. Wingfield. sc.5 Ime predavača: doc.

Beardsley.M. A Wolters Kluwer Company. Ž. S. London and New York. Haddad.(2005) Socijalna farmacija.C. Lippincott Williams and Wilkins. New York and London. A. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 73 .(eds. S..G. Williams and Wilkins. 4. K.) (1997) Ethical Dimension of Pharmaceutical Care. New York. and Buerki. Smith. McGraw – Hill. Social Pharmacy. Pharmaceutical Products Press. London. Strand..R. Pharmaceutical Product Press. R.(1998) Pharmaceutical Care. A Waverly Company. 3.) (1996) Social and Bihevioral Aspects of Pharmaceutical Care. (2002) Social Lives of Medicines. and Hardon. The Pharmaceutical Press. Cambridge University Press. Harding.A.(eds. G. Nettleton. Tindal. Innovation and Development. (1997) Pharmacists Talking with Patients. and Harding.. A Guide to Patient Counseling. S. W. P. (1994). L. (eds. and Wertheimer. 7. and Kimberlin. van der Geest. skripta 2. C.M. Cippole. Whyte. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Rantucci. R.N. A. R. Fourth Edition.1.K. and Morley. 8. Staničić. and Taylor. 9.(2003) Communication Skills in Pharmacy Practice. M.J.C. 6. 5. A. M.L.J. Taylor and Francis.. Taylor. Health Profession Division.I.) (2001) Pharmacy Practice.S.

Diferencijalne jednadžbe 2. Broj ECTS bodova: 4. Butnner J. The European Register for Specialist in Clinical chemistry and laboratory medicine: Guide to the register version 2-2003 and procedure for re-registration. Diferencijalne jednadžbe. 8. Kritički osvrt na tijek razvitka medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Osnovne elementarne funkcije. Zaprešić 1999. Studenti medicinske biokemije i prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. farmaciji. 41: 238-247. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. www. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. reda. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MATEMATIKA Šifra predmeta: MB2-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. godina Semestar: 1.hr 9. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. 6. 37: 77-82. biokemiji. Str. 2. brzine kemijske i biokemijske reakcije.5 Ime predavača: doc. Matica Hrvatska Zaprešić. Monografije o utemeljiteljima medicinske biokemije u Hrvatskoj: Marijana Fišer-Herman. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara.hdmb. Gurr E.hkmb. Žanić-Grubišić T. Seminari: 74 . Devetosemestralni studiji: planovi i programi. Preporučena literatura: 1. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Systematic top-down approach to clinical chemistry. www. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1992. 263-275. 2002. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Multidisciplinarnost studija medicinske biokemije. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. 2002. The origin of clinical laboratories. Utemeljitelji medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. sc. Zagreb 2000. 7. sc. Str. Diferencijalne jednadžbe 1. Ibrahim Ruždić. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Medicinski biokemičar u sustavu zdravstva i biomedicinskih znanosti. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva te u skladu s time postići razumijevanje i interes za sadržaje i slijed predmeta na studiju. 3.ifcc. načine gibanja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. dr. 30: 585-593. Pardue HL. Clini Chem Lab Med 2003. 225: S13-S33. kemiji.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. www. Integralni račun: pravila integriranja. reda. kemijske i enzimske kinetike. Clin Chem Lab Med 1999. 4. Napredovanje medicinskog biokemičara u struci i znanosti.org Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Povijesni tijek razvitka medicinske biokemije kao zasebne struke u zdravstvu. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Neprofitne i obvezujuće udruge medicinskih biokemičara. godina Semestar: 1. 5. Limes i diferencijal funkcije. U: Grdinić V i sur. 103-113. radioaktivni raspad. Juretić D. Bečirević-Laćan M. U: Grdinić V i sur. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. dr. Current system of undergraduate and postgraduate education in clinical chemistry in Croatia. određeni i neodređeni integral. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Koller U. primjena na funkcije distribucije. Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. Juretić D. Juretić D. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Clin Chim Acta 1994. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet.hr 10. Blaton V et al.

molekularni pristup. izmjene kromosomske strukture. opća struktura kromosoma. Borzan i autori. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. 2004.http://gened. Uvod u matematičku analizu. sekretorni putovi. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Z. 5. godina Semestar: 1. trepetljike i bičevi.. Zagreb. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Hausman. Humana genetika.. III.. Garland publishing.5 Ime predavača: prof. zakoni nasljeđivanja. (interna skripta) 3.mit. B. Alberts. Odjeljci eukariotskih stanica. Roberts K. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. godina Semestar: 1. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. 2004. Molecular biology of the cell.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. membranski proteini. Oblici i građa kromosoma. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. 2. oplodnja. endocitoza.. A. politeni kromosomi. Taylot & Francis Group. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. Alberts. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. citokineza. Riješeni zadaci iz više matematike I. stanična kultura.M.. Školska knjiga. Školska knjiga..html Metode podučavanja: teorijska. Citoskelet: intermedijarna vlakna. K. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lewis J. od prokariota do eukariota. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma.5 Ime predavača: doc. Demidovič. Zagreb. D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: MB2-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Roberts K. http://esgwww. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. Medicinska naklada. I i II dio. kloroplasti i fotosinteza.html 7. Školska knjiga. Jezgra u interfazi. G. Matematička analiza. 2. Sorić J. P. 5. mejoza. Mejoza. GS Garland Science.. Bray D. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe.E.edu:8001/esgbio/chapters. Raff M. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. programirana stanična smrt (apoptoza). Broj ECTS bodova: 5.. Stanična membrana. frakcioniranje stanica. B. A.. teorije i mehanizme nasljeđivanja. Školska knjiga. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti medicinskog biokemičara za 75 . ionski kanali i električna sposobnost membrane. Mitohondriji i kloroplasti. Šikić. Watson J. mikrotubuli. Preporučena literatura: 1.. New York. Tehnička knjiga.emc. Broj ECTS bodova: 2. 1991. S. dr. Essencial cell biology. Stanična dioba: mitoza. Walter P. drugo izdanje.maricopa. Javor. Raff M. treće izdanje. L. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. Zagreb 4. 6. Zagreb 1990. predavanja (interna skripta na CD) 4. dr. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Hopkin. 3. Preporučena literatura: 1.. treće izdanje. R. Stanica. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. Krnić. II. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Cooper. vezani geni. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. Zagreb.. vezikularni transport. Bray D. B. 1992. 2002. sc.D. New York & London. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: MB2-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Jonson.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Kurepa. Morgan i Drozofila. sc. Mitoza. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. aktinska vlakna. Prokariotske i eukariotske stanice. Stanice pod mikroskopom. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija.Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva.

pregovaranje. S. 2. bolest kao metafora. klinička iatrogeneza.(2003) Sociology and Health Care. 3. teorija akcije. (eds. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti.5 Ime predavača: prof. New York. skripta 2. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). B. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. Third Edition. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). Kemijske veze. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). sociokulturne varijacije i izražavanje boli.) (1997) Health Behavior and Health Education. 7. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. and Practice. K. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. Taylor and Fransis Group. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). otvoreni sustav.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. S. timski rad. 5. Second Edition. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. London and New York. Livingstone. mehanicistički redukcionizam.J. Blackwell Publishing. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). Elektrokemija. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. imperativ zdravlja. Ž. Međumolekulne sile. Kemijska struktura. And Calnan.K. Theory. dr. Broj ECTS bodova: 7 + 3. K. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. And Field. Bond. J. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest.. 6. bolest kao socijalni konstrukt. 3. godina Semestar: 1. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). A Wiley Company.) (2000) Health. S. pozitivizam. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. 4. and Rimer. Routledge. vrijednosna supstancija zdravlja. J.(eds. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). Churchill. 5. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). Lewis. Williams. Zdravstvenozaštitni sustav (organizacija kao sustav. Boja anorganskih tvari. i 2.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Kemijska kinetika i 9. bolest kao identitet. patologizam. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). Second Edition. socijalna iatrogeneza. Kompleksni spojevi. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. M. London. Glanz. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). F. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). Future and Agendas. 8.M. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. bol kao biosocijalni fenomen.5 = 10. bolesti suvremene civilizacije). dužnost bolesnika. Research. SAGE Publications. Gabe. profesionalna autonomija i moć zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). sc. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. Taylor. Medicine and Society. Key Theories. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». Otopine i njihova svojstva. Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. White. D. dualizam duše i tijela. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. «disease». dualizam zdravlja i bolesti. racionalizacija. kulturna iatrogeneza. Kemijski račun (stehiometrija). mijene u značenju zdravlja. And Bond.Thousand Oaks. birokratizacija. prava bolesnika. 4. Preporučena literatura: 1. Staničić. «illness» i «sickness». 76 .(eds. Osnovni koncepti. Jossey-Bass. 6. «dobar» i «loš» bolesnik. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

Freeman & Comp. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. 2. građevni elementi. „Chemical Principles: the quest for insight“. Guyton AC. H. ravnoteža. faktori proliferacije stanica. građa i funkcija jetre.hr 3. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Temelji anatomije čovjeka. Zagreb. Zakon o održanju mase. pluća. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. cirkulatorni sustav (srce. Elektroliza bakra. međumolekulne sile. limfokini. Određivanje atomske mase. receptori na membranama. određivanje Faradayeve konstante. nazivlje. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. Priprema otopina. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. veze. Preporučena literatura: 1. Odvajanje olovnih. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. molekulne orbitale.5 = 8 Ime predavača: doc. izdanje. New York 1999. Ivančić-Košuta M. 2003. Filtriranje običnim filtarpapirom. uho. lučenje probavnih žlijezda. krvne žile). Preporučena literatura: 1. krvne grupe.Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. transport kroz stanične membrane. mokraćni mjehur. Keros P. Miješanje kapljevina s kapljevinama. dr. organa i organizma kao cjeline. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Metode podučavanja: teorijska. regulacija cirkulacije. periodni sustav kemijskih elemenata. limfa. Otapanje amonijaka u vodi. Zagreb 1987. oko. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. Medicinska naklada. Medicinska fiziologija. godina Semestar: 1. Indikatori i mjerenje pH. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. agregatna stanja tvari. energetski metabolizam. Ovisnost topljivosti o strukturi. krv. digestija i apsorpcija hrane. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. membranski i akcijski potencijal. W. organizacija i građa živčanog sustava. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. hematopoeza.pharma. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. acidobazna ravnoteža. hemostaza. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. respiratorni volumeni i kapaciteti. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Zakon spojnih volumena. Pećina M. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. Zagreb. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Isparavanje i određivanje suhih tvari. sc. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma.5 + 3. www. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Kiselinsko-bazna titracija. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. vitamini. Vodljivost otopina. građa skeleta. Sublimacija joda. 10. Pomicanje kemijske ravnoteže. Naprijed. 77 . mehanizam i energetika kontrakcije mišića. regulacija tjelesne temperature. spolni sustav. Hall JE. 2. bubreg. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. regulacija disanja. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Dokaz elektrolitske disocijacije. sastav urina. njuh. najvažniji mišići. Oksidoredukcija sumpora i kisika. Filtriranje filtar-papirom u Büchnerovu lijevku. trudnoća i dojenje. endokrini sustav. Mladen Biruš. osnovna tkiva organizma. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Broj ECTS bodova: 4. kemijske reakcije. Vaganje. termokemija i osnove kemijske termodinamike. koža. Peter Atkins & Loreta Jones.. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. i 2. elektronska struktura atoma. 1999. svojstva vode. probavni sustav. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: MB2-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Fizičke i kemijske promjene. imunosni sustav. neurotransmiteri. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I.

Generiranje. prvi zakon termodinamike. Sadržaj predmeta: Uvod u citološke i histološke tehnike. Faze i fazni dijagrami. Metode podučavanja: teorijska. spontani radioaktivni raspad. stojni valovi. Školska knjiga. Idealni i realni plinovi. Citomorfološki kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti. Sadler TW. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Metode podučavanja: teorijska. pojave na granici faza. Električna i magnetska svojstva tvari. Langmanova medicinska embriologija. reproduktivnog sustava. Sile u prirodi i pripadna polja. Citologija i histologija kardiovaskularnog sustava. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. refrakcija. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Kvantnost u prirodi. Transportne pojave: gibanje čestica. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. Broj ECTS bodova: 3. Preporučena literatura: 1. nuklearne reakcije. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. Kelly RO. Herak: Osnove kemijske fizike. citomorfologijom upale i tumorskog rasta. godina Semestar: 2. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: MB2-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. snaga i potencijal. 1999. Školska knjiga. Citokemijska. energija. tijela. mikroskop. interferencija. difuzija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. dišnog sustava. Osnove histologije. 1992. Citokemija i imunocitokemija različitih tipova stanica i tkiva. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. apsorpcija. osmoza i sedimentacija. Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj citologiji. te s primjenom određenih tehnika u mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva. hematopoetskog i limfopoetskog sustava. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. primjena radioaktivnih izotopa. strujni krugovi. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. mišićnog. imunocitokemijska i molekularna dijagnostika u dijagnostici zloćudnih bolesti. sc. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. Junqueria LC. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. Zagreb 1999. hematopoetskog i limfnog tkiva. Školska knjiga. interakcija među dipolima. godina Semestar: 2. J. Atomska jezgra. Toplina i toplinski nered. Boban D. osnova spektrometra. Sučić M. prizma i disperzija. živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože. Mirna Sučić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama citološke i histološke građe humanih stanica i tkiva. Marković-Glamočak M. 78 . Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Osnovne strukture stanica i njihove funkcije. centrifugalnom i električnom polju. Kelley RO. Rad. živčanog. električni dipol. Čvoriščec D. elektroforeza. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. dr. fotoelektrični učinak. Krajina Z. Krvne stanice. ogib. Osnove hisologije. Carneiro J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. mokraćnog sustava. Citologija i histologija epitelnog. Labar B. Zagreb. optička mrežica. sc. Zagreb. Preporučena literatura: 1. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. probavnog sustava. upale i cijeljenja. (odabrana poglavlja) 2. Zagreb: Biblioteka priručnici za elektivne predmete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Juretić A. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Stanične biologije s osnovama genetike.5 Ime predavača: prof. Carnerio J. laser. Fizika mnoštva čestica. dr. Junquera LC. Specifičnosti organela i njihova funkcija u pojedinim tipovima stanica. Zagreb. Citološke i histološke značajke oštećenja tkiva. Elektromagnetski valovi: polarizacija. endokrinog sustava. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. porijeklo električnog i magnetskog polja. 2001. 1996. 4.3. potpornog.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: MB2-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 79 . neutralimetrijske. I. Biostatistics. J. sc. pogreške u kemijskoj analizi. Blatt: Modern Physics. Pavlić. JAZU. Temelji kvantitativne analize. uzorak i uzorkovanje. Teorijski temelji postupaka separacije. analitički proces i metode. prof. Zagreb. Linearna regresija. Tehnička knjiga. Bolton. parametri koji opisuju razdiobe. godina Semestar: 1. Marcel Dekker. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. sc. i 2. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. sc. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. E. F. F. 4th Ed. Statistička teorija i primjena. Analitička primjena protolitičkih sustava. McGraw-Hill. Uvod u statistiku. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. Kuntarić i K. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. Nikola Kujundžić. testiranje korelacije. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Šošić i V. 4.5 = 10. Serdar. karakteristične/selektivne reakcije. Titrimetrijske metode analize. karakterizaciji. 3. standardne otopine. Koeficijenti korelacije. reakcija kompleksacije. Bešić i J. Zagreb 1973. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. New York. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi.2. Tehnička knjiga. Korelacija i regresija. Osnove statističke metode. Teorijske razdiobe: binomna. Preporučena literatura: 1. D. teorijski parametri za opis razdiobe. Winterhalter. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Skove: Physics. 2. 4. V. Kempni: Vježbe iz fizike. godina Semestar: 2. New York. 5. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. 1990. Empirijske razdiobe. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. jednostavne. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. 5. t-test. E. B. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Petz. Gettys and M. Školska knjiga. Wayne. Školska knjiga. standardna greška regresije. složene. New York 1995. kompleksometrijske titracije. dr. 1999. Zagreb 1997. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Bon. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Vranić. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Broj ECTS bodova: 6 + 4. W. 6. New York and Basel 2004. 1970. taložne metode. A Slijepčević. J. Zagreb 1971. svojstva taloga i taložnih reagenasa. Broj ECTS bodova: 2. I. C. Zagreb. Statistički testovi: χ2-test. 2003. maskiranje i demaskiranje. osjetljivost i selektivnost. Keller. Wiley&Sons Inc. S. Poissonova i normalna. titracijske krivulje. A. 3. složeni sustavi. dr. Inc. McGraw-Hill. Teorija uzoraka. D. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. ionske izmjene. Principi gravimetrijske analize. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. oksido-redukcijske. 6th Ed. F-test. 1992.5 Ime predavača: prof. Vjerojatnost i statistika. izračunavanje rezultata. nevodene titracije. i 3. J.5 Ime predavača: prof. dr. WS. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. grafički prikazi. Zagreb. Procjene parametara razdiobe. Metode podučavanja: teorijska. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta.

T. 4. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Zagreb. A Times Mirror Company. D. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. doc. Zagreb. i 2. Organic Chemistry.5 Ime predavača: prof. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. Organic Chemistry. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. W. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. sc. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku. Holler: Osnove analitičke kemije. izd. Školska knjiga. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: MB2-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 10. Preporučena literatura: 1. Berlin Heidelberg. New York. Preporučena literatura: 1. 5. Weinheim.. Kronja i S. Školska knjiga.Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. A. 2004. 3. 4. Školska knjiga. 2. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari. Broj ECTS bodova: 3. Zagreb. kompleksometrija. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza.. i 5. M. 8.5 + 7 = 10. 1994. redoks). izd. Metode podučavanja: teorijska.. Stanley H. D. Praktikum preparativne organske kemije. Widmer (ur. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. 2003. F. Organska kemija. dr. sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura.-M. Brooks/Cole Pub. WileyVCH. hrv. engl. D. godina Semestar: 2. B. Pine (preveli I. Osim toga. Fryhle. M. John Wiley & Sons. 6. ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. 4. Skoog. Lewis. West i F. neutralimetrija. Mermet. Co. eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina.. J. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima. 4.. Kellner. primjenjujući mehanistički pristup gradivu. dr. Organic Chemistry. 2004. što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta.. O.. 1996. 2000. J. 2003. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. Volumetrijske analize (taložne metode. Borčić. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Blackwell Science. Metode podučavanja: teorijska.E. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. A Modern Perspective.. te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Oxford 2000. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. A textbook. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS.): Analytical Chemistry. prof. M. Z. i 3. Graham Solomon. 2. J. 5. s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju.. Olga Kronja. te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Springer-Verlag. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju. Broj ECTS bodova: 1 +1 +1.5 + 10 = 15 80 . 5. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi. 3. a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i laboratorijske prakse. Bregovec i V. 6. Gravimetrijska analiza. Valerije Vrček. 1998. R. izd. Rapić). Fifield i D. sc.5 + 1. Otto i H. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloženjem/otapanjem. nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva. Zagreb. dr. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I.. 2. 1. kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente. McMurry. 1999. sc. 3. C. M. godina Semestar: 2.

3. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. neproteinskih dušikovih spojeva. Medicinsko-biokemijske smjernice. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). lipida i lipoproteina. Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje. dr. Medicinska naklada..sc. Medicinska naklada. doc. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. Štraus B. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. sc. znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava. porfirina. a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija. godine studija. Dodig S. Labar B. godina Semestar: 1. enzima i izoenzima. Zagreb. Zagreb. József Petrik. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: MB2-42 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Štraus B i sur. sc. 2003. hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama.Ime koordinatora praktične nastave: prof. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). 1992. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja 81 . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: MB2-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. ugljikohidrata. 2004. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). spolu i financijskim uvjetima. sc. kiselinsko-bazične ravnoteže. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. i 2. Zagreb. V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita. Preporučena literatura: 1. Lipovac K. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Štraus B. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). Sadržaj predmeta: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. 5. 3. dr. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život.. Preporučena literatura: 1. 2. stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Medicinska biokemija. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz medicinske biokemije. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. i 2. Medicinska naklada. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti. 2. godina Semestar: 1. Ime koordinatora praktične nastave: dr. Petrik J. Juretić D. Zagreb. 1997. radne. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. proteina. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju. i 4. Čepelak I.

Menađerska komunikacija. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www.. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. utapljanje. (2001). Kako savladati tremu. Rijavec M.Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice. Tindall W.. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. dr. nadoknada volumena. studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem. policiju i vatrogasce. ostalim stručnjacima u području te s medijima.N. kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika.erc. Vizek Vidović V. imobilizacija. Grundler i sur. Lippincott Williams & Wilkins 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I 82 . informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. biokemiji i zdravstvu. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. Zagreb. Janković I. pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. Pavleković G. IEP-D2. Learning express. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Brajša. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja. New York 5.. Vnuk V.edu) 2. uključujući liječnike hitne medicinske pomoći. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira..prve pomoći. Zagreb 4. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. Kimberlin C (2002). prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta. (1993). U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. K. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove.. modele.Zagreb 3. venski put. K.. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti i tijekom studiranja. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova.(1998) Effective business speaking. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: MB2-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1..(1998): Interpersonalna komunikacija. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. zaustavljanje krvarenja. Reardon. opis smjernica za reanimaciju. godina Semestar: 2. Beardsley R. Menedžerske vještine 2. priprema materijala. strujni udar). transport unesrećenog. Medicinski fakultet . sc. . Miljković D. Juretić D. neposrednim suradnicima. uvježbavanje. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. Skripta za prvu pomoć. automatski defibrilatori. Varaždin: Varaždinska banka dd. Alinea. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. trijažni sustav. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. McManus J. Preporučena literatura: 1. 6. P. Preporučena literatura: 1. Pjevač N.

str. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. sc. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). rješavanje sukoba i socijalna akcija (str.(2001). . Ličnost). (Ur. Čuvstva i Motivacija. godina Semestar: 1. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. Inteligencija. Različita stanja svijesti. (2000). Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: MB2-46 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. sukobi i njihovo rješavanje.5 Ime predavača: prof. Predodžbe. B. ispitivanje.2011. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. Ličnost. interpersonalna komunikacija i odnosi. D. D. velike grupe i međugrupni odnosi. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama 83 .B. 192–221) 5. Temelji psihologije. (2000). Rathus. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. provjeru kakvoće. registraciju. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. razvoj samopoštovanja. Temelji psihologije.Šifra predmeta: MB2-45 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. 9. Preporučena literatura: 1. Nenormalna ličnost). Petz. učenje i pamćenje. Grupe i unutargrupni procesi. prijateljstvo i romantične veze. 6. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. godina Semestar: 2. 11. dr.). cjeloživotno obrazovanje. nacija i nacionalizam. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. sc. roditeljstvo i stilovi odgoja. Naslijeđe ili okolina. B. S. savladavanje teškoća u učenju. B. U: Ajduković. Upoznati studente s zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. sc. Psihologija rada (poglavlje: 11. 173-194). Preporučena literatura: 1.5 Ime predavača: prof. 153171). Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. S. evalucijska tumačenja spolnih razlika. 8. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. 5. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. (Ur.). Čorkalo. godine.A. Ivo Vukušić. promet lijekova. terapija. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. godina Semestar: 2. (2001). Petz. emocije i emocionalna inteligencija. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. 10. Petz. stavovi i predrasude. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: MB2-45 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. (2003). motivacija. medicinskih i homeopatskih proizvoda. (1987). 4. dr. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. D. Broj ECTS bodova: 2. U: Ajduković. normalnost i abnormalnost. Broj ECTS bodova: 2. percepcija i stanja svijesti. Rathus. D. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. (2003). Stavovi i ponašanja među grupama. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. timski rad i rukovođenje. Percepcija. Čorkalo. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. tretman. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi.A.

referentni centri. 3. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. medicinskih i homeopatskih proizvoda. . medicinske i homeopatske proizvode. L. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. zdravstveni zavodi. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. godina s naglaskom na ciljeve strategije. Zdravstveno osiguranje. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: MB2-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Cost-benefit analiza (primjer. 2. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. Zagreb 2003. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. tijela zdravstvene ustanove. godina Semestar: 2.2011.-2012. dr. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. sc. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. Preporučena literatura: 1. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. ispitivanje. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. privatna praksa. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Financiranje zdravstvene zaštite. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. nadzor. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. registraciju. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. godinu. godinu. 2006. zdravstveni radnici. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. Aldershot 1991. Stoddart GL. Drummond MF. Medicinska naklada. provjeru kakvoće i promet lijekova.Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba.2012. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). vježba). Zagreb. Volume I. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. . Udruga poslodavaca u zdravstvu. and II. Preporučena literatura: 1. posjedovanje i promet opojnih droga. Navedeni zakoni. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Elgar. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. Culyer AJ: The Economics of Health. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of 84 . 2.

Part I (Chapters 113) Freeman. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti.L. Signalne molekule. sc. konformacijska dinamika. godina Semestar: 3.Health Care Programmes. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. struktura i funkcija membrana). Metode podučavanja: teorijska. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). ISBN 9536256-23-1 2. Aminokiseline. energetika transmembranskih procesa). 2001. J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. Flögel i suradnici. 5. 2001. godina Semestar: 3. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. FBF. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. M. tercijarna i kvarterna struktura. svojstva vode. primarna. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. pokretačka sila bioreakcija. "Biokemijski praktikum I". Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. New York. M. struktura nukleinskih kiselina. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. dr. konformacijske promjene). poglavlje: Stanična kemija. inhibicija. značenje nekovalentnih sila. izoenzimi. Broj ECTS bodova: 4. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. reduktivni potencijal. G. funkcionalne i strukturne domene. dr. i 4. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. molekularni pristup. tipovi jednostavnih i složenih lipida. Scripta Biochemica. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura.5 = 10. klasifikacija enzima. sc. Vitamini. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I.M.Tymoczko. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. modularna građa. Nukleinske kiseline (nukleotidi. Energetika života (metastabilnost živog sustava. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). Biochemistry. FBF. stanični koncentracijski odnosi. ISBN 953-6256-12-6 3. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija.Berg. uloga koenzima. J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. polazeći od studija 85 . sekundarna. sc.M. II. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. Stryer. zimogeni. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.5 Ime predavača: prof. ATP . Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. mehanizmi enzimske katalize.energetska valuta. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. klasifikacija proteina. Stanica. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. koncentracijski i elektrokemijski gradijenti. "Uvod u Biokemiju". Sadržaj predmeta: Uvjeti života. Lipidi i membrane (masne kiseline. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. brzina enzimske reakcije. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. Flögel i suradnici. Scripta Biochemica. Ugljikohidrati. u primjerenom opsegu. dr. Broj ECTS bodova: 6 + 4. informacija. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. L. rekombinantna DNA).5 Ime predavača: prof. doc. izdanje. biološki važni peptidi. Oxford 1987. Oxford University Press. 2001. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. glikokonjugati i glikokaliks. Cooper. Stanko Uršić.

spektroskopskih. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. sc. The Royal Society of Chemistry. Attwood. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. (ili izdanje 1998. kemijske kinetike. unutarnja energija. dr. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. primjerice elektrodni fenomeni. Berry. A. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). Oxford University Press 2000. A. potenciometrijske redoks. Atkins. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamičkih. Ross. pH-metrijske. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. Editor. 6. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških.W. Cambridge 1994. konduktometrijske i amperometrijske titracije. H. gljivica i parazita. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. zeta potencijal. članci. A. adsorpcija. Chun (Ilustrator). Ivan Kosalec. metode priprave i proučavanja koloidnih sutava.). Rice and J. Bustamante. Oxford University Press 2002. 5. HPLC i GC metode).ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. P. T. Florence and D. Preporučena literatura: 1. Sandmann (Editors). elektrokemije i koloidne kemije. Applications in the process industries. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen 86 . kinetičkih. R. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. Colloid and Surface Engineering. emisijske spektroskopije. Gibbsova slobodna energija. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. McGraw-Hill. antigene strukture. 4 ed. A. sc. D.S.primjerenih osnova termodinamike. Williams. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. Lea & Febiger. Basic Principles of Colloid Science. Applied Physical Pharmacy. 2002. M. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. 4. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. 1994. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. Metode podučavanja: teorijska. koagulacija koloidnih sustava. C.A. H. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. Macmillan 1994. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda.. J. Amiji. Physical Chemistry. M. godina Semestar: 3. Butterworth-Heinemann Ltd. Everett. Physicochemical Principles of Pharmacy. Physical Chemistry. 7. IR spektrometrija.. imunologije. R. Oxford. S. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. doc. fenomeni. pojmovi. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. 1993.. prvi i drugi zakon. hidrofobna interakcija. fizioloških i biokemijskih osobina. zakoni i metode. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. entalpija. Martin. spektroskopije. P. određivanje pKa vrijednosti. 3. aktiviteti. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. i 4. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. B. raznolike primjene i sl. kemijski potencijal. dr. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra.

uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Jr.ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II.B. S. Brudnjak: Medicinska virologija. Weisglass: Medicinska bakteriologija. D. sc. V. 3..A. 1980. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. Presečki i suradnici: Virologija. T. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Replikacija DNA. 2. Školska knjiga. tijek i hormonska regulacija. Lj. Medicinska naklada. Iowa.L. građa ribosoma i rRNA. B.D. Školska knjiga. E. W. Zagreb. lipida i nukleinskih kiselina.5 Ime predavača: prof. prof. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. ciklus limunske kiseline. Dubuque. ciklus ATP. prof. 1994. Z. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. Zagreb. proteini izvanstaničnog matriksa. biosinteza masnih kiselina. 2001. 2002. Školska knjiga. 11. S.M. struktura. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. W. Lippincott-Raven Publ. 1997. Školska knjiga. Jug. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Harley. Koneman.D. biosinteza triacilglicerola. N. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. E. Tihana Žanić Grubišić. Školska knjiga. Zagreb. Duraković: Opća mikrobiologija.P. S.C. Melnick. 1984. H. E. J.genetička uloga. Schreckenberger. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). 10. Winn. 6. Richter: Medicinska parazitologija. E. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. svojstvima i proizvodnji vakcina. mioglobin. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. kolesterola i steroidnih lipida. D. kolagen. Greške u DNA i njihov popravak. Hajsig. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. dr. Kršnjavi: Medicinska parazitologija.A. Klein: Microbiology. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. Broj ECTS bodova: 2. B. Kalenić. biologiju (fiziologija. i 5. sc. DNA . antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih proteina: hemoglobin. Karmela Barišić.. sc. J. Wm. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. mikoplazmi. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. patogena.5 + 7 = 9. 1995. i 3. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. Konformacije DNA. biokemija i genetika mikroorganizama). Merkur A. 5. polisaharida. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. Prescott. Medicinska naklada.pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. 1989. Medicinska naklada. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. vjernost replikacije.: Diagnostic Microbiology. 1987. Philadelphia. W. 9. organizacija genoma. L. 12. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. Jumena. Zagreb. kromosomi i geni. dr. Naglić.C. β-oksidacija masnih kiselina. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih gram. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. M. Madić. Zagreb. 1992. 1996. hema. 4. Allen. Preporučena literatura: 1. 7. C. aminokiselina. šećera. 8. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Zagreb. glicerofosfatida. transport iona. P. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. serološkoj dijagnostici. 13. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. Pakiranje DNA i histoni. PTI Zagreb. Zagreb. godina Semestar: 4. Informacija u biološkim sustavima. 1993. S. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Zagreb. Zagreb. Janda. Glikoliza. Jawetz. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. Brown Publ. elastin. Zagreb. dr. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. Genetička šifra i odnosi gena 87 . Ožegović. J. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. Stanična bioenergetika. 2002..

problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Branko Malenica Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije. Školska knjiga. PF dišnog sustava. Stryer: Biokemija.osnovni principi regulacije metabolizma. Medicinska naklada. 4. patogeneze. Preporučena literatura: 1. i novija izdanja. Imunologija (šesto izdanje). Smith.aktivacija imunološke reakcije . PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Andreis I. Taradi M. 88 . Kujundžić i sur. efektorski mehanizmi. 2005. Stryer: Biochemistry. 3. Berg. Freeman. i 5. Robins. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. dr. Klinička patofiziologija. Pregled kliničke imunologije: imunodeficijencije. Laboratorijske metode: metode za razdvajanje stanica. Preporučena literatura: 1. humoralna i stanična (celularna) imunost. kliničke slike. transplantacijska i tumorska imunologija. Lippincott Williams & Wilkins. Philadelphia. A Clinical Approach. sc. imunološka preosjetljivost. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. J. PF kardiovaskularnog sustava. 4.5 + 2. Osnove patologije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: MB2-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. autoimune bolesti. J. 1991. C. 2004.i proteina.L. G. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II Sadržaj predmeta: Pregled opće imunologije: imunosni organi. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. stanice.stanice. Stečena (adaptivna) imunost .. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti.efektorski mehanizmi. PF bubrega. preradba i predočavanje antigena. Medicinska naklada Zagreb. sc. L. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. fifth edition. metode za određivanje stanične imunosti.. Patofiziologija. Zagreb.5 = 7 Ime predavača: prof. 2002. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik IMUNOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Regulacija imunosne reakcije. 5. Osnove patologije. 2003. PF imunosnog sustava. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 3. Prirođena imunost . Čulo F. Integracija biokemijskih procesa u stanici . Zagreb. L. receptori. Saltsman. Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. Značenje introna i eksona. 2002. metode molekularne genetike.strategija i mehanizmi. JL Tymoczko. godina Semestar: 4. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Broj ECTS bodova: 4. New York. 3. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Sustav HLA. 2. K. Grčević D. 2002. Batinić D. metode za detekciju antigena i antitijela. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Sinteza proteina. S. godina Semestar: 4. JM Berg. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Školska knjiga. S. Višnjić D.5 Ime predavača: prof. 2003. dr. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. B. Medicinska naklada Zagreb. New York. Vrhovac i sur. adhezijske molekule). New York. molekularni "uzorci" koji se prepoznaju. 2003. kemokinin. Metode podučavanja: teorijska. i 3. Marušić M. PF bolesti metabolizma. Wiley & sons. FBF Zagreb. Interna medicina (3. PF probavnog sustava. 2. komunikacijske molekule (citokini. i dopunjeno izdanje). Gamulin i sur. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Freeman. Predočne stanice. M. 1994. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Metode podučavanja: teorijska. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon..

Zagreb: Školska knjiga 2. metodama dijagnostike nasljednih bolesti (biokemijske. 2000. liječenju. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike Sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju s osnovnim principima humane genetike. 1991. Biti će objašnjeni načini nasljeđivanja kromosomskih. Broj ECTS bodova: 2. Ingeborg Barišić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike . screening programi. načinima na koji one nastaju i kako se prenose. sc. Schlomchik JM. i sur. Preventive management of children with congenital anomalies and syndromes. 3. dr. WB Saunders Com. Lichtman HA. Cooley WC. čimbenici koji na to utječu.1-90. Upoznati će se s tipičnim kliničkim slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja. mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr. Harper PS. Metode podučavanja: teorijska. dr. genski upis. kao i s primjenom ovih principa u kliničkoj praksi. Pedijatrija. Prevencija genetičkih bolesti. Delves PJ. Mardešić D. normalan i poremećen intrauterini razvoj.5 Ime predavača: prof. Pober SJ. 5. U: Zergollern Lj. uključujući uzimanje osobne i obiteljske anamneze.Toronto. 2. kliničkom evaluacijom. Kromosomske abnormalnosti.1-63. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Abbas KA.345-364. Preporučena literatura: 1. monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipični oblici nasljeđivanja (dinamičke mutacije. 2004. izd. New YorkLondon. Zergollern Lj i sur. 4. Školska knjiga. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Medicinska genetika 1. U: Mardešić D. Broj ECTS bodova: 3. izd. Medicinska genetika 1. Practical genetic counselling.the immune system in health and disease. 7.). poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip. preventivnim postupcima (genetičko savjetovanje. 2001. molekulske). U: Zergollern Lj. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. U sklopu populacijske genetike upoznati će se s HardyWeinbergovom jednadžbom i čimbenicima koji na nju utječu.5 Ime predavača: prof. i sur. 2000. Medicinska genetika 2. Milena Jadrijević Mladar-Takač Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s farmakoterapijskim skupinama lijekova. U: Zergollern Lj. skripta 2005. godina Semestar: 4. Razvoj humane genetike u posljednjim desetljećima. Barišić I. metodama njihove dijagnostike i prevencije. Garland Science-Churchil Livingstone. 2005. uniparentna disomija. godina Semestar: 4. Roitt IM. citogenetičke. Predmet obrađuje normalnu građu genoma čovjeka. i sur.2. Osnove humane genetike. prevenciji nasljednih i prirođenih poremećaja. Walport M. Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze. prenatalna dijagnoza). Barišić I. 1991. London-Paris-Berlin.. Blackwell Science Inc. 89 . Na primjerima će se obraditi etičko-pravna pitanja genetičkog testiranja. Travers P. sc. te podjela i nomenklatura kongenitalnih anomalija. 2000. Oxford: Butterworth-Heinemann. Zagreb: Školska knjiga 2. kao i primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici. Cambridge: Cambridge University Press. Janeway Ach Jr. Cellular and Molecular Immunology. 4. Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim činiocima.normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala. Wilson GN. 6. Philadelphia – London . Roitt′s Essential Immunology (10th edition). 5th ed. 3. Immunobiology. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim populacijskim istraživanjima. populacijskim screening programima i znanstvenim istraživanjima. Zergollern Lj.180-204. Zagreb: Školska knjiga 1994. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 5. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti.. Studenti će se upoznati sa suvremenim pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim poremećajima. prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti. i sur.

Farmaceutska kemija – interna skripta (doc. engl. 5. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. Stutgart. Lijekovi u liječenju infektivnih bolesti (antiseptici i dezinficijensi. sc. Antidijabetici. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. Antihipertenzivi. Beaty i J. Wm. Antihistaminici. 5. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. dr. D. Brown Publishes. M. 2001. 18th Ed. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Rendić) 2. P. primjenom: elektrogravimetrije. Louis. Lipincott Williams & Wilkins. St.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. 1996 4. Strukturni i fizičko-kemijski čimbenici u djelovanju lijekova. R. Elementi u tragovima. The Pharmaceutical Press. New York. diferencijalna pretražna kalorimetrija. UV-Vis spektrofotometrije. antibiotici. Blokatori beta-adrenergičkih receptora. Preporučena literatura: 1. uvod. 2002. G. 90 . London. sc. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. M. 1996. hrv. Elektrokemijske metode. nuzdjelovanja i kontraindikacija lijekova u kliničkoj uporabi. potenciometrijske titracije.). Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. ed. West i F. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na probavni sustav. Preporučena literatura: 1. Sadržaj predmeta: Uvod u farmaceutsku kemiju. Atkins i J. Školska knjiga. 1996. (A. Antikoagulansi. uvod. 2002. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Termoanalitičke metode. Oxford. L. Anestetici. Nikola Kujundžić. 7. Antiparkinsonici. sulfonamidi.1994. Kerber: Concepts. Shelton. J.. 2002. T. D. C. Jadrijević-Mladar Takač & prof. Olmsted III i G. D. Genaro. S.) Mack Publishing Company. 1990. SAR/QSAR. Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects. Lijekovi s učinkom na srce. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. Antihelmintici. 1. Vitamini. Citostatici. Suvremeni pristupi u istraživanju novih lijekova. Hormoni. Ekspektoransi. Parasimpatomimetici. Masne kiseline.. UV-Vis spektrofotometrija. M. D. Eikozanoidi. Easton Pensylvania. J. Psihofarmaci. 3. Antihemoragici. sc. elektrogravimetrija. Kontrastna sredstva u dijagnostici.. Bios Scientific Publishers Ltd. Lijekovi za snižavanje razine triglicerida i kolesterola u krvi.. E. Pomoćne tvari. Antimuskarinici-parasimpatolitici. Antianemici. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. D. Spektroskopske metode analize. Analgetici i antiinflmatorici. termogravimetrijska analiza. Dizajn i primjena prolijekova. A. dr. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry. Medfarm. 1999. 3. Klasifikacija lijekova. dr. Skoog. Antiepileptici. Scientific Publishers. 4. Perkin Elmer Inc. Oxford University Press.. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. godina Semestar: 4. Antimikotici. 6. 6. razumijevanje mehanizama djelovanja. Lijekovi u terapiji gihta. Zagreb. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. D. Lemke (ed. Budapest. Diuretici. sc. Antitusici. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: MB2-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Oxford. izd. Havas: Ion. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Williams. Patrick. Od koncepta lijeka do tržišta. Dubuque. Krv i krvni proizvodi. Simpatomimetici. Williams: Chemistry The Molecular Science. 5th Ed. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. diferencijalne pretražne kalorimetrije. Holler: Osnove analitičke kemije. prof. 31st Ed. Mišićni relaksansi. Mosby. CT. izd. Otkriće lijekova. Antituberkulotici. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Medicinal Chemistry. Martindale – The Extra Pharmacopoeia. J. Akadémiai Kiadó. 1985. Lewis. 6.. 2. Antivirotici. izd. ionselektivne elektrode. indikacije. uvod. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih.. Remington’s Pharmaceutical Sciences. Antimigrenici. zamjene za krv i plazma ekspanderi.Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki. antiprotozoici). A.

Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. SKTH/Kemija u industriji. Meić i M. Otto i H. Ford i P. Timmins. M. Wiley-VCH. steroidi. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. urin). C. Berlin Heidelberg. IR. 8. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: MB2-49 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. 10. godina Semestar: 4. Oxford. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. promjene konformacija. vakuum ultraljubičasto. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. G. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. 9. L.7. J. Preporučena literatura: 1. Ellis Horwood. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva.5 Ime predavača: prof. Weinheim. doc. Broj ECTS bodova: 2. 1989.-M. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. lijekovi). Žinić). Organska kemija. dr. Friebolin. Stanley H. Spectrometric Identification of Organic Compounds. WileyVCH. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: MB2-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. UV. Chichester. uključujući termodinamičke i kinetičke. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. Weinheim. Mermet. 1H-NMR. Fifield i D. mikrovalovi. H. 1998. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. NMR i ESR spektroskopske tehnike.. spektroskopiji. A textbook. Zagreb. Kellner. Pretsch i drugi (preveli Z. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. pregrađivanja). R. 1994. UV-VIS. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva.. 2000. J. IR.). Springer-Verlag. 4. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. Bregovec i V. Blackwell Science. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. Bassler. Školska knjiga. 2000. Inc. izd. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. John Wiley & Sons. Zagreb 1982. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. M. IR.. sc. vitamini. M. Morrill. dr. Rapić). elekrokemiji i koloidnoj kemiji. Basic One. M. Metode podučavanja: teorijska. 5. Pine (preveli I. 3.5 Ime predavača: prof. Stanko Uršić. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. kinetici. sc.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. godina Semestar: 4. Widmer (ur. Sadržaj predmeta: Predavanja: Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. T. E. CD.): Analytical Chemistry. C. F. 1974. 1998. New York. R. Broj ECTS bodova: 2. Silverstein. krv. sc. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u 91 . Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. 2. W.

Pearson-Prentice Hall (Longman). Macmillan 1994. mehanička energija (buka.P. medicinski pribor). nastajanje. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Oxford University Press 2002. S. Aditivi u namirnicama. Utjecaj tehnoloških procesa. 2. Đikić. O. (1998). veterinarski preparati. Ross. Physical Organic Chemistry. Školska knjiga.S.H. Williams. u: Zapsalis. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Physicochemical Principles of Pharmacy. dječje igračke. Teški metali . R. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. Attwood. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. 221-223 (separat) 6. izloženost ljudi. ekološki pojmovi. 1987.Lowry and K. djelatnost čovjeka.otopini i koloidnom sustavu. Davies.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. Koncept održivog razvoja. Ftalati (vinil omekšivači). primjena (dječje igračke. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije.. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. Faktori okoliša i zdravlje. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: MB2-53 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . Medicinska naklada. John Wiley and Sons. ambalaža kao sastavni dio namirnice. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6.S. Applications in the process industries. The Royal Society of Chemistry. Stanko Uršić. T. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. prirodni procesi. 92 . Partridge. kancerogenost. sekundarni standardi. P. Kontaminanti u prehrambenom lancu . toksičnost. New York. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka.. IR. 3. Fizikalni faktori mikroklimatski. Matas. A. Physical Chemistry. 5. Beck. 7. 4. Preporučena literatura: 1. Richardson. azbestoza. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. Editor. godina Semestar: 3. V. F. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti.A. (Ed. sc. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. godina Semestar: 3. hormoni. Procjena rizika. živa. D. mikotoksini). Šobot. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. A..Atkins. Oxford University Press 2000. Zdravstveni aspekti ekologije. Utjecaj čovjeka na okoliš. Florence and D. HarperCollins Publishers. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty.sredstva za čišćenje). glavni urednik Springer. C. Danijel Ljubas. M. rak kože.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. 1985. Oxford. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. B. procjena rizika. Ivana Vinković. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). Zagreb. dr. Austin. Berry. 4. J. i suradnici. Mikroelementi kao kontaminanti. N. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. R. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje.. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Edinburgh 1995. Butterworth-Heinemann Ltd. T. podjela. S. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes.utjecaj na zdravlje čovjeka. Cambridge 1991. 2001. 1994. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. Ekološki leksikon. Physical Chemistry. M. Silikoza.W. Zagreb. tlo.: Zaštita okoline danas za sutra. 2001. A. 1998. Preporučena literatura: 1. 8. ili novija izdanja) 2. Toxicants and Undesirable Food Constituents. 21. voda. Colloid and Surface Engineering. Pušenje i rak.olovo. i suradnici: Zdravstvena ekologija. Valić. 3.kozmetički preparati. 7. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. kadmij. makroklimatski. vibracije). Isaacs. D. utjecaj na zdravlje. R. Valerije Vrček. Barbat. antibiotici.A. Rice and J. Ekološki otrovi. Zagreb 1993. Ekološki koncept zdravlja. Chem.. Simončić.

Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. Preporučena literatura: 1. Medicinska naklada. Standardizacija standardizacija in vivo i in vitro testova. 2004. Dodig. Rh antigeni. osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini. 5. kliničke. referentne vrijednosti. Zagreb. Taradi M: Imunologija. Heterogenost antitijela. Imunoglobulinski razredi i podrazredi: IgG. Metodologije etičke argumentacije. Bioetika i biomedicinske znanosti. 1997.svojstva. Male D: Immunology. T. Marušić M. Andreis I. Tehnike s obilježenim reagensima. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IMUNOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. S. sc. Citokemijske i histokemijske metode. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Sekretorni imunoglobulini. Dobri i loši antigeni. fluorofori. Taložne reakcije. luminscentni biljezi). Utjecaj temperature. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. alternativni. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao ustaljeno. Broj ECTS bodova: 4. Zagreb. T. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKALNA BIOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Matulić. sc. neravnotežno stanje te termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. Avidnost. Uloga reakcije avidinbiotin. Matulić. lektinski. enzimi. 3. IgD. Opremanje laboratorija za imunokemijske analize. Metode podučavanja: teorijska. Krvne grupe AB0. Zagreb. definicija. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Dodig: Astma. Antitijela namijenjena imunokemijskoj analitici: proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih protutijela. Cijepljenje . Paratopi. energetski zahtijevno. GK 4. Alergeni. Bio-čip tehnologija u imunokemiji. Božidar Štraus. Antitijela . Bioetika. 6. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. godina Semestar: 5. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice. Medicinska naklada. 4. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. 2006. Imunizacija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Imunologije. Konstanta ravnoteže. I. Roitt I. Sile vezanja kompleksa antigen-antitijelo. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i iz Fizikalne kemije II 93 . S. 2006. Odnos etike i biotehnike. Hapteni. T. Protočna citometrija. Slavica Dodig Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese povezane s imunologijom. Povijest. IgA. Zagreb. Komplement . IgE. Scripta ad usum privatum studentorum. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. B. London. T. funkcija. IgM. GK 3. validacija. Bioetika. Medicinska naklada. Broj ECTS bodova: 2.5 Ime predavača: prof. vrste. godina Semestar: 5. Standardizacija dijagnostičkog postupka optimizacija. Izravne tehnike u otopini. Čepelak. Matulić. Preporučena literatura: 1. Mosby. sc. B. Štraus. pH i koncentracije soli na afinitet. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Prednosti i nedostaci biljega (izotopi. 2006. Brostoff J.5 Ime predavača: prof. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa. Kvalitativne tehnike u gelu. Ana Stavljenić-Rukavina. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. dr. Zagreb 2. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. Putovi aktivacije: klasičan. dioba i temeljna načela. dr. 2001.struktura. Kvantitativne tehnike u gelu. Imunokemijske metode: pregled i svojstva. Epitopi. Čulo F. izd. 2. Afinitet.struktura. Zagreb. Zagreb. Antiidiotipska antitijela. Reakcija antigen-antitijelo. Matulić. vrste.Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Imunologije Sadržaj predmeta: Antigen . 1997. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. Medicinska naklada. 2001. 2004.

P. Transport tvari kroz biološke membrane. Potencijal prijenosa skupine. Radioizotopne metode. Flögel. Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. Oksidoredukcijski procesi. 2003 (ISBN 953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke i preparativne biokemije I i iz Fizikalne biokemije. Modern experimental biochemistry. dio. Sedimentacijske metode. Biokemijski praktikum II – Fizikalna biokemija. Biokemijski praktikum II. R. Sadržaj predmeta: Izvori i priprema biološkog materijala. Ninfa and D.. Suvremene metode analize DNA. Scripta biochemica. 2nd ed. D. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. 1998. Harris. Elektroforetske metode. Kulture stanica i tkiva. M. Namjenska particija energije.. i 6. Fitzgerald Science Press. Kiselobazne ravnoteže homeostaza H+-iona. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Blackwell Science Ltd. Teorija prijelaznog stanja. Učinak temperature i ionske jakosti. M. Analiza i prezentacija rezultata. i II. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. Mikrokalorimetrija. ISBN: 0-130-45142-8 4. Flögel. A. Practical skills in biomolecular sciences. 2003. Preporučena literatura: 1. Evolucijski opitimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. G. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: prof. Analitička biokemija. Addison Wesley Logman Ltd. ISBN: 0-8053-3111-5 5. Ionska jakost. Volumen stanice. D. Višestruke ravnoteže i alosterički efektori. 2001. Lauc. Kristalografske metode. Masena spektrometrija. Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke i preparativne biokemije I. Jednadžba brzine u ustaljenom stanju. Ionizacijska svojstva vode. Dabelić. M. R. Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed. Microarray tehnologije. Fizikalna biokemija I. ISBN 1-891786-00-8 6. Biokemijski potencijal i ravnoteža. E. Maravić i S. Ballou. praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih. 2003 (ISBN 953-6256-10-X) drugo izdanje 3. H. molekularno-bioloških i analitičkih metoda i postupaka. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-24 94 . Nosači elektrona. Dumić: CD s predavanja 2. London. Fundamentals of Enzyme Kinetics. Preparativna biokemija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Preporučena literatura: 1. J.A. Biološko značenje metastabilnosti. F. Enzimske tehnike. Usmjerenost bioloških procesa.. Preduvjeti: Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Integralni pogled na bioprocese. Multienzimski kompleksi. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska. Bioenergetics at Glance. Energija aktivacije. Jones. Imunokemijske metode. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Boyer. Elektrokemijske metode. iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II. Portland Press. Zagreb. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta. Flögel i sur. 1999. Svrhovitost kvarterne strukture. J. godina Semestar: 5. M. Reed.Sadržaj predmeta: Stalan protijek energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju. Dumić.Cornish-Bowden. Oksidativna fosforilacija. Fundamental Laboratory Approaches for Biochemistry and Biotechnology. Određivanje primarne strukture makromolekula. 1996. 4. Uloga ATP. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. olakšanog i aktivnog transporta. Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. Enizimi: vezno i katalitičko mjesto. Spektrometrijske metode. Višesupstratne reakcije. B. Dinamika proteinske konformacije. Kromatografske metode. A. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Ionizacija aminokiselina. Razine regulacije enzimske aktivnosti. Energetski i reduktivni potencijal stanice. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Weyers. ISBN 953-6256-10-x 3. Difuzija. 2003. Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti.J. dr. drugo izdanje 2.. Metode podučavanja: teorijska. Nanotehnologije. Oxford. J. G. Konzervacija funkcionalnih domena. Načela pasivnog.

Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. sc. poremećaji. Sadržaj predmeta: Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HEMATOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. sc. Medicinska naklada. poremećaji. analitički i poslijeanalitički čimbenici. akutne i kronične komplikacije. Philadelphia. Preduvjeti: Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. Renata Zadro 95 . 4th edition. godina Semestar: 5. Zilva JF. propisi. udio dišnog sustava i bubrega u određivanju kiselinskobazične ravnoteže. i 6. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije I. 5. Porfirini. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Zagreb 1992. kalij. 2. metode određivanja. Medicinska naklada.nastanak. Zawta B. 1998. alanin aminotransferaza. kreatinin. Ashwood ER. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. 1997. Zagreb. Broj ECTS bodova: 3. priručnik. 1992. 3. kolesterol. Školska knjiga. fosfolipidi. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija. testovi. glikirani hemoglobin i fruktozamin. Wisser H. puferski sustavi. položen ispit iz Humane i populacijske genetike i iz Imunologije. sc. József Petrik. Enzimi: enzimi u serumu. Štraus B. izoenzimi. dr. biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Medicinska biokemija. 4. doc. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. Flegar-Meštrić Z. šećerna bolest. organ specifični enzimi. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 5. 1996. hemoglobini i metaboliti. fosfati. testovi opterećenja. Burtis CA. proteinske vrste metode određivanja. laktat dehidrogenaza. tehnike. Kaplan LA. W. lipoproteini. Git Verlag GMBH. dr. i sur.. kreatin. metode određivanja. i sur. voda. kreatin kinaza. referentni intervali. mokraći. Medicinska naklada. Narayanan S.B. Guder WG. urati. Metaboliti s dušikom: ureja. Darmstadt. sc. metode određivanja.5 = 9 Ime predavača: prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. trigliceridi. apoproteini. metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima. Štraus B i sur. transudatima. poremećaji. dr. Poremećaji u metabolizmu galaktoze. aminokiseline. Juretić D. litij. kisela fosfataza. Pesce AJ. London. nasljedni i stečeni poremećaji. Kazmierczak SC. alkalna fosfataza. mjere i jedinice. aspartat aminotransferaza. 8. proteini u krvnoj tekućini. natrij. ostalih tekućina i ekskreta. metode određivanja. prof. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. amonijak. Mikroelementi: željezo i bakar apsorpcija. funkcija. metode određivanja. poremećaji. transport i korištenje.Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. 9. nastavni materijali s predavanja (CD) 7.5 Ime predavača: prof. pretražni materijal. gama-glutamil transferaza. osiguranje kvalitete. Medicinska biokemija. Pannall PR. 6. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih. Proteini: promet i bilans dušika. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. eksudatima . Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Samples: from the patient to the laboratory. sc. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. lipaza. Broj ECTS bodova: 4. Zagreb 1997. poremećaji. metode određivanja. Ivana Čepelak. dr. magnezij. 2003. 2000. Hipoglikemija. poremećaji. fruktoze i glikogena. metode određivanja. i 6. kloridi. Mosby. Jagarinec N. likvoru. prof. Metode podučavanja: teorijska.5 + 4. Saunders Company. Mirna Sučić. Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke biokemije I i iz Biokemije II. Zagreb. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. amilaza. kalcij. razgradnja. Tietz textbook of Clinical Chemistry. metode određivanja i poremećaji.5 + 8 = 11. Zagreb. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu. III prerađeno izdanje. instrumenti i automatizacija.

Eozinofili i bazofili. dr. Podjela anemija. Labar B. organizacija kromosoma. Hipoproliferacijske anemije. Zloćudne bolesti mijeloidnih stanica. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. mitoza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije I. klinički i laboratorijski pokazatelji anemija. SOS-odgovor. Metode molekularne biologije: PCR. Kronična limfocitna leukemija. T i B limfociti. AIDS. maligni limfomi. funkcija i metabolizam. Splenomegalija i hipersplenizam. Dijagnostika povećaog limfnog čvora. Stanični i humoralni imunitet. Eritrocitopoeza. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. prof. Hemolitičke anemije. Imunodeficijencije. DNA-mikročip. vektori i strategije kloniranja. mejoza i oplodnja. stanično kretanje. adhezijske molekule. hemoglobin. Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije I. inaktivacija gena. stečeni poremećaji trombocita. položen ispit iz Biološke kemije. NK stanice. smatanje i dorada proteina. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. makrofagi. Stanični ciklus: faze. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. Anemije zbog poremećaja u sazrijevanju: sideropenična anemija. 1996. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. Northern i Western blot. monoklonalna gamapatija. citomorfologija eritrocitopoeze. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. Preduvjeti: Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Funkcija eritrocita. željezo i metabolizam željeza. protusmislene RNA i DNA. eritrocita i trombocita. Multipli mijelom. funkcija B12 i folne kiseline. trombocitopatije. sustav komplemenata. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. citokineza. proizvodnja rekombinantnih proteina. Preporučena literatura: 1. nekodirajuća DNA. mjesno specifična rekombinacija. paroksizmalna noćna hemoglobinurija. eritrocita i trombocita. 2. funkcija i metabolizam monocita. ER. Monocitopoeza. Hauptmann E. signalni sljedovi. SSCP. genske knjižnice. Gordana Maravić Vlahoviček. Bolesti granulocita i monocita. makroglobulinemija Waldenstroem. Hematologija. FISH. kontrola. Kronične mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije. popravak. trombocitoze. Golgijev aparat. akutne mijeloične leukemije. sekvenciranje DNA. funkcija trombocita.Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i funkciji hematopoetskog i limfopoetskog sustava. Megakariocitopoeza. Zloćudne bolesti limfocita. sc. Bolesti trombocita: trombocitopenije. Textbook of hematology. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. amiloidoza. mutageneza. Williams and Wilkins. dr. regulacija i regulatorne molekule. vezikularni transport. i sur. konstrukcija rekombinantnih vektora. Transplantacija alogenih i autolognih hematopoetskih stanica. o funkciji leukocita. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. matične stanice i održavanje zrelog 96 . Bolesti limfocita. razvoj novih lijekova i terapija. McKenzie SB. second edition. akutne limfatične leukemije. citokini i kemokini. lizosomi. Infektivna mononukleoza. funkcija i metabolizam granulocita. Waverly Company. uvođenje DNA u stanicu domaćina. Zagreb. Granulocitopoeza. Metabolizam eritrocita. Školska knjiga. pokretni genetički elementi. GMO. Limfopoetski sustav. Bolesti matične hematopoetske stanice: aplastična anemija. 1998. točke staničnog ciklusa. megaloblastična i druge makrocitne anemije. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. godina Semestar: 6. matične hematopoetske stanice. kloniranje čitavih organizama. te naučiti kliničke i laboratorijske pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita. Diferencijacija hematopoetskih stanica. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: MB2-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. ELISA. sc. enzimi. Metode podučavanja: teorijska. Sadržaj predmeta: Organizacija krvotvornog sustava. Southern. bolest teških lanaca. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici.

Stanica – molekularni pristup. androgeni i antiandrogeni. dr. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. prolaz kroz stanične membrane. Šupraha. Potom. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3.. 2003. Dabelić. Zagreb. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. Rak: nastanak i uzroci raka. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. fibrinolitici i eritropoetin). antituberkulotici.E. G. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. osnovna načela farmakodinamike . za opstruktivne bolesti dišnih putova.5 + 9 = 11. J Geber. antitusici i ekspektoransi). Medicinska Naklada. antivirotici. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. Z Lacković.. godina Semestar: 6. Dumić. Marcelić. i 4. J. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Scripta biochemica. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. f. 2003. 97 . Principles of Gene Manipulation. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. putovi prijenosa signala. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. regulacija apoptoze.. receptori. Zagreb. R. imunosupresivi i antialergici. Preporučena literatura: 1. Nicholl. antidiaroici. G. Molekularna biologija – praktikum. and Old. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. onkogeni i tumorski supresorski geni. Zagreb. koronarni vazodilatatori. R. raspodjelu. glukokortikoidi. Medicinska Naklada. bifosfonati itd).M. glukagon. bioraspoloživost. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. metabolizam i eliminaciju. antiemetici.). Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. l. hipolipemici).djelovanje lijekova. Maravić. Twyman. sc. 1999. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom. spazmolitici. Zatim. 2004. Primrose. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. S. 4. G. propulzivi i digestivi). psorijaze. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). 6th ed. Lauc.. An introduction to genetic engineering. Cox i Sincler: Molekularna biologija. Broj ECTS bodova: 2. D. Grupa autora: Medicinska farmakologija. prioni. f. 2. imunostimulatori. viroidi. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. S. imunoserumi. antipiretici. inhibitori prolaktina. f. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. Urednici: M Bulat. antiepileptici i anksiolitici). hormonski pripravci (kontraceptivi. 2001. veličina.5 Ime predavača: prof. S. anoreksici.B. 2nd ed. CD s predavanjima 2..tkiva.M. Opće principe farmakologije čine: 1. respiratornog sustava (antiasmatici. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. ISBN 953-6256-45-4. antikoagulansi. estrogeni.. T. Blackwell Science. izdavač: Medicinska naklada. f. molekularni mehanizmi. citostatici. tumorski virusi. Preporučena literatura: 1. antihipertenzividiuretici. Metode podučavanja: teorijska. Stanično signaliziranje: vrste signalnih molekula i receptora. l. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. T. Maravić. i Hausman. klasifikacija. Lauc. autonomnog živčanog sustava (l. kalcitonin). S. 2004. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. replikacija. Virusi: genetički materijal. antiflatulani. 5. antimikotici. laksativi. liječenje migrene. 3. antipsihotici. 6. gonadotropini. protuupalni lijekovi. G. Gornik.. antiprotozoici i anthelmintici).. G. zaštita od sunca itd. antiparkinsonici. anestetici. imunoglobulini. antiaritmici.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. i 7... krvotvornih organa i krvi (antianemici.. osnovna načela farmakokinetike . Cambridge Univeristy Press. R.. l. blokatori Ca-kanala.. progestageni. antidepresivi. O. Dumić. Cooper.W. interferoni. antimikrobni lijekovi (antibiotici. morfologija. J. Zagreb.

3. 2. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI Šifra predmeta: MB2-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. kemijska svojstva slobodnih radikala: elektronska struktura. sc. alkohol. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 5. reaktivni kisikovi spojevi. M. 47. metode procjene oksidacijskog stresa. oksidacijski stres i programirana smrt stanice. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. prijelazni metali. fotokopije znanstveno-stručnih radova objavljenih u literaturi Metode podučavanja: teorijska. Slobodni radikali – metabolizam i toksičnost kisika. 2001.M. konstruktivnu obradu znanstveno-stručnih članaka koje odabire voditelj predmeta. P. Preporučena literatura: 1. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II.5 Ime predavača: prof. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu. 2004. Oxford University Press. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. Knight JA. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. ksenobiotici). interni priručnik Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju. 2001. Dale. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: MB2-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. izdavač: Medicinska naklada. H. detekcija slobodnih radikala: EPR spektroskopija sa spinskim stupicama. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Slobodni radikali i okoliš (atmosferski zagađivači. slobodni radikali i alkoholizam.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu semimarskih radova. lijekovi.1999.2. izdanje. Churchill Livingstone. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. and Gutteridge JMC. slobodni radikali i toksikologija. Ernst Mutschler. transportnim i dr. 2003. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. Student će steći znanja o slobodnim radikalima i antioksidansima u i izvan organizma. Seminari: uključuju samostalnu. 2003. Halliwell B. nastavni materijali s predavanja 3. Aufgabe. 4. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. Free Radicals in Biology and Medicine. sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi mehanizmi djelovanja. Oxford. Zagreb-II/2004. dr. Moore: Pharmacology. 4. te o njihovoj specifičnoj ulozi u patogenezi bolesti. 6. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom 98 . Broj ECTS bodova: 2. 5. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. fifth edition. slobodni radikali u procesu karcinogeneze. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. slobodni radikali u organizmu. antioxidants. slobodni radikali i bolesti pluća.K. 5. dr. Metode podučavanja: teorijska. 8. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata iz patofiziologije u smislu značenja oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u organizmu. antioksidansi u prehrani. Ritter. J. Unutar kolegija. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. 4. 2004.5 Ime predavača: doc. skripta za studente. godina Semestar: 6. kompleksacijskim. Čepelak I. Broj ECTS bodova: 1.M. reaktivni spojevi dušika i načini njihova djelovanja. primarni. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. antioksidansi kao nadomjesna terapija. Free radicals. American Association for Clinical Chemistry . Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. slobodni radikali u procesu aterogeneze.P Rang. reakcije. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. posredna detekcija (detekcija produkata radikalnih reakcija). čestice. 2004. izdanje. transport nesparenog elektrona u homogenim i heterogenim tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj strukturi. aging and disease. sc.

Darnell J. Proučit će utjecaj pH. Humane kulture stanica u terapiji. Nespecifični nosači lijekova – posrednici u staničnoj rezistenciji (MDR nosači). Klonalni rast i preživljavanje stanica. sc. Siegel. Spaventi R. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA Šifra predmeta: MB2-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Mogućnosti primjene animalnih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe. Lodish H. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Tipovi transporta kroz membrane. Zipursky S. U sklopu vježbi. Matsudaria P. rani i kasni geni. Primarne i trajne stanične kulture. Receptori. položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. receptori smrti. Istražit će se molekularni mehanizmi uključeni u prijenos signala i mogućnosti moduliranja signalnih putova u terapijske svrhe. nekroza). A practical approach. i sur.5 Ime predavača: prof. Ian Freshney. József Petrik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici. Ikić D. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr.. Preporučena literatura: 1. cistično-fibrozni regulator transmembranske vodljivosti (CFTR). kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija). Kulture stanica u dijagnostici (određivanje citokina). sc. Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza. Metode ispitivanja citotoksičnosti. . Siegel. Sastav medija i seruma. R... 3. Seminar teba trajati pola sata. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. dr. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Krioprezervacija stanica. editors: I. struktura i organizacija bioloških membrana. Broj ECTS bodova: 2. prijenos signala.. Joseph R. godina Semestar: 5. odgovarajući priručnici i protokoli za pripremu medija te kultiviranje stanica u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe 5. matične stanice. faktori rasta i citokini. tirozin-kinazni receptori. Receptori kao signalne molekule: receptori povezani s G-proteinima. Broj ECTS bodova: 2. Enzimi vezani za membranu: adenozin-trifosfataze (ATPaze). Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat (GABA).. (1997): Molecular Cell Biology. Asinkrone i sinkrone populacije stanica. A. odabrana poglavlja 2. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Pavelić D. prof. Second Edition.. drugi glasnici. Ektoenzimi.L. materijali s predavanja 2.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. 2000. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Dinamika. Oxford University Press. sc. 1999. Komercijalne stanične linije. (Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta. Prijenos signala u stanici: signalni putovi 99 . stanični ciklus. Preporučena literatura: 1. ionske jakosti. Fourth Edition. godina Semestar: 6. dr. Bertini. Različite obitelji transportnih proteina. citrat. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA Šifra predmeta: MB2-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća analizu temeljnih odnosa između strukture i funkcije membranskih proteina. Sientific American Books. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. Baltimore D. 2001.. Globus. Handbook on Metalloproteins. H2PO4-. Tihana Žanić Grubišić. Principles of Fluorescence Spectroscopy. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C.metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Tehnike kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva. USA 4. H. Lakowicz. Culture of Animal Cells.5 Ime predavača: prof. Berk A.

Stavljenić A. Hodgkin-Huxleyev model . Springer. Pasivni transport neutralnih i nabijenih čestica. Osnove kliničke farmakokinetike.: Molecular biology of the cell. posebno u transportu tvari i informacija i regulaciji procesa u biološkim sistemima. sc. Duraković Z. G. Aktivni transport. i sur. Fazni dijagrami lipid/voda. R.. 2. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja.proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima (MAPK). toksinologiju. Inc. Plavšić F.. 4. Martin.. 2000. toksikogenetiku. Klinička toksikologija. Difuzijski potencijal. Garland publishing company.Mebs. Goldmanova jednadžba. preslike zabilješki nastavnika Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Finkel T. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju...T. Preporučena literatura: 1. J. New YorkBasel. F. Uvod u analitičku toksikologiju. dr. ionski kanali. Voet. Električki pobuđene membrane: akcijski potencijal. 1990. 1996. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. doc. Heidelberg. I i II. 6. Broj ECTS bodova: 2. kliničku toksikologiju. Alberts et al. MIT Press. B.: Signal transduction and human disease. R. kaspaza. Sinauer. J. Glaser: Biophysics. Pratt: Biochemistry. 3. Zagreb. Springer. Gennis: Biomembranes. Gutkind J. međumolekulske interakcije. godina Semestar: 7. Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica preko membrane: elektrokemijski potencijal. Marcel Dekker. 4. 3. Nichols. ekotoksikologiju. pamćenje. Berlin. T. 2. Voet. 1999. Wallas: From neuron to brain. Franjo Plavšić. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana. 100 . B.. dr. 4.. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. 1996. Plavšić F. Sunderland. Vol. R. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. J. Mass. 1999. 1997. Preporučena literatura: 1. W. godina Semestar: 5. Zagreb 1993. osmotski tlak. sc. Freeman and Company. 2. Wiley-Liss 2003. Lodish et al.: Molecular cell biology. bcl-2 proteina. Krauss G. USA. stanje proteina u membranama. fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K).: The biochemistry of signal transduction and regulation. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Handbook of Toxinology. Cambridge. Signalni putovi kao terapijske mete. 2003. A. molecular structure and function. 1992. G. SAD. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.električne ekvivalentne sheme. 5.Shier.kemijska karika u prijenosu informacija. Sinapsa:. Žuntar I. 2007.5 Ime predavača: prof. Vrhovac B. Wiley & Sons. Zagreb 2000. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike i iz Fizike Sadržaj predmeta: Molekulska organizacija staničnih membrana. toksikologiju na radnom mjestu.H. D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA Šifra predmeta: MB2-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. odabrani pregledni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem 7. Školska knjiga. Školska knjiga. 5.. Prenositelji informacija između stanica u mozgu. Grafos. Wiley & Sons. Weiss Cellular Membranes. Nernstova jednadžba. W. prijenos impulsa duž aksona. osnove toksikokinetike. porijeklo biopotencijala. regulatornu toksikologiju. 3. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. sc. Preporučena literatura: 1.S. dr. Mass.

metode otkrivanja i 101 . Sadržaj predmeta: Metode procjene poremećaja integriteta stanica i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. Kardiovaskularni sustav: srce. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA I i II Šifra predmeta: MB2-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. simptomi srčanih bolesti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II. sc. koronarna srčana bolest. određivanje aktivnosti pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize. Boca Raton. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). Inc. Klinička biokemija organa i organskih sustava II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Klinička biokemija organa i organskih sustava I. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja (hemofilija A i B. Jetra: uloga jetre u metabolizmu. 2004. I. 2002. Respiratorni sustav: lab. CRC Press. detoksikaciji i ekskreciji.5 + 7. dr. New Jersey: Pearson Education. Boca Raton. Laboratorijska evaluacija poremećaja hemostaze: globalni testovi zgrušavanja (protrombinsko vrijeme. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije II. čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti.5. godina Semestar: 7.Barceloux. Broj ECTS bodova: 4. patofiziologiju tromboze te dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze.G. M. sintezi. Upper Saddle River. lab. 1988. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOAGULACIJA Šifra predmeta: MB2-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Methodology for Analytical Toxicology. E. Kvantitativni i kvalitativni poremećaji trombocita. Gastrointestinalni sustav: metode evaluacije funkcije želuca.: Hematologija. Školska knjiga. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna koagulacija). von Willebarndova bolest). Inc. biokemijski biljezi pregradnje kosti. Trombofilije: nasljedni i stečeni uzročnici. reapsorpcije i sekrecije u bubregu.Ellenhorn. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. Preduvjeti: Klinička biokemija organa i organskih sustava I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. godina Semestar: 7. Medical Toxicology. London. Zagreb. Vol. procjena funkcije filtracije. ZGO. bolesti kostiju. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju. Preporučena literatura: 1. rani i kasni biljezi bolesti srca. New York. prevenciji. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Venomous and Poisonous Animals. egzokrine i endokrine funkcije pankreasa i crijeva.5 Ime predavača: prof. Metabolizam koštanog tkiva: integrirana kontrola metabolizma kosti. kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti faktora i inhibitora. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. Biokemija čimbenika zgrušavanja. fibrinogen). Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja raznih organa i organskih sustava. 1988. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. dijagnostika srčanih bolesti. i 8. Hauptman i sur. dr. lab. McKenzie SB: Clinical Laboratory Hematology.5 = 15 Ime predavača: prof. Metode podučavanja: teorijska. 2. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. 6. DC: CRC Press. Poremećaji krvnih žila. I. B. Antikoagulacijska terapija – vrste i mehanizam djelovanja.. D. 1998. pohranjivanju. Broj ECTS bodova: 7. Metode podučavanja: teorijska. kolestaze. kongestivno zatajivanje srca. Laboratorijsko praćenje antitrombotske i antiagregacijske terapije. II and III. dijagnostika akutnih i kroničnih bolesti. sc. Urogenitalni sustav: lab. hipertenzija. Uloga krvnih žila u zgrušavanju. Ispitivanje funkcije trombocita: kapacitet primarne hemostaze. vrijeme krvarenja. 7.Sunshine. Labar. Washington. New York-AmsterdamLondon. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Program predmeta Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju hemostaze. agregacija trombocita. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Mebs.J. D. 8. 1992. Elsevier. dijagnostici.

Medicinska naklada. In vitro manipulacija nukleinskim kiselinama. Huntingtonova bolest. utvrđivanju očinstva. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. sc. adrenokortikalni steroidi. bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde. 6. postupci određivanja hormona. Molecular Diagnostics: A Training and Study Guide. transplantaciji i infektivnim bolestima. Pesce AJ. hipertenzija. sc. G. sindrom lomljivog X kromosoma) i poligenskih bolesti (ateroskleroza. neurodegenerativne bolesti). 5. Preporučena literatura: 1. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical Chemistry. B. Ashwood (Eds). hormoni neurohipofize. i sur. Elektroforeza. metode otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih bolesti moždanog sustava. Hipofiza: hipotalamusna regulacija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Genetski temelji bolesti. Tumori: metaboličke promjene u tumorskim stanicama. Štitnjača: hormoni štitnjače i njihova funkcija. godina Semestar: 8. Kazmierczak SC. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. A Harcourt Health Sciences Company. 2001. Steinhilber. Use and assessment of clinical laboratory results. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: MB2-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. J. Microarray i in-situ hibridizacija. hormoni adenohipofize. dr. G. Preporučena literatura: 1. 1992. Clinical laboratory diagnostics. 3. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski 102 .. Washington. Čepelak I. Štraus B. Zagreb. Folkers (Eds) John Wiley and Sons. materijali s predavanja. mišićna distrofija Duchenne. 2002. DC: AACC Press. onkologiji. Nadbubrežna žlijezda: opća kemija steroida. sc. 1998. Kaplan LA. hibridizacija i digestija nukleinskih kiselina. 1997. 3. 2002. Tsongalis (Eds). priručnik. astma. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 6. Tsongalis i W. London. Molecular Diagnostics for the Clinical Laboratorian. Kvantitativni PCR. Ashwood ER. astma. Burtis CA. kronična opstruktivna bolest. 4. Zagreb. Medicinska naklada. Frankfurt/Main 1998. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća upoznavanje temeljnih principe molekularne tehnologije i tehnika koje se koriste u dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje osnovnih molekularnih dijagnostičkih testiranja i interpretacije dobivenih rezultata. 2003. J.procjene plućnih bolesti: pneumonija. znanstveni i stručni radovi Metode podučavanja: teorijska. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. 2001. Farmakogenetika. Karmela Barišić. tumorski biljezi. Metode podučavanja: teorijska. 2. Neurološki sustav: lab. Burtis. 4th ed. Coleman i G. postupci određivanja adrenokortikalnih hormona. Th-Books Verlagsgesellschaft mbH. R. Zagreb 2004. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. godina Semestar: 7. London. 4th edition. Medicinska biokemija. Amplifikacijske tehnike (PCR i RT-PCR). Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. seminara i vježbi 4. Medicinsko-biokemijske smjernice. analitički postupci određivanja tumorskih biljega. T. B. Sekvenciranje i detekcija nukleinskih kiselina. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. prof. Humana Press. D. Molecular Biology in Medicinal Chemistry. WB Saunders Company. 4 izdanje. dr. i sur. A harcourt Health Sciences Company. Juretić D. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry. A. E. Coleman (Eds). forenzici. Thomas L. C. Primjena temeljnjih principa genetike u dijagnostici monogenskih bolesti (cistična fibroza. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. propisi. tuberkuloza. WB Saunders Company. Medicinska biokemija. Philadelphia. Dingermann. kvantifikacija. metode analitičke evaluacije funkcije hipofize. Interpretacija rezultata i kontrola kvalitete rada. bolesti štitnjače. H. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. testovi. 5. Mosby. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. Izolacija. 2. dr. W.

Di Carlo F..utmem. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic (Review). Paul R.. Taylor and Francis.i internet baza podataka.40(3):357-67 4. Drug Metab Rev. Chapters 4 & 5. Introduction to drug metabolism. 133-224 6. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. stimulacija u biotransformacijama lijekova.i ksenobiotika. Human P450 Metabolim and Transporter Databases (internal) 8. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske kemije Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. bioredukcije. and Biochemistry. Low LK. London. Gibson GG. sulfokonjugacije. dr. Reakcije I faze: bio-oksidacije. Marcel Dekker Inc. 12. Primjena i metode QSAR and QSPR. Reakcije II faze: metilacije.edu /CytochromeP450. Ugljikohidrati ..). USISBN:0071347216. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: MB2-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Cytochrome P450. ISBN 0748408975 7. Mechanism. Biotransformation of Xenobiotics. Croat Med J. Tansportni proteini: Pglikoprotein. ISBN: 0-30648324-6 11. Rendic and FP Guengerich (Editors). Poremećaji metabolizma i prehrana. & Professional. Rendić S. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata.29:413-580 2. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. peroksidaze. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. 9. 103 . „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). biološka iskoristivost. Academic Press. ostali. (Ed.). potrebe. 1998. odnos nutritivnih i flogističkih faktora.34(12):83-448 3. (Eds. molibden hidroksilaze). pp.organizam kao posljedice metaboličkih procesa. 1997. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. sc. London 2001.. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. inhibicija. glukuronidacije. LRP. P. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. Biotransfromacije i biološki učinci endo. Rendić S . Rendić S. Structure. lijek-kemijska tvar. Korištenje intra. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives.html 10. izvori. Substrates. medicinal and pharmaceutical chemistry. 1999 Sep. Izd. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta položen ispit iz Biokemije I. flavin monooksigenaze. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. konjugacije s aminokiselinama. Andrew Parkinson. 1994. hidrolize. proteinska malnutricija. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). Lee A. Inducers and Inhibitors. Number 1-2.i endobiotika.. Philadelphia. Reaktanti akutne faze. Određivanje biokemijskih parametara. 2002. 2nd ed. Indukcija. 2001. Remers WA. Cytochrome P450 Homepage:http://drnelson. Farmakogenomika. Rendić S. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. BCRP. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. Stereoselektivnost. Volume 34. Uvod u laboratorijske vježbe. godina Semestar: 8. 2002 Feb-May. Kinetički pristup činiocima koji utjeću na reakcije biotransformacije – indukcije i inhibicije. Lippincott-Raven Publishers. Prolijekovi. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. Skett P.značaj. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. Drug Metab Rev. 10th ed. acetilacije. Proteini i aminokiseline . MRP-prenosioci. enzim-inhibitori. 3rd ed. Preporučena literatura: 1. Drug Metabolism Reviews. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. New York 1999. S. Springer. 5. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). konjugacije s glutationom).J. 2005. ostale reakcije.potrebe. Ortiz de Montellano.. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. Lewis DFV. Metabolizam i biotransformacije kseno. Delgado JN. Enzimi i enzimski sustavi (P450. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. Blackie Acad. Metaboličke interakcije lijek-lijek.

Philadelphia. Burton: Microbiology for the health sciences. te njihova identifikacija mikromorfološkim. J. 3. Biochemical tests for identification of medical bacteria.i hipervitaminoze.) Springer Verlag. Ugrožene populacije. V. London. intestinalni sustav). kulturelnim i biokemijskim metodama. 5. D. M. biochemical and clinical aspects. Roitt: Temeljnja imunologija. patogenezu. Machlin L. Fagotipizacija bakterijskih sojeva kao i epidemiološke metode utvrđivanja putova širenja infekcija. Basel. 1998. B. virusnih i parazitarnih bolesti. New York. mehanizam transporta u organizmu.: Nutritional Biochemistry. F. W.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. Koneman.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Inc. 104 . Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. Predmet izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku infektivnih bolesti. Nutritional. sc.. Inc. 1997... Zagreb. M. 1978. 1988. bioiskoristivost. Medicinska naklada. G. Belitz D.. Vitamini – izvori u namirnicama. Medicinska naklada. Preporučena literatura: 1. Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela (koža i sluznice. Marušić. pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i drugih razvojnih oblika parazita u organima prolaznog domaćina. N. potrebe. Preporučena literatura: 1. 1999. fecesa i krvi. 2. Medicinska naklada. London. S. J. 8. uzorkovanje i izolacija patogenih bakterija i gljivica iz urina. JUMENA. Marcel Dekker. 1997. Babuš i sur. F. 6. I.C. izdanja. New York. Zagreb. sastav i porijeklo. B. Berlin.. 1993.: Food chemistry and nutritional biochemistry.. akumulacija. Lippincott Comp. Ivan Kosalec Ciljevi predmeta: Upoznavanje s epidemiološkim metodama. biokemijske funkcije. 2000. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM Šifra predmeta: MB2-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani.Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. Philadelphia. Lippincott-Raven Publ. 8. bioiskoristivost. Zagreb. New York. Taradi: Imunologija.potrebe. izvori. R. 1985. 1984. E.: Handbook of vitamins. 1986.B. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. M. MacFaddin. Hajsig: Veterinarska imunologija. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. New York. Combs G. usna šupljina.5 Ime predavača: doc. Prednosti mediteranske prehrane. Školska knjiga. Upoznaje s biokemijskim parametrima i temeljima terapije bakterijskih. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. Jr. Naglić. P. Zagreb. Zapsalis C. Friedman M. I. Čulo. biotransformacije. Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne parazite. Andreis. karakteristike i značenje važnih infektivnih bolesti.: Diagnostic Microbiology.: Epidemiologija. Winn. fecesa na ciste i jajašca parazita.B. Lippincott Williams&Wilkins. Janda. godina Semestar: 8. W. Broj ECTS bodova: 2. putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom na rad u biokemijskom laboratoriju. 9. ed. Bezjak.D. 7. Upoznavanje s mikrobiološkim metodama izolacije bakterija i gljivica. Zagreb. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. New York.. London. J. Mihaljević. Fališevac. W. 3rd Ed. T. svojstvima i značenju infektivnih i invazivnih bolesti. 3. Lipidi . F. J. Jr.. Inc. Grosch W.D. avitaminoze. 7. prijevod 2. 1987. Wiley et Sons. 5.C. hipo. J. 1999. 2004.. prevenciju i zaštitu u radu s infektivnim materijalom u biokemijskom laboratoriju i okolišu. A. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova.N.M. 6. dr. Beck R. Academic press. Serološke metode identifikacije bakterija i virusnih bolesti. Damani: Priručnik o postupcima kontrole infekcija. Allen. Philadelphia. Merkur A. 1994. toksičnost.W. F. Mravunac: Specijalna klinička infektologija. 2.: Food chemistry (2. metode istraživanja. Plenum press. New York. Schreckenberger. Academic press. 4. kopije prozirnica sa predavanja 4. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II Sadržaj predmeta: Osnove opće epidemiologije. Brody T.

Cerebrospinal fluidphysiology. The intrathecal. dr. Alkohol. Vježbe: Primjena kromatografskih i elektroforetskih tehnika u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru. hitna neurološka stanja. sc. Aksonski transport. sc. Mijelin. Citološke i biokemijske pretrage likvora. 2nd ed. Multiple Sclerosis l998. dr. Judaš M. Broj ECTS bodova: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: U ovom kolegiju student će naučiti opća načela dijagnostičkog postupka hitnog bolesnika. Labordiagnostik Neurologischer Erkrankungen. Multiple Sclerosis 1998. 105 . hitna stanja u pedijatriji. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju. Beuche W. kao što su jasno zadani ciljevi. Cerebrospinal fluid in disease of the nervous system. Basic Neurochemistry. godina Semestar: 8. New York: Raven Press. Frankfurt: TH Books. te intoksiciranih bolesnika. Stanična građa (makroglija i mikroglija). Pokazati će se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih internističkih stanja vezanim za srce. Sinapsa i neurotransmiteri. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Temelji neuroznanosti. 5. 2. 1999. Felgenhauer K. Patobiokemijska podloga neuroloških bolesti. Građa i funkcija perifernog živčanog sustava. Reiber H. 4:99-107 Metode podučavanja: teorijska. Felgenhauer K. 4. 3. Albers RW. Clinical laboratory diagnostics . Anatomskomorfološka podjela središnjeg živčanog sustava (SŽS) i temeljne funkcije. Milica TrbojevićČepe Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama neurobiologije i likvorske dijagnostike neuroloških bolesti.1994. polyspecific and oligoclonal immune response in multiple sclerosis. Stuttgart: Thieme. Stanična biologija neurona. program stručnog rada. oksidacijski stres i fibrogeneza. Genetska osnova ovisnosti. hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i njegove osnovne funkcije. Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera.use and assessment of clinical laboratory results. krugovi. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Naučiti će se što su opći uvjeti koji predstavljaju početak svakog planiranja. Metabolizam alkohola i droga. Zagreb: Medicinska naklada. Temeljni osjetilni i motorički putovi. Membranski i akcijski potencijal. editors. sintetiziranjem znanja u području opće. specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije. Molinoff PB. oblik organizacije i radni proces laboratorija. Siegel GJ. Siva i bijela tvar. mreže). Seminari: Anatomske značajke likvorskih prostora. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istraživanja te procjena stručnih programa za budućnost. Prolaz tvari i staničnih elemenata kroz sustav barijera. 5th ed. Jacobi C. Philadelphia: WB Saunders. 4:111-117 7. jetru. Preporučena literatura: 1. Agranoff BW. analysis and interpretation of protein patterns for diagnosis of neurological diseases. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj živčanog sustava. stupanj automatizacije. 1997. Reib Reiber H. cellular and medical aspects. Načini povezivanja neurona (neuronski nizovi. godina Semestar: 8. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo” središnjeg živčanog sustava.Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik NEUROKEMIJA Šifra predmeta: MB2-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. gušteraču. pluća. Neurološke bolesti u kojima je analiza likvora najčešće indicirana. Sastav likvora u zdravlju i bolesti. editor. 1992. Lipidi i proteini živčanog sustava. putovi. In: Thomas L. Kostović I. Ungefehr S. Fish Fishman RA. editors. Laboratory diagnosis of neurological diseases. bubreg. žučni mjehur. 6. 1998:1308-1326. Približiti studentu najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Molecular. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4.5 Ime predavača: doc.

Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOANORGANSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 6th Ed. 1997. Broj ECTS bodova: 1. Priručnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Serdar. Biostatistics. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: MB2-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. korelacije. višestruka linearna regresija. V. jednostavna linearna regresija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. Vranić. MannWhitneyev test. Zagreb: Medicinska naklada. Samošćanec K. Medicinska naklada. ukupni troškovi/analiza). fizičko-kemijskih svojstava. Janković S. Štraus B. 1991. Šošić i V. Wiley&Sons Inc. Uvod u statistiku. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Topić E. troškovi reagencija/analiza. Zagreb. C. Passing-Bablokova regresija. Čepelak I. Zagreb. I. Zagreb 1971. postupaka i test reagensa Metode podučavanja: teorijska. Zagreb: Medicinska naklada. Preporučena literatura: 1. 4th Ed. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. Kontrola kvalitete lijekova. Dodig S. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. Biostatistica. kopije predavanja 5. 2. New York 1995. Tehnička knjiga. troškovi održavanja. faze u evaluaciji instrumenata. Medicinska naklada. Testovi normalnosti razdiobe. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. New York: Walter de Gruyter. J. Statistička teorija i primjena. Thomas L. Medicinslo-biokemijske smjernice. Normalna razdioba. Pearsonov koef. postupaka i reagensa. dr. 1970. 2004. New York. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. krivotvorenje uzoraka.5 Ime predavača: prof. križne reakcije. Coxova regresija. 4. Friedmanov test. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. 6.Mehanizam učinka droga na središnji živčani sustav. 7. Laboratory organization and automatization. Inc. Tehnička knjiga. Vonderscmmit J. Alkoholizam i droge. E. 2. Analiza varijance. Topić E. S. godina Semestar: 7. Školska knjiga. Pavlić. Primorac D. korelacije. 1998. počevši od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada). Bon. dr. faza kliničko laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta. analiza učinkovitosti. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. 3. 2002. χ2-test i Fischerov egzaktni test. 6. Labar B. 1999. Spearmanov koef. 5. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. Bolton. Kruskal-Wallisov test. troškovi potrošnog materijala/analiza. Metode za identifikaciju alkohola i droga. godina Semestar: 7. Zagreb. Kontrola proizvodnje. 7. 3. Vjerojatnost i statistika. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata 106 . Student će na primjeru kliničkog problema s radnom dijagnozom naučiti odabrati one laboratorijske pretrage čiji će rezultati omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodeći računa o metodološkim i biološkim ili interferencijskim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. sc. New York and Basel 2004. U kolegiju će se obraditi i proces donošenja odluke za nabavu novih instrumenata. Štraus B. European Committee for Clinical Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za evaluaciju instrumenata. internet adrese baza podataka 4. 8. sc. 2004. Plavšić F. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. W. Berlin. Stavljenić-Rukavina A. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Zagreb 1997. DeMuth. Clinical laboratory diagnostics. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Preporučena literatura: 1. Marcel Dekker. ROC-analiza. D. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Wayne. TH Books. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. Analiza učestalosti. I.

AABB. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Bethesta 2002. L. J. Preporučena literatura: 1. CA (USA) 1994.). Schwederski: "Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life".H. funkciji metaloproteina i metaloenzima. B. transport i pohrana). Uloga kalcija i magnezija u regulaciji i biokatalitičkim procesima.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti. godina 107 . 2.M. Oxford University Press. Press. koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije.edu/ EduDev/Feritin/index.C i HIV infekcije. Wiley & Sons. Virusne mutacije. Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom nivou (primjer Hg). Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. bakar i cink u biološkim sustavima. Značenje liječenja transfuzijama krvi. Željezo. značenje u transfuziologiji.P. Zagreb. 3. kontrola kvalitete i sigurnost krvi. prostetskih skupina i koenzima. Berg. Uloga metala u nastanku slobodnih radikala (Fentonova reakcija). regulacije ekspresije transferinskih i feritinskih receptora). W. Blood safety in the New Millenium. Medicinska naklada. Oxford Univ. proizvodnja krvnih pripravaka.Y. University science books. 4. imunizacija i kliničko značenje antitijela i autoantitijela.u biomedicini. http://www.chemistry. 1994. te kao neizostavne komponente aktivnog centra enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih kiselina.Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima.J. Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim pripravcima. Sudjelovanje matala u prevenciji od oksidacijskog stresa (sastavni dio antioksidacijskih enzima).Grgičević i T Vuk u knjizi: Imunohematologija i transfuzijska medicina. HZTM. W. pohrana Fe u formi feritina.J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: MB2-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Nasljeđivanje eritrocitnih Kg. Validacija automatiziranih sustava.J. 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Značaj i temeljni principi bioanorganske kemije (termodinamička i kinetička svojstva liganada koji tvore komplekse s biomolekulama). Mill Valley.wustl. Principles of Bioinorganic Chemistry. Rizici liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama. termodinamičkim i kinetičkim svojstvima kompleksa metala. Svojstva i uloga proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S. Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala (unos. 5. V. S. Stryer: "Biochemistry" (4th ed. Biološka uloga Mo. J. Primjena anorganskih radionuklida u dijagnostici. Serološke metode otkrivanja biljega krvlju prenosivih bolesti. Frausto da Silva & R. AABB. 4. D. Temeljni principi ISO 9001 standarda. Statističke metode u kontroli kvalitete..E. W. dr. Cu). 2002.html Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.R. Freeman & Co. Metalopreoteini na staničnom nivou biti će razjašnjeni na primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i transferina na receptor. sc. Molekularne metode u transfuziologiji. 6. Cr i Mn. N. J. Imunologija hepatitisa B. Chichester (GB). Krvne grupe. RNA). (GB) 1995. D. EPR. Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju i izvještavanje. Oxford (GB). Lippard. Williams: “The biological chemistry of the elements: the inorganic chemistry of life”. T. Uloga metalnih iona kao stabilizatora biomolekula (proteina. NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u dijagnostičke svrhe u biomedicini. internalizacija. Krvlju prenosive bolesti. Fenton:" Biocoordination Chemistry". 2002. Primjena fizikalnih metoda u bioanorganskoj kemiji (x-zračenje. Preporučena literatura: 1. 1994. DNA. KBC Zagreb. eritrocitne. B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI Šifra predmeta: MB2-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 3. trombocitne i leukocitne. Kaim. Imunomodulacija. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine. godina Semestar: 9. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Temeljnji principi GMP-a. Prionska bolest i novi patogeni. 2000. terapijska primjena metala.

Preporučena literatura: 1. Postupci u evaluaciji automatskog analizatora. fizikalne osnove. izdavač Medicinska naklada 1999. vage) i druge (pipete. Preporučena literatura: 1. termometri) opreme. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i 108 . 5. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EVALUACIJA INSTRUMENATA. Walter de Gryter. 2. Guidelines for the evaluation of analysers in clinical chemistry. Klinička nuklearna medicina. a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara. Thomas L. vol 2. Prednosti uključivanja u vanjske (inozemne) kontrole kvalitete. BerlinNew York. standardne devijacije. Burnett D. Imunoanaliza. Nuklearna kardiologija i pulmologija. ekonomska isplativost). obrada scintigrafskih podataka primjenom računala. London: ACB Venture Publications. potkrijepiti praktičnim primjerima u okviru seminarskih radova. Laboratory Organization and Automatization. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. kvartila). sc. mjernih instrumenata (spektrofotometri. pohrana i transport uzorka. sc. proizvodnja radionuklida i radiofarmaci. osjetljivost i točnost.5 Ime predavača: prof. 4. sc. Zaštita od zračenja na radu. 1998. validacije i evaluacije. Nada Vrkić. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente sa procjenom instrumenata. dr. Unutarnja i vanjska kontrola kvalitete. Instrumencija. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Načini ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih). uzorcima. dr. koeficijenta varijacije. Faze u evaluaciji automatskog analizatora (selekcija. PET i upale. godina Semestar: 9. postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi. urednici Ivančević. POSTUPAKA I REAGENSA Šifra predmeta: MB2-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II. Nuklearna medicina u neurologiji. Ispitivanje koštanog sustava. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. postupaka i test reagensa 3. Broj ECTS bodova: 1. doc. TH Books. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s posebnim područjima. Clinical Laboratory Diagnostics. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta. Metode podučavanja: teorijska. Kusić. Procjena potrebe i izbor optimalnog analizatora uklopivog u strukturu postojeće opreme. godina Semestar: 9.Semestar: 9. detekcija tumora. kliničkolaboratorijska evaluacija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Uvod. Primjena ISO standarda u kliničkolaboratorijskoj praksi. indikacije za njihovu kliničku primjenu. Damir Dodig Ciljevi predmeta: Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine. Obrada scintigrafskih podataka. Obilježavanje stanica. sc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. A practical guide to accreditation in laboratory medicine. specifičnost. Nuklearno-medicinska ispitivanja u gastroenterologiji. položen ispit iz Fizike. medijana. Vonderschmmitt J. Nuklearni akcidenti. European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata. no 3. uzorkovanje. dr. kivete. Dodig. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije. Razumjevanje temeljnih statističkih pojmova u redovitoj kontroli kvalitete (srednje vrijednosti. Preciznost. Pregled ostalih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat: priprema bolesnika. postupaka i ragensa. 1991. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. emisijska kompjuterizirana tomografija. ECCLS document 1986. dr. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja. Značaj redovite provjere – kalibracije automatskih analizatora. 2002. Ispitivanje štitnjače. Ispitivanje funkcije bubrega.

Frankfurt/Main: TH-BooksVerl. Medicinska naklada. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Andrew P Day. 5. dr. eozinofilni kationski protein. Frankfurt/Main. 2004. Dodig S. odnos slobodnog i vezanog lijeka. Laboratorijsko praćenje transplantacije organa. Čepelak I. Clinical Chemistry. vezivnog i koštanog tkiva. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Pennsylvania. tumore. B. gastrointestinalnog sustava. Primorac D. endokrinog sustava. Rex B.B. 109 . London 4. Philadelphia. 1992 by W. te praćenje trudnoće.. Labar B. praćenje tijeka patološkog stanja i terapije. Medicinsko-biokemijske smjernice. A workbook of Clinical Chemistry . 2000. laboratorijske pretrage u dijagnostici upale. alergen-specifični IgG. mikronutrijensi. medijatori upale. sc.. TH-Books Verlagsgesellschaft mbH. Lippincott Williams and Wilkins. naslijedne i autoimune bolesti. Teitz Textbook of Clinical Chemistry.. makronutrijensi. Hitna laboratorijska dijagnostika. Fody EP. József Petrik Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos studenata prema postavljenim kliničkim slučajevima. Zagreb. Philip D Mayne.case presentation and data interpretation. Biološki i analitički učinci lijekova na laboratorijske pretrage. a division of Hodder Headline PLC. komplikacije u trudnoći. 6. 3. Medicinska biokemija. Praćenje koncentracije lijekova: načini davanja lijekova. antibiotici. 3rd Edition. prosudba nalaza kod postavljanja dijagnoze. kardiovaskularnog sustava. Medicinska naklada 2004. Norbert W Tietz. Zagreb 1992. Philadelphia. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz određena potološka stanja: srca. Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti imunološkog sustava. alergenima izazvano otpuštanje medijatora. kardioaktivni lijekovi. 8. apsorpcija. CA Burtis & ER Ashwood. Štraus B. terapije. correlations. procedures. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Baltimore. Procjena nutricijskog statusa: praćenje enteralne i totalne parenteralne prehrane. ed. Eds. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: U okviru kolegija razvijati aktivni odnos studenata prema prethodnoj nastavnoj građi stručnih predmeta provjerom znanja u obliku seminarske nastave u kojoj se posebno obrađuju studentima unaprijed zadani problemi – nalazi vezani uz različite kliničke slučajeve.. kiselinsko-bazični status. ukupni IgE. Zagreb 2004. Prenatalna i postnatalna laboratorijska dijagnostika. trovanja i ovisnosti. Principles. Applied Laboratory Medicine. bubrega. gušterače. Trudnoća: laboratorijska evaluacija zdravlja trudnice i fetusa. materijali i literatura s predavanja stručnih kolegija 3.. A Wolter Kluwer Company. Klinička biokemija u pedijatriji i gerijatriji. želuca. by Lothar Thomas. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz suradnih ustanova 2. farmakokinetika. 7. sepsa i SIRS. Janković S. alergenspecifični IgE. skupljanje uzoraka za određivanje koncentracije lijeka. Štraus. 1999. Bishop ML. Clinical laboratory diagnostics: use and assessment of clinical laboratory results. laboratorijski postupci i uzorci u probiranju i potvrdi dijagnoze. antiepileptici. fiziološke promjene u trudnoći. Preporučena literatura: 1. Thomas L. Medicinska naklada. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Molekularne dijagnostike Sadržaj predmeta: Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne osnove poremećaja u metabolizmu aminokiselina. Biokemijski pokazatelji upale: tipovi upale. Elizabeth L. First published in Great Britain in 1994 by Edwrd Arnold. Use and Assessment of Clinical Laboratory Results. 4 ed.organskih sustava I. Saunders & Co. Clinical Laboratory Diagnostics. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Šifra predmeta: MB2-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. proteina. i sur: Medicinsko-biokemijske smjernice. Conn. lipida. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. godina Semestar: 9. Philadelphia. Preporučena literatura: 1. Metode podučavanja: teorijska. Germany 1998. 4.. Topić E. nastavni materijali s predavanja 2. eliminacija lijekova.. 1998. Saunders Company 5. jetre. drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje. Čepelak I. Pruden. Medicinska naklada. Duben-Engelkirk JL. ugljikohidrata.

Podjela znanosti. Obrazloženje teme. materijalno i vremensko. kadrovsko. Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u 110 . godina Semestar: 9. gospodarski.najveća avantura i izazov ljudskog roda. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. 3. Pojedinačni i timski rad. Zilva JF. Simonić. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu. Planiranje i nabavka laboratorijske opreme prema opsegu rada medicinsko-biokemijskog laboratorija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM Šifra predmeta: MB2-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. godina Semestar: 9. Prikazivanje podataka. 2. etikom. Originalni znanstveni rad. R. Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. 4. Laboratorijski informatički sustav. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Znanstveno nazivlje i jezik. značenje i definicija znanosti. Znanstvenoistraživačka oprema. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. Zagreb. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Znanost i kultura. Rezultati. Preporučena literatura: 1. Literaturna dokumentacija i citiranje. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Stručni i gospodarski pristup u radu medicinskobiokemijskog laboratorija. Školska knjiga Zagreb 1997. medicinskih zahtjeva i usklađivanja sa standardima kvalitete. Organizacija laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju općih. Portland Press. Znanost . J. Stil znanstvenog izvještavanja. Kongresno priopćenje. Naslov i autori. Znanstvene i stručne asocijacije. vrste publikacija. Flögel. 1992. Priručne i središnje knjižnice. Citiranje tuđih rezultata. 1993. Životopis. 5. te s načelima. Vođenje dnevnika. Školska knjiga. 1997.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Profil znanstvenika. Biološki uzorci. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 1. Pregledni rad. Analiza cijene rada i ukupnih materijalnih troškova medicinsko-biokemijskog laboratorija. Etički. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Vitagraf. Objektivnost i subjektivnost. Odgovornost znanstvenika. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. Cjeloživotno učenje. specijalističkih i visoko diferentnih laboratorijskih pretraga. London 1996. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. Elektroničke baze podataka. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. Obrada i analiza rezultata. Osobitosti temeljnih. A. Sažetak. Reproducibilnost eksperimenta. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. Opći principi dobre laboratorijske prakse. III prerađeno izdanje. rasprava i zaključak. Beynon. M. FBF. Sigurnost u radu. Pretraživanje literature. Planiranje eksperimenta: administrativno. socijalni i psihološki pristup znanosti. Cambridge. Rijeka 1999.C. Broj ECTS bodova: 4. Cambridge University Press. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. The Systematic Experiment. Diplomski. dr. samostalni i kao dio informatičkog sustava bolnice. Znanstvena i stručna literatura.9. politički. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: MB2-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Scripta biochemica. J. Etika i znanost. priručnik jedne discipline. Pannall PR. Napredovanje u struci i znanosti. u: Etika. magistarski i doktorski rad. sc. Tema istraživanja: Strategija istraživanja.5 Ime predavača: doc. Gibbins. Uloga voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija u rješavanju tehničkih.

Preporučene i zabranjene namirnice. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. lipidi. Piggott Printers. EN ISO 15189.N. Robert E. Sue Rodwell. cistatinurija. C. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. anoreksija. Springer. “Vanjska i unutarnja provjera kvalitete bolnica i medicinskih laboratorija“ priručnik. karcinoma . Chadwick et al. 9. i 30. 2. 8. Juretić D. 2. Brian Lockwood: Nutraceuticals. starije osobe. Čvorišćec D. izoleucina. leucina. A. Pesce AJ. Indeks tjelesne mase. dijabetesa tipa II. 2002.. vitamini. minerali. 2000. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: MB2-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 1st edition. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. Burnett D. Plenum US. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 111 . Correlation.. Rukavina-Stavljenić A. N. kompulzivno prejedanje. 3. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Farmaceutskobiokemijski fakultet. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina.Škole narodnog zdravlja "A.hkmb.kb-merkur. Zagreb. 3. str..hdmb.. osteporoza. I. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. str. 29..hr 4. Zdravstveno zakonodavstvo. F. godina Semestar: 9.N.kontinuiranoj edukaciji medicinskih biokemičara. 2003. 7. Štampar" i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Pothranjenost – malnutricija. 7. Bulimija. Pharmaceutical Press.hr 9. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. Flegar-Meštrić Z. Preporučena literatura: 1. metilmalonacidemija. Analysis. London. 2004. 4470 8. C. IK Naprijed. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . Intolerancija hrane. www. homocistinurija. ugljikohidrati. 2004. 4. 2004. leucinoza.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.. hiperlipoproteinemija. Čvorišćec D. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. 3rd edition. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. u organizaciji Ministarstva zdravstva RH. tirozinemija. 4th edition. rahitis. intolerancija. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. 6.hr/zkk 12. Pharmfoods. malapsorpcija.. Davis Company. R. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods... maldigestija. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. 1999. E. Inc. 1st edition. Rukavina-Stavljenić A. dr.ifcc. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. http://www. Lewis Publishers. Nutritivne alergije mehanizam. Clinical Chemistry: Theory. 1998. Pretilost . Mosby. Rekić B. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Mosby.hr 10. malasorpcija). dijetoterapija. Lisa Rapport. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. Roko Živković: Dijetetika. Poremećaji hranjenja. ateroskleroza. 121/2003.hkmb. „Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju” – priručnik. 1st edition 1994. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija .). kopije prozirnica za predavanja 5. 11th CD-Ro edition. www. trudnice. sigurnost i zaštita. sc. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. albinizam. Zagreb. 5. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. Kazmierczak SC. propionacidemija. Zagreb. www. adolescenti.org 11.. Medicinska naklada Zagreb. N. Cambridge 1996.V. mala djeca. Breakthrough Publications. valina. cistinurija). 10. 121/2003. sportaši).uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. lizina i metionina (fenilketonurija. deontologija i etika u zdravstvu. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . Nutraceuticals. 2001. Medicinska biokemija: Organizacija rada MBLa. hipertonija. M. 4510 6. Kaplan LA. cistrinoza. Preporučena literatura: 1. karcinom. dijabetes tipa II.: Functional Foods. hiperlizinemija. Medicinski laboratoriji Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. www. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. 2000. Caroll A. studeni 2002. alkaptonurija.

Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata – prednosti i nedostaci. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara. godina Semestar: 9. Mišićne bolesti. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz KBC Zagreb i budući razvoj. Preporuke internacionalnih i nacionalnih stručnih udruženja. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Gušterača. sc.RACIONALNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Kardiovaskularne bolesti. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike uz bolesnika. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. 2004. Poremećaji elektrolita. National Academy of Clinical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and Heart Failure. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Predavanja: Racionalizacija u brizi o zdravlju. Broj ECTS bodova: 1. Bolesti pluća. Preporučena literatura: 1. Dubravka Čvoriščec Ciljevi predmeta: Upoznati studente s značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih ispitivanja unutar specifične patologije. Medicinsko. Bolesti bubrega. Price CP. Zlouporaba alkohola i lijekova. Reumatske bolesti. Seminari: Obuhvaćaju kritički pregled preporuka različitih stručnih udruženja. hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. Use and assessment of clinical laboratory results. 2004. Washington DC. Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika.biokemijske smjernice. Budući stručnjaci moraju biti sposobni kompetentno sudjelovati u racionalnom izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje važnost ispitivanja. želudac i giht. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. National Academy of Clnical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Reccomendations for Use of Laboratory Tests to Support poisoned patients who Present to the Emergency Department. pripremljen kao materijal za tečaj. 2. Endokrine i metaboličke bolesti. Biokemijske. Rogić D. 1998. 3. St John A. 2004. Broj ECTS bodova: 1. Urednice: Dubravka Čvorišćec i Ana Stavljenić-Rukavina 3. http://www.nacb. interferencije kao i analitičku i dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. POCT). dr. Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama. Probiranje zdravih osoba. Čvoriščec. godina Semestar: 9. Thomas L. analitička kontrola kvalitete. Thamlitz R. dr. Vodič kroz laboratorijske pretrage. Preporučena literatura: 1. preanalitičke čimbenike. sur. Clinical laboratory diagnostics. Važnost predanalitike. 2005. AACC Press. 2004. Point of care testing. Strandberg K.5 Ime predavača: doc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. Simonsson P. Clin Chem 2003. Čepelak i. 4. Maligne bolesti. U: Priručnik «Organizacija i upravljenje laboratorijem». Priručnik: Laboratorijske pretrage uz bolesnika. D. sc. svojstva analita. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT. mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT. Medicinska naklada. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata. Zagreb. Tehnološka rješenja instrumenata.5 Ime predavača: prof. cost-benefit analiza. Bolesti jetre. Svrha i smisao provođenja. A Systematic Approach to Point of Care Blood 112 . Urednik: Dunja Rogić 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Zagreb. 4. Preoperativno probiranje pacijenata. Hicks JM: Point of care testing.org 5. Zagreb. 49: 357-79 Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA Šifra predmeta: MB2-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 2005.

5 Ime predavača: doc. analysis. Indikatori kvalitete laboratorijske pogreške. S. dr. Thomas L. liofilizirani oblici. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Kontrola kvalitete. modeli izrade referentnih intervala. Clinical chemistry: theory.org 6. indeks individualnosti). Burnett D. Lippincott Williams & Wilkins. Saunders Company. osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom. Norme ISO 9001:2000. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. intraindividualna.org 7.A. correlation. Kaplan. Philadelphia. Kazmierczak. prijenos referentnih vrijednosti na nove analitičke uvjete. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući oblici. Use and assessment of clinical laboratory results. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. sc. test trake. procesa i rezultata. 1999. Unutarnja analitička kontrola kvalitete. Mosby. Validacija. sc. Akreditacija medicinskih laboratorija. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. Roberta Petlevski. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Komponente biološke varijacije (interindividualna. te primjenom biološke varijacije u definiranju analitičkih ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga. Načini procjene laboratorijskih rezultata klinički relevantnih sastojaka tjelesnih tekućina (populacijske referentne vrijednosti. Dubravka Jeličić Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima u proizvodnji i kontroli test reagencija. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima sustava kvalitete i međunarodnim normama za medicinske laboratorije. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. test tablete. Ashwood. Predanalitički i analitički kriteriji za harmonizaciju rezultata laboratorijskih pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj razini. 113 . Frankfurt/Main 1998. Cambridge 1996. 2003. 2003. Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa: od uputnice do interpretacije rezultata. dr. Broj ECTS bodova: 1. izolacija HbsAg antitijela.nacb. W. Laboratory Management and Clinical Correlations.220-224. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Clinical Outcomes with Point-ofCare Testing. C:A: Burtis. Preporučena literatura: 1. 5. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www.. Utvrđivanje analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na komponentama biološke varijacije (ciljne vrijednosti za preciznost. Tietz textbook of Clinical Chemistry. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA Šifra predmeta: MB2-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 2002. širina referentnih intervala. Metode podučavanja: teorijska. Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja injekcija. Lewandrowski K. London. dr. L. Clinical Laboratory Diagnostics. godina Semestar: 9.Gas Analyses – The Malmo Experience. E.R. proizvodnja antitoksičnih seruma. godina Semestar: 9. pojmovnik referentih vrijednosti. bias i ukupnu dozvoljenu analitičku pogrešku). Piggott Printers. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. 4th edition.nacb. Kvaliteta strukture. 2.C. EN ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003. Vanjska procjena kvalitete. verifikacija i evaluacija mjernih instrumenata. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno testova: izolacija HIV antigena. Dobra proizvođačka praksa. Point of Care 2. Pesce. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI Šifra predmeta: MB2-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Clinical Chemistry. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. 2.J.B. izolacija enzima. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based Practice for POCT. kontrola EIA testova. TH-Books. Philadelphia. A. individualne referentne vrijednosti).

westgard. Zagreb. Čvorišćec D. Jagarinec N i suradnici. Poremećaji u funkciji nadbubrežne žlijezde. 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Određivanje hormona (Metode: biološke. 2. External quality assessment in clinical chemistry: Review of the Croatian situation with particular reference to equipment. The 2004 update”. specifičnost. et al. Poremećaji funkcije testisa i neplodnost u muškarca. BerntŽivković S: Hormonske. Soldin. Određivanje glukokortikoida. Endokrinologija testisa (Endokrinologija i gametogeneza. Određivanje hormona hipofize i hipotalamusa. 2003: 209222 5. Naklada Ljevak. Washington. 5. Alvarez.hr 7. AACC Press. 1999. EN ISO 15189. interferencije. http://www. Burtis CA. 6. Endokrinologija posteljice (Stvaranje hormona u fetoplacentnom odjeljku. JV GarciaLario. Hammer-Plećaš A. Janković S: Medicinsko-biokemijska dijagnostika u 114 . 4th ed. Philadelpia. Zagreb. Washington. Ektopično stvaranje hormona). Hormoni kao biljezi tumora (Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda. 1998. 37(6): 667-673. Endokrinologija hipofize i hipotalamusa (Regulacija endokrine funkcije hipofize. StavljenićRukavina A. 1-2:31-42 8.hkmb. http://www. Na temelju stečenih znanja prikazati važnost pouzdane i racionalne laboratorijske dijagnostike endokrinopatija. godina Semestar: 9. Medicinska naklada.Ricos. Edward C. kemijske i imunokemijske. odabir jedinica. Juretić D. Wong: Pediatric reference ranges. djelovanje i značaj određivanja u ginekologiji. C.V. Priručnik o kvaliteti . Suchanek E: Hormoni – produkcija. Analitička kontrola u medicinskobiokemijskom laboratoriju. kontrola kvalitete). U: Šimunić V. 6. Čvorišćec D. Carlo Brugnara. Primorac D. Školska knjiga. StavljenićRukavina. Suchanek E. 2001: 17-29 3. Fraser CG. Endokrinologija nadbubrežne žlijezde (Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne žlijezde. Određivanje korionskog gonadotropina u ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru sindroma Down). Laboratorijski testovi u ranoj trudnoći). Funkcionalni testovi osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo). CV Hernández Jiménez. Biochemia Medica 1994. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Svojstva metoda: osjetljivost. Zagreb. U: Kurjak A i Kupešić S (urednici): Ginekologija i perinatologija – 1.1997. Clin Chem Lab Med 1999. Varaždinske toplice.htm 9.model. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. steroidogeneza i dozrijevanje jajne stanice. dr. Određivanje testosterona i dijagnostička vrijednost određivanja parametara ejakulata). Medicinski laboratoriji posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Određivanje estrogena. Ernest Suchanek Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i patofizioloških zbivanja o kojima ovisi funkcija endokrinih žlijezda i hormona. Kralik-Oguić S. Steven J. Ashwood ER. Hammer-Plećaš A. Suchanek E (urednici): Ginekologija.3. Humana reprodukcija i medicinska biokemija (Predviđanje ovulacije određivanjem hormona: metode i pouzdanost. Naklada Ljevak. “Biological variation and desirable quality specifications. Poremećaji u menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene. Flegar-Meštrić Z. 2001. Cava. Topić E. sc. 2001: 124-126 4. Tonimir. Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus (Hormoni jajnika. mineralokortikoida i kateholamina. Tietz NW: Tietz Textbook of Clinical Chemistry. Standardizacija: internacionalni standardi. dio. Čepelak I. 2003. 1:37-45 10. Đurić K. WB Saunders Comp. Ciglar S. Preporučena literatura: 1.com/guest26. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane trudnoće. Hormoni posteljice u poremećajima trudnoće i prenatalnoj dijagnostici. F. AACCPress. Ciglar S. Biological variation: from principles to practice. Štraus B: Medicinska biokemija. Flegar-Meštrić Z. Biochemia Medica 1995. biokemijske i hematološke pretrage u ginekologiji i perinatologiji. Suchanek E (urednici): Ginekologija. Bolesti hipofize. gestagena i androgena u cilju dijagnoze neplodnosti). Biokemijska dijagnostika KAH). Dijagnostika funkcije žutog tijela. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. U: Šimunić V.. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – primjena.TOC&depth= 2 4. obiteljski i sociološki izazovi kompleksne genetike. Farmakogenetika i farmakogenomika. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Medicinska naklada. T. J. Sanja Dabelić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma. dr. Individualizirana medicina: prevencija. Uvjeti i način života. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. iz Biokemije II i iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom Sadržaj predmeta: Kompleksna genetika. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom i (iv) spoznati sociološka. pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku. A. Sinclair. dijabetes. autoimune bolesti. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka – utjecaj na zdravlje i bolest. Metode podučavanja: teorijska. godina Semestar: 9. Zagreb.kliničkoj praksi.. Baze podataka. otpornost i dugovječnost. Strachan. M. stres. (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku. http://www. Molekularna genetička epidemiologija. terapija i prognoza.ncbi. Cox. respiratorne bolesti. Preporučena literatura: 1. ISBN: 1-87274869-4 2. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava.nlm. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOMPLEKSNA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 1999.fcgi? call=bv. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Humane i populacijske genetike. pretilost. Read BIOS Scientific Publishers. psihijatrijske bolesti. Faktori rizika. sc. Klinički. Genes and Disease. Biobanke. Kompleksna genetika pravna i etička pitanja.View. Genetičko testiranje i javno zdravstvo. upalne bolesti probavnog trakta. Genetika i fiziologija starenja. T. Geni i nasljeđe. neurodegenerativne bolesti. svrsishodnost i sociološki aspekti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 115 . Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. ISBN: 9531761205 3. 2004. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. P.gov/books/bv. faktori okoliša. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1995. (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike. rak. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. iz Patofiziologije s osnovama patologije II.ShowTOC&rid=gnd.nih. Medicinska naklada.