INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU za akademsku godinu 2009./2010.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3 OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4 POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4 Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4 Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5 Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5 Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7 AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9 OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10 PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11 STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11 Stručna praksa................................................................................................12 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21 Stručna praksa................................................................................................21 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29 Školarina ......................................................................................................29 Doktorski rad .................................................................................................29 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu A. Kovačića 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti profesor Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipović-Grčić, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.

udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaća studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiološkoga gledišta ispituje čovjekov život u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i praćenju terapije izborom odgovarajućih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijskodijagnostičkih postupaka. Tumačenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava bioloških supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija također su njihova zadaća. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapošljavaju se najvećim dijelom u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu 3

OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnog usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije

Strani (ili klasični) jezik do 50 bodova . na oko 8500 četvornih metara s istraživačkim i studentskim laboratorijima. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . začinskog i hranjivog bilja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. otrovnog. nekoliko zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom ljekovitoga. U natječaju su definirani detalji vezani za prijavu. c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti • ukoliko kandidat tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije odslušao i položio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to učiniti do upisa u II. studentskom računalnom učionicom. donosi bodove.Kemija do 200 bodova . • redovite studente – strane državljane koji sami plaćaju troškove svog obrazovanja. Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System. ali ako je predmet položen na državnoj maturi. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . kabinetima. obrazovanja i športa (bez plaćanja). središnjom knjižnicom.Matematika (viša razina) do 200 bodova .Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 250 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi . Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ Opći uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: • završeni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) 4 .linearno plaćanje.Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij. dva ili više natjecanja 50 bodova) do 50 bodova POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA Sveučilišni diplomski studiji: • Studij farmacije • Studij medicinske biokemije Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ organizira se u 2 modula: • Farmaceutske znanosti • Medicinsko-biokemijske znanosti Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji. godinu studija d) Dodatna učenikova postignuća • osvojeno jedno mjesto od prva tri na državnim natjecanjima u RH iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova.obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. studentskom ljekarnom. Natječaj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku.Hrvatski jezik do 50 bodova . ECTS). Opći uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su završile četverogodišnje srednje obrazovanje i uspješno položile državnu maturu. POSTUPAK PRIJAVE Sveučilišni diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: • redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti. Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne diplomske studije . Prijava Prijave se obavljaju preko Središnjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda.maksimalna participacija.

u drugim indeksiranim časopisima.• • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4. Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog Dekanskog kolegija. kongresni sažeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada. prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opći uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. godina i položeni ispiti. Studenti strani državljani stječu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. godine nekog drugog znanstvenog ili specijalističkog poslijediplomskog studija: • odslušana 1. 5 Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon završene jednogodišnje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili završene 1. članci objavljeni u časopisu indeksiranom u Current Contensu. O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo.5 • upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kandidati koji nisu završili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematički fakultet. ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s računalom studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajući u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa. Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: • prosjek ocjena diplomskog studija 4.0. Ako više pristupnika od broja utvrđenog odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće uvjete. ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova. s time da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij.). vodeći računa o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta. • da nije ponavljao ni jednu godinu studija. Prehrambeno-biotehnološki fakultet. znanstvene aktivnosti (npr.0 ili preporuku dva nastavnika • preporuku i obrazloženje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija • polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti) • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4. na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. Prijelaz se može ostvariti samo od druge do četvrte godine studija.0. otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj. članci 25-29. Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: • da pristupnik ima položene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u višu godinu studija na matičnom fakultetu. prosjek ocjena 4. GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE Prijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o . • da zna hrvatski jezik (za strane državljane. što potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom).

Na temelju odluke iz stavka 2. student je dužan priložiti: • studentsku ispravu. Uz obrazloženu molbu. Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je završila specijalistički studij iz područja biomedicine i zdravstva i srodnih područja s najmanjom prosječnom ocjenom 4. a za strane državljane presliku putovnice i rješenja o privremenom boravku. a koja nije izradila i obranila završni rad. Karmela Barišić.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti završenoga programa s programom poslijediplomskog studija. 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajući poslijediplomski studij i određuje obveze koje je pristupnik dužan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada.Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. sc. Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta. • nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva. članka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj. s najmanjom prosječnom ocjenom 4.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR Dr. Pristupnicima koji su proveli određeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji. redovita profesorica 6 . U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalističkom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti. • potvrdu o položenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadašnjeg studija. • potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na višu studijsku godinu. • domovnicu. uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava. a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rješenje o priznavanju razdoblja studija nadležne agencije. može se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom.

sc. dr. sc. dr. Neda Skender. Biserka Dodig. Irena Zorc. sc. sc. Mirna Zadro. dr. Renata 4. Sandra Jurišić Grubešić. Tonči Vukušić. sc. dr. dr. sc. dr. Viktor Staničić. dr. Zdenka Kronja. Ingeborg Božikov. sc. sc. dr. dr. dr. Mira Biruš. sc. sc. sc. sc. dr. Jadranka Suchanek. dr. sc. dr. dr. Karmela Bećirević-Laćan. sc. dr. sc. sc. mr. dr. dr. Nora Pandžić-Jakšić. Mladen Čepelak. sc. Elizabeta Vizek Vidović. Krešimir Uršić. sc. sc. Sanda Vrček. dr. Daniela b) ostali Jeličić. dr. dr. dr. sc. Stela Grgurević. sc. Sonja Damić. dr. sc. sc. dr. sc. dr. sc. sc. Željka Vitali. Olga Grdić Rajković. Svjetlana Maleš. dr. Viši asistenti a) s punim radnim vremenom Budimir. Lada Sanković. Znanstveni novaci Bilušić Vundać. Roberta Pilepić. sc. Željka Inić. Željko Džimbeg-Malčić. dr. dr. dr. sc. Marija 7 . dr. Jerka Jadrijević-Mladar Takač. dr. dr. sc. Gordana Mornar Turk. sc. Bernard Gornik. dr. Velimir Cetina Čižmek. dr. Nikolina 5. Vesna Flegar-Meštrić. Vlasta 2. sc. Dario 8. Ana Vuina. Irena b) kumulativni radni odnos Bačić-Vrca. Ivica Horvatić. Vjera Bojić. Mladen Sertić. sc. sc. sc. dr. dr. dr. sc. dr. dr. dr. dr. Ivan Živković. Željan Medić-Šarić. Miroslav Matulić. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barišić. Željko c) ostali Čvorišćec. sc. Suzana Jablan. dr. sc. Mario Hafner. sc. sc. dr. sc. Monika Bešić. dr. sc. dr. Petra Vujić. dr. sc. Mirza Čubrilo. Jasna Vedrina-Dragojević. dr. mr. Ivan Kosalec. dr. Marica Nigović. Renata Kos. sc. dr. dr. sc. sc. sc. Maja Vanić. dr. Mario Jurić. Ilija 3. dr. Tomislav Bulimbašić. dr. sc. Jelena Kalođera. sc. Biljana Gjuranović. Stanislav Vladimir-Knežević. sc. dr. Franjo Romić. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Dumić Belamarić. sc. dr. Olga Kujundžić. Renata c) ostali Barišić. Jadranka Zovko Končić. dr. dr. sc. dr. dr. Lidija Debeljak. dr. Srećko Nikolac. Damir Malenica. sc. dr. sc. sc. sc. dr. Marijana Žuntar. sc. dr. Gordan Plavšić. dr. sc. Slavica Kujundžić. sc. Ana-Marija Gabričević. sc. dr. sc. sc. Milan Mastilica. sc. Miranda Denegri. Nikola Luterotti. sc. sc. sc. dr. Ana Petlevski. Lidija Barbarić. Danica Šimundić. dr. Maja Blažeković. sc. sc. Dubravka Jasprica. sc. Davor Turčić. sc. Ita Sorić. dr. dr. sc. sc. dr. Ana-Maria Trbojević-Čepe. sc. Vlatka Tadić. sc. Asistenti a) s punim radnim vremenom Amidžić. dr. dr. Ivan Lovrić. Ivana Filipović-Grčić. sc. Milica Zrinski Topić. sc. dr. Ivona 6. Daniela Bival Štefan. Biljana Samaržija. Jasna Šakić. sc. Dubravka Vuković. dr. Branko Paušek-Baždar. Ernest Topić. Lovorka b) ostali Bokun. Valerije b) kumulativni radni odnos Sučić. sc. sc. sc. sc. Sanja Domijan. dr. dr. Kroata Jug. sc. sc. dr. Branka Žanić Grubišić. Stručni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer. sc. dr. sc. sc. dr. sc. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach Rojecky. dr. Jasmina Maravić Vlahoviček. dr. dr. dr. dr. sc. dr. Snježana Petrovečki. sc. Dubravka Dodig. dr.POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA 1. dr. Nada c) ostali Bilić-Zulle dr. dr. sc. dr. Dunja Vrkić. dr. sc. sc. Milena Petrik. Viši predavač a) ostali Pjevač. sc. Mario 7. Zrinka Ljubanović. dr. sc. Jozsef Rumora. Zlata Franušić. Erim Dabelić. sc. Vesna Rogić. Ivica Marušić. Živka Šegvić Klarić. sc. sc. Tihana b) kumulativni radni odnos Lauc. Anita Hazler Pilepić. dr. dr. dr.

Ivana Somborac. dr. Tina Mucalo. Martina Weitner. Iva Novak. Mirela Medančić. sc. Ruđer Ortner Hadžiabdić. Ivana Rajić. dr. Anita Šupraha Goreta. Cvijeta Matić. Ivan Perković. mr. Maja Pepić. dr. Zrinka Sajenko.Jakobušić Brala. sc. sc. Sandra Vasung. Tin 8 . Mirela Matokanović. sc.

1. Zimski ispitni rok: 1. P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U Č 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 16. 9. Upisi u ljetni semestar: 22. i 26. P 3 10 17 24 31 U 4 11 18 25 S 5 12 19 26 S N 1 2 6 7 8 9 13 14 15 16 20 21 22 23 27 28 29 30 Č P LIPANJ 2010. godinu) . ZIMSKI ISPITNI ROK 22. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 15. USKRS 5. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. TIJELOVO 11. 2010. . 10. 9. 2010. 7. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15. 6. 6. SVETA TRI KRALJA 29. Ljetni semestar: 8. – 3. 3.AKADEMSKI KALENDAR LISTOPAD 2009. S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 P U S Č P 1. (za I. 8. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE OSTALIH GODINA 8. 8. ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 17. Ljetni ispitni rok: 14. P 4 11 18 25 U 5 12 19 26 S 6 13 20 27 Č P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S N 2 3 9 10 16 17 23 24 30 31 VELJAČA 2010. P 1 8 15 22 29 U 2 9 16 23 30 S Č P S N 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 1. VELIKA GOSPA 23. USKRSNI PONEDJELJAK 1. PRAZNIK RADA 3. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 25.26. .– 6. 5. 2010. 9. POČETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU TR AVANJ 2010. 3. – 26. 6. 1. 2. 10. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 1.16. DAN DRŽAVNOSTI 14.. 6. Upisi u zimski semestar: 15. 1. 10. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA SRPANJ 2010. 6. 12. 2. 2. 2010. 9. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 Č P S N 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 5. 6. 12. 9. 8. – 11. 9 . – 24. P U 5 6 12 13 19 20 26 27 Č 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S P S 2 3 9 10 16 17 23 24 30 N 4 11 18 25 SVIBANJ 2010. 2. BOŽIĆNI BLAGDANI 24. 1. NEMA NASTAVE SIJEČANJ 2010. 3. 2. DAN NEOVISNOSTI 25. 2. SVI SVETI PROSINAC 2009. 4. ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 22. UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. 2010. – 3. 2010. (za ostale godine) – 29. Jesenski ispitni rok: 23. – 24. 12. 10. 8. POČETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA RUJAN 2010. 2. 12. 3. 4. 11. 3. 9.3. 2010. UPISI U LJETNI SEMESTAR 22. GODINE STUDIJA 12. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 P U S Č P S 5. 10. P 5 12 19 26 U 6 13 20 27 Č P S N 1 2 3 4 7 8 9 10 11 14 15 16 17 18 21 22 23 24 25 28 29 30 31 S KOLOVOZ 2010. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR NASTAVA ISPITNI ROKOVI UPISI Zimski semestar: 5. P 1 8 15 22 U S Č P S 2 3 4 5 6 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 23 24 25 26 27 N 7 14 21 28 OŽUJAK 2010. 6. – 17. NOVA GODINA 6. 2010. 1. 2009. P 5 12 19 26 U S 6 7 13 14 20 21 27 28 Č P 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25 STUDENI 2009. 7. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S Č P S 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 6 13 20 27 4.

OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske . kratkotrajne razmjene studenata tijekom akademske godine (TWIN Project). U središnjoj knjižnici i studentskoj računalnoj učionici studenti mogu neometano učiti i koristiti se internet uslugama. središnja knjižnica. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna seminarska prostorija. a namijenjen je za morfološke. Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor studenata i nastavnika. U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120 sjedećih mjesta. kongres europskih studenata farmacije na temu „Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations“. Pharmacy Movie Project).CPSA. gledanje filmova (PMP. Kongresu je prisustvovalo više od 120 studenata iz 24 europske zemlje. studentske tulume te niz drugih projekata. a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna. Na svakom 10 . Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih laboratorija u kojima se održava praktična nastava. sustavne i ekološke studije u sustavu obrazovanja i znanosti. Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom. Studentski zbor čine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. HIV/AIDS i drugo). Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palačinkijada). CPSA ima status punopravnog članstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice pušenje. Podružnica Studentskog zbora Farmaceutskobiokemijskog fakulteta organizira tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu. začinskog i hranjivog bilja u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe. dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM. međunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a. studentska računalna učionica te u dvorištu zgrade studentska prostorija s čajnom kuhinjom. U ovoj akademskoj godini članovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata sa njemačkim i grčkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku. otrovnog. Predstavnici studenata članovi su Fakultetskoga vijeća. PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. Fakultetski botanički vrt ljekovitoga. tri seminarske prostorije. a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta.

kemijska. klinička farmacija. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju. a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Pri upisu u petu godinu studija studenti se opredjeljuju za jedan od modula: «Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj lijekova». Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. sposobnog kritičkom promišljanju. analitika lijekova. proizvodno-tehnološkim. biologija. Ispituju fizička. kontrole kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova. marketingu lijekova. pravilno informiranje o lijekovima. Razvijaju vještine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka. mikrobiologija i parazitologija. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. fizika. praćenje nuspojava lijekova. Stječu potrebna znanja za istraživanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava. Farmaceutskobiokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih farmaceutskih znanja. organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. Usvajaju tehnologiju izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima čuvanja. kozmetologija i sl. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. farmaceutska kemija. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. upoznavanje s mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane). te pravilne primjene propisane terapije. Modul «Istraživanje i razvoj lijekova» nudi specifična znanja potrebna farmaceutima koji će biti neizostavni dio istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i ljekovitih oblika. Stječu znanja o različitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova. Magistar farmacije. pharm. biološka i farmaceutskotehnološka svojstva lijeka te klasičnim i suvremenim metodama dokazuju i određuju ljekovite tvari. kemija. statistika. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje farmaceutske stručnjake. farmakoterapija. analitičkim laboratorijima. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraživačkim. biokemija. Kroz modul «Ljekarništvo» studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću primjenu. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. te po svom doprinosu znanosti. farmakologija. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina. mogućim neželjenim i štetnim učincima te interakcijama lijekova.). Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije. aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (farmaceutska botanika. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka. farmakognozija. oblikovanje lijekova. Studenti farmacije također upoznaju i građu i funkcije tkiva. patofiziologija. farmaceutika. 300 ECTS bodova). registraciji lijekova. molekularna biologija). 11 . fiziologija. stječe odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima (javna i bolnička ljekarna).INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI STUDIJ FARMACIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija farmacije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag. uključuje temeljne (matematika. Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama. te širiti.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja farmacije. akademskom okruženju i sl. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja. biokemija lijekova. Studij je farmacije multidisciplinaran. biomedicinske (anatomija. razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnološkim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostičkih sredstava. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini.

). Nakon obavljene stručne prakse mentor studentu potpisuje izvješće o provedenoj praksi na temelju kojeg i uz predočenje dnevnika prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni. te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod stručnim nadzorom mentora (npr.Stručna praksa Stručna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju. Predstavljen im je i djelokrug rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode te uloga magistra farmacije u regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati).). Student može pomagati i sudjelovati u obavljanju poslova primjerenih ovoj razini obrazovanja pod nadzorom mentora. praćenjem zaliha i sl. Studenti se upoznaju s ulogom magistra farmacije u poslovima istraživanja i razvoja te proizvodnje lijekova. III. IV. sc. doc. dr. Od studenata druge godine očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati).). a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. bolničke ljekarne. Renata Jurišić Grubešić. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. vitamini i minerali. razvrstavanje pripravaka). sc. (15 sati). Upoznaju se s ulogom magistra farmacije u javnom i bolničkom ljekarništvu. provjerom isteka roka valjanosti lijekova. izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. dr. a za organizaciju i provođenje stručne prakse zaduženi su prof. Također se upoznaju s marketingom i veleprodajom lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu zdravstva. komunikacija s pacijentima i dr. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. Student sudjeluje u postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni. moguće interakcije. Milena Jadrijević-Mladar Takač. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. kontrola. skladištenje. sc. stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavršavanje na tečajevima. s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). razvrstavanje te izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda. a organizirana je na sljedeći način: I. vaganje monokomponentnih čajeva. II. Student upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni pripravci. Upoznaje također grupu predmeta opće uporabe prema Popisu kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (bez kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom). dr. dijetetski proizvodi itd. Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba. V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). Sanda Vladimir-Knežević. nuspojave. Željka Vanić i doc. itd. Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija farmacije student može nastaviti edukaciju u znanstvenoistraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju. kao i s ulogom kliničkog farmaceuta. dr. industrijski laboratoriji. veledrogerije. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog 12 . Student se također upoznaje s obaveznom stručnom literaturom u ljekarni. Kroz predavanja studenti se upoznaju s profesionalnim mogućnostima i ciljevima magistra farmacije. Tijekom stručne prakse student se upoznaje s organizacijom rada i ustrojem ljekarničke djelatnosti te sustavom naručivanja. sc. ograničenja pri primjeni. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne. 3. njihovu namjenu. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. 2. članak 55: 1. prof. zaprimanje. doziranje.

Pisani dio ispita može biti eliminacijski. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. Diplomski ispit je javan. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Ispiti mogu biti teorijski i praktični. Dekan. praktične zadaće. a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 4. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu. gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. a polažu se samo u pisanom obliku. Ispiti se ne naplaćuju. 5. seminarski radovi. samo usmeno. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva.4. s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta. • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave. rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 8. studenta i studentsku poslovnicu. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 3. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 6. pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. projektni zadaci i sl. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 3.). 10. Diplomski ispit je usmeni ispit. a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 9. osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu. ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 8. 4. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji. 5. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika. a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. članak 40: 1. • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 2. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 13 . 7. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. imenuje ispitno povjerenstvo. 6. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. 7. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 2. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva. 9.). Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju. osim u posebno opravdanim slučajevima.

Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 8. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 7. 14 .

5 15 0 15 0 0 30 30 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.Dijagram strukture nastavnih predmeta 1.5 2.5 10.5 1 7 4.5 5.5 3. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-43 F1-44 F1-45 F1-46-I F1-46-II Povijest farmacije Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II I I I I I 15 2 0 30 30 S 0 13 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 15 15 30 30 15 1 1 1 2. do 4.5 . semestra P – Predavanja.5 5. V – Vježbe. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-01 F1-02 F1-03 F1-04 F1-05 F1-06 F1-07 F1-08 F1-09 F1-10 F1-11 F1-12 F1-70 Uvod u farmaciju Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Farmaceutska botanika Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 15 30 30 15 30 30 S 0 30 15 15 30 30 V 0 0 30 0 30 0 P S V 15 60 75 30 135 105 75 75 30 75 45 15 1 4.5 8 5.5 6 2.5 2.5 3. O – Obvezni predmet.5 30 30 30 30 15 15 15 15 15 15 0 0 30 30 30 0 3. S – Seminari.

5 4. semestra P – Predavanja. V – Vježbe.5 10.0 16 . I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-47 F1-48 F1-50 F1-51 Odabrane metode instrumentalne analize Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I 15 15 15 15 S 0 0 0 0 V 30 15 0 0 45 30 15 15 4 2.5 5 0 0 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 7 3.5 5.5 7 2. O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-10 F1-11 F1-13 F1-14 F1-15 F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-12 F1-70 Analitička kemija II Organska kemija II Biološka kemija Fizikalna kemija I i II Mikrobiologija s parazitologijom I i II Biokemija I Patofiziologija s osnovama patologije I Farmakognozija I Farmaceutska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 30 30 30 30 30 S 0 15 0 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 45 135 90 30 60 75 120 15 4. S – Seminari.5 1. do 4.2.5 10 1 6 2 30 30 22 30 30 45 15 0 8 15 15 15 15 30 0 15 30 60 4.0 1.

5 15 30 30 35 30 30 0 15 15 0 10 15 0 0 30 30 30 30 0 0 15 4.5 1 3.5 2.5 2. S – Seminari.5 2.5 8 6 4. V – Vježbe. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-52 F1-53 F1-54 F1-55 F1-56 Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Farmaceutska informatika Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I 15 10 15 15 15 S 5 10 15 0 0 V 10 10 0 0 0 30 30 30 15 15 2.5 P – Predavanja.5 2. O – Obvezni predmet.5 6 3.5 7 4 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-20 F1-21 F1-22 F1-23 F1-24 F1-25 F1-26 F1-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Farmakognozija II Farmaceutska kemija II Analitička toksikologija Farmaceutika I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Biokemija prehrane Klinička biokemija s hematologijom Farmakologija I Oblikovanje lijekova I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 22 15 30 45 30 30 S 8 0 15 0 15 15 V 30 15 45 0 15 0 P S V 60 30 90 45 60 105 75 60 75 45 30 15 4.3.5 1 1 17 .

O – Obvezni predmet.4. S – Seminari. V – Vježbe.5 1 P – Predavanja.5 14 9 6 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-25 F1-26 F1-27 F1-28 F1-29 F1-30 F1-12 Farmakologija II Oblikovanje lijekova II Analitika lijekova I i II Biokemija lijekova Kozmetologija Magistralna receptura Stručna praksa O O O O O O O 30 30 30 45 0 S 15 0 0 15 0 V 45 45 30 30 15 6 P 15 30 0 S 15 0 5 V 45 30 40 8 90 75 135 90 60 45 15 9 7. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-57 F1-58 F1-59 student Fitofarmacija I Eksperimentalna farmakologija I Primijenjena mikrobiologija I ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz 15 15 15 drugih S V 30 30 30 3 3 3 15 0 15 0 15 0 godina studija 18 .

5.5 F1-37 F1-38 F1-39 F1-40 F1-41 F1-42 F1-12 Modul 2.5 15 15 Obvezni program za oba modula O 15 0 0 O O 150 150 P – Predavanja. V – Vježbe.5 3 3 3 1. Ljekarništvo O 15 0 O 15 0 O 15 30 O 30 45 0 15 0 15 15 30 45 90 15 150 150 1. godina (student može izabrati jedan od predloženih modula) Modul 1. I – Izborni predmet 19 . O – Obvezni predmet. S – Seminari. Istraživanje i razvoj lijekova Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-31 F1-32 F1-33 F1-34 F1-35 F1-36 Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije Dizajniranje novih lijekova Biokemijske osnove toksičnosti endobiotika i ksenobiotika Novi terapijski sustavi Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Socijalna farmacija Klinička farmacija Farmakoterapija Farmaceutska skrb Metodika znanstvenog rada Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O 15 30 15 15 15 15 S 15 15 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 P S V 30 45 30 30 15 30 3 4.5 9 1.5 3 4.

5 20 .5 1.Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-60 F1-61 F1-62 F1-63 F1-64 F1-65 F1-66 F1-67 F1-68 F1-69 Biostatistika Metaloproteini – struktura i mehanizam Molekulske osnove bolesti i terapije Molekularna farmakologija Farmakogenetika Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Industrijska farmacija Farmaceutska etika i deontologija Socioligija u farmaciji I I I I I I I I I I 15 5 15 15 10 15 15 15 15 15 S 15 10 15 15 15 5 15 15 0 0 V 0 5 0 0 5 0 0 0 0 0 30 20 30 30 30 20 30 30 15 15 3 2 3 3 3 2 3 3 1.

Završeni stručnjaci studija medicinske biokemije mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. fiziologija. opremi i pretragama. genetika). Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina. Primjenom biokemijskih. Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja. tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije. sc. klinikama i kliničkim bolničkim centrima. Tijekom studija medicinske biokemije student će steći znanja i vještine iz komunikacijskih znanosti. općim i specijalnim bolnicama. sc. mikrobiologija. uključuje temeljne (matematika. automatizacije.STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija medicinske biokemije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. molekularno-bioloških i kemijskih postupaka. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake. praćenju uspjeha liječenja kao i novim znanstvenim spoznajama. Studenti provode jedan radni dan u laboratoriju pri čemu dobiju uvid u organizaciju laboratorija primarne zdravstvene zaštite: uvid u prostorno uređenje laboratorija. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet.). József Petrik i doc. molekularna biologija. Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (klinička biokemija. klinička citologija. transfuziologija s imunohematologijom. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. dr. te po svom doprinosu znanosti. Roberta Petlevski. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). Suvremena medicina. klinička imunologija. histologija i citologija. dr. statistika. poliklinikama. molekularna dijagnostika i sl. 300 ECTS bodova). Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno područje čije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspješne dijagnostike. praćenja bolesti i terapije te prevencije patoloških stanja. kemija. Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne opće i analitičke biokemije te stanične i molekularne biologije s fiziološkim i patofiziološkim procesima omogućujući razumijevanje patoloških procesa na molekularnoj razini kao i iznalaženje novih dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja bolesti. Predloženi program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta. Magistar medicinske biokemije. tehnika i tehnologija ispitivanja bioloških materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrđivanju uzroka bolesti. nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene medicinske biokemije te širiti. hematoloških. a organizirana je na sljedeći način: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). laboratorijskog menagementa. informaciju o zaposlenom stručnom osoblju. stječe odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. med. biokem. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat pod naslovom "Medicinsko-biokemijski laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". biomedicinske (anatomija. mikrobiologija i parazitologija. fizika. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. patofiziologija. elektroničke obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. imunologija. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. biologija. Stručna praksa Za organizaciju i provođenje stručne prakse za studente studija medicinske biokemije zaduženi su prof. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. održavanju zdravlja. biokemija. prevenciji bolesti. 21 . a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja medicinske biokemije. farmakologija.

Studenti u skupinama provode jedan radni dan u citološko-histološkom laboratoriju kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o citokemijskim i imunocitokemijskim pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) prikaz aktivnosti MPO postupkom po GrahamKnollu, bojenje crnilom Sudan B, periodicacid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju akutnih leukemija te usporedbu nalaza s citomorfološkom klasifikacijom. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže, proteina, neproteinskih dušikovih spojeva, porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina, enzima i izoenzima, hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija medicinske biokemije student može nastaviti edukaciju u znanstveno-istraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te trajno usavršavanje na tečajevima. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 55: 1. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 4. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 5. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 6. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 7. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 9. Diplomski ispit je javan, a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 10. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva, studenta i studentsku poslovnicu. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog 22

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 40: 1. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplaćuju. 9. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika, s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta.

3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

23

Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina
Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS

Šifra

Predmet

P
MB2-01 MB2-02 MB2-03 MB2-04 MB2-05 MB2-06 MB2-07 MB2-08 MB2-09 MB2-10 MB2-11 MB2-12 MB2-70 Uvod u studij medicinske biokemije Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Citologija i histologija Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa Tjelesna i zdravstvena kultura – student O O O O O O 15 30 30 15 30 30

S
0 30 15 15 30 30

V
0 0 30 0 30 0
7 4,5

P

S

V
15 60 75 1 4,5 5,5 2,5 10,5 8 3,5 6 2,5 6 3,5 1

30 30 25 30

15 15 15 15

0 0 5 30

3,5 3,5

30 135 105 45 75 30 75 45 10

O O O 15 15 0 O O O upisuje 30 sati po semestru od 1.

30 15 30 30 15 0 0 0 10 do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra

Predmet

Status

Satnica

Ukupno

ECTS

P
MB2-42 MB2-44 MB2-45 I MB2-45 II MB2-46 MB2-47 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I I 2 0 30 30 15 15

S
13 15 0 0 0 0

V
0 0 0 0 0 0 15 15 30 30 15 15
24

1 1 2,5 2,5 1 1

do 4.2.0 25 .5 1.5 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-10 MB2-11 MB2-13 MB2-14 MB2-15 MB2-16 MB2-17 MB2-18 MB2-19 MB2-20 MB2-12 MB2-70 Analitička kemija II O 30 Organska kemija II O 30 Biološka kemija O 30 Fizikalna kemija I i II O 30 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 Biokemija I O Patofiziologija s osnovama patologije I O Imunologija O Humana i populacijska genetika O Farmaceutska kemija O Stručna praksa O Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati S 0 15 15 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 60 135 90 30 60 45 30 45 10 4.5 3. S – Seminari.5 2.5 7 2.5 5 P – Predavanja. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-48 MB2-49 MB2-50 MB2-51 MB2-53 Odabrane metode instrumentalne analize Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I I 15 10 15 15 15 S 0 10 0 0 0 V 30 10 15 0 0 45 30 30 15 15 4 2. O – Obvezni predmet.5 2. V – Vježbe.5 7 4.0 1.5 3. semestra 6 2 4.5 1 30 15 15 30 0 30 22 8 0 30 15 15 30 15 0 15 5 10 30 15 0 0 0 10 po semestru od 1.5 10.

5 9 6 2.5 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-16 MB2-17 MB2-21 MB2-22 MB2-23 MB2-24 MB2-25 MB2-26 MB2-27 MB2-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Imunokemija Fizikalna biokemija Analitička i preparativna biokemija I i II Opća klinička biokemija I i II Hematologija I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Farmakologija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 22 15 14 30 15 30 30 S 23 0 8 20 15 15 5 V 45 15 8 10 0 0 25 P S V 90 30 30 60 90 150 120 75 30 15 7 2. O – Obvezni predmet.5 26 .5 4.5 15 30 25 30 30 0 0 15 15 15 0 0 45 60 20 30 0 15 5 8 4.5 1.5 7 11. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-54 MB2-55 MB2-56 MB2-57 MB2-58 Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti Metaloproteini-struktura i mehanizam Uzgoj stanica i staničnih linija Biološke membrane i stanična signalizacija Membranski transport tvari i informacija I I I I I 15 5 10 15 15 S 8 10 10 15 15 V 7 5 10 0 0 30 20 30 30 30 2.3.5 2.5 P – Predavanja.5 2.5 4.5 1. S – Seminari.5 2. V – Vježbe.5 2 3.

I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-52 MB2-59 MB2-60 MB2-61 MB2-62 Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom Neurokemija Hitna laboratorijska dijagnostika Biostatistika Bioanorganska kemija I I I I I 15 8 15 15 10 S 0 4 10 15 5 V 15 3 5 0 0 30 15 30 30 15 2.5 27 .5 1.5 7.5 30 30 30 0 15 15 0 0 30 15 30 15 7.4. S – Seminari. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-27 MB2-28 MB2-29 MB2-30 MB2-31 MB2-32 MB2-33 MB2-12 Farmakologija II Analitička toksikologija Koagulacija Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II Molekularna dijagnostika Biokemija lijekova Biokemija prehrane Stručna praksa O O O O O O O O 30 30 15 30 30 S 15 15 15 15 0 V 45 15 15 30 30 P S V 90 60 45 150 60 60 60 15 9 6 4.5 15 6 6 6 1.5 3 3 1. V – Vježbe.5 P – Predavanja. O – Obvezni predmet.

5 1.5 15 10 30 0 0 15 0 0 0 150 100 15 45 150 100 P – Predavanja. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-34 MB2-35 MB2-36 MB2-37 MB2-38 MB2-39 MB2-40 MB2-41 MB2-12 Transfuziologija s imunohematologijom Primjena radionuklida u dijagnostici Evaluacija instrumenata. V – Vježbe.5. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-63 MB2-64 MB2-65 MB2-66 MB2-67 MB2-68 MB2-69 Dijetoterapija Racionalna laboratorijska dijagnostika Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Proizvodnja biokemikalija Standardi kvalitete u laboratorijskoj medicini Laboratorijska endokrinologija Kompleksna genetika I I I I I I I 15 10 6 15 15 15 15 S 15 5 3 0 15 10 15 V 0 0 6 0 0 5 0 30 15 15 15 30 30 30 28 3 1.5 3 6 3 1.5 4. O – Obvezni predmet.5 3 3 3 . postupaka i reagensa Specijalna područja kliničke biokemije Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike Metodika znanstvenog rada Organizacija i upravljanje medicinskobiokemijskim laboratorijem Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O O O O 15 15 15 15 0 15 S 0 0 10 15 30 0 V 15 0 5 30 0 0 P S V 30 15 30 60 30 3 1.5 1. S – Seminari.

Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad. a završava polaganjem ispita. metodološke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. Namijenjen je farmaceutima. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij. modularne. 29 . Visinu školarine. Modularni predmeti 3. a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj zajednici. Školarina Školarinu plaća student sam ili uz potporu državnog tijela. tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraživački rad u znanstveno-istraživačkim institucijama i farmaceutskoj industriji.DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTI» Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» i obranom doktorske disertacije student stječe akademski stupanj doktora znanosti. Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stječe različitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. Studij uključuje: organiziranu nastavu (obvezne. Temeljni predmeti 2. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. U tu svrhu doktorski studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u specifičnim područjima farmacije i medicinske biokemije. školarinu za strane studente. dodatne troškove poslijediplomskog doktorskog studija te način i rok plaćanja određuje Fakultet. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18 Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutskobiokemijske znanosti» student može nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavršavanja na različitim Sveučilištima te državnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij završava izradbom i obranom doktorskog rada. znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. Metodološki predmeti 4. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente. Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti.

sc. 2002. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Grdinić. [V. Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj. godina Semestar: 1. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju. Renata Jurišić Grubešeć Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. O suštini farmacije i farmaceutska karta Europe. 2004. Diferencijalne jednadžbe. Containers. deontologija i građanstvo. Babić. S. Farmaceutske. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Standard terms: Pharmaceutical dosage forms. doc. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Integralni račun: pravila integriranja. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. Vlastita naklada. Farmaceutska literatura i knjižnice. Fotosoft. pokus i znanstveno zaključivanje. 1997. Limes i diferencijal funkcije. načine gibanja. kako je strukturiran studij. primjena na funkcije distribucije. 6. dr. Stefanini Orešić: hrvatski stupac]. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. V. biokemiji. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. deontologiju i praksu.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE UVOD U FARMACIJU Šifra predmeta: F1-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 121/03. Hrvatsko farmaceutsko društvo. farmaceutskog nazivlja. medijske i medicinske informacije. raznolikosti budućeg zanimanja u sustavu zdravstva. laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. Stvaralačka snaga farmacije i neobični životopisi. 30 . protok informacija. Rječnik mjeriteljstva u kontroli kakvoće lijekova. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Strasbourg. 7. kao i prve napomene o etici i moralu. Grdinić. Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. farmaceutski oblici. dr. određeni i neodređeni integral. Zagreb. Grdinić. Zagreb. Grdinić. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. dr. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova. brzine kemijske i biokemijske reakcije. Zagreb. Council of Europe. Diferencijalne jednadžbe 2. Farmakoterapija za nestručnjake. Proizvodnja lijekova. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. Pitajte o svojim lijekovima. Promatranje kao izvor znanja. Zagreb. Farmaceutsko mjeriteljstvo. reda. Grdinić. Osnovne elementarne funkcije. 49(1). kemiji. Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i kodifikaciju u ljekopisu. Goethe i farmacija. Vuković. kemijske i enzimske kinetike. Uvod u farmaceutsku etiku. 2000. 1994. fotometriji i radioaktivnom raspadu. godina Semestar: 1. drugo izdanje. 1995. European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM]. Farmaceut i znanost. 5. sc. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Žene u farmaciji. Ljekarna i njena oprema. 8.5 Ime predavača: doc. V. Diferencijalne jednadžbe 1. farmaciji. J. Patenti i robne marke. 19-31. Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju. putovi primjene i spremnici. Farmaceutsko nazivlje i grafija. Zagreb. Routes of administration. radioaktivni raspad. razvoj eksperimentalne metode. reda. Broj ECTS bodova: 4. Laila Stefanini Orešić]. 2. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz Farmacije i mitologija farmacije. Sanda VladimirKnežević. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. 2002. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Grdinić. Preporučena literatura: 1. Etika. Kemija i farmacija. Jezik. sc. L. V. Ministarstvo zdravstva RH. 4. Uvod u farmaciju. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. V. čime se bavi suvremena farmacija. Narodne novine. ATC podjela lijekova. lijekovi u zakonu. V. Hrvatska matica lijekova [ur. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA Šifra predmeta: F1-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.

Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. predavanja (interna skripta na CD) 4. membranski proteini. Odjeljci eukariotskih stanica. G. Roberts K. Stanica. Hausman. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. Taylot & Francis Group. Humana genetika. programirana stanična smrt (apoptoza).5 Ime predavača: prof. kloroplasti i fotosinteza. Račun diferencijalni i integralni (I dio).. 1991. Preporučena literatura: 1. Z.html Metode podučavanja: teorijska. rekombinacija vezanih gena: crossing over. D. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Alberts. sekretorni putovi. 2002. B. K. 2. Zagreb. ionski kanali i električna sposobnost membrane. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. Roberts K. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome.. politeni kromosomi. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Mejoza. 2. Školska knjiga. opća struktura kromosoma. citokineza. Uvod u matematičku analizu. 5. S.Seminari: Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva.. frakcioniranje stanica.edu:8001/esgbio/chapters. Watson J. Citoskelet: intermedijarna vlakna. Školska knjiga. Mitoza. trepetljike i bičevi. Morgan i Drozofila.maricopa. Kurepa. godina Semestar: 1. Matematička analiza. Garland publishing. Stanična dioba: mitoza. Zagreb. A. oplodnja. Zagreb. Sorić J.emc. od prokariota do eukariota. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. B. L. sc. 5. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Prokariotske i eukariotske stanice.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005.. 1992.. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Zagreb 4.html 7. Javor. Alberts. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. B. Broj ECTS bodova: 2. I i II dio. 3.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe.http://gened. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. Jonson. Broj ECTS bodova: 5. 2004. zakoni nasljeđivanja. II. New York. Bray D. dr. Hopkin. R. Stanice pod mikroskopom.. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući 31 . http://esgwww.. vezikularni transport. 6. mikrotubuli. Stanična membrana. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Tehnička knjiga. godina Semestar: 1. Cooper. Preporučena literatura: 1. Zagreb 1990. Mitohondriji i kloroplasti. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. treće izdanje. endocitoza. aktinska vlakna. 2004. Školska knjiga. Školska knjiga.M.E. mejoza. Riješeni zadaci iz više matematike I. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. stanična kultura. III. A. drugo izdanje. GS Garland Science. izmjene kromosomske strukture.. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice.. Jezgra u interfazi. Borzan i autori. P. New York & London. Molecular biology of the cell. Bray D.. vezani geni. Raff M. Walter P. teorije i mehanizme nasljeđivanja. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: F1-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: F1-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Raff M. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Krnić. Lewis J. (interna skripta) 3. Demidovič. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa.mit. molekularni pristup. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Medicinska naklada. treće izdanje. Šikić. Oblici i građa kromosoma.. sc.D. dr. Essencial cell biology.5 Ime predavača: doc.. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop.

Boja anorganskih tvari. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). dužnost bolesnika. Key Theories. Third Edition.) (2003) Sociology of Health and Health Care. bolesti suvremene civilizacije).) (1997) Health Behavior and Health Education. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. 2. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). Kemijska kinetika i 9.Thousand Oaks. Glanz. Taylor. Second Edition. Research. 5. New York. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije.(eds. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. 3. S. «dobar» i «loš» bolesnik. racionalizacija. F. D. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). mehanicistički redukcionizam. J. Lewis. patologizam. and Practice.M. Routledge. 4. Churchill. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). K.) (2000) Health. 6. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: F1-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. A Wiley Company. bolest kao socijalni konstrukt. 7. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Medicine and Society. «disease». Williams. uvjeti za 32 . pregovaranje. imperativ zdravlja. And Bond. Blackwell Publishing. profesionalna autonomija i moć zdravstvenozaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). socijalna iatrogeneza.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). Broj ECTS bodova: 7 + 3. Taylor and Fransis Group.K. Osnovni koncepti. Second Edition.(2003) Sociology and Health Care. sociokulturne varijacije i izražavanje boli.J. S. sc. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). teorija akcije. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. B. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). K. Preporučena literatura: 1. 3. White. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. And Calnan.5 Ime predavača: prof. Jossey-Bass. godina Semestar: 1. Staničić. timski rad. dualizam zdravlja i bolesti. Međumolekulne sile. bolest kao metafora. Theory. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». SAGE Publications. skripta 2. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. dualizam duše i tijela. prava bolesnika. S. klinička iatrogeneza. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. J. mijene u značenju zdravlja. Otopine i njihova svojstva. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite.(eds. bolest kao identitet. Bond.5 = 10. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. and Rimer. Zdravstveno-zaštitni sustav (organizacija kao sustav. And Field. London. Kemijski račun (stehiometrija). Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). London and New York. 8. Kemijska struktura. bol kao biosocijalni fenomen. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). otvoreni sustav. 5. Elektrokemija. M. 6.. Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Kemijske veze. Kompleksni spojevi. kulturna iatrogeneza. Future and Agendas. birokratizacija. 4. «illness» i «sickness». i 2. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. pozitivizam. Gabe. dr. Livingstone.mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. vrijednosna supstancija zdravlja. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. (eds. Ž.

uho. njuh. Indikatori i mjerenje pH. kemijske reakcije. hematopoeza. oko. Isparavanje i određivanje suhih tvari. pluća. Zakon spojnih volumena. Školska knjiga. Sublimacija joda. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Priprema otopina. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. spolni sustav. mokraćni mjehur. Ovisnost topljivosti o strukturi. Dokaz elektrolitske disocijacije. građa i funkcija jetre. Školska knjiga.pharma. veze. krvne žile). 1999. Određivanje atomske mase. izdanje. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. sc. receptori na membranama. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. sastav urina. građevni elementi. određivanje Faradayeve konstante. Langmanova medicinska embriologija. Broj ECTS bodova: 4. građa skeleta. osnovna tkiva organizma. 1996. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. vitamini.hr 3. trudnoća i dojenje. organa i organizma kao cjeline. krv. imunosni sustav. Preporučena literatura: 1. međumolekulne sile. 2003. Vaganje. www. svojstva vode. endokrini sustav. najvažniji mišići. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Zagreb 1987. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. energetski metabolizam. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. 2. molekulne orbitale. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Keros P. neurotransmiteri. nazivlje. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. cirkulatorni sustav (srce. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: F1-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Otapanje amonijaka u vodi. regulacija cirkulacije. Medicinska fiziologija. Sadler TW. periodni sustav kemijskih elemenata. „Chemical Principles: the quest for insight“. Zagreb. faktori proliferacije stanica. Mladen Biruš. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. limfa. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Odvajanje olovnih. organizacija i građa živčanog sustava. Peter Atkins & Loreta Jones. lučenje probavnih žlijezda. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. agregatna stanja tvari. probavni sustav. Vodljivost otopina. W. Guyton AC. Temelji anatomije čovjeka. ravnoteža. 10. acidobazna ravnoteža. regulacija tjelesne temperature. 3. Carnerio J. Junquera LC. Zakon o održanju mase. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. membranski i akcijski potencijal. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. 4. bubreg. Freeman & Comp.5 + 3. digestija i apsorpcija hrane. Zagreb. Filtriranje filtarpapirom u Büchnerovu lijevku. limfokini. termokemija i osnove kemijske termodinamike.. elektronska struktura atoma. Medicinska naklada. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. Kelley RO. Pećina M. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović.polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. H. 1999. Miješanje kapljevina s kapljevinama. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. i 2. Metode podučavanja: teorijska. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. koža. New York 1999. Elektroliza bakra. krvne grupe. Zagreb. Naprijed.5 = 8 Ime predavača: doc. Pomicanje kemijske ravnoteže. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. 2. 33 . Hall JE. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Fizičke i kemijske promjene. Oksidoredukcija sumpora i kisika. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. regulacija disanja. dr. Zagreb. respiratorni volumeni i kapaciteti. Osnove histologije. Filtriranje običnim filtar-papirom. hemostaza. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Ivančić-Košuta M. Kiselinsko-bazna titracija. transport kroz stanične membrane. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. Ovisnost topljivosti o temperaturi.

Morfologija i fiziologija. refrakcija. Zagreb 1994. Farmaceutska botanika. Rad. Mägdefrau. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. Fizika mnoštva čestica. Principi sistematike biljaka. 2001. Clark. Rijeka 1999. R. A. Zagreb 1991.Sistematika. Winterhalter.5 Ime predavača: prof. Pregled važnijih biosistematskih skupina biljaka. Herak: Osnove kemijske fizike. Toplina i toplinski nered. 4. A Slijepčević. J. B. Položaj i važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko značenje. C. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. 34 . centrifugalnom i električnom polju. Ljekovito bilje: kompendij. skripta. interferencija. apsorpcija. Rast. 1990. Häfelfinger. prvi zakon termodinamike. Kuntarić i K. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. R. Elektromagnetski valovi: polarizacija. Atomska jezgra. Dubuque 1995. Ziegler. Botany. difuzija. spontani radioaktivni raspad. Generiranje. Ž. Kempni: Vježbe iz fizike. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Definicija i sadržaj predmeta. sc. prizma i disperzija. 2. evolucija i geobotanika. Maleš. praktična i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: F1-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Školska knjiga. Željan Maleš Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz opće i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. Sile u prirodi i pripadna polja.Metode podučavanja: teorijska. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. dr. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Faze i fazni dijagrami. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. pojave na granici faza. snaga i potencijal. 6. 2. Biosistematska obrada pojedinih važnijih skupina biljaka. Stern. Preporučena literatura: 1. razvoj i razmnožavanje. Upoznavanje s postupcima determinacije viših biljaka. Mikroskopska analiza staničja viših biljaka. D. Preporučena literatura: 1. Denffer. F. elektroforeza. K. Broj ECTS bodova: 5. osmoza i sedimentacija. godina Semestar: 2. laser. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. Zagreb. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. godina Semestar: 2. strujni krugovi. tijela. problemska. Schaffner. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Ernst. Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike. sc. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”. Domac. Zagreb. nuklearne reakcije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Brown Publishers. morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa. Wm. Školska knjiga. Kvantnost u prirodi. porijeklo električnog i magnetskog polja. Udžbenik botanike za visoke škole . Ehrendorfer. K. osnova spektrometra. Morfološka analiza vegetativnih i generativnih organa. mikroskop. W. R. Udžbenik botanike za visoke škole . Idealni i realni plinovi. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Školska knjiga. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. W. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Šifra predmeta: F1-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. Zagreb 1997. anatomska analiza vegetativnih organa. Transportne pojave: gibanje čestica. Temeljne strukturnofunkcionalne značajke biljaka: histologija i organografija. dr. Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. energija. Metode podučavanja: teorijska. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. B. električni dipol. H. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. Leo-commerce. ogib. Upoznavanje s postupcima botaničke mikroskopske analize i morfološke determinacije biljaka. D. optička mrežica. Električna i magnetska svojstva tvari. Školska knjiga. interakcija među dipolima. Moore. fotoelektrični učinak. 3. 5. stojni valovi. D. primjena radioaktivnih izotopa.

Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Empirijske razdiobe. Teorijski temelji postupaka separacije. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. godina Semestar: 1. Vjerojatnost i statistika. Pavlić. Petz. J. teorijski parametri za opis razdiobe. oksido-redukcijske. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. J. Inc. 2. 4th Ed. Biostatistics. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Korelacija i regresija. dr. standardne otopine. Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Separacija smjesa kationa/aniona 35 . Temelji kvantitativne analize. i 3. Broj ECTS bodova: 5. Zagreb.5 Ime predavača: prof. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. maskiranje i demaskiranje. New York. 4. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Vranić. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. prof. taložne metode. I. 1999. Bešić i J. F-test. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. Preporučena literatura: 1. i 2. 4. Bolton. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. osjetljivost i selektivnost. reakcija kompleksacije. Zagreb 1971. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. New York 1995. Wayne. sc. analitički proces i metode. 1992. V. Wiley & Sons Inc. sc. J. Metode podučavanja: teorijska. Statistički testovi: χ2-test. New York.3. karakteristične/selektivne reakcije. Marcel Dekker. složeni sustavi. Koeficijenti korelacije. Tehnička knjiga. 6th Ed. 2003. F. Analitička primjena protolitičkih sustava. jednostavne. W. 1970. Serdar. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. D. neutralimetrijske. grafički prikazi.5 + 4. titracijske krivulje. izračunavanje rezultata. kompleksometrijske titracije. Školska knjiga. Statistička teorija i primjena. McGraw-Hill. Keller. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. pogreške u kemijskoj analizi. WS. E. Linearna regresija. Teorija uzoraka. svojstva taloga i taložnih reagenasa. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: F1-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 6. složene. Zagreb. t-test. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. parametri koji opisuju razdiobe. I. Broj ECTS bodova: 2. Uvod u statistiku. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Blatt: Modern Physics. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. JAZU. 3. Šošić i V. ionske izmjene. McGraw-Hill. Bon. 5. Zagreb 1973. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Nikola Kujundžić. Titrimetrijske metode analize. Osnove statističke metode. Zagreb 1997. dr. testiranje korelacije. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. Gettys and M. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. E. C. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. Tehnička knjiga. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. B.5 = 10 Ime predavača: prof. nevodene titracije. karakterizaciji. Teorijske razdiobe: binomna. Principi gravimetrijske analize. sc. S. dr. uzorak i uzorkovanje. 5. Obrada i analiza čvrstog uzorka. New York and Basel 2004. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Skove: Physics. Procjene parametara razdiobe. Poissonova i normalna. F. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. standardna greška regresije. godina Semestar: 2.

selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (taložne metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporučena literatura: 1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5 Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja, prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente, primjenjujući mehanistički pristup gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura, s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima, što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i

laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva, tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Osim toga, radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku, nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina, te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi, te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Preporučena literatura: 1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I. Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Praktikum preparativne organske kemije, O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C. B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York, 2004. 4. Organic Chemistry, J. McMurry, Brooks/Cole Pub. Co., 2003. 5. Organic Chemistry, A Modern Perspective, D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: F1-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10. Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19 Ime koordinatora praktične nastave: prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

36

Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz farmacije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati stručne prakse). II. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). III. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja o zahtjevima za učinkovite i precizne farmaceutske usluge (narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole, opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u komunikaciji s pacijentima, i dr.). Preporučena literatura: 1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice, 3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002. 2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M. Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press, London 2003. 3. Validation Instruments for Community Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth Press Inc. 2000. 4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku. 5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy Practice, Pharmaceutical Press, London 2002. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: F1-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 1., 2., 3. i 4. Ime koordinatora praktične nastave: Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija, spolu i financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Preporučena literatura: 1. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik POVIJEST FARMACIJE Šifra predmeta: F1-43 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. sc. Snježana PaušekBaždar, znanstveni savjetnik Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od izuzetne važnosti za razvitak farmacije, stječe se uvid o značenju načina otkrivanja prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za razvitak ljekarništva tijekom stoljeća. Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i važnosti njenih teorija i zakonitosti u određivanju svojstava, analize i sinteze novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko značenje interdisciplinarnosti u proučavanju prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima prvih pisanih recepata (glinene pločice, 37

magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i sredstvima za liječenje, te se tumači princip similia similibus curatur s počecima organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana u liječenju biljem, te značenje Ebersovog papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova i Teofrastova sistematizacija bilja, Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri farmakološke skupine. Potom se izlažu doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s obzirom na polifarmaciju (miridaticum i theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata, Celsiusa i Galena, osobito je istaknut Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje, koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i koja je bila temelj europskim farmakopejama. Nakon kratkog prikaza indijske, kineske i arapske, a potom europske alkemije, pokazano je kako su se alkemijski pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni) i novootkrivene tvari koristile u liječenju. Nakon razvitka samostanskog ljekarništva dolazi do osnutka Salernske medicinske škole (kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u povijesti farmacija odjeljuje od medicine. Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz doprinose renesansnih učenjaka, osobito Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van Helmonta, Glaubera i utemeljenje iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja minerala (oralno) u liječenje. U doba prosvjetiteljstva istaknuta je važnost flogistonske teorije u otkriću plinova, novih elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti analize i sinteze organokemijskih i prirodnih spojeva te njihovo značenje u pripravi lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo te značenje riječi i simbola od važnosti za povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja, Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi, arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz povijesti hrvatske farmacije. Preporučena literatura: 1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen (prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb, 2000. 2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK, Zagreb, 1978. 3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001. 4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske, MH, Zagreb, 1996.

5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994. 6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996. 7. I. Asimov, A Short History of Biology, London, 1978. 8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb, 1978. 9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarništva, Zagreb, 1997. 10. B.P. Medawar, Introduction and intuition in Scientific thought, London, 1969. 11. J. R. Partington, A History of Chemistry, Vol. IV, London, 1964. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: F1-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije, znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama, kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem, uključujući liječnike hitne medicinske pomoći, policiju i vatrogasce. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja, opis smjernica za reanimaciju, automatski defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja, kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje krvarenja, nadoknada volumena, venski put, imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta, zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice, utapljanje, strujni udar), trijažni sustav, 38

Miljković D. dr. (2001). McManus J. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. IEP-D2... Vizek Vidović V.pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda.(1998). Rijavec M. sc. ostalim stručnjacima u području te s medijima. transport unesrećenog. percepcija i stanja svijesti. emocije i emocionalna inteligencija. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji.. Vnuk V. Preporučena literatura: 1. biokemiji i zdravstvu. Reardon K. Med fakultet Zagreb 3. (1993). Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Janković I.edu) 2. Varaždin: Varaždinska banka dd. Menedžerske vještine 2. godina Semestar: 2. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Interpersonalna komunikacija. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Pjevač N. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Kako savladati tremu. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Grundler i sur.. Effective business speaking. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. Lippincott Williams & Wilkins 3. Menađerska komunikacija. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kimberlin C (2002). 6.. Alinea. neposrednim suradnicima.. Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. New York 5. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije.N. Learning express. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine.. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. razvoj samopoštovanja. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. Zagreb 4. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: F1-45 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I Šifra predmeta: F1-46 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Juretić D. uvježbavanje. Pavleković G.5 Ime predavača: prof. dr. evolucijska 39 . K.(1998). Brajša P. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. sc.erc. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Zagreb. priprema materijala. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. godina Semestar: 1.. Skripta za prvu pomoć. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 2. Tindall W. modele.. Beardsley R. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti I tijekom studiranja.

Stavovi i ponašanja među grupama. 10. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I.A. Nukleinske kiseline (nukleotidi. 8. Predodžbe. dr. B. funkcionalne i strukturne domene. cjeloživotno obrazovanje. Broj ECTS bodova: 3. Nenormalna ličnost). povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. biološki važni peptidi. ATP . klasifikacija proteina.5 Ime predavača: prof. Lipidi i membrane (masne kiseline. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. koncentracijski i 40 . Rathus. D. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. (2003). Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. svojstva vode. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi.tumačenja spolnih razlika. godina Semestar: 2. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. sukobi i njihovo rješavanje. 11. stavovi i predrasude. tipovi jednostavnih i složenih lipida. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. timski rad i rukovođenje. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: F1-46 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. struktura nukleinskih kiselina. Čorkalo. savladavanje teškoća u učenju. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. nacija i nacionalizam. 6. rekombinantna DNA). konformacijska dinamika.B. B. (Ur. Aminokiseline. struktura i funkcija membrana). godina Semestar: 3. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. prijateljstvo i romantične veze. D. tretman.energetska valuta. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. Ličnost). Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. B. terapija. (Ur. U: Ajduković. Naslijeđe ili okolina. (2001). Percepcija. velike grupe i međugrupni odnosi.A. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. Temelji psihologije. sc. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. Čorkalo.5 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1.). konformacijske promjene). Sadržaj predmeta: Uvjeti života. učenje i pamćenje. informacija. Rathus. D. 192–221) 5. roditeljstvo i stilovi odgoja. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. 153171). Međuljudski odnosi i način rukovođenja.). Ugljikohidrati. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. stanični koncentracijski odnosi. glikokonjugati i glikokaliks. sekundarna. Preporučena literatura: 1. dr. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. S. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). Temelji psihologije. Ličnost. interpersonalna komunikacija i odnosi. Psihologija rada (poglavlje: 11. D. Energetika života (metastabilnost živog sustava. (1987). rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. primarna. 5. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. Inteligencija. (2000). Petz. 4. 173-194). sc. tercijarna i kvarterna struktura. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. Petz. Petz. str. S. Čuvstva i Motivacija. Grupe i unutargrupni procesi. Različita stanja svijesti. normalnost i abnormalnost. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. značenje nekovalentnih sila. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: F1-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. modularna građa. Broj ECTS bodova: 2. pokretačka sila bioreakcija. (2000).(2001). 9. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. U: Ajduković. (2003). Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari.

II. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. dr.).elektrokemijski gradijenti. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. M. primjerice elektrodni fenomeni. energetika transmembranskih procesa). kemijske kinetike.M. Stryer. dr. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. 2001. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. "Uvod u Biokemiju". termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. Biochemistry. kemijski potencijal. "Biokemijski praktikum I". Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. 5. 2001. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 2001. poglavlje: Stanična kemija. spektroskopije. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. sc. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. inhibicija. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. L. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. metode priprave i proučavanja koloidnih sustava. Scripta Biochemica. molekularni pristup. G. Signalne molekule. New York. pojmovi. aktiviteti. ISBN 9536256-23-1 2. klasifikacija enzima. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. Cooper.5 = 10. M. i 4.L. izdanje. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). Flögel i suradnici. J. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima.Tymoczko. hidrofobna interakcija. mehanizmi enzimske katalize. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave.Berg. Vitamini. fenomeni. zeta potencijal. emisijske spektroskopije. Stanko Uršić. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. u primjerenom opsegu. doc. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara 41 . entalpija. Flögel i suradnici. godina Semestar: 3. Scripta Biochemica. zimogeni. uloga koenzima. elektrokemije i koloidne kemije. izoenzimi. J. prvi i drugi zakon. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. zakoni i metode. brzina enzimske reakcije. reduktivni potencijal. Gibbsova slobodna energija. Stanica.5 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 6 + 4. FBF. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. članci. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. ISBN 953-6256-12-6 3.M. Preporučena literatura: 1. sc. Part I (Chapters 113) Freeman. polazeći od studija primjerenih osnova termodinamike. unutarnja energija. raznolike primjene i sl. FBF. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika.

Harley. 10. Madić. Naglić. J. The Royal Society of Chemistry. 1996. dr.: Diagnostic Microbiology. B. D. S. 4 ed. Školska knjiga. M. Applied Physical Pharmacy. R. 2. Preporučena literatura: 1. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. J. 5. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije.. Metode podučavanja: teorijska. 1984. Zagreb. Bustamante. Amiji. IR spektrometrija. Brudnjak: Medicinska virologija.A. potenciometrijske redoks. J. M. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. HPLC i GC metode).S. određivanje pKa vrijednosti. P. Zagreb. E. antigene strukture.D. Atkins.A. 42 . Z. W. 3. imunologije. Prescott.W. D. Medicinska naklada. spektroskopskih. A. Florence and D. svojstvima i proizvodnji vakcina. Oxford University Press 2002. Janda. Winn.A. 7. Jawetz.M..C.L. 1995. 4. L. Physical Chemistry. Melnick. P. godina Semestar: 3. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). 1989. 12. Berry. W. gljivica i parazita. Physical Chemistry. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. R. Zagreb. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. E. S. koagulacija koloidnih sustava. 6. 4. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. Lj. sc. 9. N. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih grampozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. Colloid and Surface Engineering. H. T. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Chun (Ilustrator).. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. C. P. Lippincott-Raven Publ. 8. 1993. 1994. 1992. konduktometrijske i amperometrijske titracije. dr.P. Klein: Microbiology.zadanih termodinamičkih. 2002. Zagreb. 2001. 2002. Preporučena literatura: 1. B. W. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Martin. Cambridge 1994. H. Attwood. Editor. Zagreb. PTI Zagreb. Applications in the process industries. Physicochemical Principles of Pharmacy. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. Jumena. mikoplazmi. Oxford University Press 2000. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. M. 1987. Školska knjiga. S. Školska knjiga. 6. C. Jr. Allen. fizioloških i biokemijskih osobina. Zagreb.. Koneman. Zagreb. Basic Principles of Colloid Science. sc.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. Ivan Kosalec. Rice and J.. Sandmann (Editors). Školska knjiga. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. T. D. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: F1-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 1993. pH-metrijske. 1994. Hajsig. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. serološkoj dijagnostici. adsorpcija. 7. 1980. Lea & Febiger. Jug.B.C. Philadelphia. i 4. A. Merkur A. S. patogena. biologiju (fiziologija. Školska knjiga. Zagreb. Iowa. 11. E. Duraković: Opća mikrobiologija. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. S. McGraw-Hill. 5. B. Weisglass: Medicinska bakteriologija. Ožegović. Medicinska naklada. 3. Ross. biokemija i genetika mikroorganizama).D. Kalenić. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. 1997. Oxford. Macmillan 1994. Butterworth-Heinemann Ltd. Richter: Medicinska parazitologija. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. A. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. Dubuque. Schreckenberger. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Everett. Brown Publ. Wm. doc. kinetičkih.. Williams. E. J. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. (ili izdanje 1998. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Zagreb. H. A.

RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. polisaharida. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. JL Tymoczko. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Značenje introna i eksona. sc. lipida i nukleinskih kiselina. tijek i hormonska regulacija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. L. 2002. Školska knjiga. Berg. Stryer: Biokemija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. 2002. prof. transport iona. vjernost replikacije. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 4. V. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. 4. mioglobin. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. Philadelphia. i 5.5 + 4. Replikacija DNA. Konformacije DNA.osnovni principi regulacije metabolizma. kolagen.5 + 2. 43 . Medicinska naklada. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: F1-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. biosinteza masnih kiselina. Stanična bioenergetika.5 = 7 Ime predavača: prof. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. Wiley & sons. Greške u DNA i njihov popravak. New York.genetička uloga. sc. Informacija u biološkim sustavima. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. dr. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. ciklus ATP. organizacija genoma. J. glicerofosfatida. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. Integracija biokemijskih procesa u stanici . Presečki i suradnici: Virologija. kliničke slike. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. Saltsman. New York. i 3. Glikoliza. Smith. New York. struktura. i 3. Metode podučavanja: teorijska. elastin. Zagreb. godina Semestar: 4. ciklus limunske kiseline. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. hema. fifth edition. građa ribosoma i rRNA. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. K. prof. i 5. A Clinical Approach. dr. Broj ECTS bodova: 2. Zagreb. Sinteza proteina. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. Tihana Žanić Grubišić. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Karmela Barišić. DNA . β-oksidacija masnih kiselina. Pakiranje DNA i histoni. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. 1991. 2002. Genetička šifra i odnosi gena i proteina.strategija i mehanizmi. proteini izvanstaničnog matriksa. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. Broj ECTS bodova: 4. dr. 2003. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . JM Berg. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. kromosomi i geni. 3. patogeneze. G.5 = 7 Ime predavača: prof. sc. C. 2005. Stryer: Biochemistry. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin. J. 2. sc. Lippincott Williams & Wilkins. Freeman.13. biosinteza triacilglicerola. dr. Freeman. L. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. aminokiselina. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. šećera. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. kolesterola i steroidnih lipida.

Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. Kujundžić i sur. terpeni (mono-. Gamulin i sur. saponinima. određivanje sadržaja alkaloida.: Potter's New Cyclopaedia of Botanical Drugs and Preparations. škrob. određivanje sadržaja antracenskih spojeva. balzami. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje. inulin. iridoidi. cijanogenetski heterozidi.L. Interna medicina (3. The C. kumarini. R. saponini. masna ulja. dr.C. seskviterpeni. Hafelfinger. kumarinima.. voskovi. 2002. određivanje vrijednosti droga sa saponinima. S. proantocijanidini). droge s hemicelulozom. distribucija u biljnom svijetu. kardiotoničnim glikozidima. kemijska i fizikalna svojstva. Zdenka Kalođera. steroli (fitosteroli). K. pektini. 7. 1994. dokazivanje antracenskih spojeva. celuloza. di-. Preporučena literatura: 1. 2003. Spoznati biogenezu i djelovanje tih tvari. trjeslovine. dokazivanje trjeslovina. određivanje sadržaja trjeslovina. antracenski heterozidi. 5. 4. PF imunosnog sustava. Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. alkaloidi. dr. R. droge s eteričnim uljem. vrednovanje masnih ulja. Schafner. Leo Commerce. J. sc.L. Rijeka 1999. izoflavoni. fosfolipidi. Metode podučavanja: teorijska. smole. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. odnosno izoliranih prirodnih spojeva. seskviterpenski laktoni). 3. Daniel Company Limited. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. dokazivanje fenolnih glikozida i fenolnih kiselina.5 Ime predavača: prof. Medicinal Plants 2nd edition. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. Osnove patologije. tetra-. 2001. sc. masti. određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u drogama. 2. tioheterozidi.5 + 7 = 12. FBF Zagreb. Školska knjiga. droge s alkaloidima.S. Klinička patofiziologija. fenolni heterozidi. droge s inulinom. B. histokemijske reakcije na pojedine skupine djelatnih tvari u drogama. izoflavonima. Wren. Medicinska naklada Zagreb. antocijani (antocijanidini. tri-. 4..W. fenolne kiseline. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. i dopunjeno izdanje). M. Vrhovac i sur. PF dišnog sustava. Skupine biološki aktivnih tvari: monosaharidi. antraglikozidima. U okviru mikroskopskog praktikuma provodi se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje droga. Bruneton: Pharmacognosy.Eur. Patofiziologija. gume. te uporabu droga.. Osnove patologije. masna ulja. 3. i 3. određivanje sadržaja arbutina i metilarbutina. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. W. droge s trjeslovinama. analiza čajne mješavine. droge s flavonoidima. metode dokazivanja. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Zagreb.Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. F. Phytochemistry. Ernst: Ljekovito bilje – Kompendij. Robins. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske botanike i Analitičke kemije I. droge sa sluzima.IV ): određivanje sadržaja eteričnog ulja. 2004. biosinteza. Analitičke kemije I i Biološke kemije. Preporučena literatura: 1. eterična ulja. i 5. B. Mozaik Knjiga. flavonoidi. kardiotonični heterozidi. Prema kemijskoj sistematici steći integralno znanje o najvažnijim drogama biljnog i životinjskog podrijetla. masti. U okviru kemijskog praktikuma provodi se kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih tvari u drogama sukladno farmakopejskim metodama ( Ph. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGNOZIJA I i II Šifra predmeta: F1-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. PF probavnog sustava. 44 . PF bolesti metabolizma. Sadržaj predmeta: Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni metaboliti): strukturna obilježja. dokazivanje alkaloida. Auflage. prof. dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja flavonoida. Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju se sljedeće droge: droge s anorganskim spojevima. Medicinska naklada Zagreb. Preduvjeti: Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske botanike. Broj ECTS bodova: 5. droge s tioeterima i tioheterozidima. PF bubrega. Droge animalnog podrijetla. O. godina Semestar: 4. S. smole. Hansel. 2. 1999. ispitivanje kakvoće sastava eteričnih ulja. 1994. B. 2003. i novija izdanja. Sticher: Pharmakognosie – Phytopharmazie. voskovi. PF kardiovaskularnog sustava.

Gustav Fischer Verlag-Stuttgart-New York -1992. ISBN 0-12-744640-0. Mutschler. Laksansi. strukturnom formulom. Simpatolitici. Psihotropni lijekovi. neubearbeitete Auflage. kofein. Hipnotici. natrijev jodid. Principles of Medicinal Chemistry. Philadelphia 1995. i 5. Urikozurici. Antibiotici (β-laktami /penicilini. sinteza. dr. 2. Antihipertenzivi. Bacitracin. Svaki lijek se predstavlja svojim kemijskim i generičkim imenom. Antihelmintici. doze. Metode podučavanja: teorijska. Drug Actions. O. Academic Press. način primjene. askorbinska kiselina. 1996. Pomoćna sredstva. registrirani lijekovi. Tuberkulostatici. The Practice of Medicinal Chemistry. Ganglioblokatori. Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi. Antihistaminici. interakcije s drugim lijekovima. Vježbe: Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu. struktura. Prostaglandini. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lijekovi s učinkom na probavni sustav (Acida. W. Marica MedićŠarić. Preparati željeza. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 2. fenitoin. putevi izlučivanja. Fluorokinoloni i analozi). ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). karbapenemi. biosinteza. San Diego. Dijagnostici. Wagner: Pharmazeutische Biologie. djelovanje. Antiparkinsonici.. sinteze. T.6. Analeptici. sinteze. Parasimpatomimetici. Drogen und ihre Inhaltsstoffe. Makrolidi. Cikloserin. Preteče sulfonamida i sulfonamidi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. H. neželjena djelovanja. primjenu i načine primjene. detaljan prikaz pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije (fizičko-kemijska svojstva. Ljekovite tvari djelotvorne na periferni živčani sustav: Simpatomimetici. Vitamini. Diuretici. Aktivno uključivanje studenata u seminare. fizičko-kemijska svojstva. Antacida. mehanizmi djelovanja). Antiaritmici. mehanizmi djelovanja). Miorelaksansi. cefalosporini. specifičnim načinom dobivanja (izolacija. Lijekovi s učinkom na urinarni trakt (Uroantiseptici. Aminoglikozidi. H. Stuttgart. Medpharm Scientific Publishers. popratne pojave. Proučavat će se svojstva svake skupine s obzirom na kemijske i stereokemijske značajke. stereokemija. azitromicin. Antimalarici. Antiseptici i dezinficijensi. farmakokinetička obilježja. Antiaritmici.). L. hidroklorotiazid. Kloramfenikol. Antiemetici. djelovanje i mehanizam djelovanja. Derendorf. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. Antihiperlipoproteinemici. sudbinu lijeka u organizmu. ISBN 0-683-03323-9. Preduvjeti: Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Predavanja: Proučavat će se različite farmakoterapijske skupine. 45 . Blokatori H2receptora histamina. prof. 5. Preporučena literatura: 1. Analgetici (+ Protuupalni lijekovi). Sulfoni. čišćenje (regeneraciju) pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije. Tetraciklini. Antimikotici. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije I. sudbina u organizmu. E. Studente će se upoznati s najvažnijim farmakoterapijskim skupinama lijekova. Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14 Ime predavača: prof. Williams. Wermuth (Ed. rezistencija. Preparati kalcija. 1995. Antimigrenici. Radioaktivni izotopi. sulfafurazol. Kardiotonični glikozidi. Adsorbensi). piridoksin. Polipeptidi. Seminari: Teorijska priprema za vježbe. Steroidi i steroidni hormoni. izolaciju. A. Spazmolitici.. dikumarol. strukturni analozi). Polimiksini). Antikoagulansi. Nesteroidni hormoni. farmaceutski oblik i primjena. Ljekovite tvari djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći anestetici. Antiepileptici. 3. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari. sinteza) i osobnim značajkama djelotvornost. monobaktami. Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije I. Lemke. godina Semestar: 4. Lokalni anestetici. Lippincott Williams & Wilkins. Citostatici (podjela. G. Imunosupresivi. Ekspektoransi. Zamjene za krvnu plazmu (Plazma ekspanderi). sc. Foye. D. Virustatici (podjela. Antiprotozoici. Antipruriginozi. te najvažniji preparati iz svake skupine koji se koriste u praksi. Antistenokardici. i 3. dr. kalcijev karbonat. C. sc. mehanizam djelovanja. Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina. Antipsorijatici. nikotinamid. 5th ed. bizmutov subgalat. sudbina u organizmu.

J. diferencijalne pretražne kalorimetrije. 2002. Atkins i J. Weinheim. 1996. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. R. Patrick. 2. Freely. Budapest. engl. D. dr. R. 1. WileyVCH. Spektroskopske metode analize. BMJ Publishing Group. Zagreb. A textbook. 5. Ellis Horwood. Stanko Uršić. uvod. G. sc. M. J. ISBN 953-6256-32-0. New York. Kellner.. Akadémiai Kiadó. ISBN 0 19 855871 6 (Pbk). spektroskopiji. Williams: Chemistry The Molecular Science. Mermet. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. uvod. J. Brown Publishes. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: F1-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. termogravimetrijska analiza. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih.. W. Oxford. ISBN 0 19 855872 4 (Hbk). L. 7. 2001. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II.odabrana poglavlja. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. 5. Oxford University Press. Berlin Heidelberg. 9. izd. Elektrokemijske metode. Zagreb. H. UV-Vis spektrofotometrija. 5.-M. 1989. 2000. elekrokemiji i koloidnoj kemiji.1994. An Introduction to Medicinal Chemistry. primjenom: elektrogravimetrije. P. Mosby. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. Oxford. Termoanalitičke metode. W. sc. UV-Vis spektrofotometrije. 1996. 6. Louis. Sadržaj predmeta: Predavanja: 46 . Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. M. B. 6. CT. J.): Analytical Chemistry. E. ISBN 0 7167 2619 X.4. 3. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Metode podučavanja: teorijska. Perkin Elmer Inc. Dubuque. Broj ECTS bodova: 2. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Nikola Kujundžić. ionselektivne elektrode. L. Wm. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. R. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. St. Olmsted III i G. Skoog. 1999. Preporučena literatura: 1. elektrogravimetrija. Springer-Verlag. 2000. West i F. Chichester. Blackwell Science.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. M. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. C. diferencijalna pretražna kalorimetrija. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. Fifield i D. izd. Holler: Osnove analitičke kemije. dr. izd.. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. J. dr. Beaty i J. Timmins. Farmaceutska kemija . New Drugs. 2002. M. F. dr. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. Lewis. uvod... Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry.5 Ime predavača: prof. godina Semestar: 4. D. 1995. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. izd. Widmer (ur. potenciometrijske titracije. 1994. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Oxford University Press. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. 1998. Kerber: Concepts. 4. 7. 10. 7. Shelton. sc. ISBN 0 7279 0821 9. godina Semestar: 4. 7th Edition. J. Zorc. M. hrv. A Premier of Drug Action. doc. A. kinetici. sc. prof. Havas: Ion. D. D. Julien. London. D. ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover). Ed. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: F1-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 8. Otto i H. 1985. Školska knjiga. Freeman and Company. M. Ford i P. 6..

Stanko Uršić. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. 2001. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima 47 . Richardson. 221-223 (separat) 6. hormoni. Medicinska naklada. Austin. sc. D. azbestoza. Zdravstveni aspekti ekologije. 2. kadmij. NMR i ESR spektroskopskim metodama. IR. Simončić. i suradnici: Zdravstvena ekologija. 7. Physicochemical Principles of Pharmacy. F. (Ed. C.. nastajanje. N. toksičnost. (1998). ambalaža kao sastavni dio namirnice. Preporučena literatura: 1. P. živa. Oxford University Press 2002. T. medicinski pribor). Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Oxford. Procjena rizika. Utjecaj čovjeka na okoliš. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini.A. A. HarperCollins Publishers. Florence and D. NMR i ESR spektroskopske tehnike. Oxford University Press 2000.Atkins. Fizikalni faktori mikroklimatski.utjecaj na zdravlje čovjeka. voda. John Wiley and Sons. B. Physical Organic Chemistry. S. Matas. 1985. Edinburgh 1995.H. Pušenje i rak. R. Physical Chemistry. 4. 1994.: Zaštita okoline danas za sutra. mikotoksini). antibiotici. Physical Chemistry. ekološki pojmovi. tlo. O. Šobot. The Royal Society of Chemistry.olovo.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. 3. Silikoza. Applications in the process industries. dr. Ftalati (vinil omekšivači). u: Zapsalis. procjena rizika. Kontaminanti u prehrambenom lancu . veterinarski preparati. V. uključujući termodinamičke i kinetičke. Đikić. Danijel Ljubas. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Davies.. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. godina Semestar: 3. R. 3. podjela. izloženost ljudi. makroklimatski. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. Beck. IR. M. Colloid and Surface Engineering.. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Školska knjiga. Barbat. primjena (dječje igračke. Macmillan 1994. Aditivi u namirnicama. Ekološki koncept zdravlja.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. S. Isaacs. Ivana Vinković. New York. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Utjecaj tehnoloških procesa. UV. Zagreb. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. Berry. Valerije Vrček. Teški metali .. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . 7. Pearson-Prentice Hall (Longman).W. R.. sekundarni standardi. mehanička energija (buka. dječje igračke. Faktori okoliša i zdravlje. 2001. Zagreb. i suradnici. sredstva za čišćenje). utjecaj na zdravlje. Ugroženi elementi okoliša atmosfera.Lowry and K. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. djelatnost čovjeka. Ekološki leksikon. Mikroelementi kao kontaminanti. D. Chem. kancerogenost. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. 1987. rak kože.P. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. Toxicants and Undesirable Food Constituents. A.S. 8. kozmetički preparati. glavni urednik Springer. Butterworth-Heinemann Ltd. vibracije). Koncept održivog razvoja. Ekološki otrovi. Partridge. Ross.ili novija izdanja) 2. A. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. 5.S. T. M. Rice and J. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. J. Valić. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. Preporučena literatura: 1.Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. Zagreb 1993. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. Editor. prirodni procesi. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. 21. 4. Attwood..A. Williams. 1998. Cambridge 1991. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje).

W. 5. CRC Press. dr. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. kliničke. 2. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama utjecaja organizma na ljekoviti oblik. London. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Venomous and Poisonous Animals. M. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. i 6. dr. dr. Metodologije etičke argumentacije. GK 3. Preporučena literatura: 1. Zagreb. T. toksikogenetiku. New York. toksikologiju na radnom mjestu. GK 4. T. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. toksinologiju. Matulić. Bioetika i biomedicinske znanosti. godina Semestar: 3. Odnos etike i biotehnike. Metode podučavanja: teorijska. Plavšić F. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: F1-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Zagreb.. 1992. Medical Toxicology. Inc. I. Mebs. regulatornu toksikologiju. 2006... Matulić.Ellenhorn.Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. T. Zagreb.T. D. Franjo Plavšić. Methodology for Analytical Toxicology. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. Bioetika. 1988. sc.G. Boca Raton. Stavljenić A. 8. sc. Handbook of Toxinology. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. 6. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. sc. Preduvjeti: 48 . Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Zagreb 2. 1990. Osnove kliničke farmakokinetike. Sunshine. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica.Mebs.. Preporučena literatura: 1. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. Plavšić F. godina Semestar: 5. kliničku toksikologiju. Duraković Z.5 = 8 Ime predavača: prof. Grafos. 4. definicija. Scripta ad usum privatum studentorum. Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije Oblikovanje lijekova. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. ZGO. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. DC: CRC Press. Zagreb 1993.Shier. Broj ECTS bodova: 4. 2006. Industrijsku farmaciju i Kliničku farmaciju. Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. Matulić.. Broj ECTS bodova: 3. 1988. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. Školska knjiga. ekotoksikologiju. sc. Vol. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTIKA I i II Šifra predmeta: F1-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 2001. D. 2006. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. Matulić. doc. dioba i temeljna načela. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Klinička toksikologija.. Vrhovac B.J..Barceloux. 7.5 Ime predavača: prof.5 + 4. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Elsevier. Inc. Zagreb 2000. New York-AmsterdamLondon. Uvod u analitičku toksikologiju. Washington. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Marcel Dekker. 2002. New YorkBasel. Boca Raton. Bioetika. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). II and III. Zagreb. i sur. D. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Žuntar I. T. Školska knjiga. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Povijest. 3. osnove toksikokinetike. godina Semestar: 5. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. I. 2007. dr.

3. Metode podučavanja: teorijska. J. Lachman. University of Michigan. Sucker. Southern. Jalšenjak. kloniranje čitavih organizama. 1978. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: F1-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. kemijska nestabilnost u otopinama). TSRL Inc. smatanje i dorada proteina. mjesno specifična rekombinacija. FISH. 2. razlikovanje mehanizama oslobađanja. Pharmaceutics of Solids and Solid Dosage Forms. Ann Arbor. razvoj novih lijekova i terapija. kontrolirana flokulacija. Stanično signaliziranje: vrste signalnih 49 . polimeri za terapijske sustave). prof. mejoza i oplodnja. Stuttgart. Version 6. DNA-mikročip. tiksotropna svojstva. Farmaceutika. Lieberman. P. GI fiziologije. godina Semestar: 6. matične stanice i održavanje zrelog tkiva. The Theory and Practice of Industrial Pharmacy. Amidon. mikrokapsuliranje koacervacijom. Metode molekularne biologije: PCR. 4. Bermejo. genske knjižnice. SOS-odgovor. primjeri terapijskih sustava). FilipovićGrčić. položen ispit iz Biološke kemije. otapanje krutina. Pharmazeutische technologie. inaktivacija gena. konstanta brzine otapanja. Stanični ciklus: faze. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. V. mutageneza. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. popravak. nekodirajuća DNA. stabilnost lijekova. kontrola. MI. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. tečenje polifaznih sustava). načela kontroliranog oslobađanja.L. uvođenje DNA u stanicu domaćina. određivanje koeficijenta razdjeljenja. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. Northern i Western blot. Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog oslobađanja. Vježbe: Analiza veličine čestica. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. Computer based training software. Zagreb 1998. Gordana Maravić Vlahoviček. H. GMO. vezikularni transport. stanično kretanje. New York – London. obilježja prašaka. oslobađanje lijeka. konstrukcija rekombinantnih vektora. J. dr. Golgijev aparat. organizacija kromosoma. G.. mitoza. citokineza. adsorpcija iz otopina i plinova. Pojave u otopinama (difuzija.Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. Seminari: Izračunavanje računskih primjena za modelne sustave obrađene na predavanjima korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». sc. Disperzni sustavi (stabilnost disperzija. H. Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene. sekvenciranje DNA. regulacija i regulatorne molekule. Kanig. lizosomi. 2003. signalni sljedovi. SSCP. Studentima će biti vizualno prezentirane informacije o dinamičkim procesima iz farmakokinetike. Philadelphia. ispitivanje oslobađanja in vitro). farmakokinetički modeli. kemijska nestabilnost u krutinama). razdvajanje disperzija. protusmislene RNA i DNA. ekstrakcija. dr. svojstva lijeka i apsorpcija. I. Školska knjiga.T. proizvodnja rekombinantnih proteina. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. pokretni genetički elementi. 1976.L. Speiser. L. točke staničnog ciklusa. vektori i strategije kloniranja. Polimeri i makromolekule (polimeri u farmaciji. Sadržaj predmeta: Predavanja: Krutine (svojstva čestica. Modern Biopharmaceutics. Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutika I. ELISA. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. P. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. ER. Fuchs.A. apsorpcije lijekova i kontroliranog oslobađanja korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». 5. bioraspoloživost i bioekvivalencija. vlažnost i sušenje. Preporučena literatura: 1. enzimi. Jalšenjak. transporta kroz membrane. J. Carsensen. M. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. sušenje. razdvajanje suspenzija. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike I. 1977.

Nutritional. 2004. J. izvori. viroidi. Lauc. Basel. G. i Hausman.: Food chemistry (2. Maravić. Twyman. 6.. biochemical and clinical aspects. Scripta biochemica. 5. Preporučena literatura: 1. 1985. 3. Marcelić. regulacija apoptoze. 7. kopije prozirnica sa predavanja 4. Lauc.. godina Semestar: 6. Molekularna biologija – praktikum. J. S. biokemijske funkcije. bioiskoristivost. Proteini i aminokiseline . J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Prednosti mediteranske prehrane. London. New York.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Plenum press. Dabelić. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: F1-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Zagreb. Metode podučavanja: teorijska. New York. 2004. Berlin. J. Ugrožene populacije. 6th ed. 8. Određivanje biokemijskih parametara. Vitamini – izvori u namirnicama.: Nutritional Biochemistry. 50 . Jr.. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. morfologija. sc. Dumić. ISBN 953-6256-45-4. Friedman M.. A.W. onkogeni i tumorski supresorski geni.M. CD s predavanjima 2. tumorski virusi.. R. Ugljikohidrati .: Handbook of vitamins.. 4. Brody T. Belitz D. 2003. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. S. Zagreb. Broj ECTS bodova: 4. Beck R. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 1984. Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. T.potrebe. Primrose. Combs G. Cambridge Univeristy Press. Marcel Dekker. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. ed. New York. Inc. avitaminoze. R. Inc. Inc. enzim-inhibitori. Grosch W.E.M. Principles of Gene Manipulation. Poremećaji metabolizma i prehrana. F.. Rak: nastanak i uzroci raka. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata.. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: F1-24 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Dumić. biotransformacije. Cooper.. G. bioiskoristivost. akumulacija. Lipidi . Machlin L.) Springer Verlag. New York. toksičnost. 1987. Stanica – molekularni pristup. Medicinska Naklada..i hipervitaminoze.. 3. Reaktanti akutne faze. O. G. putovi prijenosa signala. Cox i Sincler: Molekularna biologija. Medicinska Naklada. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma.. S. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. Maravić. Zapsalis C.značaj. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. 2. 1999. London.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health.. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. klasifikacija. sastav i porijeklo. Academic press. An introduction to genetic engineering. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Nicholl. hipo. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Gornik. G. G. R.5 Ime predavača: prof. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova.B. Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. 2nd ed. godina Semestar: 6. London. dr. mehanizam transporta u organizmu.. Virusi: genetički materijal. New York. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. 2001.potrebe. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije.molekula i receptora. T. Blackwell Science. 1986. D. replikacija. veličina. S. potrebe. Academic press. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. izvori.. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. Zagreb. 1999. and Old. prioni. 6. potrebe. New York. Šupraha.. Wiley et Sons. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka.: Food chemistry and nutritional biochemistry. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. biološka iskoristivost. 5. proteinska malnutricija... 2003.

i sur.. Metode podučavanja: teorijska. Proteini: proteini krvne tekućine . 2004 6. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. i 7. 2004. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. analitičke interferencije i biološki učinci lijekova. Medicinska naklada. 1992. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. II dopunjeno izdanje. razgradnja. proteinske vrste metode. Juretić D. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. nasljedni i stečeni poremećaji. leukocita i trombocita. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) 51 . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. i 4. Zatim. Juretić D. granulocita. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. József Petrik. poremećaji. 7. Flegar-Meštrić Z. Zagreb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. dr. dr. Zilva JF. Zagreb. Zagreb. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji.5 + 9 = 12. Štraus B. sc. organ specifični enzimi. Medicinska naklada. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). limfocita i trombocita. Juretić D. Lipovac K. sc. 2002. Ugljikohidrati: hormonska regulacija i poremećaji u metabolizmu glukoze. 9. Sadržaj predmeta: Osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: sadašnje stanje i perspektive kliničke biokemije. funkcija. pretražni materijal. Petrik J. Medicinska naklada. 2. kontraindikacije i interakcije). Farmaceutsko-biokemijski fakultet. terapijski i štetni učinci. Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja i poremećaji. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju.nastanak.5 Ime predavača: prof. monocita. Školska knjiga. 1992. akutne i kronične komplikacije. Zagreb. godina Semestar: 6. Zagreb. elektroliti i mikroelementi: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. Jagarinec N. Štraus B. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Petlevski R. kontrola rada. Štraus B i sur. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Uvod u hematologiju: Funkcija eritrocita. Labar B. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije s hematologijom sadržava osnove kemijskih. 5. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. biokemijskih i bioloških postupaka kojima se ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva. metode određivanja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Studij farmacije. Preporučena literatura: 1. tehnike. poremećaji. Pannall PR. Zagreb. 1997. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom za svaku farmakoterapijsku skupinu (indikacije. Medicinska biokemija. Upisnik rezultata i provjera znanja (interna skripta). Čepelak I. mjere i jedinice. Lipovac K. 2003. Voda. Poremećaji i bolesti eritrocita. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. 8. farmakokinetika. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. doc. sc. metode određivanja katalitičkih koncentracija enzima. mehanizmi održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže. metode određivanja. te morfološke karakteristike krvnih stanica kojima se utvrđuju promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Enzimi: enzimi u serumu. Medicinska biokemija. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. metode određivanja. (interna skripta). Medicinsko-biokemijske smjernice. Zagreb. referentni intervali. 3. Kiselinskobazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. metode. instrumenti i automatizacija. Zagreb. Medicinska naklada. Dodig S. poremećaji. farmakodinamika i mehanizmi djelovanja. izoenzimi.Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 3. 1997. Metaboliti s dušikom: metode određivanja i poremećaji. III prerađeno izdanje. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: F1-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. dr.

osiguranje kvalitete. Sadržaj predmeta: Povijesni aspekti. dr. antidepresivi. 1999. Ekstraktivni pripravci. bifosfonati itd).djelovanje lijekova. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). 2.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. koronarni vazodilatatori. gonadotropini. osnovnih načela. izdavač: Medicinska naklada. mirisa. Broj ECTS bodova: 2. blokatori Ca-kanala. antiepileptici i anksiolitici). propulzivi i digestivi). vrste pripravaka. P. M. osiguranje kvalitete. te kontrole njihove ispravnosti. izotoničnost. Sterilizacija (toplinska. androgeni i antiandrogeni. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. 52 . krvotvornih organa i krvi (antianemici. Z Lacković. Preporučena literatura: 1. skripta za studente. boje. plinovima. progestageni. antipsihotici. imunoglobulini. hipolipemici). anoreksici. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. Ernst Mutschler. receptori. infuzi. protuupalni lijekovi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. ekstrakti.P Rang. antiprotozoici i anthelmintici). sc. Tekući ljekoviti oblici. stabilnost. Dale. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. 8. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. značenje ljekovitih oblika. injekcije (putevi primjene. bakteriološka filtracija.K. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova I. dekokti. izdanje.za opstruktivne bolesti dišnih putova. laksativi. l. antipiretici.M. stabilnost i svojstva pripavaka. hormonski pripravci (kontraceptivi. glukagon. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu 3. antiemetici. imunoserumi. antitusici i ekspektoransi). autonomnog živčanog sustava (l. l. fibrinolitici i eritropoetin). 2003. stabilnost. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. Grupa autora: Medicinska farmakologija. Churchill Livingstone. Zagreb. oblikovanje i izrada). l. inhibitori prolaktina. Ritter. liječenje migrene. f. respiratornog sustava (antiasmatici. Metode podučavanja: teorijska. antikoagulansi. ambalaža). J. 4. 5. antimikotici. oblikovanje. osnovna načela farmakodinamike . Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj.do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. glukokortikoidi. i 7. Aufgabe. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. otopine (otapala. imunostimulatori. bioraspoloživost. antihipertenzividiuretici. antiparkinsonici.M. i 4. Urednici: M Bulat. antioksidansi). Opće principe farmakologije čine: 1.5 = 10 Ime predavača: prof. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. smjese (putevi primjene. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova.). 2004. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. zaštita od sunca itd.5 + 7. antiaritmici. izbor sterilizacije i kontrola). kalcitonin). zračenjem. antiflatulani. postupci ekstrakcija i oblici (tinkture. antituberkulotici. oblikovanje. stabilnost.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. svojstava i tehnologije izrade. prolaz kroz stanične membrane. utječu na njihovo djelovanje. 2001. nevodena otapala. izohidričnost. godina Semestar: 6. metabolizam i eliminaciju. psorijaze. anestetici. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. čajevi. f. raspodjelu. fifth edition. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. f. interferoni. putovi primjene lijeka. spazmolitici. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. imunosupresivi i antialergici. solubilizacija. Infuzijske otopine. Moore: Pharmacology. antimikrobni lijekovi (antibiotici. sladila. antivirotici. Sterilni farmaceutski oblici – parenteralni pripravci. estrogeni. biljni prašci). antidiaroici. Potom. Preduvjeti: Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I. citostatici. konzervansi. izdavač: Medicinska naklada. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. f. osnovna načela farmakokinetike . H. Proučavanje pomoćnih tvari koje prije svega omogućuju izradu lijekova. Pomoćne tvari (korigensi okusa. 4. 6. J Geber. 2. molekularni mehanizmi. 2003.

Konfekcioniranje lijekova – materijali. London. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: F1-53 Vrsta predmeta: izborni predmet 53 . Postupci izolacije bioaktivnih tvari iz biljnih droga. Zagreb. sadržaj i izrada). Bećirević. kardiotoničnih glikozida. gelovi. R. oftalmičke otopine. stabilnost. Drugs of Natural origin. G. Humana Press. Oblaganje. kreme. Totowa . Senjković. metode granulacije.V. Zagreb. M. čvrsti ljekoviti oblici). čvrsti oblici. unošenje u dišni sustav. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. umeci (izrada. Petričić. Izolacija prirodnih spojeva (skripta). 2003. R. prašci za pripremu injekcija i sirupa. losioni. aerosoli. Emulzije – vrsta. Osnovna načela i primjeri izolacije bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih ulja. Suvremeni lijekovi prirodnog podrijetla. 2. sc. Vladimir-Knežević. karakteristike. plinovi. Liber. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH PRODUKATA Šifra predmeta: F1-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. ukoncentriravanje i sušenje). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. Samuelsson. kontrola veličine čestica. Aerosoli (fizičko-kemijska svojstva. oblaganje šećernom ovojnicom. Tablete – vrste. S. Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih prirodnih spojeva. morskih organizama i mikroorganizama. perkutana apsorpcija. 1997. Topički pripravci – transport lijeka kroz kožu. stabilnost. Specifični problemi u procesu izolacije biljnih sastavnica. 1999. Ansel. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije bioaktivnih prirodnih produkata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. Metode podučavanja: teorijska. kontrola kvalitete. Solvent ekstrakcija prirodnih produkata. sredstva za močenje. ispitivanja). Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata (skripta u pripremi) 3. 3. Metode separacije. alkaloida. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. sapuni).New Jersey 1999. Kruti oblici – supozitorije i vagitorije (apsorpcija lijekova. Farmaceutsko-biokemijski fakultet.5 Ime predavača: prof. Cannell. sterola. J. godina Semestar: 5. masti. oblikovanje. saponina. V. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 2. prašci za posipanje (oblikovanje). emulgatori. tabletiranje i strojevi. Preporučena literatura: 1. oblaganje filmom. 4. putevi penetracije. 1988. Oblikovanje lijekova (praktikum). Allen. New York. Školska knjiga. oblikovanje). film oblaganje u svrhu modificiranog oslobađanja lijeka. S. podloge. klizme.ambalaža). Popovich. Laboratorijski i industrijski postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje. Baltimore. Oftalmički pripravci. P. označavanje. Preporučena literatura: 1. flasteri i transdermalni flasteri. Philadelphia. tehnologija. oblikovanje i izrada). H. karakterizacija tableta. N. Vladimir-Knežević. modifikatori viskoznosti. flavonoida i drugih polifenola.C. dr. transdermalni sustavi. 2. Kapsule – tvrde i meke želatinske kapsule (punjenje. sterilizacija. Primjena kromatografskih metoda u izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva. Sadržaj predmeta: Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih produkata u otkrivanju. razvoju i proizvodnji lijekova. OTC oftalmički pripravci). suspenzije. Disperzni sustavi – suspenzije (flokulacija i deflokulacija. Osnove oblikovanja lijekova. paste. kapi za oči. distribucija veličine čestica. podloge. Stockholm 1999. linimenta (karakteristike oblikovanja). Prašci i granule – podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule). otapanje. 1994. R. oblikovanje (ljekovite masti. 1992. Senjković.G. L. polučvrsti. Natural Products Isolation. pomoćne tvari. Swedish Pharmaceutica press. Vježbe: Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih pripravaka (tekući. Lijekovi s promijenjenim oslobađanjem – parenteralni oblici. Pripravci za unošenje u nos i uho. oblikovanje. zatvarači. oblikovanje. Destilacijski postupci u izolaciji hlapljivih tvari. Ekstrakcija superkritičnim fluidima. Lippincott Williams and Wilkins. oblikovanje. Pharmaceutical dosage forms and drug delivery systems. postupci oblaganja.

Farmakopeja i provjera kakvoće lijekova. Anatomskoterapijsko-kemijski sustav razvrstavanja lijekova. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA INFORMATIKA Šifra predmeta: F1-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3.. sc. Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova omogućiti razumijevanje načela i principa dobre prakse. Primarni. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja.. Program će također omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje i evaluira informacije koje dobiva te da ih sam kreira. Organska kemija. Kako smanjiti potrošnju lijekova. Program kolegija obuhvaća stručnu materiju iz područja lijekova koja je nužna farmaceutu za pravilno informiranje o lijekovima s obzirom na pacijente. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. pregrađivanja). lijekovi). G. Friebolin. E. Vukušić. Preporučena literatura: 1. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. 60(3)98-106(2004) 54 . Morrill. steroidi. krv. vitamini. Školska knjiga. Uputa o lijeku za korisnika lijeka. kao i da upoznaje vještine komuniciranja s pacijentom i liječnikom. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. Weinheim.. Wiley-VCH. M. New York. Spectrometric Identification of Organic Compounds. 3.). viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s materijom o lijekovima za njihovo pravilno informiranje o tom području. Bassler. Internet i lijekovi. CD. Uvod u farmakoekonomiku. C. mikrovalovi. Zagreb. I. s osvrtom na regulativu u EU. sekundarni i tercijarni izvori informacija o lijekovima. Glas. H. godina Semestar: 6. Metode podučavanja: teorijska. Službeni. Informacije na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka. Inc. UV-VIS. IR. Zagreb 1982. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. urin). T. Sažetak opisa svojstva lijeka. INN nazivi lijekova. 1994. Suradljivost/ustrajnost pacijenta. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. generički lijekovi i lijekovi u ručnoj prodaji. 2. neovisni i komercijalni izvori informacija o lijekovima. Bregovec i V. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. John Wiley & Sons. 4. Uloga farmaceuta u samoliječenju. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. vakuum ultraljubičasto. Silverstein. 1H-NMR. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. Vještina komuniciranja na relaciji ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik. promjene konformacija.5 Ime predavača: prof. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. javnost i ostale zdravstvene djelatnike. Praćenje potrošnje lijekova i definirane dnevne doze. te ljekarniku da provodi racionalnu uporabu lijekova. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. Opća načela suvremenog zakonodavstva na području lijekova. Pretsch i drugi (preveli Z.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. dr. Farm. Ivo Vukušić. Lijekovi pod patentnom zaštitom. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. sc.Godina učenja: 3. Opis naziva i pojmova bitnih za pravilno informiranje o lijekovima. Stanley H. 1974. godina Semestar: 5. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite. Racionalna uporaba lijekova. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. 1998. IR. C. Meić i M. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 2. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. Žinić). Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. Basic One. SKTH/Kemija u industriji. Broj ECTS bodova: 2. Rapić).5 Ime predavača: dr. R. Pine (preveli I.

referentni centri.emea.eudra. registraciju.emea. Pharmaca 42(2)87-94(2004).int/chronic_conditions/adherencer eport/en/print.2. godine. www.org Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: F1-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. www. ispitivanje.html 9. 10. www.pgeu. Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu Zagrebu u 2002. posjedovanje i promet opojnih droga.2012. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona.cybermed. . www. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. Vranešić. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). Farm. tijela zdravstvene ustanove. . dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. . Vukušić. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). Čulig. J. Lj. provjeru kakvoće. Šostar. zdravstveni radnici.eu. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. i 2003. godini. godina Semestar: 6. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti.2011. promet lijekova. Good Pharmacy Practice in Europe. Z. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim 55 . Verheyen et. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. registraciju. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. Section I (Chapter 1-3). viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006.54(11)389 – 395(1998). Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite.eu. godinu. Erceg. Narodne Novine broj 121/03. 1996. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. D.: Edukacija pacijenata – kako komunicirati s pacijentima.. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. Farm. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Štimac. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. Narodne Novine broj 71/99..2011.whocc.Glas. Adherence to Long-Term Therapies: Evidence for Action. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. medicinskih i homeopatskih proizvoda. provjeru kakvoće i promet lijekova. D. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. www. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. godinu. nadzor.org 8.who. F. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. Ivo Vukušić. www. Obaviještenost bolesnika o lijekovima. Zašto lijekovi samo u ljekarne i zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta. sc. www. medicinskih i homeopatskih proizvoda. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove.hr 6. privatna praksa. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). Pharmaceuticals in the European Union. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. zdravstveni zavodi.dg3. I. Čulig. J. Upoznati studente sa zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje.no 7. Vukušić. WHO Colaborating Centre for Drug Statistics Methodology. 60(1)15-17(2004) 3. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. Guidelines for ATC classification and DDD assignment. medicinske i homeopatske proizvode..int 11. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. Vukušić. godina s naglaskom na ciljeve strategije. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. I.int. 5. al. ispitivanje. Glas. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. I.-2012. Pharmaca 42(3-4)174-189(2004) 4.

Zagreb 2003. 2006. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. godina Semestar: 6. te prikazati razvoj analize farmaceutskih uzoraka usklađen s metodologijom u European Pharmacopoeia. Navedeni zakoni. Ostatna otapala u farmaceutskim tvarima. fluorescencije. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. Opis. godina Semestar: 7. Volume I. Biološke metode analize lijekova. Farmakopejski propisi. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Stoddart GL. Preporučena literatura: 1. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. SFC). i 8. Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i hidratnih oblika lijekova. AES. gel i ionska kromatografija. elektroforetskih (CE. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Titrimetrijske metode analize u farmakopejskim postupcima. kao i analiza ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih (IR. Sadržaj predmeta: Kakvoća farmaceutskih proizvoda. SDS-PAGE. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Ispitivanja graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici lijekova. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. TLC. NIR. Eksperimentalni dizajn i optimiranje 56 . 2. HPTLC. Zagreb. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz Analitika lijekova I. Zdravstveno osiguranje.II. dr. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. L. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Cost-benefit analiza (primjer. Identifikacija. Oxford 1987. njihovih onečišćenja. NMR. Drummond MF. elektroanalitičkih i termoanalitičkih metoda. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). Medicinska naklada. Raman spektrometrije. ICP. Preporučena literatura: 1. Konstante farmaceutskih sirovina. Oxford University Press. MS). Biljana Nigović Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće lijekova. vježba). kiralnih lijekova. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. Onečišćenja u farmaceutskim tvarima. UV/Vis. Određivanje ugljika u farmaceutskoj vodi. Preduvjeti: Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. sc. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Elgar. značenje i namjena farmakopeje. 3. 2. Financiranje zdravstvene zaštite. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Vezani sustavi LCMS. Svojstva molekule lijeka važna u izboru i razvoju analitičke metode. Razvoj i validacija analitičkih postupaka za lijekove. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. kromatografskih (HPLC. GC. Analitička ispitivanja lijekova i zakonska regulativa. Aldershot 1991. radiofarmaceutika i bioloških lijekova. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. IEF). AAS. Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14 Ime predavača: prof. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of Health Care Programmes.osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. GC-MS u karakterizaciji razgradnih produkata lijekova i metabolita u biotransformaciji lijekova. položen ispit iz Analitičke kemije II. dr. Culyer AJ: The Economics of Health. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: F1-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. poredbene tvari i reagensi. ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih tvari.

H. skripta. 6. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). glukuronidacije. G. R. Academic Press. konjugacije s aminokiselinama. D. European Pharmacopoeia. Lee A. Adamovics (Ed. Izd. Inducers and Inhibitors. A. J.40(3):357-67. 5th Edition.. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Drug Metab Rev. J. SSCI Inc. dio. Preporučena literatura: 1. R. Method Validation in Pharmaceutical Analysis. Watson. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. R. Ohannesian. Metode podučavanja: teorijska. 2. 2001.34(12):83-448. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. 3. K.i internet baza podataka. G. Streeter (Eds. J. A Guide to Best Practice. Academic press. Croat Med J. R. B. Wiley & Sons. Byrn. dobra laboratorijska praksa. 4.). Handbook of Isolation and Characterisation of Impurities in Pharmaceuticals. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II.29. Zagreb. ostali. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. Andrew Parkinson. Di Carlo F. 2003. Stereoselektivnost. Drug Metab Rev.). West Lafayette. Elsevier. Prolijekovi. 7. Pharmaceutical analysis. San Diego. J. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: prof. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. 5. J. dio. sc.. Enzimi i enzimski sustavi (P450. 133. A Textbook for Pharmacy Students and Pharmaceutical Chemists. lijek-kemijska tvar. 6. MRP-prenosioci. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 413-580 (1997). Rendić S. Osiguranje i kontrola kakvoće lijekova. J. 10. sulfokonjugacije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Reakcije I faze: bio-oksidacije. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. 57 . I. inhibicija. J. Alsante (Eds. skripta. New York 1999. 2. Indukcija. Nigović. Oxford. L. položen ispit iz Biokemije II. Handbook of modern pharmaceutical analysis. Ahuja. 8. S. Biotransfromacije i biološki učinci endo. Chromatographic Analysis of Pharmaceuticals. II. J. Council of Europe. Solid-State Chemistry of Drugs. Zagreb. godina Semestar: 7. molibden hidroksilaze). Nigović. Rendić S. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. M.). Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. P. 2005. Miller (Eds). 1999 Sep. USISBN:0071347216. S. S. Biotransformation of Xenobiotics. Academic Press. R. Korištenje intra. 2007. BCRP. Praktični problemi analitike lijekova i biofarmaceutske analize. pp. 4. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski organizam kao posljedice metaboličkih procesa. S.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. ostale reakcije. 1999. B. Substrates. 9. Metabolizam i biotransformacije kseno. hidrolize. bioredukcije. Jurišić-Grubešić. A. 2005. dr. Marcel Dekker.). Vuković. Farmakogenomika. Scypinski (Eds. Primjena i metode QSAR and QSPR. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. stimulacija u biotransformacijama lijekova. 2001. Pfeiffer. LRP. 2002. Jurišić-Grubešić. acetilacije. 2006.i ksenobiotika. Kinetički pristup činiocima koji utječu na reakcije biotransformacija – indukcije i inhibicije.224.analitičkih postupaka. Računanje zadataka u analitici i kontroli lijekova. Praktikum iz analitike lijekova. Marcel Dekker. 1997.i endobiotika.. peroksidaze. Metaboličke interakcije lijek-lijek. Razmatranje različitih primjera i rješavanje analitičkih problema u farmaceutskoj analitici. Rendić S . Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Stowell. konjugacije s glutationom).J. Uvod u laboratorijske vježbe Preporučena literatura: 1. Reakcije II faze: metilacije. Review. flavin monooksigenaze. 2002 Feb-May. Vuković. Ahuja. Praktikum iz analitike lijekova. 3. 2004. Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs and the Pharmaceutical Sciences: a Series of Textbooks and monographs). Tansportni proteini: Pglikoprotein. Strasbourg. Ermer.

Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Predavanja: Uvod (svrha. Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu. karakterizaciju kozmetičkih pripravaka. Kontrola doza. Introduction to drug metabolism. Veterinarski lijekovi i posebni veterinarski oblici. ispitivanje pHvrijednosti i emulzijskog tipa kreme.edu/ CytochromeP450. 2nd ed. 3. Chapters 4 & 5. Philadelphia. sastojcima. Taylor and Francis. 1998. Zagreb. Rendic and FP Guengerich (Editors). izrada maske za njegu lica. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena znanja o sastavu. parfemi. značenje. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOZMETOLOGIJA Šifra predmeta: F1-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 10th ed.utmem. 2005. Izvor informacija. Blackie Acad. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2001. 1994. 12. kozmetika za njegu tijela.html 10. Drug Metabolism Reviews. Program kolegija obuhvaća osnove anatomije i fiziologije kože i njezinih privjesaka. kozmetika za njegu kože. korisnost kozmetike. Zagreb. 8. Cytochrome P450 Homepage: http://drnelson. ISBN: 0-30648324-6 11. Amsterdam. Praktikum kozmetologije. Gibson GG. Structure. Legislativa. sigurnost.). Čajkovac. Recepti.). Metode podučavanja: teorijska. M. Cytochrome P450. kozmetika i kosa. S. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II. Marcel Dekker Inc. Osnovni farmaceutski račun. šminka. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MAGISTRALNA RECEPTURA Šifra predmeta: F1-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. and Biochemistry. boje i materijali za bojanje. fizikalna kemija i kozmetika. stabilnost. 9. razvojni procesi. supstancije za izradu kozmetike. Kontrola propisanih doza. Izrada farmaceutskih oblika prema receptu. (Eds. njegu i zaštitu kože. kvaliteta. Lewis DFV. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje i vještine u području propisivanja i izrade lijekova kao i saznanja o rukovanju lijekovima. šampona i šamponske kreme. klasifikacija. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. aerosolski pripravci. Paul R. Izdavanje lijekova. 1997. Elsevier. Delgado JN. Lippincott-Raven Publishers. dr. J. medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja kozmetičkih sredstava. Volume 34. Springer.5 Ime predavača: prof. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). Vježbe: Izrada različitih oblika na temelju liječničkog recepta. 2. & Professional. Low LK. Slap. sc. sc. New Cosmetic Science. kozmetika za oralnu njegu. Broj ECTS bodova: 4. Točnost izrade i označavanje. Takeo Mitsui (ed.. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. sistematizaciju pojedinih kozmetičkih pripravaka prema svojstvima. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. 2004. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. Preporučena literatura: 58 . Kozmetologija. 2002. London 2001. Izračun doza (doze za dojenčad i djecu). godina Semestar: 8. Šminka: izrada podloge za šminku i rastresitog pudera. Filipović-Grčić. FBF. Kozmetika za njegu tijela: izrada gela za ruke. kozmetika i koža. kozmetika i nokti. njegu i zaštitu kože. Vježbe: Kozmetika za njegu kože: izrada krema za čišćenje.). mirisi u kozmetici. dezodoransa i posipa za tijelo. znanstvena podloga kozmetike). učincima. medicinal and pharmaceutical chemistry.7. Ortiz de Montellano. aktivne i pomoćne supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka.. načinu primjene i izradi kozmetičkih pripravaka. tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost kozmetičkih pripravaka. Kozmetika za oralnu njegu: izrada paste za zube i vode za usta. Remers WA. Mechanism. ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona. godina Semestar: 8. Number 1-2. dr. 3rd ed. kozmetika za kosu. Sadržaj predmeta: Seminari: Farmaceut i javna ljekarna.. Moguće interakcije. ISBN 0748408975. određivanje boje pudera i nasipne mase. izrada losiona za čišćenje. (Ed. London.. Skett P.

V. Za to su najprije potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička farmakološko-toksikološka istraživanja koja na pokusnim životinjama trebaju pokazati željenu terapijsku djelotvornost ali istovremeno i njihovu neškodljivost. protuupalnih. Kalođera. načelima fitoterapije i homeopatije te sastavu. Osiguranje kakvoće biljnih droga i pripravaka. P. Kemmerer. Z. Biljni pripravci s djelovanjem na dišni sustav. godina Semestar: 8. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FITOFARMACIJA Šifra predmeta: F1-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Sadržaj predmeta: Studenti stječu znanja o postupcima koji su neophodni da bi neka novootkrivena supstancija postala lijek. Biljni pripravci za regulaciju šećera u krvi. V. M. obrazovanja i športa RH i Ministarstva poljoprivrede RH. Schilcher. terapijskim obilježjima biljnih pripravaka. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za farmakologiju postoji animalna jedinica. Biljni imunomodulatori. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje znanja o najnovijim eksperimentalnim metodama kojima se dokazuju farmakološki učinci različitih novih supstanci ili biljnih pripravaka na biološkom materijalu (pretklinička istraživanja). V. 4. Školska knjiga. Homeopatski pripravci. Liber. R. 2004. Elsevier. 1994. Zdenka Kalođera Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog znanja o sastavu. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. kao i onih koje djeluju na središnji živčani sustav a koje mogu izazvati ovisnost. Schultz. Springer Verlag. Urban und Fischer Verlag. Interakcije biljnih pripravaka i lijekova. Adaptogeni. kakvoći i namjeni dodataka prehrani. Preporučena literatura: 1. 3. Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni sustav. godina Semestar: 8. 1997. Rational Phytotherapie. Također će biti obuhvaćeno područje primjene i 59 . R. kretanja i izgleda tretiranih pokusnih životinja i analiziranja tjelesnih tekućina. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije II. Hansel. Biljni pripravci s djelovanjem na probavni sustav. Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Oblikovanje lijekova (praktikum). Zatim će biti prikazan utjecaj farmakološki aktivnih supstanci na reprodukcijski sustav. Senjković.E. S. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije II. Tyler. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije II. Tradicionalna fitoterapija. anksiolitičkih. Prikazuju se mnogobrojni pokusni modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju farmakološki učinci pojedinih test supstanci odnosno budućeg novog lijeka na promjenu funkcije pojedinih organa. antidepresivnih ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci. M. kakvoći. Prilikom izvođenja biološko-medicinskih istraživanja farmakološki aktivnih test supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću promatranja promjene ponašanja. Petričić. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Leitfaden Phytotherapie. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Biljni sedativi i antidepresivi. New Cosmetic Science. dr. Theiss. Fitodermatici. što predstavlja preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških pokusa. Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka. 1992. Farmakodinamička i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica. 2001. 2000.1. Osnove oblikovanja lijekova. Ukoliko se to dokaže slijede klinička farmakološka istraživanja a tek potom postupak registracije. sc. Bećirević. 2. Biljni urologici. 2. 1997. Senjković. sc. Medpharm. Zagreb. registrirana prema Zakonu i postojećim dozvolama za rad od strane Ministarstva znanosti. Takeo Mitsui (ed. Biljni ginekologici. Dodaci prehrani. tkiva i stanica. Terapijska klasifikacija droga. Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals. 1994. Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Zagreb. dr. Ljekovito bilje za zdravu obitelj. Izvoditi će se i pokusi na različitim eksperimentalnim modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih. Sadržaj predmeta: Sastav biljnih pripravaka. Wichtl. 1988.). 3. Biljni antireumatici. R. H. Amsterdam.

Uzgoj i održavanje standardiziranih test-mikroorganizama. Chan: Microbiology. mišićju. biološkom materijalu i određivanju vitamina. B. Mikrobiološki standardi za vode i primjena mikroorganizama kao indikatora zagađenja. 2000. S. tablete i kapsule. 5.C. Prentis: Biotehnologija . Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II. masti i uljne otopine). R. E. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE KEMIJE Šifra predmeta: F1-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Školska knjiga. 3.. H. European Pharmacopoeia. 5. Reid. 1998.I. Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj novih lijekova . S. sc. 1995. 60 . te metode određivanja pojedinih vitamina B-skupine.od otkrića do registracije: ideja. 4. razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na životinjama. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. 6. Oxford. Prikazat će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke metode važne u medicinskim istraživanjima. Upoznavanje dijelova mikrobne ekologije . 2005. medicinsko-ekonomski razvoj. Interna skripta. dr.M. Strasbourg. Ed. godina Semestar: 9. Stamford. Primjenom mikrobioloških metoda (difuzije i turbidimetrije) objasnit će se postupci za određivanje aktivnosti antibiotika u različitim farmaceutskim proizvodima (vodene otopine. steroidi. Blackwell Scientific Publications. Bach-Rojecky: Eksperimentalna farmakologija.djelovanja antidijabetika i oftalmika. Diuretics. McGraw-Hill Co. Biološka i mikrobiološka ispitivanjima u okviru zakonske farmaceutske regulacije. Preporučena literatura: 1. mikrobiološke metode u određivanju aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim pripravcima. Appleton and Lange. pretklinička ispitivanja. Mosby-Year Book. godina Semestar: 7. te testovi sterilnosti za preparate koji prema farmakopeji moraju biti sterilni. kulturama tkiva i mikroorganizmima. biološkom materijalu (u krvnom serumu. vakcine. sintezu najznačajnijih lijekova i prolijekova. Atlas: Principles of Microbiology. 3. 1998.D.1991.G. Duraković: Primjenjena mikrobiologija.F. humani proteini. E. 4. dr.uloga mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu kruženja organske tvari kao temelju života. Testovi bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata.J. mikrobiološke standarde za vode i ulogu mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu. 2. razvoj. Connecticut. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA Šifra predmeta: F1-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. I. klinička ispitivanja. L. mlijeku). Nomenklatura lijekova: zaštićeni i nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled.D. Interna skripta 2. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu mikroorganizama i njihovih bioloških procesa u proizvodnji pripravaka koji imaju široku terapeutsku primjenu: antibiotici. Samaržija. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Zahtjevi i metode za mikrobiološki limit. M. 1990. A. 1972. industrijski i farmaceutski razvoj. mokraći. Zagreb. Russell: Pharmaceutical Microbiology. Preporučena literatura: 1. Sadržaj predmeta: Korištenje mikroorganizama i njihove enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih produkata od komercijalne važnosti. sc. Mutschler. European Department for the Quality of Medicines of the Council of Europe. B. te prirodni način obrade industrijskih i komercijalnih otpadnih voda. Hugo. Knauf..nova industrijska revolucija.B. Greger. testovi za procjenu broja mikroorganizama u farmaceutskim pripravcima. Katzung: Basic and clinical pharmacology. prašci. Uhlik: Određivanje antibiotika i vitamina mikrobiološkim metodama. PTI – Zagreb. Pelczar. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u istraživanju bubrega. Upoznati mikrobiološke testove prema zahtjevima farmakopeje. Zagreb. I. Springer. 1995. W. 7. R. 1996. Editors: R. Školska knjiga. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u istraživanje novih lijekova. rekombinantne vakcine i vitamini.

metode i primjena). Mjere sličnosti. New Drugs. hidrofobni. Sinteze ljekovitih tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u upotrebi. Dvojni lijekovi. C. Lijekovi za rijetke bolesti. Lippincott Williams & Wilkins. interakcije lijekova s receptorima. godina Semestar: 9. molekularno modeliranje. registracija optički aktivnih tvari. Broj ECTS bodova: 4. Poseban naglasak će biti na primjeni QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR.. 3D-QSAR (teorija. L.. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). istraživanje farmakofora i pretraživanje baza podataka. Patentna zaštita: definicija patenta . primjena nezaštićenih naziva. Drug Actions. Philadelphia 1995. pretraživanje relevantne znanstvene literature: pronaći. sterička ometanost. trajanje patenata. definicija. New York. PAMPA i Caco-2). lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva (log P i log D). optička izomerija. London. doprinos u otkriću novih lijekova. Freely. Thieme. 1996. Wermuth (Ed. referirati nove znanstvene publikacije o sintezama lijekova i lijekovima za ciljanu terapiju. razlike u farmakokinetici. 3rd Edition. T. San Diego. The Practice of Medicinal Chemistry. neidentični dvojni lijekovi. Lijekovi za ciljano djelovanje. Uporaba rendgenske strukturne analize receptora i enzima u otkriću lijekova: kristali proteina. Stuttgart. 61 . Mutschler. Principles of Medicinal Chemistry. Uvod u molekulsku mehaniku i konformacijsku analizu. Academic Press. ciljana isporuka lijekova. ˝virtual screening˝. Syntheses. Odabrani primjeri primjene QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. proces selekcije. te dizajnu eksperimenta. G. W. A. Molekularni deskriptori (topologijski. A. Medpharm Scientific Publishers. 1995. E. proučiti. O. Lemke. Pojam lipofilnost. izabrani primjeri dizajniranja lijekova.5 Ime predavača: prof. H. HPLC. referirati novi patent. proučiti. vrste izuma. Stereokemijski aspekti djelovanja lijekova konformacijske restrikcije. korijen riječi u stvaranju nezaštićenih naziva. Ed. Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝). sc. dr. Numerička taksonomija i analiza klastera. Kleemann. Applications. ˝training set˝ i ˝test set˝). 5.patentnih prava. sterički. subjekti u patentnoj zaštiti.). Studenti će se također upoznati s najčešće korištenim molekularnim deskriptorima kao i računalnim programima za izračunavanje deskriptora. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova. Engel. Patents. Derendorf. TLC.. Naglasak će biti na postupcima implementiranim u postojećim računalnim programima u dizajnu lijekova i biokemijskoj kinetici. ISBN 0-12-744640-0. 5th ed. Računalni programi za izračunavanje deskriptora (TAM i DRAGON). pronaći. derivatizacija lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom. zaštita naziva. potenciometrijska titracija. J. kaskadni prolijekovi. Williams. ISBN 0 7279 0821 9. opći principi. kristalografija proteina. Preporučena literatura: 1.. ˝lead compound˝. Foye. QSAR peptida i proteina. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. 3. identični dvojni lijekovi.izbor naziva. primjeri. Pharmaceutical Substances. prijava. J. primjeri. ciljano oslobađanje lijekova. dvostruki prolijekovi. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. Dizajniranje prolijekova i bioprekursora: definicija. razlike u načinu vezanja. D. 2. ISBN 0-683-03323-9. Biofarmaceutici. Određivanje i predviđanje fizikalnokemijskih svojstava kao parametara u razvoju novih lijekova. 1999. QSAR modeliranje u razvoju novih bioaktivnih lijekova (postavljenje modela. s karbonilnom ili amino skupinom. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 4. Osnove primjene računalnog programa HyperChem. Studenti će se također upoznati s novim strategijama u razvoju lijekova. BMJ Publishing Group. Interakcije ligand – receptor i de novo dizajn lijekova. poput suvremenih eksperimentalnih (biološke studije in vitro i in vivo) do računalnih metoda određivanja parametara i baza podataka važnih u istraživanju potencijalnih lijekova. prednosti i nedostaci metoda u istraživanju novih lijekova. Kemijske modifikacije koje utječu na farmakokinetička svojstva.). CPC. Seminari: Uključivanje studenata u seminare. eudizmička analiza. eksperimentalno određivanje (˝shake flask˝. vlasnici patenata. ISBN 3-13-558403-8. 1994. Stuttgart.

Drug Distribution. Testa. Mannhold. H. VCH. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. van de Waterbeemd. Weinheim 2001. enzimima. Uloga vezanja na proteine plazme u istraživanju novih lijekova. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. eksperimentalne metode i in silico predviđanje prolaska lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. Guy. ACD/Lab). Kubinyi and G. Studenti će se također upoznati s važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i dušikovih spojeva u organizmu (razlikama između normalnog i patoloških stanja).metode predviđanja lipofilnosti (povijesni pregled. G. 5. M. ISBN: 3527304274 8. J. R. Kubinyi. Seminarski dio nastave bit će organiziran kao samostalno istraživanje studenata u manjim skupinama te izlaganje pripremljenog materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi dokazano stvaranje slobodnih radikala i drugih reaktivnih spojeva (primjerice 62 . Wiese. Folkers and R.2. Cambridge University Press. predviđanje biotransformacije ksenobiotika (QSMR . Weinheim 2002. Guy. H. Modeling. Krvnomoždana barijera i lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije lijekova. D. ISBN: 3527304274 3. Važnost oksidacijskog stresa. H. Wiley-VCH. Wiley-VCH. FL. M. molekularni lipofilni potencijal i ˝docking˝. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. važnost lipofilnosti u razvoju novih lijekova. Kolegij obuhvaća pregled sustava antioksidacijske obrane organizma. lipofilnost metabolita i uloga u biotransformaciji. Pliska. Sustav antioksidacijske obrane organizma (uloga endogenih i egzogenih antioksidansa). VCH. Drug-Membrane Interactions: Analysis. R. 6. H. V. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Weinheim 1996. Mannhold. Pliska. B. B. VCH. E. Mayers. J. H. ProLogP. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. CRC Press: Boca Raton. van de Waterbeemd and H. Toksičnost ksenobiotika putem metaboličkih reakcija (idiosyncratic drug reactions). Testa. Folkers and R.in silico modeli metabolizma lijekova). Suli. lipofilni prostor. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. eksperimentalni (size exclusion chromatography) i in silico modeli predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine plazme. Metabolička aktivacija. ISBN: 3-906390-22-5 4. R. Trinajstić. 2nd Ed. ChemSilico. Seydel. računalni programi za predviđanje lipofilnosti). G. VCH. enzimskim i transportnim sustavima te reaktivnim oblicima koji doprinose ili su povezani s toksičnim učincima. V. 2003. dr. Sadržaj predmeta: Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih radikala. Preporučena literatura: 1. Chemical Graph Theory. Modeling. uključujući pojedine enzimske sustave i endogene antioksidanse. 1992. Reaktivni kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama biotransformacije – sudbina i učinak u organizmu. Kubinyi and G Folkers. Vols. Introduction to Numerical Analysis. Reakcije. Drug-Membrane Interactions: Analysis. Polimorfizam enzima i transportera. Seydel. Mannhold. ISBN: 3-527-29383-3 7. tzv. Nastajanje slobodnih radikala tijekom biotransformacije ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti odabranih lijekova i drugih ksenobiotika). transportni sustavi i mehanizmi koji doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima. K. R. van de Waterbeemd. H. van de Waterbeemd and H. Aktualni primjeri primjene najnovijih računalnih programa (PreADME. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. Wiese. sc. toksiforne skupine i modeli. Novi in silico pristupi modeliranju transdermalne penetracije. ISBN: 3-527-29383-3 2. Drug Distribution. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o biokemijskim mehanizmima toksičnosti endobiotika i ksenobiotika. enzimi. 1.. Kubinyi. Weinheim 2002. K. Weinheim 2001.baze podataka. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA Šifra predmeta: F1-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. informatički pristup . ISBN: 3-906390-22-5 9. Folkers. Weinheim 1996. godina Semestar: 9. Mannhold. N.

preko razvoja formulacije i tehnologije te ispitivanja stabilnosti. B. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Toxicology – the basic science of poisons. CRC Press. 2004. Hollinger. Oxford University Press. Drug delivery systems. E. Williams. ISBN: 0-471-33334-4 9. Wiley. 12. 2000. vol. The Role of Metabolic Activation in Drug-induced Hepatotoxicity. dr. Alzheimerova i Parkinsonova bolest i dr. ISBN: 0 8247 0547 5 6. Gutteridge. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI Šifra predmeta: F1-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 11. Annual Review of Pharmacology and Toxicology.. 7. C. Randale. N. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II.). Cell Biology). Razumjeti potrebu za kreativnim pristupom pri izradi novih analitičkih metoda i izboru optimalnih 63 . P. L. ISBN: 0-19-509340-2 8..A. Josephy. godina Semestar: 9. sc. Hodgson. Timbrell.5 Ime predavača: doc. Park. 1995. Introduction to Biochemical Toxicology. 1998. Mathiovitz. E. Current Drug Metabolism. P. Molecular Aspects of Oxidative Drug Metabolizing Enzymes: Their Significance in Environmental Toxicology. 1997.Issues in Fundamentals. USA. New York.P. E. (eds). New York. C. Washington. Pirmohamed. A. ishemija-reperfuzija. Ostale trenutno aktualne teme u danom području. Schenkman. M. sc. New York. C. godina Semestar: 9. 10. 2001. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH PROIZVODA Šifra predmeta: F1-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 2001. D. Molecular toxicology. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. USA. 3. 45. do izrade dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. 4. nastajanje različitih vrsta tumora. 3. B. 2003. 2. No 1. London. Preporučena literatura: 1. Unapređenje znanja stečenih na kolegiju Farmaceutika biofarmacija. C. Barile. Halliwell i J. Series H. 2003. F.M. 2002. Principles of biochemical toxicology. 37. Klaassen. Washington. Clinical toxicology: principles and mechanisms. K. 177-2. 2001. D. Bioadhesion in Drug Delivery. Guest Editor: J. Sadržaj predmeta: Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata izabranih novih metoda priprave terapijskih sustava (koji se već primjenjuju i potencijalno primjenjivih) da se pokažu problemi optimiziranja apsorpcije. 2005. Marcel Dekker. UK. ISBN: 0 0713 4721 6 4. Hodgson. Maggs. Kitteringham. Wilson. C. Handbook of antioxidants. dr. sc. Boca Raton. Drug Metabolism Reviews. Free radicals in biology and medicine. N.. E. Casarett & Doull's. Chemical Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series. Lehr. McGraw-Hill. ISBN: 0 8493 1582 4 3. Poseban naglasak . Smart. J.in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za peptidne i proteinske supstancije. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Chickering. CRC Press. London. novel approaches and development... Uetrecht. Taylor and Francis. Physiological Pharmaceutics. diabetes. Packer. Broj ECTS bodova: 1.V. ISBN: 0 19 850045 9 5. J. Bioactivation. 2005. Vol 90. Jelena FilipovićGrčić. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2001. Ana Mornar Turk Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o potrebnom analitičkom znanju pri razvoju farmaceutskog oblika od ideje. D. Vol. M.G. Taylor and Francis Group.ateroskleroza. Oxford University Press. Marcel Dekker. Razmatranje toksičnosti lijekova posredovanih reakcijama biotransformacije. Vol. D. V. prof. 3rd Edition. Mira Bećirević-Laćan Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih terapijskih sustava u optimiziranju terapijskog učinka. R. Cadenas i L. R. izbora puta primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju novog terapijskog sustava. ISBN:0 7484 0737 5 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. B. J. Arinc. Barriers to drug absorption. C. reumatoidni artritis. M. E. dr. No. New York. kontroliranog oslobađanja..

značenjem i sadržajem sustava kvalitete i dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim naglaskom na pojedine elemente sustava kao i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji. Drug Stability. Riley. kontrola izmjena. 4. Validacija: 1. Teme uključuju: indikatore potrošnje lijekova. parametri validacije. L. Taylor. CpMP) – format registracijskog dossiera. godina Semestar: 9. Ellis Horwood Limited (1983). 3. C. procjena na osnovi dobivenih rezultata. Općenito o validaciji. 2. s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih analitičkih rezultata. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. DKP. Inspekcije. Wells. Pravilnici. Principles and Practices. regionalne 64 . GC International. Postupci kontrole i procjene kvalitete mjerenja. 5. K. Elementi i vrste validacije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitike lijekova II. Farmakopeja. 6. Sadržaj predmeta: Internacionalna regulativa: 1. 1. stabilitetno indikativne analitičke metode. Inc. Ispitivanje stabilnosti – program ispitivanja. Sustav kemijske analize. 4. Rhodes. 2. Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja: 1. Hrvatska regulativa – usporedba s međunarodnim propisima: Generički lijekovi i njihova registracija. Medicinal products for human and veterinary use 1997. Pargamon (1996). Ispitivanje stabilnosti: Regulativa – izvori informacija o regulatornim zahtjevima. M. 5. Dobra praksa u farmaceutici: 1. USA Zakonodavstvo i tijela (FDA) – razlika prema EU. Preporučena literatura: 1. Chelsea Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Razvoj analitičkih metoda za određivanje sadržaja. Drug Stability. Huber. 11(1998)96-105. C. New York (2000). Pharmaceutical Preformulation. 4. Third edition. Mathews. R. 2. Analitical Validation. I. 2. Oblikovanja lijekova II i Kozmetologije. 3. Farmakoekonomika. prikupljanje i obrada analitičkih rezultata. Royal Farmaceutical Society of Great Britain. 3. godina Semestar: 9. Pharmaceuticals and Cosmetics 2.CEEC – status zakonodavstva. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIJALNA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. LC. 2. T. 3. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. revised and expended. Validacija analitičkih metoda – općenito o validaciji. 7. Broj ECTS bodova: 1. Validacijska dokumentacija. J. Provedba u farmaceutskoj proizvodnji. USA) Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete. Marcel Dekker Ind. načini registracije. DPP – razvoj DPP u svijetu i današnji zahtjevi DPP-a (EU. J T. T. dr. Quality assuarance of chemical measurements. Zakon o lijekovima. DLP. Preporučena literatura: 1. J.tehnika. stabilitetno izvješće. Lewis Publishers. Edition European Commission Directorate General IIIIndustry. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA. 2. Regulatory Aspects. Renata Jurišić Grubešić Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s regulatornim okruženjem te razvojem. Standardizacija – ICH. obnova registracije. Praćenje nuspojava lijekova. Volume 4. B. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. 3. Validation of Analytical Methods: Review and Strategy. Sadržaj predmeta: Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih oblika: Predformulacijske studije – svrha i očekivanja te najčešće tehnike. Rosaske. The rules governing medicinal products in the European Union. sc. Good manufacturing practices. York (1996). Cartensen.5 Ime predavača: Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled koncepta i metoda koje se primjenjuju u istraživanju uporabe lijekova i farmakoepidemiologije. onečišćenja. Development of Validation of Analytical Methods. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih karakteristika. provođenje validacije te obrada rezultata i pisanje izvješća. W.

5 Ime predavača: doc. s naglaskom na kronična stanja. Endokrinološki poremećaji. Sustav pripreme jedinične terapije. snažnu ulogu u cjelokupnoj bolničkoj skrbi. Farmakologija dobnih skupina. Hematološki i maligni poremećaji. neodgovarajućom uporabom lijekova i povećanom brigom za pučanstvo. Ovaj sustav distribucije lijekova omogućuje stručni nadzor propisane terapije. Klinički značajni laboratorijski parametri. Kardiovaskularni poremećaji. Kliničko ispitivanje lijekova. Na taj način ljekarnik postaje središte informacija za sve probleme vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu. Osiguravanje kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama. Walker. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik KLINIČKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5.varijacije u uporabi lijekova. Broj ECTS bodova: 4. Školska knjiga 2004. stoljeće i povezani su uz pitanja izdavanja lijekova i zakonodavstvo. 270 pp. Strmo BL et al. koji uključuje racionalnu uporabu lijekova. Treba ojačati komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara te medicinskih sestara. Vesna Bačić-Vrca Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu informacije o etiologiji. Sadržaj predmeta: Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti. Potreba za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj polovici 20. Bootman JL et al: Principles of pharmacoeconomics 2nd edition Harvey Whitney Books Co. stručnu prosudbu propisane medikamentozne terapije sa stajališta prikladnosti doze. stoljeća s povećanjem troškova za lijekove. Lacković Z . Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima. Preporučena literatura: 1. Bolesti probavnog sustava.medicinska deontologija. Gray JAM: Evidence-based healthcare. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Cincinnati 1996. kliničkim simptomima. godina Semestar: 9. Pharmacoepidemiology. U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. nuspojavama i 65 . Regulacija opskrbe lijekovima i sustav financiranja. 2. Medicinska naklada 1999. Zarazne bolesti. brzim tehnološkim razvojem. sc. Velimir Božikov Ciljevi predmeta: Upoznati studente s ulogom kliničkog farmaceuta. 2. mjerenje terapijskih ishoda i neželjenih učinaka terapije. Bubrežni i urološki poremećaji. Klinička farmacija i terapija . Preporučena literatura: 1. Uloga kliničkog farmaceuta. C. godina Semestar: 9.hrvatsko izdanje. Bulat M. ali povijesni korijeni sežu već u 19. Churchill Livingstone 1997. Sadržaj predmeta: Bolnica . Kao posljedica ovih potreba razvijenog društva. intervala primjene interakcije lijekova s obzirom na bolesnikov zdravstveni status i cijenu terapije. Reumatski poremećaji. Klinički značajne interakcije i nuspojave lijekova. Geber J. dr. Neurološki i psihološki poremećaji. povećanjem rizika vezanih uz uporabu lijekova. Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i preuzeti novu. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Očne i kožne bolesti. dr. Poremećaji trudnoće i ginekološki poremećaji. istraživanjima i principima liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj prema pacijentu. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Kao disciplina socijalna farmacija je stara nekih 25 godina. ukazao je na potrebu za farmaceutskom stručnom kompetencijom u polju socijalne farmacije. Medikacijske pogreške. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. John Wiley & Sons 2000. socijalna farmacija danas se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i “farmaceutskom praksom”. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. R. Medicinska farmakologija. sc. Pregled bolesnika. Poremećaji disanja. 3rd ed. Obradit će se najvažnije skupine lijekova s njihovim indikacijama. Medikacijski i distribucijski sustav treba postaviti tako da omogućava izravnu opskrbu bolesnika i korištenje široke educiranosti ljekarnika. probleme s iracionalnom terapijom. Edwards.

2. E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi. Renata Jurišić Grubešić. A: Primjenjena farmakoterapija i farmaceutska skrb. Ovaj pristup će obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele. Saznanja će biti proširena na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu kako bi se mogla napraviti značajna usporedba među sustavima. Handbook of Nonprescriptin Drugs. a osobita pozornost biti će dana lijekovima koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi). Biti će korištene kliničke. Bit će dan prikaz izbora prikladnog lijeka i terapijski režim. te povezati znanstvene spoznaje i vještine na slučaju pojedinog pacijenta. farmakologije. Lidija Bach Rojecky.) 4. (Pharmaceutical Press) 6. MCQs in Pharmacy Practice. 2. Basic clinical pharmacokintics. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke farmacije. Pharmacy Practice. s naglaskom na moguće interakcije lijekova. Clinical Medicine.timski rad u malim skupinama Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: F1-41 Vrsta predmeta: obavezni predmet 66 . Washington 1996. Sadržaj predmeta: Modul će biti podijeljen u pet ključnih nastavnih tema. ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i drugim zdravstvenim stručnjacima. Non-prescription medicines. L Dodds. (Pharmaceutical Press) Metode podučavanja: teorijska. neželjene učinke lijekova i interakcije s ciljem upravljanja lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u cjelini.) kako bi se razvio pristup u rješavanju problema pri pružanju farmaceutske skrbi. Preporučena literatura: 1. D: Javno zdravstvo i farmaceutska skrb. A. Pharmaceutical Press. prof. sc. doc. London 2001. dr. prosudba korisnosti i rizika za pacijenta koji je na terapiji i praćenje pacijenta. Nathan. Pharmaceutical press. ekonomska analiza i prosudba kvalitete života. godina Semestar: 9. Rješavanje problema iz svakodnevne prakse učit će se na primjerima slučajeva iz prakse. epidemiološke i socijalne studije s primjerima kvalitativnih i kvantitativnih metoda. U okviru ove tematske cjeline biti će istraživana pitanja promidžbe zdravlja. Tipična stanja i bezreceptna farmakoterapija. Pharmacy Practice. P. Primjena farmakoekonomskih principa u procesu donošenja terapijske odluke biti će ključna komponenta ove nastavne cjeline. L Dodds. Sanda Vladimir-Knežević Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u pružanju farmaceutske skrbi pacijentima. B: Sustav zdravstvene zaštite. Kumar & N Clarke (Bailliere Tindall) 3. Clinical Pharmacy and Therapeutics. problemska i terenska nastava. M. L. Azzopardy . R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Drugs in use. APHA. 6. temeljnih farmaceutskih znanstvenih disciplina. (Taylor & Francis). edukacije i prevencije zdravlja. Važan aspekt ove cjeline biti će osposobljavanje studenta da bude u stanju evaluirati terapiju lijekovima. (Taylor & Francis). radionice . Drugs in use. 5. C: Farmakoekonomika. London 2003. itd. Ova tema će biti izgrađena na prethodno usvojenim znanjima (patofiziologije. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik FARMACEUTSKA SKRB Šifra predmeta: F1-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Teme će tvoriti integriranu cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj modula. M Winter (Applied Therapeutics Inc. Clinical Pharmacy and Therapeutics. K Taylor & G Harding. sc. Preporučena literatura: 1. uključujući sve vrste troškova i određivanja troškova. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: doc. U okviru ove teme biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. dr. London 2001.kontraindikacijama. Poseban naglasak biti će stavljen na suradljivost pacijenata. Od studenata će se zahtijevati mišljenje i stav u okviru postavljenog zadatka i na temelju istraživačkih metoda koje se primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava zdravstvene zaštite. 4. Poseban naglasak bit će stavljen na generičke lijekove. sekundarnoj i tercijarnoj razini. London 2002. dr. 3. U ovoj cjelini bit će obrađena organizacijska struktura sustava zdravstvene zaštite na primarnoj. na izabranim primjerima iz kliničke prakse. Samoliječenje i lijekovi bez recepta. K Taylor & G Harding. sc.

M. Rijeka 1999. Objektivnost i subjektivnost. Odgovornost znanstvenika. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. FBF. Zagreb 1997. 3. Obrazloženje teme. Profil znanstvenika. Diplomski. Biološki uzorci. Cambridge. χ2-test i Fischerov egzaktni test. Kruskal-Wallisov test. 2. Marcel Dekker. The Systematic Experiment. godina Semestar: 9. Vitagraf. višestruka linearna regresija. rasprava i zaključak. Znanstveno nazivlje i jezik. 1997. magistarski i doktorski rad. New York 1995. J. korelacije. Osobitosti temeljnih. Kontrola proizvodnje. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. jednostavna linearna regresija. Vjerojatnost i statistika. Vođenje dnevnika. Školska knjiga Zagreb 1997. Tehnička knjiga. Pretraživanje literature. Naslov i autori. Napredovanje u struci i znanosti. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. Stil znanstvenog izvještavanja. C. New York and Basel 2004. Elektroničke baze podataka. internet adrese baza podataka 4. Rezultati. Analiza učestalosti. priručnik jedne discipline. 1999. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Pregledni rad. ROC-analiza. Preporučena literatura: 1. London 1996. gospodarski. 7.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. S. analiza učinkovitosti. Podjela znanosti. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. Flögel. Kontrola kvalitete lijekova. Broj ECTS bodova: 1. materijalno i vremensko. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Wiley&Sons Inc. Flögel: Metodika znanstvenog rada. sc. Kongresno priopćenje. Testovi normalnosti razdiobe. značenje i definicija znanosti. Životopis. Obrada i analiza rezultata. Pojedinačni i timski rad. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. A. Znanstvene i stručne asocijacije. vrste publikacija. J. te s načelima. Etika i znanost. Originalni znanstveni rad. 6. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. Coxova regresija. Planiranje eksperimenta: administrativno. Scripta biochemica. Bon. fizičko-kemijskih svojstava. Biostatistics. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. godina Semestar: 9. politički. Šošić i V. 5. Znanost i kultura. 6th Ed. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. dr. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. Spearmanov koef. W. V. Gibbins. Normalna razdioba. Vranić. Uvod u statistiku. Sigurnost u radu. Portland Press. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Znanstvenoistraživačka oprema. Školska knjiga. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. Pearsonov koef. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava 67 . Cambridge University Press. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. 4. M. Etički. DeMuth. kopije predavanja 5. Inc. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Literaturna dokumentacija i citiranje. 3. 8. I. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Zagreb 1971. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. New York. Simonić. MannWhitneyev test. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Tehnička knjiga. Bolton. Beynon. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: F1-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.C. 1993. Sažetak. kadrovsko. Reproducibilnost eksperimenta. Znanstvena i stručna literatura. Wayne. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa.Godina učenja: 5. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. J. u: Etika. E. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. R. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. I. 2. Serdar. Biostatistica. etikom. Priručne i središnje knjižnice. socijalni i psihološki pristup znanosti. D. Citiranje tuđih rezultata. korelacije. 4th Ed. Prikazivanje podataka. Passing-Bablokova regresija. Pavlić.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Preporučena literatura: 1. Cjeloživotno učenje. 1970. Analiza varijance. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Znanost . Zagreb. Friedmanov test. Statistička teorija i primjena.

Urođene metaboličke bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni poremećaji glikozilacije. transportnim i dr.Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. A. Proučit će utjecaj pH. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE Šifra predmeta: F1-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Unutar kolegija. Karmela Barišić. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. AIDS / Prionske bolesti. editors: I. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. 2001. Bertini. ionske jakosti. Medicinska primjena molekularne biologije i medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Epigenetika. sc. Bolesti uzrokovane poremećajem prijenosa signala / Bolesti uzrokovane mutacijama keratina. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Seminar treba trajati pola sata. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Molekularna patologija / patofiziologija navedenih bolesti. Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest / Huntingtonova bolest. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Handbook on Metalloproteins. sc. H2PO4-. Dijabetes / Pretilost. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Racionalni pristup razvoju novih oblika terapije na temelju poznavanja molekularnih mehanizama nastanka i razvoja bolesti (Rational drug design). . Mišične distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza. Stanična i genska terpija vaskularnih i onkoloških bolesti. Putovi staničnog dojavljivanja u kontekstu farmakološkog djelovanja na 68 .) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova. Molekularna fiziologija stresa. Kompleksna genetika. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. Molekularne osnove starenja. Matične stanice i njihova primjena u terapijske svrhe. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Ateroskleroza / Infarkt. prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: F1-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. dr. citrat. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Molekularne osnove ponašanja.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. sc. Vektori za ciljani unos DNA u stanice i tkiva. Genetička imunizacija. Terapija T-stanicama i imunoterapija. Siegel. Principles of Fluorescence Spectroscopy. U sklopu vježbi. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. 1999. Sadržaj predmeta: Genetičke. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije II. molekularno-biološke i biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak. dr. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: doc. godina Semestar: 9. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i stečenih bolesti na molekularnoj razini kao temelj racionalnog pristupa razvoju novih oblika terapije. Upoznati i razmotriti principe novih terapijskih strategija kao što su terapija genima i matičnim stanicama. godina Semestar: 9. Reumatoidni artritis / Sistemski lupus eritematosus. Siegel. Second Edition. kompleksacijskim. H. Lakowicz. dr. Joseph R. Emfizem / Astma / Cistična fibroza. Depresija / Shizofrenija / Tjeskoba. odabrana poglavlja 2. Primjena male siRNA u ciljanom posttranskripcijskom utišavanju gena. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. Terapija protusmislenim oligonukleotidima.

W. Z.R. Potom. Kluwer Academic Publishers. J. Barišić i J. 1994. G. diagnosis and treatment. Analiza primjera iz odabrane primarne znanstvene literature. P. godina Semestar: 9. Cox. Rodes.E. ISBN: 1-872748-69-4 7. Humana Press. 2000. 2001. Bennett. W. dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava. 3. Cambridge University Press. Ascites and renal dysfunction in liver disease. G. Sinclair.A. o membranskim i intracelularnim farmakološkim receptorima i njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. 1998. Također. o farmakologiji sinapse i mehanizmima djelovanja agonista i antagonista adrenergičnog. ISBN: 9531761205 4. dr. Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim učincima blokatora izoenzima ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri upalnim procesima. P. Read BIOS Scientific Publishers.A. Jameson. and Cellular Immunotherapy (cancer: Clinical science in Practice). J. K. kolinergičnog. Human molecular genetics. A. ISBN: 0-89603-630-8 3. Interakcije lijekova na molekularnoj razini. T. Strachan. I. Zatim. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Conn. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. K. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova saznanja o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova u organizmu. Potom. J. Humana Press. Goodmann and Gilman′s: The Pharmacological Basis and Therapeutics.Renal Injury from Drugs and Chemicals. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. (ii) prednosti individualizirane brige za zdravlje i (iii) ulogu ljekarnika u razvoju individualiziranog očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. inzulin) .M. J. T. 1996. 1996. ISBN: 0-89603-529-8 5. Porter. Sadržaj predmeta: Tijekom nastave iz molekularne farmakologije stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka na razini staničnih membranskih proteina (kao blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i ionskih pumpi). godina Semestar: 9.terapijskim prednostima i nedostacima. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation. 6. P. o mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije. Schrier. Sheridan. vezano za intracelularnu antimikrobnu farmakologiju. Boston. serotoninskog. 1995. Gines. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost sprege genetičkih i vanjskih čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGENETIKA Šifra predmeta: F1-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. sc. Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često korištenih lijekova. Stuttgart. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Medicine. Sikora (Eds). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Preporučena literatura: 1. genetskom inženjerstvu u proizvodnji lijekova (eritropoetin. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.De Broe. farmakogenetici. Otpornost prema lijekovima (multidrug resistance). Blackwell Science. New York. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Regulation. Edited by: V. borbu protiv nastanka rezistencije i mogućnosti liječenja AIDS-a. Vespooten. R. 1999. Means. današnje mogućnosti liječenja nefrolitijaze. Stječu se i znanja o kronofarmakologiji. W. Mc Graw-Hill. Dordrecht. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. A. Edited by: M. Samaržija: Sinopsis predavanja. Preporučena literatura: 1. Gene Therapy. Pathogenesis. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: 69 . sc. 1999. Dumić: CD s predavanjima 2. Morstyn. o parakrinoj ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACEinhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega. Medicinska naklada. Clinical Nephrotoxins .M. E. Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i bolesti. 5.pojedine čimbenike tih putova. G. London. Arroyo. 2. dr. Potom. Također i stjecanje znanja o farmakodinamskim interakcijama dvaju ili više lijekova na molekularnoj osnovi. P. 1998. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH. 6. 4. genskoj terapiji.

fcgi? call=bv. primjena. Uloga farmaceuta u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti.nih. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. T. dr. dijabetes. Read. Topić E. 2004. Preporučena literatura: 1. Farmakogenetika. 1995. Život s naslijeđenim faktorima rizika. neurodegenerativne bolesti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II.TOC&depth= 2 5. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom.. 3. Vanjski faktori: uvjeti i način života.View.gov/books/bv. Biobanke. rak. Usmjereno oblikovanje lijekova i vakcina. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: prof. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. Pharmacogenetics: an opportunity for a safer and more efficient pharmacotherapy. Cox.Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na lijek između dvije osobe s istom dozom i istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane prolaznim uzrocima. sc. Mechanisms of adverse drug reaction. Medicinsko laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Geni i nasljeđe. 1999. Molekularna genetička epidemiologija. ISBN: 1-87274869-4 3.. Na temelju farmakogenetskog rezultata moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s istom dijagnozom.ShowTOC&rid=gnd. 2. T.. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Kompleksna genetika . terapija i prognoza. Oxford University Press 1991. Farmakogenetika i farmakogenomika.. Pristup farmakogenetskog probira u predviđanju određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%. J. U Topić E. Genetika i fiziologija starenja. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. respiratorne bolesti. godina Semestar: 9. a koji nije supstrat polimorfnog gena.. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. G. ISBN: 9531761205 4. Rawlins MD. Medicinska naklada. faktori okoliša. ur. Dumić: CD s predavanjima 2. ili trajnim uzrocima. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Kompleksna genetika.ncbi. one bolesnike koji trebaju veću ili manju dozu lijeka odnosno koji trebaju neki drugi identičan lijek. Primorac D. psihijatrijske bolesti. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja genetičkih čimbenika na učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i procjena vrijednosti određivanja genotipa i fenotipa u individualnom terapijskom pristupu. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. delecija ili amplifikacija gena.. Preporučena literatura: 1. Faktori rizika. Sinclair. (Review) J Int Med 2001.pravna i etička pitanja. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. In Davies DM ed. stres. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – principi. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. kao što je inhibicija i indukcija enzima. svrsishodnost i sociološki aspekti. Internetska stranica: Genes and Disease. http://www. 250: 186-200. BIOS Scientific Publishers. Ingelman-Sundberg M. autoimune bolesti. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. A. Texbook of Adverse drug reactions. dr. Individualizirana medicina: prevencija.. Janković S. kao što je genetska mutacija. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics.nlm. Strachan. Medicinska naklada Zagreb. Lauc i J. P. pretilost. Irena VedrinaDragojević 70 . godina Semestar: 9. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. Vezu između genetske predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja se utvrđuje specifični fenotip. upalne bolesti probavnog trakta. Metode podučavanja: teorijska. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na zdravlje i bolest. Štefanović M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE Šifra predmeta: F1-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Thompson JW. M. Sadržaj predmeta: Geni kao odrednice ustrojstva i funkcionalnosti jedinke. sc. otpornost i dugovječnost.

materijali. Lea & Febiger. Nutritivne alergije . minerali. hiperlipoproteinemija. leucinoza. lipidi. oprema. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. cistatinurija. trudnice. oprema. intolerancija. Davis Company. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: dr. 1989. Volume I. 7. Sue Rodwell.1999. dijetoterapija. The Science and Practice of Pharmacy. kapsula. godina Semestar: 9. Chadwick et al. Lachman. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. Inc. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. kompulzivno prejedanje. 2004. malasorpcija). metilmalonacidemija. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.: Functional Foods. Indeks tjelesne mase. Marcel Dekker Inc. karcinoma . Tekući oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju tekućih oralnih oblika. Lisa Rapport. tirozinemija. osteporoza. 2000. 1 edition . Mosby. 3. hiperlizinemija. 9. Theory and Practice of Industrial Pharmacy. cistrinoza.. ugljikohidrati. Lachman. 8. karcinom). oprema. primijenjenoj procesnoj kontroli. Schwartz.V. viša znanstvena suradnica Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika s osnovnim načelima i pristupima farmaceutskom procesu. opremanje polučvrstih oblika: proces. 2002. materijali. A. sportaši). R. pojedinim procesnim operacijama. H. Brian Lockwood: Nutraceuticals. proces oblaganja i oprema. operacije i oprema za razvoj i proizvodnju tableta. opremanje tekućih oralnih oblika: proces. Max Publishing Company. Sadržaj predmeta: Suhi dozirni oblici: procesi. vitamini. Liberman. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. Poremećaji hranjenja. adolescenti. Pothranjenost – malnutricija. Kibbe. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. Pharmaceutical Press .2004. lizina i metionina (fenilketonurija. L. homocistinurija. 3. C. materijali. leucina. Handbook of Pharmaceutical Excipients. C. opremanje suhih dozirnih oblika. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . dijabetes tipa II. 10. B. trendovi u razvoju ostalih dozirnih oblika (bez oralnih). Pharmfoods. 2. 6. II. 3rd edition 2001 4. Kopije prozirnica za predavanja 5. izoleucina. Polučvrsti oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju polučvrstih oblika. M. H.. American Pharmaceutical Association. opremi koja se rabi za tu svrhu. valina. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. Plenum US. mala djeca. 2000. Springer. Preporučene i zabranjene namirnice. IK Naprijed. opremanje sterilnih oblika: proces. Preporučena literatura: 1.. sc. rahitis. Pharmaceutical Dosage Forms: Tablets. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. 71 . 11th CD-Ro edition. proizvodnja ostalih suhih oblika. Robert E. albinizam.Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti.. Intolerancija hrane. F. maldigestija. J. 1986. Remington. Roko Živković: Dijetetika. cistinurija). Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. hipertonija. Joseph L. 2000 4. Relevantni članci u znanstvenim časopisima. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . Kanig. Breakthrough Publications. starije osobe. 1995. Pretilost . kao i objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu završnog proizvoda. Zagreb. Herbert A. Lewis Publishers. Seminari su osmišljeni kao demonstracija sadržaja obrađivanih na predavanjima u pojedinim proizvodnim procesima. propionacidemija. dijabetesa tipa II. A. 3rd Ed. 1 edition 1994. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. ateroskleroza. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. I. anoreksija. Caroll A. alkaptonurija. 1st edition. malapsorpcija. Nutraceuticals. A. Bulimija.. Liebermann. Biserka Cetina Čižmek. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDUSTRIJSKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Vol I.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. 2. L. Preporučena literatura: 1. E.mehanizam. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija.

Savjetovanje bolesnika – integralni dio ljekarničke brige ( definicija savjetovanja. komunikacija u funkciji prevladavanja asimetrije znanja i moći i bolesnikove anksioznosti.5. ljekarnička hermeneutika. Etički kodeks. racionalna uporaba antidepresiva). odnos ljekarnik-pacijent. ključne komunikacijske vještine. smanjivanje stresa na poslu. Heideggerovo filozofsko strukturiranje koncepta “brige”. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA U FARMACIJI Šifra predmeta: F1-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. prirodnih. godina Semestar: 9.5 Ime predavača: doc. profesionalna odgovornost. London 1997. Pharmaceutical Press. psihološke…. korist savjetovanja za bolesnika: sigurnije i učinkovitije liječenje. zadaće i obveze prema javnosti. korist savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita. temeljni postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi nemaju doze već bolesnici. B. Volume I. glavni atributi/parametri lijek.. Koncept ljekarničke brige: modus operandi ljekarničke profesije kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije (concept “brige”-maglovit concept koji ne pripada području “čvrstih”. 1993. staračka populacija. Etički kodeks. Zakon o lijekovima i drugi farmaceutski zakonodavni akti. L. J. kolektivna predodžba ljekarnika. Ljekarnička briga i potrebe specifične populacije (roditelji i djeca. projekt profesionalizacije . Hrvatska ljekarnička komora 3.5 Ime predavača: doc. Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. interpersonalna komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnikbolesnik liječnik). Wingfield. itd. Broj ECTS bodova: 1. Appelbe. godina Semestar: 9. zakon i farmaceutska praksa. smanjenje troškova zdravstvene zaštite. ljekarnikova etika. Pharmacy Law and Ethics. E. etika u istraživanju. dodatna objašnjenja o bolesti. specifični oblici ljekarnikovog terapeutskog ponašanja). 2. dr.uspostava monopola nad pružanjem usluga. U okviru nastave biti će obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna etika. fizičke. ljekarnik treba steći znanje o temeljnim principima i oblicima komunikacije. strategija reprofesionalizacije ljekarnikovog djelovanja). etika u farmaceutskoj industriji. sc. G. veća participacija bolesnika u terapiji. objektivnih znanosti. verbalna i neverbalna komunikacija. Broj ECTS bodova: 1. žene i medikalizacija. veće zadovoljstvo poslom. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije. nego i s liječnikom u cilju stvaranja i implementacije plana liječenja i nadgledanja terapije. A. unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima. Jadranka Vuković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s načelima stručne etike. Komunikacija u kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija ljekarnikovog djelovanja. kulturološke. profesije: kognitivne. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Sociologije i zdravstva. Marcel Dekker Inc. profesionalna socijalizacija i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole. kronični bolesnici. Liberman. trudnice. o nekim vladajućim negativnim stereotipima o ljekarnicima. prepreke u provođenju komunikacija: strukturalne. Standardi dobre stručne prakse. interakcija “licem u . adolescenti. neke konkretne situacije u kojima je savjetovanje neophodno). Sadržaj predmeta: Socio-kulturni autoritet i profesionalni status ljekarnika u suvremenom društvu (samopercepcija ljekarnika. sc. J. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s etičkim principima i zakonodavnim aktima važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim partnerima u društvu. rješavanje i prevencija zdravstvenih problema. ljekarnikovo preuzimanje odgovornosti u terapiji lijekovima: prepoznavanje. Uz kognitivno znanje i tehničkomanipulativne vještine. H.. Lachman. Preporučena literatura: 72 .lice” s bolesnikom. dr. ciljevi savjetovanja. ne samo s bolesnikom. značenje brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja: bolesnik u središtu pozornosti.i interprofesionalni odnosi. Pharmaceutical Dosage Forms: Parenteral Medications. Preporučena literatura: 1. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA Šifra predmeta: F1-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Schwartz. pomoć pri samoliječenju. intra. tehničko-manipulativne i vrijednosno-normativne.

(2005) Socijalna farmacija. and Harding. New York and London. London and New York. Social Pharmacy.) (1996) Social and Bihevioral Aspects of Pharmaceutical Care. (2002) Social Lives of Medicines. Pharmaceutical Products Press. A Waverly Company.(2003) Communication Skills in Pharmacy Practice. (1994). M.A.M. Harding.. and Taylor. C. Health Profession Division. 7. Cambridge University Press. 9. Haddad. and Wertheimer. A. van der Geest.G. 4. Rantucci. McGraw – Hill. S.C. (eds. Fourth Edition. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Innovation and Development.1. L. London. Williams and Wilkins. Beardsley.) (2001) Pharmacy Practice.R. A. 6. and Morley. The Pharmaceutical Press. S.. Whyte.J. P.C. and Hardon. Lippincott Williams and Wilkins.(1998) Pharmaceutical Care. Cippole. A Guide to Patient Counseling.S. G.. 5. and Buerki. skripta 2.N. Ž. Staničić.(eds.L. Smith. M.) (1997) Ethical Dimension of Pharmaceutical Care. Strand. Pharmaceutical Product Press. and Kimberlin. (1997) Pharmacists Talking with Patients. Taylor and Francis. New York. W. Nettleton. K.K.I. 3. Taylor. R. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 73 . Tindal.(eds.M. S.. R. A Wolters Kluwer Company. R. A. 8.J.

U: Grdinić V i sur. Gurr E. Kritički osvrt na tijek razvitka medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MATEMATIKA Šifra predmeta: MB2-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 37: 77-82. farmaciji. 263-275. Studenti medicinske biokemije i prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Medicinski biokemičar u sustavu zdravstva i biomedicinskih znanosti.hdmb. sc. godina Semestar: 1. Utemeljitelji medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Pardue HL. Preporučena literatura: 1. Diferencijalne jednadžbe 1. 7. kemiji. sc. načine gibanja. Diferencijalne jednadžbe. www. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva.hkmb. Limes i diferencijal funkcije. Str. biokemiji. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Neprofitne i obvezujuće udruge medicinskih biokemičara. U: Grdinić V i sur. Butnner J. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Matica Hrvatska Zaprešić. Juretić D. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Str. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva te u skladu s time postići razumijevanje i interes za sadržaje i slijed predmeta na studiju. Juretić D. 4.5 Ime predavača: doc. radioaktivni raspad. Koller U. kemijske i enzimske kinetike. Diferencijalne jednadžbe 2. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. Clin Chim Acta 1994. Clini Chem Lab Med 2003. The European Register for Specialist in Clinical chemistry and laboratory medicine: Guide to the register version 2-2003 and procedure for re-registration. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.hr 9. The origin of clinical laboratories. Zagreb 2000. www. Žanić-Grubišić T. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Blaton V et al. Juretić D. Monografije o utemeljiteljima medicinske biokemije u Hrvatskoj: Marijana Fišer-Herman. 225: S13-S33. 2002. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. 103-113. 30: 585-593. 3. određeni i neodređeni integral. godina Semestar: 1. Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Multidisciplinarnost studija medicinske biokemije. Zaprešić 1999. Seminari: 74 . linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. 2002. reda. Osnovne elementarne funkcije. Clin Chem Lab Med 1999.hr 10. Integralni račun: pravila integriranja. www. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1992. 8. 6. Povijesni tijek razvitka medicinske biokemije kao zasebne struke u zdravstvu. Napredovanje medicinskog biokemičara u struci i znanosti. Systematic top-down approach to clinical chemistry. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. dr. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Ibrahim Ruždić. brzine kemijske i biokemijske reakcije. fotometriji i radioaktivnom raspadu. primjena na funkcije distribucije.ifcc. 5. 2. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara. Current system of undergraduate and postgraduate education in clinical chemistry in Croatia. Devetosemestralni studiji: planovi i programi. 41: 238-247. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. reda. Broj ECTS bodova: 4. Bečirević-Laćan M.org Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr.

Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Školska knjiga.5 Ime predavača: doc. 2. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: MB2-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Šikić. stanična kultura. Tehnička knjiga. oplodnja. Alberts. GS Garland Science. S. od prokariota do eukariota. Walter P. III. aktinska vlakna. Cooper. 5. Školska knjiga. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. programirana stanična smrt (apoptoza).emc. R. D. Zagreb 1990. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. Zagreb 4. Školska knjiga... citokineza. Humana genetika. trepetljike i bičevi. (interna skripta) 3. Demidovič. Watson J. dr. 6.. B. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: MB2-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Medicinska naklada. godina Semestar: 1. Stanice pod mikroskopom. Morgan i Drozofila. Prokariotske i eukariotske stanice. Raff M.mit. vezikularni transport. A.. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.html Metode podučavanja: teorijska. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. Lewis J. Sorić J. Alberts. 2. sekretorni putovi. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida.M.Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. 5. Preporučena literatura: 1. predavanja (interna skripta na CD) 4. L.E. Z. Broj ECTS bodova: 5. Javor. molekularni pristup. Matematička analiza. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. sc. Jonson. Krnić... Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. Preporučena literatura: 1.5 Ime predavača: prof. New York. ionski kanali i električna sposobnost membrane. Hopkin. A.edu:8001/esgbio/chapters. Oblici i građa kromosoma.. Roberts K. 1992. Broj ECTS bodova: 2. 2004. Essencial cell biology. treće izdanje. Zagreb. Uvod u matematičku analizu. politeni kromosomi. Kurepa. Riješeni zadaci iz više matematike I.. New York & London.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti medicinskog biokemičara za 75 . http://esgwww. I i II dio. sc. Jezgra u interfazi. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. II. B. endocitoza. godina Semestar: 1. mikrotubuli. mejoza. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Borzan i autori. drugo izdanje. izmjene kromosomske strukture. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. Stanična dioba: mitoza.. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. dr. Hausman..edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC.maricopa. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Školska knjiga. 1991. Mejoza. Stanica. vezani geni. kloroplasti i fotosinteza. 2002. Citoskelet: intermedijarna vlakna. Raff M. Molecular biology of the cell. opća struktura kromosoma. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. 2004. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. P. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. zakoni nasljeđivanja. Stanična membrana. B. Mitoza. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije.http://gened.D. Garland publishing.. Odjeljci eukariotskih stanica. K. Mitohondriji i kloroplasti.. Roberts K.html 7. Bray D. G. treće izdanje. 3. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. teorije i mehanizme nasljeđivanja. Zagreb. Bray D. membranski proteini. frakcioniranje stanica. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Zagreb. Taylot & Francis Group.

Gabe. Bond. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). Međumolekulne sile. Theory. Williams. klinička iatrogeneza. Zdravstvenozaštitni sustav (organizacija kao sustav. mehanicistički redukcionizam. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2. Second Edition. D.J. 6. Taylor. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv.M. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. 4. Key Theories. skripta 2. Second Edition. dr.K. SAGE Publications. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje).(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. bol kao biosocijalni fenomen. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). i 2. 76 . New York. Routledge. patologizam. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Preporučena literatura: 1. imperativ zdravlja. London. socijalna iatrogeneza. and Practice. pozitivizam. K.(eds. Medicine and Society. dužnost bolesnika.) (1997) Health Behavior and Health Education. S. Livingstone. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). profesionalna legitimizacija boli/simptoma). 4. racionalizacija.. mijene u značenju zdravlja. Research. Third Edition. 7. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. Ž. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). Osnovni koncepti. M. prava bolesnika. Kemijske veze.5 Ime predavača: prof. Kemijska struktura. Elektrokemija. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. profesionalna autonomija i moć zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). kulturna iatrogeneza. A Wiley Company. bolesti suvremene civilizacije). 5. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. J.Thousand Oaks. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje).(eds. sc. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti.5 = 10. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). London and New York.njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). bolest kao metafora. Kompleksni spojevi. bolest kao socijalni konstrukt. teorija akcije. White. Broj ECTS bodova: 7 + 3. birokratizacija. dualizam zdravlja i bolesti. Jossey-Bass. 3. dualizam duše i tijela. (eds. Churchill. and Rimer. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. «illness» i «sickness». Boja anorganskih tvari.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. timski rad. 6. Blackwell Publishing. 5. B. K. «dobar» i «loš» bolesnik. Kemijska kinetika i 9. bolest kao identitet. godina Semestar: 1. J. Lewis. pregovaranje. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». F. Otopine i njihova svojstva. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). And Field. Taylor and Fransis Group. Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. Future and Agendas. vrijednosna supstancija zdravlja.(2003) Sociology and Health Care. «disease». kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). morbiditetna i mortalitetna tranzicija. otvoreni sustav. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. And Calnan. Glanz. And Bond. S. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). 3. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti).) (2000) Health. 8. Staničić. S. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Kemijski račun (stehiometrija).

građevni elementi. Indikatori i mjerenje pH.. Naprijed. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje.Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. hematopoeza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Guyton AC. sastav urina. i 2. Otapanje amonijaka u vodi. New York 1999. Određivanje atomske mase. acidobazna ravnoteža. digestija i apsorpcija hrane. probavni sustav. W. trudnoća i dojenje. termokemija i osnove kemijske termodinamike.hr 3. spolni sustav. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. organa i organizma kao cjeline. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. Ovisnost topljivosti o strukturi. regulacija cirkulacije. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Mladen Biruš. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. 2. Zakon o održanju mase. Priprema otopina. Zagreb. elektronska struktura atoma. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. Medicinska fiziologija. Filtriranje običnim filtarpapirom. H. endokrini sustav. njuh. građa i funkcija jetre. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. krv. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Sublimacija joda. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Oksidoredukcija sumpora i kisika. vitamini. lučenje probavnih žlijezda. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. transport kroz stanične membrane. godina Semestar: 1. membranski i akcijski potencijal. imunosni sustav. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. krvne žile). 77 . dr. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. Pomicanje kemijske ravnoteže. najvažniji mišići. Metode podučavanja: teorijska. neurotransmiteri. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. sc.5 + 3. Isparavanje i određivanje suhih tvari. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. svojstva vode. 10. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. periodni sustav kemijskih elemenata. 1999. Odvajanje olovnih. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Zakon spojnih volumena. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. osnovna tkiva organizma. Vaganje. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. Preporučena literatura: 1. limfa. Preporučena literatura: 1. Zagreb 1987. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Peter Atkins & Loreta Jones. mokraćni mjehur. međumolekulne sile. ravnoteža. Freeman & Comp. Kiselinsko-bazna titracija. agregatna stanja tvari. određivanje Faradayeve konstante. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: MB2-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Pećina M. cirkulatorni sustav (srce. Zagreb. nazivlje. Vodljivost otopina. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. regulacija tjelesne temperature. pluća. Fizičke i kemijske promjene.pharma. organizacija i građa živčanog sustava. limfokini. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. bubreg. Dokaz elektrolitske disocijacije. Temelji anatomije čovjeka. energetski metabolizam. 2. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. 2003. receptori na membranama. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. hemostaza. Hall JE. Miješanje kapljevina s kapljevinama. faktori proliferacije stanica. Keros P. respiratorni volumeni i kapaciteti.5 = 8 Ime predavača: doc. Medicinska naklada. regulacija disanja. molekulne orbitale. koža. kemijske reakcije. izdanje. veze. građa skeleta. oko. Broj ECTS bodova: 4. krvne grupe. Elektroliza bakra. Ivančić-Košuta M. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. www. uho. „Chemical Principles: the quest for insight“. Filtriranje filtar-papirom u Büchnerovu lijevku. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi.

živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože. Metode podučavanja: teorijska. godina Semestar: 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Stanične biologije s osnovama genetike. hematopoetskog i limfopoetskog sustava. (odabrana poglavlja) 2. prvi zakon termodinamike. Langmanova medicinska embriologija. Zagreb: Biblioteka priručnici za elektivne predmete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. dr. strujni krugovi. Citokemija i imunocitokemija različitih tipova stanica i tkiva. snaga i potencijal. difuzija. pojave na granici faza. 2001. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Junquera LC. 1992. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. Carnerio J. ogib. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. Zagreb. Čvoriščec D. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 4. centrifugalnom i električnom polju. spontani radioaktivni raspad. mokraćnog sustava. imunocitokemijska i molekularna dijagnostika u dijagnostici zloćudnih bolesti. osmoza i sedimentacija. Krajina Z. Junqueria LC. Herak: Osnove kemijske fizike. Zagreb 1999. 1996. Faze i fazni dijagrami. Citološke i histološke značajke oštećenja tkiva. Sučić M. elektroforeza. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Broj ECTS bodova: 3. Sadler TW. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. Specifičnosti organela i njihova funkcija u pojedinim tipovima stanica. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Fizika mnoštva čestica. interferencija. laser. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Atomska jezgra. fotoelektrični učinak. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: MB2-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Školska knjiga. Idealni i realni plinovi. električni dipol. apsorpcija. Citologija i histologija epitelnog. upale i cijeljenja. probavnog sustava. Rad. Mirna Sučić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama citološke i histološke građe humanih stanica i tkiva. J. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. porijeklo električnog i magnetskog polja. interakcija među dipolima. prizma i disperzija. Sile u prirodi i pripadna polja. Preporučena literatura: 1. 78 . Elektromagnetski valovi: polarizacija. stojni valovi. mišićnog. Zagreb. Citokemijska. citomorfologijom upale i tumorskog rasta. osnova spektrometra. optička mrežica. Osnovne strukture stanica i njihove funkcije. Carneiro J. Labar B. sc. sc. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. Kelley RO. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. primjena radioaktivnih izotopa. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Metode podučavanja: teorijska. te s primjenom određenih tehnika u mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva. Osnove hisologije. Citomorfološki kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. dišnog sustava. Marković-Glamočak M. Kvantnost u prirodi. Kelly RO.3. Zagreb. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. mikroskop. Juretić A. reproduktivnog sustava. Transportne pojave: gibanje čestica. Sadržaj predmeta: Uvod u citološke i histološke tehnike. hematopoetskog i limfnog tkiva.5 Ime predavača: prof. Školska knjiga. refrakcija. endokrinog sustava. živčanog. Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj citologiji. Osnove histologije. potpornog. Boban D. Krvne stanice. 1999. Preporučena literatura: 1. Citologija i histologija kardiovaskularnog sustava. Električna i magnetska svojstva tvari. Školska knjiga. energija. nuklearne reakcije. godina Semestar: 2. dr. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. Toplina i toplinski nered. tijela. Generiranje.

Keller. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. New York. 1990. Broj ECTS bodova: 6 + 4. 3. A Slijepčević. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: MB2-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. WS. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. Vjerojatnost i statistika. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Kuntarić i K. osjetljivost i selektivnost. Analitička primjena protolitičkih sustava. standardne otopine. analitički proces i metode. Linearna regresija. Skove: Physics. pogreške u kemijskoj analizi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 2. parametri koji opisuju razdiobe. t-test. F.5 Ime predavača: prof. Nikola Kujundžić. Marcel Dekker. složeni sustavi. Tehnička knjiga. D. Zagreb. ionske izmjene. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji.5 = 10. 1970. Zagreb 1973. Gettys and M. grafički prikazi. Uvod u statistiku. A. JAZU. Procjene parametara razdiobe. uzorak i uzorkovanje. Biostatistics. E. 3. New York. jednostavne. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. 2003.2. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. teorijski parametri za opis razdiobe. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. standardna greška regresije. godina Semestar: 1. dr. I. 4. Osnove statističke metode. 4th Ed. 4. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. D. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. Winterhalter. Broj ECTS bodova: 2. Wayne. McGraw-Hill. karakterizaciji. Korelacija i regresija. Titrimetrijske metode analize. složene. sc. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Tehnička knjiga. Teorijske razdiobe: binomna. J. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. Metode podučavanja: teorijska. Bešić i J. New York and Basel 2004. 5. Serdar. Empirijske razdiobe. neutralimetrijske. Koeficijenti korelacije. kompleksometrijske titracije. dr. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Preporučena literatura: 1. Petz. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. i 2. F-test. Teorija uzoraka. Statistički testovi: χ2-test. Školska knjiga. sc. maskiranje i demaskiranje. Inc. Principi gravimetrijske analize. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. 1992. dr. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. testiranje korelacije. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. Temelji kvantitativne analize. F. I. Zagreb 1997. Bolton. nevodene titracije. oksido-redukcijske. i 3. Zagreb. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. prof. J. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. E.5 Ime predavača: prof. Bon. 6. Poissonova i normalna. 2. J. Zagreb 1971. Vranić. svojstva taloga i taložnih reagenasa. Blatt: Modern Physics. Pavlić. Teorijski temelji postupaka separacije. V. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. taložne metode. Wiley&Sons Inc. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kempni: Vježbe iz fizike. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. McGraw-Hill. S. 5. reakcija kompleksacije. C. 79 . reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. W. New York 1995. Šošić i V. karakteristične/selektivne reakcije. Statistička teorija i primjena. izračunavanje rezultata. titracijske krivulje. Zagreb. 6th Ed. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. 1999. B. Školska knjiga.

Gravimetrijska analiza. te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. 2003. 8. Rapić). J. Zagreb. M. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: MB2-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. primjenjujući mehanistički pristup gradivu. D. dr. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. 6. izd.): Analytical Chemistry. Broj ECTS bodova: 3. 3. 2004. dr. John Wiley & Sons. sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura.5 + 10 = 15 80 . 5. J.-M. 5. 1999. West i F. Otto i H. 2. Školska knjiga. 3. Bregovec i V. Broj ECTS bodova: 1 +1 +1. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku. što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta. Praktikum preparativne organske kemije. Preporučena literatura: 1. Z. te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. W. Fryhle. A. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. dr. Preporučena literatura: 1. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. izd. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi. Oxford 2000. Stanley H. Springer-Verlag. Pine (preveli I. godina Semestar: 2. i 5.5 + 7 = 10. 2003. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. izd. R. Kellner. O. 2. J. 4. Olga Kronja. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Školska knjiga. Brooks/Cole Pub. eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju. M. M. Organic Chemistry.. Organska kemija. doc. Organic Chemistry.. A Times Mirror Company. Weinheim. Borčić. D. Co. Berlin Heidelberg. D. Valerije Vrček. ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. sc. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima.. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Mermet. i 2. C. sc. nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva. Osim toga. Školska knjiga. 4. 2. McMurry. s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. 2004. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. 5. redoks).. 4. T. Kronja i S. godina Semestar: 2. Blackwell Science. Fifield i D. 4. 1994. Widmer (ur. hrv. Metode podučavanja: teorijska.. A Modern Perspective. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organic Chemistry. 1996. A textbook. Zagreb. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva. i 3. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloženjem/otapanjem. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari.Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. 1998. Skoog.E. New York.5 Ime predavača: prof. Lewis. a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i laboratorijske prakse. Zagreb. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. F. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente.. 2000. neutralimetrija. WileyVCH. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Holler: Osnove analitičke kemije. 1. tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. i 10. 3. prof. B. Volumetrijske analize (taložne metode..5 + 1.. Graham Solomon.. 6. kompleksometrija. Zagreb. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. engl.. Metode podučavanja: teorijska.

i 2.Ime koordinatora praktične nastave: prof. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). sc. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. Zagreb. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. sc. 5. ugljikohidrata. dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija. Medicinska naklada. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr. 2003. Juretić D. Čepelak I. godina Semestar: 1. Medicinska biokemija. dr. Ime koordinatora praktične nastave: dr. 3. Zagreb. kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja 81 . Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: MB2-42 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Labar B. a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Preporučena literatura: 1. lipida i lipoproteina.sc. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Lipovac K. neproteinskih dušikovih spojeva. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. porfirina. doc. Zagreb. često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. József Petrik. i 2. i 4. Zagreb. 2. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Dodig S. V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). 3. godina Semestar: 1. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. 1992. znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava. Medicinska naklada. proteina. 2004. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Medicinsko-biokemijske smjernice. Štraus B i sur. Sadržaj predmeta: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). radne. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju. spolu i financijskim uvjetima. Petrik J. dr. 2. Preporučena literatura: 1. Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje. Medicinska naklada. hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. 1997. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. kiselinsko-bazične ravnoteže.. Štraus B. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz medicinske biokemije. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Štraus B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: MB2-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. enzima i izoenzima. Osnovni program je obavezan za sve studente 1.. godine studija. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije.

Juretić D. opis smjernica za reanimaciju. transport unesrećenog. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: MB2-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. automatski defibrilatori. modele. IEP-D2.edu) 2. Vizek Vidović V. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Pavleković G. sc.. Miljković D. Rijavec M. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. Pjevač N. Beardsley R. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Zagreb. Varaždin: Varaždinska banka dd. ugrizi otrovnih životinja. Lippincott Williams & Wilkins 3. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.(1998): Interpersonalna komunikacija.N.. Kako savladati tremu.prve pomoći. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. Alinea. Reardon. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. Medicinski fakultet . 6. strujni udar). zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti i tijekom studiranja. K. Menađerska komunikacija. godina Semestar: 2. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. Tindall W. . McManus J. biokemiji i zdravstvu. nadoknada volumena. Janković I. policiju i vatrogasce. zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja. K. pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda.Zagreb 3.. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja. ostalim stručnjacima u području te s medijima. Vnuk V. zaustavljanje krvarenja. Menedžerske vještine 2. priprema materijala. Skripta za prvu pomoć. uvježbavanje. neposrednim suradnicima. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta. dr. (2001).. (1993). informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova.. Preporučena literatura: 1.Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem. Zagreb 4. Preporučena literatura: 1. trijažni sustav. Learning express.. Grundler i sur. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika.. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. P. New York 5. utapljanje. venski put. Kimberlin C (2002). Brajša. uključujući liječnike hitne medicinske pomoći. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. imobilizacija.erc. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I 82 .(1998) Effective business speaking.

Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. Preporučena literatura: 1.A. promet lijekova. B. 192–221) 5. velike grupe i međugrupni odnosi. str. Psihologija rada (poglavlje: 11. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. (2003). Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. evalucijska tumačenja spolnih razlika. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi.). Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: MB2-45 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. 8. Čorkalo. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. 9. Petz. sc. . pojam o sebi i poremećaji hranjenja. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. godina Semestar: 2. emocije i emocionalna inteligencija. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. Petz. B. Nenormalna ličnost). razvoj samopoštovanja. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: MB2-46 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije.5 Ime predavača: prof. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. U: Ajduković. Ivo Vukušić. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). sukobi i njihovo rješavanje.).(2001). stavovi i predrasude. S. percepcija i stanja svijesti.A. S. dr. Predodžbe. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. (2000). Naslijeđe ili okolina. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Broj ECTS bodova: 2. godina Semestar: 2. D. D. sc. učenje i pamćenje. Grupe i unutargrupni procesi. provjeru kakvoće. (2001). registraciju. terapija. dr. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. 11. Preporučena literatura: 1. Stavovi i ponašanja među grupama. interpersonalna komunikacija i odnosi. Broj ECTS bodova: 2. B. (2003). Međuljudski odnosi i način rukovođenja. Temelji psihologije. 6.B. (Ur. 5. Percepcija. 4. 173-194). (2000). 10. (1987). roditeljstvo i stilovi odgoja. motivacija. prijateljstvo i romantične veze. normalnost i abnormalnost. timski rad i rukovođenje. D. Petz. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. (Ur. Čorkalo. cjeloživotno obrazovanje.5 Ime predavača: prof. Inteligencija. tretman. Različita stanja svijesti. Čuvstva i Motivacija. U: Ajduković. godina Semestar: 1. ispitivanje. savladavanje teškoća u učenju. Temelji psihologije. Ličnost). Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Ličnost.Šifra predmeta: MB2-45 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama 83 . Upoznati studente s zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. sc. 153171). Rathus. nacija i nacionalizam. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika.2011. D. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. godine. Rathus.

podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. . ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. 3. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. and II. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. . 2. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. Financiranje zdravstvene zaštite.-2012. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. godina Semestar: 2. Navedeni zakoni. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. godina s naglaskom na ciljeve strategije. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Culyer AJ: The Economics of Health. sc. Zagreb 2003. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. zdravstveni zavodi. godinu. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. Zdravstveno osiguranje. medicinskih i homeopatskih proizvoda. 2. Preporučena literatura: 1. Cost-benefit analiza (primjer. godinu. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Aldershot 1991. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. medicinske i homeopatske proizvode.2011. ispitivanje. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. registraciju. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. Elgar.2012. Stoddart GL. Medicinska naklada. nadzor. posjedovanje i promet opojnih droga. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. Preporučena literatura: 1. Volume I. referentni centri. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Zagreb. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: MB2-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. tijela zdravstvene ustanove. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. 2006. Drummond MF. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of 84 . dr. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. privatna praksa. vježba).Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. L. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. provjeru kakvoće i promet lijekova. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. zdravstveni radnici.

sc. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. reduktivni potencijal. stanični koncentracijski odnosi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. izdanje. sc. Flögel i suradnici.Health Care Programmes. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. tercijarna i kvarterna struktura.Berg. struktura nukleinskih kiselina. koncentracijski i elektrokemijski gradijenti. "Biokemijski praktikum I". struktura i funkcija membrana). uloga koenzima. 5. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. Stryer. 2001. 2001. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. J. II. M. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. Broj ECTS bodova: 4. konformacijska dinamika. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). zimogeni. Cooper. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.M. G.5 Ime predavača: prof. Vitamini. L. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. "Uvod u Biokemiju". tipovi jednostavnih i složenih lipida. primarna. Energetika života (metastabilnost živog sustava. Stanica. Aminokiseline. ISBN 953-6256-12-6 3. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. J. Oxford 1987. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. Scripta Biochemica. modularna građa.M. u primjerenom opsegu. rekombinantna DNA). pokretačka sila bioreakcija. informacija. Lipidi i membrane (masne kiseline. godina Semestar: 3. dr. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). Broj ECTS bodova: 6 + 4. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. inhibicija. poglavlje: Stanična kemija.Tymoczko. brzina enzimske reakcije. polazeći od studija 85 . dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. značenje nekovalentnih sila.5 Ime predavača: prof. Medicinska naklada Zagreb 2004 4.5 = 10. glikokonjugati i glikokaliks. Oxford University Press. Biochemistry. svojstva vode. FBF. klasifikacija enzima. Preporučena literatura: 1. konformacijske promjene). FBF. M. i 4. molekularni pristup. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. Metode podučavanja: teorijska. klasifikacija proteina. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. biološki važni peptidi. Ugljikohidrati. Stanko Uršić. funkcionalne i strukturne domene. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. energetika transmembranskih procesa). New York. Flögel i suradnici. 2001. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. ATP . Nukleinske kiseline (nukleotidi. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. mehanizmi enzimske katalize. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. Scripta Biochemica. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa.L. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. izoenzimi. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. doc. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. Signalne molekule. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. sc. godina Semestar: 3. ISBN 9536256-23-1 2.energetska valuta. sekundarna. Part I (Chapters 113) Freeman.

aktiviteti. zeta potencijal. B.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. Florence and D. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija.primjerenih osnova termodinamike. elektrokemije i koloidne kemije. IR spektrometrija. metode priprave i proučavanja koloidnih sutava. Rice and J. fizioloških i biokemijskih osobina. McGraw-Hill. Atkins. konduktometrijske i amperometrijske titracije. A. doc. Berry. 2002.. 7. Martin. The Royal Society of Chemistry. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. A. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. raznolike primjene i sl. M. članci. H. spektroskopskih. 5. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. Preporučena literatura: 1. Amiji. antigene strukture. prvi i drugi zakon. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. koagulacija koloidnih sustava. H. Physical Chemistry.A. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika.W. T. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. Editor. imunologije. Bustamante. Metode podučavanja: teorijska. sc. dr. P. emisijske spektroskopije. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. primjerice elektrodni fenomeni. (ili izdanje 1998. Cambridge 1994. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen 86 . Basic Principles of Colloid Science..S. Applied Physical Pharmacy. sc. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. hidrofobna interakcija. entalpija. adsorpcija. R. Oxford. spektroskopije. Butterworth-Heinemann Ltd. Williams. i 4. Chun (Ilustrator). pojmovi. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. kemijski potencijal. 6. potenciometrijske redoks. Applications in the process industries. fenomeni. HPLC i GC metode). A. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. A. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). Macmillan 1994. određivanje pKa vrijednosti. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamičkih. kemijske kinetike. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. unutarnja energija. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. Physicochemical Principles of Pharmacy. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. 4.. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. dr. 4 ed. P. S. M. Lea & Febiger. kinetičkih. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. J. Everett. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. 1994.). Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. gljivica i parazita. Ivan Kosalec. R. 3. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. Attwood. godina Semestar: 3. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. Colloid and Surface Engineering. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. Ross. Physical Chemistry. Sandmann (Editors). Oxford University Press 2000. C. pH-metrijske. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). Oxford University Press 2002. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. 1993. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Gibbsova slobodna energija. D. zakoni i metode.

Lippincott-Raven Publ. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. Jr. Lj. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. 3.ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II.D. patogena. Zagreb. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih gram. kolesterola i steroidnih lipida. Z. Dubuque. Zagreb. Karmela Barišić. S. aminokiselina. T.C. 5. Jumena. Medicinska naklada. J. Prescott. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. mioglobin. 1993. elastin. Greške u DNA i njihov popravak. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. Duraković: Opća mikrobiologija. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. Tihana Žanić Grubišić. kromosomi i geni. Presečki i suradnici: Virologija. 1996. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). 2001. L. prof. Zagreb. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. biologiju (fiziologija. Stanična bioenergetika.D. Medicinska naklada. Školska knjiga. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. 4. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. C. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Wm. tijek i hormonska regulacija. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. proteini izvanstaničnog matriksa. Pakiranje DNA i histoni. PTI Zagreb. građa ribosoma i rRNA. J.M. Janda. dr. E. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. polisaharida. W.genetička uloga. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. Brudnjak: Medicinska virologija. Zagreb. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih proteina: hemoglobin. V. Schreckenberger.A.. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. Preporučena literatura: 1. Koneman. E. 9. Zagreb. 1994. Klein: Microbiology. Harley. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. i 3. sc.P. N. E. 1987.5 Ime predavača: prof. 10. biosinteza masnih kiselina. Genetička šifra i odnosi gena 87 .L. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. Medicinska naklada.C. Allen. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Broj ECTS bodova: 2. B. 2002.A.B. Winn. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I.pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. 1989. J. 6. sc. Informacija u biološkim sustavima. DNA . Hajsig. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Iowa. Weisglass: Medicinska bakteriologija. D. 1997.5 + 7 = 9. Školska knjiga. Merkur A.. Školska knjiga. W. hema. 13. S. 1992. Konformacije DNA. 12. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. biokemija i genetika mikroorganizama). D. H. 1984. godina Semestar: 4. prof. Školska knjiga. E. 11. B. 8. Brown Publ. dr. Kalenić. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. Zagreb. Zagreb. 1995. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Jawetz. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. Jug. vjernost replikacije. svojstvima i proizvodnji vakcina. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. i 5.: Diagnostic Microbiology. Madić. lipida i nukleinskih kiselina. S. glicerofosfatida. Replikacija DNA. kolagen. Zagreb. ciklus ATP. šećera. serološkoj dijagnostici. 1980. sc. Melnick. S. Naglić.. mikoplazmi. 2. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). organizacija genoma. dr. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. M. 2002. Ožegović. Školska knjiga. struktura. ciklus limunske kiseline. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. Richter: Medicinska parazitologija. 7. Zagreb. Glikoliza. β-oksidacija masnih kiselina. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. transport iona. W. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. biosinteza triacilglicerola. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. P. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. Philadelphia. Zagreb.

PF bubrega. Čulo F. A Clinical Approach. PF bolesti metabolizma. Kujundžić i sur. Laboratorijske metode: metode za razdvajanje stanica.osnovni principi regulacije metabolizma. receptori. PF probavnog sustava. S. Batinić D. M. stanice. PF dišnog sustava. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: MB2-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.5 Ime predavača: prof. Sinteza proteina. komunikacijske molekule (citokini. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. dr. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. Zagreb. 2005. Višnjić D. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. S. Philadelphia. L. efektorski mehanizmi.efektorski mehanizmi. Medicinska naklada Zagreb. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Stečena (adaptivna) imunost . transplantacijska i tumorska imunologija. 5. preradba i predočavanje antigena. Značenje introna i eksona. 2002. i dopunjeno izdanje). 2004. metode molekularne genetike. imunološka preosjetljivost. metode za određivanje stanične imunosti. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Zagreb. K. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. 4. Preporučena literatura: 1. Saltsman. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik IMUNOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Interna medicina (3. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. 2003. Andreis I. adhezijske molekule). 2002. Marušić M. kliničke slike. J. 88 .. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I.. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I.strategija i mehanizmi. JM Berg. Gamulin i sur. FBF Zagreb. Broj ECTS bodova: 3. J. 1991. Berg. Regulacija imunosne reakcije. Lippincott Williams & Wilkins. New York. Prirođena imunost . metode za detekciju antigena i antitijela. 2. Preporučena literatura: 1. i 3.stanice. Školska knjiga. Medicinska naklada.aktivacija imunološke reakcije . sc. godina Semestar: 4. Branko Malenica Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije. 2002. PF kardiovaskularnog sustava. Školska knjiga. i 5. 2003. Metode podučavanja: teorijska. fifth edition.i proteina. Broj ECTS bodova: 4. Wiley & sons. molekularni "uzorci" koji se prepoznaju. Stryer: Biokemija. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Grčević D. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. New York. C. Integracija biokemijskih procesa u stanici . i novija izdanja. Sustav HLA. 3. Stryer: Biochemistry. 1994. Osnove patologije. Klinička patofiziologija.L. Preporučena literatura: 1. G. Medicinska naklada Zagreb. Freeman. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. humoralna i stanična (celularna) imunost. Freeman. Imunologija (šesto izdanje). 4. Predočne stanice. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. L. kemokinin. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . 2. B. Osnove patologije. New York. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. Metode podučavanja: teorijska. Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. Patofiziologija. PF imunosnog sustava. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. patogeneze. Robins. 3.5 = 7 Ime predavača: prof.5 + 2.. Vrhovac i sur. Pregled kliničke imunologije: imunodeficijencije. Smith. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II Sadržaj predmeta: Pregled opće imunologije: imunosni organi. 2003. Taradi M. JL Tymoczko. dr. autoimune bolesti. godina Semestar: 4.

preventivnim postupcima (genetičko savjetovanje. Zagreb: Školska knjiga 2. Biti će objašnjeni načini nasljeđivanja kromosomskih. Walport M. Broj ECTS bodova: 3. Cambridge: Cambridge University Press. Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze.180-204. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 5. Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim činiocima. Schlomchik JM. Harper PS. Metode podučavanja: teorijska. Wilson GN. Oxford: Butterworth-Heinemann.1-63. te podjela i nomenklatura kongenitalnih anomalija. Janeway Ach Jr. Na primjerima će se obraditi etičko-pravna pitanja genetičkog testiranja. Zagreb: Školska knjiga 2. molekulske). sc. genski upis. načinima na koji one nastaju i kako se prenose. Roitt IM. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike Sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju s osnovnim principima humane genetike. Philadelphia – London . 2. monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipični oblici nasljeđivanja (dinamičke mutacije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preventive management of children with congenital anomalies and syndromes. 5. Blackwell Science Inc. metodama dijagnostike nasljednih bolesti (biokemijske. kao i primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici. Školska knjiga. U: Zergollern Lj.2. 2004. Medicinska genetika 1. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim populacijskim istraživanjima. godina Semestar: 4. screening programi. metodama njihove dijagnostike i prevencije. Barišić I. U: Zergollern Lj. Mardešić D. 2005. Zergollern Lj. Immunobiology. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Delves PJ. U sklopu populacijske genetike upoznati će se s HardyWeinbergovom jednadžbom i čimbenicima koji na nju utječu. 4.. Cellular and Molecular Immunology.5 Ime predavača: prof.345-364. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti. liječenju. U: Mardešić D. Barišić I. populacijskim screening programima i znanstvenim istraživanjima. WB Saunders Com. 3. U: Zergollern Lj. London-Paris-Berlin.1-90. 4.). kliničkom evaluacijom. Kromosomske abnormalnosti. poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip.Toronto. Pedijatrija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Practical genetic counselling. 2001. Prevencija genetičkih bolesti. prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti. New YorkLondon. godina Semestar: 4.normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala. Predmet obrađuje normalnu građu genoma čovjeka. Pober SJ. Lichtman HA. i sur. mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr. 7. Studenti će se upoznati sa suvremenim pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim poremećajima. dr. Garland Science-Churchil Livingstone. i sur. Broj ECTS bodova: 2. uniparentna disomija. prevenciji nasljednih i prirođenih poremećaja. Medicinska genetika 2. Cooley WC. Milena Jadrijević Mladar-Takač Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s farmakoterapijskim skupinama lijekova. 2000. čimbenici koji na to utječu. 3. normalan i poremećen intrauterini razvoj. i sur. Zergollern Lj i sur. Razvoj humane genetike u posljednjim desetljećima. Osnove humane genetike. 5th ed.. i sur. dr. uključujući uzimanje osobne i obiteljske anamneze. 1991. 1991. 6. Abbas KA. izd. citogenetičke. 89 . Travers P. 2000. Upoznati će se s tipičnim kliničkim slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja. izd. sc. Roitt′s Essential Immunology (10th edition). Zagreb: Školska knjiga 1994. Ingeborg Barišić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike .the immune system in health and disease. kao i s primjenom ovih principa u kliničkoj praksi. skripta 2005. Preporučena literatura: 1. 2000.5 Ime predavača: prof. prenatalna dijagnoza). Medicinska genetika 1.

D. 5. Ekspektoransi. Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na probavni sustav. indikacije. Diuretici. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. Parasimpatomimetici. Klasifikacija lijekova. Nikola Kujundžić. dr. razumijevanje mehanizama djelovanja. 90 . Pomoćne tvari. Antituberkulotici. St. Remington’s Pharmaceutical Sciences. Krv i krvni proizvodi. 1990. Od koncepta lijeka do tržišta. New York. Genaro. sc. Antihipertenzivi. Holler: Osnove analitičke kemije. London. Školska knjiga. Rendić) 2.). Easton Pensylvania. antibiotici. nuzdjelovanja i kontraindikacija lijekova u kliničkoj uporabi. Vitamini. Lewis. antiprotozoici). CT. 1996. D. Lipincott Williams & Wilkins. Antimuskarinici-parasimpatolitici. Perkin Elmer Inc. 31st Ed. 1985. 2002. C. R. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Antimigrenici. Elementi u tragovima. Antivirotici. 2002. Dubuque. Akadémiai Kiadó. Antidijabetici. uvod. Brown Publishes. Skoog. Louis. L. godina Semestar: 4. ed. Eikozanoidi. dr. Antihemoragici. Kontrastna sredstva u dijagnostici. Medfarm. Psihofarmaci. 1996 4. Kerber: Concepts. uvod. Hormoni. Preporučena literatura: 1. diferencijalna pretražna kalorimetrija. 1999. D. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. Otkriće lijekova. izd. Oxford. izd. Atkins i J. Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects. engl. uvod. elektrogravimetrija. 2001. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: MB2-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 18th Ed. Scientific Publishers. 2002. A. West i F. zamjene za krv i plazma ekspanderi. Preporučena literatura: 1. Havas: Ion. Medicinal Chemistry. Blokatori beta-adrenergičkih receptora. D. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. D. 6. 1. Anestetici. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. 5th Ed. UV-Vis spektrofotometrija. Bios Scientific Publishers Ltd. sc. 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. Oxford University Press. Spektroskopske metode analize. primjenom: elektrogravimetrije. The Pharmaceutical Press. izd. Simpatomimetici.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. UV-Vis spektrofotometrije. T. (A. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry. P. G. Martindale – The Extra Pharmacopoeia. Lijekovi za snižavanje razine triglicerida i kolesterola u krvi. Lijekovi u liječenju infektivnih bolesti (antiseptici i dezinficijensi. Sadržaj predmeta: Uvod u farmaceutsku kemiju. sc. Analgetici i antiinflmatorici. Antitusici. Lijekovi s učinkom na srce. S. sulfonamidi. 3. Antikoagulansi. Williams. Zagreb. 6. Antiparkinsonici. M. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. 1996.. Lijekovi u terapiji gihta. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. Beaty i J. J. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. Antianemici. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Oxford. Antimikotici.1994. Suvremeni pristupi u istraživanju novih lijekova.. Patrick. Antihistaminici. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. SAR/QSAR. Olmsted III i G. M. termogravimetrijska analiza. Williams: Chemistry The Molecular Science. D. Jadrijević-Mladar Takač & prof. Dizajn i primjena prolijekova. Strukturni i fizičko-kemijski čimbenici u djelovanju lijekova. Antiepileptici. M.. 7..Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. dr.. Budapest. Stutgart. prof.) Mack Publishing Company. ionselektivne elektrode. J. Masne kiseline. potenciometrijske titracije. Farmaceutska kemija – interna skripta (doc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Wm. hrv. E. Mišićni relaksansi. Mosby. Antihelmintici. A. sc. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Shelton. dr. 4. Citostatici. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. 6.. Lemke (ed.. diferencijalne pretražne kalorimetrije. Termoanalitičke metode. Elektrokemijske metode. 5. 2. J.

spektroskopiji. dr. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. 1974. Stanko Uršić. E. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. M. R. W. WileyVCH. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. CD. promjene konformacija. C. Rapić). Fifield i D. Pretsch i drugi (preveli Z.7. Školska knjiga. Broj ECTS bodova: 2.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. H. 4. IR. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. Ellis Horwood. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. 1998. steroidi. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. Silverstein. Timmins. urin). Weinheim. G. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. 1H-NMR. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. mikrovalovi. Spectrometric Identification of Organic Compounds. Žinić). Mermet. Broj ECTS bodova: 2. Zagreb 1982. Pine (preveli I. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Blackwell Science. krv. New York. Organska kemija.. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. sc. Friebolin. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. F. Bassler. J. L. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: MB2-49 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2.. IR. M. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. godina Semestar: 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Ford i P. 2000. UV-VIS. Inc. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: MB2-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Kellner. lijekovi). J. 1989. vakuum ultraljubičasto. Chichester. pregrađivanja). M. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II.. Stanley H. Metode podučavanja: teorijska.5 Ime predavača: prof. T. Zagreb. Meić i M. 8. 1998. Morrill. Weinheim. Berlin Heidelberg. R. kinetici. izd. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u 91 . 1994. uključujući termodinamičke i kinetičke. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. dr. Oxford. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. Otto i H.5 Ime predavača: prof.-M. 2. Preporučena literatura: 1. Springer-Verlag. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 10. A textbook. Wiley-VCH. doc. vitamini. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. dr. Basic One. NMR i ESR spektroskopske tehnike. UV. godina Semestar: 4. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja.): Analytical Chemistry. John Wiley & Sons. C. sc. 2000. 9. Sadržaj predmeta: Predavanja: Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. sc. IR. SKTH/Kemija u industriji. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici.). Widmer (ur. Bregovec i V.

energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). 2. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. S. Ekološki koncept zdravlja. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. Matas. Richardson. Preporučena literatura: 1.Lowry and K. Rice and J. N. Utjecaj čovjeka na okoliš. veterinarski preparati. Faktori okoliša i zdravlje. ili novija izdanja) 2. ekološki pojmovi. Physicochemical Principles of Pharmacy. Chem. nastajanje. A. Ivana Vinković. 3. Koncept održivog razvoja. 221-223 (separat) 6. dr. i suradnici: Zdravstvena ekologija. 1987. 3. Pearson-Prentice Hall (Longman). s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. S. HarperCollins Publishers. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty.otopini i koloidnom sustavu. Zagreb. 5. Ekološki otrovi.P. živa. T. Zagreb 1993. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Florence and D. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. mikotoksini). sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: MB2-53 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. vibracije). Danijel Ljubas. Pušenje i rak. R. godina Semestar: 3. Silikoza. D. Davies. Isaacs. M.A. Kontaminanti u prehrambenom lancu . Berry.. i suradnici. tlo. Ekološki leksikon. (1998). glavni urednik Springer. Utjecaj tehnoloških procesa. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. 4. toksičnost. Mikroelementi kao kontaminanti. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. Applications in the process industries. Beck. Colloid and Surface Engineering.Atkins. Physical Organic Chemistry. Valić. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J.W. 92 . mehanička energija (buka. 8. Barbat. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. Butterworth-Heinemann Ltd. F. John Wiley and Sons. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . Physical Chemistry. 7. azbestoza. The Royal Society of Chemistry. Oxford University Press 2002. Zdravstveni aspekti ekologije. hormoni. Zagreb.kozmetički preparati. Đikić. primjena (dječje igračke. Williams. Cambridge 1991. Fizikalni faktori mikroklimatski. P. 21. kancerogenost. T. Ftalati (vinil omekšivači). "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. 1994. 1998. Aditivi u namirnicama. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. procjena rizika. R.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry.. 2001. V. kadmij. Physical Chemistry. antibiotici.A. Preporučena literatura: 1. rak kože. u: Zapsalis.. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. Procjena rizika. Toxicants and Undesirable Food Constituents. izloženost ljudi.S. M. djelatnost čovjeka. A. 1985. Valerije Vrček. 2001. Attwood. D.S. Austin. podjela.: Zaštita okoline danas za sutra. Editor. C.utjecaj na zdravlje čovjeka. Macmillan 1994. O. Medicinska naklada. (Ed. ambalaža kao sastavni dio namirnice. 4. Školska knjiga. J. voda. prirodni procesi. dječje igračke. R. B. Šobot. medicinski pribor). Simončić. Stanko Uršić. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. godina Semestar: 3. Teški metali .olovo.H. IR. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. Partridge.. sekundarni standardi.sredstva za čišćenje). Ross. 7. A. Oxford University Press 2000.. Edinburgh 1995. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Oxford.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. utjecaj na zdravlje. makroklimatski. New York. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

S. Avidnost. Mosby. B. Zagreb. vrste. Zagreb 2. Tehnike s obilježenim reagensima. Bioetika i biomedicinske znanosti. B. 2001. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKALNA BIOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Preporučena literatura: 1. Reakcija antigen-antitijelo. Broj ECTS bodova: 4. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Krvne grupe AB0. 2006. Afinitet. Standardizacija standardizacija in vivo i in vitro testova. Konstanta ravnoteže. Metodologije etičke argumentacije. Broj ECTS bodova: 2. Zagreb.5 Ime predavača: prof. GK 3.svojstva. validacija. Male D: Immunology. Izravne tehnike u otopini. 2001. Zagreb. T. Roitt I. Imunizacija. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Imunologije. Epitopi. Rh antigeni. energetski zahtijevno. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i iz Fizikalne kemije II 93 . IgE. Imunoglobulinski razredi i podrazredi: IgG. Antitijela namijenjena imunokemijskoj analitici: proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih protutijela. fluorofori. 2004. London. Bio-čip tehnologija u imunokemiji. Zagreb. referentne vrijednosti. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. 6. Uloga reakcije avidinbiotin. Preporučena literatura: 1. sc. Opremanje laboratorija za imunokemijske analize. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Sile vezanja kompleksa antigen-antitijelo. Standardizacija dijagnostičkog postupka optimizacija.5 Ime predavača: prof. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao ustaljeno. I. IgD. enzimi. godina Semestar: 5. Čulo F. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice. Matulić. Utjecaj temperature. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Imunologije Sadržaj predmeta: Antigen . 2. 2006. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. 3. pH i koncentracije soli na afinitet. Andreis I. Matulić. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu.struktura. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Cijepljenje . 4. Medicinska naklada. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. IgM. 2004. Prednosti i nedostaci biljega (izotopi. dr. T. dr. godina Semestar: 5. Paratopi. Alergeni. dioba i temeljna načela. Marušić M. Zagreb. Medicinska naklada. Antiidiotipska antitijela. Scripta ad usum privatum studentorum. Taradi M: Imunologija. Heterogenost antitijela. Bioetika. Kvalitativne tehnike u gelu. Štraus. T. Dodig. Matulić. Taložne reakcije. luminscentni biljezi). 2006. Slavica Dodig Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese povezane s imunologijom. Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. S. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti.Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Protočna citometrija. osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini. Čepelak. GK 4. Kvantitativne tehnike u gelu. kliničke. Odnos etike i biotehnike. dr. Citokemijske i histokemijske metode. Hapteni. sc. Dobri i loši antigeni. Ana Stavljenić-Rukavina. Sekretorni imunoglobulini. Zagreb. vrste. Medicinska naklada. Antitijela . Božidar Štraus. Komplement . funkcija. definicija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IMUNOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Imunokemijske metode: pregled i svojstva. izd. alternativni. Zagreb. 1997. Povijest. neravnotežno stanje te termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. Medicinska naklada. Putovi aktivacije: klasičan. Dodig: Astma. 1997. T. 5. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa. IgA. Matulić. Metode podučavanja: teorijska. Bioetika.struktura. Brostoff J. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. lektinski.

. Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti. M. i II. Ionizacija aminokiselina. H. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula. Flögel. Imunokemijske metode. G. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih. 2003 (ISBN 953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2. Flögel i sur. J. Uloga ATP. Ionizacijska svojstva vode. Učinak temperature i ionske jakosti. Jones. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska.P. 1998. 2003. Nanotehnologije.Cornish-Bowden. Analiza i prezentacija rezultata. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta.A. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. D. Radioizotopne metode. M. Weyers. F. Zagreb. Dinamika proteinske konformacije. Biološko značenje metastabilnosti. Biokemijski potencijal i ravnoteža. Teorija prijelaznog stanja. Sedimentacijske metode. Namjenska particija energije. iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II. Oxford. M. Harris. Kromatografske metode. Kulture stanica i tkiva. Elektroforetske metode. Transport tvari kroz biološke membrane. Oksidoredukcijski procesi. Kiselobazne ravnoteže homeostaza H+-iona. Energija aktivacije. 2001. ISBN: 0-8053-3111-5 5. Flögel.Sadržaj predmeta: Stalan protijek energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju.J. Ninfa and D. molekularno-bioloških i analitičkih metoda i postupaka. Suvremene metode analize DNA. Enizimi: vezno i katalitičko mjesto. G. A. Elektrokemijske metode. Dabelić. Biokemijski praktikum II – Fizikalna biokemija. i 6. Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kristalografske metode. Practical skills in biomolecular sciences. Addison Wesley Logman Ltd. Svrhovitost kvarterne strukture. Lauc. Konzervacija funkcionalnih domena. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Višesupstratne reakcije. J. Maravić i S. Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. J. Scripta Biochemica FBF Zagreb. R. D. Modern experimental biochemistry. Analitička biokemija. Potencijal prijenosa skupine. 4. ISBN: 0-130-45142-8 4. godina Semestar: 5. Blackwell Science Ltd.. Fundamentals of Enzyme Kinetics. A. Preduvjeti: Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Preporučena literatura: 1. Fizikalna biokemija I. Načela pasivnog. Multienzimski kompleksi. Evolucijski opitimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. Dumić. Energetski i reduktivni potencijal stanice. Boyer. Volumen stanice. drugo izdanje 2. Ionska jakost. Scripta Biochemica FBF Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-24 94 . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. ISBN 1-891786-00-8 6. Spektrometrijske metode. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove. M. 2003 (ISBN 953-6256-10-X) drugo izdanje 3. Biokemijski praktikum II. Preparativna biokemija. Metode podučavanja: teorijska. olakšanog i aktivnog transporta. Preporučena literatura: 1. Dumić: CD s predavanja 2. Nosači elektrona. R. Scripta biochemica. Portland Press. E. Oksidativna fosforilacija. Integralni pogled na bioprocese. Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed. Fitzgerald Science Press. Određivanje primarne strukture makromolekula. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1999. Microarray tehnologije. Bioenergetics at Glance. 2003. Difuzija. B. ISBN 953-6256-10-x 3. Masena spektrometrija. dr. 2nd ed. Razine regulacije enzimske aktivnosti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke i preparativne biokemije I i iz Fizikalne biokemije. Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke i preparativne biokemije I.. Višestruke ravnoteže i alosterički efektori. London. Usmjerenost bioloških procesa. Sadržaj predmeta: Izvori i priprema biološkog materijala. 1996. Fundamental Laboratory Approaches for Biochemistry and Biotechnology.. sc. dio. Enzimske tehnike. Ballou. Jednadžba brzine u ustaljenom stanju. Mikrokalorimetrija. Reed.

1996. razgradnja. amilaza. Zagreb. Sadržaj predmeta: Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički.5 + 4. godina Semestar: 5. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. lipoproteini. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije I. propisi. 2.nastanak. funkcija. dr. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Renata Zadro 95 . kisela fosfataza. Hipoglikemija. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. Jagarinec N. Metode podučavanja: teorijska. sc. metode određivanja i poremećaji. metode određivanja. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. godina Semestar: 5. doc. glikirani hemoglobin i fruktozamin. poremećaji. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. puferski sustavi.Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. proteini u krvnoj tekućini. 9. 2003. 1992. Zagreb. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Preduvjeti: Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II. kalcij. Medicinska biokemija. urati. Preporučena literatura: 1.5 + 8 = 11. Ivana Čepelak. fruktoze i glikogena. tehnike. akutne i kronične komplikacije. Zagreb 1997. sc. Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke biokemije I i iz Biokemije II. eksudatima . udio dišnog sustava i bubrega u određivanju kiselinskobazične ravnoteže. referentni intervali. kalij. poremećaji. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima. 1997. dr. fosfolipidi. Git Verlag GMBH. sc. 4. transudatima. Porfirini. aspartat aminotransferaza. prof. litij. kloridi. Mikroelementi: željezo i bakar apsorpcija. mokraći. 8. fosfati. organ specifični enzimi. W. testovi.. testovi opterećenja. poremećaji. instrumenti i automatizacija. metode određivanja. 5. London. hemoglobini i metaboliti. Zilva JF. likvoru. Mirna Sučić. Flegar-Meštrić Z. kreatin. Poremećaji u metabolizmu galaktoze. Broj ECTS bodova: 3. i 6. trigliceridi. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija. Mosby. Burtis CA. natrij. magnezij. apoproteini. pretražni materijal. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu. Pannall PR. i sur. Narayanan S. ostalih tekućina i ekskreta. Saunders Company. Philadelphia. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. alanin aminotransferaza. dr. kreatin kinaza. i 6. Zagreb 1992. metode određivanja. 4th edition. metode određivanja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HEMATOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. metode određivanja. Metaboliti s dušikom: ureja. 6. sc. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. Kaplan LA. Medicinska naklada. amonijak.5 Ime predavača: prof. biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. laktat dehidrogenaza. prof. Tietz textbook of Clinical Chemistry. analitički i poslijeanalitički čimbenici. Enzimi: enzimi u serumu. Guder WG. poremećaji. 3. šećerna bolest. kreatinin. sc. Ashwood ER. gama-glutamil transferaza. lipaza. 2000. alkalna fosfataza. položen ispit iz Humane i populacijske genetike i iz Imunologije. nasljedni i stečeni poremećaji. Broj ECTS bodova: 4. voda. priručnik. metode određivanja. Školska knjiga. i sur. Zagreb. 1998. nastavni materijali s predavanja (CD) 7. proteinske vrste metode određivanja. aminokiseline. III prerađeno izdanje. Samples: from the patient to the laboratory. Wisser H. Štraus B i sur. osiguranje kvalitete. Juretić D. Štraus B. dr.B. poremećaji. izoenzimi. Kazmierczak SC. Pesce AJ. kolesterol. dr. poremećaji. Medicinska biokemija. transport i korištenje. József Petrik. metode određivanja. Darmstadt. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. mjere i jedinice. Medicinska naklada.5 = 9 Ime predavača: prof. Zawta B. Proteini: promet i bilans dušika. Medicinska naklada.

Školska knjiga. Splenomegalija i hipersplenizam. makrofagi. Anemije zbog poremećaja u sazrijevanju: sideropenična anemija. 1998. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Granulocitopoeza. GMO. signalni sljedovi. FISH. kontrola. uvođenje DNA u stanicu domaćina. adhezijske molekule. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. protusmislene RNA i DNA. akutne mijeloične leukemije. DNA-mikročip. sustav komplemenata. mjesno specifična rekombinacija. vezikularni transport. Podjela anemija. vektori i strategije kloniranja. Stanični i humoralni imunitet. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. Dijagnostika povećaog limfnog čvora. regulacija i regulatorne molekule. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. matične hematopoetske stanice. paroksizmalna noćna hemoglobinurija. genske knjižnice. točke staničnog ciklusa. o funkciji leukocita. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. Zloćudne bolesti limfocita. funkcija i metabolizam granulocita. Bolesti granulocita i monocita. amiloidoza. Infektivna mononukleoza. razvoj novih lijekova i terapija. AIDS. Monocitopoeza. Kronična limfocitna leukemija. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. enzimi. stanično kretanje. Stanični ciklus: faze. željezo i metabolizam željeza. pokretni genetički elementi. eritrocita i trombocita. te naučiti kliničke i laboratorijske pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita. SSCP. 2. Hematologija. funkcija trombocita. popravak. Bolesti matične hematopoetske stanice: aplastična anemija. Southern. eritrocita i trombocita. Golgijev aparat. Labar B. sc. Bolesti trombocita: trombocitopenije. Zagreb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije I. Metode podučavanja: teorijska. Hauptmann E. mejoza i oplodnja. organizacija kromosoma.Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i funkciji hematopoetskog i limfopoetskog sustava. Gordana Maravić Vlahoviček. trombocitoze. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. Zloćudne bolesti mijeloidnih stanica. Funkcija eritrocita. proizvodnja rekombinantnih proteina. 1996. megaloblastična i druge makrocitne anemije. položen ispit iz Biološke kemije. funkcija i metabolizam monocita. ELISA. McKenzie SB. Northern i Western blot. inaktivacija gena. citomorfologija eritrocitopoeze. Metabolizam eritrocita. Megakariocitopoeza. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. klinički i laboratorijski pokazatelji anemija. Kronične mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije. hemoglobin. mitoza. Eozinofili i bazofili. Eritrocitopoeza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. dr. makroglobulinemija Waldenstroem. konstrukcija rekombinantnih vektora. NK stanice. Preporučena literatura: 1. Hemolitičke anemije. matične stanice i održavanje zrelog 96 . i sur. sekvenciranje DNA. Transplantacija alogenih i autolognih hematopoetskih stanica. smatanje i dorada proteina. Waverly Company. bolest teških lanaca. ER. maligni limfomi. stečeni poremećaji trombocita. lizosomi. nekodirajuća DNA. godina Semestar: 6. Diferencijacija hematopoetskih stanica. akutne limfatične leukemije. trombocitopatije. Preduvjeti: Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Williams and Wilkins. Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije I. sc. Bolesti limfocita. Textbook of hematology. Sadržaj predmeta: Organizacija krvotvornog sustava. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. mutageneza. prof. monoklonalna gamapatija. T i B limfociti. citokineza. dr. funkcija i metabolizam. second edition. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: MB2-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Imunodeficijencije. Metode molekularne biologije: PCR. kloniranje čitavih organizama. funkcija B12 i folne kiseline. SOS-odgovor. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. Multipli mijelom. citokini i kemokini. Hipoproliferacijske anemije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Limfopoetski sustav.

E. tumorski virusi. Urednici: M Bulat. R. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Broj ECTS bodova: 2.W. metabolizam i eliminaciju.. 6th ed. Maravić. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. klasifikacija. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. anestetici. antiflatulani. and Old.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. Lauc. Lauc. S. Cambridge Univeristy Press. antivirotici. imunoglobulini. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). citostatici.). putovi prijenosa signala. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. izdavač: Medicinska naklada. Grupa autora: Medicinska farmakologija. fibrinolitici i eritropoetin). neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. J. Cox i Sincler: Molekularna biologija.5 + 9 = 11. R.tkiva. prolaz kroz stanične membrane. Nicholl. Metode podučavanja: teorijska. hormonski pripravci (kontraceptivi. imunostimulatori. 2003. R.B. antimikrobni lijekovi (antibiotici. Dabelić. Preporučena literatura: 1. f. Potom. J Geber. Medicinska Naklada. antikoagulansi. 5.. glukokortikoidi. 2.. G. S. ISBN 953-6256-45-4. Marcelić. sc. 3. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. 6. i 7. Twyman. godina Semestar: 6. An introduction to genetic engineering. bifosfonati itd). Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. antiemetici. 97 . estrogeni. Cooper. antidiaroici. O. antitusici i ekspektoransi). antituberkulotici. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. spazmolitici. Zagreb. 2004. veličina. osnovna načela farmakodinamike . antidepresivi. gonadotropini. prioni. Šupraha. l. morfologija. autonomnog živčanog sustava (l. inhibitori prolaktina. S..M. bioraspoloživost. antimikotici.djelovanje lijekova. respiratornog sustava (antiasmatici. Virusi: genetički materijal. krvotvornih organa i krvi (antianemici.. laksativi. Z Lacković. l. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. osnovna načela farmakokinetike . resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. zaštita od sunca itd. Opće principe farmakologije čine: 1. replikacija. G. l. psorijaze. 2003. protuupalni lijekovi. antihipertenzividiuretici. raspodjelu. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. S. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. koronarni vazodilatatori. Preporučena literatura: 1. regulacija apoptoze. Dumić. Zagreb. Molekularna biologija – praktikum. Zatim.. G. antipsihotici. 1999. receptori. Gornik. blokatori Ca-kanala. D. 2004. liječenje migrene. antiparkinsonici. molekularni mehanizmi. interferoni. antiepileptici i anksiolitici). Rak: nastanak i uzroci raka. viroidi. T. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom. hipolipemici). Blackwell Science. f.... G. Dumić. onkogeni i tumorski supresorski geni. f. antipiretici. progestageni. Scripta biochemica. G. Maravić.. Stanica – molekularni pristup.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.5 Ime predavača: prof. Principles of Gene Manipulation. imunosupresivi i antialergici.M. i 4. i Hausman. CD s predavanjima 2. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. antiprotozoici i anthelmintici). glukagon. dr. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce.. T. imunoserumi. J. 2nd ed.. antiaritmici. Zagreb. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. androgeni i antiandrogeni. Zagreb.. kalcitonin). propulzivi i digestivi). Medicinska Naklada. f. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. Stanično signaliziranje: vrste signalnih molekula i receptora. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. anoreksici. Primrose. za opstruktivne bolesti dišnih putova. 2001.

metode procjene oksidacijskog stresa. 2004. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. Dale. Unutar kolegija. antioksidansi kao nadomjesna terapija.5 Ime predavača: prof. slobodni radikali u organizmu. fotokopije znanstveno-stručnih radova objavljenih u literaturi Metode podučavanja: teorijska. izdavač: Medicinska naklada. Zagreb-II/2004. transportnim i dr. izdanje. sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi mehanizmi djelovanja. transport nesparenog elektrona u homogenim i heterogenim tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj strukturi. 8. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2003. antioksidansi u prehrani. Oxford. 6. detekcija slobodnih radikala: EPR spektroskopija sa spinskim stupicama. dr.1999. godina Semestar: 6. and Gutteridge JMC. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu. slobodni radikali u procesu aterogeneze. H. godina Semestar: 5. reaktivni kisikovi spojevi.K. 2. alkohol. primarni. Ritter. te o njihovoj specifičnoj ulozi u patogenezi bolesti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. aging and disease. Preporučena literatura: 1. fifth edition. Free radicals. konstruktivnu obradu znanstveno-stručnih članaka koje odabire voditelj predmeta.5 Ime predavača: doc. P. slobodni radikali i alkoholizam. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. Metode podučavanja: teorijska. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI Šifra predmeta: MB2-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. 2004. 4. Free Radicals in Biology and Medicine. Moore: Pharmacology. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. Churchill Livingstone. prijelazni metali. interni priručnik Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju. slobodni radikali i toksikologija. American Association for Clinical Chemistry . Seminari: uključuju samostalnu. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom 98 . slobodni radikali i bolesti pluća. M. 4. dr. 5. nastavni materijali s predavanja 3.P Rang. 47. izdanje. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. kompleksacijskim. Knight JA. Broj ECTS bodova: 1. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. sc. 2003. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Slobodni radikali i okoliš (atmosferski zagađivači. 3. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. Student će steći znanja o slobodnim radikalima i antioksidansima u i izvan organizma. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: MB2-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata iz patofiziologije u smislu značenja oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u organizmu. reakcije. Halliwell B. 2001. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. čestice. 4. ksenobiotici). Aufgabe. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu semimarskih radova. 5. lijekovi. reaktivni spojevi dušika i načini njihova djelovanja. J. 2004. Čepelak I. slobodni radikali u procesu karcinogeneze. Ernst Mutschler. antioxidants.2. Oxford University Press. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. Slobodni radikali – metabolizam i toksičnost kisika. oksidacijski stres i programirana smrt stanice.M. kemijska svojstva slobodnih radikala: elektronska struktura. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. Broj ECTS bodova: 2. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen.M. skripta za studente. posredna detekcija (detekcija produkata radikalnih reakcija). 2001. sc.

Klonalni rast i preživljavanje stanica. tirozin-kinazni receptori.. Fourth Edition. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA Šifra predmeta: MB2-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. odabrana poglavlja 2. Broj ECTS bodova: 2. editors: I. sc. 2001. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Istražit će se molekularni mehanizmi uključeni u prijenos signala i mogućnosti moduliranja signalnih putova u terapijske svrhe. godina Semestar: 5. dr. Enzimi vezani za membranu: adenozin-trifosfataze (ATPaze). Primarne i trajne stanične kulture. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. Prijenos signala u stanici: signalni putovi 99 . Spaventi R. H. Nespecifični nosači lijekova – posrednici u staničnoj rezistenciji (MDR nosači). Kulture stanica u dijagnostici (određivanje citokina). (1997): Molecular Cell Biology. i sur. matične stanice. Sientific American Books.. Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza. U sklopu vježbi. kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija).. Proučit će utjecaj pH. American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. H2PO4-. Broj ECTS bodova: 2. faktori rasta i citokini. Seminar teba trajati pola sata. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Dinamika. József Petrik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici. cistično-fibrozni regulator transmembranske vodljivosti (CFTR). Globus. dr. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća analizu temeljnih odnosa između strukture i funkcije membranskih proteina. Tipovi transporta kroz membrane. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Krioprezervacija stanica. Oxford University Press. Metode ispitivanja citotoksičnosti. Culture of Animal Cells. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Joseph R. citrat. položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. 2000. 1999. Siegel. dr. Handbook on Metalloproteins. ionske jakosti. rani i kasni geni.. Ikić D. materijali s predavanja 2. drugi glasnici.. A. A practical approach. sc.metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Berk A.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. Preporučena literatura: 1. USA 4.5 Ime predavača: prof. Humane kulture stanica u terapiji. Komercijalne stanične linije. Preporučena literatura: 1. Receptori kao signalne molekule: receptori povezani s G-proteinima. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Mogućnosti primjene animalnih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Receptori. nekroza). . godina Semestar: 6.. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lodish H.. sc. Sastav medija i seruma. Baltimore D. Pavelić D. Darnell J. Lakowicz. Asinkrone i sinkrone populacije stanica. receptori smrti. Tehnike kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva. struktura i organizacija bioloških membrana. Tihana Žanić Grubišić. Zipursky S. Bertini.L.5 Ime predavača: prof. (Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta. Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat (GABA). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA Šifra predmeta: MB2-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Matsudaria P. prof. stanični ciklus. odgovarajući priručnici i protokoli za pripremu medija te kultiviranje stanica u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe 5. Siegel. Različite obitelji transportnih proteina. prijenos signala. 3. R. Second Edition. Ian Freshney. Ektoenzimi. Principles of Fluorescence Spectroscopy.

2007. odabrani pregledni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem 7. Sinauer. Wiley & Sons. Pratt: Biochemistry. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. bcl-2 proteina. Heidelberg. Mass.kemijska karika u prijenosu informacija. dr. Mass. 2. SAD. Klinička toksikologija. i sur. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. Krauss G. ekotoksikologiju. toksikogenetiku. 2. Žuntar I. Plavšić F. Preporučena literatura: 1.: The biochemistry of signal transduction and regulation.: Molecular biology of the cell. Glaser: Biophysics. Voet. Stavljenić A. Wiley-Liss 2003. 1999.: Molecular cell biology. 4. J. Sinapsa:. godina Semestar: 5. preslike zabilješki nastavnika Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. kliničku toksikologiju. 1999. 3. porijeklo biopotencijala. Cambridge.H. regulatornu toksikologiju. J. Zagreb 2000.Shier. 1997. T.T. Martin. USA.. Zagreb. Lodish et al. Weiss Cellular Membranes. Goldmanova jednadžba. Gutkind J. 3. Garland publishing company. G.S.. J. 4. Školska knjiga. Sunderland. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. Pasivni transport neutralnih i nabijenih čestica. Vol. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Berlin. međumolekulske interakcije. W. toksinologiju. Voet. sc. Gennis: Biomembranes. Alberts et al. Hodgkin-Huxleyev model .Mebs. Franjo Plavšić. godina Semestar: 7. D. Handbook of Toxinology.: Signal transduction and human disease. 100 . Preporučena literatura: 1. Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica preko membrane: elektrokemijski potencijal. 2000. Fazni dijagrami lipid/voda. 6. Grafos. dr.. 5.proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima (MAPK). doc. Električki pobuđene membrane: akcijski potencijal. 4. 3. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. dr. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. Springer. Signalni putovi kao terapijske mete. 1992. Freeman and Company. R. Wiley & Sons. Školska knjiga. MIT Press. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju.. Nernstova jednadžba. 2003. A. ionski kanali. Osnove kliničke farmakokinetike. Preporučena literatura: 1. posebno u transportu tvari i informacija i regulaciji procesa u biološkim sistemima. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. osmotski tlak. Broj ECTS bodova: 2. sc. 5. F. Nichols.5 Ime predavača: prof. Springer. Zagreb 1993. pamćenje. 1996. W. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA Šifra predmeta: MB2-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Difuzijski potencijal. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike i iz Fizike Sadržaj predmeta: Molekulska organizacija staničnih membrana. 1990. I i II. Plavšić F. osnove toksikokinetike. Finkel T.. Prenositelji informacija između stanica u mozgu. prijenos impulsa duž aksona. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana. Wallas: From neuron to brain. Uvod u analitičku toksikologiju. fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K). 2. B. molecular structure and function. toksikologiju na radnom mjestu. Aktivni transport. Marcel Dekker. B. R. New YorkBasel. kaspaza. Duraković Z.električne ekvivalentne sheme. Inc.. 1996. stanje proteina u membranama. G. Vrhovac B. R..

Klinička biokemija organa i organskih sustava II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Klinička biokemija organa i organskih sustava I. Venomous and Poisonous Animals. 7. Sadržaj predmeta: Metode procjene poremećaja integriteta stanica i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Program predmeta Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju hemostaze.5 + 7. vrijeme krvarenja.5 = 15 Ime predavača: prof. sc. Kvantitativni i kvalitativni poremećaji trombocita. kongestivno zatajivanje srca. sintezi. Upper Saddle River. dijagnostika akutnih i kroničnih bolesti. Poremećaji krvnih žila. praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja raznih organa i organskih sustava. Kardiovaskularni sustav: srce. London. 1988. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna koagulacija). New York. bolesti kostiju. 2. dijagnostici. E. određivanje aktivnosti pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize. Methodology for Analytical Toxicology. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju. egzokrine i endokrine funkcije pankreasa i crijeva. Hauptman i sur. Mebs. 6. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOAGULACIJA Šifra predmeta: MB2-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. D. Uloga krvnih žila u zgrušavanju. pohranjivanju. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja (hemofilija A i B. fibrinogen). 8. biokemijski biljezi pregradnje kosti. 1988. i 8. I. Metabolizam koštanog tkiva: integrirana kontrola metabolizma kosti. godina Semestar: 7. Inc. Broj ECTS bodova: 7.5 Ime predavača: prof.Ellenhorn. Respiratorni sustav: lab. Jetra: uloga jetre u metabolizmu. reapsorpcije i sekrecije u bubregu. CRC Press. II and III.: Hematologija. Preduvjeti: Klinička biokemija organa i organskih sustava I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Urogenitalni sustav: lab. Trombofilije: nasljedni i stečeni uzročnici. dijagnostika srčanih bolesti. Medical Toxicology.Sunshine. lab. simptomi srčanih bolesti. 2002. Biokemija čimbenika zgrušavanja. kolestaze. sc. Broj ECTS bodova: 4. Gastrointestinalni sustav: metode evaluacije funkcije želuca.. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II. agregacija trombocita. B. patofiziologiju tromboze te dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze. Labar. metode otkrivanja i 101 . Inc. Elsevier. 1992. Školska knjiga. koronarna srčana bolest. Zagreb. Laboratorijsko praćenje antitrombotske i antiagregacijske terapije. Antikoagulacijska terapija – vrste i mehanizam djelovanja. New York-AmsterdamLondon. von Willebarndova bolest). Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. M. Boca Raton. lab. hipertenzija. McKenzie SB: Clinical Laboratory Hematology. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA I i II Šifra predmeta: MB2-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.G. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1998. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 7. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). D. ZGO. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I.Barceloux. 2004. kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti faktora i inhibitora. dr. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.J. Ispitivanje funkcije trombocita: kapacitet primarne hemostaze. rani i kasni biljezi bolesti srca. Washington. procjena funkcije filtracije. Vol.5. Laboratorijska evaluacija poremećaja hemostaze: globalni testovi zgrušavanja (protrombinsko vrijeme. Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. Boca Raton. aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti. Metode podučavanja: teorijska. I. prevenciji. New Jersey: Pearson Education. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije II. Metode podučavanja: teorijska. DC: CRC Press. detoksikaciji i ekskreciji.

Burtis. priručnik. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: MB2-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde. Molecular Diagnostics: A Training and Study Guide. G. Zagreb. Use and assessment of clinical laboratory results. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Medicinsko-biokemijske smjernice. Preporučena literatura: 1. 6. hormoni adenohipofize. dr. DC: AACC Press. Microarray i in-situ hibridizacija. London. neurodegenerativne bolesti). astma. forenzici. Folkers (Eds) John Wiley and Sons. C. 4th ed. 3. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća upoznavanje temeljnih principe molekularne tehnologije i tehnika koje se koriste u dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje osnovnih molekularnih dijagnostičkih testiranja i interpretacije dobivenih rezultata. Huntingtonova bolest. 6. Zagreb. tuberkuloza. Štraus B. i sur. tumorski biljezi. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. postupci određivanja hormona. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Humana Press. Farmakogenetika. 3. 2. Medicinska naklada. 1992. B. Štitnjača: hormoni štitnjače i njihova funkcija. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. 5. onkologiji. Medicinska naklada. bolesti štitnjače. T. 2001. propisi. Elektroforeza. 4th edition. Sekvenciranje i detekcija nukleinskih kiselina. adrenokortikalni steroidi. Coleman i G. metode otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih bolesti moždanog sustava. prof. WB Saunders Company. Coleman (Eds). Ashwood (Eds). London. utvrđivanju očinstva. postupci određivanja adrenokortikalnih hormona. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Genetski temelji bolesti. E.procjene plućnih bolesti: pneumonija. W. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. mišićna distrofija Duchenne. A harcourt Health Sciences Company. In vitro manipulacija nukleinskim kiselinama. Tsongalis (Eds). Steinhilber. Molecular Biology in Medicinal Chemistry. Izolacija. Molecular Diagnostics for the Clinical Laboratorian. Nadbubrežna žlijezda: opća kemija steroida. 2002. D. Neurološki sustav: lab. Preporučena literatura: 1. Hipofiza: hipotalamusna regulacija. godina Semestar: 7. Clinical laboratory diagnostics. Tumori: metaboličke promjene u tumorskim stanicama. dr. Th-Books Verlagsgesellschaft mbH. kvantifikacija. 1998. A Harcourt Health Sciences Company. seminara i vježbi 4. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry. 2003. hormoni neurohipofize. 2. Ashwood ER. WB Saunders Company. transplantaciji i infektivnim bolestima. Philadelphia. Primjena temeljnjih principa genetike u dijagnostici monogenskih bolesti (cistična fibroza. Medicinska biokemija. astma. Frankfurt/Main 1998. Metode podučavanja: teorijska. kronična opstruktivna bolest. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. R. J. H. hipertenzija. godina Semestar: 8. Mosby. znanstveni i stručni radovi Metode podučavanja: teorijska. dr. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. analitički postupci određivanja tumorskih biljega. Burtis CA.. Kaplan LA. A. Amplifikacijske tehnike (PCR i RT-PCR). B. 4 izdanje. sindrom lomljivog X kromosoma) i poligenskih bolesti (ateroskleroza. Tsongalis i W. Zagreb 2004. Karmela Barišić. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. testovi. 5. Interpretacija rezultata i kontrola kvalitete rada. 2001. Washington. Medicinska biokemija. Čepelak I. 4. Kazmierczak SC. Dingermann. G. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski 102 . 1997. sc. 2002. materijali s predavanja. Thomas L. Kvantitativni PCR. metode analitičke evaluacije funkcije hipofize. hibridizacija i digestija nukleinskih kiselina. Pesce AJ. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical Chemistry. Juretić D. J. sc. sc. i sur.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: MB2-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Introduction to drug metabolism. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. Rendić S . Academic Press. Primjena i metode QSAR and QSPR. Preporučena literatura: 1. New York 1999.. Taylor and Francis. 2002. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. London. Rendić S.utmem. flavin monooksigenaze. Low LK. 3rd ed. Skett P. bioredukcije. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. potrebe. USISBN:0071347216. Metaboličke interakcije lijek-lijek. Ortiz de Montellano. stimulacija u biotransformacijama lijekova. Ugljikohidrati . inhibicija.značaj. 2005. Određivanje biokemijskih parametara.J.. London 2001. Paul R. biološka iskoristivost. Prolijekovi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta položen ispit iz Biokemije I. Metabolizam i biotransformacije kseno. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. Korištenje intra.). (Eds. 1998. BCRP. izvori. ISBN: 0-30648324-6 11. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. & Professional. Remers WA. Biotransformation of Xenobiotics...: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. Stereoselektivnost. konjugacije s glutationom).). ostale reakcije. Enzimi i enzimski sustavi (P450. Rendic and FP Guengerich (Editors). Lee A. ostali. S. Farmakogenomika. acetilacije. Biotransfromacije i biološki učinci endo. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. Drug Metab Rev. Uvod u laboratorijske vježbe.organizam kao posljedice metaboličkih procesa. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. konjugacije s aminokiselinama. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function.29:413-580 2. 1999 Sep. Izd. 2002 Feb-May. Lippincott-Raven Publishers. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Human P450 Metabolim and Transporter Databases (internal) 8.html 10. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. proteinska malnutricija. pp. Proteini i aminokiseline .34(12):83-448 3. 103 .potrebe. Drug Metab Rev. Cytochrome P450 Homepage:http://drnelson. Chapters 4 & 5. sulfokonjugacije. LRP. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. 2001. sc. Rendić S. dr. hidrolize. 133-224 6. Delgado JN. enzim-inhibitori. medicinal and pharmaceutical chemistry. Croat Med J. Tansportni proteini: Pglikoprotein. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske kemije Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. glukuronidacije. Marcel Dekker Inc. peroksidaze.edu /CytochromeP450. 10th ed. Rendić S. 2nd ed. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata.i ksenobiotika. (Ed. ISBN 0748408975 7. 1997. Andrew Parkinson. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. MRP-prenosioci. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). Springer. Kinetički pristup činiocima koji utjeću na reakcije biotransformacije – indukcije i inhibicije.40(3):357-67 4.. Blackie Acad. Number 1-2. lijek-kemijska tvar. Substrates. 1994. Reakcije II faze: metilacije. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. 12. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. Reakcije I faze: bio-oksidacije. Lewis DFV. Drug Metabolism Reviews. Philadelphia. Mechanism. Structure. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. and Biochemistry. Inducers and Inhibitors. Di Carlo F. 9. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Indukcija.i endobiotika. P.. 5. Gibson GG.i internet baza podataka. molibden hidroksilaze). Cytochrome P450. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic (Review). In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Poremećaji metabolizma i prehrana. Reaktanti akutne faze. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). godina Semestar: 8. Volume 34.

9. T. Upoznavanje s mikrobiološkim metodama izolacije bakterija i gljivica. 6. 1999. Inc. 5. M. biochemical and clinical aspects.: Nutritional Biochemistry.potrebe. Grosch W. Belitz D. F.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health.Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. Lipidi . Zagreb.: Food chemistry and nutritional biochemistry. Bezjak. Beck R. Roitt: Temeljnja imunologija. 8. E. akumulacija. Berlin. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II Sadržaj predmeta: Osnove opće epidemiologije. F. J. potrebe. New York.. bioiskoristivost. Marcel Dekker.. Prednosti mediteranske prehrane. mehanizam transporta u organizmu. patogenezu.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Machlin L.. 1997. Naglić. hipo. Burton: Microbiology for the health sciences. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM Šifra predmeta: MB2-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 104 . Preporučena literatura: 1. 2. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. Fališevac. pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i drugih razvojnih oblika parazita u organima prolaznog domaćina. Academic press. Plenum press. 1985. Allen... V. 1988.: Epidemiologija. Schreckenberger. Mravunac: Specijalna klinička infektologija. 1984. Academic press. Damani: Priručnik o postupcima kontrole infekcija. 2000. Philadelphia. Lippincott-Raven Publ. W.. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. J. prevenciju i zaštitu u radu s infektivnim materijalom u biokemijskom laboratoriju i okolišu.C. London. svojstvima i značenju infektivnih i invazivnih bolesti. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. 1997. Philadelphia. fecesa i krvi. Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne parazite. 2.i hipervitaminoze. Zagreb. Winn. Preporučena literatura: 1. 1986. Mihaljević. Wiley et Sons. toksičnost. Ivan Kosalec Ciljevi predmeta: Upoznavanje s epidemiološkim metodama. Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela (koža i sluznice. 4. virusnih i parazitarnih bolesti. 2004. Serološke metode identifikacije bakterija i virusnih bolesti.W. JUMENA. W. kulturelnim i biokemijskim metodama. Vitamini – izvori u namirnicama. New York. Lippincott Comp. izdanja.) Springer Verlag. Taradi: Imunologija. J. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. S. Biochemical tests for identification of medical bacteria. 1993. MacFaddin. Jr. New York. biotransformacije. Inc. izvori. prijevod 2. J.5 Ime predavača: doc. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. D.: Handbook of vitamins. 5. New York. Medicinska naklada. Andreis. sastav i porijeklo. Janda. Broj ECTS bodova: 2. Ugrožene populacije. godina Semestar: 8. London.B. Fagotipizacija bakterijskih sojeva kao i epidemiološke metode utvrđivanja putova širenja infekcija... sc. B. 1987. bioiskoristivost. 7.N. intestinalni sustav). I. Upoznaje s biokemijskim parametrima i temeljima terapije bakterijskih. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. biokemijske funkcije. 8. Jr. Zapsalis C. usna šupljina. Zagreb. putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom na rad u biokemijskom laboratoriju. G. Zagreb. F. dr. M. Combs G. Koneman. 1978. Philadelphia. Hajsig: Veterinarska imunologija. metode istraživanja. M. Brody T. Nutritional. Merkur A. N. New York.C. Čulo. W. te njihova identifikacija mikromorfološkim. R. Basel. F. Babuš i sur. 1999.D. Zagreb. Friedman M. New York. A. London. karakteristike i značenje važnih infektivnih bolesti. Medicinska naklada. 1994. J. Medicinska naklada. Zagreb. avitaminoze. P. uzorkovanje i izolacija patogenih bakterija i gljivica iz urina. Školska knjiga. B. Marušić.D. fecesa na ciste i jajašca parazita.M. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. 1998. 3rd Ed. Predmet izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku infektivnih bolesti. 7. Inc.B. 3. Lippincott Williams&Wilkins.: Diagnostic Microbiology.. 3.: Food chemistry (2. 6. kopije prozirnica sa predavanja 4. I. ed.

jetru. Pokazati će se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih internističkih stanja vezanim za srce. dr. 105 . Građa i funkcija perifernog živčanog sustava. Reiber H. hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i njegove osnovne funkcije. Cerebrospinal fluid in disease of the nervous system. In: Thomas L. polyspecific and oligoclonal immune response in multiple sclerosis. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju. 5. The intrathecal. Clinical laboratory diagnostics . Frankfurt: TH Books. 6. kao što su jasno zadani ciljevi. Siegel GJ. te intoksiciranih bolesnika. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Sinapsa i neurotransmiteri. Ungefehr S. putovi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Philadelphia: WB Saunders. potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istraživanja te procjena stručnih programa za budućnost. Anatomskomorfološka podjela središnjeg živčanog sustava (SŽS) i temeljne funkcije. Prolaz tvari i staničnih elemenata kroz sustav barijera. Labordiagnostik Neurologischer Erkrankungen. Stuttgart: Thieme. Aksonski transport. 1992. Temeljni osjetilni i motorički putovi. 3. 1999. Kostović I. bubreg. Patobiokemijska podloga neuroloških bolesti. dr. Približiti studentu najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. Reib Reiber H. Broj ECTS bodova: 1. New York: Raven Press. 4:111-117 7. Fish Fishman RA. Basic Neurochemistry. Zagreb: Medicinska naklada. Agranoff BW. Metabolizam alkohola i droga. oblik organizacije i radni proces laboratorija. 5th ed. krugovi. Judaš M. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: U ovom kolegiju student će naučiti opća načela dijagnostičkog postupka hitnog bolesnika. Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera. Albers RW. oksidacijski stres i fibrogeneza.1994.Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik NEUROKEMIJA Šifra predmeta: MB2-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Felgenhauer K. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo” središnjeg živčanog sustava. cellular and medical aspects. Alkohol. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj živčanog sustava. Milica TrbojevićČepe Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama neurobiologije i likvorske dijagnostike neuroloških bolesti. mreže). Sastav likvora u zdravlju i bolesti. Beuche W. 4. Multiple Sclerosis 1998. Molecular. hitna stanja u pedijatriji. Vježbe: Primjena kromatografskih i elektroforetskih tehnika u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru. Jacobi C. Laboratory diagnosis of neurological diseases. program stručnog rada. Molinoff PB. hitna neurološka stanja. gušteraču. Neurološke bolesti u kojima je analiza likvora najčešće indicirana. godina Semestar: 8. Stanična biologija neurona. Seminari: Anatomske značajke likvorskih prostora. specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije.use and assessment of clinical laboratory results. Mijelin. Multiple Sclerosis l998. 4:99-107 Metode podučavanja: teorijska. Siva i bijela tvar. editors. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. žučni mjehur. analysis and interpretation of protein patterns for diagnosis of neurological diseases. Preporučena literatura: 1. 1997. sc.5 Ime predavača: doc. 1998:1308-1326. Naučiti će se što su opći uvjeti koji predstavljaju početak svakog planiranja. sc. Citološke i biokemijske pretrage likvora. 2nd ed. editors. Membranski i akcijski potencijal. Stanična građa (makroglija i mikroglija). Genetska osnova ovisnosti. Felgenhauer K. stupanj automatizacije. 2. Temelji neuroznanosti. godina Semestar: 8. pluća. editor. Lipidi i proteini živčanog sustava. sintetiziranjem znanja u području opće. Načini povezivanja neurona (neuronski nizovi. Cerebrospinal fluidphysiology.

dr. Tehnička knjiga. ukupni troškovi/analiza). Uvod u statistiku. Wayne. Čepelak I. European Committee for Clinical Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za evaluaciju instrumenata. Wiley&Sons Inc. Passing-Bablokova regresija. Topić E. Friedmanov test. faza kliničko laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta. dr. 4. Samošćanec K. 6. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata 106 . Pavlić. troškovi održavanja. 2002. Alkoholizam i droge. Zagreb. Štraus B. troškovi potrošnog materijala/analiza. višestruka linearna regresija. Medicinslo-biokemijske smjernice. χ2-test i Fischerov egzaktni test. Medicinska naklada. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. S. 3. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. Biostatistica. Zagreb: Medicinska naklada. Topić E. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Spearmanov koef. sc. Broj ECTS bodova: 1. Tehnička knjiga. J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: MB2-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. analiza učinkovitosti. Labar B. I. 7. križne reakcije. Statistička teorija i primjena. Bolton. E. New York. krivotvorenje uzoraka. Pearsonov koef. 4th Ed. MannWhitneyev test. godina Semestar: 7. faze u evaluaciji instrumenata. ROC-analiza. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOANORGANSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Berlin. 1997. Preporučena literatura: 1. Primorac D.5 Ime predavača: prof. 1999. 1998. Priručnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. Laboratory organization and automatization. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Bon. Analiza učestalosti. 6. Coxova regresija. V. Dodig S. Analiza varijance. Kruskal-Wallisov test. 2. Serdar. Vjerojatnost i statistika. jednostavna linearna regresija. 6th Ed. Kontrola kvalitete lijekova. troškovi reagencija/analiza. DeMuth. Janković S. Školska knjiga. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Mehanizam učinka droga na središnji živčani sustav. Vonderscmmit J. postupaka i test reagensa Metode podučavanja: teorijska. Marcel Dekker. Thomas L. 2004. Šošić i V. postupaka i reagensa. korelacije. New York 1995. Testovi normalnosti razdiobe. godina Semestar: 7. Plavšić F. New York: Walter de Gruyter. Kontrola proizvodnje. 5. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. internet adrese baza podataka 4. Zagreb 1971. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Zagreb: Medicinska naklada. TH Books. 2004. Clinical laboratory diagnostics. I. počevši od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada). D. 8. Biostatistics. Zagreb. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. W. 3. Metode za identifikaciju alkohola i droga. U kolegiju će se obraditi i proces donošenja odluke za nabavu novih instrumenata. C. 1991. Stavljenić-Rukavina A. Normalna razdioba. 1970. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. 7. Zagreb 1997. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. korelacije. Inc. Preporučena literatura: 1. kopije predavanja 5. New York and Basel 2004. Zagreb. Student će na primjeru kliničkog problema s radnom dijagnozom naučiti odabrati one laboratorijske pretrage čiji će rezultati omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodeći računa o metodološkim i biološkim ili interferencijskim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. sc. Medicinska naklada. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Štraus B. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Vranić. fizičko-kemijskih svojstava. 2.

J. bakar i cink u biološkim sustavima. University science books. Značenje liječenja transfuzijama krvi. funkciji metaloproteina i metaloenzima. 4. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI Šifra predmeta: MB2-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju i izvještavanje. (GB) 1995. 2. J. 2002. W. Molekularne metode u transfuziologiji. J. transport i pohrana). dr. Freeman & Co. te kao neizostavne komponente aktivnog centra enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih kiselina. Temeljni principi ISO 9001 standarda. 1994.Y.Grgičević i T Vuk u knjizi: Imunohematologija i transfuzijska medicina. Schwederski: "Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life". S. Uloga kalcija i magnezija u regulaciji i biokatalitičkim procesima. Virusne mutacije. Uloga metalnih iona kao stabilizatora biomolekula (proteina.E. godina 107 . pohrana Fe u formi feritina. proizvodnja krvnih pripravaka.J. Medicinska naklada. regulacije ekspresije transferinskih i feritinskih receptora). Sudjelovanje matala u prevenciji od oksidacijskog stresa (sastavni dio antioksidacijskih enzima). 5. imunizacija i kliničko značenje antitijela i autoantitijela. AABB. Statističke metode u kontroli kvalitete. Principles of Bioinorganic Chemistry. KBC Zagreb. Željezo. Cu). EPR. 2002.R.. Rizici liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama. Berg. Svojstva i uloga proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S. Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala (unos. Serološke metode otkrivanja biljega krvlju prenosivih bolesti. CA (USA) 1994. Imunomodulacija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Značaj i temeljni principi bioanorganske kemije (termodinamička i kinetička svojstva liganada koji tvore komplekse s biomolekulama). eritrocitne. 3. Uloga metala u nastanku slobodnih radikala (Fentonova reakcija). DNA. Nasljeđivanje eritrocitnih Kg. W. terapijska primjena metala. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Temeljnji principi GMP-a. Metalopreoteini na staničnom nivou biti će razjašnjeni na primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i transferina na receptor. termodinamičkim i kinetičkim svojstvima kompleksa metala. 1994. Wiley & Sons. Biološka uloga Mo. 6. sc. Oxford University Press. Lippard. L. Zagreb. Frausto da Silva & R. HZTM. Imunologija hepatitisa B. RNA). Chichester (GB). D. Preporučena literatura: 1. Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim pripravcima.u biomedicini.J. Cr i Mn. Kaim. Primjena fizikalnih metoda u bioanorganskoj kemiji (x-zračenje. Krvlju prenosive bolesti. 2000. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: MB2-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. V. AABB. N. Bethesta 2002. Preporučena literatura: 1. Krvne grupe. koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije.Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima. trombocitne i leukocitne. NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u dijagnostičke svrhe u biomedicini.H. Williams: “The biological chemistry of the elements: the inorganic chemistry of life”.html Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Press. Validacija automatiziranih sustava. 4. Oxford Univ. Blood safety in the New Millenium. Fenton:" Biocoordination Chemistry".edu/ EduDev/Feritin/index. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.P. W.chemistry. Mill Valley. značenje u transfuziologiji. Oxford (GB). Primjena anorganskih radionuklida u dijagnostici. godina Semestar: 9. B. internalizacija. prostetskih skupina i koenzima. Prionska bolest i novi patogeni. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. D. T.M.wustl. B. 2. J. kontrola kvalitete i sigurnost krvi.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti. 3. Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom nivou (primjer Hg). http://www. Stryer: "Biochemistry" (4th ed.).C i HIV infekcije.

Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. Broj ECTS bodova: 1. no 3. dr. godina Semestar: 9. 2. kivete. Obilježavanje stanica. Dodig. Kusić. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Uvod. Nuklearna kardiologija i pulmologija. 1991. Clinical Laboratory Diagnostics. Obrada scintigrafskih podataka. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II. položen ispit iz Fizike. Značaj redovite provjere – kalibracije automatskih analizatora. Klinička nuklearna medicina. Procjena potrebe i izbor optimalnog analizatora uklopivog u strukturu postojeće opreme. standardne devijacije. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Nuklearna medicina u neurologiji. Nuklearni akcidenti. osjetljivost i točnost.5 Ime predavača: prof. Damir Dodig Ciljevi predmeta: Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine. emisijska kompjuterizirana tomografija. Pregled ostalih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat: priprema bolesnika. Načini ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih). Ispitivanje štitnjače. Imunoanaliza. Thomas L. detekcija tumora. vol 2. termometri) opreme. ECCLS document 1986. Faze u evaluaciji automatskog analizatora (selekcija. kvartila). indikacije za njihovu kliničku primjenu. 2002. uzorcima. proizvodnja radionuklida i radiofarmaci. potkrijepiti praktičnim primjerima u okviru seminarskih radova. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente sa procjenom instrumenata. validacije i evaluacije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. London: ACB Venture Publications. urednici Ivančević. Razumjevanje temeljnih statističkih pojmova u redovitoj kontroli kvalitete (srednje vrijednosti. pohrana i transport uzorka. Ispitivanje koštanog sustava. Laboratory Organization and Automatization. Primjena ISO standarda u kliničkolaboratorijskoj praksi. BerlinNew York. sc. ekonomska isplativost). Preporučena literatura: 1. doc. Preporučena literatura: 1. A practical guide to accreditation in laboratory medicine. Nada Vrkić. izdavač Medicinska naklada 1999. sc. godina Semestar: 9. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. uzorkovanje. Metode podučavanja: teorijska. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja. Vonderschmmitt J. PET i upale. kliničkolaboratorijska evaluacija. mjernih instrumenata (spektrofotometri. Unutarnja i vanjska kontrola kvalitete. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata. a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara.Semestar: 9. medijana. Burnett D. 4. obrada scintigrafskih podataka primjenom računala. dr. Nuklearno-medicinska ispitivanja u gastroenterologiji. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i 108 . koeficijenta varijacije. 5. postupaka i test reagensa 3. postupaka i ragensa. specifičnost. POSTUPAKA I REAGENSA Šifra predmeta: MB2-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EVALUACIJA INSTRUMENATA. Zaštita od zračenja na radu. Instrumencija. 1998. Ispitivanje funkcije bubrega. Guidelines for the evaluation of analysers in clinical chemistry. TH Books. dr. sc. sc. fizikalne osnove. Preciznost. vage) i druge (pipete. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s posebnim područjima. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta. Prednosti uključivanja u vanjske (inozemne) kontrole kvalitete. Postupci u evaluaciji automatskog analizatora. Walter de Gryter. dr.

a division of Hodder Headline PLC. 109 . London 4. praćenje tijeka patološkog stanja i terapije. Štraus. A Wolter Kluwer Company. sc. Clinical laboratory diagnostics: use and assessment of clinical laboratory results. želuca. Philip D Mayne. correlations. Eds. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz određena potološka stanja: srca. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: U okviru kolegija razvijati aktivni odnos studenata prema prethodnoj nastavnoj građi stručnih predmeta provjerom znanja u obliku seminarske nastave u kojoj se posebno obrađuju studentima unaprijed zadani problemi – nalazi vezani uz različite kliničke slučajeve. TH-Books Verlagsgesellschaft mbH. Teitz Textbook of Clinical Chemistry. kiselinsko-bazični status. godina Semestar: 9. Philadelphia. 8. Saunders & Co. Čepelak I. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Molekularne dijagnostike Sadržaj predmeta: Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne osnove poremećaja u metabolizmu aminokiselina. Conn. Norbert W Tietz. prosudba nalaza kod postavljanja dijagnoze. Medicinska naklada. 2000. 7. Topić E. 2004. Rex B. Medicinska naklada 2004. Pennsylvania. lipida. 3rd Edition. Elizabeth L. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz suradnih ustanova 2.. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Labar B... Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti imunološkog sustava. vezivnog i koštanog tkiva. alergenspecifični IgE.. bubrega... proteina. Lippincott Williams and Wilkins. Principles. Janković S. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. medijatori upale. Zagreb 2004. Applied Laboratory Medicine.case presentation and data interpretation. 1999. 3. Frankfurt/Main. Medicinska naklada. Medicinsko-biokemijske smjernice. materijali i literatura s predavanja stručnih kolegija 3. Bishop ML. Zagreb. Duben-Engelkirk JL. gušterače. skupljanje uzoraka za određivanje koncentracije lijeka. Hitna laboratorijska dijagnostika. nastavni materijali s predavanja 2. Philadelphia. Klinička biokemija u pedijatriji i gerijatriji. apsorpcija. terapije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Germany 1998. mikronutrijensi. Thomas L. jetre. komplikacije u trudnoći. Use and Assessment of Clinical Laboratory Results. sepsa i SIRS. kardiovaskularnog sustava. Medicinska naklada. tumore. Procjena nutricijskog statusa: praćenje enteralne i totalne parenteralne prehrane. makronutrijensi. Dodig S. Trudnoća: laboratorijska evaluacija zdravlja trudnice i fetusa. 5. i sur: Medicinsko-biokemijske smjernice. Baltimore. 1998. ed. naslijedne i autoimune bolesti. B. Clinical Chemistry. Biokemijski pokazatelji upale: tipovi upale. kardioaktivni lijekovi.B. drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje. te praćenje trudnoće. First published in Great Britain in 1994 by Edwrd Arnold. Fody EP. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Šifra predmeta: MB2-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Metode podučavanja: teorijska. Preporučena literatura: 1. 6. Praćenje koncentracije lijekova: načini davanja lijekova. Andrew P Day. Saunders Company 5. CA Burtis & ER Ashwood. trovanja i ovisnosti. by Lothar Thomas. farmakokinetika. Philadelphia. eozinofilni kationski protein. Zagreb 1992. ugljikohidrata. endokrinog sustava. gastrointestinalnog sustava. dr.. fiziološke promjene u trudnoći. antiepileptici. procedures. alergenima izazvano otpuštanje medijatora. József Petrik Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos studenata prema postavljenim kliničkim slučajevima. 1992 by W. eliminacija lijekova. Pruden. Biološki i analitički učinci lijekova na laboratorijske pretrage. 4 ed. alergen-specifični IgG. Medicinska biokemija. Primorac D. Laboratorijsko praćenje transplantacije organa. Frankfurt/Main: TH-BooksVerl. odnos slobodnog i vezanog lijeka. A workbook of Clinical Chemistry . Čepelak I. Štraus B. ukupni IgE. antibiotici. laboratorijski postupci i uzorci u probiranju i potvrdi dijagnoze. Preporučena literatura: 1. Prenatalna i postnatalna laboratorijska dijagnostika. laboratorijske pretrage u dijagnostici upale. Clinical Laboratory Diagnostics.organskih sustava I. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. 4.

Sigurnost u radu. 1992. M. The Systematic Experiment. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. London 1996. godina Semestar: 9. Literaturna dokumentacija i citiranje. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu. Planiranje i nabavka laboratorijske opreme prema opsegu rada medicinsko-biokemijskog laboratorija. te s načelima. Flögel. primijenjenih i razvojnih istraživanja. politički. Rezultati. Znanost i kultura. vrste publikacija. Školska knjiga Zagreb 1997. Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u 110 . Obrazloženje teme. Reproducibilnost eksperimenta. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM Šifra predmeta: MB2-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Beynon. samostalni i kao dio informatičkog sustava bolnice. 5. Pannall PR. Originalni znanstveni rad. etikom. Cambridge. godina Semestar: 9. kadrovsko. Naslov i autori. Priručne i središnje knjižnice.5 Ime predavača: doc. Cambridge University Press.C. Znanstvene i stručne asocijacije. Pojedinačni i timski rad. Cjeloživotno učenje. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. Diplomski. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. Obrada i analiza rezultata. Stil znanstvenog izvještavanja. Pregledni rad. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. magistarski i doktorski rad. Znanost . materijalno i vremensko. sc. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja.9. Vođenje dnevnika. Organizacija laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju općih. Scripta biochemica.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Prikazivanje podataka. Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu. Planiranje eksperimenta: administrativno. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. Portland Press. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Gibbins. III prerađeno izdanje. Etički. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. rasprava i zaključak. Broj ECTS bodova: 1. dr. Pretraživanje literature. Preporučena literatura: 1. Sažetak. Objektivnost i subjektivnost. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. J. Školska knjiga. Profil znanstvenika. 2. Zilva JF. priručnik jedne discipline. Stručni i gospodarski pristup u radu medicinskobiokemijskog laboratorija. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Etika i znanost. Znanstveno nazivlje i jezik. Zagreb. 3. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Broj ECTS bodova: 4. specijalističkih i visoko diferentnih laboratorijskih pretraga. Kongresno priopćenje. Vitagraf. Rijeka 1999. FBF. Uloga voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija u rješavanju tehničkih. Citiranje tuđih rezultata. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Podjela znanosti. Znanstvena i stručna literatura. Znanstvenoistraživačka oprema. medicinskih zahtjeva i usklađivanja sa standardima kvalitete. 4. R. u: Etika. Analiza cijene rada i ukupnih materijalnih troškova medicinsko-biokemijskog laboratorija. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. Laboratorijski informatički sustav. A. Napredovanje u struci i znanosti. gospodarski. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: MB2-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Biološki uzorci. J. Životopis. socijalni i psihološki pristup znanosti. Simonić. značenje i definicija znanosti. 1997. Odgovornost znanstvenika. Elektroničke baze podataka. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Osobitosti temeljnih. 1993. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva. M. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Opći principi dobre laboratorijske prakse.

2. cistrinoza.hkmb.N.: Functional Foods. IK Naprijed. mala djeca. 2004. 3. Pharmaceutical Press.. R. Poremećaji hranjenja. tirozinemija. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. albinizam. 2001. Flegar-Meštrić Z. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. Roko Živković: Dijetetika. 6. Rukavina-Stavljenić A.hr 10.org 11. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. alkaptonurija. kopije prozirnica za predavanja 5. Čvorišćec D. 2000. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 111 . Kazmierczak SC. 121/2003. Medicinska biokemija: Organizacija rada MBLa. Rekić B. trudnice.. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. EN ISO 15189.. C. osteporoza. 10.). anoreksija. ateroskleroza. Preporučene i zabranjene namirnice. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. Breakthrough Publications. 1998. hipertonija. Inc.. hiperlizinemija. 7. i 30..ifcc. starije osobe. metilmalonacidemija. 5. 11th CD-Ro edition. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . 4470 8. Springer. str. studeni 2002. Mosby. valina. Kaplan LA. Pesce AJ. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. minerali.hdmb. godina Semestar: 9. 2000. M. Caroll A. sportaši). 7. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Piggott Printers. “Vanjska i unutarnja provjera kvalitete bolnica i medicinskih laboratorija“ priručnik. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . cistinurija). Juretić D. dijabetesa tipa II. Farmaceutskobiokemijski fakultet. Cambridge 1996. cistatinurija. E. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. intolerancija. 1999. 4. Štampar" i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. vitamini. Mosby. rahitis. 2002. A. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof.hr 9. Preporučena literatura: 1. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. adolescenti. Davis Company. u organizaciji Ministarstva zdravstva RH. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Čvorišćec D. Zagreb. N. Pretilost . 4510 6. Zdravstveno zakonodavstvo. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. deontologija i etika u zdravstvu.. 29. Chadwick et al. malasorpcija).. Analysis. 1st edition. hiperlipoproteinemija..faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. sc. izoleucina. Preporučena literatura: 1.Škole narodnog zdravlja "A. www. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. dijabetes tipa II. Rukavina-Stavljenić A. Lisa Rapport. lizina i metionina (fenilketonurija.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. lipidi. 3. 2. Zagreb. Bulimija. Indeks tjelesne mase. Pharmfoods. F. 9. 2003. karcinom. karcinoma .kb-merkur. 1st edition. ugljikohidrati. maldigestija. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. Nutritivne alergije mehanizam. propionacidemija.hr 4. Burnett D. kompulzivno prejedanje.N. I. Plenum US. Medicinski laboratoriji Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Nutraceuticals. „Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju” – priručnik.. dr. Zagreb. http://www. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. 2004. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods.V. str. 121/2003. homocistinurija. dijetoterapija. 1st edition 1994. 2004.hkmb. N. London. Brian Lockwood: Nutraceuticals. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: MB2-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. www. 8. leucina.hr/zkk 12. Lewis Publishers. www. C. Robert E. 3rd edition. Intolerancija hrane.. leucinoza. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. Medicinska naklada Zagreb. Clinical Chemistry: Theory. Sue Rodwell. Correlation. www. malapsorpcija.kontinuiranoj edukaciji medicinskih biokemičara. Pothranjenost – malnutricija. sigurnost i zaštita. 4th edition.

Važnost predanalitike. Kardiovaskularne bolesti. Rogić D. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Medicinsko. A Systematic Approach to Point of Care Blood 112 . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. 4. Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika. Strandberg K. Dubravka Čvoriščec Ciljevi predmeta: Upoznati studente s značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih ispitivanja unutar specifične patologije. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT. http://www. Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata – prednosti i nedostaci. U: Priručnik «Organizacija i upravljenje laboratorijem».org 5. Broj ECTS bodova: 1. 2005. mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT. Price CP. želudac i giht. D. Bolesti jetre. Zagreb. Svrha i smisao provođenja. Bolesti bubrega. National Academy of Clinical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and Heart Failure. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz KBC Zagreb i budući razvoj. Urednice: Dubravka Čvorišćec i Ana Stavljenić-Rukavina 3. godina Semestar: 9. godina Semestar: 9. AACC Press. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta. Medicinska naklada. Endokrine i metaboličke bolesti. Budući stručnjaci moraju biti sposobni kompetentno sudjelovati u racionalnom izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje važnost ispitivanja. Simonsson P. Zagreb.5 Ime predavača: prof. 3. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. Gušterača. 2004. analitička kontrola kvalitete.biokemijske smjernice. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Preporučena literatura: 1. sur.RACIONALNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 2004. 2004.nacb. Biokemijske. Mišićne bolesti. sc. Broj ECTS bodova: 1. dr. Point of care testing.5 Ime predavača: doc. Maligne bolesti. National Academy of Clnical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Reccomendations for Use of Laboratory Tests to Support poisoned patients who Present to the Emergency Department. dr. Clin Chem 2003. 2005. St John A. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Predavanja: Racionalizacija u brizi o zdravlju. Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama. Tehnološka rješenja instrumenata. hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. Hicks JM: Point of care testing. pripremljen kao materijal za tečaj. Poremećaji elektrolita. Čepelak i. sc. Washington DC. Thomas L. Seminari: Obuhvaćaju kritički pregled preporuka različitih stručnih udruženja. preanalitičke čimbenike. cost-benefit analiza. Čvoriščec. Preoperativno probiranje pacijenata. 2. POCT). Thamlitz R. Preporučena literatura: 1. 2004. svojstva analita. Reumatske bolesti. Bolesti pluća. Preporuke internacionalnih i nacionalnih stručnih udruženja. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike uz bolesnika. Urednik: Dunja Rogić 2. Use and assessment of clinical laboratory results. 4. 1998. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata. Vodič kroz laboratorijske pretrage. Zagreb. interferencije kao i analitičku i dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. Zlouporaba alkohola i lijekova. Priručnik: Laboratorijske pretrage uz bolesnika. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Clinical laboratory diagnostics. 49: 357-79 Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA Šifra predmeta: MB2-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Probiranje zdravih osoba. Hrvatska komora medicinskih biokemičara.

Use and assessment of clinical laboratory results. 4th edition. Vanjska procjena kvalitete. Roberta Petlevski. individualne referentne vrijednosti). Dubravka Jeličić Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima u proizvodnji i kontroli test reagencija. pojmovnik referentih vrijednosti. sc. London. indeks individualnosti). Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. Metode podučavanja: teorijska. Unutarnja analitička kontrola kvalitete. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući oblici. Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa: od uputnice do interpretacije rezultata. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima sustava kvalitete i međunarodnim normama za medicinske laboratorije. Načini procjene laboratorijskih rezultata klinički relevantnih sastojaka tjelesnih tekućina (populacijske referentne vrijednosti. Lippincott Williams & Wilkins. Saunders Company. Laboratory Management and Clinical Correlations. test tablete.R. Philadelphia. Frankfurt/Main 1998. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.org 6. Norme ISO 9001:2000. Dobra proizvođačka praksa. W. Thomas L. izolacija enzima. Broj ECTS bodova: 1. verifikacija i evaluacija mjernih instrumenata. Komponente biološke varijacije (interindividualna. Philadelphia. Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja injekcija. proizvodnja antitoksičnih seruma. E. Preporučena literatura: 1. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno testova: izolacija HIV antigena. Ashwood. Kvaliteta strukture. Burnett D. 2002. 5. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Clinical Outcomes with Point-ofCare Testing. Kazmierczak. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I.5 Ime predavača: doc. prijenos referentnih vrijednosti na nove analitičke uvjete. Utvrđivanje analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na komponentama biološke varijacije (ciljne vrijednosti za preciznost. širina referentnih intervala. dr. A. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Validacija. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. test trake. godina Semestar: 9. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. EN ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003. TH-Books. Akreditacija medicinskih laboratorija. izolacija HbsAg antitijela. dr.org 7. Cambridge 1996. Clinical Laboratory Diagnostics. 1999. kontrola EIA testova. Indikatori kvalitete laboratorijske pogreške.nacb. Point of Care 2. 2003. Piggott Printers. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based Practice for POCT.C. Kaplan. analysis. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA Šifra predmeta: MB2-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Mosby.Gas Analyses – The Malmo Experience. te primjenom biološke varijacije u definiranju analitičkih ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga. procesa i rezultata. godina Semestar: 9. Pesce. Clinical Chemistry. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. intraindividualna. 2. S. Lewandrowski K. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI Šifra predmeta: MB2-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. modeli izrade referentnih intervala. L.J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Kontrola kvalitete. 2.. sc. Preporučena literatura: 1.220-224. sc. Predanalitički i analitički kriteriji za harmonizaciju rezultata laboratorijskih pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj razini.nacb. Clinical chemistry: theory. liofilizirani oblici. Tietz textbook of Clinical Chemistry. correlation. C:A: Burtis. 2003. bias i ukupnu dozvoljenu analitičku pogrešku).B. 113 .A. osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom.

Ciglar S. U: Šimunić V.1997. Washington. 2001: 124-126 4. 2.hr 7. Juretić D. Primorac D. Philadelpia.V. Alvarez. Svojstva metoda: osjetljivost. C. steroidogeneza i dozrijevanje jajne stanice. Endokrinologija posteljice (Stvaranje hormona u fetoplacentnom odjeljku. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Hormoni kao biljezi tumora (Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda. WB Saunders Comp. kontrola kvalitete). Washington. Bolesti hipofize. Dijagnostika funkcije žutog tijela. Preporučena literatura: 1.htm 9. Ciglar S. 1998.model. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane trudnoće. StavljenićRukavina. Tonimir.com/guest26. Standardizacija: internacionalni standardi. 6. Fraser CG. Steven J. Endokrinologija nadbubrežne žlijezde (Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne žlijezde. EN ISO 15189. Određivanje korionskog gonadotropina u ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru sindroma Down). odabir jedinica. Zagreb. Funkcionalni testovi osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo). Endokrinologija testisa (Endokrinologija i gametogeneza. Poremećaji funkcije testisa i neplodnost u muškarca.3. Humana reprodukcija i medicinska biokemija (Predviđanje ovulacije određivanjem hormona: metode i pouzdanost.westgard. Suchanek E (urednici): Ginekologija. Kralik-Oguić S. djelovanje i značaj određivanja u ginekologiji. Edward C. 5. CV Hernández Jiménez.hkmb. Hammer-Plećaš A.Ricos. Čvorišćec D. Flegar-Meštrić Z. Burtis CA. Biokemijska dijagnostika KAH). Laboratorijski testovi u ranoj trudnoći). Soldin.. Čepelak I. “Biological variation and desirable quality specifications. Hormoni posteljice u poremećajima trudnoće i prenatalnoj dijagnostici. Jagarinec N i suradnici. BerntŽivković S: Hormonske. mineralokortikoida i kateholamina. Carlo Brugnara. Cava. JV GarciaLario. Priručnik o kvaliteti . godina Semestar: 9. Janković S: Medicinsko-biokemijska dijagnostika u 114 . 1999. Endokrinologija hipofize i hipotalamusa (Regulacija endokrine funkcije hipofize. Određivanje testosterona i dijagnostička vrijednost određivanja parametara ejakulata). Biochemia Medica 1995. gestagena i androgena u cilju dijagnoze neplodnosti). Clin Chem Lab Med 1999. 4th ed. Biochemia Medica 1994. Na temelju stečenih znanja prikazati važnost pouzdane i racionalne laboratorijske dijagnostike endokrinopatija. kemijske i imunokemijske. Ektopično stvaranje hormona). External quality assessment in clinical chemistry: Review of the Croatian situation with particular reference to equipment. StavljenićRukavina A. Varaždinske toplice. F. Suchanek E: Hormoni – produkcija. 37(6): 667-673. Poremećaji u funkciji nadbubrežne žlijezde. Određivanje estrogena. Suchanek E. Medicinski laboratoriji posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Tietz NW: Tietz Textbook of Clinical Chemistry. sc. Naklada Ljevak. Wong: Pediatric reference ranges. Određivanje glukokortikoida. Naklada Ljevak. Određivanje hormona hipofize i hipotalamusa. 1:37-45 10. Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus (Hormoni jajnika. Čvorišćec D. Zagreb. interferencije. http://www. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. AACC Press. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. AACCPress. Flegar-Meštrić Z. 6. dr. et al. Suchanek E (urednici): Ginekologija. Đurić K. 2003. Topić E. U: Šimunić V. 2001: 17-29 3. dio. Ernest Suchanek Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i patofizioloških zbivanja o kojima ovisi funkcija endokrinih žlijezda i hormona. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Medicinska naklada. Biological variation: from principles to practice. Analitička kontrola u medicinskobiokemijskom laboratoriju. 2003: 209222 5. http://www. The 2004 update”. biokemijske i hematološke pretrage u ginekologiji i perinatologiji. 2001. Poremećaji u menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Zagreb. Štraus B: Medicinska biokemija. 1-2:31-42 8. Školska knjiga. specifičnost. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Određivanje hormona (Metode: biološke. Hammer-Plećaš A. 4. U: Kurjak A i Kupešić S (urednici): Ginekologija i perinatologija – 1. Ashwood ER.

P. Read BIOS Scientific Publishers. stres. autoimune bolesti. Sanja Dabelić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma. Zagreb.kliničkoj praksi.View. M.ShowTOC&rid=gnd. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Humane i populacijske genetike. J. otpornost i dugovječnost. psihijatrijske bolesti. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – primjena. faktori okoliša. neurodegenerativne bolesti. 1999. ISBN: 9531761205 3. iz Patofiziologije s osnovama patologije II. rak. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka – utjecaj na zdravlje i bolest. Medicinska naklada. respiratorne bolesti. Medicinska naklada. Kompleksna genetika pravna i etička pitanja. 2004. Preporučena literatura: 1. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini.nih. Individualizirana medicina: prevencija.fcgi? call=bv.gov/books/bv. A. Geni i nasljeđe. Molekularna genetička epidemiologija. svrsishodnost i sociološki aspekti. ISBN: 1-87274869-4 2. godina Semestar: 9. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 115 . Genetika i fiziologija starenja. Farmakogenetika i farmakogenomika. (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku. sc.ncbi. Klinički. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Biobanke. Genetičko testiranje i javno zdravstvo. pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku. Faktori rizika. terapija i prognoza. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOMPLEKSNA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. T. 1995. prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom i (iv) spoznati sociološka. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Metode podučavanja: teorijska. upalne bolesti probavnog trakta. dijabetes. Genes and Disease. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. Baze podataka. http://www. Sinclair. obiteljski i sociološki izazovi kompleksne genetike. dr. Cox..nlm. Uvjeti i način života. (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike. Strachan.TOC&depth= 2 4. iz Biokemije II i iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom Sadržaj predmeta: Kompleksna genetika. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. T. pretilost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful