INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU za akademsku godinu 2009./2010.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3 OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4 POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4 Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4 Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5 Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5 Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7 AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9 OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10 PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11 STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11 Stručna praksa................................................................................................12 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21 Stručna praksa................................................................................................21 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29 Školarina ......................................................................................................29 Doktorski rad .................................................................................................29 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu A. Kovačića 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti profesor Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipović-Grčić, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.

udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaća studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiološkoga gledišta ispituje čovjekov život u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i praćenju terapije izborom odgovarajućih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijskodijagnostičkih postupaka. Tumačenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava bioloških supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija također su njihova zadaća. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapošljavaju se najvećim dijelom u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu 3

OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnog usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije

nekoliko zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom ljekovitoga. ali ako je predmet položen na državnoj maturi. • redovite studente – strane državljane koji sami plaćaju troškove svog obrazovanja. začinskog i hranjivog bilja.Kemija do 200 bodova . Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ Opći uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: • završeni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) 4 . ECTS).linearno plaćanje. studentskom računalnom učionicom. Prijava Prijave se obavljaju preko Središnjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije .Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 250 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi .Matematika (viša razina) do 200 bodova . Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne diplomske studije . Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System. studentskom ljekarnom.maksimalna participacija. na oko 8500 četvornih metara s istraživačkim i studentskim laboratorijima.obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.Hrvatski jezik do 50 bodova . Natječaj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku. središnjom knjižnicom. dva ili više natjecanja 50 bodova) do 50 bodova POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA Sveučilišni diplomski studiji: • Studij farmacije • Studij medicinske biokemije Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ organizira se u 2 modula: • Farmaceutske znanosti • Medicinsko-biokemijske znanosti Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji. POSTUPAK PRIJAVE Sveučilišni diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: • redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti.Strani (ili klasični) jezik do 50 bodova . godinu studija d) Dodatna učenikova postignuća • osvojeno jedno mjesto od prva tri na državnim natjecanjima u RH iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova. donosi bodove. c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti • ukoliko kandidat tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije odslušao i položio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to učiniti do upisa u II. Opći uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su završile četverogodišnje srednje obrazovanje i uspješno položile državnu maturu. otrovnog. kabinetima. obrazovanja i športa (bez plaćanja). U natječaju su definirani detalji vezani za prijavu.Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij. Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije .

znanstvene aktivnosti (npr. Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: • prosjek ocjena diplomskog studija 4. Ako više pristupnika od broja utvrđenog odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće uvjete.0. s time da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij. GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE Prijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o . godine nekog drugog znanstvenog ili specijalističkog poslijediplomskog studija: • odslušana 1. Studenti strani državljani stječu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo.0 ili preporuku dva nastavnika • preporuku i obrazloženje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija • polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti) • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4. na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog Dekanskog kolegija. vodeći računa o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta. što potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom). kongresni sažeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada.5 • upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kandidati koji nisu završili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematički fakultet. • da zna hrvatski jezik (za strane državljane. ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova. otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj. članci 25-29.). u drugim indeksiranim časopisima. 5 Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon završene jednogodišnje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili završene 1. članci objavljeni u časopisu indeksiranom u Current Contensu. • da nije ponavljao ni jednu godinu studija. prosjek ocjena 4. godina i položeni ispiti. Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajući u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa. ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s računalom studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opći uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. Prijelaz se može ostvariti samo od druge do četvrte godine studija.0. Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: • da pristupnik ima položene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u višu godinu studija na matičnom fakultetu.• • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4. Prehrambeno-biotehnološki fakultet.

student je dužan priložiti: • studentsku ispravu.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. • nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi. a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rješenje o priznavanju razdoblja studija nadležne agencije. • potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na višu studijsku godinu. U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalističkom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti. • domovnicu. Pristupnicima koji su proveli određeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji. Na temelju odluke iz stavka 2. može se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom. Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je završila specijalistički studij iz područja biomedicine i zdravstva i srodnih područja s najmanjom prosječnom ocjenom 4. a koja nije izradila i obranila završni rad. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti završenoga programa s programom poslijediplomskog studija. Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta. sc. a za strane državljane presliku putovnice i rješenja o privremenom boravku. uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava. 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajući poslijediplomski studij i određuje obveze koje je pristupnik dužan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada. • potvrdu o položenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadašnjeg studija. Uz obrazloženu molbu.Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. s najmanjom prosječnom ocjenom 4. članka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. Karmela Barišić. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva. redovita profesorica 6 . ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR Dr.

dr. Zrinka Ljubanović. Ana-Marija Gabričević. dr. dr. sc. dr. dr. Željan Medić-Šarić. sc. Dubravka Dodig. Mirna Zadro. dr. Svjetlana Maleš. sc. Ivica Marušić. sc. Karmela Bećirević-Laćan. sc. sc. Milan Mastilica. Slavica Kujundžić. dr. Jelena Kalođera. Elizabeta Vizek Vidović. sc. sc. sc. sc. Viši asistenti a) s punim radnim vremenom Budimir. dr. dr. sc. dr. Biljana Gjuranović. sc. sc. sc. dr. dr. Velimir Cetina Čižmek. dr. Jasna Vedrina-Dragojević. dr. dr. Ivan Kosalec. dr. sc. dr. sc. dr. sc. dr. sc. Jozsef Rumora. dr. Zdenka Kronja. dr. dr. sc. dr. Srećko Nikolac. dr. Miroslav Matulić. Marijana Žuntar. dr. sc. dr. sc. dr. dr. dr. sc. sc. sc. sc. sc. sc. dr. Olga Kujundžić. Lovorka b) ostali Bokun. dr. sc. sc. Jerka Jadrijević-Mladar Takač. sc. Krešimir Uršić. dr. Roberta Pilepić. dr. Anita Hazler Pilepić. sc. Jadranka Suchanek. Viktor Staničić. Ivona 6. Davor Turčić. sc. dr. Mladen Čepelak. Milica Zrinski Topić. dr. dr. Irena Zorc. Jasna Šakić. sc. sc. dr. dr. dr. Željko c) ostali Čvorišćec. Ilija 3. dr. sc. Ivan Lovrić. Ivica Horvatić. Kroata Jug. sc. dr. dr. sc. dr. sc. sc. Franjo Romić. dr. sc. Ana Vuina. dr. sc. Živka Šegvić Klarić. sc. dr. sc. sc. dr. Biljana Samaržija. Valerije b) kumulativni radni odnos Sučić. Mira Biruš. Renata Kos. dr. dr. Mario Hafner. Lidija Barbarić. Sanda Vrček. dr. dr. sc. Mirza Čubrilo. Jasmina Maravić Vlahoviček. dr. sc. dr. sc. sc. sc. sc. Maja Vanić. dr. Branko Paušek-Baždar. Vesna Flegar-Meštrić. sc. Irena b) kumulativni radni odnos Bačić-Vrca. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Dumić Belamarić. Marica Nigović. sc. Stela Grgurević. dr. Branka Žanić Grubišić. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barišić. sc. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach Rojecky. Snježana Petrovečki. Nikolina 5. sc. sc. sc. dr. sc. dr. Daniela Bival Štefan. sc. dr. dr. dr. Marija 7 . dr. sc. Gordana Mornar Turk. Neda Skender. Miranda Denegri. Lada Sanković. Renata c) ostali Barišić. dr. Suzana Jablan. Ivan Živković. dr. Zlata Franušić. Tonči Vukušić. Ita Sorić. dr. dr. Vesna Rogić. sc. sc. Nora Pandžić-Jakšić. dr. Stručni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer. sc. Maja Blažeković. Vlatka Tadić. sc. dr. Petra Vujić. Dubravka Vuković. Stanislav Vladimir-Knežević. sc. Gordan Plavšić. Nikola Luterotti. sc. Vjera Bojić. dr. sc. dr. Lidija Debeljak. dr. Tomislav Bulimbašić. Dunja Vrkić. sc. Bernard Gornik. dr. Mario 7. Biserka Dodig. sc. sc. sc. Znanstveni novaci Bilušić Vundać. sc. Nada c) ostali Bilić-Zulle dr. Monika Bešić. Mario Jurić. Olga Grdić Rajković. dr. dr. dr. Ernest Topić. dr. dr. sc. sc. sc. sc. dr. sc. sc. Milena Petrik. dr. Erim Dabelić. dr. Ana-Maria Trbojević-Čepe. dr. Renata 4. sc. sc. dr. Dario 8. sc. sc. sc. dr. Asistenti a) s punim radnim vremenom Amidžić. sc. Mladen Sertić. dr. Sanja Domijan. dr. dr. Tihana b) kumulativni radni odnos Lauc. sc. sc. sc. sc. dr. Viši predavač a) ostali Pjevač. Sonja Damić. Damir Malenica. Ivana Filipović-Grčić. sc. Daniela b) ostali Jeličić. Danica Šimundić. sc. sc. mr. sc. mr. dr. dr. dr. dr. Vlasta 2. sc. dr. Željka Inić. Željka Vitali. dr. Sandra Jurišić Grubešić. sc. sc. sc. Ana Petlevski. sc. Ingeborg Božikov. Dubravka Jasprica.POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA 1. Željko Džimbeg-Malčić. Jadranka Zovko Končić. dr.

Tina Mucalo. Martina Weitner. Sandra Vasung. Maja Pepić. sc. sc. Mirela Matokanović. Ruđer Ortner Hadžiabdić. mr. dr.Jakobušić Brala. Ivana Somborac. Iva Novak. sc. sc. Anita Šupraha Goreta. dr. Cvijeta Matić. Ivana Rajić. Tin 8 . dr. Ivan Perković. Mirela Medančić. Zrinka Sajenko.

16. 7. ZIMSKI ISPITNI ROK 22. VELIKA GOSPA 23. 1. 6. USKRS 5. 8. BOŽIĆNI BLAGDANI 24. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 1.– 6. 8. NOVA GODINA 6. POČETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU TR AVANJ 2010. USKRSNI PONEDJELJAK 1. P 3 10 17 24 31 U 4 11 18 25 S 5 12 19 26 S N 1 2 6 7 8 9 13 14 15 16 20 21 22 23 27 28 29 30 Č P LIPANJ 2010. Zimski ispitni rok: 1. DAN DRŽAVNOSTI 14. 12. SVETA TRI KRALJA 29. S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 P U S Č P 1. 2. POČETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA RUJAN 2010. – 17. – 3. 9.AKADEMSKI KALENDAR LISTOPAD 2009. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 25. 10. PRAZNIK RADA 3. 8. godinu) . 8. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. 10. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 15. ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 22. Ljetni ispitni rok: 14. 2010. 6. 2. . P 1 8 15 22 29 U 2 9 16 23 30 S Č P S N 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 1. TIJELOVO 11. 9. 2010. 6. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR NASTAVA ISPITNI ROKOVI UPISI Zimski semestar: 5. P 1 8 15 22 U S Č P S 2 3 4 5 6 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 23 24 25 26 27 N 7 14 21 28 OŽUJAK 2010. P 5 12 19 26 U S 6 7 13 14 20 21 27 28 Č P 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25 STUDENI 2009. 1. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 P U S Č P S 5. 12. 10. 2. Upisi u ljetni semestar: 22. 3. 12. 5. 3. 2. 7. 9. UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. SVI SVETI PROSINAC 2009. – 24. 1. Ljetni semestar: 8. GODINE STUDIJA 12. 6. i 26. 6. 9 .3. – 26. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE OSTALIH GODINA 8. 10. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 Č P S N 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 5. 2010. 9. 3. DAN NEOVISNOSTI 25. 11. 4. NEMA NASTAVE SIJEČANJ 2010. 2010. 2. 10. 1. . P 5 12 19 26 U 6 13 20 27 Č P S N 1 2 3 4 7 8 9 10 11 14 15 16 17 18 21 22 23 24 25 28 29 30 31 S KOLOVOZ 2010. UPISI U LJETNI SEMESTAR 22. P U 5 6 12 13 19 20 26 27 Č 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S P S 2 3 9 10 16 17 23 24 30 N 4 11 18 25 SVIBANJ 2010. 9. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15. 2010. 12. 1. 6. Upisi u zimski semestar: 15.26. 2010. 9. P 4 11 18 25 U 5 12 19 26 S 6 13 20 27 Č P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S N 2 3 9 10 16 17 23 24 30 31 VELJAČA 2010. (za ostale godine) – 29. 2. 4.. 2010. 2010. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA SRPANJ 2010. Jesenski ispitni rok: 23. 3. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S Č P S 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 6 13 20 27 4. 3. 2. – 11. (za I. 6. 2009. – 24. ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 17. – 3. P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U Č 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 16.

radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice pušenje. dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM. otrovnog. sustavne i ekološke studije u sustavu obrazovanja i znanosti. U središnjoj knjižnici i studentskoj računalnoj učionici studenti mogu neometano učiti i koristiti se internet uslugama.CPSA. PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije.OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske . studentske tulume te niz drugih projekata. Na svakom 10 . U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120 sjedećih mjesta. a namijenjen je za morfološke. međunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a. Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palačinkijada). studentska računalna učionica te u dvorištu zgrade studentska prostorija s čajnom kuhinjom. Pharmacy Movie Project). a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta. Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih laboratorija u kojima se održava praktična nastava. kongres europskih studenata farmacije na temu „Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations“. Kongresu je prisustvovalo više od 120 studenata iz 24 europske zemlje. CPSA ima status punopravnog članstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). začinskog i hranjivog bilja u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe. tri seminarske prostorije. HIV/AIDS i drugo). Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom. Studentski zbor čine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna. Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor studenata i nastavnika. Fakultetski botanički vrt ljekovitoga. U ovoj akademskoj godini članovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata sa njemačkim i grčkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku. gledanje filmova (PMP. Predstavnici studenata članovi su Fakultetskoga vijeća. središnja knjižnica. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna seminarska prostorija. Podružnica Studentskog zbora Farmaceutskobiokemijskog fakulteta organizira tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu. kratkotrajne razmjene studenata tijekom akademske godine (TWIN Project).

farmaceutska kemija. proizvodno-tehnološkim. kemija. biokemija lijekova. analitičkim laboratorijima. Stječu potrebna znanja za istraživanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava. 300 ECTS bodova). upoznavanje s mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane). Ispituju fizička. biomedicinske (anatomija. kontrole kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova. akademskom okruženju i sl. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka. oblikovanje lijekova. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (farmaceutska botanika. Studenti farmacije također upoznaju i građu i funkcije tkiva. analitika lijekova. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje farmaceutske stručnjake. sposobnog kritičkom promišljanju. kozmetologija i sl. klinička farmacija. Stječu znanja o različitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova. patofiziologija. te širiti. Modul «Istraživanje i razvoj lijekova» nudi specifična znanja potrebna farmaceutima koji će biti neizostavni dio istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i ljekovitih oblika. molekularna biologija).INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI STUDIJ FARMACIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija farmacije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag. Farmaceutskobiokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih farmaceutskih znanja. a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. stječe odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima (javna i bolnička ljekarna). nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. fiziologija. s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnološkim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostičkih sredstava. farmakologija. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. statistika. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraživačkim. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Usvajaju tehnologiju izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima čuvanja. Pri upisu u petu godinu studija studenti se opredjeljuju za jedan od modula: «Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj lijekova».). te po svom doprinosu znanosti. Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja farmacije. 11 . organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. kemijska. Studij je farmacije multidisciplinaran. farmaceutika. biologija. registraciji lijekova. biološka i farmaceutskotehnološka svojstva lijeka te klasičnim i suvremenim metodama dokazuju i određuju ljekovite tvari. aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. pharm. Razvijaju vještine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka. marketingu lijekova. Kroz modul «Ljekarništvo» studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću primjenu. biokemija. Magistar farmacije. razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. mikrobiologija i parazitologija. pravilno informiranje o lijekovima. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina. te pravilne primjene propisane terapije. farmakognozija. farmakoterapija. fizika. mogućim neželjenim i štetnim učincima te interakcijama lijekova. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja. praćenje nuspojava lijekova. uključuje temeljne (matematika. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije.

Upoznaju se s ulogom magistra farmacije u javnom i bolničkom ljekarništvu. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog 12 . a za organizaciju i provođenje stručne prakse zaduženi su prof. bolničke ljekarne. razvrstavanje te izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda. kontrola. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. Sanda Vladimir-Knežević. nuspojave. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza. praćenjem zaliha i sl. Upoznaje također grupu predmeta opće uporabe prema Popisu kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (bez kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom). Također se upoznaju s marketingom i veleprodajom lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu zdravstva. Predstavljen im je i djelokrug rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode te uloga magistra farmacije u regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji. stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavršavanje na tečajevima. komunikacija s pacijentima i dr. dr. Tijekom stručne prakse student se upoznaje s organizacijom rada i ustrojem ljekarničke djelatnosti te sustavom naručivanja. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). Studenti se upoznaju s ulogom magistra farmacije u poslovima istraživanja i razvoja te proizvodnje lijekova. 3. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. vitamini i minerali. razvrstavanje pripravaka). Renata Jurišić Grubešić. moguće interakcije. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. sc. dr. itd. s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). doc. Student sudjeluje u postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni. ograničenja pri primjeni. skladištenje. Student može pomagati i sudjelovati u obavljanju poslova primjerenih ovoj razini obrazovanja pod nadzorom mentora. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). sc.). godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni. Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba. sc. Nakon obavljene stručne prakse mentor studentu potpisuje izvješće o provedenoj praksi na temelju kojeg i uz predočenje dnevnika prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks. Student upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni pripravci. dr. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. a organizirana je na sljedeći način: I.). godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne. provjerom isteka roka valjanosti lijekova. sc. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. veledrogerije. Kroz predavanja studenti se upoznaju s profesionalnim mogućnostima i ciljevima magistra farmacije. III. Milena Jadrijević-Mladar Takač. dr. doziranje. članak 55: 1. zaprimanje. dijetetski proizvodi itd. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom.Stručna praksa Stručna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju. industrijski laboratoriji.). (15 sati). II. 2. Od studenata druge godine očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni. prof. te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod stručnim nadzorom mentora (npr. IV. izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija farmacije student može nastaviti edukaciju u znanstvenoistraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. vaganje monokomponentnih čajeva. njihovu namjenu. kao i s ulogom kliničkog farmaceuta. Student se također upoznaje s obaveznom stručnom literaturom u ljekarni. Željka Vanić i doc. V.

Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji. a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 10. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 6. 4.). ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 2. 7. imenuje ispitno povjerenstvo. 4. projektni zadaci i sl. 5. • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. Ispiti mogu biti teorijski i praktični. • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. Diplomski ispit je javan. praktične zadaće. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 9. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 13 . Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija.). a polažu se samo u pisanom obliku. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 6. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. Ispiti se ne naplaćuju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova. 8. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva. 9. seminarski radovi. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika. 2. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. 5. 3. studenta i studentsku poslovnicu. samo usmeno. 8.4. Dekan. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. 7. gubi pravo studiranja na tom studiju. Diplomski ispit je usmeni ispit. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. Pisani dio ispita može biti eliminacijski. članak 40: 1. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 3. s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta. rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu. osim u posebno opravdanim slučajevima. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.

Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. 8. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik.6. 14 . Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

5 6 2.5 1 7 4.5 5.5 3.5 10.5 8 5.5 3.5 . I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-43 F1-44 F1-45 F1-46-I F1-46-II Povijest farmacije Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II I I I I I 15 2 0 30 30 S 0 13 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 15 15 30 30 15 1 1 1 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-01 F1-02 F1-03 F1-04 F1-05 F1-06 F1-07 F1-08 F1-09 F1-10 F1-11 F1-12 F1-70 Uvod u farmaciju Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Farmaceutska botanika Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 15 30 30 15 30 30 S 0 30 15 15 30 30 V 0 0 30 0 30 0 P S V 15 60 75 30 135 105 75 75 30 75 45 15 1 4.5 30 30 30 30 15 15 15 15 15 15 0 0 30 30 30 0 3.Dijagram strukture nastavnih predmeta 1. do 4.5 2. O – Obvezni predmet. semestra P – Predavanja.5 2. S – Seminari.5 15 0 15 0 0 30 30 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1. V – Vježbe.5 5.

5 1.2.5 4.0 1. do 4.5 10 1 6 2 30 30 22 30 30 45 15 0 8 15 15 15 15 30 0 15 30 60 4.5 5 0 0 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 7 2. semestra P – Predavanja.5 7 3. O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-10 F1-11 F1-13 F1-14 F1-15 F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-12 F1-70 Analitička kemija II Organska kemija II Biološka kemija Fizikalna kemija I i II Mikrobiologija s parazitologijom I i II Biokemija I Patofiziologija s osnovama patologije I Farmakognozija I Farmaceutska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 30 30 30 30 30 S 0 15 0 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 45 135 90 30 60 75 120 15 4. V – Vježbe.0 16 . I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-47 F1-48 F1-50 F1-51 Odabrane metode instrumentalne analize Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I 15 15 15 15 S 0 0 0 0 V 30 15 0 0 45 30 15 15 4 2. S – Seminari.5 5.5 10.

O – Obvezni predmet.5 8 6 4.5 2.5 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-20 F1-21 F1-22 F1-23 F1-24 F1-25 F1-26 F1-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Farmakognozija II Farmaceutska kemija II Analitička toksikologija Farmaceutika I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Biokemija prehrane Klinička biokemija s hematologijom Farmakologija I Oblikovanje lijekova I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 22 15 30 45 30 30 S 8 0 15 0 15 15 V 30 15 45 0 15 0 P S V 60 30 90 45 60 105 75 60 75 45 30 15 4.5 15 30 30 35 30 30 0 15 15 0 10 15 0 0 30 30 30 30 0 0 15 4.5 1 1 17 .5 6 3.5 P – Predavanja.5 2.5 7 4 4. V – Vježbe.5 1 3.5 2. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-52 F1-53 F1-54 F1-55 F1-56 Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Farmaceutska informatika Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I 15 10 15 15 15 S 5 10 15 0 0 V 10 10 0 0 0 30 30 30 15 15 2.3.

O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-25 F1-26 F1-27 F1-28 F1-29 F1-30 F1-12 Farmakologija II Oblikovanje lijekova II Analitika lijekova I i II Biokemija lijekova Kozmetologija Magistralna receptura Stručna praksa O O O O O O O 30 30 30 45 0 S 15 0 0 15 0 V 45 45 30 30 15 6 P 15 30 0 S 15 0 5 V 45 30 40 8 90 75 135 90 60 45 15 9 7.4. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-57 F1-58 F1-59 student Fitofarmacija I Eksperimentalna farmakologija I Primijenjena mikrobiologija I ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz 15 15 15 drugih S V 30 30 30 3 3 3 15 0 15 0 15 0 godina studija 18 .5 14 9 6 4. V – Vježbe.5 1 P – Predavanja.

O – Obvezni predmet.5. godina (student može izabrati jedan od predloženih modula) Modul 1.5 F1-37 F1-38 F1-39 F1-40 F1-41 F1-42 F1-12 Modul 2. I – Izborni predmet 19 . V – Vježbe.5 3 4.5 9 1.5 3 3 3 1. Ljekarništvo O 15 0 O 15 0 O 15 30 O 30 45 0 15 0 15 15 30 45 90 15 150 150 1.5 15 15 Obvezni program za oba modula O 15 0 0 O O 150 150 P – Predavanja. Istraživanje i razvoj lijekova Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-31 F1-32 F1-33 F1-34 F1-35 F1-36 Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije Dizajniranje novih lijekova Biokemijske osnove toksičnosti endobiotika i ksenobiotika Novi terapijski sustavi Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Socijalna farmacija Klinička farmacija Farmakoterapija Farmaceutska skrb Metodika znanstvenog rada Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O 15 30 15 15 15 15 S 15 15 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 P S V 30 45 30 30 15 30 3 4. S – Seminari.

5 1.5 20 .Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-60 F1-61 F1-62 F1-63 F1-64 F1-65 F1-66 F1-67 F1-68 F1-69 Biostatistika Metaloproteini – struktura i mehanizam Molekulske osnove bolesti i terapije Molekularna farmakologija Farmakogenetika Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Industrijska farmacija Farmaceutska etika i deontologija Socioligija u farmaciji I I I I I I I I I I 15 5 15 15 10 15 15 15 15 15 S 15 10 15 15 15 5 15 15 0 0 V 0 5 0 0 5 0 0 0 0 0 30 20 30 30 30 20 30 30 15 15 3 2 3 3 3 2 3 3 1.

biokemija. farmakologija. Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne opće i analitičke biokemije te stanične i molekularne biologije s fiziološkim i patofiziološkim procesima omogućujući razumijevanje patoloških procesa na molekularnoj razini kao i iznalaženje novih dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja bolesti. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. József Petrik i doc. dr. Suvremena medicina. informaciju o zaposlenom stručnom osoblju. molekularno-bioloških i kemijskih postupaka. mikrobiologija i parazitologija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja. Predloženi program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta. sc.STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija medicinske biokemije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. imunologija. molekularna dijagnostika i sl. Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja medicinske biokemije. održavanju zdravlja. stječe odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. Stručna praksa Za organizaciju i provođenje stručne prakse za studente studija medicinske biokemije zaduženi su prof. histologija i citologija. klinička imunologija. patofiziologija. sc. kemija. mikrobiologija. biologija. uključuje temeljne (matematika. med. Magistar medicinske biokemije. tehnika i tehnologija ispitivanja bioloških materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrđivanju uzroka bolesti. a organizirana je na sljedeći način: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. genetika). nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. praćenja bolesti i terapije te prevencije patoloških stanja. a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. praćenju uspjeha liječenja kao i novim znanstvenim spoznajama. fiziologija. dr. 300 ECTS bodova). klinikama i kliničkim bolničkim centrima. elektroničke obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. automatizacije. fizika. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. opremi i pretragama. transfuziologija s imunohematologijom. molekularna biologija. Roberta Petlevski.). O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat pod naslovom "Medicinsko-biokemijski laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (klinička biokemija. hematoloških. poliklinikama. Primjenom biokemijskih. Tijekom studija medicinske biokemije student će steći znanja i vještine iz komunikacijskih znanosti. tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije. Studenti provode jedan radni dan u laboratoriju pri čemu dobiju uvid u organizaciju laboratorija primarne zdravstvene zaštite: uvid u prostorno uređenje laboratorija. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake. nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike. prevenciji bolesti. statistika. te po svom doprinosu znanosti. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene medicinske biokemije te širiti. biokem. Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno područje čije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspješne dijagnostike. Završeni stručnjaci studija medicinske biokemije mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. laboratorijskog menagementa. općim i specijalnim bolnicama. biomedicinske (anatomija. klinička citologija. 21 .

Studenti u skupinama provode jedan radni dan u citološko-histološkom laboratoriju kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o citokemijskim i imunocitokemijskim pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) prikaz aktivnosti MPO postupkom po GrahamKnollu, bojenje crnilom Sudan B, periodicacid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju akutnih leukemija te usporedbu nalaza s citomorfološkom klasifikacijom. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže, proteina, neproteinskih dušikovih spojeva, porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina, enzima i izoenzima, hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija medicinske biokemije student može nastaviti edukaciju u znanstveno-istraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te trajno usavršavanje na tečajevima. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 55: 1. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 4. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 5. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 6. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 7. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 9. Diplomski ispit je javan, a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 10. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva, studenta i studentsku poslovnicu. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog 22

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 40: 1. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplaćuju. 9. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika, s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta.

3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

23

Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina
Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS

Šifra

Predmet

P
MB2-01 MB2-02 MB2-03 MB2-04 MB2-05 MB2-06 MB2-07 MB2-08 MB2-09 MB2-10 MB2-11 MB2-12 MB2-70 Uvod u studij medicinske biokemije Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Citologija i histologija Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa Tjelesna i zdravstvena kultura – student O O O O O O 15 30 30 15 30 30

S
0 30 15 15 30 30

V
0 0 30 0 30 0
7 4,5

P

S

V
15 60 75 1 4,5 5,5 2,5 10,5 8 3,5 6 2,5 6 3,5 1

30 30 25 30

15 15 15 15

0 0 5 30

3,5 3,5

30 135 105 45 75 30 75 45 10

O O O 15 15 0 O O O upisuje 30 sati po semestru od 1.

30 15 30 30 15 0 0 0 10 do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra

Predmet

Status

Satnica

Ukupno

ECTS

P
MB2-42 MB2-44 MB2-45 I MB2-45 II MB2-46 MB2-47 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I I 2 0 30 30 15 15

S
13 15 0 0 0 0

V
0 0 0 0 0 0 15 15 30 30 15 15
24

1 1 2,5 2,5 1 1

5 10.5 1 30 15 15 30 0 30 22 8 0 30 15 15 30 15 0 15 5 10 30 15 0 0 0 10 po semestru od 1. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-10 MB2-11 MB2-13 MB2-14 MB2-15 MB2-16 MB2-17 MB2-18 MB2-19 MB2-20 MB2-12 MB2-70 Analitička kemija II O 30 Organska kemija II O 30 Biološka kemija O 30 Fizikalna kemija I i II O 30 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 Biokemija I O Patofiziologija s osnovama patologije I O Imunologija O Humana i populacijska genetika O Farmaceutska kemija O Stručna praksa O Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati S 0 15 15 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 60 135 90 30 60 45 30 45 10 4.5 2. do 4. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-48 MB2-49 MB2-50 MB2-51 MB2-53 Odabrane metode instrumentalne analize Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I I 15 10 15 15 15 S 0 10 0 0 0 V 30 10 15 0 0 45 30 30 15 15 4 2. semestra 6 2 4.0 1. O – Obvezni predmet.5 3.5 7 2.5 3.5 7 4. S – Seminari.5 2.2.5 1.0 25 .5 4.5 5 P – Predavanja. V – Vježbe.

V – Vježbe.5 4.5 P – Predavanja.5 2.5 1. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-54 MB2-55 MB2-56 MB2-57 MB2-58 Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti Metaloproteini-struktura i mehanizam Uzgoj stanica i staničnih linija Biološke membrane i stanična signalizacija Membranski transport tvari i informacija I I I I I 15 5 10 15 15 S 8 10 10 15 15 V 7 5 10 0 0 30 20 30 30 30 2. O – Obvezni predmet.5 1.5 9 6 2.5 26 .5 4.3.5 2.5 2 3. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-16 MB2-17 MB2-21 MB2-22 MB2-23 MB2-24 MB2-25 MB2-26 MB2-27 MB2-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Imunokemija Fizikalna biokemija Analitička i preparativna biokemija I i II Opća klinička biokemija I i II Hematologija I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Farmakologija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 22 15 14 30 15 30 30 S 23 0 8 20 15 15 5 V 45 15 8 10 0 0 25 P S V 90 30 30 60 90 150 120 75 30 15 7 2. S – Seminari.5 15 30 25 30 30 0 0 15 15 15 0 0 45 60 20 30 0 15 5 8 4.5 2.5 7 11.5 2.

5 1.5 30 30 30 0 15 15 0 0 30 15 30 15 7. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-27 MB2-28 MB2-29 MB2-30 MB2-31 MB2-32 MB2-33 MB2-12 Farmakologija II Analitička toksikologija Koagulacija Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II Molekularna dijagnostika Biokemija lijekova Biokemija prehrane Stručna praksa O O O O O O O O 30 30 15 30 30 S 15 15 15 15 0 V 45 15 15 30 30 P S V 90 60 45 150 60 60 60 15 9 6 4. O – Obvezni predmet.5 15 6 6 6 1. V – Vježbe.5 3 3 1.4. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-52 MB2-59 MB2-60 MB2-61 MB2-62 Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom Neurokemija Hitna laboratorijska dijagnostika Biostatistika Bioanorganska kemija I I I I I 15 8 15 15 10 S 0 4 10 15 5 V 15 3 5 0 0 30 15 30 30 15 2.5 P – Predavanja.5 27 .5 7.

I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-63 MB2-64 MB2-65 MB2-66 MB2-67 MB2-68 MB2-69 Dijetoterapija Racionalna laboratorijska dijagnostika Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Proizvodnja biokemikalija Standardi kvalitete u laboratorijskoj medicini Laboratorijska endokrinologija Kompleksna genetika I I I I I I I 15 10 6 15 15 15 15 S 15 5 3 0 15 10 15 V 0 0 6 0 0 5 0 30 15 15 15 30 30 30 28 3 1.5 3 3 3 . O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-34 MB2-35 MB2-36 MB2-37 MB2-38 MB2-39 MB2-40 MB2-41 MB2-12 Transfuziologija s imunohematologijom Primjena radionuklida u dijagnostici Evaluacija instrumenata.5 15 10 30 0 0 15 0 0 0 150 100 15 45 150 100 P – Predavanja.5. V – Vježbe.5 4.5 1. S – Seminari. postupaka i reagensa Specijalna područja kliničke biokemije Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike Metodika znanstvenog rada Organizacija i upravljanje medicinskobiokemijskim laboratorijem Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O O O O 15 15 15 15 0 15 S 0 0 10 15 30 0 V 15 0 5 30 0 0 P S V 30 15 30 60 30 3 1.5 3 6 3 1.5 1.

Namijenjen je farmaceutima. Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stječe različitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. dodatne troškove poslijediplomskog doktorskog studija te način i rok plaćanja određuje Fakultet. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18 Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutskobiokemijske znanosti» student može nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavršavanja na različitim Sveučilištima te državnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad.DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTI» Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» i obranom doktorske disertacije student stječe akademski stupanj doktora znanosti. Modularni predmeti 3. modularne. Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti. medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. Školarina Školarinu plaća student sam ili uz potporu državnog tijela. a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj zajednici. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta. 29 . znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij. odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij završava izradbom i obranom doktorskog rada. Metodološki predmeti 4. U tu svrhu doktorski studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u specifičnim područjima farmacije i medicinske biokemije. a završava polaganjem ispita. metodološke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente. tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. školarinu za strane studente. pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada. Studij uključuje: organiziranu nastavu (obvezne. Temeljni predmeti 2. Visinu školarine. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraživački rad u znanstveno-istraživačkim institucijama i farmaceutskoj industriji.

V. Farmakoterapija za nestručnjake. reda. medijske i medicinske informacije. O suštini farmacije i farmaceutska karta Europe. dr. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Ministarstvo zdravstva RH. 2002. 4. čime se bavi suvremena farmacija. raznolikosti budućeg zanimanja u sustavu zdravstva. Farmaceutska literatura i knjižnice. Laila Stefanini Orešić]. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju. Stefanini Orešić: hrvatski stupac]. Grdinić. Grdinić. Grdinić. kako je strukturiran studij.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE UVOD U FARMACIJU Šifra predmeta: F1-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 49(1). kemiji. 1994. određeni i neodređeni integral. Routes of administration. Sanda VladimirKnežević. Strasbourg. Farmaceutsko nazivlje i grafija. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. Farmaceutske. Rječnik mjeriteljstva u kontroli kakvoće lijekova. putovi primjene i spremnici. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova. Osnovne elementarne funkcije. Farmaceut i znanost. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Preporučena literatura: 1. Vlastita naklada. 1997. farmaceutski oblici. Zagreb. 121/03. Kemija i farmacija. pokus i znanstveno zaključivanje. 2000. 2. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Grdinić. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. sc. Diferencijalne jednadžbe. Etika. 1995. Goethe i farmacija. Integralni račun: pravila integriranja. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. brzine kemijske i biokemijske reakcije. ATC podjela lijekova. Stvaralačka snaga farmacije i neobični životopisi. Žene u farmaciji. dr. V. 6. 2004. biokemiji. doc. 7. kemijske i enzimske kinetike. Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. farmaceutskog nazivlja. primjena na funkcije distribucije. Uvod u farmaceutsku etiku. Council of Europe. lijekovi u zakonu. V. 30 . Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Zagreb. Promatranje kao izvor znanja. Zagreb. V. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Grdinić. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. Diferencijalne jednadžbe 2. godina Semestar: 1. 19-31. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. Proizvodnja lijekova. Zagreb. drugo izdanje. razvoj eksperimentalne metode. deontologija i građanstvo. L. laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. kao i prve napomene o etici i moralu.5 Ime predavača: doc. European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM]. deontologiju i praksu. Pitajte o svojim lijekovima. Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju. radioaktivni raspad. sc. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. dr. Hrvatsko farmaceutsko društvo. Vuković. 5. Broj ECTS bodova: 4. V. Grdinić. S. Farmaceutsko mjeriteljstvo. [V. Ljekarna i njena oprema. 2002. J. Standard terms: Pharmaceutical dosage forms. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Containers. Patenti i robne marke. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA Šifra predmeta: F1-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Limes i diferencijal funkcije. Renata Jurišić Grubešeć Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke. protok informacija. Diferencijalne jednadžbe 1. Fotosoft. Babić. Narodne novine. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Hrvatska matica lijekova [ur. Jezik. Uvod u farmaciju. reda. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz Farmacije i mitologija farmacije. načine gibanja. Zagreb. Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i kodifikaciju u ljekopisu. sc. 8. farmaciji.

Alberts.5 Ime predavača: prof. molekularni pristup. zakoni nasljeđivanja. Molecular biology of the cell. Alberts. B. Medicinska naklada.. http://esgwww. Jezgra u interfazi. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. vezani geni.html Metode podučavanja: teorijska.E. Morgan i Drozofila. Garland publishing.. New York. D. Matematička analiza. Riješeni zadaci iz više matematike I. Školska knjiga. mejoza.M. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Šikić. Stanica. vezikularni transport. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući 31 . Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. B. Javor. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. sc. S. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Zagreb. II. mikrotubuli.. membranski proteini. frakcioniranje stanica. aktinska vlakna. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija.5 Ime predavača: doc. od prokariota do eukariota.edu:8001/esgbio/chapters.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Raff M. Lewis J. Walter P. oplodnja.. 1992. Stanice pod mikroskopom. kloroplasti i fotosinteza.. Tehnička knjiga.maricopa.. Kurepa. 5. dr. Demidovič. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop.http://gened. P. 2004. Citoskelet: intermedijarna vlakna. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome.Seminari: Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. III. politeni kromosomi. Odjeljci eukariotskih stanica. Mitoza. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom.. Jonson. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 2. Školska knjiga. Z. endocitoza. godina Semestar: 1. godina Semestar: 1. I i II dio. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. A. predavanja (interna skripta na CD) 4. 2. Krnić. 2.emc. Preporučena literatura: 1. B. Cooper. New York & London. Zagreb. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. L. Zagreb 4. izmjene kromosomske strukture. Oblici i građa kromosoma. A. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: F1-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike.. Hopkin. Mitohondriji i kloroplasti. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Stanična dioba: mitoza. trepetljike i bičevi. Sorić J. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. Humana genetika. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: F1-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 1991. (interna skripta) 3. Mejoza. Watson J. 6. ionski kanali i električna sposobnost membrane. sc. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje.mit. treće izdanje. Školska knjiga. dr. Roberts K. Prokariotske i eukariotske stanice.. Broj ECTS bodova: 5.. citokineza. drugo izdanje. treće izdanje. Borzan i autori. R. Essencial cell biology. K. Raff M..D. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Vježbe: Osnove mikroskopiranja.html 7. 2002. Hausman. Zagreb 1990. 2004. Uvod u matematičku analizu. stanična kultura. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. Stanična membrana. programirana stanična smrt (apoptoza).: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005.. 3. Školska knjiga. Bray D. opća struktura kromosoma. Roberts K. teorije i mehanizme nasljeđivanja. 5. sekretorni putovi. G. Zagreb. Bray D. GS Garland Science. Taylot & Francis Group. rekombinacija vezanih gena: crossing over.

4. teorija akcije. «dobar» i «loš» bolesnik. 7.J.(eds. and Practice. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: F1-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Key Theories. mijene u značenju zdravlja.(eds. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). Bond. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. Livingstone. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). Kemijske veze. Churchill. 6. A Wiley Company. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). profesionalna autonomija i moć zdravstvenozaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). pregovaranje. timski rad. skripta 2. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. pozitivizam. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. bolest kao socijalni konstrukt. Elektrokemija. Kemijski račun (stehiometrija). Lewis. Second Edition. J. Williams. Otopine i njihova svojstva. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. Third Edition. i 2. S.. godina Semestar: 1. B. Ž. 2. J. M. Kompleksni spojevi. Future and Agendas.5 Ime predavača: prof.) (2000) Health. Glanz. S. And Bond. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje).) (1997) Health Behavior and Health Education. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). Taylor and Fransis Group. D. Zdravstveno-zaštitni sustav (organizacija kao sustav. klinička iatrogeneza. SAGE Publications. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». «illness» i «sickness». Osnovni koncepti. K. prava bolesnika. bolest kao identitet. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. Blackwell Publishing. 6.) (2003) Sociology of Health and Health Care. «disease».Thousand Oaks.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. Staničić. New York. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). 4. 5. Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. vrijednosna supstancija zdravlja. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. bol kao biosocijalni fenomen. 8. dualizam zdravlja i bolesti. And Calnan. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Theory. Gabe. patologizam. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). dualizam duše i tijela. 3. Jossey-Bass. dužnost bolesnika. Research. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. sc.K. dr. London and New York. otvoreni sustav. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). and Rimer. Kemijska struktura. And Field. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. Kemijska kinetika i 9. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. Međumolekulne sile. Routledge. Second Edition. racionalizacija. Medicine and Society. kulturna iatrogeneza. 5. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). Taylor. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. K.mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. (eds. London. birokratizacija. F. Broj ECTS bodova: 7 + 3. socijalna iatrogeneza. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Boja anorganskih tvari. 3. bolest kao metafora. bolesti suvremene civilizacije). White. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). sociokulturne varijacije i izražavanje boli.M. imperativ zdravlja. uvjeti za 32 . S.(2003) Sociology and Health Care. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). simptomi bolesti kao socijalni konstrukti.5 = 10. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. Preporučena literatura: 1. mehanicistički redukcionizam.

2003. Ovisnost topljivosti o temperaturi. 2. vitamini. Medicinska fiziologija. Školska knjiga. sc. Vodljivost otopina. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. Zagreb. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Dokaz elektrolitske disocijacije. Kiselinsko-bazna titracija. molekulne orbitale. Naprijed. bubreg. „Chemical Principles: the quest for insight“. Osnove histologije. građevni elementi. Keros P. Sublimacija joda. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Ovisnost topljivosti o strukturi. W. Filtriranje filtarpapirom u Büchnerovu lijevku. Kelley RO. uho. Peter Atkins & Loreta Jones. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. Mladen Biruš. organa i organizma kao cjeline. elektronska struktura atoma. faktori proliferacije stanica. krvne grupe. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Indikatori i mjerenje pH. i 2. dr. spolni sustav. oko. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Junquera LC. osnovna tkiva organizma. nazivlje. hemostaza. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. svojstva vode. agregatna stanja tvari. Medicinska naklada. sastav urina. kemijske reakcije. H. 10. Zagreb 1987. receptori na membranama. 33 . Određivanje atomske mase. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. Odvajanje olovnih. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Vaganje. limfa. njuh. Broj ECTS bodova: 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: F1-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.5 = 8 Ime predavača: doc. regulacija tjelesne temperature. izdanje. godina Semestar: 1. Zagreb. krv. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. termokemija i osnove kemijske termodinamike. Ivančić-Košuta M. Freeman & Comp. Preporučena literatura: 1. određivanje Faradayeve konstante. građa i funkcija jetre.polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Oksidoredukcija sumpora i kisika. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. probavni sustav. regulacija cirkulacije. endokrini sustav. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. Isparavanje i određivanje suhih tvari. energetski metabolizam. Carnerio J. Hall JE. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. Temelji anatomije čovjeka. Filtriranje običnim filtar-papirom. krvne žile). građa skeleta. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. lučenje probavnih žlijezda.pharma. neurotransmiteri. 4. www. Sadler TW. koža. Zakon spojnih volumena. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. pluća. ravnoteža. membranski i akcijski potencijal. regulacija disanja. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. Miješanje kapljevina s kapljevinama. veze. Pomicanje kemijske ravnoteže. 2. Guyton AC.5 + 3. periodni sustav kemijskih elemenata. Otapanje amonijaka u vodi. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. Fizičke i kemijske promjene. 1996. međumolekulne sile. 3. 1999. respiratorni volumeni i kapaciteti. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. organizacija i građa živčanog sustava. 1999.. cirkulatorni sustav (srce. Pećina M. Langmanova medicinska embriologija. Školska knjiga. New York 1999. imunosni sustav.hr 3. acidobazna ravnoteža. limfokini. Zakon o održanju mase. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. hematopoeza. transport kroz stanične membrane. Zagreb. trudnoća i dojenje. Preporučena literatura: 1. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. mokraćni mjehur. Priprema otopina. Metode podučavanja: teorijska. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. Zagreb. najvažniji mišići. digestija i apsorpcija hrane. Elektroliza bakra.

K. Winterhalter. energija. Upoznavanje s postupcima botaničke mikroskopske analize i morfološke determinacije biljaka. Ž. Mägdefrau. Rast. Temeljne strukturnofunkcionalne značajke biljaka: histologija i organografija. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. C. porijeklo električnog i magnetskog polja. interferencija. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”. 3. Häfelfinger. Udžbenik botanike za visoke škole . 2. godina Semestar: 2. Idealni i realni plinovi. Školska knjiga. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Sistematika. Domac. 34 . Clark. primjena radioaktivnih izotopa. Preporučena literatura: 1. Školska knjiga. Preporučena literatura: 1. Ehrendorfer. A Slijepčević. B. 5. Kuntarić i K. A. osnova spektrometra. Zagreb 1994. Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike. Elektromagnetski valovi: polarizacija. fotoelektrični učinak. osmoza i sedimentacija. Toplina i toplinski nered. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. Faze i fazni dijagrami. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. F. W. Upoznavanje s postupcima determinacije viših biljaka. Zagreb. Morfološka analiza vegetativnih i generativnih organa. Sile u prirodi i pripadna polja. Broj ECTS bodova: 5. Položaj i važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko značenje. Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. 6. Školska knjiga. Zagreb 1991. razvoj i razmnožavanje. problemska. Schaffner. Pregled važnijih biosistematskih skupina biljaka. Wm. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. laser. Biosistematska obrada pojedinih važnijih skupina biljaka. refrakcija. stojni valovi. Zagreb 1997. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Kempni: Vježbe iz fizike. godina Semestar: 2. skripta. Principi sistematike biljaka. R. dr. D. Mikroskopska analiza staničja viših biljaka. D. snaga i potencijal. nuklearne reakcije. Maleš. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Definicija i sadržaj predmeta. K. Ziegler. Ernst. ogib. Školska knjiga. morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa. Fizika mnoštva čestica. 1990. D. Moore. Željan Maleš Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz opće i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. W. Leo-commerce. tijela. evolucija i geobotanika. prvi zakon termodinamike. 2.5 Ime predavača: prof. mikroskop. pojave na granici faza. praktična i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: F1-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. električni dipol. anatomska analiza vegetativnih organa. optička mrežica. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Električna i magnetska svojstva tvari. Metode podučavanja: teorijska. centrifugalnom i električnom polju. Atomska jezgra. B. R. Kvantnost u prirodi. Stern. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. difuzija.Metode podučavanja: teorijska. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. apsorpcija. Rijeka 1999. J. R. Herak: Osnove kemijske fizike. Farmaceutska botanika. Dubuque 1995. spontani radioaktivni raspad. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. elektroforeza. strujni krugovi. Udžbenik botanike za visoke škole . energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. prizma i disperzija. Zagreb. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Šifra predmeta: F1-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Brown Publishers. sc. H.Morfologija i fiziologija. dr. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Denffer. Generiranje. 2001. 4. interakcija među dipolima. Transportne pojave: gibanje čestica. Ljekovito bilje: kompendij. Botany. Rad. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike.

Šošić i V. F. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Školska knjiga.5 = 10 Ime predavača: prof. Zagreb. Tehnička knjiga. sc. analitički proces i metode. Teorija uzoraka. uzorak i uzorkovanje. 1992. Bešić i J. Blatt: Modern Physics. 1999. jednostavne. Broj ECTS bodova: 2. i 2. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. J. Poissonova i normalna. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. testiranje korelacije. Titrimetrijske metode analize. svojstva taloga i taložnih reagenasa. parametri koji opisuju razdiobe. E. Nikola Kujundžić. 2. pogreške u kemijskoj analizi. Koeficijenti korelacije. New York. New York 1995. reakcija kompleksacije. C. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: F1-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 1970. 4. Pavlić. Zagreb. dr. I. 3. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Inc. Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. Separacija smjesa kationa/aniona 35 . separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. Vjerojatnost i statistika. 4th Ed. grafički prikazi. dr. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. izračunavanje rezultata. sc. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. prof. godina Semestar: 1. S. Procjene parametara razdiobe.5 Ime predavača: prof. New York. 2003. McGraw-Hill. nevodene titracije. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. 6th Ed. sc. Skove: Physics. JAZU. maskiranje i demaskiranje. Metode podučavanja: teorijska. Linearna regresija. F-test.5 + 4. 4. karakteristične/selektivne reakcije. Wiley & Sons Inc. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Empirijske razdiobe. 5. titracijske krivulje. Teorijske razdiobe: binomna. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. Preporučena literatura: 1. Tehnička knjiga. ionske izmjene. standardne otopine. t-test. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Zagreb 1973. W. Bolton. E. Uvod u statistiku. Teorijski temelji postupaka separacije. Marcel Dekker. taložne metode. Zagreb 1997. neutralimetrijske. Analitička primjena protolitičkih sustava. New York and Basel 2004. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. godina Semestar: 2. dr. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. 6. 5. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Serdar. J. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. I. Broj ECTS bodova: 5. WS. Principi gravimetrijske analize. osjetljivost i selektivnost. složene. oksido-redukcijske. Vranić. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. složeni sustavi. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. Bon. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Keller. Osnove statističke metode. Temelji kvantitativne analize. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Petz. Gettys and M. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. V. Biostatistics. kompleksometrijske titracije. karakterizaciji. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. D. Korelacija i regresija. standardna greška regresije. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. J. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Statistička teorija i primjena. Wayne. Zagreb 1971. i 3. Statistički testovi: χ2-test. McGraw-Hill. B. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. teorijski parametri za opis razdiobe. F.3.

selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (taložne metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporučena literatura: 1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5 Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja, prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente, primjenjujući mehanistički pristup gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura, s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima, što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i

laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva, tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Osim toga, radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku, nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina, te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi, te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Preporučena literatura: 1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I. Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Praktikum preparativne organske kemije, O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C. B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York, 2004. 4. Organic Chemistry, J. McMurry, Brooks/Cole Pub. Co., 2003. 5. Organic Chemistry, A Modern Perspective, D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: F1-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10. Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19 Ime koordinatora praktične nastave: prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

36

Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz farmacije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati stručne prakse). II. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). III. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja o zahtjevima za učinkovite i precizne farmaceutske usluge (narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole, opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u komunikaciji s pacijentima, i dr.). Preporučena literatura: 1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice, 3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002. 2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M. Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press, London 2003. 3. Validation Instruments for Community Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth Press Inc. 2000. 4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku. 5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy Practice, Pharmaceutical Press, London 2002. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: F1-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 1., 2., 3. i 4. Ime koordinatora praktične nastave: Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija, spolu i financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Preporučena literatura: 1. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik POVIJEST FARMACIJE Šifra predmeta: F1-43 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. sc. Snježana PaušekBaždar, znanstveni savjetnik Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od izuzetne važnosti za razvitak farmacije, stječe se uvid o značenju načina otkrivanja prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za razvitak ljekarništva tijekom stoljeća. Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i važnosti njenih teorija i zakonitosti u određivanju svojstava, analize i sinteze novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko značenje interdisciplinarnosti u proučavanju prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima prvih pisanih recepata (glinene pločice, 37

magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i sredstvima za liječenje, te se tumači princip similia similibus curatur s počecima organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana u liječenju biljem, te značenje Ebersovog papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova i Teofrastova sistematizacija bilja, Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri farmakološke skupine. Potom se izlažu doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s obzirom na polifarmaciju (miridaticum i theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata, Celsiusa i Galena, osobito je istaknut Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje, koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i koja je bila temelj europskim farmakopejama. Nakon kratkog prikaza indijske, kineske i arapske, a potom europske alkemije, pokazano je kako su se alkemijski pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni) i novootkrivene tvari koristile u liječenju. Nakon razvitka samostanskog ljekarništva dolazi do osnutka Salernske medicinske škole (kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u povijesti farmacija odjeljuje od medicine. Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz doprinose renesansnih učenjaka, osobito Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van Helmonta, Glaubera i utemeljenje iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja minerala (oralno) u liječenje. U doba prosvjetiteljstva istaknuta je važnost flogistonske teorije u otkriću plinova, novih elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti analize i sinteze organokemijskih i prirodnih spojeva te njihovo značenje u pripravi lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo te značenje riječi i simbola od važnosti za povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja, Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi, arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz povijesti hrvatske farmacije. Preporučena literatura: 1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen (prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb, 2000. 2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK, Zagreb, 1978. 3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001. 4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske, MH, Zagreb, 1996.

5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994. 6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996. 7. I. Asimov, A Short History of Biology, London, 1978. 8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb, 1978. 9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarništva, Zagreb, 1997. 10. B.P. Medawar, Introduction and intuition in Scientific thought, London, 1969. 11. J. R. Partington, A History of Chemistry, Vol. IV, London, 1964. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: F1-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije, znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama, kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem, uključujući liječnike hitne medicinske pomoći, policiju i vatrogasce. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja, opis smjernica za reanimaciju, automatski defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja, kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje krvarenja, nadoknada volumena, venski put, imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta, zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice, utapljanje, strujni udar), trijažni sustav, 38

Pavleković G. Miljković D. neposrednim suradnicima.. Skripta za prvu pomoć. Kako savladati tremu. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Lippincott Williams & Wilkins 3.erc. percepcija i stanja svijesti. K. Janković I.. McManus J.. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I Šifra predmeta: F1-46 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1.. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Interpersonalna komunikacija. dr. Varaždin: Varaždinska banka dd. Beardsley R.(1998). priprema materijala. dr. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. modele. Juretić D. sc. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2.pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. Preporučena literatura: 1. Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. Vnuk V. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: F1-45 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. IEP-D2. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti I tijekom studiranja. Zagreb 4. Preporučena literatura: 1. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. Pjevač N. uvježbavanje. godina Semestar: 2. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. biokemiji i zdravstvu. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Grundler i sur.5 Ime predavača: prof. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti.. emocije i emocionalna inteligencija. Alinea. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. transport unesrećenog. Zagreb. Broj ECTS bodova: 2. Brajša P.. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. razvoj samopoštovanja. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. sc. 6.. godina Semestar: 1.. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. ostalim stručnjacima u području te s medijima. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. (2001). Learning express. Vizek Vidović V.(1998).. Menedžerske vještine 2.edu) 2. Effective business speaking. New York 5. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. Med fakultet Zagreb 3. Menađerska komunikacija. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Tindall W. evolucijska 39 . Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. Reardon K. Rijavec M.N. (1993). Kimberlin C (2002).

8. Energetika života (metastabilnost živog sustava. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. rekombinantna DNA). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Različita stanja svijesti. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. 9. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. 10. tipovi jednostavnih i složenih lipida. Predodžbe. struktura i funkcija membrana). Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. savladavanje teškoća u učenju. godina Semestar: 3. velike grupe i međugrupni odnosi. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. sc. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. svojstva vode. sc. B. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Petz. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. godina Semestar: 2. ATP . dr. D. funkcionalne i strukturne domene. značenje nekovalentnih sila. Petz. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari.A. konformacijska dinamika. 192–221) 5. primarna. modularna građa. Rathus. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. sukobi i njihovo rješavanje. klasifikacija proteina. Naslijeđe ili okolina. stanični koncentracijski odnosi. 11.A. (1987). Grupe i unutargrupni procesi. Percepcija. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. struktura nukleinskih kiselina. (2000). Ugljikohidrati. ireverzibilne i reverzibilne reakcije.(2001). motivacija.energetska valuta. učenje i pamćenje. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. U: Ajduković. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. str. S. Aminokiseline. glikokonjugati i glikokaliks. 153171). Temelji psihologije. nacija i nacionalizam. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). U: Ajduković. (2000). Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Petz. Psihologija rada (poglavlje: 11. (Ur. Lipidi i membrane (masne kiseline.). Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: F1-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. terapija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. (2003). D. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: F1-46 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. 173-194). 5. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3.5 Ime predavača: prof. Čorkalo.5 Ime predavača: prof. interpersonalna komunikacija i odnosi. tercijarna i kvarterna struktura. 6. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. B. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. Preporučena literatura: 1. (2003). Stavovi i ponašanja među grupama. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. Nukleinske kiseline (nukleotidi. Ličnost). Rathus. Preporučena literatura: 1. dr. B. normalnost i abnormalnost. prijateljstvo i romantične veze. informacija. pokretačka sila bioreakcija. D. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. biološki važni peptidi. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. (2001).B. sekundarna. timski rad i rukovođenje. konformacijske promjene). (Ur. Broj ECTS bodova: 2. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. Inteligencija. koncentracijski i 40 . S. Temelji psihologije. Čorkalo. D. roditeljstvo i stilovi odgoja. Broj ECTS bodova: 3. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. stavovi i predrasude. tretman. Ličnost. Čuvstva i Motivacija. Nenormalna ličnost).). peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. cjeloživotno obrazovanje.tumačenja spolnih razlika. 4.

To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. 2001. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. L. u primjerenom opsegu. ISBN 9536256-23-1 2. M. primjerice elektrodni fenomeni. doc. inhibicija. Scripta Biochemica. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). ISBN 953-6256-12-6 3. G. Scripta Biochemica. metode priprave i proučavanja koloidnih sustava. Flögel i suradnici.5 Ime predavača: prof. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. II. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Signalne molekule.M. Broj ECTS bodova: 6 + 4. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. emisijske spektroskopije. izdanje. FBF. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. energetika transmembranskih procesa). aktiviteti. zeta potencijal. mehanizmi enzimske katalize. prvi i drugi zakon. spektroskopije. 2001.Tymoczko. zakoni i metode. raznolike primjene i sl. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. Stanica. sc. godina Semestar: 3. "Biokemijski praktikum I".M. kemijske kinetike. dr. New York. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). klasifikacija enzima. uloga koenzima. M. fenomeni. 5. Part I (Chapters 113) Freeman. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. molekularni pristup. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. članci. zimogeni. FBF. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje.Berg. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti.elektrokemijski gradijenti. dr. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. izoenzimi. poglavlje: Stanična kemija. Gibbsova slobodna energija. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. entalpija.L. brzina enzimske reakcije. J. Vitamini. "Uvod u Biokemiju". reduktivni potencijal. kemijski potencijal. Stryer. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. sc. unutarnja energija. pojmovi. Flögel i suradnici. elektrokemije i koloidne kemije.). Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. i 4. Stanko Uršić. J. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. hidrofobna interakcija. Biochemistry. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara 41 . temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. Cooper. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike.5 = 10. 2001. polazeći od studija primjerenih osnova termodinamike.

proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. dr. P. Jug. Winn. A. 1996. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. serološkoj dijagnostici. kinetičkih. Physical Chemistry. 5. E. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. Chun (Ilustrator). Školska knjiga. Metode podučavanja: teorijska. gljivica i parazita.C. doc. Basic Principles of Colloid Science. Naglić. Kalenić.zadanih termodinamičkih. određivanje pKa vrijednosti. Klein: Microbiology. S. fizioloških i biokemijskih osobina. Allen. svojstvima i proizvodnji vakcina. M. Lea & Febiger. 1995. Zagreb. Lj. 6. M. Oxford University Press 2002.P. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Zagreb. H. Brudnjak: Medicinska virologija. Weisglass: Medicinska bakteriologija. Richter: Medicinska parazitologija. 9. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. Janda. potenciometrijske redoks. sc. W. koagulacija koloidnih sustava. konduktometrijske i amperometrijske titracije. 1994. P. 1997. 1993. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. Zagreb. Attwood. Školska knjiga. Bustamante. R. Hajsig. Berry.. biokemija i genetika mikroorganizama). Jumena. Ožegović. Atkins. E. Melnick. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita.A. Jr. Colloid and Surface Engineering.M. B. S. Dubuque. C. patogena. Ivan Kosalec. S. Florence and D. C. PTI Zagreb. Schreckenberger. Pepeljnjak: Mikotoksikoze.. P. S. Physical Chemistry. imunologije. 1992. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih grampozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. 2002. Everett. Wm.W. Zagreb. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. The Royal Society of Chemistry. Lippincott-Raven Publ. IR spektrometrija. 4. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Macmillan 1994. 1984. 4 ed. mikoplazmi. antigene strukture. Oxford University Press 2000. 2002. Školska knjiga. Applied Physical Pharmacy. 7.: Diagnostic Microbiology. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. biologiju (fiziologija. D. Madić. 1989. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. i 4. Williams. J. 1980. Zagreb. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Zagreb. Z. 11. B. T. Merkur A. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: F1-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.D. 42 . 1994. B. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. Martin. 5. spektroskopskih. Prescott. 3. godina Semestar: 3. J. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). H. Koneman. adsorpcija. A. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije.. 12. Školska knjiga. S. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije.. A. W. 2001. Butterworth-Heinemann Ltd. McGraw-Hill. Editor. 3. (ili izdanje 1998. Sandmann (Editors).D. HPLC i GC metode). Preporučena literatura: 1. Zagreb. Jawetz. Školska knjiga. J. Preporučena literatura: 1. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. Harley. H. T. pH-metrijske.L. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). L..B.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. Brown Publ. Philadelphia. D. 8. 10. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. 7. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. E. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. W. Medicinska naklada. Zagreb.A. dr. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. Applications in the process industries. R. Physicochemical Principles of Pharmacy. Rice and J. Medicinska naklada. Oxford. Iowa. E. sc. Amiji. Duraković: Opća mikrobiologija. D. 1993. Zagreb. 1987.A. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. 6. Ross. A.S. 2.C. M. Cambridge 1994. J. 4.. N.

5 = 7 Ime predavača: prof. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. polisaharida. proteini izvanstaničnog matriksa. struktura. transport iona. 2002. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Broj ECTS bodova: 4. kliničke slike. Konformacije DNA. L. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. 1991. Replikacija DNA.genetička uloga. Lippincott Williams & Wilkins. JL Tymoczko. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. glicerofosfatida.5 = 7 Ime predavača: prof. mioglobin. kolesterola i steroidnih lipida. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. Preporučena literatura: 1. biosinteza masnih kiselina.5 + 2.5 + 4. New York. Pakiranje DNA i histoni. DNA . Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. građa ribosoma i rRNA. organizacija genoma. dr. Kontrola i regulacija metaboličkih putova .strategija i mehanizmi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Wiley & sons. sc. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. godina Semestar: 4. sc.osnovni principi regulacije metabolizma. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. dr. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. Stryer: Biokemija. Medicinska naklada. A Clinical Approach. New York. dr. Genetička šifra i odnosi gena i proteina. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: F1-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Presečki i suradnici: Virologija. V. ciklus ATP. C. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. Zagreb. Integracija biokemijskih procesa u stanici . Broj ECTS bodova: 2. Glikoliza. New York. prof. i 3. elastin. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. L. godina Semestar: 4. 43 . sc. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. 2005. Karmela Barišić. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. ciklus limunske kiseline. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Stryer: Biochemistry. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. G. 2003. kolagen. fifth edition. Smith. 2002. 2. Freeman. kromosomi i geni. β-oksidacija masnih kiselina. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. J. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. Saltsman. Tihana Žanić Grubišić. biosinteza triacilglicerola. K. Školska knjiga. lipida i nukleinskih kiselina. 4. i 3. Informacija u biološkim sustavima. tijek i hormonska regulacija. J. Philadelphia.13. JM Berg. 2002. vjernost replikacije. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. sc. Stanična bioenergetika. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Freeman. i 5. Značenje introna i eksona. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. aminokiselina. prof. šećera. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. Berg. Metode podučavanja: teorijska. patogeneze. Zagreb. i 5. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. 5. dr. hema. Sinteza proteina. Greške u DNA i njihov popravak. 3.

PF kardiovaskularnog sustava. 2004. fosfolipidi. distribucija u biljnom svijetu. Preporučena literatura: 1.L. 2003. R. određivanje sadržaja antracenskih spojeva. masna ulja. Sticher: Pharmakognosie – Phytopharmazie. antraglikozidima. antracenski heterozidi.IV ): određivanje sadržaja eteričnog ulja. W. Broj ECTS bodova: 5.S. te uporabu droga. Prema kemijskoj sistematici steći integralno znanje o najvažnijim drogama biljnog i životinjskog podrijetla. K. di-. 1994. Auflage. 2. ispitivanje kakvoće sastava eteričnih ulja. voskovi. metode dokazivanja. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje. R. PF bubrega. droge s inulinom. analiza čajne mješavine. FBF Zagreb. antocijani (antocijanidini. M. pektini. saponini.. Analitičke kemije I i Biološke kemije. proantocijanidini). 1999. Medicinska naklada Zagreb. kumarini. i novija izdanja. inulin. fenolni heterozidi. Zagreb. smole. sc. terpeni (mono-. seskviterpeni. droge s tioeterima i tioheterozidima. 3. masti. Gamulin i sur. Preduvjeti: Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske botanike. 44 . Bruneton: Pharmacognosy. 2. masna ulja. iridoidi. određivanje sadržaja alkaloida.5 Ime predavača: prof. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. steroli (fitosteroli). Patofiziologija. U okviru kemijskog praktikuma provodi se kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih tvari u drogama sukladno farmakopejskim metodama ( Ph. trjeslovine. PF bolesti metabolizma. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. droge s flavonoidima. kumarinima. droge s alkaloidima. B. dokazivanje fenolnih glikozida i fenolnih kiselina. određivanje vrijednosti droga sa saponinima.5 + 7 = 12. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. droge s hemicelulozom. Klinička patofiziologija. Phytochemistry. Spoznati biogenezu i djelovanje tih tvari. dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja flavonoida. balzami. dr. 3.. 1994. Medicinal Plants 2nd edition. 2001. dokazivanje antracenskih spojeva.Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. i 3. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. The C. J. Droge animalnog podrijetla. tri-. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGNOZIJA I i II Šifra predmeta: F1-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. seskviterpenski laktoni). Daniel Company Limited. fenolne kiseline. Leo Commerce. Preporučena literatura: 1. voskovi. Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. 2003. kardiotonični heterozidi. F. 7.: Potter's New Cyclopaedia of Botanical Drugs and Preparations. sc. PF imunosnog sustava. dokazivanje alkaloida. droge s trjeslovinama. S. Sadržaj predmeta: Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni metaboliti): strukturna obilježja. alkaloidi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske botanike i Analitičke kemije I. škrob. S. Skupine biološki aktivnih tvari: monosaharidi. Medicinska naklada Zagreb. vrednovanje masnih ulja. Rijeka 1999. i 5. droge s eteričnim uljem. Kujundžić i sur. Hansel. Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju se sljedeće droge: droge s anorganskim spojevima. tioheterozidi. kardiotoničnim glikozidima. godina Semestar: 4. Vrhovac i sur. Schafner. i dopunjeno izdanje). Robins. Mozaik Knjiga. određivanje sadržaja trjeslovina. 2002. dr. O. B.W. histokemijske reakcije na pojedine skupine djelatnih tvari u drogama. prof. Wren. Zdenka Kalođera.Eur. kemijska i fizikalna svojstva. Ernst: Ljekovito bilje – Kompendij. Školska knjiga. gume. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. smole. masti. B. eterična ulja.. izoflavoni. saponinima. Osnove patologije. određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u drogama. 4. 4.C. cijanogenetski heterozidi. PF probavnog sustava. Interna medicina (3. određivanje sadržaja arbutina i metilarbutina. biosinteza. tetra-. Osnove patologije. 5. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. PF dišnog sustava. odnosno izoliranih prirodnih spojeva. Hafelfinger. droge sa sluzima. izoflavonima. Metode podučavanja: teorijska.L. dokazivanje trjeslovina. U okviru mikroskopskog praktikuma provodi se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje droga. flavonoidi. celuloza.

Ljekovite tvari djelotvorne na periferni živčani sustav: Simpatomimetici. čišćenje (regeneraciju) pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije. Sulfoni. Citostatici (podjela. O. Preparati željeza. 5th ed. farmaceutski oblik i primjena. sc. ISBN 0-683-03323-9. izolaciju. Vježbe: Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu. Hipnotici. sudbina u organizmu. Antihistaminici. Diuretici. W. cefalosporini. Philadelphia 1995. Williams. Ljekovite tvari djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći anestetici. natrijev jodid. Antihiperlipoproteinemici. karbapenemi. način primjene. Kardiotonični glikozidi. sc. 1996. Wagner: Pharmazeutische Biologie. prof. Urikozurici. farmakokinetička obilježja. mehanizmi djelovanja). Drug Actions. Virustatici (podjela. Antihelmintici. Analeptici. Preparati kalcija. Polipeptidi. Lippincott Williams & Wilkins. monobaktami. i 5. doze. Principles of Medicinal Chemistry. Adsorbensi). djelovanje. sinteza) i osobnim značajkama djelotvornost. dr. Antacida. Analgetici (+ Protuupalni lijekovi). Studente će se upoznati s najvažnijim farmakoterapijskim skupinama lijekova. dr. Antistenokardici. hidroklorotiazid. strukturni analozi). i 3. Polimiksini). ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 2. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari. Academic Press. strukturnom formulom. fenitoin. Antibiotici (β-laktami /penicilini. kalcijev karbonat.). San Diego. stereokemija. C. Prostaglandini. Vitamini. Tuberkulostatici. rezistencija. Antiseptici i dezinficijensi. Imunosupresivi. G. sinteze. Miorelaksansi. The Practice of Medicinal Chemistry. Gustav Fischer Verlag-Stuttgart-New York -1992.. Aminoglikozidi. 1995. Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina. Laksansi. sudbinu lijeka u organizmu. mehanizmi djelovanja). popratne pojave. D. Antiaritmici. Antipsorijatici. kofein. Steroidi i steroidni hormoni. Antimalarici. Antiprotozoici. Bacitracin. A. Cikloserin. fizičko-kemijska svojstva. neubearbeitete Auflage. detaljan prikaz pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije (fizičko-kemijska svojstva. te najvažniji preparati iz svake skupine koji se koriste u praksi. Foye. Derendorf. Simpatolitici. Pomoćna sredstva. Dijagnostici. 5. Mutschler. L. biosinteza. Nesteroidni hormoni. Antiaritmici. Marica MedićŠarić. sinteze. Seminari: Teorijska priprema za vježbe. Antimikotici. Antiemetici. 45 . Lijekovi s učinkom na urinarni trakt (Uroantiseptici. Preduvjeti: Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Radioaktivni izotopi. H. H. Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije I. specifičnim načinom dobivanja (izolacija. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi. Drogen und ihre Inhaltsstoffe. Parasimpatomimetici. godina Semestar: 4. Tetraciklini. bizmutov subgalat. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. nikotinamid. Wermuth (Ed. Psihotropni lijekovi. mehanizam djelovanja. djelovanje i mehanizam djelovanja. Antiparkinsonici. sinteza. T. piridoksin. askorbinska kiselina. Antihipertenzivi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije I. Ekspektoransi.6. Spazmolitici. interakcije s drugim lijekovima. Preteče sulfonamida i sulfonamidi. Preporučena literatura: 1. Medpharm Scientific Publishers. Lijekovi s učinkom na probavni sustav (Acida. E. Proučavat će se svojstva svake skupine s obzirom na kemijske i stereokemijske značajke. Fluorokinoloni i analozi). Antimigrenici. Blokatori H2receptora histamina. Aktivno uključivanje studenata u seminare. Antiepileptici. 3. Metode podučavanja: teorijska. sudbina u organizmu.. Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14 Ime predavača: prof. Svaki lijek se predstavlja svojim kemijskim i generičkim imenom. registrirani lijekovi. Lemke. Lokalni anestetici. Antipruriginozi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. sulfafurazol. primjenu i načine primjene. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Ganglioblokatori. Makrolidi. dikumarol. 2. Stuttgart. struktura. neželjena djelovanja. Kloramfenikol. ISBN 0-12-744640-0. azitromicin. Antikoagulansi. putevi izlučivanja. Zamjene za krvnu plazmu (Plazma ekspanderi). Sadržaj predmeta: Predavanja: Proučavat će se različite farmakoterapijske skupine.

termogravimetrijska analiza. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. Weinheim. H. 3. Elektrokemijske metode. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. 1995. 1994.. 9. Williams: Chemistry The Molecular Science. R. Timmins. 6. Mermet. L. C. M. 2002. Zagreb. Kerber: Concepts.. ISBN 953-6256-32-0. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija.. Spektroskopske metode analize. UV-Vis spektrofotometrije. Louis. Skoog. Widmer (ur. 4. Berlin Heidelberg. 5. dr. Ed. P. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. primjenom: elektrogravimetrije. D. J. Patrick. Farmaceutska kemija . godina Semestar: 4. 1998. M.. Oxford University Press. 2000. 1985. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. ISBN 0 19 855872 4 (Hbk). sc. izd. Holler: Osnove analitičke kemije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. Broj ECTS bodova: 2. Julien. G. 2002. 7. Blackwell Science. Otto i H. Freeman and Company. M. Lewis.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr.. 10. 2. izd. 1996. 5. Oxford.-M. 7. Zagreb. R. J. De Paula: Atkins' Physical Chemistry.4. spektroskopiji. D. 5. New Drugs. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Metode podučavanja: teorijska. izd. sc. ISBN 0 7167 2619 X. Termoanalitičke metode. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. D. Stanko Uršić. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: F1-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 8. J. Atkins i J.odabrana poglavlja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: F1-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Budapest. 1996. 1989. W. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. izd. elektrogravimetrija. 2000. Oxford University Press. Shelton. Beaty i J. sc. E. hrv. uvod. W. Freely. Preporučena literatura: 1. B. diferencijalne pretražne kalorimetrije. Perkin Elmer Inc. BMJ Publishing Group. London. 6. J. UV-Vis spektrofotometrija. potenciometrijske titracije. Zorc. Fifield i D. An Introduction to Medicinal Chemistry. Olmsted III i G. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Sadržaj predmeta: Predavanja: 46 . Ford i P. engl. Kellner. WileyVCH. Oxford. kinetici. D. 7. diferencijalna pretražna kalorimetrija. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. D. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Mosby. A textbook. J. M. A. ISBN 0 7279 0821 9. Wm.): Analytical Chemistry. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. dr. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. Brown Publishes. 7th Edition. CT. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. 1999. uvod. West i F. sc. Školska knjiga. ionselektivne elektrode. A Premier of Drug Action. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. Ellis Horwood. uvod. dr. Havas: Ion. ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover). Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. 1.. J. Dubuque. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. godina Semestar: 4. M. R.1994. ISBN 0 19 855871 6 (Pbk). Akadémiai Kiadó. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. 6. Nikola Kujundžić. Springer-Verlag. New York. 2001. doc. L. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. M.5 Ime predavača: prof. Chichester. St. F.

A. 21. tlo. The Royal Society of Chemistry. Ekološki otrovi.: Zaštita okoline danas za sutra. Ugroženi elementi okoliša atmosfera.olovo. D. sc. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. (Ed. S.. 7. T. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Ivana Vinković. Valić. O. Silikoza. Utjecaj čovjeka na okoliš. New York. Physical Chemistry. ekološki pojmovi. dr. glavni urednik Springer.ili novija izdanja) 2.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. Butterworth-Heinemann Ltd.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. A.P.W. 221-223 (separat) 6. Školska knjiga. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. John Wiley and Sons. Oxford University Press 2002. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka.H. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . Đikić. mehanička energija (buka. Zdravstveni aspekti ekologije. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. D. 1994. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. izloženost ljudi. Medicinska naklada. procjena rizika. UV. kozmetički preparati. godina Semestar: 3. R. C. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. Beck. Cambridge 1991. Stanko Uršić.A. F. R. Partridge. Macmillan 1994. kadmij. Zagreb 1993. azbestoza. 2001. medicinski pribor). Editor. Šobot. 4. R. u: Zapsalis. i suradnici: Zdravstvena ekologija. 4. Ekološki leksikon. 1985. Fizikalni faktori mikroklimatski. 8.. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Richardson. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. NMR i ESR spektroskopske tehnike. Valerije Vrček. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini.S. Preporučena literatura: 1. toksičnost. 3. Isaacs. M.Atkins.. Ross. Toxicants and Undesirable Food Constituents. kancerogenost. Ftalati (vinil omekšivači). Simončić. živa. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Procjena rizika. B. mikotoksini). Barbat. Koncept održivog razvoja. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. ambalaža kao sastavni dio namirnice. sredstva za čišćenje). Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. antibiotici. T. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. M. Pearson-Prentice Hall (Longman). Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. Colloid and Surface Engineering. primjena (dječje igračke. 2001. S.utjecaj na zdravlje čovjeka. Austin. Physical Chemistry. dječje igračke. 5. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima 47 . i suradnici. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). nastajanje.Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. J. Kontaminanti u prehrambenom lancu .. Williams. Aditivi u namirnicama. rak kože. Danijel Ljubas. A. Physicochemical Principles of Pharmacy. veterinarski preparati. Mikroelementi kao kontaminanti.. prirodni procesi. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. Berry. 1998. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Preporučena literatura: 1. djelatnost čovjeka. Ekološki koncept zdravlja.S. podjela. 7. 2. Pušenje i rak. 1987. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. Attwood. Faktori okoliša i zdravlje. Teški metali . Matas. Rice and J. Zagreb. HarperCollins Publishers. Oxford University Press 2000. Chem. utjecaj na zdravlje. Florence and D. V. P. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. voda. N. uključujući termodinamičke i kinetičke. IR.A. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. makroklimatski. Edinburgh 1995. Applications in the process industries. (1998).Lowry and K. Utjecaj tehnoloških procesa. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. vibracije). Zagreb. IR. hormoni. Oxford. Physical Organic Chemistry. sekundarni standardi. Davies. 3..

Inc. Scripta ad usum privatum studentorum. T. i 6. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. Uvod u analitičku toksikologiju. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 1990. dr. toksikologiju na radnom mjestu. Inc. Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije Oblikovanje lijekova. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. 1988.. sc. Venomous and Poisonous Animals. Bioetika. Boca Raton. Zagreb.. GK 3. 2001. Broj ECTS bodova: 4.. Bioetika. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. Duraković Z. Zagreb 2000. doc.Mebs. osnove toksikokinetike. Zagreb. 8. Zagreb. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. 2006. D. definicija. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. i sur. Žuntar I. T. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. sc. 2006. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. 2006. Klinička toksikologija.5 + 4. ZGO. Franjo Plavšić. Elsevier. M. I. CRC Press. sc. New York.5 Ime predavača: prof. Zagreb 2. ekotoksikologiju. DC: CRC Press. Bioetika i biomedicinske znanosti. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTIKA I i II Šifra predmeta: F1-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 4. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. toksikogenetiku. kliničku toksikologiju. dioba i temeljna načela. 6. Medical Toxicology. T. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). Plavšić F.G. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. Preduvjeti: 48 . apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Sunshine. Školska knjiga. 1992. 1988. 2002. Preporučena literatura: 1.Barceloux. Grafos. Matulić. sc. Zagreb. D. 5. Washington. London. Vol. Handbook of Toxinology. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Boca Raton. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. New York-AmsterdamLondon.T. Broj ECTS bodova: 3. Školska knjiga. regulatornu toksikologiju. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. 2007. godina Semestar: 5. 2. D.5 = 8 Ime predavača: prof. Mebs. kliničke. Odnos etike i biotehnike. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: F1-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Zagreb 1993. Stavljenić A.Shier. dr. GK 4. Preporučena literatura: 1. I. 3.Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. II and III. Plavšić F. Matulić. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. New YorkBasel. Matulić. W. Industrijsku farmaciju i Kliničku farmaciju. Marcel Dekker. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti.. toksinologiju. Metode podučavanja: teorijska. T. Vrhovac B. godina Semestar: 3. Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Ellenhorn. 7. Osnove kliničke farmakokinetike.J. Methodology for Analytical Toxicology. dr. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama utjecaja organizma na ljekoviti oblik.. Matulić.. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. Povijest. Metodologije etičke argumentacije. godina Semestar: 5.. Zagreb.

Metode molekularne biologije: PCR. H.Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. GI fiziologije. Carsensen. 2003. P. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici.A. 1977. genske knjižnice. adsorpcija iz otopina i plinova. regulacija i regulatorne molekule. Polimeri i makromolekule (polimeri u farmaciji. Philadelphia. transporta kroz membrane. J. Pharmazeutische technologie. oslobađanje lijeka. Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog oslobađanja. 3. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. ekstrakcija. 2. G. 1976. Jalšenjak. P. mejoza i oplodnja. uvođenje DNA u stanicu domaćina. Sadržaj predmeta: Predavanja: Krutine (svojstva čestica. vlažnost i sušenje. sc.T. Southern. H. inaktivacija gena. razdvajanje disperzija. organizacija kromosoma. Seminari: Izračunavanje računskih primjena za modelne sustave obrađene na predavanjima korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics».L. sušenje. ER. Stuttgart. Pharmaceutics of Solids and Solid Dosage Forms. Zagreb 1998. Metode podučavanja: teorijska. The Theory and Practice of Industrial Pharmacy. točke staničnog ciklusa. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. TSRL Inc. primjeri terapijskih sustava). Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene. lizosomi. Sucker. Preporučena literatura: 1. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. otapanje krutina. 1978. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana.L. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. svojstva lijeka i apsorpcija. Bermejo. GMO. protusmislene RNA i DNA. dr. M. citokineza. razlikovanje mehanizama oslobađanja. smatanje i dorada proteina. obilježja prašaka. stanično kretanje. načela kontroliranog oslobađanja.. SSCP. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: F1-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. dr. Kanig. V. vezikularni transport. vektori i strategije kloniranja. bioraspoloživost i bioekvivalencija. Stanično signaliziranje: vrste signalnih 49 . stabilnost lijekova. određivanje koeficijenta razdjeljenja. DNA-mikročip. godina Semestar: 6. mjesno specifična rekombinacija. nekodirajuća DNA. FISH. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. apsorpcije lijekova i kontroliranog oslobađanja korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». Gordana Maravić Vlahoviček. 4. kemijska nestabilnost u otopinama). farmakokinetički modeli. kontrolirana flokulacija. tečenje polifaznih sustava). New York – London. Studentima će biti vizualno prezentirane informacije o dinamičkim procesima iz farmakokinetike. J. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. mikrokapsuliranje koacervacijom. FilipovićGrčić. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. MI. 5. Disperzni sustavi (stabilnost disperzija. matične stanice i održavanje zrelog tkiva. Lieberman. polimeri za terapijske sustave). ispitivanje oslobađanja in vitro). konstanta brzine otapanja. Version 6. razdvajanje suspenzija. enzimi. Školska knjiga. pokretni genetički elementi. Vježbe: Analiza veličine čestica. I. Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutika I. sc. položen ispit iz Biološke kemije. konstrukcija rekombinantnih vektora. Farmaceutika. sekvenciranje DNA. Speiser. Computer based training software. L. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. Pojave u otopinama (difuzija. kloniranje čitavih organizama. University of Michigan. prof. mitoza. Ann Arbor. razvoj novih lijekova i terapija. popravak. proizvodnja rekombinantnih proteina. kontrola. Fuchs. Stanični ciklus: faze. Lachman. signalni sljedovi. J. Modern Biopharmaceutics. Jalšenjak. Golgijev aparat. ELISA. kemijska nestabilnost u krutinama). SOS-odgovor. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike I. Amidon. tiksotropna svojstva. Northern i Western blot. mutageneza.

odnos nutritivnih i flogističkih faktora. An introduction to genetic engineering. izvori. prioni. bioiskoristivost. Farmaceutsko-biokemijski fakultet.značaj. J. O.. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. 1986.) Springer Verlag.i hipervitaminoze. Preporučena literatura: 1. Šupraha.. Maravić. avitaminoze. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). godina Semestar: 6. London.: Food chemistry (2. New York. G. regulacija apoptoze. Virusi: genetički materijal. Lauc. Scripta biochemica. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. Ugrožene populacije.: Food chemistry and nutritional biochemistry.. bioiskoristivost.: Nutritional Biochemistry. Cambridge Univeristy Press. Academic press.. T. Beck R.. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. Zagreb. Molekularna biologija – praktikum. London. toksičnost. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. akumulacija. Wiley et Sons. 1987.potrebe. putovi prijenosa signala. Brody T. 6. replikacija. 5. 1999. Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. Primrose. S. potrebe... primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. Cooper. R. Inc. hipo. Marcelić. J. Inc. 2003. Jr. sc. 2003. 2nd ed. 6. biotransformacije.W..: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods..molekula i receptora. 4. Basel. Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. tumorski virusi. S. 2004.E. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Marcel Dekker. 1984.. CD s predavanjima 2. Friedman M. J. R. 6th ed. Belitz D. S. New York.. biokemijske funkcije. Machlin L. onkogeni i tumorski supresorski geni. Dumić. 8. ISBN 953-6256-45-4. Zagreb. Cox i Sincler: Molekularna biologija. S. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. Dabelić. veličina. Reaktanti akutne faze. Inc. Ugljikohidrati . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: F1-24 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. izvori. G. Lipidi . J.. Stanica – molekularni pristup. godina Semestar: 6. Vitamini – izvori u namirnicama. T. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. G. Nicholl. and Old.M. Poremećaji metabolizma i prehrana. 2004. 2. R. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma.. Academic press. 5. i Hausman. Broj ECTS bodova: 4. 1999.. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. D.. Određivanje biokemijskih parametara. Twyman. 3. Grosch W. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. F. G. Principles of Gene Manipulation. Plenum press. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani.. klasifikacija. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Preporučena literatura: 1. 50 . Lauc.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. Gornik. Medicinska Naklada. ed. Nutritional. New York. Dumić. kopije prozirnica sa predavanja 4. 1985.. Medicinska Naklada. New York. New York. mehanizam transporta u organizmu..M.: Handbook of vitamins. potrebe. Proteini i aminokiseline . Combs G. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Maravić. A. 7. Metode podučavanja: teorijska. biochemical and clinical aspects. 3. proteinska malnutricija. Rak: nastanak i uzroci raka. enzim-inhibitori. morfologija. dr. viroidi. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma.B. Zapsalis C. 2001. Prednosti mediteranske prehrane. New York. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: F1-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. sastav i porijeklo. Blackwell Science. G. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova.potrebe.5 Ime predavača: prof. London. Berlin. biološka iskoristivost.

8. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. 2004 6. farmakokinetika. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. kontrola rada. 2002. analitičke interferencije i biološki učinci lijekova. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom za svaku farmakoterapijsku skupinu (indikacije. mjere i jedinice. Zilva JF. Lipovac K. 2004. referentni intervali. nasljedni i stečeni poremećaji. poremećaji. proteinske vrste metode. Medicinska naklada. elektroliti i mikroelementi: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. kontraindikacije i interakcije). te morfološke karakteristike krvnih stanica kojima se utvrđuju promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. monocita.. Čepelak I. Voda. Zagreb. Metaboliti s dušikom: metode određivanja i poremećaji. izoenzimi. 5. Zagreb. 7. Štraus B. sc. metode. 3. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. biokemijskih i bioloških postupaka kojima se ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva. III prerađeno izdanje. Medicinska naklada. Broj ECTS bodova: 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Sadržaj predmeta: Osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: sadašnje stanje i perspektive kliničke biokemije. Zatim. Zagreb.Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. mehanizmi održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže. (interna skripta). Enzimi: enzimi u serumu. József Petrik. Metode podučavanja: teorijska. Zagreb. Petrik J. poremećaji. instrumenti i automatizacija. i 4. Medicinska biokemija. Medicinska biokemija. Zagreb. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. doc.5 Ime predavača: prof. Zagreb. Proteini: proteini krvne tekućine . Poremećaji i bolesti eritrocita. akutne i kronične komplikacije. i 7. Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja i poremećaji. sc. 2. granulocita. II dopunjeno izdanje. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije s hematologijom sadržava osnove kemijskih. pretražni materijal. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: F1-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Preporučena literatura: 1. dr. sc. leukocita i trombocita. Medicinsko-biokemijske smjernice. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4.nastanak. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Lipovac K. Juretić D.5 + 9 = 12. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) 51 . 1992. metode određivanja. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. razgradnja. tehnike. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. Uvod u hematologiju: Funkcija eritrocita. 1992. Labar B. metode određivanja. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. dr. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Dodig S. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. 1997. Štraus B i sur. Zagreb. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. funkcija. terapijski i štetni učinci. godina Semestar: 6. Medicinska naklada. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. 9. Medicinska naklada. Upisnik rezultata i provjera znanja (interna skripta). i sur. Juretić D. Jagarinec N. 1997. farmakodinamika i mehanizmi djelovanja. Juretić D. poremećaji. metode određivanja katalitičkih koncentracija enzima. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Štraus B. Flegar-Meštrić Z. Kiselinskobazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. organ specifični enzimi. Ugljikohidrati: hormonska regulacija i poremećaji u metabolizmu glukoze. limfocita i trombocita. Studij farmacije. 2003. Školska knjiga. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Zagreb. Pannall PR. Petlevski R. metode određivanja.

Infuzijske otopine.M. Z Lacković. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja.5 = 10 Ime predavača: prof. dekokti. 5. antiepileptici i anksiolitici). izbor sterilizacije i kontrola). solubilizacija. Tekući ljekoviti oblici. značenje ljekovitih oblika. ekstrakti. antihipertenzividiuretici. konzervansi. sladila.djelovanje lijekova.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. antioksidansi). Pomoćne tvari (korigensi okusa. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika. receptori. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. čajevi. 2. P. oblikovanje i izrada). l. bakteriološka filtracija. liječenje migrene. anoreksici. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. vrste pripravaka. Ekstraktivni pripravci. Potom. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. glukagon. J. glukokortikoidi. Sadržaj predmeta: Povijesni aspekti. Ritter. putovi primjene lijeka. postupci ekstrakcija i oblici (tinkture. Broj ECTS bodova: 2. zračenjem. otopine (otapala. utječu na njihovo djelovanje. spazmolitici. stabilnost i svojstva pripavaka. antiaritmici. antimikrobni lijekovi (antibiotici. izotoničnost. progestageni. estrogeni. krvotvornih organa i krvi (antianemici. f. skripta za studente. Proučavanje pomoćnih tvari koje prije svega omogućuju izradu lijekova. Grupa autora: Medicinska farmakologija. biljni prašci). 52 . antituberkulotici. interferoni. metabolizam i eliminaciju. propulzivi i digestivi). antipiretici. antimikotici. protuupalni lijekovi. androgeni i antiandrogeni. Preduvjeti: Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I. stabilnost. 4. prolaz kroz stanične membrane. 2001. mirisa. Churchill Livingstone. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. Opće principe farmakologije čine: 1. izdavač: Medicinska naklada. te kontrole njihove ispravnosti.K. svojstava i tehnologije izrade. l. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. osnovna načela farmakodinamike . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. imunoglobulini. 2003. injekcije (putevi primjene. antikoagulansi. Dale. Moore: Pharmacology. fifth edition.P Rang.5 + 7. i 4. Urednici: M Bulat. antitusici i ekspektoransi). stabilnost. godina Semestar: 6. citostatici. dr. imunostimulatori. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. antidepresivi. gonadotropini. M. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. imunoserumi. Preporučena literatura: 1. J Geber. zaštita od sunca itd. bifosfonati itd). izdavač: Medicinska naklada. respiratornog sustava (antiasmatici. molekularni mehanizmi. plinovima. inhibitori prolaktina. osnovna načela farmakokinetike . Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). 2004. Aufgabe. Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova I.). autonomnog živčanog sustava (l.za opstruktivne bolesti dišnih putova. fibrinolitici i eritropoetin). H. antiparkinsonici. smjese (putevi primjene. antiprotozoici i anthelmintici). f. 1999. Sterilizacija (toplinska. 4. oblikovanje. Ernst Mutschler. hormonski pripravci (kontraceptivi. izohidričnost. antivirotici. osiguranje kvalitete. Zagreb. kalcitonin). kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. i 7. 6. psorijaze. izdanje. antidiaroici. nevodena otapala. Metode podučavanja: teorijska. f. laksativi. koronarni vazodilatatori. antiemetici. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu 3. antipsihotici.do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. osnovnih načela. f. antiflatulani. hipolipemici). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. ambalaža). stabilnost. imunosupresivi i antialergici. bioraspoloživost. boje. Sterilni farmaceutski oblici – parenteralni pripravci. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. 2.M. 2003. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. osiguranje kvalitete. sc. oblikovanje. anestetici. l. infuzi. blokatori Ca-kanala.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. raspodjelu. 8.

oblikovanje. Humana Press. R. karakterizacija tableta. morskih organizama i mikroorganizama. 1992. tabletiranje i strojevi. masti. polučvrsti. Popovich. oblaganje šećernom ovojnicom. 1988. Philadelphia. Senjković. oblikovanje. 1994.G. Destilacijski postupci u izolaciji hlapljivih tvari. Preporučena literatura: 1. S. Osnovna načela i primjeri izolacije bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih ulja. Swedish Pharmaceutica press. paste. J. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije bioaktivnih prirodnih produkata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. gelovi. OTC oftalmički pripravci). Oblaganje. Topički pripravci – transport lijeka kroz kožu.New Jersey 1999. Stockholm 1999.ambalaža). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. kontrola veličine čestica. oblikovanje. sapuni). Izolacija prirodnih spojeva (skripta). kapi za oči. sterilizacija. godina Semestar: 5. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: F1-53 Vrsta predmeta: izborni predmet 53 . unošenje u dišni sustav. Tablete – vrste. pomoćne tvari. postupci oblaganja. čvrsti oblici. Solvent ekstrakcija prirodnih produkata.C. zatvarači. Konfekcioniranje lijekova – materijali. ispitivanja). Lippincott Williams and Wilkins. metode granulacije. suspenzije. karakteristike. film oblaganje u svrhu modificiranog oslobađanja lijeka. ukoncentriravanje i sušenje). losioni. Vježbe: Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih pripravaka (tekući. Vladimir-Knežević. Sadržaj predmeta: Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih produkata u otkrivanju. Lijekovi s promijenjenim oslobađanjem – parenteralni oblici. 2. N. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. Pripravci za unošenje u nos i uho. saponina. Oblikovanje lijekova (praktikum). Metode podučavanja: teorijska. 1999. Baltimore. aerosoli. flavonoida i drugih polifenola. L. klizme. Disperzni sustavi – suspenzije (flokulacija i deflokulacija. stabilnost. Kruti oblici – supozitorije i vagitorije (apsorpcija lijekova. Pharmaceutical dosage forms and drug delivery systems. Samuelsson. V. Cannell. 4. Prašci i granule – podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule). Primjena kromatografskih metoda u izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva. sc. oblikovanje (ljekovite masti. Preporučena literatura: 1. stabilnost. G. New York. 2. putevi penetracije. P. Drugs of Natural origin. Oftalmički pripravci. oblikovanje). S. kontrola kvalitete. Ansel. linimenta (karakteristike oblikovanja). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH PRODUKATA Šifra predmeta: F1-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Totowa . Metode separacije. razvoju i proizvodnji lijekova. distribucija veličine čestica. oblaganje filmom. Suvremeni lijekovi prirodnog podrijetla. Emulzije – vrsta. perkutana apsorpcija. Broj ECTS bodova: 2. alkaloida. podloge. transdermalni sustavi. Zagreb. oblikovanje. 1997. R. sredstva za močenje. sterola. plinovi. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. Vladimir-Knežević. Bećirević. 2003. Ekstrakcija superkritičnim fluidima.V. Allen. kardiotoničnih glikozida. podloge. Aerosoli (fizičko-kemijska svojstva. oftalmičke otopine. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Liber.5 Ime predavača: prof. tehnologija. Osnove oblikovanja lijekova. modifikatori viskoznosti. M. emulgatori. Natural Products Isolation. sadržaj i izrada). Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. H. oblikovanje i izrada). R. London. Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata (skripta u pripremi) 3. otapanje. 3. flasteri i transdermalni flasteri. čvrsti ljekoviti oblici). Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih prirodnih spojeva. Kapsule – tvrde i meke želatinske kapsule (punjenje. Petričić. Senjković. Zagreb. označavanje. prašci za pripremu injekcija i sirupa. Laboratorijski i industrijski postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje. Školska knjiga. kreme. umeci (izrada. Specifični problemi u procesu izolacije biljnih sastavnica. prašci za posipanje (oblikovanje). Postupci izolacije bioaktivnih tvari iz biljnih droga.

generički lijekovi i lijekovi u ručnoj prodaji. Bassler. 3.5 Ime predavača: prof.Godina učenja: 3. IR. godina Semestar: 5. SKTH/Kemija u industriji. Spectrometric Identification of Organic Compounds. sc. neovisni i komercijalni izvori informacija o lijekovima. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. Žinić). Program kolegija obuhvaća stručnu materiju iz područja lijekova koja je nužna farmaceutu za pravilno informiranje o lijekovima s obzirom na pacijente. Meić i M. INN nazivi lijekova. Inc. vitamini. Farmakopeja i provjera kakvoće lijekova. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite.5 Ime predavača: dr. Broj ECTS bodova: 2. Službeni. steroidi. Weinheim. Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova omogućiti razumijevanje načela i principa dobre prakse. krv. Wiley-VCH. T. kao i da upoznaje vještine komuniciranja s pacijentom i liječnikom. promjene konformacija. javnost i ostale zdravstvene djelatnike. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. E. Zagreb. Friebolin. 60(3)98-106(2004) 54 . Kako smanjiti potrošnju lijekova. John Wiley & Sons. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. New York. Školska knjiga. te ljekarniku da provodi racionalnu uporabu lijekova. Uputa o lijeku za korisnika lijeka. UV-VIS. sc. 4. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. Uloga farmaceuta u samoliječenju. Opis naziva i pojmova bitnih za pravilno informiranje o lijekovima. dr. Informacije na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka. 1H-NMR. Vukušić. IR. C. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. Bregovec i V. vakuum ultraljubičasto. M. C. G. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama.. pregrađivanja). Basic One. Lijekovi pod patentnom zaštitom. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Stanley H. Preporučena literatura: 1. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. Racionalna uporaba lijekova. 1974. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. sekundarni i tercijarni izvori informacija o lijekovima. Organska kemija. Internet i lijekovi. s osvrtom na regulativu u EU. Pretsch i drugi (preveli Z. Farm. Primarni. Vještina komuniciranja na relaciji ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. 1998. 2. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. urin). Zagreb 1982. H. Rapić). viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s materijom o lijekovima za njihovo pravilno informiranje o tom području. Praćenje potrošnje lijekova i definirane dnevne doze.. 1994. R. Preporučena literatura: 1. Opća načela suvremenog zakonodavstva na području lijekova. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA INFORMATIKA Šifra predmeta: F1-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Morrill.. Sažetak opisa svojstva lijeka. Metode podučavanja: teorijska. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. Glas. I. Program će također omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje i evaluira informacije koje dobiva te da ih sam kreira. Ivo Vukušić. Suradljivost/ustrajnost pacijenta. mikrovalovi. Uvod u farmakoekonomiku. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. Pine (preveli I. Broj ECTS bodova: 2.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Anatomskoterapijsko-kemijski sustav razvrstavanja lijekova. Silverstein. godina Semestar: 6. lijekovi). CD.).

int/chronic_conditions/adherencer eport/en/print. godini. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. ispitivanje. referentni centri. WHO Colaborating Centre for Drug Statistics Methodology. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). medicinskih i homeopatskih proizvoda. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. Farm. Pharmaca 42(3-4)174-189(2004) 4.org 8. Zašto lijekovi samo u ljekarne i zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta. nadzor. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Z. al. .2.whocc. Upoznati studente sa zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. . privatna praksa.54(11)389 – 395(1998). zdravstveni radnici.emea.eu. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. 5. ispitivanje. tijela zdravstvene ustanove. Pharmaca 42(2)87-94(2004).int. Ivo Vukušić. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim 55 . Vukušić. I. F. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe.Glas. sc. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. www. I. www. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju.dg3.eudra. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima.org Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: F1-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Verheyen et. promet lijekova. zdravstveni zavodi.int 11. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). www. godina s naglaskom na ciljeve strategije. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. J. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. godinu. Adherence to Long-Term Therapies: Evidence for Action. Farm. medicinske i homeopatske proizvode. registraciju. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi. Narodne Novine broj 71/99.2011. Erceg. www.: Edukacija pacijenata – kako komunicirati s pacijentima. godinu.. Čulig. . Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. Vukušić.eu. Lj. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. I. provjeru kakvoće i promet lijekova.hr 6. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite.who. Guidelines for ATC classification and DDD assignment.. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006.2012. Šostar. registraciju. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja.emea.pgeu. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. J. Good Pharmacy Practice in Europe.-2012. Obaviještenost bolesnika o lijekovima.2011. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. 1996. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). Vranešić. provjeru kakvoće.. www. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. www. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Glas. 10. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb.cybermed. Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu Zagrebu u 2002. Čulig. posjedovanje i promet opojnih droga. D.html 9. Vukušić. i 2003. D. Section I (Chapter 1-3). Narodne Novine broj 121/03.no 7. godine. 60(1)15-17(2004) 3. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Štimac. www. godina Semestar: 6. Pharmaceuticals in the European Union.

Titrimetrijske metode analize u farmakopejskim postupcima. 2006. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Zagreb. Biološke metode analize lijekova. dr. MS). godina Semestar: 7. njihovih onečišćenja. ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih tvari. Svojstva molekule lijeka važna u izboru i razvoju analitičke metode. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Cost-benefit analiza (primjer. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. Određivanje ugljika u farmaceutskoj vodi. sc. 2. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: F1-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3.II. TLC. L. Preporučena literatura: 1. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. poredbene tvari i reagensi. Analitička ispitivanja lijekova i zakonska regulativa. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. 2. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Financiranje zdravstvene zaštite. fluorescencije. značenje i namjena farmakopeje. kao i analiza ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih (IR. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Konstante farmaceutskih sirovina. Medicinska naklada. Stoddart GL. AAS. Eksperimentalni dizajn i optimiranje 56 . SFC). and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of Health Care Programmes. Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz Analitika lijekova I. GC-MS u karakterizaciji razgradnih produkata lijekova i metabolita u biotransformaciji lijekova. Drummond MF. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. 3. AES. HPTLC. Farmakopejski propisi. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Biljana Nigović Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće lijekova. položen ispit iz Analitičke kemije II. NIR. UV/Vis. Opis. Zagreb 2003. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Raman spektrometrije. Preduvjeti: Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Elgar. Udruga poslodavaca u zdravstvu. ICP.osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. Volume I. Oxford 1987. radiofarmaceutika i bioloških lijekova. vježba). elektroanalitičkih i termoanalitičkih metoda. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. Zdravstveno osiguranje. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Navedeni zakoni. Identifikacija. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). Ostatna otapala u farmaceutskim tvarima. SDS-PAGE. kromatografskih (HPLC. Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14 Ime predavača: prof. elektroforetskih (CE. sc. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. Culyer AJ: The Economics of Health. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. Razvoj i validacija analitičkih postupaka za lijekove. te prikazati razvoj analize farmaceutskih uzoraka usklađen s metodologijom u European Pharmacopoeia. NMR. Sadržaj predmeta: Kakvoća farmaceutskih proizvoda. Onečišćenja u farmaceutskim tvarima. kiralnih lijekova. Vezani sustavi LCMS. Oxford University Press. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. i 8. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Aldershot 1991. Preporučena literatura: 1. Ispitivanja graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici lijekova. godina Semestar: 6. GC. gel i ionska kromatografija. IEF). Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i hidratnih oblika lijekova. dr.

Tansportni proteini: Pglikoprotein. Solid-State Chemistry of Drugs. J. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 3. J. Osiguranje i kontrola kakvoće lijekova.29. Stowell.). Rendić S. konjugacije s aminokiselinama. Praktični problemi analitike lijekova i biofarmaceutske analize. 2003.). Method Validation in Pharmaceutical Analysis. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. Jurišić-Grubešić. Zagreb. Pharmaceutical analysis. 57 . 5th Edition. Academic press. B. SSCI Inc. Elsevier. Rendić S . dio. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. BCRP. J. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. M. Praktikum iz analitike lijekova. Oxford. 10. Biotransformation of Xenobiotics. Rendić S.). 4. lijek-kemijska tvar. J. Marcel Dekker.40(3):357-67. 6.224. 2007. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 8. D. 133. Računanje zadataka u analitici i kontroli lijekova.. sulfokonjugacije. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). dio. R. Inducers and Inhibitors. 413-580 (1997). Vuković. Miller (Eds). Pfeiffer. 2002 Feb-May. 2004. Nigović. II. peroksidaze. A Textbook for Pharmacy Students and Pharmaceutical Chemists. 2. 4. 2002. 9. R. J. Zagreb.J. Drug Metab Rev. Reakcije I faze: bio-oksidacije. Metaboličke interakcije lijek-lijek. inhibicija. Stereoselektivnost. S. Watson. hidrolize.. 2006. Chromatographic Analysis of Pharmaceuticals. acetilacije. S. konjugacije s glutationom). European Pharmacopoeia. godina Semestar: 7. Strasbourg. 2. Lee A. Praktikum iz analitike lijekova. 2001. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski organizam kao posljedice metaboličkih procesa. R. G. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. Adamovics (Ed. L. Enzimi i enzimski sustavi (P450. Marcel Dekker. Primjena i metode QSAR and QSPR. 2005. New York 1999. H. G. Drug Metab Rev. Indukcija. Uvod u laboratorijske vježbe Preporučena literatura: 1. molibden hidroksilaze). Handbook of modern pharmaceutical analysis. glukuronidacije. Metode podučavanja: teorijska. Croat Med J. MRP-prenosioci. Ohannesian. Di Carlo F. Andrew Parkinson.i endobiotika. ostali. Farmakogenomika. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima.analitičkih postupaka. stimulacija u biotransformacijama lijekova. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. Kinetički pristup činiocima koji utječu na reakcije biotransformacija – indukcije i inhibicije. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic. S. USISBN:0071347216. Metabolizam i biotransformacije kseno. 1999. Biotransfromacije i biološki učinci endo.i ksenobiotika. Ahuja. Vuković. Handbook of Isolation and Characterisation of Impurities in Pharmaceuticals. položen ispit iz Biokemije II. Nigović. Korištenje intra.34(12):83-448. LRP. Council of Europe. J. Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. Review. 6. 2001. Substrates. Reakcije II faze: metilacije. 1997. 1999 Sep. dobra laboratorijska praksa. Scypinski (Eds. 3. skripta. A Guide to Best Practice. Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs and the Pharmaceutical Sciences: a Series of Textbooks and monographs). Ermer. ostale reakcije. Academic Press. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. J. San Diego. Izd. Jurišić-Grubešić. Wiley & Sons. Preporučena literatura: 1.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. B. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima.i internet baza podataka. P. 5. 7. skripta. K. A. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: prof.). J. pp. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. A. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. bioredukcije. R.. Ahuja. Alsante (Eds. R. 2005. Razmatranje različitih primjera i rješavanje analitičkih problema u farmaceutskoj analitici. West Lafayette. I. Prolijekovi. Byrn. Academic Press. flavin monooksigenaze. sc. S. Streeter (Eds.

Zagreb. J. 10th ed. sastojcima. S. Broj ECTS bodova: 4. izrada losiona za čišćenje. sistematizaciju pojedinih kozmetičkih pripravaka prema svojstvima. 3. tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost kozmetičkih pripravaka. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOZMETOLOGIJA Šifra predmeta: F1-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. supstancije za izradu kozmetike. dr. Veterinarski lijekovi i posebni veterinarski oblici. Kontrola doza. Marcel Dekker Inc. njegu i zaštitu kože. 3rd ed. sc.5 Ime predavača: prof. kozmetika za oralnu njegu. stabilnost. (Ed. Introduction to drug metabolism. kozmetika za kosu. kozmetika i koža. fizikalna kemija i kozmetika.edu/ CytochromeP450. medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja kozmetičkih sredstava. određivanje boje pudera i nasipne mase. Legislativa. godina Semestar: 8. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena znanja o sastavu. Zagreb.html 10. Izvor informacija. 2005. Philadelphia. Kozmetika za oralnu njegu: izrada paste za zube i vode za usta. aerosolski pripravci. dr. 8.. M. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Filipović-Grčić. kozmetika za njegu tijela. Elsevier. Praktikum kozmetologije. mirisi u kozmetici. sigurnost. njegu i zaštitu kože. 9. Volume 34.). ispitivanje pHvrijednosti i emulzijskog tipa kreme. Lippincott-Raven Publishers. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. kozmetika za njegu kože. Točnost izrade i označavanje.. Chapters 4 & 5. FBF. Gibson GG. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Predavanja: Uvod (svrha. ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona. New Cosmetic Science. London 2001. Metode podučavanja: teorijska. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. parfemi. 2001.7. Number 1-2.). Moguće interakcije. Takeo Mitsui (ed. Osnovni farmaceutski račun. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje i vještine u području propisivanja i izrade lijekova kao i saznanja o rukovanju lijekovima. Čajkovac. Blackie Acad. Paul R. boje i materijali za bojanje. izrada maske za njegu lica. klasifikacija. Šminka: izrada podloge za šminku i rastresitog pudera. 12. Drug Metabolism Reviews. 1997. Mechanism. aktivne i pomoćne supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka. Low LK. (Eds. Delgado JN. Kontrola propisanih doza. šminka. and Biochemistry. Sadržaj predmeta: Seminari: Farmaceut i javna ljekarna. Springer. Remers WA. Ortiz de Montellano. 2004. Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. kozmetika i nokti. znanstvena podloga kozmetike). Vježbe: Kozmetika za njegu kože: izrada krema za čišćenje. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II. sc. razvojni procesi. Rendic and FP Guengerich (Editors).. 2002. 2.). karakterizaciju kozmetičkih pripravaka. Cytochrome P450 Homepage: http://drnelson. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MAGISTRALNA RECEPTURA Šifra predmeta: F1-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. & Professional. Izračun doza (doze za dojenčad i djecu). Preporučena literatura: 58 .utmem. medicinal and pharmaceutical chemistry. Structure. Taylor and Francis. 1998. Skett P. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Vježbe: Izrada različitih oblika na temelju liječničkog recepta. šampona i šamponske kreme. Slap.. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). kozmetika i kosa. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. kvaliteta. Lewis DFV. Recepti. Amsterdam. korisnost kozmetike. 2nd ed. Cytochrome P450. Kozmetologija. učincima. 1994. Preporučena literatura: 1. Izdavanje lijekova. načinu primjene i izradi kozmetičkih pripravaka. Izrada farmaceutskih oblika prema receptu. Kozmetika za njegu tijela: izrada gela za ruke. dezodoransa i posipa za tijelo. ISBN 0748408975. Program kolegija obuhvaća osnove anatomije i fiziologije kože i njezinih privjesaka. London. značenje. ISBN: 0-30648324-6 11. godina Semestar: 8.

Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. H. Zdenka Kalođera Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog znanja o sastavu. Za to su najprije potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička farmakološko-toksikološka istraživanja koja na pokusnim životinjama trebaju pokazati željenu terapijsku djelotvornost ali istovremeno i njihovu neškodljivost. Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals. V. Preporučena literatura: 1. 4. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za farmakologiju postoji animalna jedinica. Farmakodinamička i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica. Osiguranje kakvoće biljnih droga i pripravaka. Školska knjiga. Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni sustav. Bećirević. kakvoći. 2. Senjković. Sadržaj predmeta: Studenti stječu znanja o postupcima koji su neophodni da bi neka novootkrivena supstancija postala lijek. Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Biljni sedativi i antidepresivi. New Cosmetic Science. V. terapijskim obilježjima biljnih pripravaka. 3. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije II. Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica.E. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 1997. antidepresivnih ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci. anksiolitičkih. Schultz. Elsevier. Osnove oblikovanja lijekova. Urban und Fischer Verlag. Biljni antireumatici. R. Kemmerer. protuupalnih. Zagreb. 2. Theiss. Sadržaj predmeta: Sastav biljnih pripravaka. Terapijska klasifikacija droga. 1994. 1997. Tyler. Oblikovanje lijekova (praktikum). 2000. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 2001. godina Semestar: 8. Prilikom izvođenja biološko-medicinskih istraživanja farmakološki aktivnih test supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću promatranja promjene ponašanja. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije II. načelima fitoterapije i homeopatije te sastavu.1. 1988. Biljni pripravci s djelovanjem na probavni sustav. Biljni urologici. R. S. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. sc. godina Semestar: 8. Biljni pripravci s djelovanjem na dišni sustav. Leitfaden Phytotherapie. Senjković. dr. Amsterdam. što predstavlja preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških pokusa. dr. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje znanja o najnovijim eksperimentalnim metodama kojima se dokazuju farmakološki učinci različitih novih supstanci ili biljnih pripravaka na biološkom materijalu (pretklinička istraživanja). Biljni pripravci za regulaciju šećera u krvi. 3. Z. Petričić. Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FITOFARMACIJA Šifra predmeta: F1-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. kakvoći i namjeni dodataka prehrani. Springer Verlag. M. Zatim će biti prikazan utjecaj farmakološki aktivnih supstanci na reprodukcijski sustav. Takeo Mitsui (ed. sc. Biljni imunomodulatori. Adaptogeni. 2004. Biljni ginekologici. registrirana prema Zakonu i postojećim dozvolama za rad od strane Ministarstva znanosti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Zagreb. kao i onih koje djeluju na središnji živčani sustav a koje mogu izazvati ovisnost. Ljekovito bilje za zdravu obitelj.). Rational Phytotherapie. V. Interakcije biljnih pripravaka i lijekova. Izvoditi će se i pokusi na različitim eksperimentalnim modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih. kretanja i izgleda tretiranih pokusnih životinja i analiziranja tjelesnih tekućina. 1992. P. Dodaci prehrani. obrazovanja i športa RH i Ministarstva poljoprivrede RH. Također će biti obuhvaćeno područje primjene i 59 . Wichtl. Kalođera. Hansel. Fitodermatici. Homeopatski pripravci. Prikazuju se mnogobrojni pokusni modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju farmakološki učinci pojedinih test supstanci odnosno budućeg novog lijeka na promjenu funkcije pojedinih organa. Medpharm. R. 1994. Schilcher. Tradicionalna fitoterapija. tkiva i stanica. Liber. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije II. Ukoliko se to dokaže slijede klinička farmakološka istraživanja a tek potom postupak registracije.

4.M. Russell: Pharmaceutical Microbiology. 7. biološkom materijalu i određivanju vitamina. 1972. Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj novih lijekova . 1996. Bach-Rojecky: Eksperimentalna farmakologija. industrijski i farmaceutski razvoj.J. Sadržaj predmeta: Korištenje mikroorganizama i njihove enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih produkata od komercijalne važnosti. Interna skripta 2. I. godina Semestar: 9. Prentis: Biotehnologija . Atlas: Principles of Microbiology. B. 1995. European Department for the Quality of Medicines of the Council of Europe. Preporučena literatura: 1. Diuretics. E.D. Preporučena literatura: 1. mlijeku). mikrobiološke metode u određivanju aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim pripravcima. R. Stamford.1991. 5. 2000. Connecticut. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II.C. te metode određivanja pojedinih vitamina B-skupine.G.od otkrića do registracije: ideja. Samaržija. Zagreb. L.nova industrijska revolucija. Nomenklatura lijekova: zaštićeni i nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled. tablete i kapsule. prašci. Školska knjiga. European Pharmacopoeia. 2. E. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. W. Zahtjevi i metode za mikrobiološki limit.B. 1998. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE KEMIJE Šifra predmeta: F1-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Strasbourg. Mosby-Year Book. Testovi bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata. biološkom materijalu (u krvnom serumu. 1998. Ed. sintezu najznačajnijih lijekova i prolijekova. 5. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u istraživanju bubrega. Knauf. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. 2005. vakcine. mokraći. A. Interna skripta. pretklinička ispitivanja. 4. medicinsko-ekonomski razvoj. klinička ispitivanja. kulturama tkiva i mikroorganizmima. Pelczar. testovi za procjenu broja mikroorganizama u farmaceutskim pripravcima. S. razvoj. Duraković: Primjenjena mikrobiologija. Upoznavanje dijelova mikrobne ekologije . Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA Šifra predmeta: F1-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 6. dr. Upoznati mikrobiološke testove prema zahtjevima farmakopeje. S. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu mikroorganizama i njihovih bioloških procesa u proizvodnji pripravaka koji imaju široku terapeutsku primjenu: antibiotici. 1995.. Oxford. humani proteini. sc. Mikrobiološki standardi za vode i primjena mikroorganizama kao indikatora zagađenja. B. Katzung: Basic and clinical pharmacology. R. 60 . Chan: Microbiology. Mutschler. Reid. I. godina Semestar: 7. rekombinantne vakcine i vitamini. Springer.uloga mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu kruženja organske tvari kao temelju života. Editors: R.I. 3. H. Zagreb. Uzgoj i održavanje standardiziranih test-mikroorganizama. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u istraživanje novih lijekova.. McGraw-Hill Co.D. steroidi. razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na životinjama. M. Primjenom mikrobioloških metoda (difuzije i turbidimetrije) objasnit će se postupci za određivanje aktivnosti antibiotika u različitim farmaceutskim proizvodima (vodene otopine. Uhlik: Određivanje antibiotika i vitamina mikrobiološkim metodama. 1990.djelovanja antidijabetika i oftalmika. PTI – Zagreb.F. dr. te prirodni način obrade industrijskih i komercijalnih otpadnih voda. 3. mikrobiološke standarde za vode i ulogu mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu. Prikazat će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke metode važne u medicinskim istraživanjima. Appleton and Lange. te testovi sterilnosti za preparate koji prema farmakopeji moraju biti sterilni. Greger. Biološka i mikrobiološka ispitivanjima u okviru zakonske farmaceutske regulacije. sc. Školska knjiga. Blackwell Scientific Publications. mišićju. masti i uljne otopine). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Hugo.

proučiti.izbor naziva. pronaći. primjena nezaštićenih naziva. sterički. New York. O. Biofarmaceutici. Seminari: Uključivanje studenata u seminare. prednosti i nedostaci metoda u istraživanju novih lijekova. 5. proučiti. Studenti će se također upoznati s novim strategijama u razvoju lijekova. Kleemann. eksperimentalno određivanje (˝shake flask˝. optička izomerija. definicija. J. Sinteze ljekovitih tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u upotrebi. sc. Uvod u molekulsku mehaniku i konformacijsku analizu. The Practice of Medicinal Chemistry. CPC. Uporaba rendgenske strukturne analize receptora i enzima u otkriću lijekova: kristali proteina. Stereokemijski aspekti djelovanja lijekova konformacijske restrikcije. 1999.). H. Naglasak će biti na postupcima implementiranim u postojećim računalnim programima u dizajnu lijekova i biokemijskoj kinetici. proces selekcije. Lemke. G. subjekti u patentnoj zaštiti. 2. godina Semestar: 9. Drug Actions. lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva (log P i log D). zaštita naziva. Syntheses.). QSAR peptida i proteina. HPLC. Određivanje i predviđanje fizikalnokemijskih svojstava kao parametara u razvoju novih lijekova. Foye. Broj ECTS bodova: 4. potenciometrijska titracija. BMJ Publishing Group. Kemijske modifikacije koje utječu na farmakokinetička svojstva. dvostruki prolijekovi. L. te dizajnu eksperimenta. 1995. Lippincott Williams & Wilkins. Dvojni lijekovi. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR. hidrofobni. Freely.. Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝). T. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 4. E. 1994. Academic Press. C..patentnih prava. A. ISBN 0 7279 0821 9. molekularno modeliranje. Wermuth (Ed. J. prijava. derivatizacija lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom. ˝virtual screening˝. Derendorf. Williams. poput suvremenih eksperimentalnih (biološke studije in vitro i in vivo) do računalnih metoda određivanja parametara i baza podataka važnih u istraživanju potencijalnih lijekova. Patents. dr. 3rd Edition. primjeri. interakcije lijekova s receptorima. Lijekovi za ciljano djelovanje. referirati novi patent. TLC. kaskadni prolijekovi.. ˝lead compound˝. identični dvojni lijekovi. PAMPA i Caco-2). Osnove primjene računalnog programa HyperChem. Interakcije ligand – receptor i de novo dizajn lijekova. pretraživanje relevantne znanstvene literature: pronaći. Stuttgart. Pojam lipofilnost. Lijekovi za rijetke bolesti. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). eudizmička analiza. San Diego. ˝training set˝ i ˝test set˝). Thieme. primjeri. izabrani primjeri dizajniranja lijekova. Engel. Mutschler. New Drugs. s karbonilnom ili amino skupinom. 61 . Studenti će se također upoznati s najčešće korištenim molekularnim deskriptorima kao i računalnim programima za izračunavanje deskriptora. 5th ed. A. Applications. ciljano oslobađanje lijekova. W. Medpharm Scientific Publishers. Računalni programi za izračunavanje deskriptora (TAM i DRAGON). Molekularni deskriptori (topologijski. neidentični dvojni lijekovi. Principles of Medicinal Chemistry. ISBN 0-12-744640-0. Poseban naglasak će biti na primjeni QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. 3D-QSAR (teorija. registracija optički aktivnih tvari. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Preporučena literatura: 1. vlasnici patenata. opći principi. vrste izuma. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. ISBN 0-683-03323-9. Ed. referirati nove znanstvene publikacije o sintezama lijekova i lijekovima za ciljanu terapiju. istraživanje farmakofora i pretraživanje baza podataka. doprinos u otkriću novih lijekova. QSAR modeliranje u razvoju novih bioaktivnih lijekova (postavljenje modela. ISBN 3-13-558403-8. Stuttgart. D. sterička ometanost.. razlike u farmakokinetici. metode i primjena). 1996. Odabrani primjeri primjene QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti.5 Ime predavača: prof. ciljana isporuka lijekova. 3. Numerička taksonomija i analiza klastera. razlike u načinu vezanja. Mjere sličnosti. Patentna zaštita: definicija patenta . kristalografija proteina. Dizajniranje prolijekova i bioprekursora: definicija. trajanje patenata. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. Philadelphia 1995. Pharmaceutical Substances. London. korijen riječi u stvaranju nezaštićenih naziva.

predviđanje biotransformacije ksenobiotika (QSMR . Weinheim 2001. ProLogP. godina Semestar: 9. Mannhold. 5. važnost lipofilnosti u razvoju novih lijekova. H. B. Mannhold. K. 1992. van de Waterbeemd. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije lijekova. V. H. Krvnomoždana barijera i lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav. H. Wiley-VCH. Aktualni primjeri primjene najnovijih računalnih programa (PreADME. V. B. lipofilnost metabolita i uloga u biotransformaciji. ISBN: 3-527-29383-3 7. H. Wiese.metode predviđanja lipofilnosti (povijesni pregled.baze podataka. Weinheim 1996. dr. ISBN: 3-906390-22-5 4. sc. Preporučena literatura: 1. Folkers. Modeling. ISBN: 3-527-29383-3 2. Pliska. Nastajanje slobodnih radikala tijekom biotransformacije ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti odabranih lijekova i drugih ksenobiotika). van de Waterbeemd and H. Guy. enzimskim i transportnim sustavima te reaktivnim oblicima koji doprinose ili su povezani s toksičnim učincima. enzimima. ISBN: 3527304274 8. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA Šifra predmeta: F1-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5.in silico modeli metabolizma lijekova). N.. računalni programi za predviđanje lipofilnosti). Introduction to Numerical Analysis. E. Testa. Weinheim 2002. M. Seminarski dio nastave bit će organiziran kao samostalno istraživanje studenata u manjim skupinama te izlaganje pripremljenog materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi dokazano stvaranje slobodnih radikala i drugih reaktivnih spojeva (primjerice 62 . Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. 2nd Ed. H. VCH. Cambridge University Press. G. J. Weinheim 2002. Drug-Membrane Interactions: Analysis. VCH. Sustav antioksidacijske obrane organizma (uloga endogenih i egzogenih antioksidansa). VCH. VCH. Folkers and R. Sadržaj predmeta: Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih radikala. M. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Metabolička aktivacija. Drug Distribution. molekularni lipofilni potencijal i ˝docking˝. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. Weinheim 1996. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Novi in silico pristupi modeliranju transdermalne penetracije. Modeling. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. informatički pristup . Kubinyi. Suli. Vols. van de Waterbeemd and H. ACD/Lab). R. toksiforne skupine i modeli. enzimi. tzv. Drug-Membrane Interactions: Analysis. Kubinyi and G Folkers. Chemical Graph Theory. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. CRC Press: Boca Raton. R. Seydel. R. 6. ISBN: 3527304274 3. Folkers and R. lipofilni prostor.2. ISBN: 3-906390-22-5 9. Polimorfizam enzima i transportera. K. eksperimentalne metode i in silico predviđanje prolaska lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. Uloga vezanja na proteine plazme u istraživanju novih lijekova. 2003. Kubinyi. Mayers. Reaktivni kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama biotransformacije – sudbina i učinak u organizmu. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o biokemijskim mehanizmima toksičnosti endobiotika i ksenobiotika. H. Seydel. eksperimentalni (size exclusion chromatography) i in silico modeli predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine plazme. Mannhold. 1. Wiese. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. J. Reakcije. D. Toksičnost ksenobiotika putem metaboličkih reakcija (idiosyncratic drug reactions). Drug Distribution. Guy. R. Kubinyi and G. transportni sustavi i mehanizmi koji doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima. Pliska. Testa. FL. Kolegij obuhvaća pregled sustava antioksidacijske obrane organizma. Studenti će se također upoznati s važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i dušikovih spojeva u organizmu (razlikama između normalnog i patoloških stanja). van de Waterbeemd. ChemSilico. Mannhold. uključujući pojedine enzimske sustave i endogene antioksidanse. Weinheim 2001. G. Wiley-VCH. Trinajstić. Važnost oksidacijskog stresa.

USA. sc. ISBN: 0-471-33334-4 9. D. Arinc. McGraw-Hill. Casarett & Doull's. Chemical Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series. reumatoidni artritis. A. Hodgson. preko razvoja formulacije i tehnologije te ispitivanja stabilnosti. C. Chickering. C. Pirmohamed. Introduction to Biochemical Toxicology.5 Ime predavača: doc. Maggs. Wiley. B. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. New York.A. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI Šifra predmeta: F1-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5.ateroskleroza. Broj ECTS bodova: 1. 2000. N. 2001. novel approaches and development. B. Ostale trenutno aktualne teme u danom području. ISBN: 0-19-509340-2 8. New York. Sadržaj predmeta: Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata izabranih novih metoda priprave terapijskih sustava (koji se već primjenjuju i potencijalno primjenjivih) da se pokažu problemi optimiziranja apsorpcije. No 1. Molecular toxicology.M. Mathiovitz. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. vol. dr. V. 3rd Edition.. D. M. 2001. Hodgson. Physiological Pharmaceutics. Preporučena literatura: 1. M. Smart.G. 2005.. Washington. 1998. Vol. New York. Razmatranje toksičnosti lijekova posredovanih reakcijama biotransformacije. Uetrecht. Annual Review of Pharmacology and Toxicology. E. Free radicals in biology and medicine. Oxford University Press. 2004. sc.P.. ISBN: 0 0713 4721 6 4. J.). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. izbora puta primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju novog terapijskog sustava. 2003. Cell Biology). Toxicology – the basic science of poisons. 2002.. 2005. L. Vol 90. 177-2. Josephy. ISBN: 0 19 850045 9 5. 1995. 10. (eds). Drug Metabolism Reviews. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. CRC Press. Ana Mornar Turk Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o potrebnom analitičkom znanju pri razvoju farmaceutskog oblika od ideje. 11. 2001. N. do izrade dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. Handbook of antioxidants. New York. E. Mira Bećirević-Laćan Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih terapijskih sustava u optimiziranju terapijskog učinka. Packer. Washington. Principles of biochemical toxicology.. ISBN:0 7484 0737 5 2. dr. R. C. Bioactivation. Current Drug Metabolism. 3. Wilson. Randale. Unapređenje znanja stečenih na kolegiju Farmaceutika biofarmacija. E. diabetes.Issues in Fundamentals. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. C. 3. Taylor and Francis Group. UK.V. 2001. No. 37. Halliwell i J. ISBN: 0 8493 1582 4 3. 4. Schenkman.. Kitteringham. Drug delivery systems. Marcel Dekker. Barile. Gutteridge. C. Park. Razumjeti potrebu za kreativnim pristupom pri izradi novih analitičkih metoda i izboru optimalnih 63 . J. P. Klaassen. Timbrell. 2. 1997. kontroliranog oslobađanja. sc. godina Semestar: 9.in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za peptidne i proteinske supstancije. London. B. Cadenas i L. Boca Raton. R. Marcel Dekker. ISBN: 0 8247 0547 5 6. The Role of Metabolic Activation in Drug-induced Hepatotoxicity. 2003. nastajanje različitih vrsta tumora. Guest Editor: J. Hollinger. USA. D. 7. 12. K. Clinical toxicology: principles and mechanisms. Lehr. Bioadhesion in Drug Delivery. ishemija-reperfuzija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH PROIZVODA Šifra predmeta: F1-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. E. godina Semestar: 9. C. E. M. London. Jelena FilipovićGrčić. Barriers to drug absorption. Poseban naglasak . Alzheimerova i Parkinsonova bolest i dr. J. F. dr. Oxford University Press. prof. Vol. 45. Molecular Aspects of Oxidative Drug Metabolizing Enzymes: Their Significance in Environmental Toxicology. Series H. CRC Press. Taylor and Francis. D. P. Williams. Preporučena literatura: 1.

Lewis Publishers. 2. EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA. I. Farmakopeja. Development of Validation of Analytical Methods. Farmakoekonomika. prikupljanje i obrada analitičkih rezultata. Pharmaceuticals and Cosmetics 2. L. 2. Teme uključuju: indikatore potrošnje lijekova. 3. CpMP) – format registracijskog dossiera. 2. Pravilnici. B. 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIJALNA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih analitičkih rezultata. J T. Good manufacturing practices. DKP. K. Quality assuarance of chemical measurements. 4. J. Praćenje nuspojava lijekova. DLP. 1. W. Medicinal products for human and veterinary use 1997. Inc. Oblikovanja lijekova II i Kozmetologije. 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. provođenje validacije te obrada rezultata i pisanje izvješća. R. kontrola izmjena. Sustav kemijske analize. T. Edition European Commission Directorate General IIIIndustry. Rhodes. Preporučena literatura: 1. 6. Inspekcije. Razvoj analitičkih metoda za određivanje sadržaja. dr. stabilitetno izvješće. Marcel Dekker Ind. Zakon o lijekovima. J. godina Semestar: 9. Drug Stability. Standardizacija – ICH.5 Ime predavača: Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled koncepta i metoda koje se primjenjuju u istraživanju uporabe lijekova i farmakoepidemiologije. New York (2000). 7. York (1996). Sadržaj predmeta: Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih oblika: Predformulacijske studije – svrha i očekivanja te najčešće tehnike. sc. C. Provedba u farmaceutskoj proizvodnji. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitike lijekova II. Pharmaceutical Preformulation. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Validacija analitičkih metoda – općenito o validaciji. 4. 5. Postupci kontrole i procjene kvalitete mjerenja. revised and expended. USA Zakonodavstvo i tijela (FDA) – razlika prema EU. 2. Renata Jurišić Grubešić Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s regulatornim okruženjem te razvojem. Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja: 1. Ispitivanje stabilnosti – program ispitivanja. oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih karakteristika. Validacija: 1. Mathews. Drug Stability. onečišćenja. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. 11(1998)96-105. Elementi i vrste validacije. Validacijska dokumentacija. Pargamon (1996). 5. parametri validacije. Sadržaj predmeta: Internacionalna regulativa: 1. T. stabilitetno indikativne analitičke metode.CEEC – status zakonodavstva. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Taylor.tehnika. obnova registracije. Cartensen. Dobra praksa u farmaceutici: 1. Validation of Analytical Methods: Review and Strategy. Riley. GC International. 2. USA) Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete. Royal Farmaceutical Society of Great Britain. godina Semestar: 9. Chelsea Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Regulatory Aspects. DPP – razvoj DPP u svijetu i današnji zahtjevi DPP-a (EU. C. M. Analitical Validation. Broj ECTS bodova: 1. Rosaske. Hrvatska regulativa – usporedba s međunarodnim propisima: Generički lijekovi i njihova registracija. značenjem i sadržajem sustava kvalitete i dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim naglaskom na pojedine elemente sustava kao i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji. Third edition. The rules governing medicinal products in the European Union. 2. 3. načini registracije. Ellis Horwood Limited (1983). Općenito o validaciji. procjena na osnovi dobivenih rezultata. Ispitivanje stabilnosti: Regulativa – izvori informacija o regulatornim zahtjevima. 3. Preporučena literatura: 1. Wells. Principles and Practices. Volume 4. 3. regionalne 64 . LC. Huber.

Kao posljedica ovih potreba razvijenog društva. Zarazne bolesti. Preporučena literatura: 1. Osiguravanje kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama. Ovaj sustav distribucije lijekova omogućuje stručni nadzor propisane terapije. Regulacija opskrbe lijekovima i sustav financiranja. Edwards. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Kao disciplina socijalna farmacija je stara nekih 25 godina. 270 pp. Medicinska naklada 1999. stoljeća s povećanjem troškova za lijekove. C. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Obradit će se najvažnije skupine lijekova s njihovim indikacijama. Sadržaj predmeta: Bolnica . Bootman JL et al: Principles of pharmacoeconomics 2nd edition Harvey Whitney Books Co. kliničkim simptomima. brzim tehnološkim razvojem. 2. intervala primjene interakcije lijekova s obzirom na bolesnikov zdravstveni status i cijenu terapije. Uloga kliničkog farmaceuta. Medikacijski i distribucijski sustav treba postaviti tako da omogućava izravnu opskrbu bolesnika i korištenje široke educiranosti ljekarnika. Walker. dr. Medicinska farmakologija. Potreba za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj polovici 20. Geber J. John Wiley & Sons 2000. Reumatski poremećaji. Endokrinološki poremećaji. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Kardiovaskularni poremećaji. Poremećaji disanja. Bulat M. Cincinnati 1996. stručnu prosudbu propisane medikamentozne terapije sa stajališta prikladnosti doze. U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Klinički značajni laboratorijski parametri. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik KLINIČKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Medikacijske pogreške. sc. probleme s iracionalnom terapijom. Lacković Z . Bolesti probavnog sustava. Na taj način ljekarnik postaje središte informacija za sve probleme vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu.5 Ime predavača: doc. Očne i kožne bolesti. snažnu ulogu u cjelokupnoj bolničkoj skrbi. socijalna farmacija danas se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i “farmaceutskom praksom”. ali povijesni korijeni sežu već u 19.varijacije u uporabi lijekova. dr. Farmakologija dobnih skupina.medicinska deontologija. Pregled bolesnika. koji uključuje racionalnu uporabu lijekova. stoljeće i povezani su uz pitanja izdavanja lijekova i zakonodavstvo. Sustav pripreme jedinične terapije. mjerenje terapijskih ishoda i neželjenih učinaka terapije. 3rd ed. Strmo BL et al. s naglaskom na kronična stanja. Pharmacoepidemiology. Gray JAM: Evidence-based healthcare. godina Semestar: 9. godina Semestar: 9. Kliničko ispitivanje lijekova. Bubrežni i urološki poremećaji. Velimir Božikov Ciljevi predmeta: Upoznati studente s ulogom kliničkog farmaceuta. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 4. Klinička farmacija i terapija . istraživanjima i principima liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj prema pacijentu. 2. sc. Klinički značajne interakcije i nuspojave lijekova. R. ukazao je na potrebu za farmaceutskom stručnom kompetencijom u polju socijalne farmacije. Preporučena literatura: 1. Sadržaj predmeta: Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti.hrvatsko izdanje. neodgovarajućom uporabom lijekova i povećanom brigom za pučanstvo. Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima. Hematološki i maligni poremećaji. Vesna Bačić-Vrca Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu informacije o etiologiji. Treba ojačati komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara te medicinskih sestara. Churchill Livingstone 1997. Školska knjiga 2004. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. nuspojavama i 65 . povećanjem rizika vezanih uz uporabu lijekova. Poremećaji trudnoće i ginekološki poremećaji. Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i preuzeti novu. Neurološki i psihološki poremećaji.

prosudba korisnosti i rizika za pacijenta koji je na terapiji i praćenje pacijenta. MCQs in Pharmacy Practice. epidemiološke i socijalne studije s primjerima kvalitativnih i kvantitativnih metoda. U ovoj cjelini bit će obrađena organizacijska struktura sustava zdravstvene zaštite na primarnoj. Poseban naglasak biti će stavljen na suradljivost pacijenata. uključujući sve vrste troškova i određivanja troškova. L Dodds. Sadržaj predmeta: Modul će biti podijeljen u pet ključnih nastavnih tema. doc. farmakologije. U okviru ove teme biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Drugs in use. Tipična stanja i bezreceptna farmakoterapija. Saznanja će biti proširena na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu kako bi se mogla napraviti značajna usporedba među sustavima. sc. Lidija Bach Rojecky. edukacije i prevencije zdravlja. U okviru ove tematske cjeline biti će istraživana pitanja promidžbe zdravlja. A: Primjenjena farmakoterapija i farmaceutska skrb. Ova tema će biti izgrađena na prethodno usvojenim znanjima (patofiziologije. M Winter (Applied Therapeutics Inc.timski rad u malim skupinama Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: F1-41 Vrsta predmeta: obavezni predmet 66 . K Taylor & G Harding. E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi. ekonomska analiza i prosudba kvalitete života. L. (Taylor & Francis). R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Od studenata će se zahtijevati mišljenje i stav u okviru postavljenog zadatka i na temelju istraživačkih metoda koje se primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava zdravstvene zaštite. radionice . London 2001. itd. Sanda Vladimir-Knežević Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u pružanju farmaceutske skrbi pacijentima. sekundarnoj i tercijarnoj razini. Teme će tvoriti integriranu cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj modula. Drugs in use. Preporučena literatura: 1. 6. sc. neželjene učinke lijekova i interakcije s ciljem upravljanja lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u cjelini. APHA. Pharmaceutical press. Preporučena literatura: 1. A. 2. na izabranim primjerima iz kliničke prakse. prof. temeljnih farmaceutskih znanstvenih disciplina. C: Farmakoekonomika. Kumar & N Clarke (Bailliere Tindall) 3. Biti će korištene kliničke.) kako bi se razvio pristup u rješavanju problema pri pružanju farmaceutske skrbi. Samoliječenje i lijekovi bez recepta. (Taylor & Francis). R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Pharmacy Practice. Renata Jurišić Grubešić. problemska i terenska nastava. 2. Rješavanje problema iz svakodnevne prakse učit će se na primjerima slučajeva iz prakse. D: Javno zdravstvo i farmaceutska skrb. Ovaj pristup će obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele. Clinical Pharmacy and Therapeutics. Važan aspekt ove cjeline biti će osposobljavanje studenta da bude u stanju evaluirati terapiju lijekovima. Washington 1996. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik FARMACEUTSKA SKRB Šifra predmeta: F1-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. London 2003.) 4. London 2001. dr. (Pharmaceutical Press) Metode podučavanja: teorijska. godina Semestar: 9. te povezati znanstvene spoznaje i vještine na slučaju pojedinog pacijenta. Primjena farmakoekonomskih principa u procesu donošenja terapijske odluke biti će ključna komponenta ove nastavne cjeline. 4. Poseban naglasak bit će stavljen na generičke lijekove. Clinical Pharmacy and Therapeutics. Nathan. L Dodds. M. a osobita pozornost biti će dana lijekovima koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi). dr. 3. London 2002. Bit će dan prikaz izbora prikladnog lijeka i terapijski režim. sc. Azzopardy . Non-prescription medicines. dr. P. B: Sustav zdravstvene zaštite. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: doc. Clinical Medicine. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke farmacije. Handbook of Nonprescriptin Drugs. K Taylor & G Harding. ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i drugim zdravstvenim stručnjacima. s naglaskom na moguće interakcije lijekova. Pharmacy Practice. 5. (Pharmaceutical Press) 6. Pharmaceutical Press.kontraindikacijama. Basic clinical pharmacokintics.

gospodarski. Wayne. Marcel Dekker. Kruskal-Wallisov test. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. Preporučena literatura: 1. 1970. Etika i znanost. jednostavna linearna regresija. Znanost i kultura. DeMuth. New York and Basel 2004. Znanstvena i stručna literatura. Životopis. Vranić. Školska knjiga Zagreb 1997. M. korelacije. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Pearsonov koef. Kongresno priopćenje. 1999. kadrovsko. Zagreb. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. analiza učinkovitosti.C. Scripta biochemica. Wiley&Sons Inc. Vođenje dnevnika. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Naslov i autori. Znanost . Biološki uzorci. 2. Simonić. Analiza varijance. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. politički. E. Prikazivanje podataka. Testovi normalnosti razdiobe. Obrazloženje teme. Literaturna dokumentacija i citiranje. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. 3. Vjerojatnost i statistika. Kontrola proizvodnje. fizičko-kemijskih svojstava. Gibbins. 6. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. MannWhitneyev test. Etički. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. FBF. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. Rijeka 1999. 7. Šošić i V. Odgovornost znanstvenika. Profil znanstvenika. Uvod u statistiku. Obrada i analiza rezultata. Citiranje tuđih rezultata. Statistička teorija i primjena. Podjela znanosti. godina Semestar: 9. Kontrola kvalitete lijekova. Reproducibilnost eksperimenta. Sažetak. Zagreb 1997. W. Pojedinačni i timski rad. Objektivnost i subjektivnost. D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: F1-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 2. V. 3. Analiza učestalosti. 4th Ed. te s načelima. etikom. Zagreb 1971. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. godina Semestar: 9. 6th Ed. Školska knjiga. Znanstvenoistraživačka oprema. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. Broj ECTS bodova: 1. I. Preporučena literatura: 1. Cambridge. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. značenje i definicija znanosti. korelacije. Elektroničke baze podataka. J. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Serdar. 4. Passing-Bablokova regresija. χ2-test i Fischerov egzaktni test. 5. Bolton. A. vrste publikacija. socijalni i psihološki pristup znanosti. ROC-analiza. 1997. M. Napredovanje u struci i znanosti. Flögel. Beynon. priručnik jedne discipline. dr. magistarski i doktorski rad. internet adrese baza podataka 4. 1993. Cambridge University Press. I. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. The Systematic Experiment. Osobitosti temeljnih. New York 1995. Coxova regresija. Pretraživanje literature. S. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. Diplomski. sc. Bon. kopije predavanja 5. Tehnička knjiga. Inc. J. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. J. Planiranje eksperimenta: administrativno. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Stil znanstvenog izvještavanja. rasprava i zaključak.Godina učenja: 5.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Pregledni rad. materijalno i vremensko. Vitagraf. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. Portland Press. Rezultati. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Friedmanov test. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. 8. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. C. Biostatistics. Biostatistica. u: Etika. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Znanstveno nazivlje i jezik. Priručne i središnje knjižnice. Sigurnost u radu. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. Tehnička knjiga. London 1996. R. New York. Originalni znanstveni rad. Normalna razdioba. Znanstvene i stručne asocijacije. višestruka linearna regresija. Cjeloživotno učenje. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. Pavlić. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava 67 . Spearmanov koef.

Joseph R. prof. Vektori za ciljani unos DNA u stanice i tkiva. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. citrat. Molekularna patologija / patofiziologija navedenih bolesti. sc. Handbook on Metalloproteins. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: F1-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Urođene metaboličke bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni poremećaji glikozilacije. Karmela Barišić. H. H2PO4-.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova. Dijabetes / Pretilost. Primjena male siRNA u ciljanom posttranskripcijskom utišavanju gena. Proučit će utjecaj pH. Depresija / Shizofrenija / Tjeskoba. Lakowicz. Molekularne osnove ponašanja. editors: I. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Reumatoidni artritis / Sistemski lupus eritematosus. Medicinska primjena molekularne biologije i medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i stečenih bolesti na molekularnoj razini kao temelj racionalnog pristupa razvoju novih oblika terapije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE Šifra predmeta: F1-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. Molekularna fiziologija stresa. ionske jakosti. Ateroskleroza / Infarkt. 2001. Matične stanice i njihova primjena u terapijske svrhe. sc. Molekularne osnove starenja. U sklopu vježbi. 1999. dr. Terapija protusmislenim oligonukleotidima.Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. transportnim i dr. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. Emfizem / Astma / Cistična fibroza. Terapija T-stanicama i imunoterapija. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. dr. Bolesti uzrokovane poremećajem prijenosa signala / Bolesti uzrokovane mutacijama keratina. odabrana poglavlja 2. Upoznati i razmotriti principe novih terapijskih strategija kao što su terapija genima i matičnim stanicama. Principles of Fluorescence Spectroscopy. Second Edition. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: doc. sc. Epigenetika. Seminar treba trajati pola sata. Mišične distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. godina Semestar: 9. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. A. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Unutar kolegija. Bertini. dr. Stanična i genska terpija vaskularnih i onkoloških bolesti. Putovi staničnog dojavljivanja u kontekstu farmakološkog djelovanja na 68 . Sadržaj predmeta: Genetičke. Kompleksna genetika. . Siegel. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest / Huntingtonova bolest. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. molekularno-biološke i biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak. Genetička imunizacija. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije II. kompleksacijskim. Racionalni pristup razvoju novih oblika terapije na temelju poznavanja molekularnih mehanizama nastanka i razvoja bolesti (Rational drug design). godina Semestar: 9. Siegel. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. AIDS / Prionske bolesti.

Samaržija: Sinopsis predavanja. M. Human molecular genetics. inzulin) . o membranskim i intracelularnim farmakološkim receptorima i njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. Pathogenesis. o mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije. Means. 2000. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Mc Graw-Hill. G. Humana Press. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Medicine. 3. kolinergičnog. W. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Dumić: CD s predavanjima 2. Preporučena literatura: 1. Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često korištenih lijekova. P. A. ISBN: 0-89603-630-8 3. Blackwell Science. dr. Zatim. Otpornost prema lijekovima (multidrug resistance). 1996. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava. ISBN: 0-89603-529-8 5. 1999. Z. Analiza primjera iz odabrane primarne znanstvene literature. I. Porter. (ii) prednosti individualizirane brige za zdravlje i (iii) ulogu ljekarnika u razvoju individualiziranog očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova saznanja o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova u organizmu.De Broe. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Edited by: V. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike.A. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost sprege genetičkih i vanjskih čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest. 1998. sc. Morstyn. Kluwer Academic Publishers. Sinclair.Renal Injury from Drugs and Chemicals. Dordrecht. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH.M. J. Medicinska naklada. Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim učincima blokatora izoenzima ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri upalnim procesima. Stuttgart. Također i stjecanje znanja o farmakodinamskim interakcijama dvaju ili više lijekova na molekularnoj osnovi. London. Cox. 4. borbu protiv nastanka rezistencije i mogućnosti liječenja AIDS-a. Arroyo. Schrier. A. 1999. G.E. godina Semestar: 9. E. Potom. and Cellular Immunotherapy (cancer: Clinical science in Practice). Sheridan. R. Boston. ISBN: 9531761205 4.R.A. Goodmann and Gilman′s: The Pharmacological Basis and Therapeutics. G. 6. Interakcije lijekova na molekularnoj razini. diagnosis and treatment. genetskom inženjerstvu u proizvodnji lijekova (eritropoetin. Vespooten. Read BIOS Scientific Publishers. Bennett. Potom. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGENETIKA Šifra predmeta: F1-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Gines. P. P. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. T. 1995. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Preporučena literatura: 1. genskoj terapiji. 2001. J. Ascites and renal dysfunction in liver disease. P. Potom. Humana Press. 1996. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: 69 . Rodes. ISBN: 1-872748-69-4 7. K. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Clinical Nephrotoxins .pojedine čimbenike tih putova. Jameson. Gene Therapy. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation. New York. Conn. Sikora (Eds). 1994.M. J. 1998.W. 5. 6. T. serotoninskog. današnje mogućnosti liječenja nefrolitijaze. Stječu se i znanja o kronofarmakologiji. Također. K. Barišić i J. Strachan. Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i bolesti. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen. Cambridge University Press. o parakrinoj ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACEinhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega. 2. dr. Sadržaj predmeta: Tijekom nastave iz molekularne farmakologije stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka na razini staničnih membranskih proteina (kao blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i ionskih pumpi). J. W. o farmakologiji sinapse i mehanizmima djelovanja agonista i antagonista adrenergičnog. sc. Edited by: M.terapijskim prednostima i nedostacima. godina Semestar: 9. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Regulation. farmakogenetici. vezano za intracelularnu antimikrobnu farmakologiju.

problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na lijek između dvije osobe s istom dozom i istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane prolaznim uzrocima. Biobanke. 2. Vanjski faktori: uvjeti i način života. 3. Rawlins MD. Na temelju farmakogenetskog rezultata moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s istom dijagnozom. delecija ili amplifikacija gena. autoimune bolesti. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – principi. Život s naslijeđenim faktorima rizika. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. Sinclair. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. dijabetes. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II.. 2004. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije.fcgi? call=bv. Farmakogenetika i farmakogenomika. sc.TOC&depth= 2 5. kao što je inhibicija i indukcija enzima. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: prof. Thompson JW. T. Geni i nasljeđe. 1995. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Topić E. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. godina Semestar: 9. primjena. Oxford University Press 1991. one bolesnike koji trebaju veću ili manju dozu lijeka odnosno koji trebaju neki drugi identičan lijek. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. otpornost i dugovječnost.pravna i etička pitanja.ShowTOC&rid=gnd. faktori okoliša. Irena VedrinaDragojević 70 . Kompleksna genetika.. sc. Pharmacogenetics: an opportunity for a safer and more efficient pharmacotherapy. Read. godina Semestar: 9. pretilost. Janković S. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Dumić: CD s predavanjima 2. Metode podučavanja: teorijska. 1999. ili trajnim uzrocima. terapija i prognoza.nlm. Mechanisms of adverse drug reaction. svrsishodnost i sociološki aspekti. T. rak. Kompleksna genetika . Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja genetičkih čimbenika na učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i procjena vrijednosti određivanja genotipa i fenotipa u individualnom terapijskom pristupu. P. U Topić E. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti.. M. Pristup farmakogenetskog probira u predviđanju određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%.View. Ingelman-Sundberg M. Individualizirana medicina: prevencija. Štefanović M. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Genetika i fiziologija starenja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. psihijatrijske bolesti. Internetska stranica: Genes and Disease. Texbook of Adverse drug reactions. J. Molekularna genetička epidemiologija. (Review) J Int Med 2001. upalne bolesti probavnog trakta. Vezu između genetske predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja se utvrđuje specifični fenotip. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. kao što je genetska mutacija. respiratorne bolesti. http://www. Sadržaj predmeta: Geni kao odrednice ustrojstva i funkcionalnosti jedinke. Medicinska naklada Zagreb.. Cox.. Usmjereno oblikovanje lijekova i vakcina. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE Šifra predmeta: F1-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.. Medicinska naklada.ncbi. In Davies DM ed. a koji nije supstrat polimorfnog gena. dr. Uloga farmaceuta u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. Medicinsko laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi. dr.nih. neurodegenerativne bolesti. ISBN: 1-87274869-4 3.gov/books/bv. ur. A. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Lauc i J. 250: 186-200. Preporučena literatura: 1. BIOS Scientific Publishers. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na zdravlje i bolest. ISBN: 9531761205 4. Faktori rizika. G. Strachan. Primorac D. Farmakogenetika.. stres.

Lewis Publishers. materijali. alkaptonurija. 3rd edition 2001 4. The Science and Practice of Pharmacy. Vol I. kompulzivno prejedanje. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: dr. rahitis. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDUSTRIJSKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. osteporoza. 3. maldigestija.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. Lachman. Polučvrsti oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju polučvrstih oblika. dijabetes tipa II. Pharmaceutical Dosage Forms: Tablets. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. J. II. primijenjenoj procesnoj kontroli. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. Preporučene i zabranjene namirnice.. adolescenti. E. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. lizina i metionina (fenilketonurija. sportaši). mala djeca. Intolerancija hrane. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad.1999. Kopije prozirnica za predavanja 5. leucinoza. trudnice. Breakthrough Publications. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. B. R. L. Pharmfoods. 11th CD-Ro edition.. Tekući oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju tekućih oralnih oblika. 3rd Ed. opremanje sterilnih oblika: proces. A. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . viša znanstvena suradnica Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika s osnovnim načelima i pristupima farmaceutskom procesu. L. Volume I. Seminari su osmišljeni kao demonstracija sadržaja obrađivanih na predavanjima u pojedinim proizvodnim procesima. Max Publishing Company. 1995. Mosby. Handbook of Pharmaceutical Excipients. 2004. godina Semestar: 9. oprema. izoleucina. C. operacije i oprema za razvoj i proizvodnju tableta. ateroskleroza. sc. vitamini. propionacidemija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. Marcel Dekker Inc. 1st edition. Preporučena literatura: 1. Biserka Cetina Čižmek.. 2002. albinizam. kapsula. Kanig. Sue Rodwell. Nutritivne alergije . dijabetesa tipa II. starije osobe.. 3. Liebermann. Inc. oprema. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. intolerancija. 2. Sadržaj predmeta: Suhi dozirni oblici: procesi. 2000. lipidi. minerali. materijali. Pharmaceutical Press . Plenum US. metilmalonacidemija. hipertonija. 2000 4. Lachman. Remington. 10. materijali. Zagreb. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. Indeks tjelesne mase. Nutraceuticals. IK Naprijed. valina. kao i objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu završnog proizvoda. karcinom). Chadwick et al. malapsorpcija. hiperlipoproteinemija. C. Relevantni članci u znanstvenim časopisima. 8.. pojedinim procesnim operacijama. Robert E. tirozinemija. Bulimija. karcinoma . dijetoterapija. Theory and Practice of Industrial Pharmacy. 2. Roko Živković: Dijetetika. Kibbe. 1 edition 1994. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. A.mehanizam. M. 9. Lisa Rapport. cistinurija). Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija .: Functional Foods. homocistinurija. cistatinurija. 71 . Herbert A. proces oblaganja i oprema. cistrinoza. 1 edition . opremanje polučvrstih oblika: proces. opremi koja se rabi za tu svrhu. Brian Lockwood: Nutraceuticals. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. malasorpcija). anoreksija. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy.V. opremanje tekućih oralnih oblika: proces. A.Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. 7. 1989. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. trendovi u razvoju ostalih dozirnih oblika (bez oralnih). Poremećaji hranjenja. oprema. H. Lea & Febiger. Caroll A. Pretilost . proizvodnja ostalih suhih oblika. hiperlizinemija. American Pharmaceutical Association. 2000. opremanje suhih dozirnih oblika. Schwartz. Joseph L. 1986. Pothranjenost – malnutricija. Davis Company. F. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. leucina. Preporučena literatura: 1.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. I. 6. Springer. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina.2004. Liberman. ugljikohidrati. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. H.

Standardi dobre stručne prakse. interakcija “licem u . ključne komunikacijske vještine. Marcel Dekker Inc. trudnice. profesionalna odgovornost. Heideggerovo filozofsko strukturiranje koncepta “brige”. psihološke…. žene i medikalizacija. fizičke. projekt profesionalizacije .lice” s bolesnikom. rješavanje i prevencija zdravstvenih problema. dodatna objašnjenja o bolesti. Pharmaceutical Dosage Forms: Parenteral Medications. smanjivanje stresa na poslu. J. Wingfield. verbalna i neverbalna komunikacija. G. Jadranka Vuković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s načelima stručne etike. kulturološke. staračka populacija. E.5. godina Semestar: 9. Schwartz.5 Ime predavača: doc. veće zadovoljstvo poslom. U okviru nastave biti će obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna etika. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA U FARMACIJI Šifra predmeta: F1-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Sadržaj predmeta: Socio-kulturni autoritet i profesionalni status ljekarnika u suvremenom društvu (samopercepcija ljekarnika. Koncept ljekarničke brige: modus operandi ljekarničke profesije kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije (concept “brige”-maglovit concept koji ne pripada području “čvrstih”. zadaće i obveze prema javnosti. o nekim vladajućim negativnim stereotipima o ljekarnicima. L. značenje brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja: bolesnik u središtu pozornosti. komunikacija u funkciji prevladavanja asimetrije znanja i moći i bolesnikove anksioznosti. profesije: kognitivne. prirodnih. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije. Liberman. korist savjetovanja za bolesnika: sigurnije i učinkovitije liječenje. ljekarnik treba steći znanje o temeljnim principima i oblicima komunikacije. kronični bolesnici. Hrvatska ljekarnička komora 3. Etički kodeks. glavni atributi/parametri lijek. dr. dr. specifični oblici ljekarnikovog terapeutskog ponašanja). tehničko-manipulativne i vrijednosno-normativne. Broj ECTS bodova: 1. godina Semestar: 9. Broj ECTS bodova: 1.i interprofesionalni odnosi. odnos ljekarnik-pacijent. ljekarnička hermeneutika. Appelbe. ljekarnikova etika. 2. Volume I. Lachman. London 1997. Komunikacija u kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija ljekarnikovog djelovanja. unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima. pomoć pri samoliječenju. itd. Etički kodeks. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s etičkim principima i zakonodavnim aktima važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim partnerima u društvu. profesionalna socijalizacija i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole. smanjenje troškova zdravstvene zaštite. 1993. H. etika u istraživanju. ciljevi savjetovanja. strategija reprofesionalizacije ljekarnikovog djelovanja). Zakon o lijekovima i drugi farmaceutski zakonodavni akti.. nego i s liječnikom u cilju stvaranja i implementacije plana liječenja i nadgledanja terapije. B. kolektivna predodžba ljekarnika. korist savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita. ljekarnikovo preuzimanje odgovornosti u terapiji lijekovima: prepoznavanje.uspostava monopola nad pružanjem usluga.. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA Šifra predmeta: F1-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.5 Ime predavača: doc. Preporučena literatura: 1. adolescenti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Sociologije i zdravstva. Uz kognitivno znanje i tehničkomanipulativne vještine. Ljekarnička briga i potrebe specifične populacije (roditelji i djeca. objektivnih znanosti. temeljni postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi nemaju doze već bolesnici. ne samo s bolesnikom. racionalna uporaba antidepresiva). etika u farmaceutskoj industriji. intra. sc. zakon i farmaceutska praksa. Savjetovanje bolesnika – integralni dio ljekarničke brige ( definicija savjetovanja. interpersonalna komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnikbolesnik liječnik). Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 72 . sc. Pharmaceutical Press. veća participacija bolesnika u terapiji. Pharmacy Law and Ethics. A. prepreke u provođenju komunikacija: strukturalne. J. neke konkretne situacije u kojima je savjetovanje neophodno).

McGraw – Hill.(1998) Pharmaceutical Care. S. Cippole. Tindal.J. M. Williams and Wilkins. 4. The Pharmaceutical Press. P. New York and London.1. Beardsley.(2003) Communication Skills in Pharmacy Practice.K.A. and Taylor. R. Smith.(eds. Ž. 7.. A. 8. Harding. London and New York. S.C.) (1997) Ethical Dimension of Pharmaceutical Care.J. New York. S. 3. 9. A Guide to Patient Counseling. (eds. van der Geest. Social Pharmacy. Rantucci. and Harding. A. and Hardon. (1994).L. Staničić. K. Cambridge University Press. W. Haddad. and Kimberlin. 6. R. and Buerki.S.G. (2002) Social Lives of Medicines. 5. A Wolters Kluwer Company. C.R. M. London. Strand.) (1996) Social and Bihevioral Aspects of Pharmaceutical Care. Health Profession Division. Nettleton..N. Taylor. Fourth Edition. and Wertheimer. A.I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 73 .M. Pharmaceutical Product Press. skripta 2. G.C. Whyte.. (1997) Pharmacists Talking with Patients.(eds.(2005) Socijalna farmacija. L. R. Innovation and Development.) (2001) Pharmacy Practice. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lippincott Williams and Wilkins. Pharmaceutical Products Press. Taylor and Francis. A Waverly Company. and Morley..M.

Osnovne elementarne funkcije. Str. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. 41: 238-247. 6. The origin of clinical laboratories. Studenti medicinske biokemije i prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Koller U. 7. www. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Gurr E. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva te u skladu s time postići razumijevanje i interes za sadržaje i slijed predmeta na studiju. 2002. radioaktivni raspad. Diferencijalne jednadžbe 2. Devetosemestralni studiji: planovi i programi. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Systematic top-down approach to clinical chemistry. Matica Hrvatska Zaprešić. Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. Kritički osvrt na tijek razvitka medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. sc. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara.hr 9. Seminari: 74 . kemiji. Clin Chim Acta 1994. Pardue HL. 2. Utemeljitelji medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Žanić-Grubišić T. Preporučena literatura: 1. U: Grdinić V i sur. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici.ifcc. Broj ECTS bodova: 4. određeni i neodređeni integral. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MATEMATIKA Šifra predmeta: MB2-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. fotometriji i radioaktivnom raspadu. godina Semestar: 1. reda. Zaprešić 1999. kemijske i enzimske kinetike.5 Ime predavača: doc. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Current system of undergraduate and postgraduate education in clinical chemistry in Croatia. Clini Chem Lab Med 2003. Ibrahim Ruždić. dr. Povijesni tijek razvitka medicinske biokemije kao zasebne struke u zdravstvu. 3. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. U: Grdinić V i sur. Butnner J.org Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bečirević-Laćan M. reda. 5. Str. Napredovanje medicinskog biokemičara u struci i znanosti. 2002. načine gibanja. 225: S13-S33. Medicinski biokemičar u sustavu zdravstva i biomedicinskih znanosti.hr 10. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. brzine kemijske i biokemijske reakcije. www. 4. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Multidisciplinarnost studija medicinske biokemije. dr. Juretić D. farmaciji. Zagreb 2000. Diferencijalne jednadžbe 1. The European Register for Specialist in Clinical chemistry and laboratory medicine: Guide to the register version 2-2003 and procedure for re-registration. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1992. 263-275. primjena na funkcije distribucije. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Juretić D. biokemiji. Blaton V et al. 8. 30: 585-593. www. 37: 77-82. Neprofitne i obvezujuće udruge medicinskih biokemičara. Juretić D. Integralni račun: pravila integriranja. Diferencijalne jednadžbe. Clin Chem Lab Med 1999. Limes i diferencijal funkcije. godina Semestar: 1.hkmb. 103-113. Monografije o utemeljiteljima medicinske biokemije u Hrvatskoj: Marijana Fišer-Herman.hdmb.

New York & London. Riješeni zadaci iz više matematike I.edu:8001/esgbio/chapters. oplodnja. Zagreb. Jezgra u interfazi. 5. ionski kanali i električna sposobnost membrane. endocitoza. D.E. Zagreb. Cooper. Odjeljci eukariotskih stanica. 1992. Sorić J. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje.. Školska knjiga. Oblici i građa kromosoma. Citoskelet: intermedijarna vlakna. Roberts K.html 7. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. Matematička analiza. 2004.mit. 6. A. Preporučena literatura: 1. B.... problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Z. Stanična dioba: mitoza. Bray D. predavanja (interna skripta na CD) 4. R. II. 2004. dr.5 Ime predavača: doc. (interna skripta) 3. B. Stanica. molekularni pristup. zakoni nasljeđivanja. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Broj ECTS bodova: 2. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. od prokariota do eukariota. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Alberts. Garland publishing. mikrotubuli. Bray D. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. K. http://esgwww. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. L. 2. Mitoza. Šikić. 2002.html Metode podučavanja: teorijska.. vezikularni transport. kloroplasti i fotosinteza. Demidovič. citokineza. Medicinska naklada. Morgan i Drozofila.. godina Semestar: 1. treće izdanje. A. Jonson. Zagreb 4. Watson J.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. B. aktinska vlakna. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. S.emc. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. 1991.. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Kurepa. III.5 Ime predavača: prof. dr. Borzan i autori. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Preporučena literatura: 1. trepetljike i bičevi. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Walter P.http://gened. Essencial cell biology. izmjene kromosomske strukture. Humana genetika. sc.. 5. Taylot & Francis Group. Školska knjiga. mejoza. Uvod u matematičku analizu. Stanična membrana. drugo izdanje. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. Roberts K. Mejoza. vezani geni. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. Tehnička knjiga. programirana stanična smrt (apoptoza). Broj ECTS bodova: 5. Alberts. 2. teorije i mehanizme nasljeđivanja. I i II dio. Lewis J. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. New York. godina Semestar: 1. stanična kultura. P. opća struktura kromosoma. Mitohondriji i kloroplasti. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Školska knjiga. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti medicinskog biokemičara za 75 .edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. GS Garland Science.Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Prokariotske i eukariotske stanice. 3. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Školska knjiga. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: MB2-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.. Krnić. sc. G. sekretorni putovi. treće izdanje. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. Raff M. Raff M. membranski proteini. frakcioniranje stanica.. Stanice pod mikroskopom.M. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: MB2-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Molecular biology of the cell. politeni kromosomi. Javor. Hopkin.maricopa.. Zagreb 1990.D.. Hausman.

profesionalna legitimizacija boli/simptoma). Routledge. Kemijska kinetika i 9. Second Edition. 6. pozitivizam. S. «disease». Zdravstvenozaštitni sustav (organizacija kao sustav. K. patologizam. bol kao biosocijalni fenomen. Blackwell Publishing. otvoreni sustav.5 = 10.) (1997) Health Behavior and Health Education. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. birokratizacija. White. S. New York. Elektrokemija. K. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. dualizam zdravlja i bolesti. Research. Osnovni koncepti.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika».Thousand Oaks. Livingstone. socijalna iatrogeneza. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). 76 . Glanz. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). And Field. D. SAGE Publications. Međumolekulne sile. and Rimer. 4. Churchill. bolest kao identitet. profesionalna autonomija i moć zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite).5 Ime predavača: prof. 7. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti.J. sc. Preporučena literatura: 1. Taylor.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. bolest kao socijalni konstrukt. Boja anorganskih tvari. Future and Agendas.(eds. Lewis.. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. dr. Kemijska struktura. prava bolesnika. And Bond. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. skripta 2. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). M. mehanicistički redukcionizam. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). teorija akcije. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti).M. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). Kemijske veze. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. imperativ zdravlja. Kompleksni spojevi. Jossey-Bass. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu.(eds. 2. (eds.(2003) Sociology and Health Care.) (2000) Health. And Calnan. Key Theories. Third Edition. pregovaranje. S. klinička iatrogeneza. London. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. and Practice. Theory. 3. 5. 5. A Wiley Company. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.K. 4. Ž. 3. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. i 2. J. godina Semestar: 1. timski rad. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). mijene u značenju zdravlja. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). bolest kao metafora. London and New York. vrijednosna supstancija zdravlja. dualizam duše i tijela. racionalizacija. Bond. kulturna iatrogeneza.njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). morbiditetna i mortalitetna tranzicija. 8. Williams. F. Medicine and Society. B. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. Kemijski račun (stehiometrija). bolesti suvremene civilizacije). J. dužnost bolesnika. Gabe. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. «illness» i «sickness». Broj ECTS bodova: 7 + 3. Taylor and Fransis Group. 6. «dobar» i «loš» bolesnik. Otopine i njihova svojstva. Staničić. Second Edition.

endokrini sustav. sastav urina. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. hematopoeza.hr 3. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. godina Semestar: 1. neurotransmiteri. regulacija disanja. Keros P. Sublimacija joda. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. periodni sustav kemijskih elemenata. Vaganje. veze. Odvajanje olovnih. faktori proliferacije stanica. izdanje. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Određivanje atomske mase. Otapanje amonijaka u vodi. Guyton AC. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. Fizičke i kemijske promjene. Zagreb. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Medicinska fiziologija. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. uho. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. organa i organizma kao cjeline. Filtriranje filtar-papirom u Büchnerovu lijevku. Zagreb 1987. Filtriranje običnim filtarpapirom. receptori na membranama. agregatna stanja tvari. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. Isparavanje i određivanje suhih tvari.Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Medicinska naklada. Priprema otopina. najvažniji mišići. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. Pećina M. Zakon o održanju mase. Dokaz elektrolitske disocijacije. krvne grupe. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. termokemija i osnove kemijske termodinamike. imunosni sustav. 77 . mokraćni mjehur. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: MB2-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Oksidoredukcija sumpora i kisika. sc. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. Broj ECTS bodova: 4. 2. spolni sustav.5 + 3. međumolekulne sile. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. New York 1999. Elektroliza bakra. 2003. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. Ivančić-Košuta M. njuh. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. limfokini. Kiselinsko-bazna titracija. organizacija i građa živčanog sustava. Indikatori i mjerenje pH. određivanje Faradayeve konstante. trudnoća i dojenje. 10. svojstva vode. „Chemical Principles: the quest for insight“. Freeman & Comp. Peter Atkins & Loreta Jones. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. građevni elementi. Ovisnost topljivosti o temperaturi. krv. oko. hemostaza. Mladen Biruš. acidobazna ravnoteža. limfa. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. koža. W. vitamini. Preporučena literatura: 1. membranski i akcijski potencijal. digestija i apsorpcija hrane. Ovisnost topljivosti o strukturi. transport kroz stanične membrane. elektronska struktura atoma. respiratorni volumeni i kapaciteti. Metode podučavanja: teorijska. krvne žile). regulacija tjelesne temperature. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru.5 = 8 Ime predavača: doc. kemijske reakcije. osnovna tkiva organizma. građa skeleta. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. pluća. H. Miješanje kapljevina s kapljevinama. cirkulatorni sustav (srce. bubreg.pharma. Zakon spojnih volumena. Temelji anatomije čovjeka. 1999. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Hall JE. i 2. Pomicanje kemijske ravnoteže. 2. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. Zagreb. ravnoteža. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. Vodljivost otopina. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. građa i funkcija jetre. lučenje probavnih žlijezda. probavni sustav. molekulne orbitale. www. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. regulacija cirkulacije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. Naprijed.. nazivlje. energetski metabolizam.

1999. 78 . dr. (odabrana poglavlja) 2. Carnerio J. Sadler TW. endokrinog sustava. Električna i magnetska svojstva tvari. dr. reproduktivnog sustava. interakcija među dipolima. Osnove histologije. Faze i fazni dijagrami. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Kvantnost u prirodi. potpornog. Sučić M. Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj citologiji. nuklearne reakcije. Fizika mnoštva čestica. energija. apsorpcija. Boban D. dišnog sustava. optička mrežica. Zagreb: Biblioteka priručnici za elektivne predmete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Kelly RO. električni dipol. Citološke i histološke značajke oštećenja tkiva. strujni krugovi. hematopoetskog i limfopoetskog sustava.5 Ime predavača: prof. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. Zagreb. snaga i potencijal. refrakcija. Osnove hisologije. Metode podučavanja: teorijska. 2001. Juretić A. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. Toplina i toplinski nered. 1996. te s primjenom određenih tehnika u mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. elektroforeza. Krajina Z. Preporučena literatura: 1. Preporučena literatura: 1. sc. godina Semestar: 2. Broj ECTS bodova: 3. Elektromagnetski valovi: polarizacija. hematopoetskog i limfnog tkiva. Rad. godina Semestar: 2. interferencija. tijela. Školska knjiga. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. imunocitokemijska i molekularna dijagnostika u dijagnostici zloćudnih bolesti. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. Junquera LC. pojave na granici faza. centrifugalnom i električnom polju. mokraćnog sustava.3. Osnovne strukture stanica i njihove funkcije. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. spontani radioaktivni raspad. Citologija i histologija kardiovaskularnog sustava. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Stanične biologije s osnovama genetike. Transportne pojave: gibanje čestica. Sile u prirodi i pripadna polja. fotoelektrični učinak. Sadržaj predmeta: Uvod u citološke i histološke tehnike. Školska knjiga. Specifičnosti organela i njihova funkcija u pojedinim tipovima stanica. Kelley RO. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. prizma i disperzija. Čvoriščec D. Idealni i realni plinovi. stojni valovi. probavnog sustava. Atomska jezgra. Citokemija i imunocitokemija različitih tipova stanica i tkiva. laser. Zagreb. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. mikroskop. ogib. primjena radioaktivnih izotopa. Citologija i histologija epitelnog. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. osnova spektrometra. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Herak: Osnove kemijske fizike. prvi zakon termodinamike. osmoza i sedimentacija. Carneiro J. mišićnog. porijeklo električnog i magnetskog polja. Citomorfološki kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti. 4. Zagreb 1999. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. upale i cijeljenja. Školska knjiga. Mirna Sučić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama citološke i histološke građe humanih stanica i tkiva. živčanog. citomorfologijom upale i tumorskog rasta. Generiranje. Langmanova medicinska embriologija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: MB2-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. 1992. Labar B. sc. Zagreb. Citokemijska. Junqueria LC. difuzija. živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože. Marković-Glamočak M. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Metode podučavanja: teorijska. J. Krvne stanice. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike.

Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. maskiranje i demaskiranje. Wiley&Sons Inc. I. 3. S. V. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. osjetljivost i selektivnost. standardne otopine. W. New York. i 2. pogreške u kemijskoj analizi. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. Školska knjiga. 4. 4. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. titracijske krivulje. karakterizaciji. C. složene. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. analitički proces i metode.5 Ime predavača: prof. 79 . nevodene titracije. testiranje korelacije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. kompleksometrijske titracije. Teorijske razdiobe: binomna. E. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Kuntarić i K. ionske izmjene. dr. WS. i 3. godina Semestar: 1. sc. J. Metode podučavanja: teorijska. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. neutralimetrijske. Wayne. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. Serdar. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. J. Školska knjiga.5 = 10. grafički prikazi. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. E. McGraw-Hill. F. dr. Vjerojatnost i statistika.2. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. standardna greška regresije. Zagreb. sc. D. teorijski parametri za opis razdiobe. Zagreb 1997. Koeficijenti korelacije. Empirijske razdiobe. t-test. Vranić. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. 2003. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Statistički testovi: χ2-test. 1992. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. A. D. složeni sustavi. Titrimetrijske metode analize. Preporučena literatura: 1. Teorijski temelji postupaka separacije. uzorak i uzorkovanje. B. Procjene parametara razdiobe. Zagreb 1973. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Temelji kvantitativne analize. F-test. Inc. New York and Basel 2004. Šošić i V. I. McGraw-Hill. F. reakcija kompleksacije. Tehnička knjiga. 4th Ed. Statistička teorija i primjena. Osnove statističke metode. Broj ECTS bodova: 6 + 4. Bešić i J. 2. Teorija uzoraka. New York. Skove: Physics. Biostatistics. 1970. Petz. Zagreb 1971. J. Zagreb. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. 1990. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Pavlić. JAZU. taložne metode. Keller. parametri koji opisuju razdiobe. Winterhalter. svojstva taloga i taložnih reagenasa. Analitička primjena protolitičkih sustava. 3. Broj ECTS bodova: 2. izračunavanje rezultata. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. 1999. Bolton. Kempni: Vježbe iz fizike. 5.5 Ime predavača: prof. prof. jednostavne. 6th Ed. Korelacija i regresija. 5. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: MB2-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Linearna regresija. Blatt: Modern Physics. Nikola Kujundžić. Gettys and M. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. Bon. dr. Zagreb. oksido-redukcijske. A Slijepčević. 6. Uvod u statistiku. godina Semestar: 2. Poissonova i normalna. sc. New York 1995. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. Tehnička knjiga. Principi gravimetrijske analize. Marcel Dekker. karakteristične/selektivne reakcije.

i 2. M. sc. West i F.E. 2000. A Modern Perspective.. redoks). Zagreb. Metode podučavanja: teorijska. Brooks/Cole Pub. M. Oxford 2000. izd. 1994. s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta. 2. 2004. Z. Zagreb. Valerije Vrček. 1999. 2. 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. McMurry. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. J. dr. F. doc. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloženjem/otapanjem. Školska knjiga. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Kellner. ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. sc. Springer-Verlag. Fryhle. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 6. J. 5. Pine (preveli I. 1996.5 + 7 = 10. prof. godina Semestar: 2. Co. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. izd. sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura. M.. Weinheim. A. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: MB2-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i laboratorijske prakse. Organic Chemistry. Broj ECTS bodova: 1 +1 +1. O. Rapić). Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva. dr. Zagreb. Olga Kronja. Stanley H. Praktikum preparativne organske kemije. Lewis. i 5. tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. neutralimetrija. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. 5. WileyVCH. J. 2003.-M. Preporučena literatura: 1.. dr. 2. B. Volumetrijske analize (taložne metode. kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti.Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. Organska kemija. engl. godina Semestar: 2..5 + 10 = 15 80 . Organic Chemistry. Otto i H. Gravimetrijska analiza. izd. 3. sc. Kronja i S.): Analytical Chemistry. C.. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. 3. Graham Solomon. Organic Chemistry. Školska knjiga. 5. kompleksometrija. Holler: Osnove analitičke kemije. Metode podučavanja: teorijska. W. 1998. Blackwell Science. 6. 4. New York. A Times Mirror Company. te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. D. eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 4.. 2003. Borčić. 8. 2004.. A textbook. primjenjujući mehanistički pristup gradivu.. Preporučena literatura: 1. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente. 3. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari. i 3. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. D. D. Osim toga. Zagreb. hrv. Broj ECTS bodova: 3. radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. R. Bregovec i V. 4. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS.5 + 1. Školska knjiga. Widmer (ur. 1. T. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Fifield i D. i 10. M. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima. Skoog.5 Ime predavača: prof.. Mermet. John Wiley & Sons. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju. Berlin Heidelberg.

i 2. neproteinskih dušikovih spojeva. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Štraus B i sur. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti. dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). radne. Lipovac K. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Medicinsko-biokemijske smjernice. Zagreb. dr. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje. enzima i izoenzima. i 2. kiselinsko-bazične ravnoteže. Medicinska naklada. sc. 1992. Štraus B. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Preporučena literatura: 1. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). Zagreb.. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz medicinske biokemije. 2. znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava. Medicinska naklada. ugljikohidrata. Zagreb. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. Juretić D. Labar B. proteina. godine studija. Štraus B. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju.sc. a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. doc. Preporučena literatura: 1. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik. često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. Čepelak I. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama.Ime koordinatora praktične nastave: prof. Dodig S.. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije. lipida i lipoproteina. Ime koordinatora praktične nastave: dr. sc. 2. kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. 3. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja 81 . Petrik J. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. József Petrik. Zagreb. Sadržaj predmeta: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). 2003. 3. Medicinska naklada. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Medicinska biokemija. sc. porfirina. godina Semestar: 1. 2004. spolu i financijskim uvjetima. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: MB2-42 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. 5. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. 1997. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: MB2-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). dr. stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. i 4.

erc. kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika.Zagreb 3. biokemiji i zdravstvu. ostalim stručnjacima u području te s medijima. venski put. automatski defibrilatori. sc. Pavleković G. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. Menađerska komunikacija. uvježbavanje. studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem. neposrednim suradnicima.Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. Kako savladati tremu. priprema materijala. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Grundler i sur..prve pomoći. imobilizacija. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. modele.. transport unesrećenog. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine.. zaustavljanje krvarenja. Kimberlin C (2002). Alinea. Juretić D. . (1993). Beardsley R. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. policiju i vatrogasce. Medicinski fakultet . Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. McManus J. zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice.. Reardon.. ugrizi otrovnih životinja. Skripta za prvu pomoć. Brajša. Menedžerske vještine 2. K. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. Varaždin: Varaždinska banka dd..N. uključujući liječnike hitne medicinske pomoći. New York 5. utapljanje. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja. K. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. Learning express. IEP-D2. strujni udar). (2001). Pjevač N.edu) 2. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: MB2-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I 82 . izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti i tijekom studiranja. Janković I. Lippincott Williams & Wilkins 3.(1998) Effective business speaking. opis smjernica za reanimaciju. trijažni sustav. Preporučena literatura: 1. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. nadoknada volumena. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. Tindall W. Miljković D. 6. Preporučena literatura: 1.. P. Zagreb. Zagreb 4. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Rijavec M. Vnuk V. zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. dr. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Vizek Vidović V. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. godina Semestar: 2. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira.(1998): Interpersonalna komunikacija.

Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). 173-194). Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. 5. Čorkalo. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. sc. provjeru kakvoće. Ličnost). (2000). Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: MB2-45 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. S. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. (2001). U: Ajduković. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Psihologija rada (poglavlje: 11. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. prijateljstvo i romantične veze. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. 153171). (Ur. interpersonalna komunikacija i odnosi. godina Semestar: 2. sc. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. promet lijekova. dr. cjeloživotno obrazovanje. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. sc. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima.2011. nacija i nacionalizam. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. sukobi i njihovo rješavanje. 8.Šifra predmeta: MB2-45 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1.5 Ime predavača: prof.(2001). Različita stanja svijesti. Percepcija. D. Čuvstva i Motivacija. Preporučena literatura: 1. 4. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. Petz. ispitivanje. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika.5 Ime predavača: prof.A. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. dr. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. Čorkalo. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. Naslijeđe ili okolina. Nenormalna ličnost). Međuljudski odnosi i način rukovođenja. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. Ivo Vukušić. (2003). registraciju. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. B. (2000). pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. S. Temelji psihologije. velike grupe i međugrupni odnosi. stavovi i predrasude. str. Inteligencija. evalucijska tumačenja spolnih razlika. emocije i emocionalna inteligencija. savladavanje teškoća u učenju. timski rad i rukovođenje. 192–221) 5. Predodžbe. B. godina Semestar: 1.A. B. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: MB2-46 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. D. Upoznati studente s zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. Petz. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. (2003). godina Semestar: 2.B. učenje i pamćenje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Rathus. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. 9. Stavovi i ponašanja među grupama. D. percepcija i stanja svijesti. D. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. razvoj samopoštovanja.). normalnost i abnormalnost. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama 83 .). Grupe i unutargrupni procesi. 6. motivacija. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Temelji psihologije. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. . Ličnost. 11. Preporučena literatura: 1. 10. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Broj ECTS bodova: 2. Petz. (1987). medicinskih i homeopatskih proizvoda. Rathus. (Ur. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Broj ECTS bodova: 2. roditeljstvo i stilovi odgoja. terapija. U: Ajduković. godine. tretman.

and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of 84 . ispitivanje.2012. Preporučena literatura: 1. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. and II. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Zagreb 2003. Navedeni zakoni. godinu. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. Cost-benefit analiza (primjer. Preporučena literatura: 1. privatna praksa. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. godinu. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: MB2-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. posjedovanje i promet opojnih droga. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. 2. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. godina s naglaskom na ciljeve strategije. . provjeru kakvoće i promet lijekova. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. opseg prava na zdravstvenu zaštitu.-2012. tijela zdravstvene ustanove. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). 2006. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. Volume I. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). Zagreb. . Zdravstveno osiguranje. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. nadzor. Financiranje zdravstvene zaštite. L. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. referentni centri. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe.Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. 2. 3. Stoddart GL. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. godina Semestar: 2. medicinskih i homeopatskih proizvoda. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. dr. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. zdravstveni radnici. Culyer AJ: The Economics of Health. Aldershot 1991. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. vježba). te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. sc. zdravstveni zavodi. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa.2011. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. Medicinska naklada. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. Drummond MF. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. registraciju. Elgar. medicinske i homeopatske proizvode.

kovalentne modifikacije i alosterički efektori. sc. Part I (Chapters 113) Freeman. Metode podučavanja: teorijska. dr. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura.Health Care Programmes. izoenzimi.M.5 Ime predavača: prof. konformacijska dinamika. biološki važni peptidi. 2001. konformacijske promjene). povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. sc. J. primarna. Ugljikohidrati. Preporučena literatura: 1.M. 5. Broj ECTS bodova: 6 + 4. ATP . Aminokiseline. M. sc. modularna građa. "Uvod u Biokemiju". mehanizmi enzimske katalize. Broj ECTS bodova: 4. klasifikacija proteina. Stanica. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. značenje nekovalentnih sila.Tymoczko. Flögel i suradnici. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. Vitamini. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. tercijarna i kvarterna struktura. Stryer. doc. struktura nukleinskih kiselina. Signalne molekule. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Oxford 1987. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. funkcionalne i strukturne domene. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. svojstva vode. M. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. New York. stanični koncentracijski odnosi. godina Semestar: 3. ISBN 953-6256-12-6 3. 2001. uloga koenzima. pokretačka sila bioreakcija. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. J. rekombinantna DNA). L. Scripta Biochemica. II. tipovi jednostavnih i složenih lipida.5 Ime predavača: prof.energetska valuta. FBF. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. reduktivni potencijal. G. energetika transmembranskih procesa). brzina enzimske reakcije. Flögel i suradnici. i 4. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. zimogeni.Berg.L. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). inhibicija. "Biokemijski praktikum I". dr. koncentracijski i elektrokemijski gradijenti. Oxford University Press. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. informacija. godina Semestar: 3. Lipidi i membrane (masne kiseline. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. Stanko Uršić. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. molekularni pristup. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. Scripta Biochemica. sekundarna. Biochemistry. polazeći od studija 85 . poglavlje: Stanična kemija. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. Nukleinske kiseline (nukleotidi. FBF. struktura i funkcija membrana). ISBN 9536256-23-1 2. glikokonjugati i glikokaliks. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). izdanje. Cooper. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Energetika života (metastabilnost živog sustava. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. klasifikacija enzima. dr. 2001. u primjerenom opsegu.5 = 10.

sc. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. 7. spektroskopije. aktiviteti. imunologije.S. A. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama).W. C. H. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. Applied Physical Pharmacy. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). McGraw-Hill. Attwood.A. fizioloških i biokemijskih osobina. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. P. 2002. sc. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. Sandmann (Editors). Basic Principles of Colloid Science. 4. spektroskopskih. konduktometrijske i amperometrijske titracije. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. J. zakoni i metode. emisijske spektroskopije. dr. pojmovi. P. Amiji. kinetičkih. Everett. zeta potencijal. Chun (Ilustrator). povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. kemijske kinetike.). prvi i drugi zakon. fenomeni. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. Martin. kemijski potencijal. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. raznolike primjene i sl. IR spektrometrija. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. koagulacija koloidnih sustava. A. Williams. Rice and J. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. T. (ili izdanje 1998. Ivan Kosalec. 6. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. B. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. A. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. 1994. dr. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. Oxford University Press 2000. entalpija. Atkins. primjerice elektrodni fenomeni. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. Florence and D. 1993. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. Physical Chemistry. adsorpcija. The Royal Society of Chemistry. hidrofobna interakcija. potenciometrijske redoks. Macmillan 1994. HPLC i GC metode). članci. Bustamante. Butterworth-Heinemann Ltd. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija.. Oxford University Press 2002. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Ross. određivanje pKa vrijednosti. Gibbsova slobodna energija. gljivica i parazita. Cambridge 1994. Applications in the process industries. metode priprave i proučavanja koloidnih sutava. S. Physical Chemistry. elektrokemije i koloidne kemije. Metode podučavanja: teorijska. H.. Preporučena literatura: 1. Berry. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. doc. 5. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamičkih. godina Semestar: 3.primjerenih osnova termodinamike. D. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. 3. Oxford. R. pH-metrijske. R. antigene strukture. A.. M. Lea & Febiger. Editor. 4 ed. Colloid and Surface Engineering. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen 86 . unutarnja energija. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. i 4. Physicochemical Principles of Pharmacy. M.

Dubuque. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. građa ribosoma i rRNA. J. 1997. W. struktura. 1992. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. Koneman.ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Školska knjiga. glicerofosfatida. E. Zagreb.. lipida i nukleinskih kiselina. mioglobin. D. Školska knjiga.genetička uloga. S.D. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. 1989. Jr. Broj ECTS bodova: 2. i 5. aminokiselina. 11. Greške u DNA i njihov popravak. 7.A.B. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. kolesterola i steroidnih lipida. 1995. biosinteza masnih kiselina. 9. proteini izvanstaničnog matriksa. 1993. T. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. sc. 5. dr. Merkur A. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Brown Publ. Brudnjak: Medicinska virologija. E. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. Wm. Naglić. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina.M. S. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. 6. tijek i hormonska regulacija. 12. elastin. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). prof.D. patogena. D. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Weisglass: Medicinska bakteriologija. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. sc.. Medicinska naklada.5 + 7 = 9. Jawetz. Informacija u biološkim sustavima. E. 1994. sc. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. 8. 1984. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. Ožegović. šećera. Konformacije DNA. S. Preporučena literatura: 1. 2002. Allen. Presečki i suradnici: Virologija. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. vjernost replikacije. E.5 Ime predavača: prof. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Glikoliza. W. Medicinska naklada.pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija.A. S. Medicinska naklada.P. Zagreb. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih gram. biokemija i genetika mikroorganizama). Zagreb. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. biologiju (fiziologija. J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. 1987. oksidacijska dekarboksilacija piruvata.C. J. transport iona. mikoplazmi. Harley. Winn. Zagreb. polisaharida. Lj. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. Školska knjiga. hema. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). Replikacija DNA. Zagreb. Zagreb. ciklus limunske kiseline. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. Schreckenberger. L. 4. H. W. Pakiranje DNA i histoni. M. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije.: Diagnostic Microbiology. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. PTI Zagreb. Janda. Hajsig. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih proteina: hemoglobin. godina Semestar: 4. kolagen. Karmela Barišić. Školska knjiga. biosinteza triacilglicerola. P. β-oksidacija masnih kiselina. V. 1996. C. 1980. i 3. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. 13. dr. Jug. Zagreb. Iowa. dr. Richter: Medicinska parazitologija.L. serološkoj dijagnostici. 2. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. Lippincott-Raven Publ. Genetička šifra i odnosi gena 87 . Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. 10. Z. 2001. Prescott. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. 3. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. Stanična bioenergetika. Madić. Zagreb. Zagreb. DNA . Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. svojstvima i proizvodnji vakcina. ciklus ATP. N. Jumena. Kalenić. ribonukleotida i deoksiribonukleotida.. Tihana Žanić Grubišić. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. Školska knjiga. organizacija genoma. kromosomi i geni. B. prof. B. Zagreb. Klein: Microbiology.C. Melnick. Philadelphia. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. Duraković: Opća mikrobiologija. 2002.

5 Ime predavača: prof. stanice. Sustav HLA. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Školska knjiga. 5. PF kardiovaskularnog sustava. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Andreis I. Medicinska naklada Zagreb.efektorski mehanizmi. Čulo F. Stryer: Biokemija.. 2002. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Broj ECTS bodova: 3. i novija izdanja. Robins. i dopunjeno izdanje). Sinteza proteina.osnovni principi regulacije metabolizma. Batinić D. B. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. PF probavnog sustava. Medicinska naklada Zagreb. Interna medicina (3. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 4. metode za detekciju antigena i antitijela. Philadelphia. Zagreb. 88 . New York. Značenje introna i eksona. Saltsman. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. adhezijske molekule). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II Sadržaj predmeta: Pregled opće imunologije: imunosni organi. Berg. FBF Zagreb. efektorski mehanizmi. molekularni "uzorci" koji se prepoznaju. Imunologija (šesto izdanje). J. Taradi M. Smith. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. G. 2005. Laboratorijske metode: metode za razdvajanje stanica. 3. Vrhovac i sur. Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. Grčević D. komunikacijske molekule (citokini. Stryer: Biochemistry. kliničke slike. i 3. 1994.5 = 7 Ime predavača: prof. L.L. Freeman. sc. S.. S. autoimune bolesti.aktivacija imunološke reakcije . M. kemokinin. i 5. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. JL Tymoczko. Višnjić D. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. Broj ECTS bodova: 4. 2.strategija i mehanizmi. 2.stanice. Metode podučavanja: teorijska. Prirođena imunost . Medicinska naklada. Branko Malenica Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije. 1991. Preporučena literatura: 1. Patofiziologija.5 + 2. dr. New York. 4. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. godina Semestar: 4. 2003. PF dišnog sustava. Stečena (adaptivna) imunost . receptori. Školska knjiga. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. 2004.. transplantacijska i tumorska imunologija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. A Clinical Approach. PF bolesti metabolizma. imunološka preosjetljivost. 2003. Regulacija imunosne reakcije. Predočne stanice. K. 2003. fifth edition. Kujundžić i sur. 2002. Lippincott Williams & Wilkins. 2002. patogeneze. preradba i predočavanje antigena. 3. sc. Wiley & sons.i proteina. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . PF imunosnog sustava. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. PF bubrega. 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. humoralna i stanična (celularna) imunost. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: MB2-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. metode molekularne genetike. New York. Klinička patofiziologija. C. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik IMUNOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Preporučena literatura: 1. Zagreb. metode za određivanje stanične imunosti. J. Gamulin i sur. Metode podučavanja: teorijska. Integracija biokemijskih procesa u stanici . dr. Osnove patologije. Osnove patologije. L. JM Berg. Pregled kliničke imunologije: imunodeficijencije. Marušić M. Freeman.

U: Zergollern Lj. Milena Jadrijević Mladar-Takač Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s farmakoterapijskim skupinama lijekova. 89 . izd. i sur. Roitt′s Essential Immunology (10th edition). 6. metodama dijagnostike nasljednih bolesti (biokemijske. Zagreb: Školska knjiga 1994. uniparentna disomija. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim populacijskim istraživanjima. Zagreb: Školska knjiga 2. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti. London-Paris-Berlin. Metode podučavanja: teorijska.2.). izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 5th ed.1-63. Medicinska genetika 1. čimbenici koji na to utječu. Studenti će se upoznati sa suvremenim pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim poremećajima. Janeway Ach Jr. Pedijatrija. Wilson GN. Travers P.the immune system in health and disease. 2000. Harper PS. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Upoznati će se s tipičnim kliničkim slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja. Biti će objašnjeni načini nasljeđivanja kromosomskih. genski upis. Kromosomske abnormalnosti. Abbas KA. normalan i poremećen intrauterini razvoj. 5. Immunobiology. screening programi. i sur. Cellular and Molecular Immunology. Medicinska genetika 1. U: Zergollern Lj. Prevencija genetičkih bolesti. molekulske). Cooley WC. 4. sc.5 Ime predavača: prof. mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr. U: Zergollern Lj. prenatalna dijagnoza). U sklopu populacijske genetike upoznati će se s HardyWeinbergovom jednadžbom i čimbenicima koji na nju utječu.5 Ime predavača: prof. Zergollern Lj. Delves PJ. godina Semestar: 4. prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti. liječenju. 3..Toronto. Medicinska genetika 2. Na primjerima će se obraditi etičko-pravna pitanja genetičkog testiranja. Broj ECTS bodova: 3. Barišić I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. načinima na koji one nastaju i kako se prenose. kliničkom evaluacijom.1-90. skripta 2005. izd. preventivnim postupcima (genetičko savjetovanje. citogenetičke. sc. Garland Science-Churchil Livingstone. Pober SJ. i sur. 2000. Cambridge: Cambridge University Press. prevenciji nasljednih i prirođenih poremećaja. i sur. U: Mardešić D. Oxford: Butterworth-Heinemann. Ingeborg Barišić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike . WB Saunders Com. 2000. Zergollern Lj i sur. Školska knjiga. Preporučena literatura: 1. kao i s primjenom ovih principa u kliničkoj praksi. godina Semestar: 4. Blackwell Science Inc. Broj ECTS bodova: 2.345-364. 3. 1991.. Walport M. 2004. metodama njihove dijagnostike i prevencije. Lichtman HA. Osnove humane genetike. uključujući uzimanje osobne i obiteljske anamneze.normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala. 2001. 5. poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip. Zagreb: Školska knjiga 2. kao i primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici. 4. Mardešić D. Practical genetic counselling. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike Sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju s osnovnim principima humane genetike. te podjela i nomenklatura kongenitalnih anomalija. Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim činiocima. Barišić I. 2005. dr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Predmet obrađuje normalnu građu genoma čovjeka.180-204. Roitt IM. populacijskim screening programima i znanstvenim istraživanjima. Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze. dr. Razvoj humane genetike u posljednjim desetljećima. Philadelphia – London . 1991. Schlomchik JM. 7. 2. Preventive management of children with congenital anomalies and syndromes. New YorkLondon. monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipični oblici nasljeđivanja (dinamičke mutacije.

Oxford University Press. diferencijalna pretražna kalorimetrija. diferencijalne pretražne kalorimetrije. izd. West i F. G. razumijevanje mehanizama djelovanja. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. Budapest. uvod. Masne kiseline. Eikozanoidi. D. engl. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Lemke (ed. Preporučena literatura: 1.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. New York. Krv i krvni proizvodi. Citostatici. Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects. sc. Dizajn i primjena prolijekova. dr. 5th Ed. Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na probavni sustav. Antihemoragici. Termoanalitičke metode. D. Lipincott Williams & Wilkins. Mišićni relaksansi. 1996. Antimikotici. Havas: Ion. T. 31st Ed. Oxford. J. 6. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. 1996 4. Louis.. Blokatori beta-adrenergičkih receptora. 18th Ed. potenciometrijske titracije. Antianemici. Parasimpatomimetici. Klasifikacija lijekova. Ekspektoransi. (A. London. 2. Hormoni. Preporučena literatura: 1. Elementi u tragovima. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije.Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki. Sadržaj predmeta: Uvod u farmaceutsku kemiju. Antimigrenici. antibiotici. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: MB2-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2.. C. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Akadémiai Kiadó. 5. Wm. Kerber: Concepts. Školska knjiga. Beaty i J. Lijekovi u terapiji gihta. Psihofarmaci. indikacije. Williams: Chemistry The Molecular Science. Spektroskopske metode analize. Antidijabetici. Nikola Kujundžić. Analgetici i antiinflmatorici. sc... 1999. D. Holler: Osnove analitičke kemije. 7. Zagreb.. The Pharmaceutical Press. Williams. nuzdjelovanja i kontraindikacija lijekova u kliničkoj uporabi. Diuretici. Patrick. M. CT. UV-Vis spektrofotometrije. 3. izd. 1985. Easton Pensylvania. dr. Genaro. Suvremeni pristupi u istraživanju novih lijekova. Stutgart. D. J. sc. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. 6. Atkins i J. Shelton. UV-Vis spektrofotometrija. 5. Lijekovi u liječenju infektivnih bolesti (antiseptici i dezinficijensi. St. uvod. Scientific Publishers. L. 90 . Antimuskarinici-parasimpatolitici. Lijekovi s učinkom na srce.). D. Antihelmintici. antiprotozoici). Antihipertenzivi. Kontrastna sredstva u dijagnostici. Simpatomimetici. Antitusici. Strukturni i fizičko-kemijski čimbenici u djelovanju lijekova. 1996. 2002.) Mack Publishing Company. Brown Publishes. Dubuque. Bios Scientific Publishers Ltd. prof. termogravimetrijska analiza. R. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. Antihistaminici. 1990. Mosby. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. Lijekovi za snižavanje razine triglicerida i kolesterola u krvi. Medicinal Chemistry.. hrv. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. Lewis. 2001. izd. Martindale – The Extra Pharmacopoeia.. Antikoagulansi. Jadrijević-Mladar Takač & prof. Medfarm. dr. Anestetici. Antiepileptici. S. 4. sulfonamidi. P. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. 2002. Remington’s Pharmaceutical Sciences. 3. primjenom: elektrogravimetrije. Vitamini. godina Semestar: 4. A. Perkin Elmer Inc. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. dr. A. Elektrokemijske metode. uvod. D. Antituberkulotici. Rendić) 2. ionselektivne elektrode. Oxford. 2002. 6. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry. M.1994. 1. Antiparkinsonici. zamjene za krv i plazma ekspanderi. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. Otkriće lijekova. SAR/QSAR. Od koncepta lijeka do tržišta. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. ed. sc. Farmaceutska kemija – interna skripta (doc. Skoog. Antivirotici. E. J. Olmsted III i G. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. M. elektrogravimetrija. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Pomoćne tvari.

SKTH/Kemija u industriji. New York. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. Basic One. godina Semestar: 4. Pretsch i drugi (preveli Z. John Wiley & Sons. Chichester. Weinheim. L. 8. Meić i M. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. dr. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. Broj ECTS bodova: 2. G. vakuum ultraljubičasto.). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. IR.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. NMR i ESR spektroskopske tehnike. Inc.7.. Metode podučavanja: teorijska.-M. Organska kemija. 3. pregrađivanja).): Analytical Chemistry. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: MB2-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 1994. UV. Spectrometric Identification of Organic Compounds. spektroskopiji. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. 2000. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. IR. Školska knjiga.. Oxford. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: MB2-49 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Silverstein. kinetici. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. mikrovalovi. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. promjene konformacija. 1989. 1974. Žinić). lijekovi). Kellner. sc. Broj ECTS bodova: 2. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. C. dr. C. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. Zagreb. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. Weinheim. Preporučena literatura: 1. Morrill. Fifield i D. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. Timmins. Bregovec i V. 1998. R. Rapić). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. 2. W. Zagreb 1982. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u 91 . 4. Otto i H. Mermet. Friebolin. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. vitamini. sc. J.5 Ime predavača: prof. 9. M. E. dr. WileyVCH. UV-VIS. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. godina Semestar: 4. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. 5. uključujući termodinamičke i kinetičke. doc. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Blackwell Science. steroidi. 2000.. Bassler. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 10. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. M. H. M. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. Stanko Uršić. Stanley H. Sadržaj predmeta: Predavanja: Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. Berlin Heidelberg. A textbook. 1H-NMR. R. 1998. F. Springer-Verlag. Pine (preveli I. J. Ellis Horwood. CD. M. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. krv. T. urin). Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. sc.5 Ime predavača: prof. Ford i P. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. IR. Widmer (ur. Wiley-VCH. izd.

medicinski pribor). S. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). 5.A. Stanko Uršić.otopini i koloidnom sustavu.S. 1998. 2001. Utjecaj tehnoloških procesa. Physical Organic Chemistry. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. Isaacs. 7. Beck. podjela. azbestoza. hormoni. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. Editor. F.sredstva za čišćenje). i suradnici. A. Ivana Vinković. Šobot. dr. (1998). D. toksičnost. Ross. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. 21. Ekološki otrovi. 221-223 (separat) 6. Rice and J. Aditivi u namirnicama. primjena (dječje igračke. Zagreb. i suradnici: Zdravstvena ekologija.. M. 2. O.P. John Wiley and Sons. Toxicants and Undesirable Food Constituents. Edinburgh 1995. Zagreb. Matas. rak kože. 4. M. Richardson. HarperCollins Publishers. u: Zapsalis. Valerije Vrček. mikotoksini).. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. The Royal Society of Chemistry. Preporučena literatura: 1.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. Oxford University Press 2002. godina Semestar: 3. mehanička energija (buka. Zdravstveni aspekti ekologije. Oxford.olovo.: Zaštita okoline danas za sutra. Mikroelementi kao kontaminanti.W. procjena rizika. Berry. Physicochemical Principles of Pharmacy. A. Colloid and Surface Engineering. Faktori okoliša i zdravlje. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. Simončić. Williams. Zagreb 1993. ekološki pojmovi. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. veterinarski preparati. Đikić. S. vibracije). Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. antibiotici. Ekološki koncept zdravlja. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. kadmij. 1994. voda. T. Valić.kozmetički preparati.utjecaj na zdravlje čovjeka. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. djelatnost čovjeka. B. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. 7. sekundarni standardi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: MB2-53 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 4. Davies. godina Semestar: 3. Chem. Pušenje i rak. R. New York. 8.A. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. Ekološki leksikon. sc. živa.. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Macmillan 1994. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. A. N. Partridge. 92 . Koncept održivog razvoja. P. ambalaža kao sastavni dio namirnice. Applications in the process industries. Teški metali .kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. dječje igračke. nastajanje. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Ftalati (vinil omekšivači). izloženost ljudi. Utjecaj čovjeka na okoliš. Pearson-Prentice Hall (Longman). IR. Butterworth-Heinemann Ltd. Attwood. Danijel Ljubas. glavni urednik Springer. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. C. R. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . J.S. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. D. kancerogenost. (Ed. Barbat. 1985. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. R. Physical Chemistry.Lowry and K. T.Atkins. Procjena rizika. Preporučena literatura: 1. Kontaminanti u prehrambenom lancu . Fizikalni faktori mikroklimatski. utjecaj na zdravlje. Florence and D. 3. prirodni procesi.H. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Oxford University Press 2000. Silikoza. Cambridge 1991. Školska knjiga. Medicinska naklada. V. tlo.. ili novija izdanja) 2. makroklimatski. Physical Chemistry. 2001. Austin. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. 1987. 3.

Imunoglobulinski razredi i podrazredi: IgG. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bioetika i biomedicinske znanosti.struktura. 2006. Rh antigeni. 2006. Prednosti i nedostaci biljega (izotopi. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. vrste. Zagreb. Zagreb. IgD. Bio-čip tehnologija u imunokemiji. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao ustaljeno. London. Alergeni. Krvne grupe AB0. Slavica Dodig Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese povezane s imunologijom. T. Taložne reakcije. Standardizacija standardizacija in vivo i in vitro testova. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Medicinska naklada. Putovi aktivacije: klasičan. IgM. Matulić. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. funkcija. T. Male D: Immunology. B. Matulić. T.svojstva. sc. Konstanta ravnoteže. Andreis I. Štraus. pH i koncentracije soli na afinitet. Broj ECTS bodova: 4. sc. 2001. Uloga reakcije avidinbiotin. Paratopi. Izravne tehnike u otopini. 3. Taradi M: Imunologija. dr. Metode podučavanja: teorijska. Antitijela . definicija. Preporučena literatura: 1.struktura. Bioetika. IgE. fluorofori. Matulić. lektinski. 2001. Medicinska naklada. IgA. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Kvantitativne tehnike u gelu. S. Kvalitativne tehnike u gelu. 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Zagreb. Brostoff J. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Imunologije Sadržaj predmeta: Antigen . 6. Antiidiotipska antitijela. B. Čepelak. Zagreb 2. Metodologije etičke argumentacije.5 Ime predavača: prof. Protočna citometrija. Cijepljenje . energetski zahtijevno. godina Semestar: 5. neravnotežno stanje te termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. Utjecaj temperature. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Matulić. Heterogenost antitijela. Antitijela namijenjena imunokemijskoj analitici: proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih protutijela. Standardizacija dijagnostičkog postupka optimizacija. Medicinska naklada. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IMUNOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice. Avidnost. Afinitet. alternativni. 2004. 2004. 2006. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Ana Stavljenić-Rukavina. Tehnike s obilježenim reagensima. enzimi. dr. Hapteni. Čulo F. luminscentni biljezi). dioba i temeljna načela.5 Ime predavača: prof. 4. izd. Imunokemijske metode: pregled i svojstva. Opremanje laboratorija za imunokemijske analize. T. Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Komplement . vrste. validacija. 5. Zagreb. Broj ECTS bodova: 2. Sile vezanja kompleksa antigen-antitijelo. 1997. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Imunologije. Dodig: Astma. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Povijest. Zagreb. Bioetika. Odnos etike i biotehnike. sc. Imunizacija. GK 4.Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. I. Scripta ad usum privatum studentorum. kliničke. Dobri i loši antigeni. Mosby. 1997. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i iz Fizikalne kemije II 93 . Zagreb. Zagreb. Sekretorni imunoglobulini. referentne vrijednosti. Božidar Štraus. godina Semestar: 5. Reakcija antigen-antitijelo. Citokemijske i histokemijske metode. Marušić M. Preporučena literatura: 1. Epitopi. Dodig. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. S. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKALNA BIOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. GK 3. Roitt I. dr. Medicinska naklada. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije.

Sadržaj predmeta: Izvori i priprema biološkog materijala.P. Volumen stanice. Kristalografske metode. R. Masena spektrometrija. R.Sadržaj predmeta: Stalan protijek energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju. Boyer. i 6. Mikrokalorimetrija. D. Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. Evolucijski opitimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. Ninfa and D. A. Oksidativna fosforilacija. Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed.Cornish-Bowden. drugo izdanje 2. Namjenska particija energije.A. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska. sc. Energija aktivacije. Scripta Biochemica FBF Zagreb. 2001. Jednadžba brzine u ustaljenom stanju. Oxford. Modern experimental biochemistry. Ionizacija aminokiselina. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Dabelić. Enzimske tehnike. Biokemijski praktikum II – Fizikalna biokemija. molekularno-bioloških i analitičkih metoda i postupaka. Practical skills in biomolecular sciences. E. Analitička biokemija. praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih. Potencijal prijenosa skupine. Oksidoredukcijski procesi. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Usmjerenost bioloških procesa. 2003 (ISBN 953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2. Elektrokemijske metode. Metode podučavanja: teorijska. Maravić i S. 1996. godina Semestar: 5. D. Multienzimski kompleksi. Jones. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sedimentacijske metode. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: prof. Preparativna biokemija. Addison Wesley Logman Ltd. Ionizacijska svojstva vode. Reed. Preporučena literatura: 1. M. Nanotehnologije. J. M.. M.J. 2003 (ISBN 953-6256-10-X) drugo izdanje 3. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula. B. iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II.. Konzervacija funkcionalnih domena. dr. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Kulture stanica i tkiva. i II. Lauc. Kiselobazne ravnoteže homeostaza H+-iona. Portland Press. Teorija prijelaznog stanja. Biokemijski praktikum II. Preporučena literatura: 1. Suvremene metode analize DNA. Ballou. Analiza i prezentacija rezultata. Integralni pogled na bioprocese. Fizikalna biokemija I. Svrhovitost kvarterne strukture. Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. F. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove. ISBN: 0-130-45142-8 4. Bioenergetics at Glance. London. G. J. 1998. Harris.. Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti. Razine regulacije enzimske aktivnosti. Zagreb. A. olakšanog i aktivnog transporta. Transport tvari kroz biološke membrane. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke i preparativne biokemije I i iz Fizikalne biokemije. 2003. Dumić. ISBN: 0-8053-3111-5 5. Višestruke ravnoteže i alosterički efektori. Spektrometrijske metode. ISBN 1-891786-00-8 6. Flögel. Radioizotopne metode. Načela pasivnog. Biokemijski potencijal i ravnoteža. 2003. Učinak temperature i ionske jakosti. G. Nosači elektrona. Dumić: CD s predavanja 2. Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke i preparativne biokemije I. 4. Imunokemijske metode.. H. Fitzgerald Science Press. Biološko značenje metastabilnosti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-24 94 . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Dinamika proteinske konformacije. Određivanje primarne strukture makromolekula. 1999. dio. Uloga ATP. Energetski i reduktivni potencijal stanice. Fundamentals of Enzyme Kinetics. Weyers. 2nd ed. Difuzija. Fundamental Laboratory Approaches for Biochemistry and Biotechnology. Ionska jakost. Elektroforetske metode. Flögel i sur. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta. Preduvjeti: Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Blackwell Science Ltd. ISBN 953-6256-10-x 3. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. Microarray tehnologije. Scripta biochemica. J. Kromatografske metode. Enizimi: vezno i katalitičko mjesto. Flögel. Višesupstratne reakcije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M.

metode određivanja.5 Ime predavača: prof.5 + 8 = 11. alkalna fosfataza. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. sc. položen ispit iz Humane i populacijske genetike i iz Imunologije. 3. poremećaji. sc. udio dišnog sustava i bubrega u određivanju kiselinskobazične ravnoteže. 6. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu. Sadržaj predmeta: Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički. metode određivanja. glikirani hemoglobin i fruktozamin. tehnike. Zagreb 1997. fosfati. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HEMATOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija. Philadelphia. kreatinin. Poremećaji u metabolizmu galaktoze. aspartat aminotransferaza. trigliceridi. metode određivanja.nastanak. Zagreb. ostalih tekućina i ekskreta. natrij. Zagreb. 2. transport i korištenje. 4. biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke biokemije I i iz Biokemije II. analitički i poslijeanalitički čimbenici. akutne i kronične komplikacije. Metode podučavanja: teorijska. metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima. Preporučena literatura: 1. 1997. W. poremećaji. 2003. instrumenti i automatizacija. Kaplan LA.5 + 4. metode određivanja. kisela fosfataza. 1992. kalcij. kalij. izoenzimi. Metaboliti s dušikom: ureja. 9. kloridi. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. 8. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije I. Medicinska biokemija. transudatima. Zilva JF.5 = 9 Ime predavača: prof. likvoru. Juretić D. Kazmierczak SC. fosfolipidi. kolesterol. Git Verlag GMBH. poremećaji. mjere i jedinice. testovi opterećenja. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. kreatin. funkcija. 1996. London. dr. Štraus B i sur. Enzimi: enzimi u serumu. poremećaji. osiguranje kvalitete. Samples: from the patient to the laboratory. sc. Wisser H. dr. Medicinska naklada. kreatin kinaza. 1998. fruktoze i glikogena. pretražni materijal. voda. 4th edition. Zawta B. organ specifični enzimi. Jagarinec N. alanin aminotransferaza. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. Mikroelementi: željezo i bakar apsorpcija.. József Petrik. sc. i sur. Saunders Company. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. amonijak. Pannall PR. amilaza. mokraći.Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. godina Semestar: 5. Preduvjeti: Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II. magnezij. Hipoglikemija. Medicinska biokemija. sc. Burtis CA. poremećaji. lipaza. metode određivanja. 5. nastavni materijali s predavanja (CD) 7. Narayanan S. Medicinska naklada. godina Semestar: 5. laktat dehidrogenaza. dr. razgradnja. puferski sustavi. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. Mosby. Proteini: promet i bilans dušika. eksudatima . metode određivanja i poremećaji. Pesce AJ. Guder WG. referentni intervali. Porfirini. nasljedni i stečeni poremećaji. Broj ECTS bodova: 4. doc. Broj ECTS bodova: 3. Ivana Čepelak. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. lipoproteini. Renata Zadro 95 . Zagreb 1992. šećerna bolest. III prerađeno izdanje. prof. poremećaji. dr. Flegar-Meštrić Z. litij. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih. metode određivanja. proteini u krvnoj tekućini. priručnik. Darmstadt. Medicinska naklada.B. Školska knjiga. i 6. hemoglobini i metaboliti. urati. propisi. Ashwood ER. proteinske vrste metode određivanja. Štraus B. Mirna Sučić. gama-glutamil transferaza. aminokiseline. apoproteini. dr. i sur. i 6. prof. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. Tietz textbook of Clinical Chemistry. metode određivanja. testovi. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. 2000.

paroksizmalna noćna hemoglobinurija. citomorfologija eritrocitopoeze. prof. monoklonalna gamapatija. akutne mijeloične leukemije. makrofagi. Kronične mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije. dr. hemoglobin. 2. funkcija trombocita. DNA-mikročip. Golgijev aparat. Eritrocitopoeza. Multipli mijelom. funkcija B12 i folne kiseline. ER. Megakariocitopoeza. lizosomi. Metode podučavanja: teorijska. Southern. Granulocitopoeza. Monocitopoeza. Imunodeficijencije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Preporučena literatura: 1. mitoza. funkcija i metabolizam monocita. SOS-odgovor. enzimi. FISH. Textbook of hematology. stanično kretanje. mutageneza. vektori i strategije kloniranja. Limfopoetski sustav. T i B limfociti. megaloblastična i druge makrocitne anemije. 1998. inaktivacija gena. Williams and Wilkins. 1996. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. NK stanice. Hauptmann E. Dijagnostika povećaog limfnog čvora. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. McKenzie SB. Stanični i humoralni imunitet. Funkcija eritrocita. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. pokretni genetički elementi. organizacija kromosoma. trombocitoze. AIDS. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: MB2-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. funkcija i metabolizam. mejoza i oplodnja. položen ispit iz Biološke kemije. mjesno specifična rekombinacija. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. nekodirajuća DNA. željezo i metabolizam željeza. o funkciji leukocita. Splenomegalija i hipersplenizam. Hematologija. genske knjižnice. uvođenje DNA u stanicu domaćina. dr. Hemolitičke anemije. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. Bolesti matične hematopoetske stanice: aplastična anemija. GMO. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije I. stečeni poremećaji trombocita. Školska knjiga. Transplantacija alogenih i autolognih hematopoetskih stanica. funkcija i metabolizam granulocita. razvoj novih lijekova i terapija. Metode molekularne biologije: PCR. proizvodnja rekombinantnih proteina. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. Bolesti trombocita: trombocitopenije. Zloćudne bolesti limfocita. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije I. Sadržaj predmeta: Organizacija krvotvornog sustava.Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i funkciji hematopoetskog i limfopoetskog sustava. second edition. citokini i kemokini. Preduvjeti: Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Hipoproliferacijske anemije. Podjela anemija. Bolesti limfocita. protusmislene RNA i DNA. godina Semestar: 6. regulacija i regulatorne molekule. konstrukcija rekombinantnih vektora. makroglobulinemija Waldenstroem. Anemije zbog poremećaja u sazrijevanju: sideropenična anemija. citokineza. amiloidoza. te naučiti kliničke i laboratorijske pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita. matične stanice i održavanje zrelog 96 . Kronična limfocitna leukemija. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. maligni limfomi. vezikularni transport. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. trombocitopatije. bolest teških lanaca. Metabolizam eritrocita. smatanje i dorada proteina. ELISA. klinički i laboratorijski pokazatelji anemija. Gordana Maravić Vlahoviček. kontrola. Eozinofili i bazofili. akutne limfatične leukemije. sekvenciranje DNA. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. eritrocita i trombocita. Infektivna mononukleoza. Waverly Company. sustav komplemenata. Bolesti granulocita i monocita. sc. Stanični ciklus: faze. SSCP. Zagreb. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. signalni sljedovi. točke staničnog ciklusa. adhezijske molekule. Northern i Western blot. i sur. matične hematopoetske stanice. sc. Diferencijacija hematopoetskih stanica. kloniranje čitavih organizama. Zloćudne bolesti mijeloidnih stanica. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. Labar B. eritrocita i trombocita. popravak.

sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. 1999. Twyman. CD s predavanjima 2. dr. Gornik. bioraspoloživost.. 2004. citostatici. Preporučena literatura: 1. anoreksici. S. kalcitonin). primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. antidepresivi. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. 4. glukagon. autonomnog živčanog sustava (l. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II.. l. prioni.. R. G. Cambridge Univeristy Press. osnovna načela farmakodinamike . hormonski pripravci (kontraceptivi. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. hipolipemici). Primrose. Blackwell Science. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. Potom. Molekularna biologija – praktikum.. molekularni mehanizmi. imunosupresivi i antialergici. prolaz kroz stanične membrane. Dumić. protuupalni lijekovi.tkiva.. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. Principles of Gene Manipulation. R. osnovna načela farmakokinetike . 6. Broj ECTS bodova: 2. G. morfologija. Medicinska Naklada. i Hausman. Z Lacković. antiemetici. 2. Zagreb. 2004. antitusici i ekspektoransi). liječenje migrene. Zagreb.W.B. metabolizam i eliminaciju.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. Šupraha. propulzivi i digestivi). laksativi. viroidi. za opstruktivne bolesti dišnih putova.. Rak: nastanak i uzroci raka. antikoagulansi. Opće principe farmakologije čine: 1. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. bifosfonati itd). kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. krvotvornih organa i krvi (antianemici.. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. J. 2003. antimikotici. Cox i Sincler: Molekularna biologija. Nicholl. S. interferoni. G. J. An introduction to genetic engineering. l. tumorski virusi. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. Virusi: genetički materijal. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). and Old. antiaritmici. antipiretici. antidiaroici. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. Stanica – molekularni pristup.M. Scripta biochemica.). Lauc. antimikrobni lijekovi (antibiotici. progestageni. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. G. f.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. klasifikacija. respiratornog sustava (antiasmatici. i 4. Cooper. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 6th ed. gonadotropini. f. anestetici.5 + 9 = 11. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. antiflatulani. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. Stanično signaliziranje: vrste signalnih molekula i receptora. antihipertenzividiuretici. Zagreb. Urednici: M Bulat. inhibitori prolaktina.M.E. imunoglobulini. replikacija. O. Medicinska Naklada. antipsihotici. l. T. 2003. psorijaze. J Geber. R. f. 2001. 97 . Maravić. i 7.. Grupa autora: Medicinska farmakologija. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom. glukokortikoidi. G. spazmolitici. izdavač: Medicinska naklada. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. S. imunostimulatori. antiepileptici i anksiolitici). androgeni i antiandrogeni. Metode podučavanja: teorijska. Zatim. 3. antiprotozoici i anthelmintici). koronarni vazodilatatori. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. Lauc. D. Dabelić. Preporučena literatura: 1. imunoserumi. raspodjelu. Dumić. antituberkulotici. godina Semestar: 6. S. veličina. estrogeni. fibrinolitici i eritropoetin). Zagreb. Maravić. antivirotici. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. antiparkinsonici. 5. f. ISBN 953-6256-45-4.djelovanje lijekova. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. T. receptori. blokatori Ca-kanala. putovi prijenosa signala.5 Ime predavača: prof. Farmaceutsko-biokemijski fakultet..... regulacija apoptoze. Marcelić. 2nd ed. zaštita od sunca itd. onkogeni i tumorski supresorski geni..

aging and disease. antioksidansi kao nadomjesna terapija. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. Seminari: uključuju samostalnu. izdanje. 47. izdanje. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. 2. P. M. Aufgabe. Broj ECTS bodova: 2. sc. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. Čepelak I. 2004. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. skripta za studente. 2003. 2004. slobodni radikali u organizmu.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu semimarskih radova. alkohol. sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi mehanizmi djelovanja. 5.K. Dale. antioksidansi u prehrani. 8. dr. godina Semestar: 6.1999. Unutar kolegija. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. 5. Zagreb-II/2004. reaktivni kisikovi spojevi. konstruktivnu obradu znanstveno-stručnih članaka koje odabire voditelj predmeta. kemijska svojstva slobodnih radikala: elektronska struktura. godina Semestar: 5.P Rang. transport nesparenog elektrona u homogenim i heterogenim tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj strukturi. Halliwell B. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Metode podučavanja: teorijska. Churchill Livingstone. 2001. nastavni materijali s predavanja 3. H.M. slobodni radikali u procesu karcinogeneze. Broj ECTS bodova: 1. izdavač: Medicinska naklada. reaktivni spojevi dušika i načini njihova djelovanja. dr. American Association for Clinical Chemistry . Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: MB2-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. slobodni radikali i toksikologija. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata iz patofiziologije u smislu značenja oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u organizmu. čestice. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. 4. metode procjene oksidacijskog stresa. 4. posredna detekcija (detekcija produkata radikalnih reakcija). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. prijelazni metali. Preporučena literatura: 1. Moore: Pharmacology. detekcija slobodnih radikala: EPR spektroskopija sa spinskim stupicama. sc. Ernst Mutschler. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Slobodni radikali i okoliš (atmosferski zagađivači. 4. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. 2004. Knight JA. J. primarni.5 Ime predavača: prof. fotokopije znanstveno-stručnih radova objavljenih u literaturi Metode podučavanja: teorijska. 3. lijekovi. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. 2003. slobodni radikali i bolesti pluća. fifth edition.M. and Gutteridge JMC. transportnim i dr. antioxidants. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Oxford University Press. Slobodni radikali – metabolizam i toksičnost kisika.2. 6. oksidacijski stres i programirana smrt stanice.5 Ime predavača: doc. slobodni radikali u procesu aterogeneze. Ritter. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI Šifra predmeta: MB2-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu. interni priručnik Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju. Free Radicals in Biology and Medicine. Student će steći znanja o slobodnim radikalima i antioksidansima u i izvan organizma. 2001. ksenobiotici). Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom 98 . Oxford. Free radicals. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. te o njihovoj specifičnoj ulozi u patogenezi bolesti. kompleksacijskim. slobodni radikali i alkoholizam. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. reakcije.

Joseph R.. H2PO4-. dr. A practical approach. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. receptori smrti. Receptori. nekroza). Kulture stanica u dijagnostici (određivanje citokina). Primarne i trajne stanične kulture. godina Semestar: 5. Broj ECTS bodova: 2. godina Semestar: 6. sc. Istražit će se molekularni mehanizmi uključeni u prijenos signala i mogućnosti moduliranja signalnih putova u terapijske svrhe. American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. Siegel. ionske jakosti. Spaventi R.. faktori rasta i citokini. stanični ciklus. H. 2000. 1999. Preporučena literatura: 1. Klonalni rast i preživljavanje stanica. Culture of Animal Cells. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA Šifra predmeta: MB2-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. drugi glasnici. Tihana Žanić Grubišić. struktura i organizacija bioloških membrana. Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat (GABA). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Dinamika. Principles of Fluorescence Spectroscopy. Nespecifični nosači lijekova – posrednici u staničnoj rezistenciji (MDR nosači). kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija)... Seminar teba trajati pola sata. Preporučena literatura: 1. Matsudaria P. tirozin-kinazni receptori. odabrana poglavlja 2. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA Šifra predmeta: MB2-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Handbook on Metalloproteins. Humane kulture stanica u terapiji.5 Ime predavača: prof. 3. Tehnike kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva. Lodish H. Berk A. USA 4. prijenos signala. Različite obitelji transportnih proteina. Zipursky S.L.metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Asinkrone i sinkrone populacije stanica. U sklopu vježbi. sc. Siegel.. citrat. Second Edition. Globus. Sastav medija i seruma. Lakowicz. editors: I. cistično-fibrozni regulator transmembranske vodljivosti (CFTR). Baltimore D. Tipovi transporta kroz membrane. Darnell J. Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. Enzimi vezani za membranu: adenozin-trifosfataze (ATPaze). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. József Petrik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici. prof. materijali s predavanja 2. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-.. (1997): Molecular Cell Biology. Ektoenzimi. Ikić D. Pavelić D. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća analizu temeljnih odnosa između strukture i funkcije membranskih proteina. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. R. . Metode ispitivanja citotoksičnosti. Receptori kao signalne molekule: receptori povezani s G-proteinima. položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. rani i kasni geni. A. Oxford University Press.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. i sur. (Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta. Bertini. Fourth Edition.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. matične stanice. dr. Ian Freshney. Komercijalne stanične linije. Proučit će utjecaj pH. Broj ECTS bodova: 2.5 Ime predavača: prof. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Mogućnosti primjene animalnih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Sientific American Books.. Prijenos signala u stanici: signalni putovi 99 . Krioprezervacija stanica. odgovarajući priručnici i protokoli za pripremu medija te kultiviranje stanica u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe 5. 2001.

1996.električne ekvivalentne sheme. B. Martin. R. 4. sc. Wiley & Sons. Zagreb 2000. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. porijeklo biopotencijala. Wiley-Liss 2003. J. Sunderland. W.: The biochemistry of signal transduction and regulation. Handbook of Toxinology. Klinička toksikologija. 3. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike i iz Fizike Sadržaj predmeta: Molekulska organizacija staničnih membrana. F. 5. 3. Prenositelji informacija između stanica u mozgu. doc. Signalni putovi kao terapijske mete. Preporučena literatura: 1. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana.Shier. D. Gennis: Biomembranes. J. Freeman and Company. Nichols. Školska knjiga. G. 1999.: Molecular biology of the cell. Alberts et al. Glaser: Biophysics.. ionski kanali. 1999. Inc. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA Šifra predmeta: MB2-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Vol. USA. posebno u transportu tvari i informacija i regulaciji procesa u biološkim sistemima. A. toksinologiju.S. Voet. Nernstova jednadžba. godina Semestar: 7. 2.. Uvod u analitičku toksikologiju. Plavšić F. 4. 3. Mass. 2. 2. stanje proteina u membranama. 1997.. Sinapsa:. prijenos impulsa duž aksona. 2003.: Molecular cell biology. pamćenje. Goldmanova jednadžba.kemijska karika u prijenosu informacija. dr. R.. Plavšić F. Springer. Gutkind J. Franjo Plavšić. Sinauer. Školska knjiga. Lodish et al. osnove toksikokinetike. W. New YorkBasel.H. Wallas: From neuron to brain. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. Garland publishing company.. Krauss G. Pratt: Biochemistry. dr. 6. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 5... 5. fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K). i sur. Mass. 1996. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 4. toksikogenetiku. molecular structure and function. T.: Signal transduction and human disease. Zagreb. toksikologiju na radnom mjestu.. Osnove kliničke farmakokinetike. kliničku toksikologiju. 1992. Wiley & Sons. Preporučena literatura: 1. 100 . Stavljenić A. 1990. J. Finkel T. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Aktivni transport. preslike zabilješki nastavnika Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. SAD. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. regulatornu toksikologiju. 2007. sc. Weiss Cellular Membranes. kaspaza. Springer. Zagreb 1993. Berlin. Broj ECTS bodova: 2. G. Hodgkin-Huxleyev model . B. bcl-2 proteina.Mebs. odabrani pregledni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem 7. Žuntar I. Voet. I i II. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. Heidelberg. Električki pobuđene membrane: akcijski potencijal. osmotski tlak. Duraković Z. Vrhovac B. Grafos.proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima (MAPK). međumolekulske interakcije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 2000. Marcel Dekker. Pasivni transport neutralnih i nabijenih čestica. Fazni dijagrami lipid/voda. Cambridge. Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica preko membrane: elektrokemijski potencijal. ekotoksikologiju. dr. MIT Press. Difuzijski potencijal.T.5 Ime predavača: prof. R.

B. praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja raznih organa i organskih sustava. i 8. egzokrine i endokrine funkcije pankreasa i crijeva. Mebs. Inc. M. koronarna srčana bolest. vrijeme krvarenja. Respiratorni sustav: lab.G. Kardiovaskularni sustav: srce. simptomi srčanih bolesti.5 = 15 Ime predavača: prof. sc. New York-AmsterdamLondon. ZGO. New Jersey: Pearson Education.5 Ime predavača: prof. Uloga krvnih žila u zgrušavanju. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). 1998. II and III. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA I i II Šifra predmeta: MB2-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.J. Metode podučavanja: teorijska. dijagnostici. von Willebarndova bolest). Klinička biokemija organa i organskih sustava II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Klinička biokemija organa i organskih sustava I. D. Ispitivanje funkcije trombocita: kapacitet primarne hemostaze. Laboratorijsko praćenje antitrombotske i antiagregacijske terapije. fibrinogen). 8. DC: CRC Press. patofiziologiju tromboze te dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze. Jetra: uloga jetre u metabolizmu.. 7. reapsorpcije i sekrecije u bubregu. I. Methodology for Analytical Toxicology. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. pohranjivanju.5. hipertenzija. Preduvjeti: Klinička biokemija organa i organskih sustava I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Biokemija čimbenika zgrušavanja.Barceloux. Vol. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOAGULACIJA Šifra predmeta: MB2-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Trombofilije: nasljedni i stečeni uzročnici.Sunshine. I. 1988. Broj ECTS bodova: 7. lab. 1988. Broj ECTS bodova: 4. 2004. Elsevier. dijagnostika srčanih bolesti. Urogenitalni sustav: lab. godina Semestar: 7. dr. Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. London. Kvantitativni i kvalitativni poremećaji trombocita. aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. Metabolizam koštanog tkiva: integrirana kontrola metabolizma kosti. Medical Toxicology. dijagnostika akutnih i kroničnih bolesti. Hauptman i sur. rani i kasni biljezi bolesti srca.5 + 7. McKenzie SB: Clinical Laboratory Hematology. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. Boca Raton. sc. kolestaze. E. Laboratorijska evaluacija poremećaja hemostaze: globalni testovi zgrušavanja (protrombinsko vrijeme. procjena funkcije filtracije. Washington. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. agregacija trombocita. 6. Metode podučavanja: teorijska. Školska knjiga. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije II. lab. Inc. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja (hemofilija A i B. Preporučena literatura: 1. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna koagulacija).Ellenhorn. godina Semestar: 7. kongestivno zatajivanje srca. 2002. biokemijski biljezi pregradnje kosti. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II. 1992. čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Program predmeta Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju hemostaze. Labar. metode otkrivanja i 101 . detoksikaciji i ekskreciji. kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti faktora i inhibitora. Zagreb. dr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. D. određivanje aktivnosti pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize. Upper Saddle River. Sadržaj predmeta: Metode procjene poremećaja integriteta stanica i funkcije pojedinih organa i organskih sustava.: Hematologija. Poremećaji krvnih žila. prevenciji. Gastrointestinalni sustav: metode evaluacije funkcije želuca. sintezi. bolesti kostiju. Antikoagulacijska terapija – vrste i mehanizam djelovanja. Boca Raton. 2. Venomous and Poisonous Animals. CRC Press. New York.

Preporučena literatura: 1. propisi. Kvantitativni PCR. Štitnjača: hormoni štitnjače i njihova funkcija. hormoni neurohipofize. 4th edition. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. J. Pesce AJ. Kazmierczak SC. Folkers (Eds) John Wiley and Sons. H. analitički postupci određivanja tumorskih biljega. 2003. Kaplan LA. tumorski biljezi. Molecular Diagnostics: A Training and Study Guide. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Tsongalis i W. Tumori: metaboličke promjene u tumorskim stanicama. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Genetski temelji bolesti. 5. Microarray i in-situ hibridizacija. Čepelak I. R. Medicinska biokemija. Farmakogenetika. hormoni adenohipofize. seminara i vježbi 4. Dingermann. London. hipertenzija. onkologiji. Medicinska naklada. adrenokortikalni steroidi. 2002. Washington. bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde. sc. dr. Molecular Biology in Medicinal Chemistry. Tsongalis (Eds). Thomas L. Amplifikacijske tehnike (PCR i RT-PCR). London. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. forenzici. postupci određivanja adrenokortikalnih hormona. 2002. In vitro manipulacija nukleinskim kiselinama. neurodegenerativne bolesti). 6. Štraus B. transplantaciji i infektivnim bolestima. Karmela Barišić. C. J. A harcourt Health Sciences Company. 2001. A Harcourt Health Sciences Company. Juretić D. Primjena temeljnjih principa genetike u dijagnostici monogenskih bolesti (cistična fibroza. WB Saunders Company. i sur. 1997. utvrđivanju očinstva. 4. Metode podučavanja: teorijska. znanstveni i stručni radovi Metode podučavanja: teorijska. T. dr. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. 1998. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. Mosby. Elektroforeza. Frankfurt/Main 1998. 2. Izolacija. Sekvenciranje i detekcija nukleinskih kiselina. Zagreb. astma. priručnik. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: MB2-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. 4 izdanje. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. Huntingtonova bolest. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Th-Books Verlagsgesellschaft mbH. 2. Molecular Diagnostics for the Clinical Laboratorian. testovi. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća upoznavanje temeljnih principe molekularne tehnologije i tehnika koje se koriste u dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje osnovnih molekularnih dijagnostičkih testiranja i interpretacije dobivenih rezultata. sc. godina Semestar: 7. Clinical laboratory diagnostics. Coleman (Eds). Burtis. 1992. materijali s predavanja. Ashwood ER. A. postupci određivanja hormona. tuberkuloza. Use and assessment of clinical laboratory results.procjene plućnih bolesti: pneumonija. 2001. metode analitičke evaluacije funkcije hipofize. G. Nadbubrežna žlijezda: opća kemija steroida. G. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 3. D. 4th ed. B. prof. Neurološki sustav: lab. Humana Press. Medicinsko-biokemijske smjernice. Philadelphia. Burtis CA. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry. WB Saunders Company. hibridizacija i digestija nukleinskih kiselina. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical Chemistry. Zagreb 2004. Medicinska biokemija. godina Semestar: 8. Medicinska naklada. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski 102 . kvantifikacija. metode otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih bolesti moždanog sustava. 5.. Steinhilber. 6. E. Ashwood (Eds). i sur. Preporučena literatura: 1. Interpretacija rezultata i kontrola kvalitete rada. B. kronična opstruktivna bolest. 3. Hipofiza: hipotalamusna regulacija. sindrom lomljivog X kromosoma) i poligenskih bolesti (ateroskleroza. DC: AACC Press. Zagreb. W. bolesti štitnjače. sc. mišićna distrofija Duchenne. astma. Coleman i G.

P.organizam kao posljedice metaboličkih procesa. Metabolizam i biotransformacije kseno. USISBN:0071347216. medicinal and pharmaceutical chemistry. Preporučena literatura: 1. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic (Review). sc. Biotransformation of Xenobiotics. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. Rendić S. inhibicija. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Indukcija. Low LK.. LRP. Gibson GG. molibden hidroksilaze). Drug Metabolism Reviews. Introduction to drug metabolism. 2nd ed. hidrolize. Rendić S . Number 1-2.i endobiotika. konjugacije s glutationom).. ISBN 0748408975 7. Reaktanti akutne faze. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic.html 10. sulfokonjugacije. Lippincott-Raven Publishers. Mechanism. 1999 Sep. Tansportni proteini: Pglikoprotein. Ortiz de Montellano. biološka iskoristivost. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data.potrebe. Metaboličke interakcije lijek-lijek. London. Rendic and FP Guengerich (Editors). Andrew Parkinson. Reakcije I faze: bio-oksidacije. Remers WA. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. Rendić S.i internet baza podataka. London 2001. peroksidaze. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. bioredukcije. New York 1999. 9. Drug Metab Rev. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. Proteini i aminokiseline . proteinska malnutricija. 2002 Feb-May. Inducers and Inhibitors. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. Reakcije II faze: metilacije. Farmakogenomika. stimulacija u biotransformacijama lijekova. flavin monooksigenaze. 1994. Taylor and Francis. Ugljikohidrati . uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Springer. glukuronidacije. 133-224 6. (Eds.utmem. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata.34(12):83-448 3.edu /CytochromeP450. Croat Med J. Biotransfromacije i biološki učinci endo. Lee A. Drug Metab Rev. godina Semestar: 8. 1998. Marcel Dekker Inc. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Paul R. Philadelphia. Enzimi i enzimski sustavi (P450. Di Carlo F. potrebe.40(3):357-67 4. ISBN: 0-30648324-6 11. Volume 34. ostali. Cytochrome P450. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. Structure. 2001. Izd.J. S.29:413-580 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske kemije Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. Delgado JN. lijek-kemijska tvar. enzim-inhibitori. Uvod u laboratorijske vježbe. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: MB2-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. MRP-prenosioci. 5.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions.značaj. and Biochemistry. 2002. 2005. 3rd ed. Prolijekovi. Blackie Acad.i ksenobiotika. Lewis DFV. Rendić S. Human P450 Metabolim and Transporter Databases (internal) 8. Skett P. Kinetički pristup činiocima koji utjeću na reakcije biotransformacije – indukcije i inhibicije. pp. (Ed. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta položen ispit iz Biokemije I. Primjena i metode QSAR and QSPR. Korištenje intra. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. izvori. & Professional. acetilacije. Chapters 4 & 5.. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. 12. 10th ed. ostale reakcije. Academic Press. BCRP. Cytochrome P450 Homepage:http://drnelson..). Stereoselektivnost. 1997.. konjugacije s aminokiselinama. Određivanje biokemijskih parametara. dr. 103 . Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. Poremećaji metabolizma i prehrana. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). Substrates.).

London. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. Andreis.: Epidemiologija.. biotransformacije. kulturelnim i biokemijskim metodama. Predmet izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku infektivnih bolesti.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. Burton: Microbiology for the health sciences. 1999. Basel. te njihova identifikacija mikromorfološkim. 1993. Biochemical tests for identification of medical bacteria. 3. fecesa na ciste i jajašca parazita. E. New York. Zagreb. Mravunac: Specijalna klinička infektologija.B. Fagotipizacija bakterijskih sojeva kao i epidemiološke metode utvrđivanja putova širenja infekcija. W. biokemijske funkcije. Vitamini – izvori u namirnicama. 1998. izvori. 1997. London.. Berlin. kopije prozirnica sa predavanja 4. Zagreb. G. virusnih i parazitarnih bolesti. Taradi: Imunologija. Wiley et Sons. F.C. Serološke metode identifikacije bakterija i virusnih bolesti. Lippincott Williams&Wilkins. Philadelphia. M. Philadelphia. Školska knjiga. 8. F. Zagreb. godina Semestar: 8. toksičnost. J. Damani: Priručnik o postupcima kontrole infekcija. M. B. 8. New York. Academic press. Upoznaje s biokemijskim parametrima i temeljima terapije bakterijskih. 1978. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma.W. uzorkovanje i izolacija patogenih bakterija i gljivica iz urina. A.5 Ime predavača: doc. bioiskoristivost. Ivan Kosalec Ciljevi predmeta: Upoznavanje s epidemiološkim metodama. Broj ECTS bodova: 2.i hipervitaminoze.potrebe. izdanja. bioiskoristivost. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. Marcel Dekker.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Inc. M. Marušić. Naglić. 6. Medicinska naklada. Preporučena literatura: 1. London. Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela (koža i sluznice.. metode istraživanja. N. Merkur A.. svojstvima i značenju infektivnih i invazivnih bolesti.: Food chemistry (2. 2. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. P. J. usna šupljina. Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne parazite.N. Beck R.C.. avitaminoze. Zapsalis C. 1984. Nutritional. D. Mihaljević. Medicinska naklada.Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. 7. Brody T.D.. Allen. 3rd Ed.: Food chemistry and nutritional biochemistry. 1987. Grosch W. hipo. ed. Winn. W. dr. karakteristike i značenje važnih infektivnih bolesti. Combs G. Inc. Hajsig: Veterinarska imunologija. Čulo. New York. JUMENA. B. J. J. 1994. S.. Koneman.D. prevenciju i zaštitu u radu s infektivnim materijalom u biokemijskom laboratoriju i okolišu. akumulacija. Zagreb.: Diagnostic Microbiology. Jr. prijevod 2. sc. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. sastav i porijeklo. potrebe. Zagreb. Zagreb. 4. Academic press. 9. J. Janda.M. Philadelphia. 104 .. W. I. 1988. biochemical and clinical aspects.: Nutritional Biochemistry. New York. Belitz D. 7. Babuš i sur. New York. Schreckenberger. 1999. Prednosti mediteranske prehrane. Ugrožene populacije.. 6. Preporučena literatura: 1. MacFaddin. Machlin L. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. I.B. 2004. fecesa i krvi. Fališevac. F. mehanizam transporta u organizmu. 2000. 2. Inc. 1997. Medicinska naklada.: Handbook of vitamins. 1985. Lippincott-Raven Publ. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i drugih razvojnih oblika parazita u organima prolaznog domaćina. T. Friedman M. R. patogenezu. 1986. 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II Sadržaj predmeta: Osnove opće epidemiologije. F. Upoznavanje s mikrobiološkim metodama izolacije bakterija i gljivica. 3. Lippincott Comp. Jr.) Springer Verlag. Bezjak. putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom na rad u biokemijskom laboratoriju. New York. intestinalni sustav). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM Šifra predmeta: MB2-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Plenum press. Lipidi . V. Roitt: Temeljnja imunologija. 5.

Fish Fishman RA. Temeljni osjetilni i motorički putovi. Cerebrospinal fluidphysiology. editor. Jacobi C. Agranoff BW. Stanična građa (makroglija i mikroglija). Stanična biologija neurona. 5th ed. te intoksiciranih bolesnika. Preporučena literatura: 1. Neurološke bolesti u kojima je analiza likvora najčešće indicirana. Alkohol. polyspecific and oligoclonal immune response in multiple sclerosis. putovi. editors. 4:111-117 7. 2nd ed. 6. Kostović I. 1998:1308-1326. Prolaz tvari i staničnih elemenata kroz sustav barijera. kao što su jasno zadani ciljevi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. krugovi. Sastav likvora u zdravlju i bolesti. Približiti studentu najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. Naučiti će se što su opći uvjeti koji predstavljaju početak svakog planiranja. Pokazati će se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih internističkih stanja vezanim za srce. Felgenhauer K. Cerebrospinal fluid in disease of the nervous system. Felgenhauer K. Građa i funkcija perifernog živčanog sustava. sc. Temelji neuroznanosti. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera. specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije. program stručnog rada. oblik organizacije i radni proces laboratorija. Broj ECTS bodova: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Patobiokemijska podloga neuroloških bolesti. Zagreb: Medicinska naklada. dr. Labordiagnostik Neurologischer Erkrankungen. editors. Multiple Sclerosis l998. 105 . 3. Basic Neurochemistry. Vježbe: Primjena kromatografskih i elektroforetskih tehnika u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru. Mijelin. cellular and medical aspects. Frankfurt: TH Books. godina Semestar: 8. 1992. Genetska osnova ovisnosti. Albers RW. Metabolizam alkohola i droga. hitna neurološka stanja. 4. bubreg. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj živčanog sustava. žučni mjehur.Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik NEUROKEMIJA Šifra predmeta: MB2-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. oksidacijski stres i fibrogeneza. Judaš M. Laboratory diagnosis of neurological diseases. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju. Sinapsa i neurotransmiteri. Siegel GJ. 2. Molinoff PB. jetru. sintetiziranjem znanja u području opće. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: U ovom kolegiju student će naučiti opća načela dijagnostičkog postupka hitnog bolesnika. In: Thomas L. hitna stanja u pedijatriji.use and assessment of clinical laboratory results. 4:99-107 Metode podučavanja: teorijska. Philadelphia: WB Saunders.5 Ime predavača: doc. Clinical laboratory diagnostics . Milica TrbojevićČepe Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama neurobiologije i likvorske dijagnostike neuroloških bolesti. potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istraživanja te procjena stručnih programa za budućnost. Aksonski transport. Molecular. mreže). 1999. Membranski i akcijski potencijal. analysis and interpretation of protein patterns for diagnosis of neurological diseases. New York: Raven Press. Stuttgart: Thieme. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Beuche W. Lipidi i proteini živčanog sustava. 5. Reib Reiber H. Seminari: Anatomske značajke likvorskih prostora. The intrathecal. sc. pluća.1994. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo” središnjeg živčanog sustava. Citološke i biokemijske pretrage likvora. hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i njegove osnovne funkcije. Siva i bijela tvar. Ungefehr S. Reiber H. stupanj automatizacije. 1997. Anatomskomorfološka podjela središnjeg živčanog sustava (SŽS) i temeljne funkcije. Načini povezivanja neurona (neuronski nizovi. Multiple Sclerosis 1998. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. godina Semestar: 8. dr. gušteraču.

Zagreb. 7. Biostatistica. počevši od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada). Kontrola proizvodnje. Marcel Dekker. New York. Friedmanov test. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Vranić. Kontrola kvalitete lijekova. godina Semestar: 7. 1999. 1970. 2004. kopije predavanja 5. Kruskal-Wallisov test. 4. 6th Ed. 2. Zagreb 1971. 3. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. D. Statistička teorija i primjena. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. 2. fizičko-kemijskih svojstava. 5. ukupni troškovi/analiza). dr. Berlin. Labar B. Zagreb: Medicinska naklada. Dodig S. Inc. 6. Medicinslo-biokemijske smjernice. MannWhitneyev test. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Plavšić F. križne reakcije. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. dr. Bolton. 2004. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Analiza varijance. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOANORGANSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Primorac D. Spearmanov koef. 8. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata 106 . faze u evaluaciji instrumenata. Zagreb 1997. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. Topić E. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. χ2-test i Fischerov egzaktni test. korelacije. W. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. Preporučena literatura: 1. Janković S. Serdar. Normalna razdioba. Uvod u statistiku. TH Books. I. Vonderscmmit J. Zagreb: Medicinska naklada. analiza učinkovitosti. DeMuth. J. Broj ECTS bodova: 1. C. korelacije. postupaka i test reagensa Metode podučavanja: teorijska. 1991. I. Bon. 7. Tehnička knjiga. Vjerojatnost i statistika. Laboratory organization and automatization. 4th Ed. Testovi normalnosti razdiobe. S.Mehanizam učinka droga na središnji živčani sustav. Pavlić. višestruka linearna regresija. E. 1998. Štraus B. 3. troškovi reagencija/analiza. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Tehnička knjiga. krivotvorenje uzoraka. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. Samošćanec K. Preporučena literatura: 1. Šošić i V. Clinical laboratory diagnostics. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Wiley&Sons Inc. Coxova regresija. Čepelak I. troškovi potrošnog materijala/analiza. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. faza kliničko laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta. godina Semestar: 7. postupaka i reagensa. U kolegiju će se obraditi i proces donošenja odluke za nabavu novih instrumenata. Alkoholizam i droge. Pearsonov koef.5 Ime predavača: prof. Stavljenić-Rukavina A. 2002. Student će na primjeru kliničkog problema s radnom dijagnozom naučiti odabrati one laboratorijske pretrage čiji će rezultati omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodeći računa o metodološkim i biološkim ili interferencijskim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. sc. sc. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. European Committee for Clinical Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za evaluaciju instrumenata. Biostatistics. Analiza učestalosti. 1997. New York 1995. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: MB2-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. jednostavna linearna regresija. New York and Basel 2004. troškovi održavanja. Štraus B. ROC-analiza. V. internet adrese baza podataka 4. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. 6. Medicinska naklada. Zagreb. Passing-Bablokova regresija. Wayne. Medicinska naklada. Školska knjiga. Zagreb. New York: Walter de Gruyter. Priručnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Metode za identifikaciju alkohola i droga. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Topić E. Thomas L.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI Šifra predmeta: MB2-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. W. W. Imunomodulacija. V. Biološka uloga Mo. Medicinska naklada. AABB. NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u dijagnostičke svrhe u biomedicini. http://www. Press.M. 4. Freeman & Co. 2. D. CA (USA) 1994. 1994. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine. 2000. proizvodnja krvnih pripravaka. KBC Zagreb. Zagreb. imunizacija i kliničko značenje antitijela i autoantitijela. godina 107 . W. Imunologija hepatitisa B. eritrocitne. HZTM. 1994. Značenje liječenja transfuzijama krvi. Cu).Y. Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju i izvještavanje. N.u biomedicini. dr. funkciji metaloproteina i metaloenzima. J. godina Semestar: 9. Serološke metode otkrivanja biljega krvlju prenosivih bolesti. Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim pripravcima. 3. Uloga metalnih iona kao stabilizatora biomolekula (proteina.R.J. J.Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima. internalizacija.edu/ EduDev/Feritin/index. Rizici liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama.H.chemistry. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.C i HIV infekcije. Uloga kalcija i magnezija u regulaciji i biokatalitičkim procesima. Principles of Bioinorganic Chemistry. Oxford Univ. Uloga metala u nastanku slobodnih radikala (Fentonova reakcija). AABB.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti. Statističke metode u kontroli kvalitete. L.Grgičević i T Vuk u knjizi: Imunohematologija i transfuzijska medicina. RNA). značenje u transfuziologiji. DNA. prostetskih skupina i koenzima.wustl. Mill Valley. Williams: “The biological chemistry of the elements: the inorganic chemistry of life”.J. transport i pohrana). Temeljni principi ISO 9001 standarda. D. 3. kontrola kvalitete i sigurnost krvi. S. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Značaj i temeljni principi bioanorganske kemije (termodinamička i kinetička svojstva liganada koji tvore komplekse s biomolekulama). koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije. Frausto da Silva & R. Željezo. B. 6. Primjena fizikalnih metoda u bioanorganskoj kemiji (x-zračenje. Bethesta 2002. Wiley & Sons.). bakar i cink u biološkim sustavima. (GB) 1995. te kao neizostavne komponente aktivnog centra enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih kiselina. Svojstva i uloga proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S. 5. T. Berg. Metalopreoteini na staničnom nivou biti će razjašnjeni na primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i transferina na receptor. 2. 2002. Krvne grupe. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Temeljnji principi GMP-a. B. Primjena anorganskih radionuklida u dijagnostici. sc. Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala (unos.html Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Virusne mutacije. University science books.J. Validacija automatiziranih sustava. J. 2002. Oxford (GB). termodinamičkim i kinetičkim svojstvima kompleksa metala. Stryer: "Biochemistry" (4th ed. 4. Lippard.. Prionska bolest i novi patogeni. trombocitne i leukocitne. Preporučena literatura: 1.P. terapijska primjena metala. Nasljeđivanje eritrocitnih Kg. pohrana Fe u formi feritina. regulacije ekspresije transferinskih i feritinskih receptora).E. Preporučena literatura: 1. EPR. Krvlju prenosive bolesti. Oxford University Press. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: MB2-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Fenton:" Biocoordination Chemistry". Kaim. Molekularne metode u transfuziologiji. Sudjelovanje matala u prevenciji od oksidacijskog stresa (sastavni dio antioksidacijskih enzima). Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom nivou (primjer Hg). Chichester (GB). Blood safety in the New Millenium. Schwederski: "Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life". Cr i Mn.

Zaštita od zračenja na radu. vage) i druge (pipete. koeficijenta varijacije. uzorcima. Klinička nuklearna medicina.5 Ime predavača: prof. Prednosti uključivanja u vanjske (inozemne) kontrole kvalitete. Postupci u evaluaciji automatskog analizatora. Nuklearna kardiologija i pulmologija. sc. Ispitivanje funkcije bubrega. dr. položen ispit iz Fizike. Imunoanaliza. sc. dr. BerlinNew York. European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata. no 3. Thomas L. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s posebnim područjima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EVALUACIJA INSTRUMENATA. indikacije za njihovu kliničku primjenu. Damir Dodig Ciljevi predmeta: Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine. ekonomska isplativost). postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi. pohrana i transport uzorka. kvartila). Nada Vrkić. doc. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja. godina Semestar: 9. Pregled ostalih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat: priprema bolesnika. 2. a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara. Nuklearno-medicinska ispitivanja u gastroenterologiji. Obilježavanje stanica. TH Books. fizikalne osnove. ECCLS document 1986. dr. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. PET i upale. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta. 2002. London: ACB Venture Publications.Semestar: 9. Ispitivanje koštanog sustava. medijana. detekcija tumora. godina Semestar: 9. termometri) opreme. Unutarnja i vanjska kontrola kvalitete. validacije i evaluacije. Primjena ISO standarda u kliničkolaboratorijskoj praksi. Laboratory Organization and Automatization. Dodig. Guidelines for the evaluation of analysers in clinical chemistry. kivete. osjetljivost i točnost. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Preporučena literatura: 1. Preciznost. proizvodnja radionuklida i radiofarmaci. 5. 4. Značaj redovite provjere – kalibracije automatskih analizatora. uzorkovanje. Načini ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih). Faze u evaluaciji automatskog analizatora (selekcija. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente sa procjenom instrumenata. Ispitivanje štitnjače. dr. urednici Ivančević. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i 108 . Nuklearni akcidenti. Kusić. Clinical Laboratory Diagnostics. specifičnost. kliničkolaboratorijska evaluacija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. standardne devijacije. 1998. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. mjernih instrumenata (spektrofotometri. Broj ECTS bodova: 1. Walter de Gryter. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. sc. 1991. postupaka i ragensa. POSTUPAKA I REAGENSA Šifra predmeta: MB2-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Nuklearna medicina u neurologiji. sc. Obrada scintigrafskih podataka. Burnett D. emisijska kompjuterizirana tomografija. Metode podučavanja: teorijska. obrada scintigrafskih podataka primjenom računala. Vonderschmmitt J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Uvod. izdavač Medicinska naklada 1999. A practical guide to accreditation in laboratory medicine. Razumjevanje temeljnih statističkih pojmova u redovitoj kontroli kvalitete (srednje vrijednosti. Preporučena literatura: 1. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II. vol 2. potkrijepiti praktičnim primjerima u okviru seminarskih radova. postupaka i test reagensa 3. Instrumencija. Procjena potrebe i izbor optimalnog analizatora uklopivog u strukturu postojeće opreme.

Zagreb. ugljikohidrata. Philadelphia. Zagreb 1992. vezivnog i koštanog tkiva. Pruden. ed.. makronutrijensi. 2000. gastrointestinalnog sustava. Biokemijski pokazatelji upale: tipovi upale. dr. nastavni materijali s predavanja 2. trovanja i ovisnosti. bubrega. skupljanje uzoraka za određivanje koncentracije lijeka. Prenatalna i postnatalna laboratorijska dijagnostika. Applied Laboratory Medicine. laboratorijski postupci i uzorci u probiranju i potvrdi dijagnoze. farmakokinetika. Andrew P Day. Thomas L. tumore. medijatori upale.B. Clinical Laboratory Diagnostics. Saunders Company 5. Praćenje koncentracije lijekova: načini davanja lijekova. Philadelphia. Baltimore. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Hitna laboratorijska dijagnostika. kiselinsko-bazični status. Frankfurt/Main: TH-BooksVerl. Philip D Mayne. Procjena nutricijskog statusa: praćenje enteralne i totalne parenteralne prehrane. antiepileptici. želuca. 1998. Metode podučavanja: teorijska. kardioaktivni lijekovi. a division of Hodder Headline PLC.case presentation and data interpretation. Klinička biokemija u pedijatriji i gerijatriji. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Šifra predmeta: MB2-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. alergenima izazvano otpuštanje medijatora.. odnos slobodnog i vezanog lijeka. gušterače. Medicinska naklada 2004. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1. CA Burtis & ER Ashwood. 4 ed. Pennsylvania. Use and Assessment of Clinical Laboratory Results. procedures. Clinical Chemistry. 1992 by W. Eds. proteina. sepsa i SIRS. Labar B. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. A workbook of Clinical Chemistry . Fody EP. alergen-specifični IgG.organskih sustava I. Norbert W Tietz. lipida. London 4. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz određena potološka stanja: srca. naslijedne i autoimune bolesti. Štraus. Medicinska naklada. Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti imunološkog sustava. te praćenje trudnoće. kardiovaskularnog sustava. Duben-Engelkirk JL. fiziološke promjene u trudnoći. A Wolter Kluwer Company. Medicinska biokemija. terapije. praćenje tijeka patološkog stanja i terapije. Topić E. 1999. alergenspecifični IgE. 3. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz suradnih ustanova 2. correlations. laboratorijske pretrage u dijagnostici upale. drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje. Medicinska naklada. Lippincott Williams and Wilkins. Saunders & Co. Medicinsko-biokemijske smjernice. Štraus B. Philadelphia. Principles. Biološki i analitički učinci lijekova na laboratorijske pretrage. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: U okviru kolegija razvijati aktivni odnos studenata prema prethodnoj nastavnoj građi stručnih predmeta provjerom znanja u obliku seminarske nastave u kojoj se posebno obrađuju studentima unaprijed zadani problemi – nalazi vezani uz različite kliničke slučajeve. First published in Great Britain in 1994 by Edwrd Arnold. Bishop ML. Čepelak I. Teitz Textbook of Clinical Chemistry. Germany 1998. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Janković S. eliminacija lijekova. Conn.. 7. 5. sc. 4. endokrinog sustava. mikronutrijensi. Frankfurt/Main. ukupni IgE. Medicinska naklada. 2004. Rex B. József Petrik Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos studenata prema postavljenim kliničkim slučajevima. 109 .. godina Semestar: 9. Primorac D. prosudba nalaza kod postavljanja dijagnoze. Čepelak I. Clinical laboratory diagnostics: use and assessment of clinical laboratory results.. TH-Books Verlagsgesellschaft mbH. Laboratorijsko praćenje transplantacije organa. Preporučena literatura: 1.. eozinofilni kationski protein. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Molekularne dijagnostike Sadržaj predmeta: Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne osnove poremećaja u metabolizmu aminokiselina. Dodig S. B. Elizabeth L. antibiotici. jetre. by Lothar Thomas. apsorpcija. 3rd Edition. komplikacije u trudnoći. Trudnoća: laboratorijska evaluacija zdravlja trudnice i fetusa. Zagreb 2004. i sur: Medicinsko-biokemijske smjernice. 8.. 6. materijali i literatura s predavanja stručnih kolegija 3.

Znanstvene i stručne asocijacije. dr. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva. kadrovsko. Obrazloženje teme. Preporučena literatura: 1. Pojedinačni i timski rad. Kongresno priopćenje. Stil znanstvenog izvještavanja. Biološki uzorci. Simonić. Pretraživanje literature. rasprava i zaključak. 3. materijalno i vremensko. 5. 1992. socijalni i psihološki pristup znanosti. 1993. Elektroničke baze podataka. Zagreb. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Scripta biochemica. Beynon. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. Znanstvenoistraživačka oprema. Odgovornost znanstvenika. Rijeka 1999. Osobitosti temeljnih. Portland Press. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. priručnik jedne discipline. Sigurnost u radu. Podjela znanosti. magistarski i doktorski rad.5 Ime predavača: doc. Znanost i kultura. Vitagraf. Opći principi dobre laboratorijske prakse.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Planiranje i nabavka laboratorijske opreme prema opsegu rada medicinsko-biokemijskog laboratorija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM Šifra predmeta: MB2-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Broj ECTS bodova: 1. Znanstveno nazivlje i jezik. Obrada i analiza rezultata. M. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Analiza cijene rada i ukupnih materijalnih troškova medicinsko-biokemijskog laboratorija. Planiranje eksperimenta: administrativno. etikom. Priručne i središnje knjižnice. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. A. Vođenje dnevnika. godina Semestar: 9. Cambridge University Press. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. Originalni znanstveni rad. samostalni i kao dio informatičkog sustava bolnice. R.9. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u 110 . Školska knjiga Zagreb 1997. politički.C. Stručni i gospodarski pristup u radu medicinskobiokemijskog laboratorija. Gibbins. Laboratorijski informatički sustav. III prerađeno izdanje. Flögel. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Etika i znanost. 4. 1997. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Objektivnost i subjektivnost. Citiranje tuđih rezultata. Organizacija laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju općih. Pannall PR. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Znanstvena i stručna literatura. Životopis. Napredovanje u struci i znanosti. M. Literaturna dokumentacija i citiranje. Znanost . Profil znanstvenika. Cambridge. Uloga voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija u rješavanju tehničkih. primijenjenih i razvojnih istraživanja. u: Etika. sc. Diplomski. Pregledni rad. medicinskih zahtjeva i usklađivanja sa standardima kvalitete. Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu. specijalističkih i visoko diferentnih laboratorijskih pretraga. godina Semestar: 9. Prikazivanje podataka. značenje i definicija znanosti. Cjeloživotno učenje. gospodarski. Etički. Reproducibilnost eksperimenta. te s načelima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: MB2-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Rezultati. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. 2. London 1996. The Systematic Experiment. Broj ECTS bodova: 4. FBF. Zilva JF. J.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Školska knjiga. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. vrste publikacija. Naslov i autori. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. J. Sažetak.

Rukavina-Stavljenić A. http://www. 6. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. anoreksija. Juretić D. ateroskleroza. www. 2003. Davis Company. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. u organizaciji Ministarstva zdravstva RH. Piggott Printers. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: MB2-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.. osteporoza. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.). intolerancija. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Štampar" i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Chadwick et al. str. Kazmierczak SC. Plenum US.. rahitis. cistinurija). R. Flegar-Meštrić Z. lizina i metionina (fenilketonurija. Breakthrough Publications. leucinoza. 9. 2004. Medicinski laboratoriji Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. www. C. dr. sc. i 30. Analysis. Pharmaceutical Press.kontinuiranoj edukaciji medicinskih biokemičara. Mosby. N. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine.hkmb.hr 10.ifcc. izoleucina. I. karcinoma . 7. 1st edition 1994. Inc. 3. Lisa Rapport. Zagreb.N. str. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . sportaši). Preporučena literatura: 1. E. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I.hr/zkk 12. Robert E. Bulimija. 2.hr 4. alkaptonurija. 1998. 4470 8. malapsorpcija.. Farmaceutskobiokemijski fakultet. Nutritivne alergije mehanizam. Sue Rodwell. 29. Roko Živković: Dijetetika. 2004. dijabetesa tipa II. valina. www. IK Naprijed.Škole narodnog zdravlja "A. Springer. Cambridge 1996. deontologija i etika u zdravstvu. Clinical Chemistry: Theory. 4th edition. 2000.. Mosby. Pretilost . Pesce AJ. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. 1st edition.kb-merkur. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance.. 121/2003.V. godina Semestar: 9. EN ISO 15189. 7.org 11. cistrinoza. 2001.. Čvorišćec D. Nutraceuticals. 2000. 4510 6. hipertonija. propionacidemija. Medicinska naklada Zagreb. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. homocistinurija. 2.hdmb. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. vitamini. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . Caroll A.: Functional Foods. Zdravstveno zakonodavstvo. 10. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 111 . A. 3rd edition. www. 3. “Vanjska i unutarnja provjera kvalitete bolnica i medicinskih laboratorija“ priručnik. dijetoterapija. malasorpcija). maldigestija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. tirozinemija. „Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju” – priručnik. 121/2003. sigurnost i zaštita. starije osobe.. leucina. Poremećaji hranjenja.. lipidi. Indeks tjelesne mase. London. Preporučena literatura: 1. trudnice. 4. kopije prozirnica za predavanja 5. Rukavina-Stavljenić A. Correlation. Čvorišćec D. Burnett D. dijabetes tipa II. 2002.. 8. adolescenti.hr 9. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. 1st edition. Medicinska biokemija: Organizacija rada MBLa. Rekić B.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. 11th CD-Ro edition. M. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . studeni 2002. Zagreb. N. metilmalonacidemija. 5. karcinom. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. cistatinurija. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. ugljikohidrati. albinizam. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. 2004. hiperlipoproteinemija. Zagreb. Pothranjenost – malnutricija. kompulzivno prejedanje. Lewis Publishers..hkmb. Pharmfoods. C. F. minerali. Kaplan LA. Preporučene i zabranjene namirnice. Brian Lockwood: Nutraceuticals. mala djeca. Intolerancija hrane.N. hiperlizinemija. 1999.

Strandberg K. cost-benefit analiza. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. 3. 4. Urednice: Dubravka Čvorišćec i Ana Stavljenić-Rukavina 3. Clinical laboratory diagnostics. 2004. Čvoriščec. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta. Biokemijske.5 Ime predavača: doc. mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT.RACIONALNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Čepelak i. U: Priručnik «Organizacija i upravljenje laboratorijem». preanalitičke čimbenike. AACC Press. National Academy of Clnical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Reccomendations for Use of Laboratory Tests to Support poisoned patients who Present to the Emergency Department. sc. Thamlitz R. Kardiovaskularne bolesti. Thomas L. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. Zagreb. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara. Preporuke internacionalnih i nacionalnih stručnih udruženja. Use and assessment of clinical laboratory results. Vodič kroz laboratorijske pretrage. Preporučena literatura: 1. Zagreb. 49: 357-79 Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA Šifra predmeta: MB2-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Predavanja: Racionalizacija u brizi o zdravlju. Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata – prednosti i nedostaci. Preoperativno probiranje pacijenata. Seminari: Obuhvaćaju kritički pregled preporuka različitih stručnih udruženja. National Academy of Clinical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and Heart Failure.org 5. 2005. Važnost predanalitike. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Reumatske bolesti. Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika. 4.5 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 1. Mišićne bolesti. pripremljen kao materijal za tečaj. dr. hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. interferencije kao i analitičku i dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. Tehnološka rješenja instrumenata. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata. POCT). Point of care testing. 1998. Broj ECTS bodova: 1.biokemijske smjernice. St John A. analitička kontrola kvalitete. Zlouporaba alkohola i lijekova. želudac i giht. Probiranje zdravih osoba. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT. 2004. Priručnik: Laboratorijske pretrage uz bolesnika. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. Hicks JM: Point of care testing. Bolesti jetre. Endokrine i metaboličke bolesti. sc. Poremećaji elektrolita. Svrha i smisao provođenja. Maligne bolesti. 2004. Gušterača. Price CP. svojstva analita. Washington DC. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz KBC Zagreb i budući razvoj. godina Semestar: 9. A Systematic Approach to Point of Care Blood 112 . Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama. http://www. Bolesti pluća. sur. 2004. Bolesti bubrega. Medicinsko. 2005. Zagreb. Preporučena literatura: 1. Medicinska naklada. godina Semestar: 9. Urednik: Dunja Rogić 2. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike uz bolesnika. Clin Chem 2003. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. dr.nacb. Simonsson P. D. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. 2. Rogić D. Dubravka Čvoriščec Ciljevi predmeta: Upoznati studente s značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih ispitivanja unutar specifične patologije. Budući stručnjaci moraju biti sposobni kompetentno sudjelovati u racionalnom izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje važnost ispitivanja.

Norme ISO 9001:2000. Pesce. analysis. Roberta Petlevski.C. godina Semestar: 9.nacb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA Šifra predmeta: MB2-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Kvaliteta strukture. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI Šifra predmeta: MB2-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima sustava kvalitete i međunarodnim normama za medicinske laboratorije. Preporučena literatura: 1. Komponente biološke varijacije (interindividualna.Gas Analyses – The Malmo Experience. 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući oblici. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based Practice for POCT. 4th edition. dr. Kaplan. godina Semestar: 9. Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa: od uputnice do interpretacije rezultata. Philadelphia.org 7. 1999.J. Use and assessment of clinical laboratory results. 113 . procesa i rezultata. kontrola EIA testova. Laboratory Management and Clinical Correlations. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. dr. sc. Akreditacija medicinskih laboratorija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Kontrola kvalitete. correlation.220-224.B. Burnett D. Clinical Chemistry. pojmovnik referentih vrijednosti. dr.nacb.A. L. individualne referentne vrijednosti). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. sc. 2003. Saunders Company. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. izolacija enzima. intraindividualna. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Kazmierczak. Dubravka Jeličić Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima u proizvodnji i kontroli test reagencija. liofilizirani oblici. Frankfurt/Main 1998. test trake. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Clinical Outcomes with Point-ofCare Testing. Broj ECTS bodova: 1. C:A: Burtis. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno testova: izolacija HIV antigena. Preporučena literatura: 1. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. test tablete. Indikatori kvalitete laboratorijske pogreške. Philadelphia. Predanalitički i analitički kriteriji za harmonizaciju rezultata laboratorijskih pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj razini. 2. Metode podučavanja: teorijska. bias i ukupnu dozvoljenu analitičku pogrešku). TH-Books. Point of Care 2. Piggott Printers. prijenos referentnih vrijednosti na nove analitičke uvjete. Načini procjene laboratorijskih rezultata klinički relevantnih sastojaka tjelesnih tekućina (populacijske referentne vrijednosti. London. Ashwood. izolacija HbsAg antitijela. modeli izrade referentnih intervala. Vanjska procjena kvalitete. Cambridge 1996. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.org 6.5 Ime predavača: doc. 2003. osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom. Lippincott Williams & Wilkins. širina referentnih intervala. sc. indeks individualnosti). Clinical chemistry: theory. Clinical Laboratory Diagnostics. Thomas L. Tietz textbook of Clinical Chemistry. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2002.. E. Utvrđivanje analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na komponentama biološke varijacije (ciljne vrijednosti za preciznost. Validacija. proizvodnja antitoksičnih seruma. te primjenom biološke varijacije u definiranju analitičkih ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga. A. Dobra proizvođačka praksa. Unutarnja analitička kontrola kvalitete.R. S. EN ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003. verifikacija i evaluacija mjernih instrumenata. Lewandrowski K. Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja injekcija. W. Mosby.

Preporučena literatura: 1. dr. Humana reprodukcija i medicinska biokemija (Predviđanje ovulacije određivanjem hormona: metode i pouzdanost.com/guest26. Endokrinologija testisa (Endokrinologija i gametogeneza. 2001. Endokrinologija hipofize i hipotalamusa (Regulacija endokrine funkcije hipofize.hr 7. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. The 2004 update”. 5. 2001: 17-29 3. Biochemia Medica 1995.V. Cava.model. godina Semestar: 9. Steven J. Hormoni kao biljezi tumora (Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda. 2. U: Šimunić V. Biochemia Medica 1994. Standardizacija: internacionalni standardi. StavljenićRukavina. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Washington. 6. http://www. Biological variation: from principles to practice.1997. Školska knjiga.hkmb. Ciglar S. gestagena i androgena u cilju dijagnoze neplodnosti). 2001: 124-126 4. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. 4th ed.htm 9. biokemijske i hematološke pretrage u ginekologiji i perinatologiji. steroidogeneza i dozrijevanje jajne stanice. 6. Varaždinske toplice.. Na temelju stečenih znanja prikazati važnost pouzdane i racionalne laboratorijske dijagnostike endokrinopatija. sc. Suchanek E (urednici): Ginekologija. Čvorišćec D. mineralokortikoida i kateholamina. specifičnost. Flegar-Meštrić Z. Poremećaji u funkciji nadbubrežne žlijezde. Ciglar S. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Određivanje hormona (Metode: biološke. 2003. Tietz NW: Tietz Textbook of Clinical Chemistry. AACC Press.westgard. Funkcionalni testovi osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo). Poremećaji funkcije testisa i neplodnost u muškarca. kemijske i imunokemijske. Đurić K.Ricos. Philadelpia. 37(6): 667-673. 4. interferencije. Medicinski laboratoriji posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Ernest Suchanek Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i patofizioloških zbivanja o kojima ovisi funkcija endokrinih žlijezda i hormona. Alvarez. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane trudnoće. Suchanek E: Hormoni – produkcija. kontrola kvalitete). Analitička kontrola u medicinskobiokemijskom laboratoriju. 1998. Štraus B: Medicinska biokemija. Određivanje glukokortikoida. Suchanek E. EN ISO 15189. U: Šimunić V. Biokemijska dijagnostika KAH). Clin Chem Lab Med 1999. Fraser CG. Zagreb. 2003: 209222 5. Poremećaji u menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Bolesti hipofize. Suchanek E (urednici): Ginekologija. U: Kurjak A i Kupešić S (urednici): Ginekologija i perinatologija – 1. Hammer-Plećaš A. Određivanje hormona hipofize i hipotalamusa. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. F. C. Priručnik o kvaliteti . Tonimir. WB Saunders Comp. “Biological variation and desirable quality specifications. Određivanje korionskog gonadotropina u ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru sindroma Down). Hormoni posteljice u poremećajima trudnoće i prenatalnoj dijagnostici. Wong: Pediatric reference ranges. AACCPress. et al. Flegar-Meštrić Z. Određivanje estrogena. Dijagnostika funkcije žutog tijela. Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus (Hormoni jajnika. Kralik-Oguić S. Soldin. odabir jedinica. Naklada Ljevak. Washington. BerntŽivković S: Hormonske. Svojstva metoda: osjetljivost. 1999. Medicinska naklada. Endokrinologija nadbubrežne žlijezde (Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne žlijezde. External quality assessment in clinical chemistry: Review of the Croatian situation with particular reference to equipment. CV Hernández Jiménez. djelovanje i značaj određivanja u ginekologiji. Burtis CA. 1:37-45 10. Primorac D. Carlo Brugnara. Čepelak I. Edward C.3. Janković S: Medicinsko-biokemijska dijagnostika u 114 . Ektopično stvaranje hormona). dio. StavljenićRukavina A. Zagreb. http://www. Jagarinec N i suradnici. Juretić D. Ashwood ER. Čvorišćec D. Zagreb. Određivanje testosterona i dijagnostička vrijednost određivanja parametara ejakulata). Laboratorijski testovi u ranoj trudnoći). JV GarciaLario. Topić E. Hammer-Plećaš A. Endokrinologija posteljice (Stvaranje hormona u fetoplacentnom odjeljku. 1-2:31-42 8. Naklada Ljevak.

dijabetes. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. autoimune bolesti. Molekularna genetička epidemiologija. T. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku. Zagreb. Individualizirana medicina: prevencija. prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom i (iv) spoznati sociološka. 2004. sc. Read BIOS Scientific Publishers. Klinički. rak. Farmakogenetika i farmakogenomika. Medicinska naklada. iz Biokemije II i iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom Sadržaj predmeta: Kompleksna genetika.. Uvjeti i način života. J. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – primjena. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. respiratorne bolesti. faktori okoliša. dr. psihijatrijske bolesti. (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike.kliničkoj praksi. Cox. obiteljski i sociološki izazovi kompleksne genetike. Sinclair. stres.nlm. otpornost i dugovječnost. Preporučena literatura: 1. A. T.TOC&depth= 2 4. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. ISBN: 9531761205 3. Medicinska naklada.ncbi. Biobanke. iz Patofiziologije s osnovama patologije II. Geni i nasljeđe.ShowTOC&rid=gnd. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku. pretilost. 1999.View. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Genetičko testiranje i javno zdravstvo.gov/books/bv. Baze podataka. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini.nih. upalne bolesti probavnog trakta. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOMPLEKSNA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Genes and Disease. Sanja Dabelić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma. neurodegenerativne bolesti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 115 . ISBN: 1-87274869-4 2. Genetika i fiziologija starenja. godina Semestar: 9. terapija i prognoza. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka – utjecaj na zdravlje i bolest.fcgi? call=bv. Strachan. Kompleksna genetika pravna i etička pitanja. http://www. 1995. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. svrsishodnost i sociološki aspekti. Faktori rizika. P. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Humane i populacijske genetike. M. Metode podučavanja: teorijska.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful