P. 1
IP hrvatski 2009-2010

IP hrvatski 2009-2010

|Views: 1,211|Likes:
Published by Hrvoje Tomic

More info:

Published by: Hrvoje Tomic on Nov 09, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/17/2013

pdf

text

original

INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU za akademsku godinu 2009./2010.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3 OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4 POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4 Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4 Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5 Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5 Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7 AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9 OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10 PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11 STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11 Stručna praksa................................................................................................12 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21 Stručna praksa................................................................................................21 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29 Školarina ......................................................................................................29 Doktorski rad .................................................................................................29 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu A. Kovačića 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti profesor Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipović-Grčić, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.

udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaća studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiološkoga gledišta ispituje čovjekov život u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i praćenju terapije izborom odgovarajućih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijskodijagnostičkih postupaka. Tumačenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava bioloških supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija također su njihova zadaća. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapošljavaju se najvećim dijelom u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu 3

OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnog usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije

Hrvatski jezik do 50 bodova . ECTS).linearno plaćanje. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . kabinetima. središnjom knjižnicom.obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. dva ili više natjecanja 50 bodova) do 50 bodova POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA Sveučilišni diplomski studiji: • Studij farmacije • Studij medicinske biokemije Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ organizira se u 2 modula: • Farmaceutske znanosti • Medicinsko-biokemijske znanosti Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji. c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti • ukoliko kandidat tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije odslušao i položio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to učiniti do upisa u II. U natječaju su definirani detalji vezani za prijavu. POSTUPAK PRIJAVE Sveučilišni diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: • redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti. ali ako je predmet položen na državnoj maturi. Opći uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su završile četverogodišnje srednje obrazovanje i uspješno položile državnu maturu. Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System. studentskom računalnom učionicom. nekoliko zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom ljekovitoga.Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij. Prijava Prijave se obavljaju preko Središnjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda. otrovnog.Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 250 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi .Strani (ili klasični) jezik do 50 bodova .maksimalna participacija. Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne diplomske studije . • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . godinu studija d) Dodatna učenikova postignuća • osvojeno jedno mjesto od prva tri na državnim natjecanjima u RH iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova. studentskom ljekarnom.Kemija do 200 bodova . donosi bodove. • redovite studente – strane državljane koji sami plaćaju troškove svog obrazovanja. obrazovanja i športa (bez plaćanja). začinskog i hranjivog bilja. na oko 8500 četvornih metara s istraživačkim i studentskim laboratorijima. Natječaj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku.Matematika (viša razina) do 200 bodova . Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ Opći uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: • završeni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) 4 . Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije.

0. O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo. 5 Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon završene jednogodišnje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili završene 1. Ako više pristupnika od broja utvrđenog odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće uvjete. članci objavljeni u časopisu indeksiranom u Current Contensu. što potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom). Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: • prosjek ocjena diplomskog studija 4. vodeći računa o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta. Prehrambeno-biotehnološki fakultet.5 • upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kandidati koji nisu završili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematički fakultet.0.).0 ili preporuku dva nastavnika • preporuku i obrazloženje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija • polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti) • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4. na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE Prijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o . • da nije ponavljao ni jednu godinu studija. ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova.• • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4. članci 25-29. otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj. godine nekog drugog znanstvenog ili specijalističkog poslijediplomskog studija: • odslušana 1. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog Dekanskog kolegija. u drugim indeksiranim časopisima. • da zna hrvatski jezik (za strane državljane. prosjek ocjena 4. Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajući u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa. godina i položeni ispiti. Prijelaz se može ostvariti samo od druge do četvrte godine studija. kongresni sažeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada. Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: • da pristupnik ima položene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u višu godinu studija na matičnom fakultetu. ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s računalom studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu. prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opći uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. Studenti strani državljani stječu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. s time da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij. znanstvene aktivnosti (npr.

može se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti završenoga programa s programom poslijediplomskog studija. redovita profesorica 6 . a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rješenje o priznavanju razdoblja studija nadležne agencije. članka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj.Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. Pristupnicima koji su proveli određeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji. Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta. a koja nije izradila i obranila završni rad.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. Uz obrazloženu molbu. Na temelju odluke iz stavka 2. a za strane državljane presliku putovnice i rješenja o privremenom boravku. Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je završila specijalistički studij iz područja biomedicine i zdravstva i srodnih područja s najmanjom prosječnom ocjenom 4. • potvrdu o položenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadašnjeg studija. student je dužan priložiti: • studentsku ispravu. • potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na višu studijsku godinu. 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajući poslijediplomski studij i određuje obveze koje je pristupnik dužan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada. Karmela Barišić. uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava. • domovnicu.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. sc. ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR Dr. U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalističkom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti. s najmanjom prosječnom ocjenom 4. • nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva.

sc. Vesna Rogić. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach Rojecky. sc. dr. sc. dr. mr. dr. dr. dr. dr. sc. sc. dr. dr. sc. Damir Malenica. dr. Valerije b) kumulativni radni odnos Sučić. sc. Željka Vitali. Stanislav Vladimir-Knežević. dr. Ivan Živković. dr. dr. dr. Erim Dabelić. Nikolina 5. sc. dr. Mario 7. Dubravka Jasprica. dr. Dubravka Vuković. sc. dr. dr. sc. dr. sc. Karmela Bećirević-Laćan. dr. Ivica Horvatić. dr. Jasmina Maravić Vlahoviček. Biserka Dodig. dr. sc. Ivan Lovrić. Ana-Marija Gabričević. dr. dr. sc. Mladen Čepelak. dr. sc. dr. sc. Željko c) ostali Čvorišćec. dr. Jadranka Zovko Končić. dr. dr. Tomislav Bulimbašić. Viktor Staničić. Dario 8. Maja Vanić. Nada c) ostali Bilić-Zulle dr. Tonči Vukušić. Milica Zrinski Topić. Ana Petlevski. Branka Žanić Grubišić. dr. Lovorka b) ostali Bokun. Suzana Jablan. dr. Mira Biruš. dr. dr. Elizabeta Vizek Vidović. dr. Monika Bešić. Ernest Topić. sc. sc. Mario Jurić. sc. sc. Marijana Žuntar. Gordan Plavšić. Krešimir Uršić. dr. sc. dr. Daniela Bival Štefan. Ivana Filipović-Grčić. sc. Lidija Debeljak. dr. dr. sc. sc. sc. sc. Zrinka Ljubanović. dr. Petra Vujić. sc. Mirna Zadro. dr. dr. dr. dr. Živka Šegvić Klarić. dr. dr. Slavica Kujundžić. sc. mr. sc. sc. Viši predavač a) ostali Pjevač. sc. Jasna Vedrina-Dragojević. sc. sc. dr. dr. dr. sc. sc. sc. sc. sc. dr. Zlata Franušić. Željko Džimbeg-Malčić. dr. dr. dr. sc. sc. dr. Znanstveni novaci Bilušić Vundać. Sanda Vrček. dr. dr. Velimir Cetina Čižmek. Ilija 3. dr. sc. Gordana Mornar Turk. sc. sc. sc. sc. sc. sc. sc. sc. dr. sc. dr. Branko Paušek-Baždar. dr. sc. Milan Mastilica. Tihana b) kumulativni radni odnos Lauc. Vlasta 2. sc. Davor Turčić. Ita Sorić. sc. Miroslav Matulić. dr. sc. dr. Stela Grgurević. sc. sc. dr. dr. sc. Sanja Domijan. dr. Olga Kujundžić. Ivona 6. Zdenka Kronja. Vjera Bojić. dr. sc. dr. Lada Sanković. Mario Hafner. dr. dr. Renata Kos. dr. dr. sc. Kroata Jug. sc. sc. sc. Maja Blažeković. Vlatka Tadić. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barišić. dr. dr. Nora Pandžić-Jakšić. dr. sc. Asistenti a) s punim radnim vremenom Amidžić. dr. Svjetlana Maleš. sc. dr. sc. Dubravka Dodig. sc. sc. sc. sc. sc. Anita Hazler Pilepić. sc. Renata c) ostali Barišić. Neda Skender. sc. Jasna Šakić. sc. dr. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Dumić Belamarić. dr.POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA 1. Željan Medić-Šarić. Marija 7 . dr. dr. dr. dr. sc. dr. sc. dr. sc. sc. Vesna Flegar-Meštrić. Ana-Maria Trbojević-Čepe. sc. Sandra Jurišić Grubešić. sc. Biljana Samaržija. sc. Dunja Vrkić. Bernard Gornik. Ingeborg Božikov. Danica Šimundić. sc. sc. sc. sc. Irena b) kumulativni radni odnos Bačić-Vrca. dr. dr. Miranda Denegri. sc. dr. Jerka Jadrijević-Mladar Takač. Olga Grdić Rajković. Nikola Luterotti. sc. Željka Inić. Jozsef Rumora. Jelena Kalođera. sc. Stručni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer. Lidija Barbarić. Sonja Damić. sc. dr. dr. sc. sc. Srećko Nikolac. Ivica Marušić. Ivan Kosalec. Jadranka Suchanek. Marica Nigović. Franjo Romić. Daniela b) ostali Jeličić. dr. sc. Viši asistenti a) s punim radnim vremenom Budimir. sc. sc. dr. Ana Vuina. Mladen Sertić. sc. Renata 4. dr. Biljana Gjuranović. Roberta Pilepić. dr. Snježana Petrovečki. Irena Zorc. dr. Milena Petrik. sc. dr. sc. sc. Mirza Čubrilo.

Iva Novak. Sandra Vasung. Tin 8 . Anita Šupraha Goreta. Mirela Matokanović. Ivana Rajić. sc. Mirela Medančić. dr. Martina Weitner. mr. Tina Mucalo. Ivan Perković.Jakobušić Brala. Maja Pepić. Ruđer Ortner Hadžiabdić. Ivana Somborac. sc. Zrinka Sajenko. Cvijeta Matić. sc. dr. sc. dr.

ZIMSKI ISPITNI ROK 22.3. 2. TIJELOVO 11. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 P U S Č P S 5. SVI SVETI PROSINAC 2009. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15. – 3. 10. 5. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 1. 10.AKADEMSKI KALENDAR LISTOPAD 2009. 2009. DAN DRŽAVNOSTI 14. 1. VELIKA GOSPA 23. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR NASTAVA ISPITNI ROKOVI UPISI Zimski semestar: 5. 3. S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 P U S Č P 1. – 11. GODINE STUDIJA 12. 9. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S Č P S 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 6 13 20 27 4. 6. Ljetni semestar: 8. USKRSNI PONEDJELJAK 1. 12.16. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 15. godinu) . 6. 1. P 5 12 19 26 U 6 13 20 27 Č P S N 1 2 3 4 7 8 9 10 11 14 15 16 17 18 21 22 23 24 25 28 29 30 31 S KOLOVOZ 2010. Jesenski ispitni rok: 23. 6. 8. 1. Ljetni ispitni rok: 14. – 26. SVETA TRI KRALJA 29. 2. 2010. (za ostale godine) – 29. 2010. P 1 8 15 22 U S Č P S 2 3 4 5 6 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 23 24 25 26 27 N 7 14 21 28 OŽUJAK 2010. 8. 2010. PRAZNIK RADA 3. P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U Č 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 16. 7. 3. 3. 2. – 24. NOVA GODINA 6. 6. P 4 11 18 25 U 5 12 19 26 S 6 13 20 27 Č P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S N 2 3 9 10 16 17 23 24 30 31 VELJAČA 2010. – 17. Zimski ispitni rok: 1. 9. 12. 2010. USKRS 5. P 3 10 17 24 31 U 4 11 18 25 S 5 12 19 26 S N 1 2 6 7 8 9 13 14 15 16 20 21 22 23 27 28 29 30 Č P LIPANJ 2010. i 26. . Upisi u ljetni semestar: 22.– 6. 6.. UPISI U LJETNI SEMESTAR 22. 2010. 7. 10. 2. 10. 10. ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 22. 3. 9. – 3. 2. P 5 12 19 26 U S 6 7 13 14 20 21 27 28 Č P 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25 STUDENI 2009. P 1 8 15 22 29 U 2 9 16 23 30 S Č P S N 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 1. 1. 9. 6. 4.26. 2. 12. 3. POČETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA RUJAN 2010. DAN NEOVISNOSTI 25. UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. 9 . – 24. 6. 9. 8. 8. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 25. 2010. 2. 2010. POČETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU TR AVANJ 2010. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 Č P S N 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 5. 4. 11. 9. P U 5 6 12 13 19 20 26 27 Č 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S P S 2 3 9 10 16 17 23 24 30 N 4 11 18 25 SVIBANJ 2010. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA SRPANJ 2010. . NEMA NASTAVE SIJEČANJ 2010. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE OSTALIH GODINA 8. BOŽIĆNI BLAGDANI 24. (za I. ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 17. 1. 2010. 12. Upisi u zimski semestar: 15.

a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna. Predstavnici studenata članovi su Fakultetskoga vijeća. Pharmacy Movie Project). tri seminarske prostorije.CPSA. U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120 sjedećih mjesta. Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom. a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta. studentske tulume te niz drugih projekata. gledanje filmova (PMP. CPSA ima status punopravnog članstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). otrovnog. Fakultetski botanički vrt ljekovitoga. kratkotrajne razmjene studenata tijekom akademske godine (TWIN Project). Podružnica Studentskog zbora Farmaceutskobiokemijskog fakulteta organizira tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu. HIV/AIDS i drugo). međunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a. PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. U ovoj akademskoj godini članovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata sa njemačkim i grčkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku.OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske . Na svakom 10 . U središnjoj knjižnici i studentskoj računalnoj učionici studenti mogu neometano učiti i koristiti se internet uslugama. sustavne i ekološke studije u sustavu obrazovanja i znanosti. Studentski zbor čine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. začinskog i hranjivog bilja u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe. a namijenjen je za morfološke. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna seminarska prostorija. dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM. Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor studenata i nastavnika. središnja knjižnica. Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palačinkijada). kongres europskih studenata farmacije na temu „Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations“. Kongresu je prisustvovalo više od 120 studenata iz 24 europske zemlje. studentska računalna učionica te u dvorištu zgrade studentska prostorija s čajnom kuhinjom. radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice pušenje. Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih laboratorija u kojima se održava praktična nastava.

Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Pri upisu u petu godinu studija studenti se opredjeljuju za jedan od modula: «Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj lijekova». Farmaceutskobiokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih farmaceutskih znanja. analitičkim laboratorijima. akademskom okruženju i sl. biologija. fiziologija. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina. proizvodno-tehnološkim. fizika. registraciji lijekova. Studij je farmacije multidisciplinaran. pravilno informiranje o lijekovima. te širiti. farmaceutska kemija. Usvajaju tehnologiju izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima čuvanja. kemijska. Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama.INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI STUDIJ FARMACIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija farmacije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag. mikrobiologija i parazitologija. oblikovanje lijekova. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. analitika lijekova. Stječu potrebna znanja za istraživanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava. 300 ECTS bodova). Kroz modul «Ljekarništvo» studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću primjenu. Modul «Istraživanje i razvoj lijekova» nudi specifična znanja potrebna farmaceutima koji će biti neizostavni dio istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i ljekovitih oblika.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja farmacije. Ispituju fizička. farmakognozija. 11 . molekularna biologija). razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. biokemija lijekova. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. te pravilne primjene propisane terapije. sposobnog kritičkom promišljanju. klinička farmacija. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja. kozmetologija i sl. uključuje temeljne (matematika. praćenje nuspojava lijekova. organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. Razvijaju vještine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka. mogućim neželjenim i štetnim učincima te interakcijama lijekova. s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnološkim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostičkih sredstava. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka. aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. patofiziologija.). marketingu lijekova. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (farmaceutska botanika. Stječu znanja o različitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova. biokemija. Magistar farmacije. upoznavanje s mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane). te po svom doprinosu znanosti. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraživačkim. kontrole kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova. Studenti farmacije također upoznaju i građu i funkcije tkiva. biološka i farmaceutskotehnološka svojstva lijeka te klasičnim i suvremenim metodama dokazuju i određuju ljekovite tvari. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. biomedicinske (anatomija. kemija. farmakoterapija. pharm. stječe odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima (javna i bolnička ljekarna). a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. farmaceutika. farmakologija. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje farmaceutske stručnjake. statistika.

III. 2.). te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod stručnim nadzorom mentora (npr. Tijekom stručne prakse student se upoznaje s organizacijom rada i ustrojem ljekarničke djelatnosti te sustavom naručivanja. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija farmacije student može nastaviti edukaciju u znanstvenoistraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju. industrijski laboratoriji. (15 sati). bolničke ljekarne. članak 55: 1. prof. Renata Jurišić Grubešić. razvrstavanje pripravaka). godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). dr. Nakon obavljene stručne prakse mentor studentu potpisuje izvješće o provedenoj praksi na temelju kojeg i uz predočenje dnevnika prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks. dr.). vaganje monokomponentnih čajeva. stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavršavanje na tečajevima. nuspojave. Student sudjeluje u postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne. Upoznaje također grupu predmeta opće uporabe prema Popisu kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (bez kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom). a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. sc. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog 12 . Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. komunikacija s pacijentima i dr. provjerom isteka roka valjanosti lijekova. kao i s ulogom kliničkog farmaceuta. kontrola. 3. Također se upoznaju s marketingom i veleprodajom lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu zdravstva. Student se također upoznaje s obaveznom stručnom literaturom u ljekarni. II. dijetetski proizvodi itd. izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. moguće interakcije. sc. Milena Jadrijević-Mladar Takač. dr. Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba.). godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni. vitamini i minerali. veledrogerije. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. doziranje. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. Sanda Vladimir-Knežević. V. razvrstavanje te izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda. a za organizaciju i provođenje stručne prakse zaduženi su prof. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. sc. Od studenata druge godine očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni. sc. Kroz predavanja studenti se upoznaju s profesionalnim mogućnostima i ciljevima magistra farmacije. ograničenja pri primjeni. Studenti se upoznaju s ulogom magistra farmacije u poslovima istraživanja i razvoja te proizvodnje lijekova. Student može pomagati i sudjelovati u obavljanju poslova primjerenih ovoj razini obrazovanja pod nadzorom mentora. itd. IV. zaprimanje. s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Student upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni pripravci. Željka Vanić i doc. njihovu namjenu. Upoznaju se s ulogom magistra farmacije u javnom i bolničkom ljekarništvu. dr. skladištenje. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. doc. Predstavljen im je i djelokrug rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode te uloga magistra farmacije u regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji.Stručna praksa Stručna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). a organizirana je na sljedeći način: I. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza. praćenjem zaliha i sl.

4. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. osim u posebno opravdanim slučajevima. projektni zadaci i sl. studenta i studentsku poslovnicu. 5. a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana. 2. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Diplomski ispit je usmeni ispit. • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. 2. 3. samo usmeno. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova. 10. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 9. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva. 6. 4. Ispiti se ne naplaćuju. 8. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. imenuje ispitno povjerenstvo. s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju. 3. pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. praktične zadaće. a polažu se samo u pisanom obliku. • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave.). Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. seminarski radovi. 7.4. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. 5. članak 40: 1. 5. Pisani dio ispita može biti eliminacijski. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika. rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. Dekan. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta.). Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 9. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. Ispiti mogu biti teorijski i praktični. 7. 6. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 13 . Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu. Diplomski ispit je javan.

Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik.6. 14 . 7. 8. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta.

5 3.5 .5 1 7 4.5 2. semestra P – Predavanja.5 15 0 15 0 0 30 30 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 3. S – Seminari.5 8 5. O – Obvezni predmet. do 4.5 5.5 6 2.5 30 30 30 30 15 15 15 15 15 15 0 0 30 30 30 0 3.5 5.5 2. V – Vježbe. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-01 F1-02 F1-03 F1-04 F1-05 F1-06 F1-07 F1-08 F1-09 F1-10 F1-11 F1-12 F1-70 Uvod u farmaciju Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Farmaceutska botanika Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 15 30 30 15 30 30 S 0 30 15 15 30 30 V 0 0 30 0 30 0 P S V 15 60 75 30 135 105 75 75 30 75 45 15 1 4.Dijagram strukture nastavnih predmeta 1. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-43 F1-44 F1-45 F1-46-I F1-46-II Povijest farmacije Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II I I I I I 15 2 0 30 30 S 0 13 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 15 15 30 30 15 1 1 1 2.5 10.

5 5 0 0 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 7 2.5 5. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-10 F1-11 F1-13 F1-14 F1-15 F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-12 F1-70 Analitička kemija II Organska kemija II Biološka kemija Fizikalna kemija I i II Mikrobiologija s parazitologijom I i II Biokemija I Patofiziologija s osnovama patologije I Farmakognozija I Farmaceutska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 30 30 30 30 30 S 0 15 0 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 45 135 90 30 60 75 120 15 4.0 16 .5 1. semestra P – Predavanja. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-47 F1-48 F1-50 F1-51 Odabrane metode instrumentalne analize Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I 15 15 15 15 S 0 0 0 0 V 30 15 0 0 45 30 15 15 4 2.2.5 4.5 7 3. do 4.5 10. O – Obvezni predmet.0 1. S – Seminari. V – Vježbe.5 10 1 6 2 30 30 22 30 30 45 15 0 8 15 15 15 15 30 0 15 30 60 4.

I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-52 F1-53 F1-54 F1-55 F1-56 Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Farmaceutska informatika Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I 15 10 15 15 15 S 5 10 15 0 0 V 10 10 0 0 0 30 30 30 15 15 2.5 6 3.5 2.5 P – Predavanja. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-20 F1-21 F1-22 F1-23 F1-24 F1-25 F1-26 F1-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Farmakognozija II Farmaceutska kemija II Analitička toksikologija Farmaceutika I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Biokemija prehrane Klinička biokemija s hematologijom Farmakologija I Oblikovanje lijekova I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 22 15 30 45 30 30 S 8 0 15 0 15 15 V 30 15 45 0 15 0 P S V 60 30 90 45 60 105 75 60 75 45 30 15 4.5 7 4 4.3.5 8 6 4.5 1 1 17 . S – Seminari. V – Vježbe. O – Obvezni predmet.5 2.5 15 30 30 35 30 30 0 15 15 0 10 15 0 0 30 30 30 30 0 0 15 4.5 1 3.5 2.5 2.

V – Vježbe. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-25 F1-26 F1-27 F1-28 F1-29 F1-30 F1-12 Farmakologija II Oblikovanje lijekova II Analitika lijekova I i II Biokemija lijekova Kozmetologija Magistralna receptura Stručna praksa O O O O O O O 30 30 30 45 0 S 15 0 0 15 0 V 45 45 30 30 15 6 P 15 30 0 S 15 0 5 V 45 30 40 8 90 75 135 90 60 45 15 9 7.5 1 P – Predavanja.5 14 9 6 4.4. O – Obvezni predmet. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-57 F1-58 F1-59 student Fitofarmacija I Eksperimentalna farmakologija I Primijenjena mikrobiologija I ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz 15 15 15 drugih S V 30 30 30 3 3 3 15 0 15 0 15 0 godina studija 18 .

5 3 3 3 1.5 F1-37 F1-38 F1-39 F1-40 F1-41 F1-42 F1-12 Modul 2.5 9 1. godina (student može izabrati jedan od predloženih modula) Modul 1. Ljekarništvo O 15 0 O 15 0 O 15 30 O 30 45 0 15 0 15 15 30 45 90 15 150 150 1.5 3 4. S – Seminari. I – Izborni predmet 19 . Istraživanje i razvoj lijekova Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-31 F1-32 F1-33 F1-34 F1-35 F1-36 Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije Dizajniranje novih lijekova Biokemijske osnove toksičnosti endobiotika i ksenobiotika Novi terapijski sustavi Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Socijalna farmacija Klinička farmacija Farmakoterapija Farmaceutska skrb Metodika znanstvenog rada Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O 15 30 15 15 15 15 S 15 15 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 P S V 30 45 30 30 15 30 3 4. V – Vježbe. O – Obvezni predmet.5.5 15 15 Obvezni program za oba modula O 15 0 0 O O 150 150 P – Predavanja.

Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-60 F1-61 F1-62 F1-63 F1-64 F1-65 F1-66 F1-67 F1-68 F1-69 Biostatistika Metaloproteini – struktura i mehanizam Molekulske osnove bolesti i terapije Molekularna farmakologija Farmakogenetika Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Industrijska farmacija Farmaceutska etika i deontologija Socioligija u farmaciji I I I I I I I I I I 15 5 15 15 10 15 15 15 15 15 S 15 10 15 15 15 5 15 15 0 0 V 0 5 0 0 5 0 0 0 0 0 30 20 30 30 30 20 30 30 15 15 3 2 3 3 3 2 3 3 1.5 1.5 20 .

kemija. Predloženi program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta. Suvremena medicina. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). biokem. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. med. fizika. elektroničke obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. mikrobiologija i parazitologija. mikrobiologija. Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno područje čije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspješne dijagnostike. biomedicinske (anatomija. klinička imunologija. poliklinikama. molekularno-bioloških i kemijskih postupaka. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. praćenja bolesti i terapije te prevencije patoloških stanja. imunologija. prevenciji bolesti. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat pod naslovom "Medicinsko-biokemijski laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". sc. Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne opće i analitičke biokemije te stanične i molekularne biologije s fiziološkim i patofiziološkim procesima omogućujući razumijevanje patoloških procesa na molekularnoj razini kao i iznalaženje novih dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja bolesti. Stručna praksa Za organizaciju i provođenje stručne prakse za studente studija medicinske biokemije zaduženi su prof. informaciju o zaposlenom stručnom osoblju. genetika). klinička citologija. Tijekom studija medicinske biokemije student će steći znanja i vještine iz komunikacijskih znanosti. Roberta Petlevski. održavanju zdravlja. fiziologija. općim i specijalnim bolnicama. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake. 21 . Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. hematoloških. te po svom doprinosu znanosti. Studenti provode jedan radni dan u laboratoriju pri čemu dobiju uvid u organizaciju laboratorija primarne zdravstvene zaštite: uvid u prostorno uređenje laboratorija. patofiziologija. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene medicinske biokemije te širiti. stječe odobrenje za samostalan rad u svojoj struci.STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija medicinske biokemije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. sc. a organizirana je na sljedeći način: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse).). automatizacije. praćenju uspjeha liječenja kao i novim znanstvenim spoznajama. nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike. Primjenom biokemijskih.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja medicinske biokemije. farmakologija. dr. laboratorijskog menagementa. biokemija. histologija i citologija. tehnika i tehnologija ispitivanja bioloških materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrđivanju uzroka bolesti. Završeni stručnjaci studija medicinske biokemije mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. biologija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja. Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina. tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (klinička biokemija. molekularna biologija. molekularna dijagnostika i sl. dr. József Petrik i doc. a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. 300 ECTS bodova). Magistar medicinske biokemije. klinikama i kliničkim bolničkim centrima. uključuje temeljne (matematika. statistika. opremi i pretragama. transfuziologija s imunohematologijom.

Studenti u skupinama provode jedan radni dan u citološko-histološkom laboratoriju kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o citokemijskim i imunocitokemijskim pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) prikaz aktivnosti MPO postupkom po GrahamKnollu, bojenje crnilom Sudan B, periodicacid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju akutnih leukemija te usporedbu nalaza s citomorfološkom klasifikacijom. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže, proteina, neproteinskih dušikovih spojeva, porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina, enzima i izoenzima, hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija medicinske biokemije student može nastaviti edukaciju u znanstveno-istraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te trajno usavršavanje na tečajevima. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 55: 1. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 4. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 5. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 6. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 7. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 9. Diplomski ispit je javan, a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 10. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva, studenta i studentsku poslovnicu. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog 22

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 40: 1. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplaćuju. 9. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika, s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta.

3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

23

Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina
Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS

Šifra

Predmet

P
MB2-01 MB2-02 MB2-03 MB2-04 MB2-05 MB2-06 MB2-07 MB2-08 MB2-09 MB2-10 MB2-11 MB2-12 MB2-70 Uvod u studij medicinske biokemije Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Citologija i histologija Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa Tjelesna i zdravstvena kultura – student O O O O O O 15 30 30 15 30 30

S
0 30 15 15 30 30

V
0 0 30 0 30 0
7 4,5

P

S

V
15 60 75 1 4,5 5,5 2,5 10,5 8 3,5 6 2,5 6 3,5 1

30 30 25 30

15 15 15 15

0 0 5 30

3,5 3,5

30 135 105 45 75 30 75 45 10

O O O 15 15 0 O O O upisuje 30 sati po semestru od 1.

30 15 30 30 15 0 0 0 10 do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra

Predmet

Status

Satnica

Ukupno

ECTS

P
MB2-42 MB2-44 MB2-45 I MB2-45 II MB2-46 MB2-47 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I I 2 0 30 30 15 15

S
13 15 0 0 0 0

V
0 0 0 0 0 0 15 15 30 30 15 15
24

1 1 2,5 2,5 1 1

0 25 .2. semestra 6 2 4.5 5 P – Predavanja.5 7 4.5 10. V – Vježbe.5 7 2. O – Obvezni predmet. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-48 MB2-49 MB2-50 MB2-51 MB2-53 Odabrane metode instrumentalne analize Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I I 15 10 15 15 15 S 0 10 0 0 0 V 30 10 15 0 0 45 30 30 15 15 4 2.5 2. do 4.5 1 30 15 15 30 0 30 22 8 0 30 15 15 30 15 0 15 5 10 30 15 0 0 0 10 po semestru od 1.5 4.5 2. S – Seminari.5 3. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-10 MB2-11 MB2-13 MB2-14 MB2-15 MB2-16 MB2-17 MB2-18 MB2-19 MB2-20 MB2-12 MB2-70 Analitička kemija II O 30 Organska kemija II O 30 Biološka kemija O 30 Fizikalna kemija I i II O 30 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 Biokemija I O Patofiziologija s osnovama patologije I O Imunologija O Humana i populacijska genetika O Farmaceutska kemija O Stručna praksa O Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati S 0 15 15 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 60 135 90 30 60 45 30 45 10 4.5 3.5 1.0 1.

5 4.5 P – Predavanja.5 1.5 2.5 2. V – Vježbe.5 9 6 2. O – Obvezni predmet. S – Seminari.5 1. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-54 MB2-55 MB2-56 MB2-57 MB2-58 Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti Metaloproteini-struktura i mehanizam Uzgoj stanica i staničnih linija Biološke membrane i stanična signalizacija Membranski transport tvari i informacija I I I I I 15 5 10 15 15 S 8 10 10 15 15 V 7 5 10 0 0 30 20 30 30 30 2.5 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-16 MB2-17 MB2-21 MB2-22 MB2-23 MB2-24 MB2-25 MB2-26 MB2-27 MB2-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Imunokemija Fizikalna biokemija Analitička i preparativna biokemija I i II Opća klinička biokemija I i II Hematologija I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Farmakologija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 22 15 14 30 15 30 30 S 23 0 8 20 15 15 5 V 45 15 8 10 0 0 25 P S V 90 30 30 60 90 150 120 75 30 15 7 2.5 15 30 25 30 30 0 0 15 15 15 0 0 45 60 20 30 0 15 5 8 4.3.5 2.5 7 11.5 26 .5 2.5 2 3.

5 27 . V – Vježbe.5 7. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-52 MB2-59 MB2-60 MB2-61 MB2-62 Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom Neurokemija Hitna laboratorijska dijagnostika Biostatistika Bioanorganska kemija I I I I I 15 8 15 15 10 S 0 4 10 15 5 V 15 3 5 0 0 30 15 30 30 15 2.5 P – Predavanja.4. O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-27 MB2-28 MB2-29 MB2-30 MB2-31 MB2-32 MB2-33 MB2-12 Farmakologija II Analitička toksikologija Koagulacija Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II Molekularna dijagnostika Biokemija lijekova Biokemija prehrane Stručna praksa O O O O O O O O 30 30 15 30 30 S 15 15 15 15 0 V 45 15 15 30 30 P S V 90 60 45 150 60 60 60 15 9 6 4.5 3 3 1.5 30 30 30 0 15 15 0 0 30 15 30 15 7.5 15 6 6 6 1. S – Seminari.5 1.

I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-63 MB2-64 MB2-65 MB2-66 MB2-67 MB2-68 MB2-69 Dijetoterapija Racionalna laboratorijska dijagnostika Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Proizvodnja biokemikalija Standardi kvalitete u laboratorijskoj medicini Laboratorijska endokrinologija Kompleksna genetika I I I I I I I 15 10 6 15 15 15 15 S 15 5 3 0 15 10 15 V 0 0 6 0 0 5 0 30 15 15 15 30 30 30 28 3 1.5 3 3 3 . godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-34 MB2-35 MB2-36 MB2-37 MB2-38 MB2-39 MB2-40 MB2-41 MB2-12 Transfuziologija s imunohematologijom Primjena radionuklida u dijagnostici Evaluacija instrumenata.5 15 10 30 0 0 15 0 0 0 150 100 15 45 150 100 P – Predavanja. O – Obvezni predmet.5 1.5 3 6 3 1. V – Vježbe.5 4. S – Seminari. postupaka i reagensa Specijalna područja kliničke biokemije Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike Metodika znanstvenog rada Organizacija i upravljanje medicinskobiokemijskim laboratorijem Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O O O O 15 15 15 15 0 15 S 0 0 10 15 30 0 V 15 0 5 30 0 0 P S V 30 15 30 60 30 3 1.5 1.5.

odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti. metodološke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraživački rad u znanstveno-istraživačkim institucijama i farmaceutskoj industriji. a završava polaganjem ispita. Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad. Visinu školarine. Metodološki predmeti 4. modularne. 29 . a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj zajednici. Namijenjen je farmaceutima. Modularni predmeti 3. Temeljni predmeti 2. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18 Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutskobiokemijske znanosti» student može nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavršavanja na različitim Sveučilištima te državnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada. Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stječe različitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. Studij uključuje: organiziranu nastavu (obvezne. odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. školarinu za strane studente. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij završava izradbom i obranom doktorskog rada. U tu svrhu doktorski studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u specifičnim područjima farmacije i medicinske biokemije. medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. dodatne troškove poslijediplomskog doktorskog studija te način i rok plaćanja određuje Fakultet. tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente. Školarina Školarinu plaća student sam ili uz potporu državnog tijela.DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTI» Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» i obranom doktorske disertacije student stječe akademski stupanj doktora znanosti. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta.

2002. Pitajte o svojim lijekovima. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Farmaceutske. Farmaceutsko nazivlje i grafija. Ljekarna i njena oprema. 1994. kemiji. medijske i medicinske informacije. drugo izdanje. 2002. pokus i znanstveno zaključivanje. 1995. protok informacija. Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. godina Semestar: 1. laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. 6. Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju. Diferencijalne jednadžbe. [V. Diferencijalne jednadžbe 2. kako je strukturiran studij. Vuković. sc. Žene u farmaciji. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Uvod u farmaciju. Limes i diferencijal funkcije. Council of Europe. L. 8.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE UVOD U FARMACIJU Šifra predmeta: F1-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. farmaceutskog nazivlja. Zagreb. sc. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA Šifra predmeta: F1-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Jezik. Stefanini Orešić: hrvatski stupac]. Zagreb. 2. Ministarstvo zdravstva RH. raznolikosti budućeg zanimanja u sustavu zdravstva.5 Ime predavača: doc. Farmaceutska literatura i knjižnice. Diferencijalne jednadžbe 1. 49(1). dr. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju. Farmakoterapija za nestručnjake. Etika. 19-31. 2000. Grdinić. Rječnik mjeriteljstva u kontroli kakvoće lijekova. V. 7. Grdinić. S. 2004. farmaceutski oblici. Babić. Preporučena literatura: 1. Kemija i farmacija. Strasbourg. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. V. ATC podjela lijekova. razvoj eksperimentalne metode. Osnovne elementarne funkcije. 121/03. dr. Zagreb. Zagreb. Sanda VladimirKnežević. Laila Stefanini Orešić]. Hrvatska matica lijekova [ur. Farmaceut i znanost. kemijske i enzimske kinetike. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. Broj ECTS bodova: 4. Narodne novine. doc. Stvaralačka snaga farmacije i neobični životopisi. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Patenti i robne marke. O suštini farmacije i farmaceutska karta Europe. Renata Jurišić Grubešeć Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz Farmacije i mitologija farmacije. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. deontologija i građanstvo. Uvod u farmaceutsku etiku. deontologiju i praksu. dr. sc. Vlastita naklada. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova. godina Semestar: 1. čime se bavi suvremena farmacija. Promatranje kao izvor znanja. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Routes of administration. Grdinić. reda. Containers. 4. radioaktivni raspad. reda. 1997. Grdinić. European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM]. Zagreb. lijekovi u zakonu. 30 . Standard terms: Pharmaceutical dosage forms. Grdinić. primjena na funkcije distribucije. Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i kodifikaciju u ljekopisu. putovi primjene i spremnici. Goethe i farmacija. biokemiji. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. brzine kemijske i biokemijske reakcije. Integralni račun: pravila integriranja. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. farmaciji. J. V. Proizvodnja lijekova. V. Farmaceutsko mjeriteljstvo. V. kao i prve napomene o etici i moralu. Hrvatsko farmaceutsko društvo. određeni i neodređeni integral. Fotosoft. načine gibanja. 5. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Grdinić.

Z. od prokariota do eukariota. frakcioniranje stanica. 2002. programirana stanična smrt (apoptoza). 1992. Broj ECTS bodova: 5.. Raff M. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje.Seminari: Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Walter P. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Garland publishing. Prokariotske i eukariotske stanice. I i II dio. (interna skripta) 3. molekularni pristup.maricopa. Essencial cell biology.html Metode podučavanja: teorijska. Demidovič. Jonson. Alberts. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. Mitohondriji i kloroplasti. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Oblici i građa kromosoma. Javor. treće izdanje. godina Semestar: 1. citokineza. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. S.mit. mikrotubuli. Zagreb. Preporučena literatura: 1.5 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. B. Zagreb 1990. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: F1-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. L. 3.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Školska knjiga. Stanična dioba: mitoza. D. 2. trepetljike i bičevi. izmjene kromosomske strukture. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. endocitoza. Zagreb... R. Školska knjiga. Zagreb. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Bray D.5 Ime predavača: doc. Humana genetika. B. http://esgwww. Roberts K. Citoskelet: intermedijarna vlakna. G. B. Krnić. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja.. sekretorni putovi. A. Cooper. godina Semestar: 1. dr... rekombinacija vezanih gena: crossing over. Sorić J. zakoni nasljeđivanja. New York. drugo izdanje. GS Garland Science.http://gened. opća struktura kromosoma. Mejoza. III. Tehnička knjiga.. Školska knjiga. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući 31 . Raff M.. Molecular biology of the cell. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Preporučena literatura: 1. 6. Roberts K.M. membranski proteini.html 7. 2004. oplodnja. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: F1-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Stanica. 2004. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Alberts. 5. Školska knjiga. Stanice pod mikroskopom. Jezgra u interfazi. teorije i mehanizme nasljeđivanja. treće izdanje. Watson J. Šikić. Broj ECTS bodova: 2. Stanična membrana. 5. sc. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. 1991. Zagreb 4. aktinska vlakna. Morgan i Drozofila. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Hausman. dr. ionski kanali i električna sposobnost membrane.edu:8001/esgbio/chapters. Mitoza. New York & London.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Bray D.. Taylot & Francis Group. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. sc. politeni kromosomi. Riješeni zadaci iz više matematike I. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Uvod u matematičku analizu. vezani geni. K.. P. Borzan i autori. kloroplasti i fotosinteza. A..D. Matematička analiza.E. Hopkin. Odjeljci eukariotskih stanica.emc. predavanja (interna skripta na CD) 4. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. Lewis J. stanična kultura. 2. vezikularni transport. II. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. mejoza. Kurepa..

(eds. Kemijska struktura. patologizam. bol kao biosocijalni fenomen. «illness» i «sickness». Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). and Practice. klinička iatrogeneza. dr. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness.(eds. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. sc. Taylor. Routledge. A Wiley Company. 6. profesionalna autonomija i moć zdravstvenozaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). skripta 2. Zdravstveno-zaštitni sustav (organizacija kao sustav. Second Edition. pregovaranje. mehanicistički redukcionizam. Osnovni koncepti. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života.M. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». 6. mijene u značenju zdravlja. bolest kao identitet. Second Edition. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). White. 2. Kemijske veze.5 = 10. B. 8. Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. J. dualizam duše i tijela. pozitivizam. Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I.5 Ime predavača: prof. bolest kao socijalni konstrukt. «dobar» i «loš» bolesnik.J. uvjeti za 32 . S. Blackwell Publishing. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. D. sociokulturne varijacije i izražavanje boli.(eds. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). M. Livingstone. vrijednosna supstancija zdravlja. socijalna iatrogeneza. Third Edition. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. godina Semestar: 1. And Field. 3. Boja anorganskih tvari. 4. Research. Ž. morbiditetna i mortalitetna tranzicija.) (2000) Health. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. racionalizacija. otvoreni sustav. Future and Agendas. J. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). 3. 5. Elektrokemija. prava bolesnika.Thousand Oaks. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: F1-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. imperativ zdravlja. bolest kao metafora. kulturna iatrogeneza. Taylor and Fransis Group. Preporučena literatura: 1. London. «disease». Broj ECTS bodova: 7 + 3.) (1997) Health Behavior and Health Education.K. Williams. Otopine i njihova svojstva.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). Staničić. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. Key Theories. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). And Bond. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. 5. timski rad. Bond. K. Jossey-Bass. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu.. Lewis. SAGE Publications. Međumolekulne sile. London and New York. S. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). Kemijska kinetika i 9. K. S. New York.mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. i 2. bolesti suvremene civilizacije). F. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). Kompleksni spojevi. 4. dužnost bolesnika. And Calnan. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. teorija akcije. Medicine and Society. birokratizacija. Theory. Kemijski račun (stehiometrija). 7. and Rimer. dualizam zdravlja i bolesti.(2003) Sociology and Health Care. Glanz. Churchill. Gabe.

najvažniji mišići. Sublimacija joda. Ovisnost topljivosti o temperaturi. organizacija i građa živčanog sustava. regulacija disanja. New York 1999. Kiselinsko-bazna titracija. Ivančić-Košuta M. 1999. spolni sustav. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. uho. H. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Ovisnost topljivosti o strukturi. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. građa skeleta. Keros P. Zagreb. bubreg. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. limfa. i 2. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. probavni sustav. koža.pharma. Zakon spojnih volumena. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. molekulne orbitale. Osnove histologije. sc. elektronska struktura atoma. Miješanje kapljevina s kapljevinama. oko. Mladen Biruš. Zagreb. Filtriranje filtarpapirom u Büchnerovu lijevku. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. www. Freeman & Comp. Zakon o održanju mase. Odvajanje olovnih. godina Semestar: 1. sastav urina. krv. Carnerio J. 2. 2003. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. Langmanova medicinska embriologija. regulacija cirkulacije. Medicinska naklada. organa i organizma kao cjeline. regulacija tjelesne temperature. Otapanje amonijaka u vodi. hemostaza. kemijske reakcije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. pluća. Dokaz elektrolitske disocijacije. svojstva vode.5 + 3. Isparavanje i određivanje suhih tvari. acidobazna ravnoteža. građa i funkcija jetre. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. izdanje. trudnoća i dojenje. vitamini. 10. membranski i akcijski potencijal. njuh. krvne žile). Zagreb 1987. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. Peter Atkins & Loreta Jones. Zagreb. Preporučena literatura: 1. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Junquera LC.. Preporučena literatura: 1. Guyton AC. Temelji anatomije čovjeka. građevni elementi. veze. Školska knjiga. međumolekulne sile. Oksidoredukcija sumpora i kisika. Medicinska fiziologija. hematopoeza. 4. „Chemical Principles: the quest for insight“. Fizičke i kemijske promjene. neurotransmiteri. 1999. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.5 = 8 Ime predavača: doc. Pomicanje kemijske ravnoteže. lučenje probavnih žlijezda. Vodljivost otopina. Indikatori i mjerenje pH. Pećina M. faktori proliferacije stanica. Sadler TW. W. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. Naprijed. mokraćni mjehur. nazivlje. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. ravnoteža. Filtriranje običnim filtar-papirom. imunosni sustav. Zagreb. agregatna stanja tvari. transport kroz stanične membrane. periodni sustav kemijskih elemenata. Školska knjiga. termokemija i osnove kemijske termodinamike. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. dr. cirkulatorni sustav (srce. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta.hr 3. 3. 1996. Kelley RO. Broj ECTS bodova: 4. digestija i apsorpcija hrane. respiratorni volumeni i kapaciteti. 2. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: F1-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. receptori na membranama. određivanje Faradayeve konstante. Priprema otopina. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. endokrini sustav. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. limfokini. Elektroliza bakra. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. Hall JE. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. krvne grupe. Vaganje. energetski metabolizam. osnovna tkiva organizma. Određivanje atomske mase. Metode podučavanja: teorijska.polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. 33 .

laser. sc. Morfološka analiza vegetativnih i generativnih organa. A Slijepčević. C. Stern. Mikroskopska analiza staničja viših biljaka. Denffer. Udžbenik botanike za visoke škole . Temeljne strukturnofunkcionalne značajke biljaka: histologija i organografija. mikroskop. praktična i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: F1-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. A. Zagreb. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. Položaj i važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko značenje. dr. energija. anatomska analiza vegetativnih organa. Toplina i toplinski nered. Ehrendorfer. Maleš. dr. Ž. Brown Publishers. prvi zakon termodinamike. snaga i potencijal. Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike. Udžbenik botanike za visoke škole . Školska knjiga. tijela. Rast. Željan Maleš Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz opće i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. R. Školska knjiga. D. D. Ljekovito bilje: kompendij. Električna i magnetska svojstva tvari. centrifugalnom i električnom polju. Školska knjiga. Broj ECTS bodova: 5. 2001. Ziegler.Morfologija i fiziologija. interferencija. 5. Dubuque 1995. problemska. morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa. Domac. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”. W. Kempni: Vježbe iz fizike. R. godina Semestar: 2. B. Clark. 6. Zagreb. Zagreb 1994. Winterhalter. Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. Upoznavanje s postupcima botaničke mikroskopske analize i morfološke determinacije biljaka. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. ogib. osmoza i sedimentacija. Biosistematska obrada pojedinih važnijih skupina biljaka. Kuntarić i K.5 Ime predavača: prof. Kvantnost u prirodi. Upoznavanje s postupcima determinacije viših biljaka. Häfelfinger. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Definicija i sadržaj predmeta. difuzija. Sile u prirodi i pripadna polja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Šifra predmeta: F1-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 4. 34 . spontani radioaktivni raspad. Rad. D. Transportne pojave: gibanje čestica. nuklearne reakcije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. sc. Zagreb 1997. električni dipol. Mägdefrau. B. H. skripta. Botany. Herak: Osnove kemijske fizike. F. Leo-commerce. Zagreb 1991. Moore. porijeklo električnog i magnetskog polja. Atomska jezgra. Idealni i realni plinovi. Faze i fazni dijagrami. strujni krugovi. 2. apsorpcija. Pregled važnijih biosistematskih skupina biljaka. Školska knjiga. Farmaceutska botanika. Fizika mnoštva čestica. Schaffner. evolucija i geobotanika. R. Generiranje. K. Ernst. Wm. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. fotoelektrični učinak.Metode podučavanja: teorijska. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. optička mrežica. prizma i disperzija. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. primjena radioaktivnih izotopa. godina Semestar: 2. 2. Principi sistematike biljaka. J. Metode podučavanja: teorijska. stojni valovi. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. pojave na granici faza. Elektromagnetski valovi: polarizacija. Preporučena literatura: 1.Sistematika. W. Preporučena literatura: 1. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. refrakcija. razvoj i razmnožavanje. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. K. osnova spektrometra. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. 1990. interakcija među dipolima. 3. elektroforeza. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Rijeka 1999.

izračunavanje rezultata. Biostatistics. 1992. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. Metode podučavanja: teorijska. Wiley & Sons Inc. pogreške u kemijskoj analizi. standardne otopine. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. godina Semestar: 1. Marcel Dekker. V. reakcija kompleksacije. Empirijske razdiobe. teorijski parametri za opis razdiobe. J. ionske izmjene. 1999. 2. 4. Serdar. Teorijske razdiobe: binomna. Analitička primjena protolitičkih sustava. Tehnička knjiga. Statistička teorija i primjena. McGraw-Hill. New York. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Linearna regresija. Uvod u statistiku. sc. 1970. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. JAZU. Izvedbene značajke analitičkih postupaka.5 = 10 Ime predavača: prof. Gettys and M. složene. Zagreb 1971. F-test. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. New York and Basel 2004. 2003. i 2. 6. Bolton. Statistički testovi: χ2-test. Petz. Principi gravimetrijske analize. Osnove statističke metode. New York 1995. WS. J. Zagreb. testiranje korelacije. analitički proces i metode. 5. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. F. svojstva taloga i taložnih reagenasa. D. Zagreb. uzorak i uzorkovanje. I. Bešić i J. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. oksido-redukcijske. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. New York.5 Ime predavača: prof. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Teorijski temelji postupaka separacije. dr. prof. Wayne. J. Separacija smjesa kationa/aniona 35 . Teorija uzoraka. 3. Procjene parametara razdiobe. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Zagreb 1973. Blatt: Modern Physics. Vjerojatnost i statistika. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. B. osjetljivost i selektivnost. dr. Bon. dr. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. nevodene titracije. I. sc. titracijske krivulje.3. karakteristične/selektivne reakcije. 4th Ed. godina Semestar: 2. Preporučena literatura: 1. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. kompleksometrijske titracije. maskiranje i demaskiranje. Šošić i V. Koeficijenti korelacije. Inc. Školska knjiga. t-test. i 3. Temelji kvantitativne analize. taložne metode. 6th Ed. Keller. W. F. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. sc. jednostavne. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. standardna greška regresije. Zagreb 1997. Nikola Kujundžić. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. neutralimetrijske. Broj ECTS bodova: 2. Skove: Physics. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: F1-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. karakterizaciji. Broj ECTS bodova: 5. Korelacija i regresija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. C. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. McGraw-Hill. Vranić. složeni sustavi. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. 4. parametri koji opisuju razdiobe. grafički prikazi. E. Tehnička knjiga. S. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Poissonova i normalna. E. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. 5.5 + 4. Titrimetrijske metode analize. Pavlić. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona.

selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (taložne metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporučena literatura: 1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5 Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja, prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente, primjenjujući mehanistički pristup gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura, s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima, što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i

laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva, tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Osim toga, radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku, nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina, te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi, te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Preporučena literatura: 1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I. Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Praktikum preparativne organske kemije, O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C. B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York, 2004. 4. Organic Chemistry, J. McMurry, Brooks/Cole Pub. Co., 2003. 5. Organic Chemistry, A Modern Perspective, D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: F1-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10. Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19 Ime koordinatora praktične nastave: prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

36

Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz farmacije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati stručne prakse). II. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). III. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja o zahtjevima za učinkovite i precizne farmaceutske usluge (narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole, opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u komunikaciji s pacijentima, i dr.). Preporučena literatura: 1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice, 3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002. 2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M. Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press, London 2003. 3. Validation Instruments for Community Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth Press Inc. 2000. 4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku. 5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy Practice, Pharmaceutical Press, London 2002. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: F1-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 1., 2., 3. i 4. Ime koordinatora praktične nastave: Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija, spolu i financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Preporučena literatura: 1. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik POVIJEST FARMACIJE Šifra predmeta: F1-43 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. sc. Snježana PaušekBaždar, znanstveni savjetnik Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od izuzetne važnosti za razvitak farmacije, stječe se uvid o značenju načina otkrivanja prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za razvitak ljekarništva tijekom stoljeća. Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i važnosti njenih teorija i zakonitosti u određivanju svojstava, analize i sinteze novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko značenje interdisciplinarnosti u proučavanju prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima prvih pisanih recepata (glinene pločice, 37

magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i sredstvima za liječenje, te se tumači princip similia similibus curatur s počecima organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana u liječenju biljem, te značenje Ebersovog papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova i Teofrastova sistematizacija bilja, Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri farmakološke skupine. Potom se izlažu doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s obzirom na polifarmaciju (miridaticum i theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata, Celsiusa i Galena, osobito je istaknut Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje, koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i koja je bila temelj europskim farmakopejama. Nakon kratkog prikaza indijske, kineske i arapske, a potom europske alkemije, pokazano je kako su se alkemijski pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni) i novootkrivene tvari koristile u liječenju. Nakon razvitka samostanskog ljekarništva dolazi do osnutka Salernske medicinske škole (kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u povijesti farmacija odjeljuje od medicine. Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz doprinose renesansnih učenjaka, osobito Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van Helmonta, Glaubera i utemeljenje iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja minerala (oralno) u liječenje. U doba prosvjetiteljstva istaknuta je važnost flogistonske teorije u otkriću plinova, novih elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti analize i sinteze organokemijskih i prirodnih spojeva te njihovo značenje u pripravi lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo te značenje riječi i simbola od važnosti za povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja, Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi, arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz povijesti hrvatske farmacije. Preporučena literatura: 1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen (prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb, 2000. 2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK, Zagreb, 1978. 3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001. 4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske, MH, Zagreb, 1996.

5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994. 6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996. 7. I. Asimov, A Short History of Biology, London, 1978. 8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb, 1978. 9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarništva, Zagreb, 1997. 10. B.P. Medawar, Introduction and intuition in Scientific thought, London, 1969. 11. J. R. Partington, A History of Chemistry, Vol. IV, London, 1964. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: F1-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije, znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama, kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem, uključujući liječnike hitne medicinske pomoći, policiju i vatrogasce. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja, opis smjernica za reanimaciju, automatski defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja, kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje krvarenja, nadoknada volumena, venski put, imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta, zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice, utapljanje, strujni udar), trijažni sustav, 38

Vnuk V. Med fakultet Zagreb 3..N. Rijavec M. emocije i emocionalna inteligencija. Menedžerske vještine 2. Zagreb. Interpersonalna komunikacija. Broj ECTS bodova: 2.. Varaždin: Varaždinska banka dd. percepcija i stanja svijesti.(1998). Kako savladati tremu. Effective business speaking. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. (1993). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I Šifra predmeta: F1-46 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. Zagreb 4. uvježbavanje. razvoj samopoštovanja. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje.. (2001). Miljković D. godina Semestar: 1. New York 5. Preporučena literatura: 1. evolucijska 39 . Grundler i sur.. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira.pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. Vizek Vidović V. priprema materijala. Preporučena literatura: 1. Learning express. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti I tijekom studiranja.edu) 2. Pjevač N. modele.. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.(1998). Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. biokemiji i zdravstvu. Kimberlin C (2002). 6.erc. K. neposrednim suradnicima. Brajša P. godina Semestar: 2. transport unesrećenog.5 Ime predavača: prof. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija.. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Pavleković G. Reardon K. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: F1-45 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. Alinea... Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. dr. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. davanje savjeta i zaključivanje odnosa.. Beardsley R. Tindall W. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. IEP-D2. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Menađerska komunikacija. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. McManus J. dr. Janković I. Skripta za prvu pomoć. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. Lippincott Williams & Wilkins 3. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. sc. Juretić D. ostalim stručnjacima u području te s medijima. sc. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije.

Petz. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. 9. Lipidi i membrane (masne kiseline. Petz. tretman. stanični koncentracijski odnosi. prijateljstvo i romantične veze.tumačenja spolnih razlika. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: F1-46 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. informacija. ATP . pojam o sebi i poremećaji hranjenja. Preporučena literatura: 1. tercijarna i kvarterna struktura. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. velike grupe i međugrupni odnosi. godina Semestar: 3. Rathus. Nukleinske kiseline (nukleotidi. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. Ličnost). Inteligencija. Rathus. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. Psihologija rada (poglavlje: 11. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str.5 Ime predavača: prof. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. 4. Nenormalna ličnost). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. savladavanje teškoća u učenju. cjeloživotno obrazovanje. Temelji psihologije. 173-194). konformacijske promjene). pokretačka sila bioreakcija. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. Broj ECTS bodova: 3. glikokonjugati i glikokaliks. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. nacija i nacionalizam. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. stavovi i predrasude. klasifikacija proteina. D. (Ur.A. značenje nekovalentnih sila. U: Ajduković. D. Čuvstva i Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: F1-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. str. (2001). Jastrebarsko: Naklada Slap 2. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. sc. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. Broj ECTS bodova: 2. (1987). Aminokiseline. Ugljikohidrati. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. Percepcija. Naslijeđe ili okolina. motivacija. 192–221) 5. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije.energetska valuta. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. struktura i funkcija membrana). komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). normalnost i abnormalnost.). komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. S. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. (2000). timski rad i rukovođenje. Preporučena literatura: 1. 6. sc. sukobi i njihovo rješavanje. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. S. 5. Ličnost. terapija. B. interpersonalna komunikacija i odnosi. Grupe i unutargrupni procesi. funkcionalne i strukturne domene. B. (Ur. 10.). Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. koncentracijski i 40 .A. D. 11. konformacijska dinamika. sekundarna. roditeljstvo i stilovi odgoja. Predodžbe. godina Semestar: 2. svojstva vode. Čorkalo.5 Ime predavača: prof. B. Energetika života (metastabilnost živog sustava. (2003). Stavovi i ponašanja među grupama. D. Čorkalo. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. dr. tipovi jednostavnih i složenih lipida. Različita stanja svijesti. Temelji psihologije. (2003). rekombinantna DNA). U: Ajduković. 8. 153171). učenje i pamćenje. (2000). biološki važni peptidi. modularna građa.B. primarna. dr.(2001). Petz. struktura nukleinskih kiselina. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. raznolike primjene i sl. M. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. pojmovi. brzina enzimske reakcije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. godina Semestar: 3.M. M. i 4. Vitamini. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. kemijske kinetike. izoenzimi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. klasifikacija enzima. Flögel i suradnici. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). fenomeni. entalpija. prvi i drugi zakon. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. aktiviteti. 2001. Scripta Biochemica.Tymoczko.L. molekularni pristup. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). zimogeni. reduktivni potencijal. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. dr. Broj ECTS bodova: 6 + 4. mehanizmi enzimske katalize. "Biokemijski praktikum I". termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. izdanje. elektrokemije i koloidne kemije. Scripta Biochemica. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. hidrofobna interakcija. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. FBF. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. poglavlje: Stanična kemija. Gibbsova slobodna energija. J.Berg. članci. ISBN 9536256-23-1 2. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. ISBN 953-6256-12-6 3. Stanko Uršić. zakoni i metode. L. Stanica. dr. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. Flögel i suradnici. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. II. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. doc. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. J. Part I (Chapters 113) Freeman. uloga koenzima. FBF. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara 41 . Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti.5 = 10.). metode priprave i proučavanja koloidnih sustava. emisijske spektroskopije.5 Ime predavača: prof. Biochemistry. zeta potencijal. 2001. 2001. 5. New York. energetika transmembranskih procesa).M. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava.elektrokemijski gradijenti. kemijski potencijal. u primjerenom opsegu. sc. sc. Stryer. G. Preporučena literatura: 1. "Uvod u Biokemiju". inhibicija. polazeći od studija primjerenih osnova termodinamike. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. spektroskopije. primjerice elektrodni fenomeni. Cooper. Signalne molekule. unutarnja energija. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom).

7. Koneman. Cambridge 1994. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. J. Weisglass: Medicinska bakteriologija. 3. 12. J. 1992.A. 3. Zagreb. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. McGraw-Hill. B. 1993. Lj. Preporučena literatura: 1. Schreckenberger.W. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. H. D. Zagreb. R. doc. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. D. Brown Publ. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. HPLC i GC metode). Harley. A. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. Everett. 7. Winn. T. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. 6. Melnick. Pepeljnjak: Mikotoksikoze.A. imunologije. 11. Zagreb.. Attwood. Zagreb. Applications in the process industries. Merkur A. A. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. 1980. Martin. B. (ili izdanje 1998. Naglić. Atkins.P. Richter: Medicinska parazitologija. Lea & Febiger. H. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije.B. Rice and J. 1987. kinetičkih. Madić.C. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. gljivica i parazita. Ross. P. S. W. J. 2001. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Oxford University Press 2002. Metode podučavanja: teorijska. 1995. Janda. 4. 5. E. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. 42 . Kršnjavi: Medicinska parazitologija. 1994. 10. D. E. Physicochemical Principles of Pharmacy. N. J. antigene strukture.D. adsorpcija. Oxford. Jug.. Jawetz. Macmillan 1994. Školska knjiga.A. S. Kalenić. Z. Chun (Ilustrator). 2002. Brudnjak: Medicinska virologija. Allen.. i 4. Colloid and Surface Engineering. koagulacija koloidnih sustava. Medicinska naklada. 1989. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. PTI Zagreb. Applied Physical Pharmacy. Školska knjiga. Jr. Butterworth-Heinemann Ltd. Zagreb. Klein: Microbiology. Jumena. W. Školska knjiga. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. Zagreb. T. patogena. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Lippincott-Raven Publ. C. M. L. biokemija i genetika mikroorganizama). sc. B. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih grampozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. 8. sc. Ožegović. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). 2002. C.zadanih termodinamičkih. pH-metrijske. fizioloških i biokemijskih osobina. W.D. svojstvima i proizvodnji vakcina. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. mikoplazmi. A. 4 ed. Sandmann (Editors). dr. The Royal Society of Chemistry. određivanje pKa vrijednosti. Oxford University Press 2000. Wm. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. P. E. Školska knjiga. 5. 1993.L. Duraković: Opća mikrobiologija. Preporučena literatura: 1. Physical Chemistry. Iowa. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. 9.. M. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. R. H. S. Amiji.. dr. spektroskopskih. Školska knjiga. Zagreb. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. Florence and D. E. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. 2. Bustamante. 1997. S.C. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: F1-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Zagreb. Editor. Berry. 4. A. 6. 1994. P. S. godina Semestar: 3. M. potenciometrijske redoks. serološkoj dijagnostici.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2.: Diagnostic Microbiology. 1984. Philadelphia. Prescott.. IR spektrometrija. Dubuque. konduktometrijske i amperometrijske titracije. Medicinska naklada. Ivan Kosalec.S. biologiju (fiziologija. 1996. Williams.M. Basic Principles of Colloid Science. Zagreb. Hajsig. Physical Chemistry.

3. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. biosinteza masnih kiselina. JL Tymoczko. Zagreb. i 3. Školska knjiga. Stryer: Biochemistry. struktura. ciklus limunske kiseline. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. dr. Tihana Žanić Grubišić. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Lippincott Williams & Wilkins. 43 . Pakiranje DNA i histoni. Karmela Barišić. L. Metode podučavanja: teorijska. kolagen. hema. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. polisaharida. patogeneze. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. J. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. New York. K. dr. Freeman. 2002. DNA . Philadelphia. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. i 5. 2003. Broj ECTS bodova: 2. 5. 2005. New York. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Genetička šifra i odnosi gena i proteina.strategija i mehanizmi. ciklus ATP. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. sc. C. proteini izvanstaničnog matriksa.5 + 4. Glikoliza. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. Stryer: Biokemija. A Clinical Approach. Greške u DNA i njihov popravak. šećera. organizacija genoma. Medicinska naklada. dr.5 + 2. JM Berg. i 5.13. prof. sc. dr. J. elastin. 4. Broj ECTS bodova: 4. i 3. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. građa ribosoma i rRNA. Freeman. V. L. Wiley & sons. Presečki i suradnici: Virologija.5 = 7 Ime predavača: prof. lipida i nukleinskih kiselina. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . 2. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. fifth edition. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. 2002. Značenje introna i eksona. prof. Sinteza proteina. 2002.osnovni principi regulacije metabolizma. Replikacija DNA. vjernost replikacije. godina Semestar: 4. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. tijek i hormonska regulacija. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin. kliničke slike. Berg. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Konformacije DNA. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. Smith. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Integracija biokemijskih procesa u stanici . sc. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. sc. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. New York. mioglobin. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. transport iona. Saltsman.5 = 7 Ime predavača: prof. kolesterola i steroidnih lipida. β-oksidacija masnih kiselina. Informacija u biološkim sustavima. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. glicerofosfatida. Stanična bioenergetika. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Preporučena literatura: 1.genetička uloga. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: F1-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. kromosomi i geni. Zagreb. G. aminokiselina. biosinteza triacilglicerola. 1991. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. godina Semestar: 4. oksidacijska dekarboksilacija piruvata.

PF bubrega. i 3. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGNOZIJA I i II Šifra predmeta: F1-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. izoflavoni. gume. Auflage. smole. i novija izdanja. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. 2. tetra-.Eur. 4. trjeslovine. Leo Commerce. PF dišnog sustava. flavonoidi. iridoidi. Kujundžić i sur. Hansel. fenolni heterozidi. K. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Gamulin i sur. Mozaik Knjiga. M. 2003. Osnove patologije. droge sa sluzima.L. Sadržaj predmeta: Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni metaboliti): strukturna obilježja. 1994. seskviterpeni. seskviterpenski laktoni). dr. Prema kemijskoj sistematici steći integralno znanje o najvažnijim drogama biljnog i životinjskog podrijetla. Klinička patofiziologija. i 5.IV ): određivanje sadržaja eteričnog ulja. tioheterozidi. Broj ECTS bodova: 5.C. PF imunosnog sustava. biosinteza. fosfolipidi. W. 2002. voskovi. Skupine biološki aktivnih tvari: monosaharidi. droge s flavonoidima. Droge animalnog podrijetla. Zdenka Kalođera. Osnove patologije. 2. The C. 2003. masti. O. tri-. Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. PF bolesti metabolizma.L. 7. određivanje sadržaja alkaloida. S. kumarini. R. prof. škrob. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje. 2001. Zagreb. PF kardiovaskularnog sustava. celuloza. U okviru kemijskog praktikuma provodi se kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih tvari u drogama sukladno farmakopejskim metodama ( Ph. odnosno izoliranih prirodnih spojeva.. 3. masna ulja. Hafelfinger. sc. smole. određivanje sadržaja antracenskih spojeva. di-. histokemijske reakcije na pojedine skupine djelatnih tvari u drogama. 4. inulin. S. dr. dokazivanje alkaloida. Metode podučavanja: teorijska.S. određivanje sadržaja arbutina i metilarbutina.: Potter's New Cyclopaedia of Botanical Drugs and Preparations. kardiotoničnim glikozidima. određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u drogama. kemijska i fizikalna svojstva. Wren. Vrhovac i sur. dokazivanje trjeslovina. metode dokazivanja. pektini. voskovi. Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju se sljedeće droge: droge s anorganskim spojevima. kumarinima. Medicinska naklada Zagreb. vrednovanje masnih ulja. kardiotonični heterozidi. 5. i dopunjeno izdanje). droge s trjeslovinama. Sticher: Pharmakognosie – Phytopharmazie. sc. Analitičke kemije I i Biološke kemije. godina Semestar: 4. Rijeka 1999. eterična ulja. Daniel Company Limited. antracenski heterozidi. Školska knjiga. F. R. antocijani (antocijanidini. određivanje vrijednosti droga sa saponinima. saponinima. B. proantocijanidini). Spoznati biogenezu i djelovanje tih tvari. Preporučena literatura: 1. terpeni (mono-. izoflavonima. dokazivanje antracenskih spojeva. 1999. 2004. Robins. dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja flavonoida.. droge s alkaloidima. saponini. droge s inulinom.5 Ime predavača: prof. balzami. masna ulja. Preporučena literatura: 1. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. Medicinska naklada Zagreb. ispitivanje kakvoće sastava eteričnih ulja. te uporabu droga. Bruneton: Pharmacognosy.5 + 7 = 12. masti. FBF Zagreb. cijanogenetski heterozidi. alkaloidi. distribucija u biljnom svijetu. Medicinal Plants 2nd edition. Preduvjeti: Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske botanike. Patofiziologija. 44 . droge s eteričnim uljem. B. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske botanike i Analitičke kemije I. Ernst: Ljekovito bilje – Kompendij. Schafner. 3.W. droge s hemicelulozom. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. 1994. J. fenolne kiseline. droge s tioeterima i tioheterozidima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I.. U okviru mikroskopskog praktikuma provodi se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje droga. Interna medicina (3. antraglikozidima. PF probavnog sustava. dokazivanje fenolnih glikozida i fenolnih kiselina. Phytochemistry. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. B. analiza čajne mješavine.Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. steroli (fitosteroli). određivanje sadržaja trjeslovina.

kalcijev karbonat. farmaceutski oblik i primjena. Lemke. neželjena djelovanja. natrijev jodid. sudbina u organizmu. mehanizmi djelovanja). Lijekovi s učinkom na urinarni trakt (Uroantiseptici. Antacida. Virustatici (podjela. Citostatici (podjela. Preparati željeza. Antimikotici. Drogen und ihre Inhaltsstoffe. 45 . Studente će se upoznati s najvažnijim farmakoterapijskim skupinama lijekova. primjenu i načine primjene. nikotinamid. D. askorbinska kiselina. godina Semestar: 4. rezistencija. registrirani lijekovi. Spazmolitici. Makrolidi. Lokalni anestetici. sinteze. čišćenje (regeneraciju) pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije. Tuberkulostatici. Antiprotozoici. piridoksin. dr. sinteza) i osobnim značajkama djelotvornost. ISBN 0-12-744640-0. specifičnim načinom dobivanja (izolacija. sudbinu lijeka u organizmu. fenitoin. Antiaritmici. San Diego. Derendorf. Williams. 1995. L. Wermuth (Ed. Svaki lijek se predstavlja svojim kemijskim i generičkim imenom. Antipruriginozi. Lijekovi s učinkom na probavni sustav (Acida. Steroidi i steroidni hormoni. te najvažniji preparati iz svake skupine koji se koriste u praksi. Marica MedićŠarić. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). Diuretici. prof. Ljekovite tvari djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći anestetici. Laksansi. karbapenemi. Blokatori H2receptora histamina. Vježbe: Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu. 5th ed. Wagner: Pharmazeutische Biologie. Bacitracin. Nesteroidni hormoni. H. Analeptici. djelovanje i mehanizam djelovanja. Tetraciklini. 3. Foye. strukturni analozi). i 5. E. Antiemetici. Analgetici (+ Protuupalni lijekovi). O. mehanizmi djelovanja). Sadržaj predmeta: Predavanja: Proučavat će se različite farmakoterapijske skupine.6. i 3. Antikoagulansi. Zamjene za krvnu plazmu (Plazma ekspanderi). Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14 Ime predavača: prof. mehanizam djelovanja. Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi. 2. Antihiperlipoproteinemici. Miorelaksansi. sinteze. doze. sudbina u organizmu. Pomoćna sredstva. 5. Kardiotonični glikozidi. Antipsorijatici. Antihelmintici. Radioaktivni izotopi. Ljekovite tvari djelotvorne na periferni živčani sustav: Simpatomimetici. Antiaritmici. Metode podučavanja: teorijska. ISBN 0-683-03323-9. Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije I. Dijagnostici. način primjene. Gustav Fischer Verlag-Stuttgart-New York -1992. Antiseptici i dezinficijensi. Lippincott Williams & Wilkins. izolaciju. Drug Actions. putevi izlučivanja. Adsorbensi). Preparati kalcija. Mutschler. W. dikumarol. Ganglioblokatori. Fluorokinoloni i analozi). bizmutov subgalat. Antiparkinsonici. C. Stuttgart. popratne pojave. Medpharm Scientific Publishers. Vitamini.). Kloramfenikol. Academic Press. neubearbeitete Auflage. Polipeptidi. Antimigrenici.. interakcije s drugim lijekovima. monobaktami. Antiepileptici. Preporučena literatura: 1. azitromicin. Parasimpatomimetici.. Philadelphia 1995. kofein. Imunosupresivi. Antihipertenzivi. Aktivno uključivanje studenata u seminare. fizičko-kemijska svojstva. Hipnotici. detaljan prikaz pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije (fizičko-kemijska svojstva. dr. 1996. T. Simpatolitici. Prostaglandini. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Polimiksini). Antihistaminici. biosinteza. Antimalarici. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. Antistenokardici. sc. Preduvjeti: Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. sinteza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije I. hidroklorotiazid. struktura. stereokemija. djelovanje. H. cefalosporini. G. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari. Antibiotici (β-laktami /penicilini. Seminari: Teorijska priprema za vježbe. sulfafurazol. Cikloserin. Psihotropni lijekovi. The Practice of Medicinal Chemistry. farmakokinetička obilježja. Principles of Medicinal Chemistry. strukturnom formulom. Proučavat će se svojstva svake skupine s obzirom na kemijske i stereokemijske značajke. Ekspektoransi. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 2. Sulfoni. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Aminoglikozidi. Urikozurici. Preteče sulfonamida i sulfonamidi. A. Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina.

1996. 1994. izd. 1. De Paula: Atkins' Physical Chemistry.. elektrogravimetrija. D. J. Spektroskopske metode analize. Wm. Zorc. Školska knjiga. D. Elektrokemijske metode. 5. F. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: F1-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. Stanko Uršić. Kellner. 1989. 6. UV-Vis spektrofotometrija. Termoanalitičke metode. uvod. Farmaceutska kemija . Olmsted III i G. St. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. Budapest. termogravimetrijska analiza. A textbook. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. izd. Metode podučavanja: teorijska. 2002. CT. ISBN 0 7167 2619 X. Atkins i J. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. B. 5.4. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. 6. Chichester. sc. Zagreb. L. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom.5 Ime predavača: prof. M. Oxford. dr. ISBN 953-6256-32-0. Blackwell Science. Beaty i J. WileyVCH. Brown Publishes. Weinheim. Shelton. R. 2000. M. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. diferencijalne pretražne kalorimetrije. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. Perkin Elmer Inc. 1985.. Dubuque. Oxford University Press. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Skoog. 2002. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. ISBN 0 19 855871 6 (Pbk).. doc. uvod. Broj ECTS bodova: 2. New Drugs. J. Kerber: Concepts. Widmer (ur. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. W. spektroskopiji. Akadémiai Kiadó. Ed. 1996. Louis. dr. Lewis. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. Havas: Ion. godina Semestar: 4. 7. J. Ford i P. godina Semestar: 4. sc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.-M. 7. 4. Freely. prof. D. Fifield i D. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. dr. ISBN 0 19 855872 4 (Hbk). diferencijalna pretražna kalorimetrija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: F1-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2.1994. Williams: Chemistry The Molecular Science. Oxford. J. 8. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. hrv. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. BMJ Publishing Group. engl. 1998. Holler: Osnove analitičke kemije. UV-Vis spektrofotometrije. Timmins. J. W. M. Mermet. 10. Patrick. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. sc. Nikola Kujundžić. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. L. E. sc. ISBN 0 7279 0821 9. 7th Edition. Julien. primjenom: elektrogravimetrije.odabrana poglavlja. Otto i H. 3. kinetici. ionselektivne elektrode. D. 5. M. An Introduction to Medicinal Chemistry. Ellis Horwood. A Premier of Drug Action. Berlin Heidelberg. R. G. P. uvod. D. Preporučena literatura: 1. izd. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. 1995. ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover). Sadržaj predmeta: Predavanja: 46 .): Analytical Chemistry. izd. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. R. 2000. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. London. Mosby. Oxford University Press. M. 1999.. New York. Freeman and Company. 2. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima.. A. Springer-Verlag. potenciometrijske titracije. 2001.. H. J. West i F. 7. 6. C. Zagreb. M. 9.

ambalaža kao sastavni dio namirnice. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. nastajanje. Teški metali . godina Semestar: 3. T. Preporučena literatura: 1. D. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. Berry. Ivana Vinković. New York. Pearson-Prentice Hall (Longman). Danijel Ljubas. Ross. vibracije). NMR i ESR spektroskopskim metodama. podjela. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Silikoza.ili novija izdanja) 2. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. mikotoksini).utjecaj na zdravlje čovjeka. Zagreb 1993.W. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. kozmetički preparati. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Florence and D.. Kontaminanti u prehrambenom lancu . primjena (dječje igračke. V.. M. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. 7. procjena rizika. Pušenje i rak. Ekološki leksikon. Utjecaj čovjeka na okoliš. Stanko Uršić. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. HarperCollins Publishers. IR. glavni urednik Springer. A. uključujući termodinamičke i kinetičke.. Valerije Vrček. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Koncept održivog razvoja. Ekološki otrovi.P. N. Macmillan 1994. 1998.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. Ekološki koncept zdravlja. John Wiley and Sons.. djelatnost čovjeka. 2.olovo. S. F. S. Physicochemical Principles of Pharmacy. 4. Aditivi u namirnicama. Matas. Applications in the process industries. veterinarski preparati. medicinski pribor). Oxford University Press 2000. T. 4. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima 47 . sekundarni standardi. 1994. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . Austin. ekološki pojmovi. Editor.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida.S. hormoni.S. Chem. Rice and J. voda. Beck. Cambridge 1991. Partridge. Physical Chemistry. 2001. 1985. J. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. Isaacs. Mikroelementi kao kontaminanti. C. Barbat. tlo.Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. Physical Organic Chemistry. Utjecaj tehnoloških procesa. Oxford University Press 2002. B.. dr. izloženost ljudi. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. 1987. Zagreb. kancerogenost. R. 8. IR. 2001. kadmij. A. živa. dječje igračke. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Simončić. D. R. UV. Preporučena literatura: 1. Edinburgh 1995. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini.Lowry and K. Zdravstveni aspekti ekologije. O. Davies. Physical Chemistry. Procjena rizika. 5. rak kože. 3. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). 221-223 (separat) 6. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. Oxford. Williams. Đikić. Medicinska naklada. u: Zapsalis. R. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. M. 3. Butterworth-Heinemann Ltd. makroklimatski. The Royal Society of Chemistry.H. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. 21. antibiotici. Colloid and Surface Engineering. Školska knjiga. toksičnost..A. (1998). Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. i suradnici. Fizikalni faktori mikroklimatski. Faktori okoliša i zdravlje. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. prirodni procesi. Attwood. Ftalati (vinil omekšivači).Atkins. Valić. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. NMR i ESR spektroskopske tehnike. utjecaj na zdravlje. Šobot. sredstva za čišćenje). P. Richardson. sc.A. Toxicants and Undesirable Food Constituents. i suradnici: Zdravstvena ekologija.: Zaštita okoline danas za sutra. Zagreb. (Ed. mehanička energija (buka. 7. A. azbestoza. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5.

5. T. T. D. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. CRC Press. dr. Školska knjiga. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. Handbook of Toxinology. Franjo Plavšić. I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. DC: CRC Press. toksikogenetiku. sc. Žuntar I. Boca Raton. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II.T. New York. Bioetika i biomedicinske znanosti. Methodology for Analytical Toxicology. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. regulatornu toksikologiju. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. 2007. T. Uvod u analitičku toksikologiju. Plavšić F. Bioetika.Shier. Metodologije etičke argumentacije. Venomous and Poisonous Animals. Metode podučavanja: teorijska. London. Broj ECTS bodova: 4.. Matulić. Matulić.5 Ime predavača: prof. Matulić. II and III. godina Semestar: 3. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. Povijest. Medical Toxicology. 1990. 8. toksikologiju na radnom mjestu.J. Grafos. Klinička toksikologija. ZGO. Zagreb 1993. Duraković Z. GK 4. Odnos etike i biotehnike. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. Preporučena literatura: 1. New YorkBasel. i sur. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. Vol. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. 2006. godina Semestar: 5. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama utjecaja organizma na ljekoviti oblik. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Sunshine.Barceloux. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke..G. Bioetika. 1988. Zagreb. 2001. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije Oblikovanje lijekova.. godina Semestar: 5. Preduvjeti: 48 . Washington. Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. Inc.. W. 2002. Zagreb. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. doc. sc.Mebs. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. Scripta ad usum privatum studentorum. Industrijsku farmaciju i Kliničku farmaciju. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. 2.Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. GK 3. kliničke. 2006. sc. Mebs..Ellenhorn. definicija. 4. D. 1988. Preporučena literatura: 1. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). Boca Raton. New York-AmsterdamLondon. 2006. M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: F1-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. sc.. T. Osnove kliničke farmakokinetike.5 + 4. osnove toksikokinetike. 3. dr. Matulić. dioba i temeljna načela. kliničku toksikologiju. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTIKA I i II Šifra predmeta: F1-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. toksinologiju. Inc. Stavljenić A. 1992. dr. Zagreb. Zagreb. Elsevier. Zagreb 2. Plavšić F.. 6. D. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Zagreb. Marcel Dekker. Zagreb 2000. 7. i 6. Vrhovac B. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike.5 = 8 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 3. Školska knjiga. I. ekotoksikologiju.

tečenje polifaznih sustava). dr. Stanični ciklus: faze. genske knjižnice. organizacija kromosoma. Stanično signaliziranje: vrste signalnih 49 . kontrola. Gordana Maravić Vlahoviček.T. stanično kretanje. H. Speiser. mjesno specifična rekombinacija. popravak. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: F1-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. signalni sljedovi. obilježja prašaka. polimeri za terapijske sustave). Farmaceutika. mutageneza. J. Disperzni sustavi (stabilnost disperzija.L. Stuttgart. određivanje koeficijenta razdjeljenja. uvođenje DNA u stanicu domaćina. Jalšenjak. H. ELISA. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. prof. ER. Jalšenjak. Lieberman. godina Semestar: 6. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. Kanig. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. svojstva lijeka i apsorpcija. I. Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog oslobađanja. proizvodnja rekombinantnih proteina. Polimeri i makromolekule (polimeri u farmaciji. kemijska nestabilnost u krutinama). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike I.Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. The Theory and Practice of Industrial Pharmacy. MI. Lachman. apsorpcije lijekova i kontroliranog oslobađanja korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. 2. Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene. pokretni genetički elementi. adsorpcija iz otopina i plinova. inaktivacija gena. razdvajanje disperzija. tiksotropna svojstva. vlažnost i sušenje. vektori i strategije kloniranja. Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutika I. protusmislene RNA i DNA. lizosomi. bioraspoloživost i bioekvivalencija. regulacija i regulatorne molekule. 4. stabilnost lijekova. J. Zagreb 1998. kloniranje čitavih organizama. citokineza. 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. mejoza i oplodnja. P. sc. Preporučena literatura: 1. oslobađanje lijeka. vezikularni transport. sekvenciranje DNA. Philadelphia. smatanje i dorada proteina. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. University of Michigan. M. ekstrakcija. transporta kroz membrane. 1976.A. TSRL Inc. načela kontroliranog oslobađanja. Amidon. mitoza. kontrolirana flokulacija. matične stanice i održavanje zrelog tkiva. sc. dr. Carsensen. Pharmazeutische technologie. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. 1977. Studentima će biti vizualno prezentirane informacije o dinamičkim procesima iz farmakokinetike. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. GMO. Seminari: Izračunavanje računskih primjena za modelne sustave obrađene na predavanjima korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». GI fiziologije. konstrukcija rekombinantnih vektora. položen ispit iz Biološke kemije. 2003. Vježbe: Analiza veličine čestica. 1978. Version 6. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. Modern Biopharmaceutics. nekodirajuća DNA. Ann Arbor. FilipovićGrčić. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. J. otapanje krutina. L. Sucker. V. Golgijev aparat. farmakokinetički modeli. Pharmaceutics of Solids and Solid Dosage Forms. DNA-mikročip. Southern. Školska knjiga. ispitivanje oslobađanja in vitro). Metode podučavanja: teorijska. Pojave u otopinama (difuzija. Sadržaj predmeta: Predavanja: Krutine (svojstva čestica. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. G. razvoj novih lijekova i terapija. razdvajanje suspenzija.L. P. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. točke staničnog ciklusa. primjeri terapijskih sustava). Computer based training software. SSCP. kemijska nestabilnost u otopinama). Northern i Western blot. Bermejo. FISH.. mikrokapsuliranje koacervacijom. New York – London. enzimi. Fuchs. razlikovanje mehanizama oslobađanja. SOS-odgovor. 5. sušenje. konstanta brzine otapanja. Metode molekularne biologije: PCR.

problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. T. Šupraha. Plenum press. Rak: nastanak i uzroci raka. G. 1987. Poremećaji metabolizma i prehrana. regulacija apoptoze.. toksičnost. Dumić. Vitamini – izvori u namirnicama. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. avitaminoze.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. bioiskoristivost. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata.B. Gornik. 1985.. onkogeni i tumorski supresorski geni. Cox i Sincler: Molekularna biologija. New York. replikacija. Dabelić.potrebe. 2. Combs G. Machlin L. 2nd ed.) Springer Verlag. Određivanje biokemijskih parametara. Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. Lauc. klasifikacija. tumorski virusi.: Food chemistry and nutritional biochemistry. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Molekularna biologija – praktikum. and Old.. Academic press.. 1999. 1986. Maravić.. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: F1-24 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Inc. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 2003. 50 .. Grosch W. sastav i porijeklo. An introduction to genetic engineering. 2001. S. T. Brody T.: Nutritional Biochemistry. 1999... 4. Metode podučavanja: teorijska. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. Twyman. J. ISBN 953-6256-45-4. izvori. ed. sc. Zagreb.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. hipo.. Primrose. F. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: F1-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Stanica – molekularni pristup.. mehanizam transporta u organizmu.. 5. Dumić. 1984. S. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. A. J. Ugrožene populacije. izvori. S. CD s predavanjima 2. 6. G. Maravić.. Friedman M. Inc. biološka iskoristivost. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. Blackwell Science. G. New York. Marcelić. S. London. Virusi: genetički materijal.M. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. 3. Principles of Gene Manipulation. Reaktanti akutne faze. prioni.molekula i receptora.: Food chemistry (2. 6. Basel. Prednosti mediteranske prehrane. Lauc. R.M. 6th ed. Academic press.. biochemical and clinical aspects. biokemijske funkcije. morfologija. enzim-inhibitori. i Hausman. Ugljikohidrati .i hipervitaminoze. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. J.. Nicholl. Marcel Dekker. Scripta biochemica. bioiskoristivost. 2004. 7. Cooper. potrebe. proteinska malnutricija.E. Zagreb.značaj. G. putovi prijenosa signala. J. Inc.. dr. potrebe. New York. godina Semestar: 6.potrebe. D. Proteini i aminokiseline . godina Semestar: 6. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. viroidi. Zapsalis C. New York. 5. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). Belitz D. Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. London. Nutritional. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. 2003. R. 3.W. G. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I..5 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1. Medicinska Naklada. Lipidi . Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. 2004.: Handbook of vitamins. Preporučena literatura: 1. veličina. Wiley et Sons. Berlin. Zagreb. akumulacija. O. Cambridge Univeristy Press. Medicinska Naklada. 8. biotransformacije. R.. Broj ECTS bodova: 4.. kopije prozirnica sa predavanja 4. New York. New York. London. Beck R. Jr.

Pannall PR. akutne i kronične komplikacije. poremećaji. Medicinska biokemija. Juretić D. terapijski i štetni učinci. Štraus B i sur. Štraus B.. Zagreb. pretražni materijal. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. i 7. doc. Broj ECTS bodova: 3. Medicinska naklada. Štraus B. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Medicinsko-biokemijske smjernice. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. metode određivanja. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) 51 . 1992. Čepelak I. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. Petrik J. metode određivanja. limfocita i trombocita. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. 9. Zagreb. kontraindikacije i interakcije). 3. metode. poremećaji. 1992. 2003. 2. dr. monocita. Metaboliti s dušikom: metode određivanja i poremećaji. III prerađeno izdanje. Medicinska naklada. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije s hematologijom sadržava osnove kemijskih. razgradnja. Juretić D. proteinske vrste metode. sc. Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja i poremećaji. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). poremećaji. mjere i jedinice. granulocita. Lipovac K. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. dr. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. Dodig S. Flegar-Meštrić Z. mehanizmi održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže. metode određivanja. instrumenti i automatizacija. (interna skripta). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: F1-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 7. 2004. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. 1997. farmakodinamika i mehanizmi djelovanja. tehnike. analitičke interferencije i biološki učinci lijekova. elektroliti i mikroelementi: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. Poremećaji i bolesti eritrocita. Uvod u hematologiju: Funkcija eritrocita. Studij farmacije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. izoenzimi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Lipovac K. Voda. Medicinska naklada. funkcija. sc. Proteini: proteini krvne tekućine . 1997. Zagreb. Preporučena literatura: 1. biokemijskih i bioloških postupaka kojima se ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva. Zagreb. nasljedni i stečeni poremećaji. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Zatim. Školska knjiga. i 4. 8.5 Ime predavača: prof. 5. Juretić D. 2002. Kiselinskobazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. Enzimi: enzimi u serumu. godina Semestar: 6.5 + 9 = 12. Zagreb. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom za svaku farmakoterapijsku skupinu (indikacije. referentni intervali. i sur. József Petrik. Zilva JF. Sadržaj predmeta: Osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: sadašnje stanje i perspektive kliničke biokemije.Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Zagreb. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. sc. Labar B. Medicinska biokemija. Ugljikohidrati: hormonska regulacija i poremećaji u metabolizmu glukoze. Medicinska naklada.nastanak. kontrola rada. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. leukocita i trombocita. metode određivanja katalitičkih koncentracija enzima. 2004 6. Jagarinec N. farmakokinetika. Petlevski R. Metode podučavanja: teorijska. Zagreb. organ specifični enzimi. te morfološke karakteristike krvnih stanica kojima se utvrđuju promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. II dopunjeno izdanje. Upisnik rezultata i provjera znanja (interna skripta). Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Zagreb.

fibrinolitici i eritropoetin).djelovanje lijekova. mirisa. imunoserumi. plinovima. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni.M. i 7. fifth edition. infuzi. l. Moore: Pharmacology. hormonski pripravci (kontraceptivi. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. antimikrobni lijekovi (antibiotici. anestetici. prolaz kroz stanične membrane. M.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. oblikovanje. anoreksici. stabilnost i svojstva pripavaka. dekokti. Sterilizacija (toplinska. antiemetici. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. 8. injekcije (putevi primjene. Preporučena literatura: 1. 1999. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. Tekući ljekoviti oblici. Churchill Livingstone. Ernst Mutschler. 4. koronarni vazodilatatori. antimikotici. Z Lacković. laksativi. postupci ekstrakcija i oblici (tinkture. hipolipemici). liječenje migrene. stabilnost. glukagon. ambalaža). Zagreb.5 = 10 Ime predavača: prof.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. f. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. osiguranje kvalitete. izdavač: Medicinska naklada. Dale. antidiaroici. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). antiparkinsonici. antipsihotici.za opstruktivne bolesti dišnih putova. antivirotici. Opće principe farmakologije čine: 1. Urednici: M Bulat. Ekstraktivni pripravci. J. 4. 2. osiguranje kvalitete. androgeni i antiandrogeni. biljni prašci). inhibitori prolaktina. osnovna načela farmakokinetike . gonadotropini. blokatori Ca-kanala. bioraspoloživost.). autonomnog živčanog sustava (l.do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. i 4. oblikovanje i izrada). konzervansi. spazmolitici. te kontrole njihove ispravnosti. molekularni mehanizmi. 6. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. zaštita od sunca itd. antiaritmici. antiprotozoici i anthelmintici). f. antikoagulansi. otopine (otapala. antiepileptici i anksiolitici). inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. propulzivi i digestivi). H. imunostimulatori. metabolizam i eliminaciju. interferoni. antipiretici. imunosupresivi i antialergici. godina Semestar: 6. bifosfonati itd). krvotvornih organa i krvi (antianemici. Sterilni farmaceutski oblici – parenteralni pripravci. glukokortikoidi. utječu na njihovo djelovanje. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. raspodjelu. 2004. Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova I. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika. vrste pripravaka. antihipertenzividiuretici. antidepresivi. svojstava i tehnologije izrade. izdanje. zračenjem. bakteriološka filtracija. oblikovanje. antiflatulani. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. solubilizacija. izohidričnost. osnovna načela farmakodinamike . smjese (putevi primjene. Pomoćne tvari (korigensi okusa. Potom. 2001. respiratornog sustava (antiasmatici. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. značenje ljekovitih oblika. imunoglobulini. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. Grupa autora: Medicinska farmakologija. estrogeni. Aufgabe. P. nevodena otapala. 5. psorijaze. Ritter. izdavač: Medicinska naklada. 52 . izbor sterilizacije i kontrola). Proučavanje pomoćnih tvari koje prije svega omogućuju izradu lijekova. 2003. Infuzijske otopine. progestageni.M. skripta za studente. putovi primjene lijeka. 2003.P Rang. stabilnost. Metode podučavanja: teorijska. dr. receptori. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. sladila. f. citostatici. osnovnih načela. boje. antitusici i ekspektoransi). Sadržaj predmeta: Povijesni aspekti. izotoničnost. J Geber. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart.K. l. protuupalni lijekovi. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. antioksidansi). Preduvjeti: Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I. f. ekstrakti. stabilnost. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. čajevi. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu 3.5 + 7. sc. antituberkulotici. l. kalcitonin). Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. Broj ECTS bodova: 2. 2.

Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih prirodnih spojeva. Zagreb. Humana Press. polučvrsti. Destilacijski postupci u izolaciji hlapljivih tvari. Laboratorijski i industrijski postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje. unošenje u dišni sustav. Zagreb. Metode podučavanja: teorijska. P. Vladimir-Knežević. 1999. perkutana apsorpcija. Samuelsson. pomoćne tvari. losioni. Ansel. umeci (izrada. G. Natural Products Isolation. 2. Pripravci za unošenje u nos i uho. M. London.G. Kruti oblici – supozitorije i vagitorije (apsorpcija lijekova. Metode separacije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: F1-53 Vrsta predmeta: izborni predmet 53 . film oblaganje u svrhu modificiranog oslobađanja lijeka. kapi za oči. Tablete – vrste. V. Liber. transdermalni sustavi. Specifični problemi u procesu izolacije biljnih sastavnica.V. R. karakterizacija tableta. Lijekovi s promijenjenim oslobađanjem – parenteralni oblici. Prašci i granule – podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule). oftalmičke otopine. 1988. suspenzije. 4. tehnologija. oblikovanje.New Jersey 1999.ambalaža). R. 2. Sadržaj predmeta: Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih produkata u otkrivanju. kontrola kvalitete. oblikovanje. Osnovna načela i primjeri izolacije bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih ulja. New York. plinovi. Primjena kromatografskih metoda u izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva. postupci oblaganja. ukoncentriravanje i sušenje). modifikatori viskoznosti. Petričić. Disperzni sustavi – suspenzije (flokulacija i deflokulacija. oblikovanje. otapanje. Cannell. Solvent ekstrakcija prirodnih produkata. OTC oftalmički pripravci). čvrsti oblici. Broj ECTS bodova: 2. J. Popovich. N. sapuni). sadržaj i izrada). Preporučena literatura: 1. 1994. stabilnost. flavonoida i drugih polifenola. tabletiranje i strojevi. prašci za pripremu injekcija i sirupa. sredstva za močenje. paste. oblikovanje (ljekovite masti. 2003. Ekstrakcija superkritičnim fluidima. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1997.5 Ime predavača: prof. Vježbe: Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih pripravaka (tekući. Totowa .C. zatvarači. 1992. čvrsti ljekoviti oblici). R. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH PRODUKATA Šifra predmeta: F1-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Senjković. Allen. podloge. Vladimir-Knežević. oblikovanje i izrada). oblikovanje). oblaganje filmom. Kapsule – tvrde i meke želatinske kapsule (punjenje. Oblaganje. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije bioaktivnih prirodnih produkata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. stabilnost. masti. dr. linimenta (karakteristike oblikovanja). putevi penetracije. Stockholm 1999. Pharmaceutical dosage forms and drug delivery systems. Konfekcioniranje lijekova – materijali. Suvremeni lijekovi prirodnog podrijetla. Topički pripravci – transport lijeka kroz kožu. podloge. saponina. prašci za posipanje (oblikovanje). flasteri i transdermalni flasteri. Školska knjiga. ispitivanja). sterilizacija. Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata (skripta u pripremi) 3. Oblikovanje lijekova (praktikum). razvoju i proizvodnji lijekova. Osnove oblikovanja lijekova. distribucija veličine čestica. Senjković. 3. Bećirević. L. gelovi. Preporučena literatura: 1. sterola. Postupci izolacije bioaktivnih tvari iz biljnih droga. S. označavanje. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. Drugs of Natural origin. godina Semestar: 5. S. karakteristike. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. klizme. aerosoli. metode granulacije. emulgatori. Philadelphia. kontrola veličine čestica. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Emulzije – vrsta. oblikovanje. morskih organizama i mikroorganizama. kreme. sc. H. alkaloida. Baltimore. Aerosoli (fizičko-kemijska svojstva. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. kardiotoničnih glikozida. Oftalmički pripravci. oblaganje šećernom ovojnicom. Swedish Pharmaceutica press. Izolacija prirodnih spojeva (skripta). Lippincott Williams and Wilkins.

vitamini. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite. John Wiley & Sons. T. 2. generički lijekovi i lijekovi u ručnoj prodaji. Meić i M. Farm. Spectrometric Identification of Organic Compounds. Pine (preveli I. New York. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. Praćenje potrošnje lijekova i definirane dnevne doze. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. pregrađivanja). 1H-NMR. 3. Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova omogućiti razumijevanje načela i principa dobre prakse. G. CD. 60(3)98-106(2004) 54 . R. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. Anatomskoterapijsko-kemijski sustav razvrstavanja lijekova. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. Opis naziva i pojmova bitnih za pravilno informiranje o lijekovima.Godina učenja: 3. Službeni. s osvrtom na regulativu u EU. krv. Basic One. Informacije na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka. Suradljivost/ustrajnost pacijenta. Friebolin. INN nazivi lijekova. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. Morrill. Silverstein. Rapić). javnost i ostale zdravstvene djelatnike. sc. mikrovalovi. Pretsch i drugi (preveli Z. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. E. Wiley-VCH. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II.. Weinheim. 1974. Farmakopeja i provjera kakvoće lijekova. Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 2. Uloga farmaceuta u samoliječenju. UV-VIS. Inc. Stanley H. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. Program kolegija obuhvaća stručnu materiju iz područja lijekova koja je nužna farmaceutu za pravilno informiranje o lijekovima s obzirom na pacijente. SKTH/Kemija u industriji. sekundarni i tercijarni izvori informacija o lijekovima. Ivo Vukušić. 4. I. Primarni. sc. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. Vještina komuniciranja na relaciji ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik.. godina Semestar: 6. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. Racionalna uporaba lijekova. Žinić). dr. IR. Vukušić. 1994. Zagreb 1982. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. Metode podučavanja: teorijska. Glas.).and Two-Dimensional NMR Spectroscopy.5 Ime predavača: prof. Uputa o lijeku za korisnika lijeka. Opća načela suvremenog zakonodavstva na području lijekova. C. C. Broj ECTS bodova: 2. 1998. Kako smanjiti potrošnju lijekova. Program će također omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje i evaluira informacije koje dobiva te da ih sam kreira. lijekovi). određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. Bassler. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s materijom o lijekovima za njihovo pravilno informiranje o tom području.. Lijekovi pod patentnom zaštitom. Sažetak opisa svojstva lijeka. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA INFORMATIKA Šifra predmeta: F1-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Bregovec i V.5 Ime predavača: dr. Zagreb. promjene konformacija. Školska knjiga. neovisni i komercijalni izvori informacija o lijekovima. Internet i lijekovi. Organska kemija. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. kao i da upoznaje vještine komuniciranja s pacijentom i liječnikom. te ljekarniku da provodi racionalnu uporabu lijekova. Uvod u farmakoekonomiku. urin). H. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. vakuum ultraljubičasto. steroidi. IR.

Ivo Vukušić. godine. provjeru kakvoće i promet lijekova. Pharmaca 42(3-4)174-189(2004) 4.who. Adherence to Long-Term Therapies: Evidence for Action. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.emea. Narodne Novine broj 71/99.cybermed. Z. Lj. Section I (Chapter 1-3). Šostar. F. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. . Guidelines for ATC classification and DDD assignment.org Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: F1-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. WHO Colaborating Centre for Drug Statistics Methodology. I. registraciju. godina s naglaskom na ciljeve strategije.pgeu.eu. Čulig. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. D. privatna praksa.hr 6. 1996. Vukušić. Good Pharmacy Practice in Europe. medicinskih i homeopatskih proizvoda.2011. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. Farm. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). 10. nadzor. zdravstveni zavodi. godinu. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. Zašto lijekovi samo u ljekarne i zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta. godinu. J. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. godini. I.eu. medicinske i homeopatske proizvode. . Čulig. D. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju.org 8. Pharmaceuticals in the European Union. Verheyen et. www. referentni centri. I.eudra. ispitivanje. sc.whocc. 60(1)15-17(2004) 3. Štimac. J. medicinskih i homeopatskih proizvoda.: Edukacija pacijenata – kako komunicirati s pacijentima. Pharmaca 42(2)87-94(2004). www. Vukušić. Upoznati studente sa zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. Erceg. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim 55 . viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. Glas. www. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. posjedovanje i promet opojnih droga.emea. Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu Zagrebu u 2002. Farm.Glas. ispitivanje. 5. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko.int. promet lijekova. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona.no 7.2012. tijela zdravstvene ustanove.dg3. Vukušić. al.int/chronic_conditions/adherencer eport/en/print. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. godina Semestar: 6. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona.int 11. www.-2012. www.54(11)389 – 395(1998)... i 2003.. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. www.html 9. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata.2. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. Vranešić. zdravstveni radnici. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. Obaviještenost bolesnika o lijekovima. Narodne Novine broj 121/03. provjeru kakvoće. registraciju. www. . zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika.2011.

dr. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of Health Care Programmes. fluorescencije. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. njihovih onečišćenja. Svojstva molekule lijeka važna u izboru i razvoju analitičke metode. i 8. Eksperimentalni dizajn i optimiranje 56 . 2. godina Semestar: 7. Volume I. Opis. sc. Titrimetrijske metode analize u farmakopejskim postupcima. SFC). Biljana Nigović Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće lijekova. Zdravstveno osiguranje.II. L. Medicinska naklada. Zagreb 2003. Farmakopejski propisi. poredbene tvari i reagensi. Identifikacija. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. Udruga poslodavaca u zdravstvu. godina Semestar: 6. Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i hidratnih oblika lijekova. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. Preporučena literatura: 1. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite.osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. MS). sc. Culyer AJ: The Economics of Health. Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14 Ime predavača: prof. položen ispit iz Analitičke kemije II. Konstante farmaceutskih sirovina. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. gel i ionska kromatografija. SDS-PAGE. IEF). Ispitivanja graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici lijekova. AES. Analitička ispitivanja lijekova i zakonska regulativa. NIR. Raman spektrometrije. kiralnih lijekova. Ostatna otapala u farmaceutskim tvarima. Navedeni zakoni. Drummond MF. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). značenje i namjena farmakopeje. te prikazati razvoj analize farmaceutskih uzoraka usklađen s metodologijom u European Pharmacopoeia. elektroforetskih (CE. GC. Preduvjeti: Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. TLC. elektroanalitičkih i termoanalitičkih metoda. ICP. vježba). Onečišćenja u farmaceutskim tvarima. Preporučena literatura: 1. Sadržaj predmeta: Kakvoća farmaceutskih proizvoda. Aldershot 1991. kao i analiza ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih (IR. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. radiofarmaceutika i bioloških lijekova. Elgar. AAS. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Biološke metode analize lijekova. 2006. HPTLC. kromatografskih (HPLC. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Vezani sustavi LCMS. UV/Vis. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: F1-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Stoddart GL. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Određivanje ugljika u farmaceutskoj vodi. NMR. GC-MS u karakterizaciji razgradnih produkata lijekova i metabolita u biotransformaciji lijekova. Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz Analitika lijekova I. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih tvari. dr. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Oxford University Press. Oxford 1987. Financiranje zdravstvene zaštite. 3. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. Razvoj i validacija analitičkih postupaka za lijekove. Zagreb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. 2. Cost-benefit analiza (primjer. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.

European Pharmacopoeia. 5th Edition. dobra laboratorijska praksa. G. Reakcije I faze: bio-oksidacije. 2002 Feb-May. Ermer. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. pp. Solid-State Chemistry of Drugs. Zagreb.i endobiotika. peroksidaze. BCRP. hidrolize. ostale reakcije. Indukcija. 1997. San Diego. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic. Nigović. 2. Inducers and Inhibitors. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: prof. Croat Med J. 133. J. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. 2005. S. Academic press. 2006. Ahuja. 2005. A. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Scypinski (Eds. 1999 Sep. Kinetički pristup činiocima koji utječu na reakcije biotransformacija – indukcije i inhibicije. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. Stowell. Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs and the Pharmaceutical Sciences: a Series of Textbooks and monographs).). Farmaceutsko-biokemijski fakultet. dio. M. Praktikum iz analitike lijekova. Strasbourg.analitičkih postupaka. Stereoselektivnost. konjugacije s glutationom). inhibicija. Council of Europe. Vuković. Ohannesian.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions.. J. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Biotransfromacije i biološki učinci endo. Preporučena literatura: 1. Lee A. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. Reakcije II faze: metilacije. R. Jurišić-Grubešić. 2007. R. J. A Guide to Best Practice. Uvod u laboratorijske vježbe Preporučena literatura: 1. glukuronidacije. S. 8. ostali. A. SSCI Inc. J. J.J. Nigović. P. B. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski organizam kao posljedice metaboličkih procesa. 5.29. Marcel Dekker. J. 7. Jurišić-Grubešić. 3. Razmatranje različitih primjera i rješavanje analitičkih problema u farmaceutskoj analitici. Handbook of modern pharmaceutical analysis. dio. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Prolijekovi. stimulacija u biotransformacijama lijekova.).). Chromatographic Analysis of Pharmaceuticals. Oxford. Izd. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. II. I. Metabolizam i biotransformacije kseno. H. Praktični problemi analitike lijekova i biofarmaceutske analize. MRP-prenosioci. skripta. D.). Primjena i metode QSAR and QSPR. R. Ahuja. 2003. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Byrn. Watson. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. Handbook of Isolation and Characterisation of Impurities in Pharmaceuticals. Vuković. konjugacije s aminokiselinama. Rendić S . 413-580 (1997). bioredukcije. New York 1999. 2001. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. 1999. 9. sulfokonjugacije. J. dr. godina Semestar: 7.224. J. G. R. 2002. Osiguranje i kontrola kakvoće lijekova. 10. Substrates. Adamovics (Ed. LRP. West Lafayette. Academic Press.40(3):357-67. Tansportni proteini: Pglikoprotein. Miller (Eds). Drug Metab Rev. Enzimi i enzimski sustavi (P450. Biotransformation of Xenobiotics. 6. Drug Metab Rev. Andrew Parkinson. 2.. Zagreb. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. 4. Method Validation in Pharmaceutical Analysis. S. Wiley & Sons. Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. A Textbook for Pharmacy Students and Pharmaceutical Chemists. 3. Rendić S. Marcel Dekker. acetilacije. Streeter (Eds. Pfeiffer.. Di Carlo F. 6. L. Praktikum iz analitike lijekova. S. K. Review. Pharmaceutical analysis. položen ispit iz Biokemije II. flavin monooksigenaze.i ksenobiotika. Metaboličke interakcije lijek-lijek. Alsante (Eds. sc. Računanje zadataka u analitici i kontroli lijekova. Metode podučavanja: teorijska. Rendić S.i internet baza podataka. USISBN:0071347216. 2004. 57 . Farmakogenomika. Korištenje intra.34(12):83-448. 2001. lijek-kemijska tvar. B. molibden hidroksilaze). Elsevier. Academic Press. skripta. 4. R.

Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. ispitivanje pHvrijednosti i emulzijskog tipa kreme. Remers WA. sc. 3rd ed. dr. korisnost kozmetike. ISBN: 0-30648324-6 11. Blackie Acad.7.). 12. 2002. 8.). Osnovni farmaceutski račun. kozmetika za njegu kože. (Ed. načinu primjene i izradi kozmetičkih pripravaka.html 10. sastojcima. 1998. dezodoransa i posipa za tijelo. Philadelphia. Kozmetika za oralnu njegu: izrada paste za zube i vode za usta. 2004. Structure. sistematizaciju pojedinih kozmetičkih pripravaka prema svojstvima. Vježbe: Kozmetika za njegu kože: izrada krema za čišćenje. 10th ed. 1997. aktivne i pomoćne supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka. šampona i šamponske kreme. J. 9. supstancije za izradu kozmetike. Kozmetologija. Kontrola doza. London. Delgado JN. Metode podučavanja: teorijska.utmem. njegu i zaštitu kože. 3. klasifikacija.5 Ime predavača: prof. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. Kontrola propisanih doza. Introduction to drug metabolism. Recepti. (Eds. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MAGISTRALNA RECEPTURA Šifra predmeta: F1-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 1994. Zagreb. Amsterdam. parfemi. Filipović-Grčić. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. Legislativa. Točnost izrade i označavanje. stabilnost. Šminka: izrada podloge za šminku i rastresitog pudera. Number 1-2. Lewis DFV. Elsevier. Marcel Dekker Inc. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje i vještine u području propisivanja i izrade lijekova kao i saznanja o rukovanju lijekovima.. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena znanja o sastavu. Izrada farmaceutskih oblika prema receptu. boje i materijali za bojanje. kozmetika i kosa. kozmetika za oralnu njegu.. razvojni procesi.). Izdavanje lijekova. izrada maske za njegu lica. Drug Metabolism Reviews. Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu.. šminka. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Predavanja: Uvod (svrha. Takeo Mitsui (ed. Springer. FBF. Sadržaj predmeta: Seminari: Farmaceut i javna ljekarna. Vježbe: Izrada različitih oblika na temelju liječničkog recepta. Moguće interakcije. Izvor informacija. 2005. izrada losiona za čišćenje. Cytochrome P450. značenje. Rendic and FP Guengerich (Editors). sigurnost. Broj ECTS bodova: 4. kozmetika za njegu tijela. karakterizaciju kozmetičkih pripravaka. Lippincott-Raven Publishers. 2nd ed.edu/ CytochromeP450. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II. kozmetika i koža. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOZMETOLOGIJA Šifra predmeta: F1-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. fizikalna kemija i kozmetika. 2. znanstvena podloga kozmetike). Izračun doza (doze za dojenčad i djecu). New Cosmetic Science. godina Semestar: 8. and Biochemistry. sc. Čajkovac. Cytochrome P450 Homepage: http://drnelson. Preporučena literatura: 58 . Mechanism. & Professional. London 2001. Slap. Chapters 4 & 5. medicinal and pharmaceutical chemistry. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 8. mirisi u kozmetici. Kozmetika za njegu tijela: izrada gela za ruke. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). S. Gibson GG. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Praktikum kozmetologije.. Program kolegija obuhvaća osnove anatomije i fiziologije kože i njezinih privjesaka. Ortiz de Montellano. kvaliteta. medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja kozmetičkih sredstava. Veterinarski lijekovi i posebni veterinarski oblici. Volume 34. 2001. aerosolski pripravci. kozmetika i nokti. ISBN 0748408975. M. Paul R. određivanje boje pudera i nasipne mase. kozmetika za kosu. tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost kozmetičkih pripravaka. ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona. Low LK. dr. Skett P. Taylor and Francis. njegu i zaštitu kože. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. učincima.

Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. kakvoći i namjeni dodataka prehrani. P. godina Semestar: 8. Tradicionalna fitoterapija. Hansel. 1997. Fitodermatici. terapijskim obilježjima biljnih pripravaka. antidepresivnih ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci. Adaptogeni.1. Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka. Medpharm. Bećirević. Theiss. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. načelima fitoterapije i homeopatije te sastavu. Zagreb. Sadržaj predmeta: Studenti stječu znanja o postupcima koji su neophodni da bi neka novootkrivena supstancija postala lijek.). Senjković. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. V. Zatim će biti prikazan utjecaj farmakološki aktivnih supstanci na reprodukcijski sustav. 1997. protuupalnih. Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals. Liber. 1988. 2004. Ljekovito bilje za zdravu obitelj. Wichtl. Osnove oblikovanja lijekova. Schultz. 3. Prilikom izvođenja biološko-medicinskih istraživanja farmakološki aktivnih test supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću promatranja promjene ponašanja. Senjković. V. 2001. Zdenka Kalođera Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog znanja o sastavu. Interakcije biljnih pripravaka i lijekova. sc. kakvoći. New Cosmetic Science. Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica. anksiolitičkih. Farmakodinamička i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica. Biljni sedativi i antidepresivi. Školska knjiga. Schilcher. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije II. Rational Phytotherapie. 2. Prikazuju se mnogobrojni pokusni modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju farmakološki učinci pojedinih test supstanci odnosno budućeg novog lijeka na promjenu funkcije pojedinih organa. Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni sustav. R. godina Semestar: 8. Osiguranje kakvoće biljnih droga i pripravaka. Ukoliko se to dokaže slijede klinička farmakološka istraživanja a tek potom postupak registracije. Biljni pripravci s djelovanjem na dišni sustav. Petričić. Zagreb. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 1994. Oblikovanje lijekova (praktikum). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FITOFARMACIJA Šifra predmeta: F1-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 4. M. Dodaci prehrani. kretanja i izgleda tretiranih pokusnih životinja i analiziranja tjelesnih tekućina. obrazovanja i športa RH i Ministarstva poljoprivrede RH. R. 2. Također će biti obuhvaćeno područje primjene i 59 . Amsterdam. Izvoditi će se i pokusi na različitim eksperimentalnim modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih. R. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije II. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje znanja o najnovijim eksperimentalnim metodama kojima se dokazuju farmakološki učinci različitih novih supstanci ili biljnih pripravaka na biološkom materijalu (pretklinička istraživanja). 1994. Biljni imunomodulatori. Za to su najprije potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička farmakološko-toksikološka istraživanja koja na pokusnim životinjama trebaju pokazati željenu terapijsku djelotvornost ali istovremeno i njihovu neškodljivost. Biljni antireumatici. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za farmakologiju postoji animalna jedinica. registrirana prema Zakonu i postojećim dozvolama za rad od strane Ministarstva znanosti. Kalođera. kao i onih koje djeluju na središnji živčani sustav a koje mogu izazvati ovisnost. Preporučena literatura: 1. S. Leitfaden Phytotherapie. Takeo Mitsui (ed. što predstavlja preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških pokusa.E. sc. 1992. M. Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Terapijska klasifikacija droga. Springer Verlag. Biljni urologici. Urban und Fischer Verlag. Z. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Homeopatski pripravci. 3. V. 2000. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije II. Tyler. H. dr. dr. tkiva i stanica. Biljni ginekologici. Biljni pripravci za regulaciju šećera u krvi. Sadržaj predmeta: Sastav biljnih pripravaka. Kemmerer. Biljni pripravci s djelovanjem na probavni sustav. Elsevier.

D. Hugo.od otkrića do registracije: ideja. godina Semestar: 7.F. 2000. Školska knjiga. Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj novih lijekova . E. PTI – Zagreb. Upoznavanje dijelova mikrobne ekologije . Preporučena literatura: 1. Upoznati mikrobiološke testove prema zahtjevima farmakopeje.. B. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA Šifra predmeta: F1-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 60 . Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II. klinička ispitivanja. Samaržija. W. Strasbourg. dr. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u istraživanju bubrega. sintezu najznačajnijih lijekova i prolijekova. pretklinička ispitivanja. L. European Pharmacopoeia. Sadržaj predmeta: Korištenje mikroorganizama i njihove enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih produkata od komercijalne važnosti. Russell: Pharmaceutical Microbiology.djelovanja antidijabetika i oftalmika. Reid. testovi za procjenu broja mikroorganizama u farmaceutskim pripravcima. Bach-Rojecky: Eksperimentalna farmakologija. Uhlik: Određivanje antibiotika i vitamina mikrobiološkim metodama. Duraković: Primjenjena mikrobiologija. Prentis: Biotehnologija . 6. S. vakcine. B. Testovi bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata. Ed. biološkom materijalu (u krvnom serumu. Zahtjevi i metode za mikrobiološki limit. H. S. Interna skripta 2. Katzung: Basic and clinical pharmacology.B. 1998. 2. Greger.M. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u istraživanje novih lijekova. 1990. Mosby-Year Book. Preporučena literatura: 1. mikrobiološke standarde za vode i ulogu mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu. Školska knjiga. Oxford.nova industrijska revolucija. steroidi. te metode određivanja pojedinih vitamina B-skupine. 1995. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu mikroorganizama i njihovih bioloških procesa u proizvodnji pripravaka koji imaju široku terapeutsku primjenu: antibiotici. 3. Interna skripta. 4. Chan: Microbiology. Mutschler. Pelczar. Prikazat će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke metode važne u medicinskim istraživanjima. rekombinantne vakcine i vitamini. biološkom materijalu i određivanju vitamina. te prirodni način obrade industrijskih i komercijalnih otpadnih voda. Editors: R. 1998. Uzgoj i održavanje standardiziranih test-mikroorganizama. European Department for the Quality of Medicines of the Council of Europe. mikrobiološke metode u određivanju aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim pripravcima. A. godina Semestar: 9. Primjenom mikrobioloških metoda (difuzije i turbidimetrije) objasnit će se postupci za određivanje aktivnosti antibiotika u različitim farmaceutskim proizvodima (vodene otopine. McGraw-Hill Co. mlijeku). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II.J..I. Zagreb. Diuretics. kulturama tkiva i mikroorganizmima. Knauf. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Springer.G. Blackwell Scientific Publications.1991. humani proteini.C.uloga mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu kruženja organske tvari kao temelju života. I. sc. Atlas: Principles of Microbiology. 4. I. 5. E. razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na životinjama. prašci. mišićju. sc. industrijski i farmaceutski razvoj. razvoj. 1972. 3. 7. masti i uljne otopine). Zagreb. mokraći. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE KEMIJE Šifra predmeta: F1-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. tablete i kapsule. 5. Appleton and Lange. 1996. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Biološka i mikrobiološka ispitivanjima u okviru zakonske farmaceutske regulacije. 2005. M. Mikrobiološki standardi za vode i primjena mikroorganizama kao indikatora zagađenja. Connecticut. 1995. dr. medicinsko-ekonomski razvoj. Nomenklatura lijekova: zaštićeni i nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled. R. R.D. Stamford. te testovi sterilnosti za preparate koji prema farmakopeji moraju biti sterilni.

Osnove primjene računalnog programa HyperChem. metode i primjena). optička izomerija. Kemijske modifikacije koje utječu na farmakokinetička svojstva. 1995. Stereokemijski aspekti djelovanja lijekova konformacijske restrikcije. D. J. Wermuth (Ed.). proces selekcije. hidrofobni. ISBN 0-683-03323-9. neidentični dvojni lijekovi. Seminari: Uključivanje studenata u seminare. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. A. Medpharm Scientific Publishers. ˝lead compound˝. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. Thieme. razlike u načinu vezanja. referirati nove znanstvene publikacije o sintezama lijekova i lijekovima za ciljanu terapiju. 61 . molekularno modeliranje. 2. kristalografija proteina. Philadelphia 1995. PAMPA i Caco-2). Derendorf. ciljana isporuka lijekova. Stuttgart. te dizajnu eksperimenta. Pojam lipofilnost. Poseban naglasak će biti na primjeni QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. Studenti će se također upoznati s najčešće korištenim molekularnim deskriptorima kao i računalnim programima za izračunavanje deskriptora. L. lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva (log P i log D). Kleemann. Uporaba rendgenske strukturne analize receptora i enzima u otkriću lijekova: kristali proteina. ISBN 0 7279 0821 9. QSAR peptida i proteina.). Preporučena literatura: 1. 5th ed. San Diego. 1999. Određivanje i predviđanje fizikalnokemijskih svojstava kao parametara u razvoju novih lijekova. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 4. Lemke. referirati novi patent.patentnih prava. 3rd Edition. O. Lijekovi za rijetke bolesti. poput suvremenih eksperimentalnih (biološke studije in vitro i in vivo) do računalnih metoda određivanja parametara i baza podataka važnih u istraživanju potencijalnih lijekova. primjena nezaštićenih naziva. proučiti. Applications. Odabrani primjeri primjene QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. Naglasak će biti na postupcima implementiranim u postojećim računalnim programima u dizajnu lijekova i biokemijskoj kinetici. Numerička taksonomija i analiza klastera. Računalni programi za izračunavanje deskriptora (TAM i DRAGON). 3D-QSAR (teorija. 1996. primjeri. New York. Patents. s karbonilnom ili amino skupinom. eksperimentalno određivanje (˝shake flask˝. potenciometrijska titracija. primjeri. HPLC. Williams. ISBN 3-13-558403-8. T. korijen riječi u stvaranju nezaštićenih naziva. godina Semestar: 9. TLC. 3. Mjere sličnosti. sterička ometanost. Academic Press. izabrani primjeri dizajniranja lijekova. Lijekovi za ciljano djelovanje. Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝). prijava. proučiti.. Drug Actions. sc. doprinos u otkriću novih lijekova. definicija. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR. Broj ECTS bodova: 4. W. subjekti u patentnoj zaštiti. G. interakcije lijekova s receptorima. A. Mutschler.izbor naziva. E. Uvod u molekulsku mehaniku i konformacijsku analizu. registracija optički aktivnih tvari. Studenti će se također upoznati s novim strategijama u razvoju lijekova. New Drugs. Interakcije ligand – receptor i de novo dizajn lijekova. ˝training set˝ i ˝test set˝). Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova. vrste izuma. Biofarmaceutici. Sinteze ljekovitih tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u upotrebi. CPC. Molekularni deskriptori (topologijski. BMJ Publishing Group. eudizmička analiza. opći principi.5 Ime predavača: prof. QSAR modeliranje u razvoju novih bioaktivnih lijekova (postavljenje modela. pretraživanje relevantne znanstvene literature: pronaći. dvostruki prolijekovi. London. Syntheses.. pronaći. C. Principles of Medicinal Chemistry. ˝virtual screening˝. 5. J. Pharmaceutical Substances. The Practice of Medicinal Chemistry. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 1994. zaštita naziva. ISBN 0-12-744640-0. Stuttgart. prednosti i nedostaci metoda u istraživanju novih lijekova.. trajanje patenata. razlike u farmakokinetici. dr. Foye. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). istraživanje farmakofora i pretraživanje baza podataka. Freely. derivatizacija lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom. Ed.. vlasnici patenata. Dizajniranje prolijekova i bioprekursora: definicija. Engel. identični dvojni lijekovi. Patentna zaštita: definicija patenta . sterički. Lippincott Williams & Wilkins. H. ciljano oslobađanje lijekova. Dvojni lijekovi. kaskadni prolijekovi.

in silico modeli metabolizma lijekova).. VCH. Mannhold. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. E. B. dr. Mannhold. Chemical Graph Theory. 1992. Weinheim 2002. Reakcije. van de Waterbeemd. Weinheim 2001. Guy. enzimima. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. Mannhold. Toksičnost ksenobiotika putem metaboličkih reakcija (idiosyncratic drug reactions). ISBN: 3527304274 8. lipofilni prostor. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. CRC Press: Boca Raton. 2nd Ed. lipofilnost metabolita i uloga u biotransformaciji. D. H. Vols. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. J. Suli. Mannhold. molekularni lipofilni potencijal i ˝docking˝. N. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA Šifra predmeta: F1-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Modeling. Weinheim 1996. Polimorfizam enzima i transportera. eksperimentalne metode i in silico predviđanje prolaska lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. Weinheim 2001. Sustav antioksidacijske obrane organizma (uloga endogenih i egzogenih antioksidansa). predviđanje biotransformacije ksenobiotika (QSMR . Folkers. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Aktualni primjeri primjene najnovijih računalnih programa (PreADME. Folkers and R. transportni sustavi i mehanizmi koji doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima. VCH. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. enzimi. Krvnomoždana barijera i lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav. Testa. Seminarski dio nastave bit će organiziran kao samostalno istraživanje studenata u manjim skupinama te izlaganje pripremljenog materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi dokazano stvaranje slobodnih radikala i drugih reaktivnih spojeva (primjerice 62 . Wiley-VCH. 1. godina Semestar: 9. Reaktivni kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama biotransformacije – sudbina i učinak u organizmu. Trinajstić. ISBN: 3-527-29383-3 7. Uloga vezanja na proteine plazme u istraživanju novih lijekova. Preporučena literatura: 1. H. Wiley-VCH. uključujući pojedine enzimske sustave i endogene antioksidanse. G. ISBN: 3-527-29383-3 2. Kubinyi and G Folkers.metode predviđanja lipofilnosti (povijesni pregled. H. 5. Pliska. toksiforne skupine i modeli. informatički pristup . 6. Weinheim 1996. ProLogP. Važnost oksidacijskog stresa. sc. Drug-Membrane Interactions: Analysis. ISBN: 3527304274 3. Kolegij obuhvaća pregled sustava antioksidacijske obrane organizma. Guy. Seydel. važnost lipofilnosti u razvoju novih lijekova. Nastajanje slobodnih radikala tijekom biotransformacije ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti odabranih lijekova i drugih ksenobiotika). V. ChemSilico. VCH. H. K. eksperimentalni (size exclusion chromatography) i in silico modeli predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine plazme. Novi in silico pristupi modeliranju transdermalne penetracije. R. računalni programi za predviđanje lipofilnosti). Modeling. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o biokemijskim mehanizmima toksičnosti endobiotika i ksenobiotika.baze podataka. J. VCH. enzimskim i transportnim sustavima te reaktivnim oblicima koji doprinose ili su povezani s toksičnim učincima. R. van de Waterbeemd. tzv. Metabolička aktivacija. Drug Distribution. Mayers. Cambridge University Press. Kubinyi. van de Waterbeemd and H. Kubinyi and G. Wiese. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. ISBN: 3-906390-22-5 9. H. G. H. Kubinyi. Drug Distribution. Studenti će se također upoznati s važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i dušikovih spojeva u organizmu (razlikama između normalnog i patoloških stanja). M. Seydel. Testa. ACD/Lab). K. Pliska. ISBN: 3-906390-22-5 4. Sadržaj predmeta: Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih radikala. Weinheim 2002. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije lijekova. B. R. Drug-Membrane Interactions: Analysis. 2003. Introduction to Numerical Analysis. Wiese. M.2. R. FL. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. V. Folkers and R. van de Waterbeemd and H.

New York. Preporučena literatura: 1. Handbook of antioxidants. Molecular Aspects of Oxidative Drug Metabolizing Enzymes: Their Significance in Environmental Toxicology. kontroliranog oslobađanja. Cadenas i L. Current Drug Metabolism. Mathiovitz. The Role of Metabolic Activation in Drug-induced Hepatotoxicity. Razmatranje toksičnosti lijekova posredovanih reakcijama biotransformacije. ISBN: 0 8493 1582 4 3. Jelena FilipovićGrčić..G. Hodgson. Barile. 2001. P. ISBN: 0 8247 0547 5 6. Vol. Wilson.. UK. Marcel Dekker. 10. V. R. 2000. London. (eds). Oxford University Press. J. Washington. Casarett & Doull's. 45. Vol. Boca Raton. C. Packer. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. Introduction to Biochemical Toxicology. Unapređenje znanja stečenih na kolegiju Farmaceutika biofarmacija. 2003.. Washington. Lehr. Vol 90. New York. prof. Hollinger. Preporučena literatura: 1. C. sc. B. do izrade dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. Halliwell i J. ISBN: 0-19-509340-2 8. Physiological Pharmaceutics. ISBN: 0 0713 4721 6 4. A. Sadržaj predmeta: Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata izabranih novih metoda priprave terapijskih sustava (koji se već primjenjuju i potencijalno primjenjivih) da se pokažu problemi optimiziranja apsorpcije. D.in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za peptidne i proteinske supstancije. Hodgson. Guest Editor: J. Alzheimerova i Parkinsonova bolest i dr. E. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. C. Klaassen. C.P. nastajanje različitih vrsta tumora. 177-2. 2001. Park. 11. godina Semestar: 9. Ostale trenutno aktualne teme u danom području. novel approaches and development. M. 1995. Timbrell. godina Semestar: 9. D. Series H. 2001. Clinical toxicology: principles and mechanisms. E. 2005. Principles of biochemical toxicology. 2005. F. N. 3. London. Bioactivation. dr. Cell Biology). Razumjeti potrebu za kreativnim pristupom pri izradi novih analitičkih metoda i izboru optimalnih 63 . 2003. M. E. Broj ECTS bodova: 1. E. Randale. Mira Bećirević-Laćan Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih terapijskih sustava u optimiziranju terapijskog učinka. Oxford University Press. C. Kitteringham. Chemical Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series. D. ISBN: 0-471-33334-4 9. 1998. vol.. ishemija-reperfuzija. ISBN: 0 19 850045 9 5. New York. Uetrecht. P. R. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. USA. Annual Review of Pharmacology and Toxicology. 2001. J. dr. Barriers to drug absorption. L. 37. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI Šifra predmeta: F1-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. izbora puta primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju novog terapijskog sustava. ISBN:0 7484 0737 5 2.. dr. Bioadhesion in Drug Delivery.A. Free radicals in biology and medicine. Smart. 4. 1997.M.ateroskleroza. Poseban naglasak . Maggs. CRC Press.). Chickering. sc. No. J.V. Toxicology – the basic science of poisons. Williams. 12. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. Wiley. Marcel Dekker. Arinc. Taylor and Francis. 3. E. D. 7. B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH PROIZVODA Šifra predmeta: F1-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. sc. Taylor and Francis Group. preko razvoja formulacije i tehnologije te ispitivanja stabilnosti. Gutteridge. Ana Mornar Turk Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o potrebnom analitičkom znanju pri razvoju farmaceutskog oblika od ideje. Pirmohamed. New York.Issues in Fundamentals. B. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2. 3rd Edition. C. Schenkman. McGraw-Hill. CRC Press. reumatoidni artritis.5 Ime predavača: doc. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. USA. No 1. 2002. Drug delivery systems. Josephy. M. Drug Metabolism Reviews.. Molecular toxicology. N. diabetes. K. 2004.

4. onečišćenja. Taylor. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. Razvoj analitičkih metoda za određivanje sadržaja. oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih karakteristika. Općenito o validaciji. Volume 4. Postupci kontrole i procjene kvalitete mjerenja. 4. L. godina Semestar: 9. 6. J. Ellis Horwood Limited (1983). 2. Validacija: 1. Sadržaj predmeta: Internacionalna regulativa: 1. prikupljanje i obrada analitičkih rezultata. Lewis Publishers. C. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. DKP. M. Provedba u farmaceutskoj proizvodnji. J T. Inspekcije. J. York (1996). s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih analitičkih rezultata. Preporučena literatura: 1. R. Praćenje nuspojava lijekova. stabilitetno izvješće. Medicinal products for human and veterinary use 1997. 11(1998)96-105. Sadržaj predmeta: Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih oblika: Predformulacijske studije – svrha i očekivanja te najčešće tehnike. B. EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIJALNA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. I. kontrola izmjena. Renata Jurišić Grubešić Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s regulatornim okruženjem te razvojem. Principles and Practices. Analitical Validation. Edition European Commission Directorate General IIIIndustry. značenjem i sadržajem sustava kvalitete i dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim naglaskom na pojedine elemente sustava kao i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji. Marcel Dekker Ind. Cartensen. Regulatory Aspects. Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja: 1. regionalne 64 . Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. Pravilnici. 2. Chelsea Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitike lijekova II. Inc. Riley. Zakon o lijekovima. Wells. Rosaske. 2. USA) Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete. Standardizacija – ICH. Rhodes. Development of Validation of Analytical Methods. USA Zakonodavstvo i tijela (FDA) – razlika prema EU. 3. 3. Hrvatska regulativa – usporedba s međunarodnim propisima: Generički lijekovi i njihova registracija. 7. provođenje validacije te obrada rezultata i pisanje izvješća. načini registracije.5 Ime predavača: Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled koncepta i metoda koje se primjenjuju u istraživanju uporabe lijekova i farmakoepidemiologije. 5. C. 1. Ispitivanje stabilnosti: Regulativa – izvori informacija o regulatornim zahtjevima. Dobra praksa u farmaceutici: 1. Mathews. Validacijska dokumentacija. Pharmaceuticals and Cosmetics 2. W. DPP – razvoj DPP u svijetu i današnji zahtjevi DPP-a (EU. procjena na osnovi dobivenih rezultata. DLP. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. 3. Oblikovanja lijekova II i Kozmetologije. Farmakopeja. 3. godina Semestar: 9. Third edition. T. Ispitivanje stabilnosti – program ispitivanja. 2. Broj ECTS bodova: 1.tehnika. Teme uključuju: indikatore potrošnje lijekova. 4. LC. 2. 2.CEEC – status zakonodavstva. 3. Good manufacturing practices. obnova registracije. revised and expended. Drug Stability. dr. Quality assuarance of chemical measurements. Validacija analitičkih metoda – općenito o validaciji. Sustav kemijske analize. sc. GC International. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. The rules governing medicinal products in the European Union. K. CpMP) – format registracijskog dossiera. Royal Farmaceutical Society of Great Britain. 5. Preporučena literatura: 1. Drug Stability. Farmakoekonomika. stabilitetno indikativne analitičke metode. Huber. New York (2000). Elementi i vrste validacije. Validation of Analytical Methods: Review and Strategy. Pargamon (1996). T. Pharmaceutical Preformulation. parametri validacije.

socijalna farmacija danas se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i “farmaceutskom praksom”. 3rd ed. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Sustav pripreme jedinične terapije. kliničkim simptomima. Neurološki i psihološki poremećaji. Gray JAM: Evidence-based healthcare. Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i preuzeti novu. povećanjem rizika vezanih uz uporabu lijekova. mjerenje terapijskih ishoda i neželjenih učinaka terapije. 270 pp. 2. intervala primjene interakcije lijekova s obzirom na bolesnikov zdravstveni status i cijenu terapije. Endokrinološki poremećaji. Sadržaj predmeta: Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti. Pregled bolesnika. Reumatski poremećaji. Na taj način ljekarnik postaje središte informacija za sve probleme vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu.varijacije u uporabi lijekova. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik KLINIČKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. s naglaskom na kronična stanja. Sadržaj predmeta: Bolnica . Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima. Kao posljedica ovih potreba razvijenog društva. Bulat M. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Farmakologija dobnih skupina. Poremećaji trudnoće i ginekološki poremećaji. Pharmacoepidemiology. Regulacija opskrbe lijekovima i sustav financiranja. Bolesti probavnog sustava. Preporučena literatura: 1. Medicinska naklada 1999. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II.medicinska deontologija. istraživanjima i principima liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj prema pacijentu. Medikacijski i distribucijski sustav treba postaviti tako da omogućava izravnu opskrbu bolesnika i korištenje široke educiranosti ljekarnika. Školska knjiga 2004. Edwards. Treba ojačati komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara te medicinskih sestara. brzim tehnološkim razvojem. Medicinska farmakologija. neodgovarajućom uporabom lijekova i povećanom brigom za pučanstvo. U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. godina Semestar: 9. Poremećaji disanja. Strmo BL et al. Preporučena literatura: 1. Hematološki i maligni poremećaji. Walker. koji uključuje racionalnu uporabu lijekova. John Wiley & Sons 2000. stoljeća s povećanjem troškova za lijekove. Osiguravanje kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama. Cincinnati 1996. R. 2. dr. Kliničko ispitivanje lijekova. Churchill Livingstone 1997. Ovaj sustav distribucije lijekova omogućuje stručni nadzor propisane terapije. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kardiovaskularni poremećaji.hrvatsko izdanje. Klinički značajni laboratorijski parametri. C. nuspojavama i 65 . Bubrežni i urološki poremećaji. Velimir Božikov Ciljevi predmeta: Upoznati studente s ulogom kliničkog farmaceuta. snažnu ulogu u cjelokupnoj bolničkoj skrbi. sc. Klinički značajne interakcije i nuspojave lijekova. ali povijesni korijeni sežu već u 19.5 Ime predavača: doc. Potreba za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj polovici 20. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Kao disciplina socijalna farmacija je stara nekih 25 godina. ukazao je na potrebu za farmaceutskom stručnom kompetencijom u polju socijalne farmacije. Geber J. Bootman JL et al: Principles of pharmacoeconomics 2nd edition Harvey Whitney Books Co. probleme s iracionalnom terapijom. Vesna Bačić-Vrca Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu informacije o etiologiji. Uloga kliničkog farmaceuta. Medikacijske pogreške. Broj ECTS bodova: 4. stručnu prosudbu propisane medikamentozne terapije sa stajališta prikladnosti doze. sc. Obradit će se najvažnije skupine lijekova s njihovim indikacijama. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. godina Semestar: 9. Zarazne bolesti. dr. Lacković Z . Očne i kožne bolesti. Klinička farmacija i terapija . stoljeće i povezani su uz pitanja izdavanja lijekova i zakonodavstvo.

timski rad u malim skupinama Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: F1-41 Vrsta predmeta: obavezni predmet 66 . Sanda Vladimir-Knežević Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u pružanju farmaceutske skrbi pacijentima. Nathan. Preporučena literatura: 1. Bit će dan prikaz izbora prikladnog lijeka i terapijski režim. a osobita pozornost biti će dana lijekovima koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi). s naglaskom na moguće interakcije lijekova. Clinical Medicine. P. Teme će tvoriti integriranu cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj modula. ekonomska analiza i prosudba kvalitete života. Renata Jurišić Grubešić. (Pharmaceutical Press) 6. neželjene učinke lijekova i interakcije s ciljem upravljanja lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u cjelini. Pharmaceutical press. (Pharmaceutical Press) Metode podučavanja: teorijska. L Dodds. uključujući sve vrste troškova i određivanja troškova. edukacije i prevencije zdravlja. godina Semestar: 9. epidemiološke i socijalne studije s primjerima kvalitativnih i kvantitativnih metoda. 4. prosudba korisnosti i rizika za pacijenta koji je na terapiji i praćenje pacijenta. U okviru ove tematske cjeline biti će istraživana pitanja promidžbe zdravlja. A: Primjenjena farmakoterapija i farmaceutska skrb. London 2003. K Taylor & G Harding. Pharmacy Practice. Basic clinical pharmacokintics. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: doc. L. Kumar & N Clarke (Bailliere Tindall) 3. Preporučena literatura: 1. Lidija Bach Rojecky. London 2001. Non-prescription medicines. dr. Pharmaceutical Press. L Dodds. Washington 1996. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke farmacije. U okviru ove teme biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Poseban naglasak biti će stavljen na suradljivost pacijenata.kontraindikacijama. doc. na izabranim primjerima iz kliničke prakse. U ovoj cjelini bit će obrađena organizacijska struktura sustava zdravstvene zaštite na primarnoj. prof. Clinical Pharmacy and Therapeutics. Drugs in use. itd. Biti će korištene kliničke. Tipična stanja i bezreceptna farmakoterapija. Drugs in use. Od studenata će se zahtijevati mišljenje i stav u okviru postavljenog zadatka i na temelju istraživačkih metoda koje se primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava zdravstvene zaštite. 2. Azzopardy . London 2001. 3. 6. dr. Ova tema će biti izgrađena na prethodno usvojenim znanjima (patofiziologije. farmakologije.) 4. (Taylor & Francis). Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik FARMACEUTSKA SKRB Šifra predmeta: F1-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Primjena farmakoekonomskih principa u procesu donošenja terapijske odluke biti će ključna komponenta ove nastavne cjeline. 5. ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i drugim zdravstvenim stručnjacima. D: Javno zdravstvo i farmaceutska skrb. Rješavanje problema iz svakodnevne prakse učit će se na primjerima slučajeva iz prakse. Ovaj pristup će obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele.) kako bi se razvio pristup u rješavanju problema pri pružanju farmaceutske skrbi. Handbook of Nonprescriptin Drugs. A. M Winter (Applied Therapeutics Inc. te povezati znanstvene spoznaje i vještine na slučaju pojedinog pacijenta. E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi. radionice . K Taylor & G Harding. MCQs in Pharmacy Practice. Poseban naglasak bit će stavljen na generičke lijekove. M. 2. Pharmacy Practice. (Taylor & Francis). sc. sc. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. sc. Clinical Pharmacy and Therapeutics. dr. Važan aspekt ove cjeline biti će osposobljavanje studenta da bude u stanju evaluirati terapiju lijekovima. Samoliječenje i lijekovi bez recepta. C: Farmakoekonomika. London 2002. sekundarnoj i tercijarnoj razini. temeljnih farmaceutskih znanstvenih disciplina. Saznanja će biti proširena na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu kako bi se mogla napraviti značajna usporedba među sustavima. problemska i terenska nastava. Sadržaj predmeta: Modul će biti podijeljen u pet ključnih nastavnih tema. B: Sustav zdravstvene zaštite. APHA.

3. 8. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. fizičko-kemijskih svojstava. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: F1-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. materijalno i vremensko. analiza učinkovitosti. χ2-test i Fischerov egzaktni test. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Cambridge. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava 67 . Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. Vranić. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Pojedinačni i timski rad. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Analiza varijance. 4th Ed. Bon. ROC-analiza. magistarski i doktorski rad. Podjela znanosti. Školska knjiga. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Pretraživanje literature. MannWhitneyev test. Kongresno priopćenje. Analiza učestalosti. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. Biostatistica. Vjerojatnost i statistika. Biološki uzorci. A. Sigurnost u radu. Spearmanov koef. 1993. Literaturna dokumentacija i citiranje. Zagreb. dr. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. Vitagraf. Statistička teorija i primjena. rasprava i zaključak. vrste publikacija. Cjeloživotno učenje. etikom. Etički. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. R. Portland Press. Coxova regresija. 1999. Wayne. Priručne i središnje knjižnice. Obrada i analiza rezultata. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Flögel. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. Kontrola kvalitete lijekova. The Systematic Experiment. Školska knjiga Zagreb 1997. DeMuth. Znanost . jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. New York. E. Objektivnost i subjektivnost. Serdar. I. Kruskal-Wallisov test.Godina učenja: 5. Znanstveno nazivlje i jezik. te s načelima. Elektroničke baze podataka. Znanstvene i stručne asocijacije. Broj ECTS bodova: 1. 1970. kadrovsko. Pavlić. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.C. London 1996. FBF. Diplomski. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Sažetak. Kontrola proizvodnje. godina Semestar: 9. Obrazloženje teme. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Tehnička knjiga. 6. 7. Beynon. značenje i definicija znanosti. S. Pregledni rad. korelacije. Rezultati. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. J. W. V. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Prikazivanje podataka. M. Napredovanje u struci i znanosti. Preporučena literatura: 1. Inc. Gibbins. New York 1995. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. New York and Basel 2004. Šošić i V. Životopis. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. Znanost i kultura. Wiley&Sons Inc. Odgovornost znanstvenika. Uvod u statistiku. Profil znanstvenika. Znanstvena i stručna literatura. Tehnička knjiga. internet adrese baza podataka 4. Rijeka 1999. Zagreb 1997. Bolton. J. Osobitosti temeljnih. sc. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Cambridge University Press. Stil znanstvenog izvještavanja. Planiranje eksperimenta: administrativno. 2. Pearsonov koef. J. jednostavna linearna regresija. Originalni znanstveni rad. gospodarski. priručnik jedne discipline. Vođenje dnevnika. 6th Ed. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. godina Semestar: 9. Simonić. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. Reproducibilnost eksperimenta. socijalni i psihološki pristup znanosti. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. D. Marcel Dekker. 1997. višestruka linearna regresija. kopije predavanja 5. M. Friedmanov test. I. 3. Zagreb 1971. Naslov i autori. Passing-Bablokova regresija. 5. Preporučena literatura: 1. Normalna razdioba. Znanstvenoistraživačka oprema.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Testovi normalnosti razdiobe. Etika i znanost. 4. korelacije. C. 2. Biostatistics. politički. Citiranje tuđih rezultata. Scripta biochemica. u: Etika.

Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE Šifra predmeta: F1-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Dijabetes / Pretilost. Proučit će utjecaj pH. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Genetička imunizacija. H2PO4-. molekularno-biološke i biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: doc. Bolesti uzrokovane poremećajem prijenosa signala / Bolesti uzrokovane mutacijama keratina. Urođene metaboličke bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni poremećaji glikozilacije. sc.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova. Putovi staničnog dojavljivanja u kontekstu farmakološkog djelovanja na 68 . Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. Molekularne osnove ponašanja. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije II. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Handbook on Metalloproteins. Second Edition. Racionalni pristup razvoju novih oblika terapije na temelju poznavanja molekularnih mehanizama nastanka i razvoja bolesti (Rational drug design). transportnim i dr. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i stečenih bolesti na molekularnoj razini kao temelj racionalnog pristupa razvoju novih oblika terapije. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. Mišične distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza. Lakowicz. ionske jakosti. 2001. Joseph R. AIDS / Prionske bolesti. dr. Siegel. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. Unutar kolegija. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. sc. Kompleksna genetika. Vektori za ciljani unos DNA u stanice i tkiva. kompleksacijskim. Terapija protusmislenim oligonukleotidima. Seminar treba trajati pola sata. Siegel.Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Reumatoidni artritis / Sistemski lupus eritematosus. Bertini. Karmela Barišić. Stanična i genska terpija vaskularnih i onkoloških bolesti. Emfizem / Astma / Cistična fibroza. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: F1-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 1999. Primjena male siRNA u ciljanom posttranskripcijskom utišavanju gena. citrat. godina Semestar: 9. Ateroskleroza / Infarkt. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Molekularna patologija / patofiziologija navedenih bolesti.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. dr. A. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Upoznati i razmotriti principe novih terapijskih strategija kao što su terapija genima i matičnim stanicama. Depresija / Shizofrenija / Tjeskoba. Medicinska primjena molekularne biologije i medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi. dr. odabrana poglavlja 2. Terapija T-stanicama i imunoterapija. Molekularne osnove starenja. Molekularna fiziologija stresa. H. editors: I. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. Epigenetika. Sadržaj predmeta: Genetičke. prof. godina Semestar: 9. Principles of Fluorescence Spectroscopy. Matične stanice i njihova primjena u terapijske svrhe. U sklopu vježbi.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest / Huntingtonova bolest. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. sc. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. Preporučena literatura: 1.

Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. Sinclair. 2001. K. Z. Cambridge University Press. serotoninskog. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 1995. Ascites and renal dysfunction in liver disease. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 3. 1994. farmakogenetici. (ii) prednosti individualizirane brige za zdravlje i (iii) ulogu ljekarnika u razvoju individualiziranog očuvanja zdravlja i prevencije bolesti.terapijskim prednostima i nedostacima. G. P.Renal Injury from Drugs and Chemicals. dr. K. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Samaržija: Sinopsis predavanja. 4. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Potom. T. P. J. vezano za intracelularnu antimikrobnu farmakologiju. Jameson. Sheridan. Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim učincima blokatora izoenzima ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri upalnim procesima. 2. Zatim. 1998. Cox. godina Semestar: 9. Clinical Nephrotoxins . o farmakologiji sinapse i mehanizmima djelovanja agonista i antagonista adrenergičnog. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost sprege genetičkih i vanjskih čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest.A. Morstyn. 2000.R. New York. sc. Mc Graw-Hill. Goodmann and Gilman′s: The Pharmacological Basis and Therapeutics. Edited by: V. Medicinska naklada. Human molecular genetics. J. Također.M. W. Sadržaj predmeta: Tijekom nastave iz molekularne farmakologije stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka na razini staničnih membranskih proteina (kao blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i ionskih pumpi). M. o membranskim i intracelularnim farmakološkim receptorima i njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. J. ISBN: 1-872748-69-4 7. inzulin) . Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Medicine. Također i stjecanje znanja o farmakodinamskim interakcijama dvaju ili više lijekova na molekularnoj osnovi. J. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen. Edited by: M. Potom. Strachan. ISBN: 0-89603-630-8 3. Gene Therapy. Humana Press. genetskom inženjerstvu u proizvodnji lijekova (eritropoetin.M. Otpornost prema lijekovima (multidrug resistance). Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i bolesti. E. Dumić: CD s predavanjima 2. sc. Sikora (Eds). današnje mogućnosti liječenja nefrolitijaze. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGENETIKA Šifra predmeta: F1-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 1999. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Preporučena literatura: 1. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. diagnosis and treatment. A. 1998. I. o mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije. Potom. Pathogenesis. T. 6. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH. Porter. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation. Blackwell Science. genskoj terapiji. Stječu se i znanja o kronofarmakologiji. Interakcije lijekova na molekularnoj razini. borbu protiv nastanka rezistencije i mogućnosti liječenja AIDS-a. kolinergičnog. Gines. G.A. P. Dordrecht. dr. godina Semestar: 9. 6. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: 69 . Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Regulation. Boston. R. 5. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova saznanja o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova u organizmu. Schrier. ISBN: 9531761205 4. o parakrinoj ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACEinhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega. 1996. Means. Bennett. Humana Press. G. W. 1996. Kluwer Academic Publishers. ISBN: 0-89603-529-8 5. Analiza primjera iz odabrane primarne znanstvene literature. and Cellular Immunotherapy (cancer: Clinical science in Practice). dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava. 1999.E. Read BIOS Scientific Publishers. Arroyo.pojedine čimbenike tih putova. Stuttgart. Conn. Barišić i J. London. Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često korištenih lijekova. Vespooten. Preporučena literatura: 1.De Broe.W. P. A. Rodes.

Geni i nasljeđe. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. dr. Topić E. sc. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. 2. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. terapija i prognoza. faktori okoliša. Read.ShowTOC&rid=gnd. Dumić: CD s predavanjima 2. Internetska stranica: Genes and Disease. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Medicinsko laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Život s naslijeđenim faktorima rizika. Rawlins MD. G. Thompson JW. Ingelman-Sundberg M. Kompleksna genetika . M. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. godina Semestar: 9. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – principi. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. stres. In Davies DM ed. Sinclair. ur.TOC&depth= 2 5. J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.. A. http://www. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II.fcgi? call=bv. 1999. 3. Lauc i J. Individualizirana medicina: prevencija. ISBN: 1-87274869-4 3. Molekularna genetička epidemiologija. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. U Topić E. Janković S. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE Šifra predmeta: F1-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. kao što je inhibicija i indukcija enzima. Sadržaj predmeta: Geni kao odrednice ustrojstva i funkcionalnosti jedinke. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na zdravlje i bolest. Metode podučavanja: teorijska. Na temelju farmakogenetskog rezultata moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s istom dijagnozom. Strachan.. neurodegenerativne bolesti. 250: 186-200.View. Uloga farmaceuta u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Preporučena literatura: 1. Genetika i fiziologija starenja. Štefanović M. Kompleksna genetika. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja genetičkih čimbenika na učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i procjena vrijednosti određivanja genotipa i fenotipa u individualnom terapijskom pristupu. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. otpornost i dugovječnost. T. 1995. Vezu između genetske predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja se utvrđuje specifični fenotip. godina Semestar: 9. delecija ili amplifikacija gena. Oxford University Press 1991. P. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: prof. Usmjereno oblikovanje lijekova i vakcina. svrsishodnost i sociološki aspekti.gov/books/bv. Farmakogenetika i farmakogenomika.nlm. Texbook of Adverse drug reactions. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. kao što je genetska mutacija..Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na lijek između dvije osobe s istom dozom i istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane prolaznim uzrocima. Mechanisms of adverse drug reaction.. dijabetes.. respiratorne bolesti. psihijatrijske bolesti. Medicinska naklada. Medicinska naklada Zagreb. ili trajnim uzrocima. Irena VedrinaDragojević 70 . primjena. 2004. Cox.nih. Vanjski faktori: uvjeti i način života. Pristup farmakogenetskog probira u predviđanju određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%. Pharmacogenetics: an opportunity for a safer and more efficient pharmacotherapy. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. T. (Review) J Int Med 2001. Primorac D.. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Farmakogenetika. Biobanke.ncbi. rak. a koji nije supstrat polimorfnog gena.pravna i etička pitanja. sc. ISBN: 9531761205 4. one bolesnike koji trebaju veću ili manju dozu lijeka odnosno koji trebaju neki drugi identičan lijek. autoimune bolesti. BIOS Scientific Publishers. Faktori rizika.. Preporučena literatura: 1. pretilost. upalne bolesti probavnog trakta.

Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. Pharmaceutical Press . Kanig.: Functional Foods. materijali. Tekući oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju tekućih oralnih oblika. ateroskleroza. hipertonija. 11th CD-Ro edition. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. A. R. Chadwick et al. cistinurija). minerali. trendovi u razvoju ostalih dozirnih oblika (bez oralnih).mehanizam. A. 2002. Pharmfoods. leucina. 10. Pharmaceutical Dosage Forms: Tablets. Polučvrsti oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju polučvrstih oblika. malapsorpcija. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. lizina i metionina (fenilketonurija. 1986. Roko Živković: Dijetetika. 1995. dijabetes tipa II. B. Schwartz. Seminari su osmišljeni kao demonstracija sadržaja obrađivanih na predavanjima u pojedinim proizvodnim procesima. 2000. hiperlizinemija. ugljikohidrati. oprema. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . 2000 4. pojedinim procesnim operacijama. A. malasorpcija). Poremećaji hranjenja.2004. osteporoza. proces oblaganja i oprema. trudnice. maldigestija. Lachman. oprema. 71 .. primijenjenoj procesnoj kontroli. Liebermann. Caroll A. Sue Rodwell.V. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. Inc.. Sadržaj predmeta: Suhi dozirni oblici: procesi. 2. Preporučena literatura: 1. cistrinoza. leucinoza. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. godina Semestar: 9. H.. Liberman. Marcel Dekker Inc. 2004. I. Preporučena literatura: 1. Mosby. Remington. H. viša znanstvena suradnica Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika s osnovnim načelima i pristupima farmaceutskom procesu. 3. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. materijali. Relevantni članci u znanstvenim časopisima. Brian Lockwood: Nutraceuticals.. kompulzivno prejedanje. II. lipidi. propionacidemija. proizvodnja ostalih suhih oblika. 1 edition . Lewis Publishers. intolerancija. sc. starije osobe. Indeks tjelesne mase. 3rd Ed. Kibbe. dijabetesa tipa II. materijali.Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. F.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. C. operacije i oprema za razvoj i proizvodnju tableta. Robert E. 1989. The Science and Practice of Pharmacy. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDUSTRIJSKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Lea & Febiger. Biserka Cetina Čižmek. Springer. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad.1999. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. kapsula. alkaptonurija. Bulimija. metilmalonacidemija. opremanje polučvrstih oblika: proces. M. Lisa Rapport. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. opremanje suhih dozirnih oblika. Davis Company. rahitis. L. 3. 6. tirozinemija. 1 edition 1994. E. Lachman. Kopije prozirnica za predavanja 5. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: dr. dijetoterapija. Nutritivne alergije . Plenum US. American Pharmaceutical Association. Handbook of Pharmaceutical Excipients. 1st edition. Theory and Practice of Industrial Pharmacy. opremi koja se rabi za tu svrhu. mala djeca. Intolerancija hrane. hiperlipoproteinemija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . 9. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. anoreksija. izoleucina. C. Pothranjenost – malnutricija. Zagreb. karcinom). Preporučene i zabranjene namirnice. cistatinurija. valina. 2. J. L. kao i objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu završnog proizvoda. Vol I. 2000. oprema. Herbert A. IK Naprijed. opremanje sterilnih oblika: proces. Nutraceuticals.. albinizam. vitamini. sportaši). opremanje tekućih oralnih oblika: proces. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. Max Publishing Company. Volume I. karcinoma . homocistinurija. 8. adolescenti. 7. 3rd edition 2001 4. Pretilost . Breakthrough Publications. Joseph L.

itd. unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima. L. tehničko-manipulativne i vrijednosno-normativne. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Sociologije i zdravstva. Lachman. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA Šifra predmeta: F1-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. objektivnih znanosti. neke konkretne situacije u kojima je savjetovanje neophodno). Pharmaceutical Dosage Forms: Parenteral Medications. Koncept ljekarničke brige: modus operandi ljekarničke profesije kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije (concept “brige”-maglovit concept koji ne pripada području “čvrstih”. Wingfield.5. U okviru nastave biti će obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna etika. Standardi dobre stručne prakse.lice” s bolesnikom. zakon i farmaceutska praksa. projekt profesionalizacije . veća participacija bolesnika u terapiji. zadaće i obveze prema javnosti. o nekim vladajućim negativnim stereotipima o ljekarnicima. ljekarnička hermeneutika. etika u istraživanju. Schwartz. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s etičkim principima i zakonodavnim aktima važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim partnerima u društvu. ne samo s bolesnikom. pomoć pri samoliječenju. Pharmaceutical Press. London 1997. G. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije. staračka populacija. kulturološke. Etički kodeks. korist savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita. kronični bolesnici. smanjenje troškova zdravstvene zaštite. trudnice. dr. Heideggerovo filozofsko strukturiranje koncepta “brige”. Volume I. godina Semestar: 9. J. Zakon o lijekovima i drugi farmaceutski zakonodavni akti. veće zadovoljstvo poslom. sc. dr. ljekarnikova etika. 2. Jadranka Vuković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s načelima stručne etike. fizičke. interakcija “licem u . kolektivna predodžba ljekarnika. Broj ECTS bodova: 1. Marcel Dekker Inc. adolescenti. dodatna objašnjenja o bolesti. etika u farmaceutskoj industriji. Ljekarnička briga i potrebe specifične populacije (roditelji i djeca. specifični oblici ljekarnikovog terapeutskog ponašanja). temeljni postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi nemaju doze već bolesnici.. Savjetovanje bolesnika – integralni dio ljekarničke brige ( definicija savjetovanja. interpersonalna komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnikbolesnik liječnik). Sadržaj predmeta: Socio-kulturni autoritet i profesionalni status ljekarnika u suvremenom društvu (samopercepcija ljekarnika. glavni atributi/parametri lijek. Appelbe. Preporučena literatura: 72 . odnos ljekarnik-pacijent. žene i medikalizacija. 1993. Komunikacija u kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija ljekarnikovog djelovanja. verbalna i neverbalna komunikacija. ciljevi savjetovanja. profesionalna odgovornost. prepreke u provođenju komunikacija: strukturalne. Preporučena literatura: 1. Hrvatska ljekarnička komora 3.5 Ime predavača: doc. sc. ključne komunikacijske vještine. komunikacija u funkciji prevladavanja asimetrije znanja i moći i bolesnikove anksioznosti. Uz kognitivno znanje i tehničkomanipulativne vještine. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA U FARMACIJI Šifra predmeta: F1-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. A. ljekarnik treba steći znanje o temeljnim principima i oblicima komunikacije. prirodnih.5 Ime predavača: doc.i interprofesionalni odnosi. smanjivanje stresa na poslu. ljekarnikovo preuzimanje odgovornosti u terapiji lijekovima: prepoznavanje. Liberman. racionalna uporaba antidepresiva). profesije: kognitivne. nego i s liječnikom u cilju stvaranja i implementacije plana liječenja i nadgledanja terapije. H. strategija reprofesionalizacije ljekarnikovog djelovanja). Pharmacy Law and Ethics. Broj ECTS bodova: 1. korist savjetovanja za bolesnika: sigurnije i učinkovitije liječenje. značenje brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja: bolesnik u središtu pozornosti. B. J. E. psihološke…. Etički kodeks. rješavanje i prevencija zdravstvenih problema. Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. intra. profesionalna socijalizacija i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole.. godina Semestar: 9.uspostava monopola nad pružanjem usluga.

M. A. W. 4.M. S. Ž. van der Geest.R. C. A.J.S. L. Cippole. Fourth Edition.(2005) Socijalna farmacija.) (1997) Ethical Dimension of Pharmaceutical Care. S. Smith. Taylor and Francis. Tindal. Staničić.A. and Morley. Strand. London.G. London and New York. Rantucci. Cambridge University Press. The Pharmaceutical Press.1. A Guide to Patient Counseling. Social Pharmacy. and Kimberlin. McGraw – Hill. (1994). 8. and Taylor. Whyte. New York and London.C. Williams and Wilkins. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 73 .C. P. R.(eds. and Buerki. K. Innovation and Development. 7. Health Profession Division. R. Harding.) (2001) Pharmacy Practice.N. Taylor. Beardsley. Pharmaceutical Products Press. New York. A Waverly Company. M. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. (eds.L.K..I. Pharmaceutical Product Press. 6.. (2002) Social Lives of Medicines. 3.) (1996) Social and Bihevioral Aspects of Pharmaceutical Care. A.M.J. and Harding. A Wolters Kluwer Company. R. 5. G. skripta 2.. and Wertheimer. Lippincott Williams and Wilkins. and Hardon. S.(1998) Pharmaceutical Care.. (1997) Pharmacists Talking with Patients.(2003) Communication Skills in Pharmacy Practice. Nettleton. 9.(eds. Haddad.

Povijesni tijek razvitka medicinske biokemije kao zasebne struke u zdravstvu. načine gibanja. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. farmaciji. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Butnner J. Monografije o utemeljiteljima medicinske biokemije u Hrvatskoj: Marijana Fišer-Herman. radioaktivni raspad.hr 10. brzine kemijske i biokemijske reakcije.hkmb. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. sc. 2002. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Clini Chem Lab Med 2003. primjena na funkcije distribucije. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1992. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Juretić D. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara. 30: 585-593. Gurr E. Str. Integralni račun: pravila integriranja. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Osnovne elementarne funkcije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MATEMATIKA Šifra predmeta: MB2-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. U: Grdinić V i sur. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. Studenti medicinske biokemije i prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Devetosemestralni studiji: planovi i programi.hdmb. The origin of clinical laboratories. Clin Chem Lab Med 1999. Koller U. godina Semestar: 1. Matica Hrvatska Zaprešić. www. Kritički osvrt na tijek razvitka medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Limes i diferencijal funkcije.hr 9. 263-275. određeni i neodređeni integral. biokemiji. Diferencijalne jednadžbe 2.org Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Multidisciplinarnost studija medicinske biokemije. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Zaprešić 1999. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Clin Chim Acta 1994. www. Preporučena literatura: 1. Diferencijalne jednadžbe. kemiji. 37: 77-82.5 Ime predavača: doc. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. reda. Utemeljitelji medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Blaton V et al. Juretić D. 8. 6. 4.ifcc. U: Grdinić V i sur. Ibrahim Ruždić. Current system of undergraduate and postgraduate education in clinical chemistry in Croatia. 2002. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Broj ECTS bodova: 4. Systematic top-down approach to clinical chemistry. Pardue HL. Juretić D. 3. Žanić-Grubišić T. 225: S13-S33. dr. Zagreb 2000. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Neprofitne i obvezujuće udruge medicinskih biokemičara. Diferencijalne jednadžbe 1. reda. Medicinski biokemičar u sustavu zdravstva i biomedicinskih znanosti. Napredovanje medicinskog biokemičara u struci i znanosti. kemijske i enzimske kinetike. 41: 238-247. sc. 7. Str. Seminari: 74 . 5. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva te u skladu s time postići razumijevanje i interes za sadržaje i slijed predmeta na studiju. Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. The European Register for Specialist in Clinical chemistry and laboratory medicine: Guide to the register version 2-2003 and procedure for re-registration. godina Semestar: 1. dr. 2. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Bečirević-Laćan M. 103-113. www.

zakoni nasljeđivanja. treće izdanje. New York. Roberts K. stanična kultura. 2004. Garland publishing. Broj ECTS bodova: 2. Raff M. Školska knjiga. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Javor. politeni kromosomi. I i II dio.html 7. Mejoza. sekretorni putovi. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. treće izdanje. R. Lewis J... Medicinska naklada. B.. programirana stanična smrt (apoptoza). Hopkin. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. citokineza. Alberts. 3. Šikić. K. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. mejoza. godina Semestar: 1. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela.5 Ime predavača: doc. 5..edu:8001/esgbio/chapters.5 Ime predavača: prof. P. Mitoza. Roberts K. predavanja (interna skripta na CD) 4. Molecular biology of the cell. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. G.mit. III. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Preporučena literatura: 1.http://gened. endocitoza. Morgan i Drozofila.maricopa. oplodnja. A. opća struktura kromosoma. II. frakcioniranje stanica. dr. B. Hausman. 2. Školska knjiga. Walter P. Školska knjiga. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. L. 2. Jezgra u interfazi. Cooper. Školska knjiga.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. kloroplasti i fotosinteza. Citoskelet: intermedijarna vlakna. dr. Krnić. Odjeljci eukariotskih stanica.M. Stanice pod mikroskopom. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Matematička analiza. Essencial cell biology. Demidovič. D. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Riješeni zadaci iz više matematike I. Zagreb. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Preporučena literatura: 1. od prokariota do eukariota. Watson J. sc. Raff M. Tehnička knjiga. B. vezikularni transport. teorije i mehanizme nasljeđivanja. Stanična dioba: mitoza.E. GS Garland Science. Kurepa. mikrotubuli. membranski proteini.. Z. New York & London. Vježbe: Osnove mikroskopiranja.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. S.. Stanična membrana. Bray D. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Humana genetika. Taylot & Francis Group. ionski kanali i električna sposobnost membrane. 5. Zagreb 4. Uvod u matematičku analizu. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. Oblici i građa kromosoma... 6. http://esgwww. vezani geni. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2004. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. trepetljike i bičevi. Prokariotske i eukariotske stanice. godina Semestar: 1. molekularni pristup.. Stanica. Broj ECTS bodova: 5. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti medicinskog biokemičara za 75 . Alberts. Sorić J.emc.. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. 1991.D. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. 2002. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: MB2-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. izmjene kromosomske strukture. Mitohondriji i kloroplasti. Bray D. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. A. 1992. Jonson. Borzan i autori. Zagreb..html Metode podučavanja: teorijska. drugo izdanje. (interna skripta) 3. aktinska vlakna. sc. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop.. Zagreb 1990.Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: MB2-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.

(eds. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. White. pozitivizam. 7. Medicine and Society. and Rimer. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. London. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. profesionalna autonomija i moć zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). (eds. J. 2. And Field. Osnovni koncepti. B. dualizam duše i tijela. timski rad. Theory. S. Future and Agendas. Staničić. K. 8. Otopine i njihova svojstva. bolest kao metafora. Second Edition. pregovaranje. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»).) (1997) Health Behavior and Health Education. 76 . Taylor. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kemijska struktura. Boja anorganskih tvari. Third Edition. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). socijalna iatrogeneza. racionalizacija. D. and Practice. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). kulturna iatrogeneza. sc. Kompleksni spojevi. mehanicistički redukcionizam.. teorija akcije. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). godina Semestar: 1. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.J. mijene u značenju zdravlja. 4.5 = 10. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). 4. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). Elektrokemija. birokratizacija. Churchill. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). S. A Wiley Company.njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest.Thousand Oaks. And Bond.) (2000) Health. And Calnan. Ž. imperativ zdravlja. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. Routledge.M.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Glanz. 3. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). M. London and New York. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. New York. dualizam zdravlja i bolesti. patologizam. prava bolesnika. Kemijska kinetika i 9. Jossey-Bass. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. bolesti suvremene civilizacije). «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. «dobar» i «loš» bolesnik. Research. K. «disease». Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). SAGE Publications. S. Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. Broj ECTS bodova: 7 + 3. Second Edition. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. otvoreni sustav.(2003) Sociology and Health Care.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. i 2. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). Preporučena literatura: 1. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). teorija o specifičnoj etiologiji bolesti.5 Ime predavača: prof. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. vrijednosna supstancija zdravlja. Lewis. J. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. 6. Livingstone. Zdravstvenozaštitni sustav (organizacija kao sustav. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). Taylor and Fransis Group. bolest kao socijalni konstrukt. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 5. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite.K. Međumolekulne sile. dr. bolest kao identitet. 3. skripta 2. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. Kemijske veze. 5. 6. Gabe. klinička iatrogeneza. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). Key Theories. bol kao biosocijalni fenomen. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. F. dužnost bolesnika. Williams. Bond. Kemijski račun (stehiometrija).(eds. «illness» i «sickness». Blackwell Publishing.

krvne grupe. sastav urina. izdanje. ravnoteža. Pomicanje kemijske ravnoteže. Određivanje atomske mase. Metode podučavanja: teorijska.. organa i organizma kao cjeline. lučenje probavnih žlijezda. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. acidobazna ravnoteža. kemijske reakcije. dr. hematopoeza. Mladen Biruš. mokraćni mjehur. građevni elementi. osnovna tkiva organizma. vitamini. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. cirkulatorni sustav (srce. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. digestija i apsorpcija hrane. 77 . nazivlje. Peter Atkins & Loreta Jones. imunosni sustav. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. spolni sustav. Preporučena literatura: 1. Pećina M. New York 1999. Ovisnost topljivosti o strukturi. Oksidoredukcija sumpora i kisika.Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Broj ECTS bodova: 4. uho. krvne žile). periodni sustav kemijskih elemenata. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. termokemija i osnove kemijske termodinamike. najvažniji mišići. i 2. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. limfokini. 2. „Chemical Principles: the quest for insight“. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. Vaganje. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. agregatna stanja tvari. Otapanje amonijaka u vodi. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. Medicinska fiziologija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. receptori na membranama. Zagreb. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. limfa. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Fizičke i kemijske promjene. međumolekulne sile. oko. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Keros P. sc. godina Semestar: 1. 10. W. faktori proliferacije stanica. respiratorni volumeni i kapaciteti. građa skeleta. Medicinska naklada. Ivančić-Košuta M. bubreg. Hall JE. organizacija i građa živčanog sustava. pluća. neurotransmiteri. građa i funkcija jetre. Preporučena literatura: 1. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. H. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. Temelji anatomije čovjeka. trudnoća i dojenje. Odvajanje olovnih. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. energetski metabolizam. 2. Freeman & Comp. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. transport kroz stanične membrane. molekulne orbitale. Priprema otopina. regulacija disanja. 1999. Zagreb. Miješanje kapljevina s kapljevinama. Zagreb 1987. određivanje Faradayeve konstante. probavni sustav. Filtriranje filtar-papirom u Büchnerovu lijevku. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: MB2-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. www. Guyton AC. elektronska struktura atoma. svojstva vode. Elektroliza bakra.pharma.5 + 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Kiselinsko-bazna titracija. Dokaz elektrolitske disocijacije. Sublimacija joda. Vodljivost otopina. Zakon spojnih volumena.hr 3. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. krv. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. regulacija tjelesne temperature. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. njuh. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. Isparavanje i određivanje suhih tvari. membranski i akcijski potencijal. hemostaza. Zakon o održanju mase. 2003. Naprijed. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. Filtriranje običnim filtarpapirom. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. endokrini sustav. veze. regulacija cirkulacije. koža.5 = 8 Ime predavača: doc. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Indikatori i mjerenje pH.

Junquera LC. Preporučena literatura: 1. Atomska jezgra. Citologija i histologija kardiovaskularnog sustava. Krvne stanice. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Specifičnosti organela i njihova funkcija u pojedinim tipovima stanica. Kelley RO. Elektromagnetski valovi: polarizacija. citomorfologijom upale i tumorskog rasta. Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj citologiji. Boban D. Citologija i histologija epitelnog. Kelly RO. nuklearne reakcije. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. Faze i fazni dijagrami. interferencija. Električna i magnetska svojstva tvari. snaga i potencijal. imunocitokemijska i molekularna dijagnostika u dijagnostici zloćudnih bolesti. interakcija među dipolima. Langmanova medicinska embriologija. optička mrežica. Citološke i histološke značajke oštećenja tkiva. sc. mokraćnog sustava. Osnove hisologije. laser. Preporučena literatura: 1. električni dipol. Idealni i realni plinovi. Zagreb. Marković-Glamočak M. 1999. elektroforeza. fotoelektrični učinak. osnova spektrometra. mikroskop. dr. Zagreb: Biblioteka priručnici za elektivne predmete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. probavnog sustava. Juretić A. 4. strujni krugovi.5 Ime predavača: prof. Kvantnost u prirodi. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Školska knjiga. hematopoetskog i limfopoetskog sustava. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. Sadler TW. Citokemijska. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). porijeklo električnog i magnetskog polja. Broj ECTS bodova: 3. 78 . Sučić M. energija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. refrakcija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. prvi zakon termodinamike. Generiranje. tijela. osmoza i sedimentacija. 1992. Junqueria LC. prizma i disperzija. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. upale i cijeljenja. Carneiro J. Sadržaj predmeta: Uvod u citološke i histološke tehnike. ogib. Metode podučavanja: teorijska. Carnerio J. Krajina Z. Školska knjiga. stojni valovi. Osnove histologije. dr. reproduktivnog sustava. endokrinog sustava. Osnovne strukture stanica i njihove funkcije. Citokemija i imunocitokemija različitih tipova stanica i tkiva. J. godina Semestar: 2. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. mišićnog. živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože. Zagreb. Toplina i toplinski nered. živčanog. Labar B. potpornog. pojave na granici faza. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Zagreb 1999. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. hematopoetskog i limfnog tkiva. dišnog sustava. Transportne pojave: gibanje čestica. godina Semestar: 2. Herak: Osnove kemijske fizike. apsorpcija. 1996. centrifugalnom i električnom polju. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. (odabrana poglavlja) 2. Čvoriščec D. Školska knjiga. Citomorfološki kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti. primjena radioaktivnih izotopa. Fizika mnoštva čestica.3. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. te s primjenom određenih tehnika u mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Stanične biologije s osnovama genetike. Rad. Metode podučavanja: teorijska. 2001. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. spontani radioaktivni raspad. Mirna Sučić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama citološke i histološke građe humanih stanica i tkiva. Zagreb. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: MB2-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. Sile u prirodi i pripadna polja. difuzija.

osjetljivost i selektivnost. I. karakteristične/selektivne reakcije. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. S. New York. Statistički testovi: χ2-test. reakcija kompleksacije. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. Linearna regresija. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta.5 Ime predavača: prof. Tehnička knjiga. Uvod u statistiku. Kuntarić i K. Temelji kvantitativne analize. Korelacija i regresija. testiranje korelacije. 3. B. E. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Skove: Physics. Osnove statističke metode. 1970. 4. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. 1990. D. godina Semestar: 1. dr. F. titracijske krivulje. Nikola Kujundžić. kompleksometrijske titracije. godina Semestar: 2. 2.5 = 10. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. Tehnička knjiga. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Poissonova i normalna. Vranić. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. W. Zagreb. F-test. Bolton. sc. Wayne. 4. Broj ECTS bodova: 6 + 4. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Šošić i V. složeni sustavi.5 Ime predavača: prof. dr. Broj ECTS bodova: 2. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. dr. Wiley&Sons Inc. 79 . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: MB2-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Zagreb 1971. McGraw-Hill. 4th Ed. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Teorijski temelji postupaka separacije. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. WS. Školska knjiga. standardne otopine. New York and Basel 2004. Preporučena literatura: 1. 5. Procjene parametara razdiobe. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. i 2. McGraw-Hill. parametri koji opisuju razdiobe. neutralimetrijske. analitički proces i metode. D. izračunavanje rezultata. svojstva taloga i taložnih reagenasa. J. Teorija uzoraka. A. Teorijske razdiobe: binomna. Gettys and M. 2003. Inc. Zagreb 1973. 1992. Principi gravimetrijske analize. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Winterhalter. uzorak i uzorkovanje.2. jednostavne. E. i 3. Keller. maskiranje i demaskiranje. nevodene titracije. 6. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Vjerojatnost i statistika. 6th Ed. 3. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. Pavlić. Petz. Školska knjiga. Statistička teorija i primjena. standardna greška regresije. J. teorijski parametri za opis razdiobe. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. F. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Zagreb. Serdar. ionske izmjene. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. sc. Blatt: Modern Physics. Bešić i J. A Slijepčević. Zagreb 1997. karakterizaciji. Kempni: Vježbe iz fizike. Empirijske razdiobe. Bon. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. C. t-test. Titrimetrijske metode analize. prof. JAZU. Marcel Dekker. V. 5. Metode podučavanja: teorijska. pogreške u kemijskoj analizi. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. oksido-redukcijske. grafički prikazi. Koeficijenti korelacije. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. J. I. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. New York 1995. taložne metode. sc. 1999. složene. New York. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. Analitička primjena protolitičkih sustava. Biostatistics.

Organic Chemistry. s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. 3. Gravimetrijska analiza. i 10. F. Preporučena literatura: 1. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije.. nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva. Z. 8. J. neutralimetrija. D. 1. Fryhle. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloženjem/otapanjem. M. što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta. Springer-Verlag. McMurry. 5.): Analytical Chemistry. Školska knjiga. Zagreb. Skoog. Organic Chemistry. C.. 5. West i F. A. J. kompleksometrija. prof. hrv. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. 2003. i 2. Organic Chemistry. sc. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju. Kronja i S.. Volumetrijske analize (taložne metode.. W. 4. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. 2004.E. A Modern Perspective. Metode podučavanja: teorijska. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. John Wiley & Sons. Oxford 2000. T. 1994. 6. Zagreb. 2004. i 5. Zagreb.. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi. Organska kemija. 2. Olga Kronja. sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Weinheim. izd. sc. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Mermet. Berlin Heidelberg. Osim toga. 4. godina Semestar: 2.. Metode podučavanja: teorijska. redoks). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva. radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Widmer (ur. Kellner. kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza.. 1998. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS. M. doc. dr. izd. D. a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i laboratorijske prakse.-M. Holler: Osnove analitičke kemije. A textbook. 2000. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. 2. te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. R. 3. Co. godina Semestar: 2. Školska knjiga. Školska knjiga. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: MB2-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 4. eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina. 6. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Preporučena literatura: 1. i 3. Valerije Vrček. izd. dr. A Times Mirror Company.5 + 10 = 15 80 . Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima. Lewis. Graham Solomon. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Bregovec i V. Rapić). sc. ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom.5 + 7 = 10. 5.Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. WileyVCH.. 1999. dr. Obrada i analiza čvrstog uzorka. M. engl. 3. M. Blackwell Science. New York. Zagreb. D. primjenjujući mehanistički pristup gradivu.5 + 1. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku. O. Brooks/Cole Pub.5 Ime predavača: prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry.. Stanley H. Pine (preveli I. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari.. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 3. Broj ECTS bodova: 1 +1 +1. Fifield i D. B. 2003. J. Praktikum preparativne organske kemije. Otto i H. 4. 1996. Borčić.

Zagreb. kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. sc. Labar B. Medicinska biokemija. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. Zagreb. Lipovac K. ugljikohidrata.. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. lipida i lipoproteina. Dodig S. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. enzima i izoenzima. 5. Preporučena literatura: 1. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. 1997. kiselinsko-bazične ravnoteže. Medicinska naklada. a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija. godina Semestar: 1. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. Štraus B i sur. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. godine studija. radne. Ime koordinatora praktične nastave: dr. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). 2. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Čepelak I. Medicinska naklada. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: MB2-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Štraus B. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja 81 . i 2. stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. dr.Ime koordinatora praktične nastave: prof. 2003.sc. sc. 2. 3. Zagreb. često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. sc. spolu i financijskim uvjetima. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. neproteinskih dušikovih spojeva. hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. 1992. porfirina. a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr. Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje. Zagreb. Petrik J. Sadržaj predmeta: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). Štraus B. IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju. doc. 2004. dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). godina Semestar: 1. Preporučena literatura: 1. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz medicinske biokemije. Juretić D. Medicinsko-biokemijske smjernice. V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita. i 4. znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama. József Petrik. dr.. proteina. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: MB2-42 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. i 2. Medicinska naklada. 3. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www.(1998) Effective business speaking.. Rijavec M.. 6. transport unesrećenog. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. Medicinski fakultet . nadoknada volumena. Pjevač N. biokemiji i zdravstvu. Brajša. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Kako savladati tremu. Tindall W. Varaždin: Varaždinska banka dd. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Janković I. trijažni sustav. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I 82 . Menađerska komunikacija. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova.N. kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika.erc.. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. uključujući liječnike hitne medicinske pomoći. Alinea. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. P. uvježbavanje. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja. sc. godina Semestar: 2. Zagreb 4. pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda... Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Learning express. modele. studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. dr. neposrednim suradnicima. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. New York 5.Zagreb 3.Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners.. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta. zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja. Vnuk V.edu) 2. zaustavljanje krvarenja. Preporučena literatura: 1. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2.(1998): Interpersonalna komunikacija. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. priprema materijala. McManus J. . utapljanje. (2001). U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. IEP-D2. Lippincott Williams & Wilkins 3. Miljković D. imobilizacija. Juretić D.. Zagreb. Reardon. ostalim stručnjacima u području te s medijima. Vizek Vidović V. ugrizi otrovnih životinja. policiju i vatrogasce. Grundler i sur. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: MB2-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Preporučena literatura: 1. Beardsley R. strujni udar). Menedžerske vještine 2. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. automatski defibrilatori. Pavleković G.prve pomoći. Skripta za prvu pomoć. K. Kimberlin C (2002). opis smjernica za reanimaciju. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. K. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti i tijekom studiranja. (1993). venski put. zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice.

Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: MB2-45 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Petz. (Ur. str. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Rathus.5 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 2. .(2001).). Čorkalo. registraciju.Šifra predmeta: MB2-45 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. dr. Inteligencija. 173-194). D. provjeru kakvoće. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. (2003). D. razvoj samopoštovanja.A. Rathus. Stavovi i ponašanja među grupama.). rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: MB2-46 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Temelji psihologije. 11. nacija i nacionalizam. sc. Ličnost). cjeloživotno obrazovanje. tretman. S. Nenormalna ličnost). te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. Temelji psihologije. 8. D. emocije i emocionalna inteligencija. (Ur. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama 83 . stavovi i predrasude. percepcija i stanja svijesti.A. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. 10. Upoznati studente s zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. Petz. timski rad i rukovođenje. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. (2001). Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. D. Čorkalo. velike grupe i međugrupni odnosi. učenje i pamćenje. motivacija. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. (2000). Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Čuvstva i Motivacija. roditeljstvo i stilovi odgoja. sc. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. savladavanje teškoća u učenju. Percepcija. Ličnost. sukobi i njihovo rješavanje. 9. godine. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. medicinskih i homeopatskih proizvoda. prijateljstvo i romantične veze. (2003).5 Ime predavača: prof. normalnost i abnormalnost. Psihologija rada (poglavlje: 11. evalucijska tumačenja spolnih razlika. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. Grupe i unutargrupni procesi. U: Ajduković. Ivo Vukušić. (1987). Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. dr. U: Ajduković. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). B. terapija. Preporučena literatura: 1. 153171). Broj ECTS bodova: 2. B. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu.2011. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. 5. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. Broj ECTS bodova: 2. B. Naslijeđe ili okolina. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. sc. 192–221) 5. godina Semestar: 2. (2000). Različita stanja svijesti. promet lijekova. 6. Petz. 4.B. ispitivanje. interpersonalna komunikacija i odnosi. godina Semestar: 1. S. Predodžbe. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3.

medicinske i homeopatske proizvode. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of 84 . Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite.2011. dr. and II. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. 2006. godina Semestar: 2. . dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. Volume I. . prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite.-2012. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. godinu. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. tijela zdravstvene ustanove. 3. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. 2. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Aldershot 1991. Medicinska naklada. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. privatna praksa. godina s naglaskom na ciljeve strategije. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. vježba). Metode plaćanja zdravstvenih ustanova.Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. zdravstveni radnici. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. medicinskih i homeopatskih proizvoda. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. Culyer AJ: The Economics of Health. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. Preporučena literatura: 1. nadzor. Zagreb 2003. Preporučena literatura: 1. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: MB2-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. Stoddart GL.2012. Drummond MF. Cost-benefit analiza (primjer. sc. Zagreb. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. referentni centri. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. Zdravstveno osiguranje. posjedovanje i promet opojnih droga. provjeru kakvoće i promet lijekova. zdravstveni zavodi. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. ispitivanje. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Financiranje zdravstvene zaštite. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. registraciju. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). godinu. L. Elgar. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. Navedeni zakoni. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. 2. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.

svojstva vode. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. kovalentne modifikacije i alosterički efektori.5 Ime predavača: prof. Vitamini. 2001. struktura nukleinskih kiselina. koncentracijski i elektrokemijski gradijenti. II. Broj ECTS bodova: 6 + 4.5 Ime predavača: prof. Flögel i suradnici. 2001. klasifikacija enzima. zimogeni. ATP . Cooper. struktura i funkcija membrana). konformacijska dinamika. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija.Health Care Programmes. inhibicija. Stanko Uršić. Nukleinske kiseline (nukleotidi. 2001. značenje nekovalentnih sila. dr.energetska valuta. Part I (Chapters 113) Freeman.Berg. G. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. ISBN 953-6256-12-6 3. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. Lipidi i membrane (masne kiseline. pokretačka sila bioreakcija. Aminokiseline. Flögel i suradnici. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). tercijarna i kvarterna struktura. biološki važni peptidi. Scripta Biochemica. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. sc. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. godina Semestar: 3. Oxford 1987. izdanje. doc. J. dr. Biochemistry. "Biokemijski praktikum I".L. brzina enzimske reakcije. rekombinantna DNA).M. FBF. Stryer. i 4. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. FBF. stanični koncentracijski odnosi. L. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. funkcionalne i strukturne domene. molekularni pristup. M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. sekundarna. ISBN 9536256-23-1 2. "Uvod u Biokemiju". modularna građa. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. sc. klasifikacija proteina.M. Stanica.Tymoczko. 5. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. uloga koenzima. sc. Broj ECTS bodova: 4. reduktivni potencijal. Signalne molekule. glikokonjugati i glikokaliks. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. primarna. mehanizmi enzimske katalize. informacija. J. Oxford University Press. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. polazeći od studija 85 . u primjerenom opsegu. Preporučena literatura: 1. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. Scripta Biochemica. energetika transmembranskih procesa). godina Semestar: 3. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. poglavlje: Stanična kemija. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda.5 = 10. Metode podučavanja: teorijska. Ugljikohidrati. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. New York. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). Energetika života (metastabilnost živog sustava. tipovi jednostavnih i složenih lipida. izoenzimi. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. dr. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. konformacijske promjene).

primjerenih osnova termodinamike. 3. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. antigene strukture. fizioloških i biokemijskih osobina. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamičkih. The Royal Society of Chemistry. A. P. aktiviteti. A. IR spektrometrija. A. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. Chun (Ilustrator). Williams. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. emisijske spektroskopije. metode priprave i proučavanja koloidnih sutava. elektrokemije i koloidne kemije. J. Atkins. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija.. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti.. kemijske kinetike. 4 ed. R. entalpija. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). H. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. Cambridge 1994. primjerice elektrodni fenomeni. Sandmann (Editors). Florence and D. koagulacija koloidnih sustava. sc. fenomeni. (ili izdanje 1998. D. 7. T. Ross. određivanje pKa vrijednosti. Applied Physical Pharmacy. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. McGraw-Hill. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). 1994. B. Physical Chemistry. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. M. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. Physical Chemistry. Oxford University Press 2002. Physicochemical Principles of Pharmacy. 5. adsorpcija.W. M. doc. kemijski potencijal. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. sc.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. dr. Metode podučavanja: teorijska. kinetičkih. zakoni i metode. članci.. Amiji. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. 6. 1993. Preporučena literatura: 1. H.S. Applications in the process industries.A. Everett. Gibbsova slobodna energija. Rice and J. A. Lea & Febiger. 2002. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. spektroskopije. Martin. gljivica i parazita. godina Semestar: 3. S. Berry. dr. prvi i drugi zakon. 4. zeta potencijal. imunologije. Editor. Basic Principles of Colloid Science. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. HPLC i GC metode). Oxford University Press 2000. Attwood. Oxford. Colloid and Surface Engineering. Bustamante. konduktometrijske i amperometrijske titracije. Ivan Kosalec. Butterworth-Heinemann Ltd. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen 86 . pH-metrijske. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja.). P. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. potenciometrijske redoks. C. pojmovi. raznolike primjene i sl. R. Macmillan 1994. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. unutarnja energija. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. spektroskopskih. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. hidrofobna interakcija. i 4.

2. S.5 + 7 = 9. Lippincott-Raven Publ. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. Allen. β-oksidacija masnih kiselina. DNA . Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. kromosomi i geni. D. Zagreb. 1994. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih proteina: hemoglobin. 12. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. J.. Školska knjiga. sc.L.. organizacija genoma. struktura. ciklus limunske kiseline. S. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. Zagreb. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. dr. 2002. 6. šećera. i 5. 11. 1995. građa ribosoma i rRNA. Winn.D. tijek i hormonska regulacija. 7. E. PTI Zagreb. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. T. biologiju (fiziologija. Greške u DNA i njihov popravak.M. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. i 3. Zagreb. kolagen. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Janda. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih gram. Zagreb. transport iona. 1989. Weisglass: Medicinska bakteriologija. godina Semestar: 4. dr. vjernost replikacije. Melnick. W. Genetička šifra i odnosi gena 87 . Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. J. Merkur A. Dubuque. S.D. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. aminokiselina. Philadelphia. Schreckenberger. 1980.ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. 1993. 10. Brudnjak: Medicinska virologija. 1997. W. 1992. Koneman. Brown Publ. 2002. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. M. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. Harley. Medicinska naklada.: Diagnostic Microbiology. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. ciklus ATP. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. Zagreb. sc. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. biokemija i genetika mikroorganizama). Glukoneogeneza i put pentozafosfata. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. Jr. Lj. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. Duraković: Opća mikrobiologija. E. hema. Informacija u biološkim sustavima. Karmela Barišić. W.A. E. Stanična bioenergetika. P. Prescott. Medicinska naklada.C. 3. Kalenić. Z. Ožegović. V. Klein: Microbiology. Jawetz.A. Zagreb. C. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. B. mioglobin. Replikacija DNA. D.. Zagreb. Wm. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). Školska knjiga. 1996. Zagreb. Zagreb. mikoplazmi. Richter: Medicinska parazitologija. prof. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). B. Naglić. Školska knjiga. Pakiranje DNA i histoni. Tihana Žanić Grubišić. 5. dr. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. Školska knjiga. glicerofosfatida. biosinteza masnih kiselina. prof. 2001. Školska knjiga. 13. Glikoliza. Konformacije DNA. lipida i nukleinskih kiselina. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina.C. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Preporučena literatura: 1. 1987. Zagreb. Iowa. biosinteza triacilglicerola. H. 9. 8. sc.B. S. Presečki i suradnici: Virologija. Medicinska naklada. Hajsig. L. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. svojstvima i proizvodnji vakcina.5 Ime predavača: prof. 1984. 4. Jumena. serološkoj dijagnostici. E. N. Broj ECTS bodova: 2. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. proteini izvanstaničnog matriksa.P. patogena. J. polisaharida. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.genetička uloga.pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. kolesterola i steroidnih lipida. Jug. elastin. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Madić.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: MB2-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. L. efektorski mehanizmi. B. 2002. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. 3. Osnove patologije.i proteina.strategija i mehanizmi. sc. patogeneze. 2003. 1994. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. PF imunosnog sustava. Medicinska naklada. adhezijske molekule). Regulacija imunosne reakcije. humoralna i stanična (celularna) imunost. S. Medicinska naklada Zagreb. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. Patofiziologija. Smith.5 + 2. 3. C. JM Berg. godina Semestar: 4. New York. JL Tymoczko. Grčević D. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. 2004. J. Sinteza proteina. J. New York. M. Saltsman. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . Stryer: Biokemija. kemokinin. Zagreb. komunikacijske molekule (citokini. receptori. Taradi M. Stryer: Biochemistry. godina Semestar: 4. Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. 2002. Freeman. Metode podučavanja: teorijska. PF bubrega. Integracija biokemijskih procesa u stanici . Broj ECTS bodova: 4. Freeman. 1991. G. PF probavnog sustava. Osnove patologije. Klinička patofiziologija. Zagreb. 5. Prirođena imunost . Kujundžić i sur. preradba i predočavanje antigena. Branko Malenica Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije. Višnjić D.. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. dr. Imunologija (šesto izdanje). autoimune bolesti. 2002. i 3. imunološka preosjetljivost. Predočne stanice. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. New York.. Interna medicina (3. FBF Zagreb. Lippincott Williams & Wilkins. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. 2003. i 5.5 = 7 Ime predavača: prof. Školska knjiga. 4. 2. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Čulo F. Marušić M. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. 4. 2003. Laboratorijske metode: metode za razdvajanje stanica. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik IMUNOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Philadelphia. K. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. PF dišnog sustava. PF bolesti metabolizma. fifth edition. Sustav HLA.osnovni principi regulacije metabolizma. Preporučena literatura: 1. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. stanice.stanice. kliničke slike. molekularni "uzorci" koji se prepoznaju. Značenje introna i eksona..aktivacija imunološke reakcije . Andreis I. i dopunjeno izdanje). Stečena (adaptivna) imunost . 2005. 2. Broj ECTS bodova: 3. PF kardiovaskularnog sustava. i novija izdanja. transplantacijska i tumorska imunologija. Wiley & sons. Preporučena literatura: 1. Školska knjiga. Batinić D. L. S. metode molekularne genetike. Robins. sc. Medicinska naklada Zagreb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II Sadržaj predmeta: Pregled opće imunologije: imunosni organi.L. metode za detekciju antigena i antitijela.5 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1.efektorski mehanizmi. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. metode za određivanje stanične imunosti. Gamulin i sur. dr. Pregled kliničke imunologije: imunodeficijencije. 88 . Vrhovac i sur. Berg. Metode podučavanja: teorijska. A Clinical Approach.

2004. 7. dr.1-63. metodama dijagnostike nasljednih bolesti (biokemijske.5 Ime predavača: prof. genski upis. U: Zergollern Lj. 2001. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze. 2000. Garland Science-Churchil Livingstone. Mardešić D. Kromosomske abnormalnosti. Zagreb: Školska knjiga 1994. Walport M. prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti. Barišić I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 4.. New YorkLondon. izd. poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip. Studenti će se upoznati sa suvremenim pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim poremećajima.). Immunobiology. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. prenatalna dijagnoza). sc. preventivnim postupcima (genetičko savjetovanje. molekulske). Medicinska genetika 1. Barišić I. Školska knjiga. Blackwell Science Inc. i sur. Broj ECTS bodova: 2. prevenciji nasljednih i prirođenih poremećaja. citogenetičke. Medicinska genetika 2. U sklopu populacijske genetike upoznati će se s HardyWeinbergovom jednadžbom i čimbenicima koji na nju utječu. i sur. 1991. mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr. Razvoj humane genetike u posljednjim desetljećima. Oxford: Butterworth-Heinemann.345-364.. Pober SJ. kao i primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici. Biti će objašnjeni načini nasljeđivanja kromosomskih. i sur. Cooley WC. Zergollern Lj i sur. 3. 2000. Predmet obrađuje normalnu građu genoma čovjeka. 5th ed. Preporučena literatura: 1. Travers P. 2005. izd. Lichtman HA. 6. London-Paris-Berlin. Medicinska genetika 1. Broj ECTS bodova: 3.5 Ime predavača: prof. Metode podučavanja: teorijska. Roitt IM. Abbas KA.180-204. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike Sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju s osnovnim principima humane genetike.normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala. Ingeborg Barišić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike . Prevencija genetičkih bolesti. uključujući uzimanje osobne i obiteljske anamneze. Schlomchik JM. Harper PS.1-90. U: Mardešić D. Roitt′s Essential Immunology (10th edition). uniparentna disomija. čimbenici koji na to utječu. 5. Practical genetic counselling. Upoznati će se s tipičnim kliničkim slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja.Toronto. kliničkom evaluacijom. Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim činiocima. Preventive management of children with congenital anomalies and syndromes. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim populacijskim istraživanjima. Philadelphia – London . izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. liječenju. populacijskim screening programima i znanstvenim istraživanjima. načinima na koji one nastaju i kako se prenose. Na primjerima će se obraditi etičko-pravna pitanja genetičkog testiranja. screening programi. dr. 3. Osnove humane genetike. godina Semestar: 4. sc. monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipični oblici nasljeđivanja (dinamičke mutacije. 1991. te podjela i nomenklatura kongenitalnih anomalija. godina Semestar: 4.2. U: Zergollern Lj.the immune system in health and disease. Zagreb: Školska knjiga 2. Pedijatrija. normalan i poremećen intrauterini razvoj. U: Zergollern Lj. Zergollern Lj. metodama njihove dijagnostike i prevencije. Cellular and Molecular Immunology. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti. Milena Jadrijević Mladar-Takač Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s farmakoterapijskim skupinama lijekova. 2. 4. Cambridge: Cambridge University Press. 5. Zagreb: Školska knjiga 2. Delves PJ. Wilson GN. 89 . skripta 2005. Janeway Ach Jr. i sur. WB Saunders Com. 2000. kao i s primjenom ovih principa u kliničkoj praksi.

sulfonamidi. ionselektivne elektrode. Oxford.. Lijekovi u terapiji gihta. Antihemoragici. 31st Ed. Oxford. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. SAR/QSAR. A. 1990. 3. zamjene za krv i plazma ekspanderi. Farmaceutska kemija – interna skripta (doc. D. izd. 6. 90 . Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Wm. Hormoni. Williams: Chemistry The Molecular Science. 1996. D. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: MB2-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. Akadémiai Kiadó. Kerber: Concepts. G. Havas: Ion. Rendić) 2. Sadržaj predmeta: Uvod u farmaceutsku kemiju. Lemke (ed. Holler: Osnove analitičke kemije. Od koncepta lijeka do tržišta. Blokatori beta-adrenergičkih receptora. D.. potenciometrijske titracije.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. antibiotici. dr. 2001. 7. 5th Ed. Bios Scientific Publishers Ltd. Skoog. M. Antihistaminici.) Mack Publishing Company. dr. izd. Elektrokemijske metode. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. Citostatici. 3. diferencijalne pretražne kalorimetrije. S. Atkins i J. L. Shelton. prof. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. E. antiprotozoici). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. Lipincott Williams & Wilkins. 2002. Antimikotici. Olmsted III i G. Ekspektoransi. Oxford University Press. primjenom: elektrogravimetrije. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. M. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. hrv. 6. T. Masne kiseline. diferencijalna pretražna kalorimetrija. Antikoagulansi. Školska knjiga. 2. Antimigrenici. uvod. Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na probavni sustav. indikacije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II.. Mišićni relaksansi. 5. Antitusici. Budapest. C. Perkin Elmer Inc. Otkriće lijekova.. D. Lijekovi za snižavanje razine triglicerida i kolesterola u krvi. St. Simpatomimetici. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry. Suvremeni pristupi u istraživanju novih lijekova. CT. Williams. 1996. UV-Vis spektrofotometrije. J. Medicinal Chemistry. West i F.). The Pharmaceutical Press.1994. Antihelmintici. Genaro. sc. Pomoćne tvari. Jadrijević-Mladar Takač & prof. 1999. Antihipertenzivi. uvod. Scientific Publishers. Martindale – The Extra Pharmacopoeia. engl. Kontrastna sredstva u dijagnostici. razumijevanje mehanizama djelovanja. uvod. Brown Publishes. Lijekovi u liječenju infektivnih bolesti (antiseptici i dezinficijensi. Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects... Analgetici i antiinflmatorici. 1. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. sc. Lewis. D. Diuretici. Dizajn i primjena prolijekova. Psihofarmaci. 1985. Dubuque. ed. UV-Vis spektrofotometrija. Zagreb. R. Lijekovi s učinkom na srce. Preporučena literatura: 1. New York. J. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. termogravimetrijska analiza. P. Krv i krvni proizvodi. A. Beaty i J. 18th Ed. 2002. D. London. Elementi u tragovima. Antidijabetici. Eikozanoidi. Klasifikacija lijekova. Patrick. Spektroskopske metode analize. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. Strukturni i fizičko-kemijski čimbenici u djelovanju lijekova. Easton Pensylvania. godina Semestar: 4. 1996 4. Antimuskarinici-parasimpatolitici. sc. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. dr. Antiparkinsonici. 5. 4. Remington’s Pharmaceutical Sciences. Termoanalitičke metode. M. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. 2002. sc. (A. Stutgart. Nikola Kujundžić. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. izd. Louis. J. nuzdjelovanja i kontraindikacija lijekova u kliničkoj uporabi. 6. Antianemici. Preporučena literatura: 1. Antivirotici.Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. Medfarm. Mosby.. Anestetici. Parasimpatomimetici. elektrogravimetrija. Antiepileptici. Vitamini. Antituberkulotici.

vakuum ultraljubičasto. Kellner. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u 91 . 9. 2. spektroskopiji. Meić i M. Otto i H. UV-VIS. M. IR. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. M.5 Ime predavača: prof. 1998. Bassler. Inc. doc. L. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 5. Pretsch i drugi (preveli Z. Mermet. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. dr. Wiley-VCH. Metode podučavanja: teorijska. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. Oxford. 1994. lijekovi). G. New York. krv. John Wiley & Sons. Žinić). Pine (preveli I. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. Preporučena literatura: 1. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. Bregovec i V. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: MB2-49 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. F. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. Broj ECTS bodova: 2. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. C. Chichester. Basic One.5 Ime predavača: prof. UV.). kinetici. CD. Školska knjiga. C. Morrill. 8.-M. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. vitamini. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. 1H-NMR. 4. Stanko Uršić. Rapić).. sc. J. pregrađivanja). Timmins. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. Friebolin. promjene konformacija. H. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. E.. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. sc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. J. mikrovalovi.): Analytical Chemistry. Zagreb 1982. sc. Silverstein. izd. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. R. T. Zagreb. 2000. Ford i P. Widmer (ur. godina Semestar: 4. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: MB2-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. SKTH/Kemija u industriji. Blackwell Science. 1998. uključujući termodinamičke i kinetičke. Sadržaj predmeta: Predavanja: Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. Spectrometric Identification of Organic Compounds. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. 10. 3. Broj ECTS bodova: 2. Weinheim. NMR i ESR spektroskopske tehnike. 1974. Springer-Verlag. dr. IR. godina Semestar: 4. Fifield i D.. 1989. urin). dr. Weinheim. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. Stanley H. R. A textbook. Ellis Horwood. M.7. M. Organska kemija. 2000. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. Berlin Heidelberg. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. W. IR. WileyVCH. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. steroidi.

Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. rak kože. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. živa. Ftalati (vinil omekšivači). Editor. kancerogenost. Zagreb. Utjecaj tehnoloških procesa. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. T. godina Semestar: 3. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . R. ambalaža kao sastavni dio namirnice. Ugroženi elementi okoliša atmosfera.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry..Lowry and K. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Edinburgh 1995. 4.sredstva za čišćenje). podjela. D.S. godina Semestar: 3. vibracije). "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. 3. sekundarni standardi. izloženost ljudi. Beck. dr. 1994. T. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Medicinska naklada. C. P.S. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. Školska knjiga. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: MB2-53 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Koncept održivog razvoja. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. J. S. 7.. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Đikić. V. 8. Zdravstveni aspekti ekologije. Partridge. prirodni procesi.utjecaj na zdravlje čovjeka. 221-223 (separat) 6. djelatnost čovjeka.A. 2001. Attwood. Faktori okoliša i zdravlje. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. 1987. Danijel Ljubas. medicinski pribor). Toxicants and Undesirable Food Constituents. 2001. kadmij. Matas. Oxford.P. 21. NMR i ESR spektroskopskim metodama. The Royal Society of Chemistry. 5. 1998. R. R. Oxford University Press 2002.. ili novija izdanja) 2. Kontaminanti u prehrambenom lancu . Colloid and Surface Engineering. utjecaj na zdravlje. 4. toksičnost. voda. 1985. Williams. Physical Chemistry. Austin. Ivana Vinković. glavni urednik Springer. Berry. Ekološki otrovi. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Rice and J.H. F. 2. Richardson. A. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. u: Zapsalis. IR. Oxford University Press 2000. John Wiley and Sons..W. Ekološki koncept zdravlja. Applications in the process industries. Macmillan 1994.: Zaštita okoline danas za sutra. Ekološki leksikon.Atkins. M. A. Stanko Uršić. Florence and D. S. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). veterinarski preparati. procjena rizika. Pearson-Prentice Hall (Longman). Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. Davies. M. N. i suradnici. 7. 3. Simončić. Ross. Physical Chemistry. New York. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Butterworth-Heinemann Ltd. mehanička energija (buka. dječje igračke. i suradnici: Zdravstvena ekologija. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry.kozmetički preparati. D. A. Fizikalni faktori mikroklimatski. Utjecaj čovjeka na okoliš.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. Šobot. Valić. Cambridge 1991. Pušenje i rak. Isaacs. Valerije Vrček. Preporučena literatura: 1. primjena (dječje igračke. azbestoza..olovo. B. Preporučena literatura: 1. 92 . (1998). Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. makroklimatski. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. Procjena rizika. HarperCollins Publishers. nastajanje. (Ed. hormoni. ekološki pojmovi. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. Silikoza.otopini i koloidnom sustavu. O. sc. Zagreb 1993. Physical Organic Chemistry. Teški metali . tlo. Chem. mikotoksini). Aditivi u namirnicama.A. antibiotici. Zagreb. Mikroelementi kao kontaminanti. Physicochemical Principles of Pharmacy. Barbat.

Bio-čip tehnologija u imunokemiji. godina Semestar: 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i iz Fizikalne kemije II 93 . Cijepljenje . Bioetika. 2006. London. Čepelak. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IMUNOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3.5 Ime predavača: prof. Protočna citometrija. Taložne reakcije. godina Semestar: 5. Matulić. Čulo F. Standardizacija standardizacija in vivo i in vitro testova. Rh antigeni. S. neravnotežno stanje te termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. T. Medicinska naklada. 2004. Uloga reakcije avidinbiotin. Standardizacija dijagnostičkog postupka optimizacija. sc.struktura. B. Dodig: Astma. Štraus. IgA.Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.5 Ime predavača: prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKALNA BIOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 2006. Afinitet. Komplement . Reakcija antigen-antitijelo. Krvne grupe AB0. sc. Zagreb 2. dr. Marušić M. T. Zagreb. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice. Imunoglobulinski razredi i podrazredi: IgG. sc. 4. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. Brostoff J. 2004. Metodologije etičke argumentacije. lektinski. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. Matulić. I. IgE. kliničke. Citokemijske i histokemijske metode. pH i koncentracije soli na afinitet. S. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Ana Stavljenić-Rukavina. T. dr. Medicinska naklada. osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Preporučena literatura: 1. Andreis I. Opremanje laboratorija za imunokemijske analize. definicija. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa. Sile vezanja kompleksa antigen-antitijelo. GK 4. Dodig. GK 3. Medicinska naklada. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao ustaljeno. B. Prednosti i nedostaci biljega (izotopi. Zagreb. Tehnike s obilježenim reagensima. vrste. enzimi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Imunologije. Utjecaj temperature. T. Božidar Štraus.struktura. Antitijela . Taradi M: Imunologija. Bioetika i biomedicinske znanosti.svojstva. Izravne tehnike u otopini. 2001. 1997. Antitijela namijenjena imunokemijskoj analitici: proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih protutijela. 2006. Imunizacija. Imunokemijske metode: pregled i svojstva. referentne vrijednosti. Zagreb. Kvantitativne tehnike u gelu. Mosby. 5. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. dioba i temeljna načela. funkcija. Dobri i loši antigeni. validacija. 2001. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Bioetika. Zagreb. fluorofori. Povijest. 3. Zagreb. Metode podučavanja: teorijska. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. alternativni. energetski zahtijevno. Slavica Dodig Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese povezane s imunologijom. 6. Kvalitativne tehnike u gelu. dr. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. Heterogenost antitijela. Antiidiotipska antitijela. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. Alergeni. Broj ECTS bodova: 4. Zagreb. Scripta ad usum privatum studentorum. Putovi aktivacije: klasičan. Avidnost. Male D: Immunology. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Imunologije Sadržaj predmeta: Antigen . vrste. Broj ECTS bodova: 2. Zagreb. Matulić. 1997. Odnos etike i biotehnike. Medicinska naklada. Roitt I. izd. IgD. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. 2. IgM. Epitopi. Hapteni. Konstanta ravnoteže. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Matulić. luminscentni biljezi). Paratopi. Sekretorni imunoglobulini.

Oxford. Nosači elektrona. Spektrometrijske metode. Enizimi: vezno i katalitičko mjesto. ISBN 1-891786-00-8 6. R. Dinamika proteinske konformacije. 2003 (ISBN 953-6256-10-X) drugo izdanje 3. Scripta biochemica. Višestruke ravnoteže i alosterički efektori. 4. Nanotehnologije. Biokemijski potencijal i ravnoteža..Cornish-Bowden. ISBN: 0-8053-3111-5 5. G. olakšanog i aktivnog transporta. Preporučena literatura: 1. Imunokemijske metode. Biokemijski praktikum II.A. Mikrokalorimetrija. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. Biokemijski praktikum II – Fizikalna biokemija. Scripta Biochemica FBF Zagreb. sc. Jednadžba brzine u ustaljenom stanju. Fizikalna biokemija I. M. i 6. Svrhovitost kvarterne strukture. praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih. Metode podučavanja: teorijska. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: prof. J. F. Volumen stanice. Energetski i reduktivni potencijal stanice. Konzervacija funkcionalnih domena. H. Preparativna biokemija. Određivanje primarne strukture makromolekula. Ballou. Fundamentals of Enzyme Kinetics. Ionizacijska svojstva vode. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Flögel. Potencijal prijenosa skupine. Weyers. Microarray tehnologije. Dumić: CD s predavanja 2. Radioizotopne metode. Modern experimental biochemistry. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Transport tvari kroz biološke membrane. Uloga ATP. Masena spektrometrija. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula. E. Reed. R. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove. 2003. Analiza i prezentacija rezultata. Višesupstratne reakcije. Integralni pogled na bioprocese. Enzimske tehnike. M. Preduvjeti: Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. A. A. Blackwell Science Ltd. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-24 94 . Dabelić. Ionizacija aminokiselina. Jones. drugo izdanje 2. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta. J.. Maravić i S. 2003 (ISBN 953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2. Fitzgerald Science Press. J. Ionska jakost. Kromatografske metode. Energija aktivacije. Razine regulacije enzimske aktivnosti. Multienzimski kompleksi. M. Kiselobazne ravnoteže homeostaza H+-iona. Namjenska particija energije. Evolucijski opitimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. D. Preporučena literatura: 1. 2nd ed. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Bioenergetics at Glance. Oksidoredukcijski procesi. Addison Wesley Logman Ltd. Harris. Učinak temperature i ionske jakosti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke i preparativne biokemije I i iz Fizikalne biokemije. ISBN 953-6256-10-x 3.. Ninfa and D. Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti.. 2001. Sadržaj predmeta: Izvori i priprema biološkog materijala. Practical skills in biomolecular sciences. Kulture stanica i tkiva. Portland Press. Dumić. Teorija prijelaznog stanja. Boyer. molekularno-bioloških i analitičkih metoda i postupaka. Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed. Oksidativna fosforilacija. Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. Zagreb. M. Elektrokemijske metode. Usmjerenost bioloških procesa. Flögel i sur. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II. 1998. Biološko značenje metastabilnosti.J.P. Načela pasivnog. Suvremene metode analize DNA. Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke i preparativne biokemije I. Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Lauc. Fundamental Laboratory Approaches for Biochemistry and Biotechnology. godina Semestar: 5. 1996. Difuzija. Elektroforetske metode. London. Analitička biokemija. i II. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. D. dio. 2003. Sedimentacijske metode. dr. Kristalografske metode. 1999. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska. ISBN: 0-130-45142-8 4. B. Flögel.Sadržaj predmeta: Stalan protijek energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju. G.

funkcija. kreatin. 2. godina Semestar: 5. laktat dehidrogenaza. kisela fosfataza.5 Ime predavača: prof. Zagreb. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. proteinske vrste metode određivanja. Burtis CA. i 6. 9. Renata Zadro 95 . kalcij. amonijak. 6. Školska knjiga. transudatima. aminokiseline. nastavni materijali s predavanja (CD) 7. lipoproteini. József Petrik. alkalna fosfataza. 1996. Metaboliti s dušikom: ureja. puferski sustavi. 4. Broj ECTS bodova: 4. fosfolipidi. W. poremećaji. Saunders Company. Tietz textbook of Clinical Chemistry. litij. Pesce AJ. položen ispit iz Humane i populacijske genetike i iz Imunologije. Medicinska naklada. aspartat aminotransferaza. Preporučena literatura: 1. Samples: from the patient to the laboratory.5 + 4. Narayanan S. biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. 3.5 = 9 Ime predavača: prof.B. Medicinska biokemija. Darmstadt. fosfati. Štraus B. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. glikirani hemoglobin i fruktozamin. poremećaji. Flegar-Meštrić Z. Broj ECTS bodova: 3. pretražni materijal. metode određivanja. metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima. Preduvjeti: Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II. metode određivanja. metode određivanja. Kaplan LA. propisi. dr. metode određivanja. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. Sadržaj predmeta: Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički. referentni intervali. kreatinin.5 + 8 = 11. Ashwood ER. transport i korištenje. sc. kloridi. kalij. 4th edition. alanin aminotransferaza. sc. poremećaji. proteini u krvnoj tekućini. Pannall PR. Proteini: promet i bilans dušika. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. Zagreb. metode određivanja i poremećaji. osiguranje kvalitete. analitički i poslijeanalitički čimbenici. šećerna bolest. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. voda. izoenzimi. i sur. Štraus B i sur. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije I. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. amilaza. nasljedni i stečeni poremećaji. dr. Zawta B. testovi. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. III prerađeno izdanje.nastanak. 2000. dr. tehnike.Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. London. prof. Ivana Čepelak. Kazmierczak SC. mokraći. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. godina Semestar: 5. instrumenti i automatizacija. poremećaji. Wisser H. i 6. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Mirna Sučić. Jagarinec N. 1992. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HEMATOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. poremećaji. akutne i kronične komplikacije. metode određivanja. Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke biokemije I i iz Biokemije II. dr. Git Verlag GMBH. doc. Zilva JF.. Porfirini. hemoglobini i metaboliti. Metode podučavanja: teorijska. Medicinska naklada. testovi opterećenja. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu. Poremećaji u metabolizmu galaktoze. Mosby. sc. udio dišnog sustava i bubrega u određivanju kiselinskobazične ravnoteže. Guder WG. Zagreb 1992. gama-glutamil transferaza. metode određivanja. Zagreb 1997. Juretić D. 5. Medicinska naklada. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. sc. eksudatima . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. likvoru. metode određivanja. i sur. 1998. Enzimi: enzimi u serumu. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. 1997. kolesterol. poremećaji. Hipoglikemija. ostalih tekućina i ekskreta. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija. kreatin kinaza. 8. 2003. lipaza. magnezij. trigliceridi. sc. Mikroelementi: željezo i bakar apsorpcija. natrij. urati. apoproteini. organ specifični enzimi. fruktoze i glikogena. prof. priručnik. Philadelphia. razgradnja. Medicinska biokemija. mjere i jedinice. Zagreb.

dr. Splenomegalija i hipersplenizam. SSCP. Sadržaj predmeta: Organizacija krvotvornog sustava. Školska knjiga.Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i funkciji hematopoetskog i limfopoetskog sustava. popravak. razvoj novih lijekova i terapija. megaloblastična i druge makrocitne anemije. dr. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. sustav komplemenata. Waverly Company. NK stanice. AIDS. Hemolitičke anemije. prof. citokini i kemokini. akutne mijeloične leukemije. Eritrocitopoeza. Anemije zbog poremećaja u sazrijevanju: sideropenična anemija. Dijagnostika povećaog limfnog čvora. Multipli mijelom. nekodirajuća DNA. mjesno specifična rekombinacija. Preduvjeti: Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Textbook of hematology. enzimi. Funkcija eritrocita. mejoza i oplodnja. SOS-odgovor. Megakariocitopoeza. kontrola. Labar B. 2. second edition. pokretni genetički elementi. paroksizmalna noćna hemoglobinurija. Hipoproliferacijske anemije. adhezijske molekule. Transplantacija alogenih i autolognih hematopoetskih stanica. funkcija B12 i folne kiseline. regulacija i regulatorne molekule. godina Semestar: 6. Bolesti limfocita. Stanični i humoralni imunitet. Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije I. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: MB2-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. eritrocita i trombocita. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. funkcija trombocita. protusmislene RNA i DNA. vezikularni transport. Metode podučavanja: teorijska. Zloćudne bolesti mijeloidnih stanica. matične stanice i održavanje zrelog 96 . ER. citokineza. DNA-mikročip. Bolesti trombocita: trombocitopenije. signalni sljedovi. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. točke staničnog ciklusa. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. funkcija i metabolizam monocita. funkcija i metabolizam. maligni limfomi. hemoglobin. Bolesti matične hematopoetske stanice: aplastična anemija. Granulocitopoeza. akutne limfatične leukemije. Metabolizam eritrocita. lizosomi. Hematologija. ELISA. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. Zloćudne bolesti limfocita. stanično kretanje. uvođenje DNA u stanicu domaćina. organizacija kromosoma. monoklonalna gamapatija. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. funkcija i metabolizam granulocita. Golgijev aparat. Eozinofili i bazofili. FISH. Diferencijacija hematopoetskih stanica. trombocitopatije. o funkciji leukocita. Bolesti granulocita i monocita. inaktivacija gena. mutageneza. Zagreb. Infektivna mononukleoza. mitoza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije I. te naučiti kliničke i laboratorijske pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita. kloniranje čitavih organizama. položen ispit iz Biološke kemije. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. makroglobulinemija Waldenstroem. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. željezo i metabolizam željeza. Southern. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. McKenzie SB. Preporučena literatura: 1. eritrocita i trombocita. Metode molekularne biologije: PCR. matične hematopoetske stanice. Gordana Maravić Vlahoviček. trombocitoze. citomorfologija eritrocitopoeze. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. smatanje i dorada proteina. Williams and Wilkins. genske knjižnice. amiloidoza. stečeni poremećaji trombocita. GMO. Kronične mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije. Kronična limfocitna leukemija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Podjela anemija. makrofagi. Imunodeficijencije. Stanični ciklus: faze. klinički i laboratorijski pokazatelji anemija. Monocitopoeza. proizvodnja rekombinantnih proteina. Limfopoetski sustav. Hauptmann E. sekvenciranje DNA. sc. bolest teških lanaca. sc. konstrukcija rekombinantnih vektora. vektori i strategije kloniranja. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. 1996. Northern i Western blot. i sur. T i B limfociti. 1998.

R. replikacija. 2003. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. Lauc. R. S. anestetici. i 7. hipolipemici). metabolizam i eliminaciju. imunoglobulini. psorijaze. androgeni i antiandrogeni.. O. estrogeni.. molekularni mehanizmi. bifosfonati itd). primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka.. Gornik. T. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. bioraspoloživost. Zagreb. propulzivi i digestivi). citostatici. 2001. anoreksici. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. koronarni vazodilatatori. An introduction to genetic engineering. imunostimulatori. f. protuupalni lijekovi. Maravić. glukagon.5 + 9 = 11. Rak: nastanak i uzroci raka. Marcelić. Nicholl. f. Virusi: genetički materijal. antiemetici. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. S. antiflatulani. S..). receptori. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. 4. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II.. liječenje migrene. antimikotici. CD s predavanjima 2. osnovna načela farmakodinamike . antidepresivi.B.E. veličina. Stanično signaliziranje: vrste signalnih molekula i receptora. 6th ed. 5. Cambridge Univeristy Press. G. Grupa autora: Medicinska farmakologija. Urednici: M Bulat. 3. 1999. Zagreb. 2. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. antihipertenzividiuretici. Z Lacković. G. i Hausman. blokatori Ca-kanala. za opstruktivne bolesti dišnih putova. antipsihotici. 6. 97 . antikoagulansi. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. Medicinska Naklada. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). osnovna načela farmakokinetike . antiaritmici. Principles of Gene Manipulation. Broj ECTS bodova: 2. Twyman. gonadotropini. Medicinska Naklada. Preporučena literatura: 1. Zagreb. krvotvornih organa i krvi (antianemici. interferoni. onkogeni i tumorski supresorski geni.tkiva. 2nd ed. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. hormonski pripravci (kontraceptivi. viroidi. glukokortikoidi. Cooper. J. prioni. D.. antitusici i ekspektoransi). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. autonomnog živčanog sustava (l. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. klasifikacija.5 Ime predavača: prof. imunoserumi. 2003. antiepileptici i anksiolitici). antituberkulotici.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. Preporučena literatura: 1. l.. Cox i Sincler: Molekularna biologija. 2004. godina Semestar: 6. and Old. Blackwell Science. Maravić. Primrose. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom.W. respiratornog sustava (antiasmatici. 2004. antivirotici. Lauc. fibrinolitici i eritropoetin). antidiaroici. Šupraha. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Zatim. f.. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. izdavač: Medicinska naklada. prolaz kroz stanične membrane. S.. J Geber. antimikrobni lijekovi (antibiotici. progestageni. Opće principe farmakologije čine: 1. antiparkinsonici. laksativi. kalcitonin). spazmolitici. T.. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. Zagreb. morfologija. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja.. l. Stanica – molekularni pristup. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova.. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici.M. Metode podučavanja: teorijska. Dabelić.M. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Dumić. G. antiprotozoici i anthelmintici). antipiretici. Potom. ISBN 953-6256-45-4. Dumić. tumorski virusi. R. J. Molekularna biologija – praktikum. zaštita od sunca itd. raspodjelu. imunosupresivi i antialergici. putovi prijenosa signala. inhibitori prolaktina. f. l. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. G..djelovanje lijekova. i 4. dr. Scripta biochemica. G. regulacija apoptoze.

M. izdanje. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. dr. prijelazni metali. reakcije. 5. 2004. ksenobiotici). fotokopije znanstveno-stručnih radova objavljenih u literaturi Metode podučavanja: teorijska. P. godina Semestar: 6. J. interni priručnik Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju. 2004. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. 5. Preporučena literatura: 1. 2003. kompleksacijskim. Aufgabe. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Slobodni radikali – metabolizam i toksičnost kisika. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. 4. čestice. Churchill Livingstone. Free radicals. primarni. 3. nastavni materijali s predavanja 3.2. detekcija slobodnih radikala: EPR spektroskopija sa spinskim stupicama.5 Ime predavača: prof. konstruktivnu obradu znanstveno-stručnih članaka koje odabire voditelj predmeta. fifth edition. and Gutteridge JMC.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu semimarskih radova. antioksidansi kao nadomjesna terapija. 6. alkohol. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata iz patofiziologije u smislu značenja oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u organizmu. Ernst Mutschler. Ritter. 4. dr. Moore: Pharmacology. antioksidansi u prehrani. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom 98 . slobodni radikali i toksikologija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. skripta za studente. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije.5 Ime predavača: doc.P Rang. izdanje. 47. reaktivni kisikovi spojevi. Student će steći znanja o slobodnim radikalima i antioksidansima u i izvan organizma. godina Semestar: 5. slobodni radikali u procesu karcinogeneze. 2003. Broj ECTS bodova: 2. sc. 2001.M. sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi mehanizmi djelovanja. Seminari: uključuju samostalnu. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. reaktivni spojevi dušika i načini njihova djelovanja. kemijska svojstva slobodnih radikala: elektronska struktura. Unutar kolegija. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. aging and disease. 2. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. slobodni radikali u procesu aterogeneze. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI Šifra predmeta: MB2-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu. American Association for Clinical Chemistry . izdavač: Medicinska naklada. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik.K. Halliwell B. Oxford University Press. Metode podučavanja: teorijska. slobodni radikali i alkoholizam. Čepelak I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: MB2-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Zagreb-II/2004. oksidacijski stres i programirana smrt stanice. Dale. slobodni radikali i bolesti pluća. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Free Radicals in Biology and Medicine. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Slobodni radikali i okoliš (atmosferski zagađivači. 2001. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. transport nesparenog elektrona u homogenim i heterogenim tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj strukturi. 4. lijekovi. Knight JA. Oxford. transportnim i dr. antioxidants. 2004. Broj ECTS bodova: 1. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. metode procjene oksidacijskog stresa.1999. M. H. posredna detekcija (detekcija produkata radikalnih reakcija). 8. slobodni radikali u organizmu. te o njihovoj specifičnoj ulozi u patogenezi bolesti.

Principles of Fluorescence Spectroscopy. Siegel. prof. sc. dr. citrat. USA 4. Lodish H. American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. cistično-fibrozni regulator transmembranske vodljivosti (CFTR). Nespecifični nosači lijekova – posrednici u staničnoj rezistenciji (MDR nosači). R. Broj ECTS bodova: 2. Tipovi transporta kroz membrane. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA Šifra predmeta: MB2-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Fourth Edition. rani i kasni geni. stanični ciklus. Tehnike kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva. (1997): Molecular Cell Biology. Culture of Animal Cells. U sklopu vježbi. Preporučena literatura: 1. Receptori. tirozin-kinazni receptori. Kulture stanica u dijagnostici (određivanje citokina). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Dinamika. Tihana Žanić Grubišić. Globus. 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA Šifra predmeta: MB2-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. struktura i organizacija bioloških membrana. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Mogućnosti primjene animalnih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. H. godina Semestar: 5. Krioprezervacija stanica.. Komercijalne stanične linije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Primarne i trajne stanične kulture. Handbook on Metalloproteins. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Zipursky S. 1999. 2001. matične stanice. drugi glasnici. Pavelić D. Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća analizu temeljnih odnosa između strukture i funkcije membranskih proteina. Receptori kao signalne molekule: receptori povezani s G-proteinima. dr. prijenos signala. kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija). Bertini. Metode ispitivanja citotoksičnosti. sc. ionske jakosti. Asinkrone i sinkrone populacije stanica. Istražit će se molekularni mehanizmi uključeni u prijenos signala i mogućnosti moduliranja signalnih putova u terapijske svrhe. Ikić D.. Seminar teba trajati pola sata. Različite obitelji transportnih proteina.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. Enzimi vezani za membranu: adenozin-trifosfataze (ATPaze). (Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta. položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat (GABA). Preporučena literatura: 1. A practical approach. A. editors: I.L. Sastav medija i seruma. Prijenos signala u stanici: signalni putovi 99 .. Joseph R. Ian Freshney. faktori rasta i citokini. H2PO4-.5 Ime predavača: prof. Berk A. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Baltimore D. 2000. Lakowicz. Ektoenzimi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. godina Semestar: 6. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. Spaventi R. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. odgovarajući priručnici i protokoli za pripremu medija te kultiviranje stanica u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe 5. Proučit će utjecaj pH. . József Petrik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici. odabrana poglavlja 2. Matsudaria P. Humane kulture stanica u terapiji.5 Ime predavača: prof.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. receptori smrti. Siegel..metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Oxford University Press. i sur.. materijali s predavanja 2. Sientific American Books. nekroza).. Broj ECTS bodova: 2. Second Edition. sc. Darnell J. Klonalni rast i preživljavanje stanica.

Wallas: From neuron to brain.. međumolekulske interakcije. Freeman and Company. molecular structure and function. dr. Voet. Plavšić F. Wiley-Liss 2003. Grafos.kemijska karika u prijenosu informacija. Žuntar I. 1999. Zagreb 1993. 1990. F. 5. posebno u transportu tvari i informacija i regulaciji procesa u biološkim sistemima. 4. preslike zabilješki nastavnika Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. regulatornu toksikologiju. 3.. Prenositelji informacija između stanica u mozgu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA Šifra predmeta: MB2-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. 2. 3. Sunderland. Garland publishing company. prijenos impulsa duž aksona. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana. I i II. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. Zagreb 2000. Alberts et al. toksikogenetiku. Mass.. J. Hodgkin-Huxleyev model .: The biochemistry of signal transduction and regulation.: Molecular cell biology. 2007. 5. 1996. Nernstova jednadžba. toksikologiju na radnom mjestu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. doc. kaspaza. 100 . Handbook of Toxinology. porijeklo biopotencijala. ionski kanali. Zagreb.: Molecular biology of the cell. dr. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. Cambridge. sc. Wiley & Sons.: Signal transduction and human disease. Glaser: Biophysics.5 Ime predavača: prof. stanje proteina u membranama. Fazni dijagrami lipid/voda.Mebs. Stavljenić A. D. ekotoksikologiju. Aktivni transport.. Weiss Cellular Membranes. Pratt: Biochemistry. Pasivni transport neutralnih i nabijenih čestica. 1992. Springer. Duraković Z. Osnove kliničke farmakokinetike. Martin. 2000. Finkel T. Klinička toksikologija.H. 1997. Marcel Dekker.. Sinauer. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Nichols. Vol. W. 2. kliničku toksikologiju. Vrhovac B. A. Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica preko membrane: elektrokemijski potencijal. sc. dr.. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. Berlin.proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima (MAPK). toksinologiju. R.Shier. Lodish et al. 6. SAD. Wiley & Sons. J. R.električne ekvivalentne sheme. godina Semestar: 5.. 2.T. G.S. Uvod u analitičku toksikologiju. R. i sur. Plavšić F. fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K). 3. Gennis: Biomembranes. MIT Press. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. 1996. sc. 2003. Školska knjiga. osnove toksikokinetike. bcl-2 proteina. 1999. Goldmanova jednadžba. Franjo Plavšić. B. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. Voet. Gutkind J. Signalni putovi kao terapijske mete. odabrani pregledni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem 7. New YorkBasel. T. W. Difuzijski potencijal. Preporučena literatura: 1. osmotski tlak. Krauss G. godina Semestar: 7. Električki pobuđene membrane: akcijski potencijal. B. Preporučena literatura: 1. Sinapsa:. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. USA. Preporučena literatura: 1. Heidelberg.. 4. Broj ECTS bodova: 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike i iz Fizike Sadržaj predmeta: Molekulska organizacija staničnih membrana. J. Školska knjiga. pamćenje. G. Mass. Springer. Inc. 4.

Labar. Laboratorijsko praćenje antitrombotske i antiagregacijske terapije. Metabolizam koštanog tkiva: integrirana kontrola metabolizma kosti. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. patofiziologiju tromboze te dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze. i 8. CRC Press. Kardiovaskularni sustav: srce. dr. Upper Saddle River. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). Gastrointestinalni sustav: metode evaluacije funkcije želuca. Metode podučavanja: teorijska. Zagreb. godina Semestar: 7. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. D. Broj ECTS bodova: 7.5. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. metode otkrivanja i 101 . Renata Zadro Ciljevi predmeta: Program predmeta Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju hemostaze. 8.Sunshine. Poremećaji krvnih žila. Hauptman i sur. dijagnostici. određivanje aktivnosti pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize. D.5 + 7. bolesti kostiju. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA I i II Šifra predmeta: MB2-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Methodology for Analytical Toxicology. kongestivno zatajivanje srca. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja (hemofilija A i B. Kvantitativni i kvalitativni poremećaji trombocita. 1988. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II. praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja raznih organa i organskih sustava.5 Ime predavača: prof. aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. 2. E. Školska knjiga. procjena funkcije filtracije. dr. detoksikaciji i ekskreciji.G. prevenciji. New Jersey: Pearson Education. Laboratorijska evaluacija poremećaja hemostaze: globalni testovi zgrušavanja (protrombinsko vrijeme. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju. Klinička biokemija organa i organskih sustava II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Klinička biokemija organa i organskih sustava I. agregacija trombocita. II and III. 7. 2004. Preporučena literatura: 1.Ellenhorn.. I. Venomous and Poisonous Animals. Washington. reapsorpcije i sekrecije u bubregu. Vol. Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna koagulacija).J. McKenzie SB: Clinical Laboratory Hematology. godina Semestar: 7. von Willebarndova bolest). sc. biokemijski biljezi pregradnje kosti. Antikoagulacijska terapija – vrste i mehanizam djelovanja. Broj ECTS bodova: 4. dijagnostika akutnih i kroničnih bolesti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Metode podučavanja: teorijska. Trombofilije: nasljedni i stečeni uzročnici. pohranjivanju. rani i kasni biljezi bolesti srca. I. Respiratorni sustav: lab. sintezi. egzokrine i endokrine funkcije pankreasa i crijeva. New York-AmsterdamLondon. Inc. Jetra: uloga jetre u metabolizmu. 1988. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOAGULACIJA Šifra predmeta: MB2-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. lab. Sadržaj predmeta: Metode procjene poremećaja integriteta stanica i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. simptomi srčanih bolesti. 2002. M. Boca Raton. Uloga krvnih žila u zgrušavanju. vrijeme krvarenja. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. Urogenitalni sustav: lab. Medical Toxicology. Mebs.Barceloux. DC: CRC Press. hipertenzija. Inc. dijagnostika srčanih bolesti. Biokemija čimbenika zgrušavanja. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije II. 1998. 1992. 6. Elsevier. kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti faktora i inhibitora.: Hematologija. Boca Raton. lab. čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti. fibrinogen). kolestaze. ZGO. Ispitivanje funkcije trombocita: kapacitet primarne hemostaze. B. koronarna srčana bolest. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. London. sc.5 = 15 Ime predavača: prof. Preduvjeti: Klinička biokemija organa i organskih sustava I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. New York.

sc. A. tumorski biljezi. Humana Press. 6. forenzici. Tsongalis i W. Farmakogenetika. metode otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih bolesti moždanog sustava. analitički postupci određivanja tumorskih biljega. metode analitičke evaluacije funkcije hipofize. tuberkuloza. testovi. 2001. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry. dr. Medicinska biokemija. Juretić D. 3. hormoni adenohipofize. hipertenzija. 2003. transplantaciji i infektivnim bolestima. Interpretacija rezultata i kontrola kvalitete rada. Amplifikacijske tehnike (PCR i RT-PCR). biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. J. 3. Tumori: metaboličke promjene u tumorskim stanicama. postupci određivanja adrenokortikalnih hormona. Thomas L. Molecular Diagnostics for the Clinical Laboratorian. priručnik. Molecular Biology in Medicinal Chemistry. G. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća upoznavanje temeljnih principe molekularne tehnologije i tehnika koje se koriste u dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje osnovnih molekularnih dijagnostičkih testiranja i interpretacije dobivenih rezultata. Ashwood (Eds). Medicinska naklada. 1998. Kaplan LA. znanstveni i stručni radovi Metode podučavanja: teorijska. Sekvenciranje i detekcija nukleinskih kiselina. London. 1992. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. kvantifikacija. Preporučena literatura: 1. Zagreb. hormoni neurohipofize.procjene plućnih bolesti: pneumonija. 6. A harcourt Health Sciences Company. B. Preporučena literatura: 1. 4th edition. 1997. hibridizacija i digestija nukleinskih kiselina. Ashwood ER. Frankfurt/Main 1998. Coleman i G. astma. astma. onkologiji. 2002. Medicinska biokemija. Steinhilber. bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde. adrenokortikalni steroidi. Štitnjača: hormoni štitnjače i njihova funkcija. T. Mosby. Washington. H. Molecular Diagnostics: A Training and Study Guide. W. Izolacija. Elektroforeza. 2. materijali s predavanja. Karmela Barišić. 4. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. Microarray i in-situ hibridizacija.. Kvantitativni PCR. Medicinsko-biokemijske smjernice. utvrđivanju očinstva. i sur. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Hipofiza: hipotalamusna regulacija. mišićna distrofija Duchenne. neurodegenerativne bolesti). godina Semestar: 8. E. C. Coleman (Eds). postupci određivanja hormona. 2001. D. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Genetski temelji bolesti. sc. B. Burtis. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. 2002. Use and assessment of clinical laboratory results. 4th ed. Štraus B. 5. Zagreb. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical Chemistry. propisi. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. prof. sindrom lomljivog X kromosoma) i poligenskih bolesti (ateroskleroza. Kazmierczak SC. dr. In vitro manipulacija nukleinskim kiselinama. J. Clinical laboratory diagnostics. Primjena temeljnjih principa genetike u dijagnostici monogenskih bolesti (cistična fibroza. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. i sur. A Harcourt Health Sciences Company. 5. WB Saunders Company. Burtis CA. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Metode podučavanja: teorijska. 4 izdanje. Medicinska naklada. bolesti štitnjače. G. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: MB2-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. London. dr. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski 102 . seminara i vježbi 4. sc. Čepelak I. R. Pesce AJ. kronična opstruktivna bolest. Tsongalis (Eds). Zagreb 2004. Philadelphia. Th-Books Verlagsgesellschaft mbH. godina Semestar: 7. Dingermann. 2. WB Saunders Company. Folkers (Eds) John Wiley and Sons. DC: AACC Press. Neurološki sustav: lab. Nadbubrežna žlijezda: opća kemija steroida. Huntingtonova bolest. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof.

Enzimi i enzimski sustavi (P450. 1999 Sep. Human P450 Metabolim and Transporter Databases (internal) 8. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. Primjena i metode QSAR and QSPR. Marcel Dekker Inc. ISBN 0748408975 7. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. 2001. London. molibden hidroksilaze). Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Taylor and Francis. Rendić S. proteinska malnutricija. 3rd ed. konjugacije s aminokiselinama. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: MB2-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.i internet baza podataka. 9. Farmakogenomika. 1997. Remers WA. Prolijekovi. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). Academic Press.i endobiotika. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. Tansportni proteini: Pglikoprotein. 103 .34(12):83-448 3. New York 1999. Lippincott-Raven Publishers. 2005. lijek-kemijska tvar. 12.utmem. Poremećaji metabolizma i prehrana. Di Carlo F. Korištenje intra. 2002 Feb-May. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. Određivanje biokemijskih parametara. Inducers and Inhibitors. Andrew Parkinson. 133-224 6. acetilacije. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. 2nd ed.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. biološka iskoristivost. Indukcija. ostale reakcije. Stereoselektivnost. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. Drug Metab Rev.potrebe.40(3):357-67 4. Rendić S .. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Cytochrome P450 Homepage:http://drnelson.29:413-580 2.). Lewis DFV. Croat Med J. 2002. & Professional. Structure. Mechanism.edu /CytochromeP450. Drug Metabolism Reviews. Skett P. Rendić S.značaj. ISBN: 0-30648324-6 11. Volume 34. Low LK. Philadelphia.html 10. 10th ed. 1994. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Biotransfromacije i biološki učinci endo. Rendic and FP Guengerich (Editors). 5. Introduction to drug metabolism. Ugljikohidrati . Chapters 4 & 5. 1998. enzim-inhibitori. BCRP. USISBN:0071347216. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. stimulacija u biotransformacijama lijekova. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata... izvori.J. S.. LRP. Cytochrome P450. Biotransformation of Xenobiotics. Delgado JN. glukuronidacije. Metaboličke interakcije lijek-lijek. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta položen ispit iz Biokemije I. medicinal and pharmaceutical chemistry. Rendić S. bioredukcije.organizam kao posljedice metaboličkih procesa. Substrates. Kinetički pristup činiocima koji utjeću na reakcije biotransformacije – indukcije i inhibicije. potrebe. godina Semestar: 8. Paul R... Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. Preporučena literatura: 1. ostali. Ortiz de Montellano. P. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske kemije Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic (Review). sulfokonjugacije. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. Gibson GG. Reakcije II faze: metilacije. Uvod u laboratorijske vježbe. hidrolize. Lee A. pp. Reakcije I faze: bio-oksidacije. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Springer. inhibicija.). utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. London 2001. Proteini i aminokiseline . Metabolic changes of drugs and related organic compounds. Metabolizam i biotransformacije kseno. Number 1-2. (Eds. Drug Metab Rev. MRP-prenosioci. and Biochemistry. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. Izd. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. flavin monooksigenaze. peroksidaze. Reaktanti akutne faze. (Ed.i ksenobiotika. konjugacije s glutationom). sc. Blackie Acad.

New York. Marcel Dekker. Winn.. 1993.M. fecesa na ciste i jajašca parazita. 1987.B. metode istraživanja. M. 4.. virusnih i parazitarnih bolesti. Broj ECTS bodova: 2. 1997. 8. Fališevac. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. Medicinska naklada. Plenum press. 6. Philadelphia. Serološke metode identifikacije bakterija i virusnih bolesti. Marušić.W. London. London. W. I. I. Medicinska naklada. 1988. Preporučena literatura: 1. kopije prozirnica sa predavanja 4. Prednosti mediteranske prehrane. J. Grosch W. Preporučena literatura: 1.: Epidemiologija. 3rd Ed. Jr. hipo. T. 104 . Zagreb. 1997. Machlin L. bioiskoristivost. Basel. 3. M. biokemijske funkcije. Berlin. 1999. dr. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. B. V. Combs G. Jr.. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. Naglić. Vitamini – izvori u namirnicama.. Belitz D. Academic press.B. Mravunac: Specijalna klinička infektologija. Biochemical tests for identification of medical bacteria.) Springer Verlag. Philadelphia. Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne parazite.: Handbook of vitamins. Inc. Medicinska naklada. W. Hajsig: Veterinarska imunologija. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. Taradi: Imunologija. prevenciju i zaštitu u radu s infektivnim materijalom u biokemijskom laboratoriju i okolišu. akumulacija. sc. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. te njihova identifikacija mikromorfološkim. 1986. Zagreb. F. Janda. potrebe.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Lippincott Comp. Merkur A. F. kulturelnim i biokemijskim metodama. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. A.. bioiskoristivost. Wiley et Sons.N. MacFaddin. Predmet izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku infektivnih bolesti. New York. Ugrožene populacije. Roitt: Temeljnja imunologija. Inc.potrebe. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. B. 7. avitaminoze.: Food chemistry and nutritional biochemistry. biochemical and clinical aspects. R. Upoznaje s biokemijskim parametrima i temeljima terapije bakterijskih. Upoznavanje s mikrobiološkim metodama izolacije bakterija i gljivica. Damani: Priručnik o postupcima kontrole infekcija. Koneman. toksičnost.Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica.D.D.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. fecesa i krvi.C. F. Ivan Kosalec Ciljevi predmeta: Upoznavanje s epidemiološkim metodama. New York.: Diagnostic Microbiology. godina Semestar: 8. Bezjak. Lipidi . 5. Inc. New York. JUMENA. Čulo. Mihaljević. F. 6.: Food chemistry (2. 1999. J. mehanizam transporta u organizmu. Lippincott Williams&Wilkins. N. M. 2000. izvori. D. prijevod 2. G. Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela (koža i sluznice. pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i drugih razvojnih oblika parazita u organima prolaznog domaćina. 1998.. Školska knjiga. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije.C.. svojstvima i značenju infektivnih i invazivnih bolesti. 2. izdanja. Academic press. 2. Philadelphia. Friedman M. Andreis. intestinalni sustav). Zagreb. sastav i porijeklo. Allen. 7. E. J. Fagotipizacija bakterijskih sojeva kao i epidemiološke metode utvrđivanja putova širenja infekcija. 3. Burton: Microbiology for the health sciences. usna šupljina. patogenezu. ed. Beck R. New York. 9. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM Šifra predmeta: MB2-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 1984. London. Brody T. Babuš i sur. biotransformacije. karakteristike i značenje važnih infektivnih bolesti. Zagreb. Zapsalis C. 1994.. uzorkovanje i izolacija patogenih bakterija i gljivica iz urina. J.. putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom na rad u biokemijskom laboratoriju.i hipervitaminoze. 1985. J. 1978. S.5 Ime predavača: doc. W. 5. Lippincott-Raven Publ. 2004. Nutritional. 8. Schreckenberger. Zagreb.: Nutritional Biochemistry. New York. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II Sadržaj predmeta: Osnove opće epidemiologije. P.

Temelji neuroznanosti. Membranski i akcijski potencijal. Lipidi i proteini živčanog sustava. Neurološke bolesti u kojima je analiza likvora najčešće indicirana. Frankfurt: TH Books. godina Semestar: 8. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo” središnjeg živčanog sustava. Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera. Zagreb: Medicinska naklada. Cerebrospinal fluid in disease of the nervous system. sintetiziranjem znanja u području opće. Milica TrbojevićČepe Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama neurobiologije i likvorske dijagnostike neuroloških bolesti.Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik NEUROKEMIJA Šifra predmeta: MB2-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. stupanj automatizacije. krugovi. mreže). Philadelphia: WB Saunders. hitna stanja u pedijatriji. Agranoff BW.1994. pluća. oblik organizacije i radni proces laboratorija. Stuttgart: Thieme. In: Thomas L. Labordiagnostik Neurologischer Erkrankungen. 105 . Molecular. Laboratory diagnosis of neurological diseases. sc. specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije. Naučiti će se što su opći uvjeti koji predstavljaju početak svakog planiranja. Molinoff PB. 4:99-107 Metode podučavanja: teorijska. Genetska osnova ovisnosti. Anatomskomorfološka podjela središnjeg živčanog sustava (SŽS) i temeljne funkcije. Sastav likvora u zdravlju i bolesti. Temeljni osjetilni i motorički putovi. 5th ed. Ungefehr S. Alkohol. Građa i funkcija perifernog živčanog sustava. Stanična biologija neurona. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: U ovom kolegiju student će naučiti opća načela dijagnostičkog postupka hitnog bolesnika. 4. polyspecific and oligoclonal immune response in multiple sclerosis. cellular and medical aspects. Približiti studentu najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. dr. Vježbe: Primjena kromatografskih i elektroforetskih tehnika u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru. dr. putovi. Multiple Sclerosis 1998. hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i njegove osnovne funkcije. oksidacijski stres i fibrogeneza. hitna neurološka stanja. Sinapsa i neurotransmiteri. editor. sc. Reiber H. Fish Fishman RA. program stručnog rada. 6. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju. Beuche W. Albers RW. editors. Reib Reiber H. Mijelin. Siegel GJ. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 8.use and assessment of clinical laboratory results. Cerebrospinal fluidphysiology. analysis and interpretation of protein patterns for diagnosis of neurological diseases. Multiple Sclerosis l998. Prolaz tvari i staničnih elemenata kroz sustav barijera. kao što su jasno zadani ciljevi. 4:111-117 7. 1997. 2. Pokazati će se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih internističkih stanja vezanim za srce. 1999. 1998:1308-1326. 2nd ed. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. editors. gušteraču. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj živčanog sustava. Broj ECTS bodova: 1. žučni mjehur. Citološke i biokemijske pretrage likvora. New York: Raven Press. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Jacobi C. Seminari: Anatomske značajke likvorskih prostora. Basic Neurochemistry. bubreg. Metabolizam alkohola i droga. Felgenhauer K. Kostović I. 1992. Načini povezivanja neurona (neuronski nizovi. 5.5 Ime predavača: doc. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istraživanja te procjena stručnih programa za budućnost. 3. Judaš M. Stanična građa (makroglija i mikroglija). Siva i bijela tvar. te intoksiciranih bolesnika. Aksonski transport. Felgenhauer K. Clinical laboratory diagnostics . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Patobiokemijska podloga neuroloških bolesti. jetru. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. The intrathecal.

Zagreb 1971. 1991. Vonderscmmit J. Pearsonov koef. Wayne. Analiza učestalosti. Thomas L. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. Kruskal-Wallisov test. internet adrese baza podataka 4. Uvod u statistiku. korelacije. Statistička teorija i primjena. Marcel Dekker. 5.5 Ime predavača: prof. D. U kolegiju će se obraditi i proces donošenja odluke za nabavu novih instrumenata. Stavljenić-Rukavina A. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 7. postupaka i test reagensa Metode podučavanja: teorijska. Bon. Broj ECTS bodova: 1. 1998. Medicinska naklada. C. 6. Testovi normalnosti razdiobe. Preporučena literatura: 1. Samošćanec K. Clinical laboratory diagnostics. višestruka linearna regresija. križne reakcije. kopije predavanja 5. Laboratory organization and automatization. W. Janković S. Zagreb 1997. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: MB2-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. dr. Vranić. Berlin. faze u evaluaciji instrumenata. 1997. troškovi potrošnog materijala/analiza. Analiza varijance. V. analiza učinkovitosti. 3. Tehnička knjiga. Šošić i V. Passing-Bablokova regresija. 8. Zagreb. 2. Priručnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara. sc. Topić E. Medicinslo-biokemijske smjernice. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Biostatistics. počevši od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada).Mehanizam učinka droga na središnji živčani sustav. New York and Basel 2004. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata 106 . Vjerojatnost i statistika. Normalna razdioba. TH Books. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. I. Coxova regresija. 6th Ed. 4th Ed. ROC-analiza. 2004. Student će na primjeru kliničkog problema s radnom dijagnozom naučiti odabrati one laboratorijske pretrage čiji će rezultati omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodeći računa o metodološkim i biološkim ili interferencijskim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. Friedmanov test. troškovi reagencija/analiza. 4. 1970. Čepelak I. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bolton. jednostavna linearna regresija. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. Topić E. faza kliničko laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta. Metode za identifikaciju alkohola i droga. New York: Walter de Gruyter. 2. 2002. Pavlić. Wiley&Sons Inc. European Committee for Clinical Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za evaluaciju instrumenata. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. 6. Alkoholizam i droge. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOANORGANSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Štraus B. Dodig S. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Labar B. Medicinska naklada. Spearmanov koef. sc. dr. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. Zagreb. postupaka i reagensa. New York. New York 1995. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. korelacije. Zagreb: Medicinska naklada. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. troškovi održavanja. 3. χ2-test i Fischerov egzaktni test. ukupni troškovi/analiza). Kontrola proizvodnje. DeMuth. Školska knjiga. Zagreb: Medicinska naklada. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. 7. Kontrola kvalitete lijekova. fizičko-kemijskih svojstava. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. S. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Primorac D. E. I. krivotvorenje uzoraka. Serdar. 1999. Zagreb. J. Tehnička knjiga. 2004. Preporučena literatura: 1. Štraus B. Plavšić F. godina Semestar: 7. MannWhitneyev test. Biostatistica. Inc. godina Semestar: 7.

kontrola kvalitete i sigurnost krvi. J. B. V.wustl. 4. Molekularne metode u transfuziologiji. Virusne mutacije. transport i pohrana). L. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine. 3. 3. Prionska bolest i novi patogeni. Svojstva i uloga proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S. Cr i Mn. Stryer: "Biochemistry" (4th ed.J. Validacija automatiziranih sustava. Preporučena literatura: 1.. University science books. W.). Williams: “The biological chemistry of the elements: the inorganic chemistry of life”.edu/ EduDev/Feritin/index.E. imunizacija i kliničko značenje antitijela i autoantitijela. J. Značenje liječenja transfuzijama krvi. S. 1994. Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju i izvještavanje. Metalopreoteini na staničnom nivou biti će razjašnjeni na primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i transferina na receptor. Uloga metala u nastanku slobodnih radikala (Fentonova reakcija). Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim pripravcima. EPR. termodinamičkim i kinetičkim svojstvima kompleksa metala. Biološka uloga Mo. Oxford University Press. Zagreb. Imunomodulacija. značenje u transfuziologiji. Uloga metalnih iona kao stabilizatora biomolekula (proteina. DNA. RNA). Statističke metode u kontroli kvalitete. pohrana Fe u formi feritina. Lippard. Freeman & Co. Blood safety in the New Millenium.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti. prostetskih skupina i koenzima. godina 107 .Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima. Press. Oxford (GB).R. Mill Valley.Y. trombocitne i leukocitne. D. Krvne grupe. 5. 6. 1994. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: MB2-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5.Grgičević i T Vuk u knjizi: Imunohematologija i transfuzijska medicina. Preporučena literatura: 1. 4. Berg. J. W. Rizici liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama. Željezo. (GB) 1995. D. funkciji metaloproteina i metaloenzima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI Šifra predmeta: MB2-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Značaj i temeljni principi bioanorganske kemije (termodinamička i kinetička svojstva liganada koji tvore komplekse s biomolekulama).H. regulacije ekspresije transferinskih i feritinskih receptora). Principles of Bioinorganic Chemistry. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. AABB. Krvlju prenosive bolesti. Cu). Primjena fizikalnih metoda u bioanorganskoj kemiji (x-zračenje. eritrocitne. Fenton:" Biocoordination Chemistry". Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala (unos. proizvodnja krvnih pripravaka. Schwederski: "Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life". Chichester (GB). Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. http://www. T. Imunologija hepatitisa B. B. Nasljeđivanje eritrocitnih Kg.C i HIV infekcije. dr. Primjena anorganskih radionuklida u dijagnostici.u biomedicini. NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u dijagnostičke svrhe u biomedicini. Frausto da Silva & R. 2002. Sudjelovanje matala u prevenciji od oksidacijskog stresa (sastavni dio antioksidacijskih enzima). 2. 2.html Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. W. KBC Zagreb. AABB.J. HZTM. koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije. te kao neizostavne komponente aktivnog centra enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih kiselina. 2000. Medicinska naklada. sc. Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom nivou (primjer Hg). N. internalizacija. 2002.P. Oxford Univ. Serološke metode otkrivanja biljega krvlju prenosivih bolesti.chemistry.J. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Temeljnji principi GMP-a. Temeljni principi ISO 9001 standarda. Uloga kalcija i magnezija u regulaciji i biokatalitičkim procesima. Kaim. godina Semestar: 9. terapijska primjena metala. bakar i cink u biološkim sustavima.M. Bethesta 2002. CA (USA) 1994. Wiley & Sons.

Instrumencija. Razumjevanje temeljnih statističkih pojmova u redovitoj kontroli kvalitete (srednje vrijednosti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i 108 . Klinička nuklearna medicina. Guidelines for the evaluation of analysers in clinical chemistry. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s posebnim područjima. dr. godina Semestar: 9. postupaka i test reagensa 3. Postupci u evaluaciji automatskog analizatora. Metode podučavanja: teorijska. mjernih instrumenata (spektrofotometri. Preporučena literatura: 1. London: ACB Venture Publications. potkrijepiti praktičnim primjerima u okviru seminarskih radova. fizikalne osnove. Nada Vrkić. POSTUPAKA I REAGENSA Šifra predmeta: MB2-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. sc. pohrana i transport uzorka. Dodig. ECCLS document 1986. Walter de Gryter. Preciznost. kvartila). Laboratory Organization and Automatization. Broj ECTS bodova: 1. Unutarnja i vanjska kontrola kvalitete. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Uvod. sc. medijana. osjetljivost i točnost. vol 2. BerlinNew York. Nuklearna kardiologija i pulmologija. Zaštita od zračenja na radu. Thomas L. Načini ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih). Pregled ostalih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat: priprema bolesnika. godina Semestar: 9. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije. položen ispit iz Fizike. dr. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Značaj redovite provjere – kalibracije automatskih analizatora. 2. specifičnost. koeficijenta varijacije. Prednosti uključivanja u vanjske (inozemne) kontrole kvalitete. Burnett D. Ispitivanje koštanog sustava. uzorkovanje. 1991. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Preporučena literatura: 1. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente sa procjenom instrumenata. indikacije za njihovu kliničku primjenu. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. termometri) opreme. kivete. kliničkolaboratorijska evaluacija. Procjena potrebe i izbor optimalnog analizatora uklopivog u strukturu postojeće opreme. Ispitivanje štitnjače. a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara. Nuklearna medicina u neurologiji. Damir Dodig Ciljevi predmeta: Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine. TH Books. Ispitivanje funkcije bubrega. 2002. 5.5 Ime predavača: prof. detekcija tumora. emisijska kompjuterizirana tomografija. 1998. sc. urednici Ivančević. PET i upale. Obilježavanje stanica. Nuklearno-medicinska ispitivanja u gastroenterologiji. dr. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. ekonomska isplativost). standardne devijacije. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. izdavač Medicinska naklada 1999. Nuklearni akcidenti. no 3. proizvodnja radionuklida i radiofarmaci. obrada scintigrafskih podataka primjenom računala. A practical guide to accreditation in laboratory medicine. Primjena ISO standarda u kliničkolaboratorijskoj praksi. postupaka i ragensa. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja. European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata.Semestar: 9. validacije i evaluacije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II. Kusić. postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi. Clinical Laboratory Diagnostics. Vonderschmmitt J. doc. Obrada scintigrafskih podataka. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EVALUACIJA INSTRUMENATA. sc. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta. Imunoanaliza. 4. uzorcima. Faze u evaluaciji automatskog analizatora (selekcija. vage) i druge (pipete.

Fody EP. gastrointestinalnog sustava. Medicinska naklada. Prenatalna i postnatalna laboratorijska dijagnostika. Klinička biokemija u pedijatriji i gerijatriji. terapije. procedures. Teitz Textbook of Clinical Chemistry. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I.. 1992 by W. A Wolter Kluwer Company. 7. a division of Hodder Headline PLC. Andrew P Day. 3rd Edition. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Šifra predmeta: MB2-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Norbert W Tietz. Čepelak I. apsorpcija. Štraus B. fiziološke promjene u trudnoći. Preporučena literatura: 1. alergenspecifični IgE. 8. Metode podučavanja: teorijska. trovanja i ovisnosti. Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti imunološkog sustava. proteina. endokrinog sustava. 2004. Medicinska naklada 2004. 6. ugljikohidrata.. laboratorijske pretrage u dijagnostici upale. Biološki i analitički učinci lijekova na laboratorijske pretrage. Medicinsko-biokemijske smjernice. Applied Laboratory Medicine. Philadelphia. Praćenje koncentracije lijekova: načini davanja lijekova. Use and Assessment of Clinical Laboratory Results. by Lothar Thomas. medijatori upale. Saunders Company 5. TH-Books Verlagsgesellschaft mbH. 1999. 3. gušterače. Zagreb 2004. tumore. London 4. Frankfurt/Main: TH-BooksVerl. dr.B. Clinical Laboratory Diagnostics. eozinofilni kationski protein. Philadelphia. sepsa i SIRS. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz suradnih ustanova 2. Frankfurt/Main. Saunders & Co. Hitna laboratorijska dijagnostika. sc. lipida. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Procjena nutricijskog statusa: praćenje enteralne i totalne parenteralne prehrane. mikronutrijensi. Zagreb 1992. Lippincott Williams and Wilkins. antiepileptici. 4 ed. prosudba nalaza kod postavljanja dijagnoze. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Bishop ML.. Clinical laboratory diagnostics: use and assessment of clinical laboratory results. Conn. B. 4. Germany 1998.. te praćenje trudnoće.. Rex B. makronutrijensi. eliminacija lijekova. 2000. skupljanje uzoraka za određivanje koncentracije lijeka. Elizabeth L. odnos slobodnog i vezanog lijeka. i sur: Medicinsko-biokemijske smjernice. Duben-Engelkirk JL. Biokemijski pokazatelji upale: tipovi upale. Janković S. Philip D Mayne. Topić E. Thomas L. ed. ukupni IgE. Baltimore. kiselinsko-bazični status. A workbook of Clinical Chemistry . komplikacije u trudnoći. Clinical Chemistry. praćenje tijeka patološkog stanja i terapije. 1998.organskih sustava I. alergenima izazvano otpuštanje medijatora. godina Semestar: 9. CA Burtis & ER Ashwood. Trudnoća: laboratorijska evaluacija zdravlja trudnice i fetusa. želuca. Štraus. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz određena potološka stanja: srca. Laboratorijsko praćenje transplantacije organa. Medicinska biokemija. correlations. vezivnog i koštanog tkiva. Eds. Philadelphia. Labar B. First published in Great Britain in 1994 by Edwrd Arnold. Medicinska naklada. Pennsylvania. Preporučena literatura: 1.. naslijedne i autoimune bolesti. nastavni materijali s predavanja 2. laboratorijski postupci i uzorci u probiranju i potvrdi dijagnoze. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: U okviru kolegija razvijati aktivni odnos studenata prema prethodnoj nastavnoj građi stručnih predmeta provjerom znanja u obliku seminarske nastave u kojoj se posebno obrađuju studentima unaprijed zadani problemi – nalazi vezani uz različite kliničke slučajeve. antibiotici. 109 . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. kardioaktivni lijekovi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Molekularne dijagnostike Sadržaj predmeta: Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne osnove poremećaja u metabolizmu aminokiselina. bubrega. 5. jetre. drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje.. farmakokinetika. József Petrik Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos studenata prema postavljenim kliničkim slučajevima. Medicinska naklada. Primorac D. materijali i literatura s predavanja stručnih kolegija 3. kardiovaskularnog sustava. Pruden. alergen-specifični IgG. Dodig S.case presentation and data interpretation. Čepelak I. Principles.

Pretraživanje literature. značenje i definicija znanosti. Beynon. te s načelima. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Cambridge University Press. Naslov i autori. Podjela znanosti. Elektroničke baze podataka. Znanstvenoistraživačka oprema. A. Analiza cijene rada i ukupnih materijalnih troškova medicinsko-biokemijskog laboratorija. Vitagraf. Objektivnost i subjektivnost. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. u: Etika. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM Šifra predmeta: MB2-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Literaturna dokumentacija i citiranje.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. godina Semestar: 9. Citiranje tuđih rezultata. Sažetak.5 Ime predavača: doc. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. socijalni i psihološki pristup znanosti. Obrazloženje teme. Broj ECTS bodova: 4. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). 5. Opći principi dobre laboratorijske prakse. vrste publikacija. Znanstvene i stručne asocijacije. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. rasprava i zaključak. Planiranje i nabavka laboratorijske opreme prema opsegu rada medicinsko-biokemijskog laboratorija. Etika i znanost. Prikazivanje podataka. Vođenje dnevnika. Biološki uzorci. specijalističkih i visoko diferentnih laboratorijskih pretraga. London 1996. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. Broj ECTS bodova: 1. III prerađeno izdanje. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. materijalno i vremensko. Planiranje eksperimenta: administrativno. 4. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. Stil znanstvenog izvještavanja. Priručne i središnje knjižnice. R. Preporučena literatura: 1. Školska knjiga Zagreb 1997. Cjeloživotno učenje. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Profil znanstvenika. Školska knjiga. M. Gibbins. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka.9. Uloga voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija u rješavanju tehničkih. Odgovornost znanstvenika. Simonić. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva. Organizacija laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju općih.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Originalni znanstveni rad. samostalni i kao dio informatičkog sustava bolnice. Sigurnost u radu. Obrada i analiza rezultata. magistarski i doktorski rad. Pregledni rad. Kongresno priopćenje. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Pojedinačni i timski rad. 1993. J. sc. M. Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu. J. 1992. Laboratorijski informatički sustav. Portland Press. Znanost i kultura. priručnik jedne discipline. Zilva JF. medicinskih zahtjeva i usklađivanja sa standardima kvalitete. Reproducibilnost eksperimenta. FBF. Cambridge. Diplomski. Rezultati. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Osobitosti temeljnih. Rijeka 1999. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja.C. Zagreb. Scripta biochemica. Znanstveno nazivlje i jezik. Životopis. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: MB2-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Stručni i gospodarski pristup u radu medicinskobiokemijskog laboratorija. politički. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Flögel. etikom. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu. 3. kadrovsko. Etički. dr. gospodarski. Znanost . Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u 110 . Napredovanje u struci i znanosti. Pannall PR. 1997. The Systematic Experiment. godina Semestar: 9. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Znanstvena i stručna literatura. 2.

Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. str. vitamini.. Inc. tirozinemija. 2001. Indeks tjelesne mase. cistatinurija. 1st edition 1994. „Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju” – priručnik. Piggott Printers..org 11. Zagreb. F. Clinical Chemistry: Theory.. hiperlizinemija. Plenum US. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. Cambridge 1996. dr. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 111 . Kazmierczak SC. 121/2003. 11th CD-Ro edition. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. hipertonija.hr 10. Medicinska naklada Zagreb. 10. adolescenti. “Vanjska i unutarnja provjera kvalitete bolnica i medicinskih laboratorija“ priručnik. Pharmfoods. Preporučene i zabranjene namirnice. Brian Lockwood: Nutraceuticals. Rekić B. 2. Pretilost . N. ugljikohidrati. IK Naprijed. 2004. Juretić D. valina. E.N. Zdravstveno zakonodavstvo. alkaptonurija. trudnice. i 30. 3.hkmb. Correlation.. 7. Čvorišćec D. Zagreb. 4. ateroskleroza.: Functional Foods. karcinom. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . maldigestija. www. Pothranjenost – malnutricija. metilmalonacidemija. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . Lewis Publishers. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. leucinoza. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. Rukavina-Stavljenić A. Nutraceuticals. Zagreb. lipidi. Preporučena literatura: 1. starije osobe.hr/zkk 12. rahitis. deontologija i etika u zdravstvu. 7. www. 5. osteporoza. C. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. C. Mosby. malapsorpcija. N. 1998. www. hiperlipoproteinemija. Čvorišćec D.. godina Semestar: 9. 1st edition. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. propionacidemija. 8. homocistinurija.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. sigurnost i zaštita. malasorpcija). 1st edition. intolerancija. 3. studeni 2002. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. 2000.. A. 4510 6. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: MB2-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. dijabetesa tipa II. Breakthrough Publications. Rukavina-Stavljenić A. Intolerancija hrane. I. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. u organizaciji Ministarstva zdravstva RH. Davis Company. Štampar" i Hrvatske komore medicinskih biokemičara.kb-merkur. str.kontinuiranoj edukaciji medicinskih biokemičara. dijabetes tipa II. www. albinizam. Mosby. izoleucina. Nutritivne alergije mehanizam. Pesce AJ. Medicinski laboratoriji Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju.ifcc. karcinoma .hdmb. leucina. 2. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. Bulimija. Pharmaceutical Press. Burnett D. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti.. Flegar-Meštrić Z. minerali. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Medicinska biokemija: Organizacija rada MBLa. cistinurija). 2002. 29. Analysis. 1999.hkmb. anoreksija. London. Springer. mala djeca. 2004. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . 4470 8. 9. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Lisa Rapport. 121/2003. 4th edition. Farmaceutskobiokemijski fakultet. dijetoterapija. 2003. lizina i metionina (fenilketonurija.hr 4. 6. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. sportaši). Kaplan LA. sc. 2004. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. EN ISO 15189. 3rd edition. Caroll A.N.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. kopije prozirnica za predavanja 5. Sue Rodwell. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods..). M. kompulzivno prejedanje. Poremećaji hranjenja.hr 9. R. http://www. Chadwick et al. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. 2000.V. Roko Živković: Dijetetika.Škole narodnog zdravlja "A. cistrinoza. Robert E..

Price CP. 2005. Budući stručnjaci moraju biti sposobni kompetentno sudjelovati u racionalnom izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje važnost ispitivanja. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. 2. mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz KBC Zagreb i budući razvoj. Strandberg K. Zagreb. Bolesti pluća. Poremećaji elektrolita. Thamlitz R. Urednik: Dunja Rogić 2. Reumatske bolesti. 3. Vodič kroz laboratorijske pretrage. Važnost predanalitike. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike uz bolesnika. Point of care testing. svojstva analita. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata – prednosti i nedostaci. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. želudac i giht. Preoperativno probiranje pacijenata. dr. Biokemijske. dr. Thomas L. Clinical laboratory diagnostics. http://www. Zagreb. pripremljen kao materijal za tečaj. Dubravka Čvoriščec Ciljevi predmeta: Upoznati studente s značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih ispitivanja unutar specifične patologije. POCT). 2004. AACC Press. Preporučena literatura: 1. Čvoriščec. Kardiovaskularne bolesti. hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. Hicks JM: Point of care testing. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata. St John A. Priručnik: Laboratorijske pretrage uz bolesnika. sc. cost-benefit analiza. Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika. Preporučena literatura: 1. Simonsson P. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT. Bolesti jetre. Svrha i smisao provođenja. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Predavanja: Racionalizacija u brizi o zdravlju. D. Zlouporaba alkohola i lijekova. 2005. National Academy of Clinical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and Heart Failure. Gušterača. sc. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara. 2004.org 5. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta. Broj ECTS bodova: 1. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. 2004. National Academy of Clnical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Reccomendations for Use of Laboratory Tests to Support poisoned patients who Present to the Emergency Department. Endokrine i metaboličke bolesti. Preporuke internacionalnih i nacionalnih stručnih udruženja. Seminari: Obuhvaćaju kritički pregled preporuka različitih stručnih udruženja. Čepelak i. Zagreb. Medicinska naklada.RACIONALNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. A Systematic Approach to Point of Care Blood 112 . 4. Rogić D. Medicinsko. 4. Hrvatska komora medicinskih biokemičara.nacb. Broj ECTS bodova: 1. Mišićne bolesti. Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama. Washington DC.biokemijske smjernice. Urednice: Dubravka Čvorišćec i Ana Stavljenić-Rukavina 3. Clin Chem 2003. preanalitičke čimbenike. Use and assessment of clinical laboratory results. godina Semestar: 9. sur.5 Ime predavača: doc. 2004. Maligne bolesti. 49: 357-79 Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA Šifra predmeta: MB2-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Bolesti bubrega. godina Semestar: 9. Tehnološka rješenja instrumenata. analitička kontrola kvalitete. interferencije kao i analitičku i dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. 1998. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. U: Priručnik «Organizacija i upravljenje laboratorijem».5 Ime predavača: prof. Probiranje zdravih osoba.

Vanjska procjena kvalitete. liofilizirani oblici. Mosby. Lewandrowski K. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA Šifra predmeta: MB2-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Unutarnja analitička kontrola kvalitete. bias i ukupnu dozvoljenu analitičku pogrešku). godina Semestar: 9. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 9. Laboratory Management and Clinical Correlations. Tietz textbook of Clinical Chemistry. proizvodnja antitoksičnih seruma. izolacija HbsAg antitijela. kontrola EIA testova. Preporučena literatura: 1. Point of Care 2. 2. procesa i rezultata. Komponente biološke varijacije (interindividualna.A. Kaplan. 5. pojmovnik referentih vrijednosti. Use and assessment of clinical laboratory results. TH-Books. Metode podučavanja: teorijska. test tablete. Akreditacija medicinskih laboratorija. Roberta Petlevski. Cambridge 1996. London. 4th edition.J.B. širina referentnih intervala. 2003. Kazmierczak. Philadelphia. C:A: Burtis. 113 . Dubravka Jeličić Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima u proizvodnji i kontroli test reagencija. S. Načini procjene laboratorijskih rezultata klinički relevantnih sastojaka tjelesnih tekućina (populacijske referentne vrijednosti. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno testova: izolacija HIV antigena. Piggott Printers.nacb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući oblici.org 7. te primjenom biološke varijacije u definiranju analitičkih ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima sustava kvalitete i međunarodnim normama za medicinske laboratorije. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Clinical Outcomes with Point-ofCare Testing. Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja injekcija. Pesce. Clinical Chemistry. Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa: od uputnice do interpretacije rezultata.nacb.. intraindividualna. verifikacija i evaluacija mjernih instrumenata. Clinical Laboratory Diagnostics. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Validacija. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. dr. Utvrđivanje analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na komponentama biološke varijacije (ciljne vrijednosti za preciznost. L. dr. sc. individualne referentne vrijednosti). NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based Practice for POCT. sc. modeli izrade referentnih intervala. test trake.org 6.C.5 Ime predavača: doc. Thomas L. Dobra proizvođačka praksa. Ashwood. Clinical chemistry: theory. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Frankfurt/Main 1998. sc. Philadelphia. 2003. Norme ISO 9001:2000. E. correlation. 2.220-224. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 1. A. Burnett D. dr. EN ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003. Predanalitički i analitički kriteriji za harmonizaciju rezultata laboratorijskih pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj razini. 1999. Kvaliteta strukture. Indikatori kvalitete laboratorijske pogreške. Saunders Company. osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom.R. analysis. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI Šifra predmeta: MB2-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. indeks individualnosti). izolacija enzima. W.Gas Analyses – The Malmo Experience. prijenos referentnih vrijednosti na nove analitičke uvjete. Lippincott Williams & Wilkins. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Kontrola kvalitete. 2002. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www.

Carlo Brugnara. Poremećaji u funkciji nadbubrežne žlijezde. Philadelpia. djelovanje i značaj određivanja u ginekologiji. CV Hernández Jiménez. StavljenićRukavina. Preporučena literatura: 1.westgard. Flegar-Meštrić Z. F. Biochemia Medica 1994. odabir jedinica. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Jagarinec N i suradnici. 4. Varaždinske toplice. Đurić K. C. 6. 1:37-45 10. steroidogeneza i dozrijevanje jajne stanice. 1999. Suchanek E (urednici): Ginekologija. External quality assessment in clinical chemistry: Review of the Croatian situation with particular reference to equipment. Ernest Suchanek Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i patofizioloških zbivanja o kojima ovisi funkcija endokrinih žlijezda i hormona. Suchanek E.. BerntŽivković S: Hormonske. sc. Primorac D. Biological variation: from principles to practice. 2001: 17-29 3. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Ricos. et al. Zagreb. JV GarciaLario. Flegar-Meštrić Z.V. Naklada Ljevak. Laboratorijski testovi u ranoj trudnoći). Cava. Wong: Pediatric reference ranges. Ciglar S. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Humana reprodukcija i medicinska biokemija (Predviđanje ovulacije određivanjem hormona: metode i pouzdanost. 1-2:31-42 8. Edward C. Janković S: Medicinsko-biokemijska dijagnostika u 114 . Poremećaji funkcije testisa i neplodnost u muškarca. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. godina Semestar: 9. http://www. specifičnost. Fraser CG. Tietz NW: Tietz Textbook of Clinical Chemistry. U: Šimunić V. Svojstva metoda: osjetljivost. Funkcionalni testovi osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo). 2003. Biochemia Medica 1995. Čvorišćec D. Alvarez. Juretić D. U: Kurjak A i Kupešić S (urednici): Ginekologija i perinatologija – 1. Analitička kontrola u medicinskobiokemijskom laboratoriju. Hormoni posteljice u poremećajima trudnoće i prenatalnoj dijagnostici. gestagena i androgena u cilju dijagnoze neplodnosti). Endokrinologija nadbubrežne žlijezde (Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne žlijezde. Steven J. Soldin. Burtis CA. Čepelak I. Određivanje estrogena. Dijagnostika funkcije žutog tijela. Školska knjiga. Određivanje testosterona i dijagnostička vrijednost određivanja parametara ejakulata). Tonimir. Ektopično stvaranje hormona). 5. Određivanje glukokortikoida. 2. http://www. Određivanje hormona hipofize i hipotalamusa. Medicinski laboratoriji posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Bolesti hipofize. Štraus B: Medicinska biokemija. Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus (Hormoni jajnika. Washington. The 2004 update”. Clin Chem Lab Med 1999. interferencije. Hormoni kao biljezi tumora (Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda. Biokemijska dijagnostika KAH). 2001. dr. Endokrinologija testisa (Endokrinologija i gametogeneza. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane trudnoće. Hammer-Plećaš A. U: Šimunić V. Priručnik o kvaliteti . Zagreb. AACC Press. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. AACCPress. EN ISO 15189. 1998.hkmb. Čvorišćec D. dio. biokemijske i hematološke pretrage u ginekologiji i perinatologiji. Kralik-Oguić S. 2003: 209222 5. Ciglar S. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Određivanje hormona (Metode: biološke. 2001: 124-126 4. Endokrinologija posteljice (Stvaranje hormona u fetoplacentnom odjeljku. Standardizacija: internacionalni standardi. Na temelju stečenih znanja prikazati važnost pouzdane i racionalne laboratorijske dijagnostike endokrinopatija. Hammer-Plećaš A. “Biological variation and desirable quality specifications. Određivanje korionskog gonadotropina u ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru sindroma Down).com/guest26.3. Ashwood ER. Zagreb. Poremećaji u menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene. kontrola kvalitete).model.htm 9. Endokrinologija hipofize i hipotalamusa (Regulacija endokrine funkcije hipofize. Topić E. Naklada Ljevak. 6. mineralokortikoida i kateholamina. 37(6): 667-673. kemijske i imunokemijske.hr 7. 4th ed. Suchanek E: Hormoni – produkcija. StavljenićRukavina A. Washington. WB Saunders Comp. Suchanek E (urednici): Ginekologija.1997.

2004. autoimune bolesti.gov/books/bv. terapija i prognoza. Farmakogenetika i farmakogenomika. Faktori rizika. psihijatrijske bolesti. Genetika i fiziologija starenja. stres. Genetičko testiranje i javno zdravstvo. Preporučena literatura: 1. http://www.TOC&depth= 2 4.ShowTOC&rid=gnd. pretilost.View. Genes and Disease. T. T. 1999. godina Semestar: 9. Geni i nasljeđe.nih. faktori okoliša. Metode podučavanja: teorijska. Medicinska naklada.nlm. Individualizirana medicina: prevencija. Sinclair.ncbi. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom i (iv) spoznati sociološka. svrsishodnost i sociološki aspekti. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. respiratorne bolesti. obiteljski i sociološki izazovi kompleksne genetike. dr. 1995. (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku. dijabetes. upalne bolesti probavnog trakta.kliničkoj praksi. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava.. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 115 . Medicinska naklada. ISBN: 1-87274869-4 2. neurodegenerativne bolesti. J. iz Biokemije II i iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom Sadržaj predmeta: Kompleksna genetika. ISBN: 9531761205 3. A. pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku. Zagreb.fcgi? call=bv. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – primjena. Sanja Dabelić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma. rak. Cox. Klinički. Uvjeti i način života. (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOMPLEKSNA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. M. Kompleksna genetika pravna i etička pitanja. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Humane i populacijske genetike. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Strachan. otpornost i dugovječnost. Molekularna genetička epidemiologija. P. Baze podataka. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Biobanke. sc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Read BIOS Scientific Publishers. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka – utjecaj na zdravlje i bolest. iz Patofiziologije s osnovama patologije II.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->