IP hrvatski 2009-2010

INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU za akademsku godinu 2009./2010.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3 OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4 POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4 Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4 Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5 Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5 Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7 AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9 OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10 PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11 STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11 Stručna praksa................................................................................................12 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21 Stručna praksa................................................................................................21 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29 Školarina ......................................................................................................29 Doktorski rad .................................................................................................29 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu A. Kovačića 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti profesor Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipović-Grčić, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.

udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaća studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiološkoga gledišta ispituje čovjekov život u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i praćenju terapije izborom odgovarajućih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijskodijagnostičkih postupaka. Tumačenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava bioloških supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija također su njihova zadaća. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapošljavaju se najvećim dijelom u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu 3

OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnog usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije

• redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije .maksimalna participacija.Matematika (viša razina) do 200 bodova .Kemija do 200 bodova . na oko 8500 četvornih metara s istraživačkim i studentskim laboratorijima.linearno plaćanje.Strani (ili klasični) jezik do 50 bodova . otrovnog. studentskom ljekarnom. godinu studija d) Dodatna učenikova postignuća • osvojeno jedno mjesto od prva tri na državnim natjecanjima u RH iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova. Prijava Prijave se obavljaju preko Središnjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda. Natječaj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku. Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ Opći uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: • završeni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) 4 . obrazovanja i športa (bez plaćanja). ali ako je predmet položen na državnoj maturi. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . • redovite studente – strane državljane koji sami plaćaju troškove svog obrazovanja. donosi bodove. Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System. POSTUPAK PRIJAVE Sveučilišni diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: • redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti.Hrvatski jezik do 50 bodova . studentskom računalnom učionicom.obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Opći uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su završile četverogodišnje srednje obrazovanje i uspješno položile državnu maturu. nekoliko zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom ljekovitoga. kabinetima. središnjom knjižnicom. Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. ECTS).Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 250 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi . Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne diplomske studije . dva ili više natjecanja 50 bodova) do 50 bodova POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA Sveučilišni diplomski studiji: • Studij farmacije • Studij medicinske biokemije Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ organizira se u 2 modula: • Farmaceutske znanosti • Medicinsko-biokemijske znanosti Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji.Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij. začinskog i hranjivog bilja. c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti • ukoliko kandidat tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije odslušao i položio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to učiniti do upisa u II. U natječaju su definirani detalji vezani za prijavu.

Prijelaz se može ostvariti samo od druge do četvrte godine studija. Prehrambeno-biotehnološki fakultet.0. godine nekog drugog znanstvenog ili specijalističkog poslijediplomskog studija: • odslušana 1.). što potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom). Ako više pristupnika od broja utvrđenog odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće uvjete. 5 Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon završene jednogodišnje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili završene 1. GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE Prijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o . O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo. prosjek ocjena 4. znanstvene aktivnosti (npr. • da nije ponavljao ni jednu godinu studija. Studenti strani državljani stječu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.0 ili preporuku dva nastavnika • preporuku i obrazloženje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija • polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti) • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4. otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj. vodeći računa o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta. Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: • prosjek ocjena diplomskog studija 4. Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajući u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa. članci 25-29. članci objavljeni u časopisu indeksiranom u Current Contensu. Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu.• • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4.0. kongresni sažeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada. s time da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij. • da zna hrvatski jezik (za strane državljane.5 • upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kandidati koji nisu završili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematički fakultet. ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s računalom studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. u drugim indeksiranim časopisima. Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: • da pristupnik ima položene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u višu godinu studija na matičnom fakultetu. godina i položeni ispiti. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog Dekanskog kolegija. prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opći uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova.

a koja nije izradila i obranila završni rad. Karmela Barišić. U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalističkom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. • domovnicu. s najmanjom prosječnom ocjenom 4. Pristupnicima koji su proveli određeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji.Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. a za strane državljane presliku putovnice i rješenja o privremenom boravku. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva. sc. • potvrdu o položenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadašnjeg studija. članka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj. Uz obrazloženu molbu. Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je završila specijalistički studij iz područja biomedicine i zdravstva i srodnih područja s najmanjom prosječnom ocjenom 4. • potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na višu studijsku godinu. ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR Dr. a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rješenje o priznavanju razdoblja studija nadležne agencije. • nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti završenoga programa s programom poslijediplomskog studija. Na temelju odluke iz stavka 2. redovita profesorica 6 . Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta. 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajući poslijediplomski studij i određuje obveze koje je pristupnik dužan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada. student je dužan priložiti: • studentsku ispravu. uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. može se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom.

sc. Ana Vuina. dr. sc. Biserka Dodig. dr. Asistenti a) s punim radnim vremenom Amidžić. dr. Elizabeta Vizek Vidović. Vlatka Tadić. dr. sc. Viši asistenti a) s punim radnim vremenom Budimir. dr. Sandra Jurišić Grubešić. sc. Slavica Kujundžić. sc. sc. Željko Džimbeg-Malčić. Gordana Mornar Turk. sc. Jelena Kalođera. sc. sc. sc. sc. sc. Daniela b) ostali Jeličić. Stanislav Vladimir-Knežević. sc. dr. Mario 7. Nada c) ostali Bilić-Zulle dr. sc. Dario 8. Ilija 3. sc. sc. sc. dr. dr. Viktor Staničić. sc. dr. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barišić. sc. dr. Milica Zrinski Topić. dr. Lada Sanković. Vjera Bojić. sc. sc. Erim Dabelić. sc. Jasmina Maravić Vlahoviček. Ingeborg Božikov. sc. dr. sc. Franjo Romić. dr. dr. dr. dr. sc. sc. Maja Vanić. Biljana Samaržija. Sanja Domijan. Nikola Luterotti. dr. dr. mr. sc. dr. dr. dr. Mario Hafner. Mirna Zadro. dr. dr. sc. dr. sc. dr. dr. sc. Daniela Bival Štefan. Mladen Sertić. Bernard Gornik. dr. sc. dr. Ivica Horvatić. sc. Marijana Žuntar. Branko Paušek-Baždar. Jozsef Rumora. sc. dr. dr. dr. Jasna Šakić. Zdenka Kronja. sc. Miroslav Matulić. Ivan Kosalec. Danica Šimundić. dr. Mirza Čubrilo. dr. sc. sc. Sonja Damić. Ana Petlevski. sc. dr. Ivan Živković. Roberta Pilepić. dr. sc. Renata 4. Vesna Rogić. sc. Ivona 6. dr. dr. sc. Vlasta 2. dr. dr. sc. dr. Tomislav Bulimbašić. Ana-Marija Gabričević. dr. dr. dr. dr. dr. Biljana Gjuranović. dr. dr. Jadranka Suchanek. dr. Snježana Petrovečki. Ernest Topić. sc. sc. Renata c) ostali Barišić. dr. Svjetlana Maleš. Lovorka b) ostali Bokun. dr. sc. sc. Ana-Maria Trbojević-Čepe. Kroata Jug. sc. sc. dr. sc. Jadranka Zovko Končić. Neda Skender. sc. Ivan Lovrić. dr. dr. sc. Lidija Debeljak. Marica Nigović. Velimir Cetina Čižmek. Olga Kujundžić. dr. Tihana b) kumulativni radni odnos Lauc. sc. sc. Anita Hazler Pilepić. sc. Viši predavač a) ostali Pjevač. Petra Vujić. dr. dr. sc. sc. sc. Miranda Denegri. dr. dr. Valerije b) kumulativni radni odnos Sučić. sc. sc. sc. sc. Živka Šegvić Klarić. sc. Tonči Vukušić. Suzana Jablan. Irena b) kumulativni radni odnos Bačić-Vrca. dr. Monika Bešić. Olga Grdić Rajković. Zlata Franušić. sc. Milan Mastilica. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Dumić Belamarić. sc. sc. dr. Jerka Jadrijević-Mladar Takač. Zrinka Ljubanović. Vesna Flegar-Meštrić. Davor Turčić. dr. dr. Stela Grgurević. dr. dr. Branka Žanić Grubišić. sc. dr. dr. Mario Jurić. Maja Blažeković. Milena Petrik. sc. dr. Karmela Bećirević-Laćan. sc. sc. sc. dr. sc. sc. dr. sc. sc. dr.POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA 1. Sanda Vrček. dr. Nora Pandžić-Jakšić. Stručni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach Rojecky. dr. sc. Željka Inić. Renata Kos. dr. dr. dr. Ivica Marušić. sc. sc. dr. dr. Damir Malenica. dr. dr. sc. dr. sc. dr. sc. Krešimir Uršić. Željan Medić-Šarić. sc. dr. Mira Biruš. sc. sc. sc. Nikolina 5. sc. Lidija Barbarić. dr. dr. Dubravka Jasprica. dr. dr. sc. Ita Sorić. Dubravka Vuković. sc. Mladen Čepelak. Željko c) ostali Čvorišćec. sc. dr. sc. mr. Gordan Plavšić. sc. dr. dr. Srećko Nikolac. sc. dr. dr. Znanstveni novaci Bilušić Vundać. Jasna Vedrina-Dragojević. Dubravka Dodig. Ivana Filipović-Grčić. sc. sc. Marija 7 . sc. sc. sc. Dunja Vrkić. dr. Irena Zorc. sc. dr. Željka Vitali.

Mirela Matokanović. Cvijeta Matić. sc. Maja Pepić. Ivan Perković. dr. dr. Zrinka Sajenko. Sandra Vasung. Iva Novak. Anita Šupraha Goreta. Ruđer Ortner Hadžiabdić. Martina Weitner. sc. Ivana Rajić.Jakobušić Brala. sc. dr. Tina Mucalo. sc. Mirela Medančić. mr. Tin 8 . Ivana Somborac.

Ljetni semestar: 8. S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 P U S Č P 1. 2010. BOŽIĆNI BLAGDANI 24. 7. 4.3. 9 . 10. DAN NEOVISNOSTI 25. . 11. 4. 9. 2010. SVETA TRI KRALJA 29. 9. 1. 10. 8. 9. 2. 10. 3. P 4 11 18 25 U 5 12 19 26 S 6 13 20 27 Č P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S N 2 3 9 10 16 17 23 24 30 31 VELJAČA 2010. POČETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU TR AVANJ 2010. 1. TIJELOVO 11. Zimski ispitni rok: 1. 2. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 1. 12. PRAZNIK RADA 3. 6. 8. P U 5 6 12 13 19 20 26 27 Č 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S P S 2 3 9 10 16 17 23 24 30 N 4 11 18 25 SVIBANJ 2010. (za ostale godine) – 29. 6.. ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 22. 6. P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U Č 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 16. 6. 12. UPISI U LJETNI SEMESTAR 22.– 6. 2010.26. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 25. GODINE STUDIJA 12. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 15. ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 17. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR NASTAVA ISPITNI ROKOVI UPISI Zimski semestar: 5. 2010. 12. 2. SVI SVETI PROSINAC 2009. 1. P 5 12 19 26 U 6 13 20 27 Č P S N 1 2 3 4 7 8 9 10 11 14 15 16 17 18 21 22 23 24 25 28 29 30 31 S KOLOVOZ 2010. 3. 6. – 17. NOVA GODINA 6. 3. 2010. 2009. P 1 8 15 22 29 U 2 9 16 23 30 S Č P S N 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 1. 3. (za I. 6. 9. 2. – 3. P 3 10 17 24 31 U 4 11 18 25 S 5 12 19 26 S N 1 2 6 7 8 9 13 14 15 16 20 21 22 23 27 28 29 30 Č P LIPANJ 2010. 2010. 2010. Ljetni ispitni rok: 14. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA SRPANJ 2010. USKRS 5. 3. 10. VELIKA GOSPA 23. P 1 8 15 22 U S Č P S 2 3 4 5 6 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 23 24 25 26 27 N 7 14 21 28 OŽUJAK 2010. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. Upisi u ljetni semestar: 22. 8. 1. P 5 12 19 26 U S 6 7 13 14 20 21 27 28 Č P 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25 STUDENI 2009.AKADEMSKI KALENDAR LISTOPAD 2009. 9. 2010. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15. DAN DRŽAVNOSTI 14. NEMA NASTAVE SIJEČANJ 2010. godinu) .16. 2. 1. – 3. i 26. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S Č P S 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 6 13 20 27 4. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 P U S Č P S 5. 12. – 24. – 24. – 11. POČETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA RUJAN 2010. 2. 7. 9. Jesenski ispitni rok: 23. – 26. ZIMSKI ISPITNI ROK 22. USKRSNI PONEDJELJAK 1. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 Č P S N 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 5. Upisi u zimski semestar: 15. 8. . 6. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE OSTALIH GODINA 8. UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. 2. 5. 10.

Predstavnici studenata članovi su Fakultetskoga vijeća. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna seminarska prostorija. U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120 sjedećih mjesta. Studentski zbor čine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. HIV/AIDS i drugo). studentske tulume te niz drugih projekata. a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta. Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom. Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor studenata i nastavnika. a namijenjen je za morfološke. Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih laboratorija u kojima se održava praktična nastava. Kongresu je prisustvovalo više od 120 studenata iz 24 europske zemlje.CPSA. Fakultetski botanički vrt ljekovitoga. radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice pušenje. sustavne i ekološke studije u sustavu obrazovanja i znanosti. međunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a.OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske . Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palačinkijada). U središnjoj knjižnici i studentskoj računalnoj učionici studenti mogu neometano učiti i koristiti se internet uslugama. središnja knjižnica. Pharmacy Movie Project). tri seminarske prostorije. otrovnog. CPSA ima status punopravnog članstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). gledanje filmova (PMP. kongres europskih studenata farmacije na temu „Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations“. začinskog i hranjivog bilja u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe. PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. U ovoj akademskoj godini članovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata sa njemačkim i grčkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku. Na svakom 10 . Podružnica Studentskog zbora Farmaceutskobiokemijskog fakulteta organizira tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu. studentska računalna učionica te u dvorištu zgrade studentska prostorija s čajnom kuhinjom. kratkotrajne razmjene studenata tijekom akademske godine (TWIN Project). dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM. a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna.

300 ECTS bodova). analitika lijekova. kozmetologija i sl. fiziologija. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka. Magistar farmacije. razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. te po svom doprinosu znanosti. analitičkim laboratorijima. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. biološka i farmaceutskotehnološka svojstva lijeka te klasičnim i suvremenim metodama dokazuju i određuju ljekovite tvari. uključuje temeljne (matematika. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije. marketingu lijekova. Razvijaju vještine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka.). molekularna biologija). oblikovanje lijekova. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. kontrole kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova. s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnološkim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostičkih sredstava. patofiziologija. Usvajaju tehnologiju izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima čuvanja. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. pravilno informiranje o lijekovima. proizvodno-tehnološkim. organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. biokemija lijekova. fizika. klinička farmacija. Ispituju fizička. aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Stječu potrebna znanja za istraživanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava. mogućim neželjenim i štetnim učincima te interakcijama lijekova. biomedicinske (anatomija. kemijska. stječe odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima (javna i bolnička ljekarna). a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Modul «Istraživanje i razvoj lijekova» nudi specifična znanja potrebna farmaceutima koji će biti neizostavni dio istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i ljekovitih oblika. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. upoznavanje s mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane). registraciji lijekova. farmakologija. te pravilne primjene propisane terapije. pharm. sposobnog kritičkom promišljanju. biokemija. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Farmaceutskobiokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih farmaceutskih znanja. Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja. statistika. Kroz modul «Ljekarništvo» studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću primjenu. kemija. te širiti. Stječu znanja o različitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova. Studenti farmacije također upoznaju i građu i funkcije tkiva. farmaceutika. Pri upisu u petu godinu studija studenti se opredjeljuju za jedan od modula: «Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj lijekova». praćenje nuspojava lijekova.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja farmacije.INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI STUDIJ FARMACIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija farmacije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje farmaceutske stručnjake. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina. Studij je farmacije multidisciplinaran. farmakognozija. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (farmaceutska botanika. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraživačkim. 11 . akademskom okruženju i sl. farmakoterapija. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. mikrobiologija i parazitologija. farmaceutska kemija. biologija. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju.

Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni. ograničenja pri primjeni. razvrstavanje pripravaka). nuspojave.). praćenjem zaliha i sl. a za organizaciju i provođenje stručne prakse zaduženi su prof. doziranje. Također se upoznaju s marketingom i veleprodajom lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu zdravstva. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne. Tijekom stručne prakse student se upoznaje s organizacijom rada i ustrojem ljekarničke djelatnosti te sustavom naručivanja. provjerom isteka roka valjanosti lijekova. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. dr. Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija farmacije student može nastaviti edukaciju u znanstvenoistraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju. moguće interakcije. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. Student sudjeluje u postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni. vitamini i minerali. veledrogerije. zaprimanje. dr. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. (15 sati). Nakon obavljene stručne prakse mentor studentu potpisuje izvješće o provedenoj praksi na temelju kojeg i uz predočenje dnevnika prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks. Od studenata druge godine očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog 12 . komunikacija s pacijentima i dr. razvrstavanje te izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). doc. Kroz predavanja studenti se upoznaju s profesionalnim mogućnostima i ciljevima magistra farmacije. vaganje monokomponentnih čajeva. sc. industrijski laboratoriji. II.). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba. Željka Vanić i doc. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. prof. Student upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni pripravci. IV. dr. a organizirana je na sljedeći način: I. sc. njihovu namjenu. bolničke ljekarne. te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod stručnim nadzorom mentora (npr. dr. Student se također upoznaje s obaveznom stručnom literaturom u ljekarni. kontrola. Studenti se upoznaju s ulogom magistra farmacije u poslovima istraživanja i razvoja te proizvodnje lijekova. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). Predstavljen im je i djelokrug rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode te uloga magistra farmacije u regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji. izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. članak 55: 1. Student može pomagati i sudjelovati u obavljanju poslova primjerenih ovoj razini obrazovanja pod nadzorom mentora. stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavršavanje na tečajevima. s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). sc.Stručna praksa Stručna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju. Renata Jurišić Grubešić. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Upoznaju se s ulogom magistra farmacije u javnom i bolničkom ljekarništvu. dijetetski proizvodi itd. V.). skladištenje. 2. itd. Upoznaje također grupu predmeta opće uporabe prema Popisu kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (bez kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom). Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. Sanda Vladimir-Knežević. 3. kao i s ulogom kliničkog farmaceuta. sc. III. Milena Jadrijević-Mladar Takač. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza.

Diplomski ispit je usmeni ispit. Ispiti mogu biti teorijski i praktični.4. samo usmeno. članak 40: 1. a polažu se samo u pisanom obliku. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 13 .). studenta i studentsku poslovnicu. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 6. 2. 8. a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova. 5. gubi pravo studiranja na tom studiju. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva. 6. projektni zadaci i sl. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu. a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu. 3. 5. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. 10. rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. 8. a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju. 2. 7. praktične zadaće. 9. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana. Dekan. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. imenuje ispitno povjerenstvo. osim u posebno opravdanim slučajevima. Ispiti se ne naplaćuju.). 4. 7. • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave. 3. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Pisani dio ispita može biti eliminacijski. 9. Diplomski ispit je javan. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. seminarski radovi. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 4. 5. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom.

O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba. 14 . 8. 7.6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta.

I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-43 F1-44 F1-45 F1-46-I F1-46-II Povijest farmacije Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II I I I I I 15 2 0 30 30 S 0 13 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 15 15 30 30 15 1 1 1 2.5 5. do 4.5 2. S – Seminari.5 8 5.5 3.5 3.5 15 0 15 0 0 30 30 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-01 F1-02 F1-03 F1-04 F1-05 F1-06 F1-07 F1-08 F1-09 F1-10 F1-11 F1-12 F1-70 Uvod u farmaciju Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Farmaceutska botanika Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 15 30 30 15 30 30 S 0 30 15 15 30 30 V 0 0 30 0 30 0 P S V 15 60 75 30 135 105 75 75 30 75 45 15 1 4.Dijagram strukture nastavnih predmeta 1.5 10.5 5.5 2.5 30 30 30 30 15 15 15 15 15 15 0 0 30 30 30 0 3. O – Obvezni predmet. V – Vježbe.5 1 7 4. semestra P – Predavanja.5 .5 6 2.

0 1. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-47 F1-48 F1-50 F1-51 Odabrane metode instrumentalne analize Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I 15 15 15 15 S 0 0 0 0 V 30 15 0 0 45 30 15 15 4 2.5 4.5 7 2.5 5 0 0 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 5.0 16 .5 1. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-10 F1-11 F1-13 F1-14 F1-15 F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-12 F1-70 Analitička kemija II Organska kemija II Biološka kemija Fizikalna kemija I i II Mikrobiologija s parazitologijom I i II Biokemija I Patofiziologija s osnovama patologije I Farmakognozija I Farmaceutska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 30 30 30 30 30 S 0 15 0 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 45 135 90 30 60 75 120 15 4.5 10. O – Obvezni predmet. V – Vježbe.2.5 7 3. semestra P – Predavanja.5 10 1 6 2 30 30 22 30 30 45 15 0 8 15 15 15 15 30 0 15 30 60 4. do 4. S – Seminari.

I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-52 F1-53 F1-54 F1-55 F1-56 Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Farmaceutska informatika Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I 15 10 15 15 15 S 5 10 15 0 0 V 10 10 0 0 0 30 30 30 15 15 2.5 P – Predavanja.5 2. O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-20 F1-21 F1-22 F1-23 F1-24 F1-25 F1-26 F1-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Farmakognozija II Farmaceutska kemija II Analitička toksikologija Farmaceutika I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Biokemija prehrane Klinička biokemija s hematologijom Farmakologija I Oblikovanje lijekova I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 22 15 30 45 30 30 S 8 0 15 0 15 15 V 30 15 45 0 15 0 P S V 60 30 90 45 60 105 75 60 75 45 30 15 4. V – Vježbe.3. S – Seminari.5 2.5 2.5 1 3.5 6 3.5 7 4 4.5 15 30 30 35 30 30 0 15 15 0 10 15 0 0 30 30 30 30 0 0 15 4.5 1 1 17 .5 2.5 8 6 4.

O – Obvezni predmet.5 14 9 6 4.4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-25 F1-26 F1-27 F1-28 F1-29 F1-30 F1-12 Farmakologija II Oblikovanje lijekova II Analitika lijekova I i II Biokemija lijekova Kozmetologija Magistralna receptura Stručna praksa O O O O O O O 30 30 30 45 0 S 15 0 0 15 0 V 45 45 30 30 15 6 P 15 30 0 S 15 0 5 V 45 30 40 8 90 75 135 90 60 45 15 9 7.5 1 P – Predavanja. V – Vježbe. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-57 F1-58 F1-59 student Fitofarmacija I Eksperimentalna farmakologija I Primijenjena mikrobiologija I ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz 15 15 15 drugih S V 30 30 30 3 3 3 15 0 15 0 15 0 godina studija 18 . S – Seminari.

5 3 3 3 1. V – Vježbe. S – Seminari. Ljekarništvo O 15 0 O 15 0 O 15 30 O 30 45 0 15 0 15 15 30 45 90 15 150 150 1.5 3 4. Istraživanje i razvoj lijekova Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-31 F1-32 F1-33 F1-34 F1-35 F1-36 Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije Dizajniranje novih lijekova Biokemijske osnove toksičnosti endobiotika i ksenobiotika Novi terapijski sustavi Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Socijalna farmacija Klinička farmacija Farmakoterapija Farmaceutska skrb Metodika znanstvenog rada Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O 15 30 15 15 15 15 S 15 15 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 P S V 30 45 30 30 15 30 3 4.5.5 15 15 Obvezni program za oba modula O 15 0 0 O O 150 150 P – Predavanja. O – Obvezni predmet.5 9 1. I – Izborni predmet 19 . godina (student može izabrati jedan od predloženih modula) Modul 1.5 F1-37 F1-38 F1-39 F1-40 F1-41 F1-42 F1-12 Modul 2.

5 20 .5 1.Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-60 F1-61 F1-62 F1-63 F1-64 F1-65 F1-66 F1-67 F1-68 F1-69 Biostatistika Metaloproteini – struktura i mehanizam Molekulske osnove bolesti i terapije Molekularna farmakologija Farmakogenetika Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Industrijska farmacija Farmaceutska etika i deontologija Socioligija u farmaciji I I I I I I I I I I 15 5 15 15 10 15 15 15 15 15 S 15 10 15 15 15 5 15 15 0 0 V 0 5 0 0 5 0 0 0 0 0 30 20 30 30 30 20 30 30 15 15 3 2 3 3 3 2 3 3 1.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat pod naslovom "Medicinsko-biokemijski laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". statistika. Stručna praksa Za organizaciju i provođenje stručne prakse za studente studija medicinske biokemije zaduženi su prof. sc. laboratorijskog menagementa. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati).) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja medicinske biokemije. Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran. klinikama i kliničkim bolničkim centrima. histologija i citologija. tehnika i tehnologija ispitivanja bioloških materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrđivanju uzroka bolesti. nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike. dr. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene medicinske biokemije te širiti. klinička citologija. molekularno-bioloških i kemijskih postupaka. opremi i pretragama. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini.STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija medicinske biokemije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. informaciju o zaposlenom stručnom osoblju. fiziologija. a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. biokem. med. fizika. molekularna biologija. hematoloških. elektroničke obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. mikrobiologija. transfuziologija s imunohematologijom. a organizirana je na sljedeći način: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). automatizacije. sc. Magistar medicinske biokemije. praćenju uspjeha liječenja kao i novim znanstvenim spoznajama. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. genetika). klinička imunologija. imunologija. prevenciji bolesti. Studenti provode jedan radni dan u laboratoriju pri čemu dobiju uvid u organizaciju laboratorija primarne zdravstvene zaštite: uvid u prostorno uređenje laboratorija. održavanju zdravlja. Primjenom biokemijskih. Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina. praćenja bolesti i terapije te prevencije patoloških stanja. József Petrik i doc. dr. uključuje temeljne (matematika. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake. stječe odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. te po svom doprinosu znanosti. 300 ECTS bodova). mikrobiologija i parazitologija. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (klinička biokemija. biomedicinske (anatomija. kemija. Tijekom studija medicinske biokemije student će steći znanja i vještine iz komunikacijskih znanosti. 21 . biologija. Suvremena medicina. Roberta Petlevski.). Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne opće i analitičke biokemije te stanične i molekularne biologije s fiziološkim i patofiziološkim procesima omogućujući razumijevanje patoloških procesa na molekularnoj razini kao i iznalaženje novih dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja bolesti. molekularna dijagnostika i sl. biokemija. tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije. patofiziologija. Završeni stručnjaci studija medicinske biokemije mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. farmakologija. poliklinikama. Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno područje čije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspješne dijagnostike. općim i specijalnim bolnicama. Predloženi program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta.

Studenti u skupinama provode jedan radni dan u citološko-histološkom laboratoriju kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o citokemijskim i imunocitokemijskim pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) prikaz aktivnosti MPO postupkom po GrahamKnollu, bojenje crnilom Sudan B, periodicacid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju akutnih leukemija te usporedbu nalaza s citomorfološkom klasifikacijom. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže, proteina, neproteinskih dušikovih spojeva, porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina, enzima i izoenzima, hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija medicinske biokemije student može nastaviti edukaciju u znanstveno-istraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te trajno usavršavanje na tečajevima. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 55: 1. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 4. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 5. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 6. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 7. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 9. Diplomski ispit je javan, a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 10. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva, studenta i studentsku poslovnicu. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog 22

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 40: 1. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplaćuju. 9. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika, s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta.

3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

23

Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina
Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS

Šifra

Predmet

P
MB2-01 MB2-02 MB2-03 MB2-04 MB2-05 MB2-06 MB2-07 MB2-08 MB2-09 MB2-10 MB2-11 MB2-12 MB2-70 Uvod u studij medicinske biokemije Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Citologija i histologija Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa Tjelesna i zdravstvena kultura – student O O O O O O 15 30 30 15 30 30

S
0 30 15 15 30 30

V
0 0 30 0 30 0
7 4,5

P

S

V
15 60 75 1 4,5 5,5 2,5 10,5 8 3,5 6 2,5 6 3,5 1

30 30 25 30

15 15 15 15

0 0 5 30

3,5 3,5

30 135 105 45 75 30 75 45 10

O O O 15 15 0 O O O upisuje 30 sati po semestru od 1.

30 15 30 30 15 0 0 0 10 do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra

Predmet

Status

Satnica

Ukupno

ECTS

P
MB2-42 MB2-44 MB2-45 I MB2-45 II MB2-46 MB2-47 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I I 2 0 30 30 15 15

S
13 15 0 0 0 0

V
0 0 0 0 0 0 15 15 30 30 15 15
24

1 1 2,5 2,5 1 1

5 10.5 4. semestra 6 2 4.5 3.5 1 30 15 15 30 0 30 22 8 0 30 15 15 30 15 0 15 5 10 30 15 0 0 0 10 po semestru od 1.0 1.5 2. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-48 MB2-49 MB2-50 MB2-51 MB2-53 Odabrane metode instrumentalne analize Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I I 15 10 15 15 15 S 0 10 0 0 0 V 30 10 15 0 0 45 30 30 15 15 4 2.5 5 P – Predavanja.5 7 4.5 2. O – Obvezni predmet. V – Vježbe.5 1.5 3. S – Seminari. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-10 MB2-11 MB2-13 MB2-14 MB2-15 MB2-16 MB2-17 MB2-18 MB2-19 MB2-20 MB2-12 MB2-70 Analitička kemija II O 30 Organska kemija II O 30 Biološka kemija O 30 Fizikalna kemija I i II O 30 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 Biokemija I O Patofiziologija s osnovama patologije I O Imunologija O Humana i populacijska genetika O Farmaceutska kemija O Stručna praksa O Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati S 0 15 15 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 60 135 90 30 60 45 30 45 10 4.5 7 2.2. do 4.0 25 .

5 15 30 25 30 30 0 0 15 15 15 0 0 45 60 20 30 0 15 5 8 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-16 MB2-17 MB2-21 MB2-22 MB2-23 MB2-24 MB2-25 MB2-26 MB2-27 MB2-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Imunokemija Fizikalna biokemija Analitička i preparativna biokemija I i II Opća klinička biokemija I i II Hematologija I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Farmakologija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 22 15 14 30 15 30 30 S 23 0 8 20 15 15 5 V 45 15 8 10 0 0 25 P S V 90 30 30 60 90 150 120 75 30 15 7 2. O – Obvezni predmet.5 2 3.5 9 6 2.3.5 2.5 7 11.5 1.5 4. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-54 MB2-55 MB2-56 MB2-57 MB2-58 Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti Metaloproteini-struktura i mehanizam Uzgoj stanica i staničnih linija Biološke membrane i stanična signalizacija Membranski transport tvari i informacija I I I I I 15 5 10 15 15 S 8 10 10 15 15 V 7 5 10 0 0 30 20 30 30 30 2.5 26 . V – Vježbe.5 2.5 1.5 4.5 P – Predavanja.5 2.5 2.

5 3 3 1. O – Obvezni predmet.5 30 30 30 0 15 15 0 0 30 15 30 15 7. V – Vježbe.4. S – Seminari.5 7.5 15 6 6 6 1.5 1. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-52 MB2-59 MB2-60 MB2-61 MB2-62 Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom Neurokemija Hitna laboratorijska dijagnostika Biostatistika Bioanorganska kemija I I I I I 15 8 15 15 10 S 0 4 10 15 5 V 15 3 5 0 0 30 15 30 30 15 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-27 MB2-28 MB2-29 MB2-30 MB2-31 MB2-32 MB2-33 MB2-12 Farmakologija II Analitička toksikologija Koagulacija Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II Molekularna dijagnostika Biokemija lijekova Biokemija prehrane Stručna praksa O O O O O O O O 30 30 15 30 30 S 15 15 15 15 0 V 45 15 15 30 30 P S V 90 60 45 150 60 60 60 15 9 6 4.5 27 .5 P – Predavanja.

postupaka i reagensa Specijalna područja kliničke biokemije Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike Metodika znanstvenog rada Organizacija i upravljanje medicinskobiokemijskim laboratorijem Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O O O O 15 15 15 15 0 15 S 0 0 10 15 30 0 V 15 0 5 30 0 0 P S V 30 15 30 60 30 3 1. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-63 MB2-64 MB2-65 MB2-66 MB2-67 MB2-68 MB2-69 Dijetoterapija Racionalna laboratorijska dijagnostika Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Proizvodnja biokemikalija Standardi kvalitete u laboratorijskoj medicini Laboratorijska endokrinologija Kompleksna genetika I I I I I I I 15 10 6 15 15 15 15 S 15 5 3 0 15 10 15 V 0 0 6 0 0 5 0 30 15 15 15 30 30 30 28 3 1.5 4.5 1. S – Seminari. V – Vježbe. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-34 MB2-35 MB2-36 MB2-37 MB2-38 MB2-39 MB2-40 MB2-41 MB2-12 Transfuziologija s imunohematologijom Primjena radionuklida u dijagnostici Evaluacija instrumenata.5.5 1.5 15 10 30 0 0 15 0 0 0 150 100 15 45 150 100 P – Predavanja.5 3 3 3 . O – Obvezni predmet.5 3 6 3 1.

Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti. Modularni predmeti 3. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta. Metodološki predmeti 4. Visinu školarine. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij. Temeljni predmeti 2. znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. Namijenjen je farmaceutima. Školarina Školarinu plaća student sam ili uz potporu državnog tijela. tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj zajednici. odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. metodološke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij završava izradbom i obranom doktorskog rada.DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTI» Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» i obranom doktorske disertacije student stječe akademski stupanj doktora znanosti. odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. modularne. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente. medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. školarinu za strane studente. Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stječe različitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraživački rad u znanstveno-istraživačkim institucijama i farmaceutskoj industriji. U tu svrhu doktorski studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u specifičnim područjima farmacije i medicinske biokemije. a završava polaganjem ispita. 29 . dodatne troškove poslijediplomskog doktorskog studija te način i rok plaćanja određuje Fakultet. pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada. Studij uključuje: organiziranu nastavu (obvezne. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18 Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutskobiokemijske znanosti» student može nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavršavanja na različitim Sveučilištima te državnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

dr. Proizvodnja lijekova. kao i prve napomene o etici i moralu. deontologiju i praksu. 2002. reda. 5. ATC podjela lijekova. 121/03. V. [V. fotometriji i radioaktivnom raspadu. čime se bavi suvremena farmacija. 30 . dr. Ljekarna i njena oprema. Goethe i farmacija. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Limes i diferencijal funkcije. Ministarstvo zdravstva RH. Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i kodifikaciju u ljekopisu. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM]. Containers. Grdinić. Vuković. Grdinić. deontologija i građanstvo. godina Semestar: 1. pokus i znanstveno zaključivanje. farmaceutski oblici. Etika. Grdinić. Grdinić. Diferencijalne jednadžbe. S. sc. 49(1). Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Diferencijalne jednadžbe 1. reda. O suštini farmacije i farmaceutska karta Europe. Osnovne elementarne funkcije. V. Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju. kemiji. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. Standard terms: Pharmaceutical dosage forms. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju. farmaceutskog nazivlja. Promatranje kao izvor znanja. sc. primjena na funkcije distribucije. Hrvatska matica lijekova [ur. Farmaceut i znanost. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. Grdinić. 1997. Zagreb. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. načine gibanja. Broj ECTS bodova: 4. Pitajte o svojim lijekovima. medijske i medicinske informacije. Babić. farmaciji. 2004. Uvod u farmaciju. Renata Jurišić Grubešeć Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE UVOD U FARMACIJU Šifra predmeta: F1-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Routes of administration.5 Ime predavača: doc. Preporučena literatura: 1. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Zagreb. Laila Stefanini Orešić]. Stefanini Orešić: hrvatski stupac]. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. kako je strukturiran studij. kemijske i enzimske kinetike. Zagreb. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Rječnik mjeriteljstva u kontroli kakvoće lijekova. dr. 1994. određeni i neodređeni integral. Zagreb. 2002. Kemija i farmacija. lijekovi u zakonu. Farmakoterapija za nestručnjake. drugo izdanje. doc. Zagreb. laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. radioaktivni raspad. Diferencijalne jednadžbe 2. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz Farmacije i mitologija farmacije. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. 1995. Žene u farmaciji. protok informacija. Strasbourg. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA Šifra predmeta: F1-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Stvaralačka snaga farmacije i neobični životopisi. raznolikosti budućeg zanimanja u sustavu zdravstva. L. 4. putovi primjene i spremnici. 8. J. Vlastita naklada. Narodne novine. razvoj eksperimentalne metode. biokemiji. Uvod u farmaceutsku etiku. Jezik. Council of Europe. V. 2000. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. Farmaceutsko nazivlje i grafija. Farmaceutsko mjeriteljstvo. Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. Fotosoft. 19-31. V. Patenti i robne marke. Farmaceutske. Hrvatsko farmaceutsko društvo. Sanda VladimirKnežević. Farmaceutska literatura i knjižnice. 6. Integralni račun: pravila integriranja. sc. V. 2. godina Semestar: 1. Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj. Grdinić. brzine kemijske i biokemijske reakcije. 7. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova.

Stanica. Školska knjiga. Mitohondriji i kloroplasti. Zagreb. A. Medicinska naklada. Hopkin. dr.. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja.. L. treće izdanje. Stanice pod mikroskopom. kloroplasti i fotosinteza. 5. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. GS Garland Science. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Demidovič. Račun diferencijalni i integralni (I dio). stanična kultura. Watson J. Preporučena literatura: 1. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. New York. III. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: F1-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Bray D.maricopa. 2004. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. 2004. Z. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. http://esgwww. Školska knjiga. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. G. Stanična dioba: mitoza. politeni kromosomi.. Alberts. treće izdanje.. Sorić J. A. New York & London. drugo izdanje. Tehnička knjiga. D. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. sc. frakcioniranje stanica. Morgan i Drozofila. Školska knjiga. Preporučena literatura: 1. 1991. dr. Raff M. trepetljike i bičevi. mikrotubuli. opća struktura kromosoma. Prokariotske i eukariotske stanice. Šikić. sc..M. Uvod u matematičku analizu.emc. 1992.. B. Hausman. Lewis J. citokineza. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Taylot & Francis Group.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005.E. Mitoza. 5. P.. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. 3. godina Semestar: 1. vezikularni transport. Zagreb. Walter P. predavanja (interna skripta na CD) 4.. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida.Seminari: Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Borzan i autori. Molecular biology of the cell. ionski kanali i električna sposobnost membrane. zakoni nasljeđivanja. vezani geni. (interna skripta) 3. programirana stanična smrt (apoptoza). godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 2. Spolno razmnožavanje: prednosti spola.html 7. Humana genetika. teorije i mehanizme nasljeđivanja. endocitoza. od prokariota do eukariota. Javor. Riješeni zadaci iz više matematike I.D.http://gened. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: F1-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Jezgra u interfazi. 2002. Bray D. 6. K. Raff M. Zagreb 4. R. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Zagreb 1990. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući 31 . Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop.5 Ime predavača: prof. Stanična membrana. Matematička analiza. Odjeljci eukariotskih stanica. izmjene kromosomske strukture. Citoskelet: intermedijarna vlakna. Krnić. II. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. B. Kurepa. Roberts K. Alberts.html Metode podučavanja: teorijska.. Mejoza.mit. sekretorni putovi. oplodnja. Cooper. Oblici i građa kromosoma. Školska knjiga.5 Ime predavača: doc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.edu:8001/esgbio/chapters. 2.. I i II dio. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. S.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Jonson.. membranski proteini. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. molekularni pristup. 2. mejoza. Zagreb. aktinska vlakna. Garland publishing. Essencial cell biology. Broj ECTS bodova: 5. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Roberts K. B..

J. S. And Calnan. S. teorija akcije. Bond. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. kulturna iatrogeneza. bolest kao identitet. Kemijska kinetika i 9. Livingstone. 3. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». klinička iatrogeneza. Taylor. 7. SAGE Publications. Third Edition. Elektrokemija.M. And Bond. bolest kao metafora. S.5 Ime predavača: prof. Future and Agendas.Thousand Oaks. otvoreni sustav. profesionalna legitimizacija boli/simptoma).) (1997) Health Behavior and Health Education. J. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. Glanz. Kemijska struktura. Blackwell Publishing. mijene u značenju zdravlja. Zdravstveno-zaštitni sustav (organizacija kao sustav. skripta 2. sc. M. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). Staničić. (eds.5 = 10. K. 4. Williams. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). Second Edition. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. A Wiley Company. 4. Kompleksni spojevi. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). profesionalna autonomija i moć zdravstvenozaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). pozitivizam. bol kao biosocijalni fenomen. Kemijske veze. Jossey-Bass. 6. 5. London. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). bolesti suvremene civilizacije). Osnovni koncepti. And Field.(2003) Sociology and Health Care. and Rimer. Otopine i njihova svojstva. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. 6. Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. Međumolekulne sile.(eds.) (2000) Health. Churchill. Theory. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). London and New York. prava bolesnika. socijalna iatrogeneza. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. mehanicistički redukcionizam. 8. Gabe. dualizam duše i tijela. Kemijski račun (stehiometrija). Lewis. 3. birokratizacija. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). Broj ECTS bodova: 7 + 3. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. 2.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.K. D. dužnost bolesnika. «illness» i «sickness». uvjeti za 32 . diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). K. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 1.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1.(eds. dualizam zdravlja i bolesti. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). White. Second Edition.. and Practice. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. Key Theories. pregovaranje. New York. Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Boja anorganskih tvari. Routledge. B. 5. racionalizacija. «dobar» i «loš» bolesnik. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Research. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). vrijednosna supstancija zdravlja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: F1-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. bolest kao socijalni konstrukt. Taylor and Fransis Group. «disease». i 2. F. timski rad. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv.mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest.J. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. Ž. Medicine and Society. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. imperativ zdravlja. dr. patologizam.

Zagreb. Filtriranje običnim filtar-papirom. 2. spolni sustav. kemijske reakcije. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. koža. Školska knjiga. receptori na membranama. Medicinska fiziologija. međumolekulne sile. nazivlje. 3. Zagreb. regulacija tjelesne temperature.pharma. Osnove histologije. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. Langmanova medicinska embriologija. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. i 2. određivanje Faradayeve konstante. elektronska struktura atoma. transport kroz stanične membrane. 4. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Mladen Biruš. Metode podučavanja: teorijska. najvažniji mišići. Carnerio J. bubreg. dr. W. Zakon spojnih volumena. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: F1-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Preporučena literatura: 1. Freeman & Comp. Kiselinsko-bazna titracija. Peter Atkins & Loreta Jones. 10. godina Semestar: 1. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. krv. organa i organizma kao cjeline. Keros P. sastav urina. Zakon o održanju mase. Sublimacija joda. lučenje probavnih žlijezda. termokemija i osnove kemijske termodinamike. 1999. limfa. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Fizičke i kemijske promjene. Određivanje atomske mase. acidobazna ravnoteža. Kelley RO. H. www. cirkulatorni sustav (srce. faktori proliferacije stanica. Pećina M. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. krvne žile). „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. regulacija cirkulacije. Medicinska naklada. Zagreb 1987. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. veze. uho. Priprema otopina. Vaganje. trudnoća i dojenje. Zagreb. oko. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka.5 = 8 Ime predavača: doc. Ovisnost topljivosti o temperaturi. 2003. endokrini sustav. neurotransmiteri. regulacija disanja. Naprijed. Odvajanje olovnih. mokraćni mjehur. Temelji anatomije čovjeka. svojstva vode. Dokaz elektrolitske disocijacije. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Isparavanje i određivanje suhih tvari. respiratorni volumeni i kapaciteti. Pomicanje kemijske ravnoteže. osnovna tkiva organizma. sc. probavni sustav. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. vitamini. „Chemical Principles: the quest for insight“. Miješanje kapljevina s kapljevinama. Školska knjiga. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. Zagreb. 1996. molekulne orbitale. agregatna stanja tvari.hr 3. New York 1999.. periodni sustav kemijskih elemenata. Otapanje amonijaka u vodi. 33 . krvne grupe. izdanje. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. limfokini. organizacija i građa živčanog sustava. Guyton AC. hemostaza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. ravnoteža.5 + 3. Oksidoredukcija sumpora i kisika. energetski metabolizam. Indikatori i mjerenje pH. Broj ECTS bodova: 4. Preporučena literatura: 1. pluća. građa i funkcija jetre. imunosni sustav. Hall JE. Vodljivost otopina. hematopoeza. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. građevni elementi. Ovisnost topljivosti o strukturi. Ivančić-Košuta M. 1999.polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. membranski i akcijski potencijal. 2. digestija i apsorpcija hrane. Filtriranje filtarpapirom u Büchnerovu lijevku. njuh. građa skeleta. Sadler TW. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Elektroliza bakra. Junquera LC. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža.

D. Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. H. pojave na granici faza. F. Toplina i toplinski nered. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”. Sile u prirodi i pripadna polja. Rad. Zagreb. Upoznavanje s postupcima determinacije viših biljaka. D. Školska knjiga. Temeljne strukturnofunkcionalne značajke biljaka: histologija i organografija. B. Schaffner. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa.Metode podučavanja: teorijska.Sistematika. Generiranje. dr. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. evolucija i geobotanika. optička mrežica. snaga i potencijal. Idealni i realni plinovi. A Slijepčević. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. 34 . Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. Brown Publishers. Stern. Preporučena literatura: 1. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Elektromagnetski valovi: polarizacija. anatomska analiza vegetativnih organa. dr. Rast. Maleš. stojni valovi. mikroskop. 4. Zagreb. Moore. nuklearne reakcije. 2. Zagreb 1997. energija. spontani radioaktivni raspad. električni dipol. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima.Morfologija i fiziologija. Häfelfinger. elektroforeza. Zagreb 1991. problemska. sc. C. Električna i magnetska svojstva tvari. osmoza i sedimentacija. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. praktična i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: F1-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 5. Željan Maleš Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz opće i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. Upoznavanje s postupcima botaničke mikroskopske analize i morfološke determinacije biljaka. Domac. R. difuzija. 2001. fotoelektrični učinak. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila.5 Ime predavača: prof. osnova spektrometra. R. Školska knjiga. Clark. Udžbenik botanike za visoke škole . W. godina Semestar: 2. Kvantnost u prirodi. Ziegler. Ernst. Winterhalter. Farmaceutska botanika. 6. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Šifra predmeta: F1-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. porijeklo električnog i magnetskog polja. interferencija. Preporučena literatura: 1. prvi zakon termodinamike. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. Faze i fazni dijagrami. Wm. Fizika mnoštva čestica. Pregled važnijih biosistematskih skupina biljaka. Broj ECTS bodova: 5. laser. skripta. Herak: Osnove kemijske fizike. primjena radioaktivnih izotopa. W. K. Zagreb 1994. Atomska jezgra. Ehrendorfer. 1990. prizma i disperzija. Transportne pojave: gibanje čestica. Mikroskopska analiza staničja viših biljaka. Rijeka 1999. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. Ljekovito bilje: kompendij. Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike. Morfološka analiza vegetativnih i generativnih organa. tijela. Školska knjiga. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Definicija i sadržaj predmeta. 2. Ž. razvoj i razmnožavanje. A. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Leo-commerce. R. Položaj i važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko značenje. strujni krugovi. J. apsorpcija. sc. Metode podučavanja: teorijska. K. interakcija među dipolima. Botany. Dubuque 1995. Mägdefrau. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. Udžbenik botanike za visoke škole . centrifugalnom i električnom polju. Kuntarić i K. Biosistematska obrada pojedinih važnijih skupina biljaka. Školska knjiga. Kempni: Vježbe iz fizike. B. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Principi sistematike biljaka. 3. D. refrakcija. godina Semestar: 2. ogib. Denffer.

I. B. karakterizaciji. WS. Statistička teorija i primjena. složeni sustavi. 6th Ed. 4th Ed. reakcija kompleksacije. Procjene parametara razdiobe. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. J.3. analitički proces i metode. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. oksido-redukcijske. Korelacija i regresija. Osnove statističke metode. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. J. izračunavanje rezultata. Skove: Physics. Zagreb 1973. Teorijski temelji postupaka separacije. New York. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. parametri koji opisuju razdiobe. Bolton. sc. 1992. Školska knjiga. Zagreb 1971.5 = 10 Ime predavača: prof. JAZU. Broj ECTS bodova: 5. Statistički testovi: χ2-test. W. Keller. 5. sc. godina Semestar: 2. dr. F. F. standardna greška regresije. Petz. Koeficijenti korelacije. Teorija uzoraka. Obrada i analiza čvrstog uzorka. teorijski parametri za opis razdiobe. i 3. Analitička primjena protolitičkih sustava. Bon. 6. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Vranić. Preporučena literatura: 1. Separacija smjesa kationa/aniona 35 . Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. Linearna regresija. Uvod u statistiku. Wiley & Sons Inc. 4. McGraw-Hill. svojstva taloga i taložnih reagenasa. Zagreb 1997. uzorak i uzorkovanje. jednostavne. S. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. E. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. maskiranje i demaskiranje. 1970. Šošić i V. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: F1-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. pogreške u kemijskoj analizi. C. Zagreb. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji.5 Ime predavača: prof. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. prof. karakteristične/selektivne reakcije. New York. Principi gravimetrijske analize. F-test. Nikola Kujundžić. Empirijske razdiobe. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Pavlić. New York 1995. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. nevodene titracije. V. dr. Inc. grafički prikazi. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications.5 + 4. D. E. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Metode podučavanja: teorijska. 2003. 3. testiranje korelacije. 5. Tehnička knjiga. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Marcel Dekker. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. Tehnička knjiga. t-test. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. 2. standardne otopine. kompleksometrijske titracije. Zagreb. Temelji kvantitativne analize. ionske izmjene. Poissonova i normalna. Bešić i J. J. složene. Vjerojatnost i statistika. dr. Broj ECTS bodova: 2. 4. I. McGraw-Hill. neutralimetrijske. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Blatt: Modern Physics. Serdar. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. Biostatistics. taložne metode. sc. Teorijske razdiobe: binomna. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Titrimetrijske metode analize. New York and Basel 2004. Gettys and M. osjetljivost i selektivnost. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. 1999. godina Semestar: 1. titracijske krivulje. Wayne.

selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (taložne metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporučena literatura: 1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5 Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja, prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente, primjenjujući mehanistički pristup gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura, s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima, što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i

laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva, tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Osim toga, radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku, nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina, te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi, te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Preporučena literatura: 1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I. Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Praktikum preparativne organske kemije, O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C. B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York, 2004. 4. Organic Chemistry, J. McMurry, Brooks/Cole Pub. Co., 2003. 5. Organic Chemistry, A Modern Perspective, D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: F1-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10. Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19 Ime koordinatora praktične nastave: prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

36

Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz farmacije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati stručne prakse). II. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). III. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja o zahtjevima za učinkovite i precizne farmaceutske usluge (narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole, opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u komunikaciji s pacijentima, i dr.). Preporučena literatura: 1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice, 3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002. 2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M. Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press, London 2003. 3. Validation Instruments for Community Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth Press Inc. 2000. 4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku. 5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy Practice, Pharmaceutical Press, London 2002. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: F1-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 1., 2., 3. i 4. Ime koordinatora praktične nastave: Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija, spolu i financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Preporučena literatura: 1. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik POVIJEST FARMACIJE Šifra predmeta: F1-43 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. sc. Snježana PaušekBaždar, znanstveni savjetnik Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od izuzetne važnosti za razvitak farmacije, stječe se uvid o značenju načina otkrivanja prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za razvitak ljekarništva tijekom stoljeća. Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i važnosti njenih teorija i zakonitosti u određivanju svojstava, analize i sinteze novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko značenje interdisciplinarnosti u proučavanju prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima prvih pisanih recepata (glinene pločice, 37

magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i sredstvima za liječenje, te se tumači princip similia similibus curatur s počecima organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana u liječenju biljem, te značenje Ebersovog papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova i Teofrastova sistematizacija bilja, Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri farmakološke skupine. Potom se izlažu doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s obzirom na polifarmaciju (miridaticum i theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata, Celsiusa i Galena, osobito je istaknut Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje, koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i koja je bila temelj europskim farmakopejama. Nakon kratkog prikaza indijske, kineske i arapske, a potom europske alkemije, pokazano je kako su se alkemijski pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni) i novootkrivene tvari koristile u liječenju. Nakon razvitka samostanskog ljekarništva dolazi do osnutka Salernske medicinske škole (kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u povijesti farmacija odjeljuje od medicine. Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz doprinose renesansnih učenjaka, osobito Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van Helmonta, Glaubera i utemeljenje iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja minerala (oralno) u liječenje. U doba prosvjetiteljstva istaknuta je važnost flogistonske teorije u otkriću plinova, novih elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti analize i sinteze organokemijskih i prirodnih spojeva te njihovo značenje u pripravi lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo te značenje riječi i simbola od važnosti za povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja, Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi, arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz povijesti hrvatske farmacije. Preporučena literatura: 1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen (prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb, 2000. 2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK, Zagreb, 1978. 3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001. 4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske, MH, Zagreb, 1996.

5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994. 6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996. 7. I. Asimov, A Short History of Biology, London, 1978. 8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb, 1978. 9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarništva, Zagreb, 1997. 10. B.P. Medawar, Introduction and intuition in Scientific thought, London, 1969. 11. J. R. Partington, A History of Chemistry, Vol. IV, London, 1964. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: F1-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije, znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama, kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem, uključujući liječnike hitne medicinske pomoći, policiju i vatrogasce. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja, opis smjernica za reanimaciju, automatski defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja, kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje krvarenja, nadoknada volumena, venski put, imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta, zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice, utapljanje, strujni udar), trijažni sustav, 38

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I Šifra predmeta: F1-46 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. McManus J. biokemiji i zdravstvu. razvoj samopoštovanja. modele. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. priprema materijala. Menedžerske vještine 2. davanje savjeta i zaključivanje odnosa.. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti I tijekom studiranja..edu) 2. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Tindall W. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije.5 Ime predavača: prof. Kako savladati tremu. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: F1-45 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1.. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. Grundler i sur. Broj ECTS bodova: 2. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. sc. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. 6. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Lippincott Williams & Wilkins 3. Janković I. Pjevač N. godina Semestar: 2. evolucijska 39 . Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. transport unesrećenog. Interpersonalna komunikacija. Miljković D. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Zagreb. Med fakultet Zagreb 3. percepcija i stanja svijesti.(1998).N. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Preporučena literatura: 1.. Brajša P. Beardsley R. Juretić D. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Learning express. Rijavec M. Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. IEP-D2. (2001). Vnuk V. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti..pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. Reardon K.erc. neposrednim suradnicima. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. K. Alinea. Zagreb 4. Preporučena literatura: 1. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. Menađerska komunikacija. Skripta za prvu pomoć. ostalim stručnjacima u području te s medijima. sc.. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.(1998). Pavleković G. emocije i emocionalna inteligencija. dr. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. Kimberlin C (2002). New York 5. (1993). uvježbavanje... Varaždin: Varaždinska banka dd. dr. godina Semestar: 1. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije.. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. Vizek Vidović V. Effective business speaking.

rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Lipidi i membrane (masne kiseline. (2003). Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. Ličnost). str. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: F1-46 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Čorkalo. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. Preporučena literatura: 1. 5. sekundarna. Energetika života (metastabilnost živog sustava. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. tipovi jednostavnih i složenih lipida. stanični koncentracijski odnosi. Nenormalna ličnost).5 Ime predavača: prof. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: F1-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 8. Aminokiseline. Psihologija rada (poglavlje: 11. godina Semestar: 2. tercijarna i kvarterna struktura. S. terapija. (2003). 9. 173-194).tumačenja spolnih razlika. normalnost i abnormalnost. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. D. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. Čorkalo. B. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. Stavovi i ponašanja među grupama. godina Semestar: 3. S. B.A.A. svojstva vode.5 Ime predavača: prof. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. D. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. modularna građa. cjeloživotno obrazovanje.). 4. prijateljstvo i romantične veze. (1987). struktura i funkcija membrana). funkcionalne i strukturne domene. Rathus. velike grupe i međugrupni odnosi. (2000). klasifikacija proteina. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. značenje nekovalentnih sila. sc. učenje i pamćenje. Ugljikohidrati. (Ur. struktura nukleinskih kiselina. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Petz.B. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. (2001). pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. motivacija. nacija i nacionalizam. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. stavovi i predrasude. D. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. dr. Petz. Čuvstva i Motivacija. Naslijeđe ili okolina. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Broj ECTS bodova: 3. Nukleinske kiseline (nukleotidi. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. (2000). U: Ajduković. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. Različita stanja svijesti. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. (Ur. roditeljstvo i stilovi odgoja. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. 11. D.energetska valuta. konformacijska dinamika. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika.(2001). sukobi i njihovo rješavanje. Preporučena literatura: 1. sc. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. Ličnost. konformacijske promjene). povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. 10. Temelji psihologije. Broj ECTS bodova: 2. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. Inteligencija. koncentracijski i 40 . pokretačka sila bioreakcija. biološki važni peptidi. informacija. Grupe i unutargrupni procesi. dr. B. Petz. Rathus.). 6. ATP . molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. rekombinantna DNA). Predodžbe. 153171). glikokonjugati i glikokaliks. Temelji psihologije. Percepcija. 192–221) 5. timski rad i rukovođenje. interpersonalna komunikacija i odnosi. tretman. primarna. U: Ajduković. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. savladavanje teškoća u učenju.

aktiviteti. emisijske spektroskopije. metode priprave i proučavanja koloidnih sustava. J. 2001. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. Preporučena literatura: 1. uloga koenzima.M. dr. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. New York. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. M. kemijski potencijal. neproteinski biokatalizatori-ribozimi).Tymoczko. sc. inhibicija. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). "Uvod u Biokemiju". kemijske kinetike.5 Ime predavača: prof. brzina enzimske reakcije. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. klasifikacija enzima. Scripta Biochemica. 2001. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. reduktivni potencijal. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. elektrokemije i koloidne kemije. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. Signalne molekule. Broj ECTS bodova: 6 + 4. zimogeni. i 4. prvi i drugi zakon. članci. mehanizmi enzimske katalize. fenomeni. primjerice elektrodni fenomeni. Flögel i suradnici. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. dr. u primjerenom opsegu. FBF. J. FBF. 5. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. poglavlje: Stanična kemija. zeta potencijal. polazeći od studija primjerenih osnova termodinamike. ISBN 953-6256-12-6 3.M. spektroskopije. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. ISBN 9536256-23-1 2. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. Scripta Biochemica. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara 41 . Stanko Uršić. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. unutarnja energija. Stryer.elektrokemijski gradijenti. 2001. zakoni i metode. energetika transmembranskih procesa). entalpija. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. doc. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. G. Part I (Chapters 113) Freeman. molekularni pristup.Berg. L. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima.). M. izoenzimi. izdanje. Biochemistry. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. II. Vitamini. sc. Gibbsova slobodna energija. "Biokemijski praktikum I". primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave.L. Flögel i suradnici. pojmovi.5 = 10. Cooper. Stanica. raznolike primjene i sl. godina Semestar: 3. hidrofobna interakcija. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa.

imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). Školska knjiga. 11. R. svojstvima i proizvodnji vakcina. Florence and D. kinetičkih. 1993. antigene strukture. 2002. Lippincott-Raven Publ. 12. Metode podučavanja: teorijska. H.A. Školska knjiga. (ili izdanje 1998. L. A. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. fizioloških i biokemijskih osobina.W. IR spektrometrija. Richter: Medicinska parazitologija. Lea & Febiger. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. Melnick. D. 4. Zagreb. D. J. Jumena. M. Berry. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. pH-metrijske. H. W. Wm. Winn. J. biokemija i genetika mikroorganizama). Medicinska naklada. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. mikoplazmi. 1995. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. Zagreb. 1984.D. 7. Butterworth-Heinemann Ltd. Amiji. Jawetz. 2001. HPLC i GC metode)... Kršnjavi: Medicinska parazitologija. The Royal Society of Chemistry. Oxford University Press 2000. C. Školska knjiga. Applied Physical Pharmacy. Naglić. J. Allen. Madić. B. 1987. Medicinska naklada. D. Ivan Kosalec. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Martin.. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. 1980.: Diagnostic Microbiology.A. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. 7. biologiju (fiziologija. koagulacija koloidnih sustava. S. E. S. Hajsig..M. E. T.A. Schreckenberger. potenciometrijske redoks.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. 10. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Ross. Zagreb. H. Ožegović. Zagreb. E. Applications in the process industries. određivanje pKa vrijednosti. 6. M. J. 4. Basic Principles of Colloid Science. Bustamante. W. Školska knjiga. Jug. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. 6.D. Cambridge 1994. Prescott. Chun (Ilustrator). mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija.C. Attwood. P. Brudnjak: Medicinska virologija. konduktometrijske i amperometrijske titracije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. dr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: F1-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Philadelphia. Zagreb. S.. gljivica i parazita. Zagreb. A. E. S. Physical Chemistry. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. W. sc. 1996. Zagreb. Weisglass: Medicinska bakteriologija. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih grampozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. Iowa.. Zagreb. M. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. 1997. Oxford. Klein: Microbiology. 5. Merkur A.C. 1992. S. B. Colloid and Surface Engineering. 3.S. Lj. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. Duraković: Opća mikrobiologija. Kalenić. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. Školska knjiga. Harley. Koneman. 1994. P. Zagreb. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. R. sc. patogena.P. A. Rice and J. Dubuque. B. 2002. doc. Macmillan 1994. Z. Williams. N. Everett. 5.L. 2. Oxford University Press 2002. Brown Publ. A. imunologije. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. Sandmann (Editors). hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. Editor. 1993. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme).zadanih termodinamičkih. P. Physicochemical Principles of Pharmacy. C. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. Atkins. 4 ed. Preporučena literatura: 1. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. 8. Physical Chemistry. 3. i 4. Preporučena literatura: 1. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. serološkoj dijagnostici. dr. godina Semestar: 3. 9. 1989. PTI Zagreb. Jr. spektroskopskih. 42 . Janda. adsorpcija. McGraw-Hill.B. T. 1994.

Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. J. J. 2003. 1991. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: F1-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. L. sc. Informacija u biološkim sustavima. aminokiselina. mioglobin. struktura. Glikoliza. Sinteza proteina. sc. i 3.5 = 7 Ime predavača: prof. polisaharida. kolagen.genetička uloga. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. ribonukleotida i deoksiribonukleotida.5 + 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 2002. organizacija genoma. i 5. Karmela Barišić. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. dr. glicerofosfatida. patogeneze. Broj ECTS bodova: 2. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. β-oksidacija masnih kiselina.13. Pakiranje DNA i histoni. dr. G. Tihana Žanić Grubišić. građa ribosoma i rRNA.osnovni principi regulacije metabolizma. Philadelphia. 4. Smith. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. Genetička šifra i odnosi gena i proteina. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. elastin. JM Berg. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. Stryer: Biokemija. Broj ECTS bodova: 4. Metode podučavanja: teorijska. Wiley & sons. Zagreb. Školska knjiga. i 3. Saltsman. Greške u DNA i njihov popravak. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. DNA . respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. Freeman. kliničke slike. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon.strategija i mehanizmi. proteini izvanstaničnog matriksa. i 5. C. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. vjernost replikacije. tijek i hormonska regulacija. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. Značenje introna i eksona. Konformacije DNA.5 = 7 Ime predavača: prof. fifth edition. transport iona. K. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin. Lippincott Williams & Wilkins.5 + 2. Presečki i suradnici: Virologija. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. A Clinical Approach. ciklus limunske kiseline. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Replikacija DNA. V. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. 2. godina Semestar: 4. 5. sc. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . Zagreb. kolesterola i steroidnih lipida. Medicinska naklada. dr. New York. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. prof. JL Tymoczko. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. 3. prof. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Preporučena literatura: 1. ciklus ATP. Freeman. godina Semestar: 4. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. L. 2005. 43 . Berg. hema. biosinteza triacilglicerola. 2002. sc. Integracija biokemijskih procesa u stanici . Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. kromosomi i geni. šećera. dr. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. New York. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. New York. biosinteza masnih kiselina. Stryer: Biochemistry. Stanična bioenergetika. lipida i nukleinskih kiselina. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. 2002.

određivanje sadržaja trjeslovina. 1999. trjeslovine.: Potter's New Cyclopaedia of Botanical Drugs and Preparations. FBF Zagreb. B. biosinteza. antracenski heterozidi. Vrhovac i sur. droge s eteričnim uljem. te uporabu droga. 4. masna ulja. kumarini. Zagreb. saponini. Preporučena literatura: 1. vrednovanje masnih ulja.W. smole. 2003. Gamulin i sur. B. određivanje sadržaja alkaloida. Bruneton: Pharmacognosy.. dokazivanje trjeslovina. Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. PF imunosnog sustava. Medicinal Plants 2nd edition.L. droge s trjeslovinama. Leo Commerce. J. sc. Preduvjeti: Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske botanike. Sadržaj predmeta: Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni metaboliti): strukturna obilježja. Školska knjiga.C. ispitivanje kakvoće sastava eteričnih ulja. droge sa sluzima.IV ): određivanje sadržaja eteričnog ulja. Ernst: Ljekovito bilje – Kompendij. metode dokazivanja. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Robins. antraglikozidima. kemijska i fizikalna svojstva. eterična ulja. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. i 3. Phytochemistry. tri-. saponinima. Osnove patologije. Skupine biološki aktivnih tvari: monosaharidi.Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. fenolne kiseline. 2003. dokazivanje fenolnih glikozida i fenolnih kiselina. alkaloidi. Medicinska naklada Zagreb. Prema kemijskoj sistematici steći integralno znanje o najvažnijim drogama biljnog i životinjskog podrijetla. Metode podučavanja: teorijska.5 + 7 = 12. Klinička patofiziologija. PF bolesti metabolizma. 2004. 4.. 3. voskovi. Medicinska naklada Zagreb. masti. R. dr. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. i 5. određivanje sadržaja arbutina i metilarbutina. seskviterpeni. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. PF kardiovaskularnog sustava. tioheterozidi. cijanogenetski heterozidi. B. inulin. dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja flavonoida. masti. proantocijanidini). kardiotoničnim glikozidima. smole.S. Wren. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. K. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. flavonoidi. 5. Osnove patologije. steroli (fitosteroli). W. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske botanike i Analitičke kemije I. gume. analiza čajne mješavine. izoflavoni. Broj ECTS bodova: 5. Mozaik Knjiga. 1994. celuloza. Analitičke kemije I i Biološke kemije. 7. 2. droge s flavonoidima. i dopunjeno izdanje). 1994. S. PF dišnog sustava. masna ulja. Spoznati biogenezu i djelovanje tih tvari. droge s inulinom. distribucija u biljnom svijetu. M. dokazivanje alkaloida. kumarinima. tetra-. PF probavnog sustava. U okviru kemijskog praktikuma provodi se kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih tvari u drogama sukladno farmakopejskim metodama ( Ph. R. O. godina Semestar: 4. škrob. kardiotonični heterozidi. prof. fenolni heterozidi. Rijeka 1999. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. droge s alkaloidima. droge s tioeterima i tioheterozidima. Preporučena literatura: 1. Hansel.Eur. 44 ..L. Sticher: Pharmakognosie – Phytopharmazie. S. dr. voskovi. U okviru mikroskopskog praktikuma provodi se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje droga. Droge animalnog podrijetla. 2. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje. seskviterpenski laktoni). The C. izoflavonima. 2002. di-. Kujundžić i sur. 2001. odnosno izoliranih prirodnih spojeva. Patofiziologija. histokemijske reakcije na pojedine skupine djelatnih tvari u drogama. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGNOZIJA I i II Šifra predmeta: F1-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. pektini. F. fosfolipidi.5 Ime predavača: prof. određivanje sadržaja antracenskih spojeva. i novija izdanja. iridoidi. određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u drogama. droge s hemicelulozom. 3. Hafelfinger. sc. Schafner. Interna medicina (3. PF bubrega. Auflage. Daniel Company Limited. dokazivanje antracenskih spojeva. balzami. određivanje vrijednosti droga sa saponinima. antocijani (antocijanidini. Zdenka Kalođera. Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju se sljedeće droge: droge s anorganskim spojevima. terpeni (mono-.

i 3. Antipruriginozi. Kloramfenikol. Sadržaj predmeta: Predavanja: Proučavat će se različite farmakoterapijske skupine. Lippincott Williams & Wilkins. Wagner: Pharmazeutische Biologie. Vježbe: Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu. Miorelaksansi. Antiparkinsonici. te najvažniji preparati iz svake skupine koji se koriste u praksi. Antiprotozoici. Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14 Ime predavača: prof. Steroidi i steroidni hormoni. Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije I. neželjena djelovanja. Laksansi. djelovanje. kofein. rezistencija. Parasimpatomimetici. Antihelmintici. strukturnom formulom. sc. Bacitracin. C. Zamjene za krvnu plazmu (Plazma ekspanderi). djelovanje i mehanizam djelovanja. mehanizmi djelovanja). 3. Diuretici. sulfafurazol. sinteze. sc. specifičnim načinom dobivanja (izolacija. 5. Aktivno uključivanje studenata u seminare. Antiseptici i dezinficijensi. Antiaritmici. Ekspektoransi. neubearbeitete Auflage. Tuberkulostatici. Lijekovi s učinkom na probavni sustav (Acida. Principles of Medicinal Chemistry.. Antihipertenzivi. Mutschler. Derendorf. natrijev jodid. Williams. Prostaglandini. Kardiotonični glikozidi. askorbinska kiselina. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 2. Antimalarici. primjenu i načine primjene. Studente će se upoznati s najvažnijim farmakoterapijskim skupinama lijekova. ISBN 0-12-744640-0. Psihotropni lijekovi. T. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. E. H. 5th ed. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Drogen und ihre Inhaltsstoffe. interakcije s drugim lijekovima. San Diego. dr. Antistenokardici. Ljekovite tvari djelotvorne na periferni živčani sustav: Simpatomimetici. Ganglioblokatori. Blokatori H2receptora histamina. Makrolidi. čišćenje (regeneraciju) pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije. Antikoagulansi. Radioaktivni izotopi. sudbinu lijeka u organizmu. Medpharm Scientific Publishers. D. registrirani lijekovi. A. detaljan prikaz pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije (fizičko-kemijska svojstva. stereokemija. H. Citostatici (podjela. Antimikotici. strukturni analozi). Adsorbensi). 45 . Antiemetici. farmaceutski oblik i primjena. Pomoćna sredstva. G. Preduvjeti: Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina. Preteče sulfonamida i sulfonamidi. Preparati željeza. Gustav Fischer Verlag-Stuttgart-New York -1992. O. Vitamini. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari. Ljekovite tvari djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći anestetici. monobaktami. Antihiperlipoproteinemici. Proučavat će se svojstva svake skupine s obzirom na kemijske i stereokemijske značajke. Lokalni anestetici. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. prof. L. Philadelphia 1995. Seminari: Teorijska priprema za vježbe. Antimigrenici. Metode podučavanja: teorijska. Hipnotici. Wermuth (Ed. mehanizmi djelovanja). i 5. karbapenemi. Antibiotici (β-laktami /penicilini. Stuttgart. sudbina u organizmu. sinteze. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije I. Aminoglikozidi. cefalosporini. Polimiksini). fizičko-kemijska svojstva. Analeptici. izolaciju. Svaki lijek se predstavlja svojim kemijskim i generičkim imenom. Simpatolitici. The Practice of Medicinal Chemistry. dr. sudbina u organizmu. Antiaritmici. način primjene. Drug Actions. Dijagnostici. Imunosupresivi. Lemke. Urikozurici. dikumarol. Virustatici (podjela. Academic Press. azitromicin.. Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi. 2. Antacida. putevi izlučivanja. Preparati kalcija. bizmutov subgalat. Nesteroidni hormoni. Foye. ISBN 0-683-03323-9. Spazmolitici. fenitoin. biosinteza. kalcijev karbonat. struktura. nikotinamid. Lijekovi s učinkom na urinarni trakt (Uroantiseptici. Marica MedićŠarić. sinteza) i osobnim značajkama djelotvornost. godina Semestar: 4. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). W. hidroklorotiazid. 1995. Antiepileptici. Cikloserin. sinteza. popratne pojave. Analgetici (+ Protuupalni lijekovi). Tetraciklini. Antipsorijatici. Polipeptidi.). 1996. Fluorokinoloni i analozi). Antihistaminici. Sulfoni. doze. piridoksin.6. farmakokinetička obilježja. mehanizam djelovanja. Preporučena literatura: 1.

1995.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. izd. Sadržaj predmeta: Predavanja: 46 . Broj ECTS bodova: 2. Shelton. sc. 7. Školska knjiga. 2001. J. Brown Publishes. Berlin Heidelberg. Oxford. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. 9. Louis. 2000. uvod. Dubuque. ISBN 953-6256-32-0. M. Timmins. A textbook. New Drugs. Budapest. Kellner. F. 1989.. West i F. sc. London. Havas: Ion. Patrick. izd. 1. ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover). Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. Mermet. Ford i P. A.1994. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. J. Chichester. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Metode podučavanja: teorijska. Elektrokemijske metode. 10. Preporučena literatura: 1. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II.): Analytical Chemistry. Nikola Kujundžić. kinetici. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: F1-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. St. 5. hrv. prof. 6. G. 8. uvod. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. engl. A Premier of Drug Action. P. R. R. CT. ISBN 0 19 855871 6 (Pbk). W. 1999. termogravimetrijska analiza.5 Ime predavača: prof. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. An Introduction to Medicinal Chemistry. J. 2002. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja.. godina Semestar: 4. 2000. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. D. 5. WileyVCH. Widmer (ur. Zorc. 1996. Zagreb. R. M. izd. 2. Oxford University Press. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. sc. Perkin Elmer Inc. 4.. M. 3. Julien. Ed. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: F1-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Skoog. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. B. Wm. spektroskopiji. M. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. ISBN 0 7279 0821 9. UV-Vis spektrofotometrije. ionselektivne elektrode. 1994. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Termoanalitičke metode. L. Fifield i D. Spektroskopske metode analize. M. Ellis Horwood. Otto i H. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. uvod.. 5. Beaty i J. 7. Weinheim. W. Farmaceutska kemija . D. Blackwell Science. BMJ Publishing Group. ISBN 0 7167 2619 X. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. New York. L. dr. J.. Lewis. Williams: Chemistry The Molecular Science. Freeman and Company. elektrogravimetrija. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. sc. izd. D. Atkins i J. C.4. D. M. Oxford. Olmsted III i G. Springer-Verlag. E. 6. dr. Holler: Osnove analitičke kemije. UV-Vis spektrofotometrija. 7. diferencijalna pretražna kalorimetrija. Oxford University Press. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. Akadémiai Kiadó. Zagreb. ISBN 0 19 855872 4 (Hbk). Mosby. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. H.. potenciometrijske titracije. J. 1996. Freely. 6. 1998.-M. dr. 1985. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. J.odabrana poglavlja. 2002. diferencijalne pretražne kalorimetrije. godina Semestar: 4. Stanko Uršić. 7th Edition. dr. primjenom: elektrogravimetrije. Kerber: Concepts. doc. D.

Williams. IR. makroklimatski. Berry. Butterworth-Heinemann Ltd. Utjecaj čovjeka na okoliš. Barbat. D.. Austin. toksičnost. Simončić. 8. A. 7. Rice and J. A. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. 1998. (Ed. Fizikalni faktori mikroklimatski. 7. utjecaj na zdravlje. T.olovo. Silikoza. Attwood.. veterinarski preparati. azbestoza. Valerije Vrček. (1998). J. uključujući termodinamičke i kinetičke. F.. Zdravstveni aspekti ekologije. O. 5. Procjena rizika. kadmij. prirodni procesi. Richardson. u: Zapsalis.Atkins.. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. vibracije). M. 4. mehanička energija (buka. ekološki pojmovi. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. 221-223 (separat) 6. Davies. Pearson-Prentice Hall (Longman). B. i suradnici: Zdravstvena ekologija. Macmillan 1994. voda. UV. 2001. C. 1985. primjena (dječje igračke. i suradnici. Šobot. sredstva za čišćenje). dječje igračke. Physical Chemistry. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. R.A.: Zaštita okoline danas za sutra. Đikić. Beck.Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. 4.S. Physical Chemistry. N.. The Royal Society of Chemistry. V. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. Stanko Uršić. A. sc.A. Partridge. Oxford. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. S. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty.. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Ekološki otrovi. Valić. Matas. izloženost ljudi. rak kože. nastajanje. glavni urednik Springer. HarperCollins Publishers. Koncept održivog razvoja. Applications in the process industries. NMR i ESR spektroskopske tehnike. Zagreb 1993. ambalaža kao sastavni dio namirnice. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Oxford University Press 2000. 3. Ekološki leksikon. Zagreb. Zagreb. Chem. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. P. djelatnost čovjeka. tlo. hormoni.H.ili novija izdanja) 2. Danijel Ljubas. R. živa. Ftalati (vinil omekšivači). Preporučena literatura: 1. Utjecaj tehnoloških procesa. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). Cambridge 1991. D. dr. S. New York. 2.P.utjecaj na zdravlje čovjeka. Mikroelementi kao kontaminanti. Florence and D. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima 47 . Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. T. Edinburgh 1995. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. 2001. mikotoksini). Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. Ekološki koncept zdravlja. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. Physicochemical Principles of Pharmacy. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 3. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. 1994. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. R. Ivana Vinković. medicinski pribor).kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. Ross. Oxford University Press 2002. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. sekundarni standardi. Školska knjiga.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. 21. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor.Lowry and K. M. antibiotici. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV.W. Teški metali . Isaacs. Colloid and Surface Engineering. kancerogenost. Aditivi u namirnicama. Faktori okoliša i zdravlje. Physical Organic Chemistry.S. Pušenje i rak. 1987. procjena rizika. Kontaminanti u prehrambenom lancu . Medicinska naklada. podjela. Editor. NMR i ESR spektroskopskim metodama. kozmetički preparati. IR. 3. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . Toxicants and Undesirable Food Constituents. John Wiley and Sons.

sc. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. Plavšić F. dioba i temeljna načela. Marcel Dekker. 2002. GK 3.. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: F1-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. toksinologiju. i 6. 2006.Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. D. sc. godina Semestar: 3. Matulić. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. godina Semestar: 5. 1988. Handbook of Toxinology. doc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Grafos. Bioetika. Vrhovac B. kliničke..Mebs. definicija. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. Matulić. Odnos etike i biotehnike. 5. kliničku toksikologiju. sc. London. Scripta ad usum privatum studentorum. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ.Shier. Preporučena literatura: 1. I.5 = 8 Ime predavača: prof. Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja.G.J. 2006.Barceloux. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. M. Boca Raton. Zagreb. Žuntar I.5 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTIKA I i II Šifra predmeta: F1-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 4. T. Duraković Z. Elsevier. 2. 2001. toksikologiju na radnom mjestu. GK 4. 7.. Školska knjiga. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. 6.5 + 4. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. Zagreb. godina Semestar: 5. 3. Metodologije etičke argumentacije. Broj ECTS bodova: 4. D. Venomous and Poisonous Animals. sc. Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije Oblikovanje lijekova. Washington. Školska knjiga. T.. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II.. II and III. 2006. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Matulić.Ellenhorn. New York-AmsterdamLondon. 1988. ZGO. T. toksikogenetiku. Uvod u analitičku toksikologiju. Povijest. Matulić. dr. Stavljenić A. Medical Toxicology. dr. dr. Zagreb. Inc. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bioetika. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. 2007. Methodology for Analytical Toxicology. Inc. Franjo Plavšić. W. I. Zagreb. Bioetika i biomedicinske znanosti. Mebs. New YorkBasel. T. Klinička toksikologija. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Zagreb. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. New York. Zagreb 1993. Sunshine. regulatornu toksikologiju. Zagreb 2. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Metode podučavanja: teorijska. Industrijsku farmaciju i Kliničku farmaciju. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama utjecaja organizma na ljekoviti oblik. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. osnove toksikokinetike. Preporučena literatura: 1. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. i sur. 1992. Preduvjeti: 48 .. Broj ECTS bodova: 3. D. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). Osnove kliničke farmakokinetike. Plavšić F. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. 1990. Boca Raton. ekotoksikologiju.T. DC: CRC Press. Zagreb 2000. dr. 8. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Vol.. CRC Press.

Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. razvoj novih lijekova i terapija. Seminari: Izračunavanje računskih primjena za modelne sustave obrađene na predavanjima korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». sc.Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. matične stanice i održavanje zrelog tkiva. Disperzni sustavi (stabilnost disperzija. Jalšenjak. Bermejo. 1978. mikrokapsuliranje koacervacijom. Amidon. J. Vježbe: Analiza veličine čestica. Southern. dr. Metode podučavanja: teorijska. mitoza. točke staničnog ciklusa. vektori i strategije kloniranja. razdvajanje disperzija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike I. kemijska nestabilnost u otopinama). Studentima će biti vizualno prezentirane informacije o dinamičkim procesima iz farmakokinetike. pokretni genetički elementi. kloniranje čitavih organizama. Školska knjiga. 1976. University of Michigan. Zagreb 1998. Computer based training software. SOS-odgovor. uvođenje DNA u stanicu domaćina. Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene.L. H. Pharmazeutische technologie. načela kontroliranog oslobađanja. proizvodnja rekombinantnih proteina. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. 4. Golgijev aparat. Pojave u otopinama (difuzija. signalni sljedovi. Sadržaj predmeta: Predavanja: Krutine (svojstva čestica. adsorpcija iz otopina i plinova. kontrola. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. SSCP. farmakokinetički modeli. dr. GI fiziologije. mjesno specifična rekombinacija.A. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. 5. ELISA. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. ispitivanje oslobađanja in vitro). Ann Arbor. svojstva lijeka i apsorpcija. tečenje polifaznih sustava). Polimeri i makromolekule (polimeri u farmaciji. polimeri za terapijske sustave). prof. P.. genske knjižnice. Lachman. TSRL Inc. ekstrakcija. ER. G. inaktivacija gena. DNA-mikročip. bioraspoloživost i bioekvivalencija. sc. Gordana Maravić Vlahoviček. nekodirajuća DNA.T. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. godina Semestar: 6. apsorpcije lijekova i kontroliranog oslobađanja korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». primjeri terapijskih sustava). regulacija i regulatorne molekule. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. razdvajanje suspenzija. organizacija kromosoma. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog oslobađanja. Speiser. 1977. 2. FilipovićGrčić. Modern Biopharmaceutics. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. kontrolirana flokulacija. popravak. Sucker. citokineza. položen ispit iz Biološke kemije. protusmislene RNA i DNA. oslobađanje lijeka. New York – London. Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutika I. određivanje koeficijenta razdjeljenja. otapanje krutina. razlikovanje mehanizama oslobađanja. Stanični ciklus: faze. H. mejoza i oplodnja. sekvenciranje DNA. smatanje i dorada proteina. GMO. Pharmaceutics of Solids and Solid Dosage Forms. J. Farmaceutika. Preporučena literatura: 1. konstanta brzine otapanja. J. Kanig. 3. Stanično signaliziranje: vrste signalnih 49 . MI. transporta kroz membrane. V. Version 6. kemijska nestabilnost u krutinama). stabilnost lijekova. Carsensen. Lieberman. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sušenje. M. The Theory and Practice of Industrial Pharmacy. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: F1-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. tiksotropna svojstva.L. Fuchs. mutageneza. Metode molekularne biologije: PCR. obilježja prašaka. Philadelphia. stanično kretanje. Jalšenjak. FISH. konstrukcija rekombinantnih vektora. vlažnost i sušenje. lizosomi. Stuttgart. P. L. I. 2003. enzimi. Northern i Western blot. vezikularni transport.

Proteini i aminokiseline . Inc. Ugrožene populacije. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma.. potrebe. Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. Šupraha. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. Maravić.. Metode podučavanja: teorijska. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. A. 1999. morfologija. Cooper. Beck R. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. CD s predavanjima 2. 2. Lauc. London.M. 6. Medicinska Naklada. Nicholl. 50 . Plenum press.. Maravić. bioiskoristivost... biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. Zapsalis C. replikacija. 3. J. biološka iskoristivost.. F. G. Academic press. T. Wiley et Sons. New York. Stanica – molekularni pristup. 2003. Dumić. biokemijske funkcije. G. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. S. hipo. An introduction to genetic engineering. Primrose. viroidi. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. mehanizam transporta u organizmu.W. Zagreb. J. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. 2001. New York.. Friedman M. bioiskoristivost. Cox i Sincler: Molekularna biologija. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. Machlin L.: Food chemistry and nutritional biochemistry. Gornik. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. Principles of Gene Manipulation. tumorski virusi. Inc.. Belitz D. London. Određivanje biokemijskih parametara..) Springer Verlag. Brody T.. putovi prijenosa signala.. 1987.potrebe. Molekularna biologija – praktikum. Virusi: genetički materijal. Blackwell Science. Lauc. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma.. toksičnost. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. Cambridge Univeristy Press. S.. 2004. biotransformacije. Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. R. S. potrebe. regulacija apoptoze. veličina.. dr. G. 5.značaj. Grosch W.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. 1999. 1985. O.E. klasifikacija. Basel. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. D. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 2nd ed. Academic press. Combs G. Vitamini – izvori u namirnicama. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Reaktanti akutne faze. izvori. Rak: nastanak i uzroci raka. 2004. 2003. kopije prozirnica sa predavanja 4. Lipidi . avitaminoze. and Old.. sastav i porijeklo.. R.: Handbook of vitamins. Twyman. ISBN 953-6256-45-4. J. 6th ed.: Nutritional Biochemistry. izvori. Marcelić. 5. ed. 1984. i Hausman. biochemical and clinical aspects. 3. J. Inc. Berlin. sc. 1986. G. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. Dabelić. Medicinska Naklada. New York. Dumić. onkogeni i tumorski supresorski geni. 7. R. Scripta biochemica. Nutritional..potrebe. akumulacija. New York.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Preporučena literatura: 1.M. proteinska malnutricija.5 Ime predavača: prof.B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: F1-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3.i hipervitaminoze. Jr.. S. enzim-inhibitori. 8.molekula i receptora. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: F1-24 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. New York. Preporučena literatura: 1. London. godina Semestar: 6. 6. 4. Broj ECTS bodova: 4. Ugljikohidrati . Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). T. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Prednosti mediteranske prehrane. New York. G. Zagreb. Poremećaji metabolizma i prehrana. prioni. godina Semestar: 6.: Food chemistry (2. Marcel Dekker. Zagreb.

mehanizmi održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže. 1992. Labar B. 8. i 4. Zatim. Medicinska biokemija. funkcija. sc. izoenzimi. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. Medicinska naklada. Zagreb. Štraus B i sur. terapijski i štetni učinci. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Kiselinskobazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže.5 + 9 = 12. sc. nasljedni i stečeni poremećaji. Medicinska naklada. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lipovac K. leukocita i trombocita. 2. 9. Petrik J.5 Ime predavača: prof. József Petrik. te morfološke karakteristike krvnih stanica kojima se utvrđuju promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Juretić D. 1997. Flegar-Meštrić Z. metode određivanja. farmakokinetika. 2004. dr. godina Semestar: 6. Zagreb. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. Proteini: proteini krvne tekućine . 2002. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. 5. Sadržaj predmeta: Osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: sadašnje stanje i perspektive kliničke biokemije. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Voda. Zagreb. Pannall PR. Juretić D. Štraus B. III prerađeno izdanje. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Metode podučavanja: teorijska. Ugljikohidrati: hormonska regulacija i poremećaji u metabolizmu glukoze. Juretić D. Zagreb. metode određivanja.nastanak. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. doc. 2003. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije s hematologijom sadržava osnove kemijskih. Lipovac K. poremećaji. farmakodinamika i mehanizmi djelovanja. mjere i jedinice. Medicinsko-biokemijske smjernice. kontraindikacije i interakcije). Medicinska naklada. Zagreb. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. dr. organ specifični enzimi. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja i poremećaji. Štraus B. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) 51 . 1992.. Metaboliti s dušikom: metode određivanja i poremećaji. instrumenti i automatizacija. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. metode određivanja katalitičkih koncentracija enzima. sc. metode određivanja. Školska knjiga. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). biokemijskih i bioloških postupaka kojima se ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva. i sur. Čepelak I. Zagreb. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. Broj ECTS bodova: 3. Zilva JF. Jagarinec N. 2004 6. metode. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: F1-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Zagreb. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom za svaku farmakoterapijsku skupinu (indikacije. monocita. poremećaji. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Preporučena literatura: 1. poremećaji. Farmaceutsko-biokemijski fakultet.Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. Zagreb. razgradnja. pretražni materijal. II dopunjeno izdanje. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. Poremećaji i bolesti eritrocita. 7. kontrola rada. Uvod u hematologiju: Funkcija eritrocita. akutne i kronične komplikacije. Dodig S. analitičke interferencije i biološki učinci lijekova. i 7. Upisnik rezultata i provjera znanja (interna skripta). Enzimi: enzimi u serumu. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. referentni intervali. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 3. granulocita. tehnike. Petlevski R. (interna skripta). Studij farmacije. 1997. proteinske vrste metode. Medicinska naklada. limfocita i trombocita. Medicinska biokemija. elektroliti i mikroelementi: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama.

f. l. čajevi.M. Preduvjeti: Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I. antiemetici. Dale. antidepresivi. H. 4.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. 5. Sterilizacija (toplinska. svojstava i tehnologije izrade. koronarni vazodilatatori. Moore: Pharmacology. glukokortikoidi. 2003. psorijaze. 2001. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce.K. antimikrobni lijekovi (antibiotici. osiguranje kvalitete. imunoserumi. Ritter. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova I. Preporučena literatura: 1. bioraspoloživost. inhibitori prolaktina. ekstrakti. stabilnost. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. Metode podučavanja: teorijska. izohidričnost. gonadotropini. stabilnost. J.5 + 7. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. fifth edition. otopine (otapala. antidiaroici. dr. propulzivi i digestivi). Pomoćne tvari (korigensi okusa. antikoagulansi. anestetici. antiprotozoici i anthelmintici). Ekstraktivni pripravci. antipiretici. sc. izbor sterilizacije i kontrola). f. 1999. bifosfonati itd). ambalaža). osnovna načela farmakokinetike . dekokti. antimikotici. boje. antiparkinsonici. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. blokatori Ca-kanala. 2003. izdanje. nevodena otapala. 8. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika. raspodjelu.).za opstruktivne bolesti dišnih putova. antivirotici. Proučavanje pomoćnih tvari koje prije svega omogućuju izradu lijekova. bakteriološka filtracija. liječenje migrene. Zagreb. laksativi. kalcitonin). 4. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. Churchill Livingstone. antitusici i ekspektoransi). antipsihotici. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. M. molekularni mehanizmi. metabolizam i eliminaciju. osiguranje kvalitete. oblikovanje. stabilnost i svojstva pripavaka. oblikovanje. koštano-mišićnog sustava (antireumatici.do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. Ernst Mutschler. zračenjem. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. receptori. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. fibrinolitici i eritropoetin). J Geber. osnovnih načela. 2. f. Sterilni farmaceutski oblici – parenteralni pripravci. 6. godina Semestar: 6. progestageni. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu 3. stabilnost. izdavač: Medicinska naklada. f. glukagon. zaštita od sunca itd. antihipertenzividiuretici. Sadržaj predmeta: Povijesni aspekti. respiratornog sustava (antiasmatici. plinovima. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. solubilizacija.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. l.P Rang. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. izdavač: Medicinska naklada. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. antioksidansi). antiaritmici. infuzi.djelovanje lijekova. antituberkulotici. interferoni. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. značenje ljekovitih oblika. 2. imunoglobulini. putovi primjene lijeka. vrste pripravaka. i 4. hipolipemici). Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. injekcije (putevi primjene. sladila. konzervansi. Opće principe farmakologije čine: 1. 52 . osnovna načela farmakodinamike . postupci ekstrakcija i oblici (tinkture. mirisa. te kontrole njihove ispravnosti. autonomnog živčanog sustava (l. antiflatulani. antiepileptici i anksiolitici). P. smjese (putevi primjene. Grupa autora: Medicinska farmakologija. biljni prašci). imunostimulatori. Urednici: M Bulat. prolaz kroz stanične membrane. skripta za studente. protuupalni lijekovi. krvotvornih organa i krvi (antianemici. estrogeni. i 7. imunosupresivi i antialergici.5 = 10 Ime predavača: prof. oblikovanje i izrada). Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. Tekući ljekoviti oblici. anoreksici. Infuzijske otopine. izotoničnost. l. androgeni i antiandrogeni. Aufgabe. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. Broj ECTS bodova: 2. 2004. utječu na njihovo djelovanje. citostatici.M. hormonski pripravci (kontraceptivi. Potom. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. Z Lacković. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. spazmolitici.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH PRODUKATA Šifra predmeta: F1-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije bioaktivnih prirodnih produkata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. Ekstrakcija superkritičnim fluidima. podloge. kapi za oči. Laboratorijski i industrijski postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje. 2. polučvrsti. 1992. sc. stabilnost. modifikatori viskoznosti. 1999. Broj ECTS bodova: 2. Primjena kromatografskih metoda u izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva. 1997. transdermalni sustavi. Specifični problemi u procesu izolacije biljnih sastavnica. sadržaj i izrada). J. sterola. Osnovna načela i primjeri izolacije bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih ulja. oblikovanje. umeci (izrada. Petričić. oblaganje filmom. G. označavanje. Lijekovi s promijenjenim oslobađanjem – parenteralni oblici. Pharmaceutical dosage forms and drug delivery systems. N. Ansel. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. dr. Totowa . flasteri i transdermalni flasteri. Liber. prašci za pripremu injekcija i sirupa. Vježbe: Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih pripravaka (tekući. emulgatori. Oftalmički pripravci. Swedish Pharmaceutica press. paste. oblikovanje. ukoncentriravanje i sušenje). Postupci izolacije bioaktivnih tvari iz biljnih droga. R. Baltimore. Drugs of Natural origin. Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata (skripta u pripremi) 3.V. podloge. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Natural Products Isolation. Aerosoli (fizičko-kemijska svojstva. Zagreb. morskih organizama i mikroorganizama. Cannell. linimenta (karakteristike oblikovanja). Školska knjiga. Sadržaj predmeta: Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih produkata u otkrivanju. Samuelsson. oblaganje šećernom ovojnicom. Kapsule – tvrde i meke želatinske kapsule (punjenje. Metode podučavanja: teorijska. ispitivanja). Suvremeni lijekovi prirodnog podrijetla. saponina. Solvent ekstrakcija prirodnih produkata. čvrsti ljekoviti oblici). Stockholm 1999. tabletiranje i strojevi. razvoju i proizvodnji lijekova. Metode separacije. L. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: F1-53 Vrsta predmeta: izborni predmet 53 . M. putevi penetracije. 2. sredstva za močenje. godina Semestar: 5. kreme. 4. H.C. postupci oblaganja. flavonoida i drugih polifenola. 2003. kontrola kvalitete. klizme. Vladimir-Knežević. alkaloida.ambalaža). Preporučena literatura: 1. Izolacija prirodnih spojeva (skripta). Pripravci za unošenje u nos i uho. Prašci i granule – podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule). Zagreb. Philadelphia. oblikovanje i izrada). Oblikovanje lijekova (praktikum). metode granulacije. Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih prirodnih spojeva. sterilizacija. oblikovanje. oblikovanje). R. Osnove oblikovanja lijekova. P. Senjković. oftalmičke otopine. Humana Press. 1994. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. karakterizacija tableta. sapuni). kardiotoničnih glikozida. perkutana apsorpcija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. stabilnost. 3. karakteristike. R. 1988. zatvarači. London. Konfekcioniranje lijekova – materijali. oblikovanje. Senjković. oblikovanje (ljekovite masti. tehnologija. Vladimir-Knežević. Kruti oblici – supozitorije i vagitorije (apsorpcija lijekova. S. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. Destilacijski postupci u izolaciji hlapljivih tvari. OTC oftalmički pripravci). kontrola veličine čestica. Disperzni sustavi – suspenzije (flokulacija i deflokulacija. suspenzije. Tablete – vrste. Topički pripravci – transport lijeka kroz kožu. Popovich. V.G. New York. čvrsti oblici.5 Ime predavača: prof. distribucija veličine čestica. prašci za posipanje (oblikovanje). film oblaganje u svrhu modificiranog oslobađanja lijeka. Emulzije – vrsta. Bećirević. losioni. gelovi. plinovi. Oblaganje.New Jersey 1999. masti. Lippincott Williams and Wilkins. Allen. otapanje. Preporučena literatura: 1. pomoćne tvari. S. aerosoli. unošenje u dišni sustav.

Racionalna uporaba lijekova. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR.5 Ime predavača: prof. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. Friebolin. generički lijekovi i lijekovi u ručnoj prodaji. Zagreb 1982. G. IR. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. dr. Morrill. Broj ECTS bodova: 2. John Wiley & Sons.. Uloga farmaceuta u samoliječenju. Meić i M. Uputa o lijeku za korisnika lijeka. Anatomskoterapijsko-kemijski sustav razvrstavanja lijekova. 3. E. sc. kao i da upoznaje vještine komuniciranja s pacijentom i liječnikom. 1994. Kako smanjiti potrošnju lijekova. Preporučena literatura: 1. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. Program kolegija obuhvaća stručnu materiju iz područja lijekova koja je nužna farmaceutu za pravilno informiranje o lijekovima s obzirom na pacijente. pregrađivanja). SKTH/Kemija u industriji. Stanley H. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I.. Pine (preveli I. Sažetak opisa svojstva lijeka. INN nazivi lijekova. Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova omogućiti razumijevanje načela i principa dobre prakse. Weinheim. javnost i ostale zdravstvene djelatnike. H. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Službeni. M..Godina učenja: 3. R. Spectrometric Identification of Organic Compounds. Inc. steroidi. Glas. 4. lijekovi). Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. 1974. neovisni i komercijalni izvori informacija o lijekovima. Praćenje potrošnje lijekova i definirane dnevne doze. IR. New York. Primarni. sekundarni i tercijarni izvori informacija o lijekovima. godina Semestar: 6. Informacije na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka. 1H-NMR. CD. Suradljivost/ustrajnost pacijenta. sc. T. te ljekarniku da provodi racionalnu uporabu lijekova. UV-VIS. Vukušić. 1998. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. C. Program će također omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje i evaluira informacije koje dobiva te da ih sam kreira. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Internet i lijekovi. Školska knjiga. Metode podučavanja: teorijska. Organska kemija. vakuum ultraljubičasto.). Bassler. Silverstein. 60(3)98-106(2004) 54 . viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s materijom o lijekovima za njihovo pravilno informiranje o tom području.5 Ime predavača: dr. Žinić). Ivo Vukušić. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. Zagreb. godina Semestar: 5. Opća načela suvremenog zakonodavstva na području lijekova. vitamini. krv. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. urin). Rapić). Lijekovi pod patentnom zaštitom. Broj ECTS bodova: 2. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. C. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. s osvrtom na regulativu u EU. Vještina komuniciranja na relaciji ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik. Farmakopeja i provjera kakvoće lijekova. 2. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA INFORMATIKA Šifra predmeta: F1-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Uvod u farmakoekonomiku. Farm. Basic One. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. Preporučena literatura: 1. Opis naziva i pojmova bitnih za pravilno informiranje o lijekovima. Wiley-VCH. I. mikrovalovi. promjene konformacija. Pretsch i drugi (preveli Z.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. Bregovec i V.

konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb.no 7. Pharmaceuticals in the European Union.org Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: F1-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. J.pgeu. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim 55 . 60(1)15-17(2004) 3.2011. medicinskih i homeopatskih proizvoda.who.emea.emea. Čulig. . dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. Farm. Narodne Novine broj 121/03. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. nadzor. www.html 9. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije).int/chronic_conditions/adherencer eport/en/print. Zašto lijekovi samo u ljekarne i zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta. godina Semestar: 6. D. Verheyen et. godine.: Edukacija pacijenata – kako komunicirati s pacijentima. www. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. provjeru kakvoće i promet lijekova. Lj. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. 5.2. Štimac.int 11. 1996.. privatna praksa. referentni centri. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi. Z. D. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. www.Glas.eu. zdravstveni zavodi. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika.. Farm.dg3. Obaviještenost bolesnika o lijekovima. . ispitivanje. www. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. provjeru kakvoće. tijela zdravstvene ustanove.int. godinu. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju.eu. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. J. www.-2012. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. Vukušić.cybermed. al. Pharmaca 42(3-4)174-189(2004) 4. godina s naglaskom na ciljeve strategije. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. WHO Colaborating Centre for Drug Statistics Methodology. i 2003. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. medicinske i homeopatske proizvode. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. F. I.2012. Guidelines for ATC classification and DDD assignment. zdravstveni radnici. Ivo Vukušić. Šostar.54(11)389 – 395(1998). godini. Narodne Novine broj 71/99. www. Vukušić. registraciju. medicinskih i homeopatskih proizvoda. . Čulig. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Upoznati studente sa zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. ispitivanje. registraciju.whocc. Vukušić. Vranešić. I. Glas.2011. promet lijekova.hr 6. godinu. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. posjedovanje i promet opojnih droga. sc. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. 10. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. Pharmaca 42(2)87-94(2004). Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006.org 8. Erceg. Good Pharmacy Practice in Europe. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije).. I. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. Adherence to Long-Term Therapies: Evidence for Action. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. www. Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu Zagrebu u 2002.eudra. Section I (Chapter 1-3).

MS). 2. sc. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Navedeni zakoni. Biološke metode analize lijekova. Eksperimentalni dizajn i optimiranje 56 . Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i hidratnih oblika lijekova. sc. Zdravstveno osiguranje. 2006. Medicinska naklada. kromatografskih (HPLC. Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14 Ime predavača: prof. elektroanalitičkih i termoanalitičkih metoda. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 6. radiofarmaceutika i bioloških lijekova. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Onečišćenja u farmaceutskim tvarima. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. NIR. gel i ionska kromatografija. AES. Zagreb 2003. GC-MS u karakterizaciji razgradnih produkata lijekova i metabolita u biotransformaciji lijekova. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Oxford 1987. NMR. Zagreb. ICP. HPTLC. Aldershot 1991. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of Health Care Programmes. Vezani sustavi LCMS. Stoddart GL. Drummond MF. Volume I. Sadržaj predmeta: Kakvoća farmaceutskih proizvoda. L. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz Analitika lijekova I. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Određivanje ugljika u farmaceutskoj vodi. i 8. ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih tvari. položen ispit iz Analitičke kemije II. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. godina Semestar: 7. vježba). Konstante farmaceutskih sirovina. Titrimetrijske metode analize u farmakopejskim postupcima. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: F1-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Financiranje zdravstvene zaštite. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. GC. Cost-benefit analiza (primjer. Ispitivanja graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici lijekova. SFC).osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. Analitička ispitivanja lijekova i zakonska regulativa. poredbene tvari i reagensi. Preporučena literatura: 1. Culyer AJ: The Economics of Health. Razvoj i validacija analitičkih postupaka za lijekove. 3. Oxford University Press. te prikazati razvoj analize farmaceutskih uzoraka usklađen s metodologijom u European Pharmacopoeia. SDS-PAGE. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. značenje i namjena farmakopeje.II. Svojstva molekule lijeka važna u izboru i razvoju analitičke metode. TLC. AAS. Ostatna otapala u farmaceutskim tvarima. Identifikacija. fluorescencije. Opis. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Elgar. Farmakopejski propisi. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Raman spektrometrije. 2. IEF). Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. dr. dr. Biljana Nigović Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće lijekova. njihovih onečišćenja. elektroforetskih (CE. kao i analiza ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih (IR. kiralnih lijekova. UV/Vis. Preduvjeti: Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II.

Računanje zadataka u analitici i kontroli lijekova. MRP-prenosioci. acetilacije. L. P. 2. 5th Edition. M. Miller (Eds). Academic Press. 2005. Wiley & Sons. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. 3. sc.. Elsevier. skripta. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski organizam kao posljedice metaboličkih procesa. Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs and the Pharmaceutical Sciences: a Series of Textbooks and monographs). Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. stimulacija u biotransformacijama lijekova. Marcel Dekker. Primjena i metode QSAR and QSPR. BCRP. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. pp. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Nigović.i endobiotika. Kinetički pristup činiocima koji utječu na reakcije biotransformacija – indukcije i inhibicije. peroksidaze.). dr. Alsante (Eds.). Metaboličke interakcije lijek-lijek. Farmakogenomika. Scypinski (Eds. 1999 Sep. Jurišić-Grubešić..: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. Praktikum iz analitike lijekova. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Drug Metab Rev. R. SSCI Inc. Zagreb. 1997. bioredukcije. San Diego. 413-580 (1997). Praktični problemi analitike lijekova i biofarmaceutske analize. A Textbook for Pharmacy Students and Pharmaceutical Chemists. 2002 Feb-May. Streeter (Eds. 2003. S. G. Zagreb.J. Croat Med J. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. Razmatranje različitih primjera i rješavanje analitičkih problema u farmaceutskoj analitici. Reakcije I faze: bio-oksidacije.i ksenobiotika. H. Method Validation in Pharmaceutical Analysis. Korištenje intra. hidrolize. Stereoselektivnost. Prolijekovi. Oxford. konjugacije s glutationom). 5. Reakcije II faze: metilacije. Substrates. Marcel Dekker. Ahuja. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: prof. Biotransfromacije i biološki učinci endo. A.. 2001. Strasbourg. Nigović. 6. J. J. Rendić S. 2004. Pfeiffer. Uvod u laboratorijske vježbe Preporučena literatura: 1. USISBN:0071347216.). inhibicija. D. 4.29. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. G. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. konjugacije s aminokiselinama. J. A. 2006. 2005. 2007. Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic. ostale reakcije. LRP. II. West Lafayette. 8. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. S. S. Watson. Lee A. I. J. Enzimi i enzimski sustavi (P450. Solid-State Chemistry of Drugs. Andrew Parkinson. B. 9. 6. 2001. 133. European Pharmacopoeia. 10. K. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. R.224. Ermer. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. flavin monooksigenaze.40(3):357-67. A Guide to Best Practice. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. Di Carlo F. Ohannesian. Inducers and Inhibitors. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. ostali. Stowell. R. Indukcija. Academic press. Preporučena literatura: 1. S. molibden hidroksilaze). J. R. dobra laboratorijska praksa. Rendić S. Vuković. Jurišić-Grubešić. Osiguranje i kontrola kakvoće lijekova. 2. J. B. Biotransformation of Xenobiotics. Tansportni proteini: Pglikoprotein. 1999.). Izd. Academic Press. Rendić S . glukuronidacije. Chromatographic Analysis of Pharmaceuticals.34(12):83-448. sulfokonjugacije. R. J. 2002. Pharmaceutical analysis. 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Drug Metab Rev. Metabolizam i biotransformacije kseno. J. Handbook of Isolation and Characterisation of Impurities in Pharmaceuticals.i internet baza podataka. Review. 3. Praktikum iz analitike lijekova. Metode podučavanja: teorijska.analitičkih postupaka. godina Semestar: 7. 57 . Council of Europe. položen ispit iz Biokemije II. Ahuja. Vuković. Byrn. 7. lijek-kemijska tvar. New York 1999. Adamovics (Ed. skripta. dio. Handbook of modern pharmaceutical analysis. dio.

Izvor informacija. 3. dr. boje i materijali za bojanje. Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu. (Eds. medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja kozmetičkih sredstava. Takeo Mitsui (ed. Rendic and FP Guengerich (Editors). korisnost kozmetike. Blackie Acad.html 10. Šminka: izrada podloge za šminku i rastresitog pudera. fizikalna kemija i kozmetika. Chapters 4 & 5. FBF. Cytochrome P450 Homepage: http://drnelson. 10th ed. Vježbe: Izrada različitih oblika na temelju liječničkog recepta. Springer. ISBN 0748408975. Low LK. Filipović-Grčić. Cytochrome P450. kozmetika za njegu tijela. London. sc.). 12. njegu i zaštitu kože. Structure. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena znanja o sastavu.5 Ime predavača: prof. and Biochemistry. Amsterdam. Broj ECTS bodova: 4. kozmetika i nokti. načinu primjene i izradi kozmetičkih pripravaka. Mechanism. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. medicinal and pharmaceutical chemistry. određivanje boje pudera i nasipne mase. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Elsevier. New Cosmetic Science. aerosolski pripravci. Philadelphia. Veterinarski lijekovi i posebni veterinarski oblici. Delgado JN. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. njegu i zaštitu kože.utmem.). Zagreb. Izračun doza (doze za dojenčad i djecu). stabilnost. 2001. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Predavanja: Uvod (svrha. Legislativa. Drug Metabolism Reviews. Zagreb. izrada losiona za čišćenje. Preporučena literatura: 58 . šminka. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje i vještine u području propisivanja i izrade lijekova kao i saznanja o rukovanju lijekovima. ispitivanje pHvrijednosti i emulzijskog tipa kreme. Gibson GG. sigurnost. razvojni procesi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MAGISTRALNA RECEPTURA Šifra predmeta: F1-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. kvaliteta. ISBN: 0-30648324-6 11. 2. Program kolegija obuhvaća osnove anatomije i fiziologije kože i njezinih privjesaka. Remers WA. sc. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. Recepti.7. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOZMETOLOGIJA Šifra predmeta: F1-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost kozmetičkih pripravaka. šampona i šamponske kreme. Praktikum kozmetologije. parfemi. 2004. Skett P. Marcel Dekker Inc. Preporučena literatura: 1. 1994. kozmetika za njegu kože. Kontrola propisanih doza.. sastojcima.. Lippincott-Raven Publishers. Kozmetika za njegu tijela: izrada gela za ruke. 2002. Čajkovac. Sadržaj predmeta: Seminari: Farmaceut i javna ljekarna. klasifikacija. 3rd ed. kozmetika i koža.. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II. Kozmetika za oralnu njegu: izrada paste za zube i vode za usta. godina Semestar: 8. sistematizaciju pojedinih kozmetičkih pripravaka prema svojstvima. London 2001. mirisi u kozmetici. 2005. 9. Osnovni farmaceutski račun. Lewis DFV. & Professional. učincima. Number 1-2. ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona. dr. (Ed. Paul R. kozmetika za kosu. 1998. M. Vježbe: Kozmetika za njegu kože: izrada krema za čišćenje. 2nd ed. Ortiz de Montellano.. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. S. Točnost izrade i označavanje. J. Moguće interakcije. 8. Izrada farmaceutskih oblika prema receptu. znanstvena podloga kozmetike). kozmetika i kosa. karakterizaciju kozmetičkih pripravaka. Izdavanje lijekova. značenje. dezodoransa i posipa za tijelo. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Taylor and Francis. izrada maske za njegu lica. Metode podučavanja: teorijska. godina Semestar: 8. Kozmetologija. 1997. Introduction to drug metabolism. Kontrola doza.edu/ CytochromeP450. Slap. kozmetika za oralnu njegu.). Volume 34. aktivne i pomoćne supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka. supstancije za izradu kozmetike. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs).

1994. Školska knjiga. Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka. Biljni pripravci s djelovanjem na probavni sustav. 2000. kakvoći i namjeni dodataka prehrani. Biljni ginekologici. protuupalnih. Kalođera. sc. što predstavlja preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških pokusa. Homeopatski pripravci. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Petričić. Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1988. Elsevier. Izvoditi će se i pokusi na različitim eksperimentalnim modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije II. 1994. anksiolitičkih. tkiva i stanica. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije II. Ukoliko se to dokaže slijede klinička farmakološka istraživanja a tek potom postupak registracije. 2. sc. terapijskim obilježjima biljnih pripravaka. Biljni antireumatici. Leitfaden Phytotherapie. Medpharm. Dodaci prehrani.). Također će biti obuhvaćeno područje primjene i 59 . Sadržaj predmeta: Studenti stječu znanja o postupcima koji su neophodni da bi neka novootkrivena supstancija postala lijek. kao i onih koje djeluju na središnji živčani sustav a koje mogu izazvati ovisnost. Fitodermatici. Hansel. S. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za farmakologiju postoji animalna jedinica. Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals. Oblikovanje lijekova (praktikum).1. Adaptogeni. 3.E. Interakcije biljnih pripravaka i lijekova. Preporučena literatura: 1. 3. Biljni imunomodulatori. Senjković. P. New Cosmetic Science. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FITOFARMACIJA Šifra predmeta: F1-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Takeo Mitsui (ed. 1997. Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni sustav. 2. R. dr. V. obrazovanja i športa RH i Ministarstva poljoprivrede RH. Farmakodinamička i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica. V. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. V. Biljni pripravci s djelovanjem na dišni sustav. godina Semestar: 8. 1992. Biljni sedativi i antidepresivi. Biljni urologici. antidepresivnih ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci. kakvoći. Theiss. Liber. Biljni pripravci za regulaciju šećera u krvi. 2001. Wichtl. dr. Sadržaj predmeta: Sastav biljnih pripravaka. 2004. H. Springer Verlag. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje znanja o najnovijim eksperimentalnim metodama kojima se dokazuju farmakološki učinci različitih novih supstanci ili biljnih pripravaka na biološkom materijalu (pretklinička istraživanja). Ljekovito bilje za zdravu obitelj. R. Kemmerer. Rational Phytotherapie. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. načelima fitoterapije i homeopatije te sastavu. Zagreb. Terapijska klasifikacija droga. Urban und Fischer Verlag. M. M. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije II. godina Semestar: 8. Senjković. Schultz. Zatim će biti prikazan utjecaj farmakološki aktivnih supstanci na reprodukcijski sustav. registrirana prema Zakonu i postojećim dozvolama za rad od strane Ministarstva znanosti. 1997. Osiguranje kakvoće biljnih droga i pripravaka. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Schilcher. Zdenka Kalođera Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog znanja o sastavu. kretanja i izgleda tretiranih pokusnih životinja i analiziranja tjelesnih tekućina. R. Tyler. Amsterdam. Bećirević. Za to su najprije potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička farmakološko-toksikološka istraživanja koja na pokusnim životinjama trebaju pokazati željenu terapijsku djelotvornost ali istovremeno i njihovu neškodljivost. Osnove oblikovanja lijekova. Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica. Zagreb. Prilikom izvođenja biološko-medicinskih istraživanja farmakološki aktivnih test supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću promatranja promjene ponašanja. Tradicionalna fitoterapija. Prikazuju se mnogobrojni pokusni modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju farmakološki učinci pojedinih test supstanci odnosno budućeg novog lijeka na promjenu funkcije pojedinih organa. Z. 4.

Prentis: Biotehnologija .M. 1990. Stamford. steroidi. 1995.G. I. mlijeku). Mutschler. 7. Russell: Pharmaceutical Microbiology. 5. testovi za procjenu broja mikroorganizama u farmaceutskim pripravcima. B.J. te testovi sterilnosti za preparate koji prema farmakopeji moraju biti sterilni. I. 4. European Department for the Quality of Medicines of the Council of Europe. rekombinantne vakcine i vitamini. masti i uljne otopine). Springer.D. Reid. godina Semestar: 9. 5.. W. Connecticut. Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj novih lijekova . Uzgoj i održavanje standardiziranih test-mikroorganizama. Oxford. R. razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na životinjama. industrijski i farmaceutski razvoj. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. sc. prašci. Zahtjevi i metode za mikrobiološki limit. Bach-Rojecky: Eksperimentalna farmakologija. Greger. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. 3. 2005.nova industrijska revolucija. European Pharmacopoeia. kulturama tkiva i mikroorganizmima.uloga mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu kruženja organske tvari kao temelju života. Interna skripta 2.D.F.1991. Upoznavanje dijelova mikrobne ekologije . Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA Šifra predmeta: F1-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Strasbourg. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE KEMIJE Šifra predmeta: F1-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Appleton and Lange. Prikazat će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke metode važne u medicinskim istraživanjima. 1995. 2000. B. Školska knjiga. H. M. 60 . A. biološkom materijalu (u krvnom serumu. Diuretics. PTI – Zagreb. Chan: Microbiology. Primjenom mikrobioloških metoda (difuzije i turbidimetrije) objasnit će se postupci za određivanje aktivnosti antibiotika u različitim farmaceutskim proizvodima (vodene otopine. mokraći. Zagreb. biološkom materijalu i određivanju vitamina. mikrobiološke metode u određivanju aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim pripravcima. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u istraživanje novih lijekova. Interna skripta. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II. Mikrobiološki standardi za vode i primjena mikroorganizama kao indikatora zagađenja. godina Semestar: 7. Školska knjiga. vakcine.I. 4. 1998. McGraw-Hill Co. Duraković: Primjenjena mikrobiologija. 1998. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u istraživanju bubrega. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. E. mišićju. Nomenklatura lijekova: zaštićeni i nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled.djelovanja antidijabetika i oftalmika. Zagreb. Editors: R. 6. Atlas: Principles of Microbiology. dr. S. Upoznati mikrobiološke testove prema zahtjevima farmakopeje. Knauf. humani proteini. L. 1996. Hugo. tablete i kapsule. sintezu najznačajnijih lijekova i prolijekova. Katzung: Basic and clinical pharmacology. Sadržaj predmeta: Korištenje mikroorganizama i njihove enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih produkata od komercijalne važnosti. 2. te metode određivanja pojedinih vitamina B-skupine. Preporučena literatura: 1. mikrobiološke standarde za vode i ulogu mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu. Samaržija. Mosby-Year Book. te prirodni način obrade industrijskih i komercijalnih otpadnih voda. Ed. sc. S. R. dr. Uhlik: Određivanje antibiotika i vitamina mikrobiološkim metodama. razvoj. Biološka i mikrobiološka ispitivanjima u okviru zakonske farmaceutske regulacije. pretklinička ispitivanja. E. medicinsko-ekonomski razvoj. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu mikroorganizama i njihovih bioloških procesa u proizvodnji pripravaka koji imaju široku terapeutsku primjenu: antibiotici. 3.C. Preporučena literatura: 1.od otkrića do registracije: ideja.. Blackwell Scientific Publications. klinička ispitivanja. Testovi bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata. 1972. Pelczar.B.

Dvojni lijekovi. HPLC. A. doprinos u otkriću novih lijekova. Molekularni deskriptori (topologijski. Syntheses. D.. 1999. PAMPA i Caco-2). Preporučena literatura: 1. poput suvremenih eksperimentalnih (biološke studije in vitro i in vivo) do računalnih metoda određivanja parametara i baza podataka važnih u istraživanju potencijalnih lijekova. Kemijske modifikacije koje utječu na farmakokinetička svojstva. 3D-QSAR (teorija. E. CPC.). primjena nezaštićenih naziva.izbor naziva. Uporaba rendgenske strukturne analize receptora i enzima u otkriću lijekova: kristali proteina. Studenti će se također upoznati s najčešće korištenim molekularnim deskriptorima kao i računalnim programima za izračunavanje deskriptora. registracija optički aktivnih tvari. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR. neidentični dvojni lijekovi. TLC. 5th ed. Kleemann. pretraživanje relevantne znanstvene literature: pronaći.. Drug Actions. Mutschler. Medpharm Scientific Publishers. primjeri. proučiti. Studenti će se također upoznati s novim strategijama u razvoju lijekova. Academic Press. L. New York. New Drugs. vlasnici patenata. hidrofobni. razlike u načinu vezanja. Lijekovi za rijetke bolesti. Sinteze ljekovitih tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u upotrebi. opći principi. eksperimentalno određivanje (˝shake flask˝. optička izomerija. J. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 4. kristalografija proteina. 1994. Pharmaceutical Substances. ISBN 3-13-558403-8. Derendorf. Naglasak će biti na postupcima implementiranim u postojećim računalnim programima u dizajnu lijekova i biokemijskoj kinetici. definicija. Philadelphia 1995. primjeri. Stuttgart. Patents. interakcije lijekova s receptorima. referirati novi patent. Applications. Foye. Pojam lipofilnost. Stuttgart. identični dvojni lijekovi. Ed. 3. London. Lemke. sterička ometanost. Odabrani primjeri primjene QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. Biofarmaceutici.5 Ime predavača: prof. 3rd Edition. Lippincott Williams & Wilkins. Broj ECTS bodova: 4. Patentna zaštita: definicija patenta . 61 . izabrani primjeri dizajniranja lijekova. metode i primjena). godina Semestar: 9.patentnih prava. razlike u farmakokinetici. proučiti. ˝virtual screening˝. Williams. dr. Dizajniranje prolijekova i bioprekursora: definicija. J. G.. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. ISBN 0-12-744640-0. A. referirati nove znanstvene publikacije o sintezama lijekova i lijekovima za ciljanu terapiju. pronaći. istraživanje farmakofora i pretraživanje baza podataka. T. eudizmička analiza. sc. Poseban naglasak će biti na primjeni QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝). BMJ Publishing Group. sterički. zaštita naziva. C. trajanje patenata. kaskadni prolijekovi. QSAR modeliranje u razvoju novih bioaktivnih lijekova (postavljenje modela. ciljana isporuka lijekova. Seminari: Uključivanje studenata u seminare. ˝lead compound˝. Principles of Medicinal Chemistry. ISBN 0-683-03323-9. dvostruki prolijekovi. molekularno modeliranje. 1995. Određivanje i predviđanje fizikalnokemijskih svojstava kao parametara u razvoju novih lijekova. lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva (log P i log D). Freely. korijen riječi u stvaranju nezaštićenih naziva. O. H. The Practice of Medicinal Chemistry. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 2.. proces selekcije. Mjere sličnosti. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). Računalni programi za izračunavanje deskriptora (TAM i DRAGON). prednosti i nedostaci metoda u istraživanju novih lijekova. 1996. W.). Stereokemijski aspekti djelovanja lijekova konformacijske restrikcije. prijava. s karbonilnom ili amino skupinom. ˝training set˝ i ˝test set˝). potenciometrijska titracija. te dizajnu eksperimenta. Uvod u molekulsku mehaniku i konformacijsku analizu. subjekti u patentnoj zaštiti. Numerička taksonomija i analiza klastera. Thieme. vrste izuma. QSAR peptida i proteina. Wermuth (Ed. derivatizacija lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom. Osnove primjene računalnog programa HyperChem. Interakcije ligand – receptor i de novo dizajn lijekova. ciljano oslobađanje lijekova. Engel. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova. 5. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. Lijekovi za ciljano djelovanje. ISBN 0 7279 0821 9. San Diego.

Drug Distribution. Uloga vezanja na proteine plazme u istraživanju novih lijekova. Wiley-VCH. eksperimentalne metode i in silico predviđanje prolaska lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o biokemijskim mehanizmima toksičnosti endobiotika i ksenobiotika. Mannhold. Testa. Aktualni primjeri primjene najnovijih računalnih programa (PreADME. J. Polimorfizam enzima i transportera. van de Waterbeemd and H. H. eksperimentalni (size exclusion chromatography) i in silico modeli predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine plazme. VCH. Suli. ACD/Lab). N. Drug Distribution. Metabolička aktivacija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. Nastajanje slobodnih radikala tijekom biotransformacije ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti odabranih lijekova i drugih ksenobiotika). enzimskim i transportnim sustavima te reaktivnim oblicima koji doprinose ili su povezani s toksičnim učincima. Chemical Graph Theory. H. VCH. Folkers and R. Toksičnost ksenobiotika putem metaboličkih reakcija (idiosyncratic drug reactions). ProLogP. B. V.baze podataka. lipofilni prostor.. važnost lipofilnosti u razvoju novih lijekova. Folkers. Weinheim 2001. Introduction to Numerical Analysis. G. Sustav antioksidacijske obrane organizma (uloga endogenih i egzogenih antioksidansa).2. Drug-Membrane Interactions: Analysis. dr. Modeling. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Modeling. Pliska. sc. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. Seydel. Folkers and R. V. van de Waterbeemd. tzv. H. uključujući pojedine enzimske sustave i endogene antioksidanse. enzimi. ChemSilico. Reakcije. Testa. ISBN: 3527304274 3. H. 1.in silico modeli metabolizma lijekova). E. FL. Mannhold. godina Semestar: 9. Wiley-VCH. Wiese. VCH. R. Guy. Preporučena literatura: 1. R. Novi in silico pristupi modeliranju transdermalne penetracije. J. M. Weinheim 1996. 2003. Vols. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije lijekova. ISBN: 3-527-29383-3 7. Krvnomoždana barijera i lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav. 2nd Ed. M. ISBN: 3527304274 8. Wiese. informatički pristup . Reaktivni kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama biotransformacije – sudbina i učinak u organizmu. ISBN: 3-906390-22-5 4. računalni programi za predviđanje lipofilnosti). B. K. 1992. Weinheim 2001. Studenti će se također upoznati s važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i dušikovih spojeva u organizmu (razlikama između normalnog i patoloških stanja). Kubinyi. Weinheim 1996. VCH. Weinheim 2002. van de Waterbeemd. H. Važnost oksidacijskog stresa. Kolegij obuhvaća pregled sustava antioksidacijske obrane organizma. molekularni lipofilni potencijal i ˝docking˝. ISBN: 3-906390-22-5 9. Mannhold. lipofilnost metabolita i uloga u biotransformaciji. transportni sustavi i mehanizmi koji doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima. R. K. Sadržaj predmeta: Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih radikala. 6. 5. R. D. Pliska. G. enzimima. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. Seminarski dio nastave bit će organiziran kao samostalno istraživanje studenata u manjim skupinama te izlaganje pripremljenog materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi dokazano stvaranje slobodnih radikala i drugih reaktivnih spojeva (primjerice 62 . Guy. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Weinheim 2002. predviđanje biotransformacije ksenobiotika (QSMR . Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Kubinyi and G. toksiforne skupine i modeli. Mannhold.metode predviđanja lipofilnosti (povijesni pregled. CRC Press: Boca Raton. Trinajstić. ISBN: 3-527-29383-3 2. van de Waterbeemd and H. Drug-Membrane Interactions: Analysis. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Kubinyi and G Folkers. Seydel. H. Mayers. Cambridge University Press. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA Šifra predmeta: F1-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Kubinyi.

D.. Handbook of antioxidants. N. B. 3. M. do izrade dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. E. vol.. Hollinger. Cadenas i L. 2005. ISBN:0 7484 0737 5 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. Annual Review of Pharmacology and Toxicology. M. C. novel approaches and development. C. C. R. E. ISBN: 0-471-33334-4 9. Smart. Mira Bećirević-Laćan Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih terapijskih sustava u optimiziranju terapijskog učinka. Bioactivation. Broj ECTS bodova: 1. Klaassen. A. ISBN: 0 0713 4721 6 4. Drug Metabolism Reviews. Josephy. 1997. E. New York. Marcel Dekker. M. 2001. Guest Editor: J. P. New York. London. L. Taylor and Francis Group. Alzheimerova i Parkinsonova bolest i dr. Oxford University Press. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Williams. Vol 90. Cell Biology).). godina Semestar: 9. J. 2003. V. Principles of biochemical toxicology. C. Pirmohamed.. ISBN: 0 8493 1582 4 3. USA. Taylor and Francis. Park. Lehr.V.5 Ime predavača: doc. Marcel Dekker.P. preko razvoja formulacije i tehnologije te ispitivanja stabilnosti. Mathiovitz. 3rd Edition. Preporučena literatura: 1. Casarett & Doull's. C. Maggs. Schenkman. Jelena FilipovićGrčić. Wiley. reumatoidni artritis. izbora puta primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju novog terapijskog sustava. Free radicals in biology and medicine. 37. 2001. Ana Mornar Turk Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o potrebnom analitičkom znanju pri razvoju farmaceutskog oblika od ideje. Preporučena literatura: 1.G. 1995. C. Oxford University Press. Toxicology – the basic science of poisons. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. godina Semestar: 9. 177-2. Barriers to drug absorption. Timbrell. 1998. Arinc. 2000. K.. Chickering. dr. Unapređenje znanja stečenih na kolegiju Farmaceutika biofarmacija. ishemija-reperfuzija. dr. Halliwell i J. Uetrecht. 45. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. B. Hodgson. Molecular toxicology. kontroliranog oslobađanja. Razmatranje toksičnosti lijekova posredovanih reakcijama biotransformacije.. Packer. J. Vol. Kitteringham. Molecular Aspects of Oxidative Drug Metabolizing Enzymes: Their Significance in Environmental Toxicology. F. Washington.. Randale. J. sc. 7. Wilson. Vol. Bioadhesion in Drug Delivery. New York. Gutteridge. sc.ateroskleroza.in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za peptidne i proteinske supstancije. 12. Razumjeti potrebu za kreativnim pristupom pri izradi novih analitičkih metoda i izboru optimalnih 63 . D. nastajanje različitih vrsta tumora. 2002. 2001. P. No 1. 2004. Sadržaj predmeta: Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata izabranih novih metoda priprave terapijskih sustava (koji se već primjenjuju i potencijalno primjenjivih) da se pokažu problemi optimiziranja apsorpcije. New York. UK. Clinical toxicology: principles and mechanisms. Ostale trenutno aktualne teme u danom području. 3. D. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. ISBN: 0 8247 0547 5 6. dr. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI Šifra predmeta: F1-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Introduction to Biochemical Toxicology. E. Boca Raton. 2. Poseban naglasak . D. Chemical Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series. Washington. The Role of Metabolic Activation in Drug-induced Hepatotoxicity. Hodgson. N. Barile. USA. Current Drug Metabolism. 4. (eds). London. ISBN: 0-19-509340-2 8. 2003. No.Issues in Fundamentals. Physiological Pharmaceutics. McGraw-Hill. Series H. 11. R. CRC Press.A. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.M. prof. 2001. 2005. B. E. diabetes. CRC Press. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH PROIZVODA Šifra predmeta: F1-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. ISBN: 0 19 850045 9 5. Drug delivery systems. 10.

K. 5. Validacija: 1. Cartensen. Pargamon (1996). York (1996). Lewis Publishers. The rules governing medicinal products in the European Union. Drug Stability. kontrola izmjena. Taylor. revised and expended. USA) Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete. parametri validacije. T. značenjem i sadržajem sustava kvalitete i dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim naglaskom na pojedine elemente sustava kao i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji. Analitical Validation. 7. J T. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. stabilitetno indikativne analitičke metode. J. EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA. Development of Validation of Analytical Methods. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. New York (2000). Farmakopeja. B. Validacijska dokumentacija. 11(1998)96-105. L. W. dr. Edition European Commission Directorate General IIIIndustry. DPP – razvoj DPP u svijetu i današnji zahtjevi DPP-a (EU. Elementi i vrste validacije. Wells. Zakon o lijekovima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIJALNA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Teme uključuju: indikatore potrošnje lijekova. 2. USA Zakonodavstvo i tijela (FDA) – razlika prema EU. onečišćenja. sc. Ispitivanje stabilnosti: Regulativa – izvori informacija o regulatornim zahtjevima. 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. Dobra praksa u farmaceutici: 1. načini registracije. oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih karakteristika. godina Semestar: 9. stabilitetno izvješće. Provedba u farmaceutskoj proizvodnji.5 Ime predavača: Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled koncepta i metoda koje se primjenjuju u istraživanju uporabe lijekova i farmakoepidemiologije. 2. Pharmaceuticals and Cosmetics 2. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Preporučena literatura: 1. 4. Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja: 1. 6. 3. R. procjena na osnovi dobivenih rezultata. 4. Ispitivanje stabilnosti – program ispitivanja. 2. Sadržaj predmeta: Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih oblika: Predformulacijske studije – svrha i očekivanja te najčešće tehnike. Renata Jurišić Grubešić Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s regulatornim okruženjem te razvojem. Pharmaceutical Preformulation. Razvoj analitičkih metoda za određivanje sadržaja. 3. Regulatory Aspects. Rosaske. regionalne 64 . Pravilnici. Broj ECTS bodova: 1. godina Semestar: 9. J. Ellis Horwood Limited (1983). Standardizacija – ICH. Preporučena literatura: 1. 2. C. Marcel Dekker Ind. 3. Third edition. CpMP) – format registracijskog dossiera. Validation of Analytical Methods: Review and Strategy. T. Općenito o validaciji. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitike lijekova II. LC. 2. Praćenje nuspojava lijekova.tehnika. provođenje validacije te obrada rezultata i pisanje izvješća. Drug Stability.CEEC – status zakonodavstva. 5. Royal Farmaceutical Society of Great Britain. Huber. Inspekcije. 2. C. Riley. Oblikovanja lijekova II i Kozmetologije. obnova registracije. DKP. Chelsea Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Validacija analitičkih metoda – općenito o validaciji. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. Farmakoekonomika. s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih analitičkih rezultata. Quality assuarance of chemical measurements. prikupljanje i obrada analitičkih rezultata. 4. GC International. 3. Sadržaj predmeta: Internacionalna regulativa: 1. Hrvatska regulativa – usporedba s međunarodnim propisima: Generički lijekovi i njihova registracija. 3. Sustav kemijske analize. Inc. Medicinal products for human and veterinary use 1997. Volume 4. Mathews. Good manufacturing practices. Postupci kontrole i procjene kvalitete mjerenja. DLP. M. Rhodes. Principles and Practices. I.

intervala primjene interakcije lijekova s obzirom na bolesnikov zdravstveni status i cijenu terapije. Klinička farmacija i terapija . Očne i kožne bolesti. Klinički značajne interakcije i nuspojave lijekova. Osiguravanje kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama. godina Semestar: 9. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Sustav pripreme jedinične terapije. Strmo BL et al. Pregled bolesnika. U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Klinički značajni laboratorijski parametri. Potreba za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj polovici 20. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Regulacija opskrbe lijekovima i sustav financiranja.hrvatsko izdanje. Sadržaj predmeta: Bolnica . Reumatski poremećaji. Velimir Božikov Ciljevi predmeta: Upoznati studente s ulogom kliničkog farmaceuta. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Kao disciplina socijalna farmacija je stara nekih 25 godina.medicinska deontologija. Preporučena literatura: 1. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik KLINIČKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Broj ECTS bodova: 4. Treba ojačati komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara te medicinskih sestara. Uloga kliničkog farmaceuta. Pharmacoepidemiology. s naglaskom na kronična stanja. Poremećaji disanja. nuspojavama i 65 . Vesna Bačić-Vrca Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu informacije o etiologiji. ali povijesni korijeni sežu već u 19. C. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 9. Bulat M. brzim tehnološkim razvojem. John Wiley & Sons 2000. 2. Preporučena literatura: 1. Churchill Livingstone 1997. Medikacijske pogreške. Gray JAM: Evidence-based healthcare. Kardiovaskularni poremećaji. Medicinska naklada 1999. Sadržaj predmeta: Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti. Poremećaji trudnoće i ginekološki poremećaji. stoljeća s povećanjem troškova za lijekove. Edwards. kliničkim simptomima.5 Ime predavača: doc. Cincinnati 1996. dr. Bolesti probavnog sustava. 270 pp. Na taj način ljekarnik postaje središte informacija za sve probleme vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu. ukazao je na potrebu za farmaceutskom stručnom kompetencijom u polju socijalne farmacije. probleme s iracionalnom terapijom. Ovaj sustav distribucije lijekova omogućuje stručni nadzor propisane terapije. snažnu ulogu u cjelokupnoj bolničkoj skrbi. mjerenje terapijskih ishoda i neželjenih učinaka terapije. Kao posljedica ovih potreba razvijenog društva. Hematološki i maligni poremećaji. Zarazne bolesti. koji uključuje racionalnu uporabu lijekova. Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i preuzeti novu. sc. stručnu prosudbu propisane medikamentozne terapije sa stajališta prikladnosti doze. povećanjem rizika vezanih uz uporabu lijekova. istraživanjima i principima liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj prema pacijentu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Bootman JL et al: Principles of pharmacoeconomics 2nd edition Harvey Whitney Books Co. Školska knjiga 2004. Endokrinološki poremećaji. Geber J. R. Neurološki i psihološki poremećaji. stoljeće i povezani su uz pitanja izdavanja lijekova i zakonodavstvo. 3rd ed. Kliničko ispitivanje lijekova. neodgovarajućom uporabom lijekova i povećanom brigom za pučanstvo. Medikacijski i distribucijski sustav treba postaviti tako da omogućava izravnu opskrbu bolesnika i korištenje široke educiranosti ljekarnika. Lacković Z . Medicinska farmakologija. 2. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Bubrežni i urološki poremećaji. dr. sc. Obradit će se najvažnije skupine lijekova s njihovim indikacijama. Farmakologija dobnih skupina. socijalna farmacija danas se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i “farmaceutskom praksom”. Walker.varijacije u uporabi lijekova. Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima.

R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. godina Semestar: 9. 4. itd. London 2001. edukacije i prevencije zdravlja. te povezati znanstvene spoznaje i vještine na slučaju pojedinog pacijenta. Azzopardy . (Pharmaceutical Press) 6. (Pharmaceutical Press) Metode podučavanja: teorijska. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke farmacije. 2. Nathan. 3. Clinical Medicine.) 4. Rješavanje problema iz svakodnevne prakse učit će se na primjerima slučajeva iz prakse. Poseban naglasak biti će stavljen na suradljivost pacijenata. Tipična stanja i bezreceptna farmakoterapija. epidemiološke i socijalne studije s primjerima kvalitativnih i kvantitativnih metoda. C: Farmakoekonomika. Biti će korištene kliničke. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. 2. Od studenata će se zahtijevati mišljenje i stav u okviru postavljenog zadatka i na temelju istraživačkih metoda koje se primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava zdravstvene zaštite. Važan aspekt ove cjeline biti će osposobljavanje studenta da bude u stanju evaluirati terapiju lijekovima. M. Pharmaceutical press. Drugs in use. Primjena farmakoekonomskih principa u procesu donošenja terapijske odluke biti će ključna komponenta ove nastavne cjeline. radionice . Non-prescription medicines. (Taylor & Francis). Poseban naglasak bit će stavljen na generičke lijekove. Preporučena literatura: 1. A.) kako bi se razvio pristup u rješavanju problema pri pružanju farmaceutske skrbi. a osobita pozornost biti će dana lijekovima koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi). Saznanja će biti proširena na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu kako bi se mogla napraviti značajna usporedba među sustavima. APHA. Lidija Bach Rojecky. London 2002. Bit će dan prikaz izbora prikladnog lijeka i terapijski režim. Pharmacy Practice. 5. prof. ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i drugim zdravstvenim stručnjacima. P. uključujući sve vrste troškova i određivanja troškova. sc. Drugs in use. M Winter (Applied Therapeutics Inc. doc. farmakologije. Handbook of Nonprescriptin Drugs. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik FARMACEUTSKA SKRB Šifra predmeta: F1-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. D: Javno zdravstvo i farmaceutska skrb. L Dodds. Renata Jurišić Grubešić. dr. Washington 1996. A: Primjenjena farmakoterapija i farmaceutska skrb. L. Samoliječenje i lijekovi bez recepta. neželjene učinke lijekova i interakcije s ciljem upravljanja lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u cjelini.timski rad u malim skupinama Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: F1-41 Vrsta predmeta: obavezni predmet 66 . dr. Pharmaceutical Press. (Taylor & Francis). MCQs in Pharmacy Practice. sc. K Taylor & G Harding. Ovaj pristup će obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele. K Taylor & G Harding. na izabranim primjerima iz kliničke prakse. London 2001. Ova tema će biti izgrađena na prethodno usvojenim znanjima (patofiziologije. Sanda Vladimir-Knežević Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u pružanju farmaceutske skrbi pacijentima. s naglaskom na moguće interakcije lijekova. B: Sustav zdravstvene zaštite. E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi. London 2003. sekundarnoj i tercijarnoj razini. dr. U ovoj cjelini bit će obrađena organizacijska struktura sustava zdravstvene zaštite na primarnoj. Kumar & N Clarke (Bailliere Tindall) 3. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: doc. problemska i terenska nastava. prosudba korisnosti i rizika za pacijenta koji je na terapiji i praćenje pacijenta. Clinical Pharmacy and Therapeutics. Preporučena literatura: 1. Teme će tvoriti integriranu cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj modula. 6.kontraindikacijama. temeljnih farmaceutskih znanstvenih disciplina. U okviru ove tematske cjeline biti će istraživana pitanja promidžbe zdravlja. ekonomska analiza i prosudba kvalitete života. Pharmacy Practice. U okviru ove teme biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Clinical Pharmacy and Therapeutics. L Dodds. Sadržaj predmeta: Modul će biti podijeljen u pet ključnih nastavnih tema. Basic clinical pharmacokintics. sc.

Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. D. višestruka linearna regresija. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. New York. Profil znanstvenika. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. 5. E. M. Sigurnost u radu. Znanost i kultura. Biostatistica. 1970. te s načelima. Zagreb. Gibbins. New York 1995. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. Rijeka 1999. FBF. χ2-test i Fischerov egzaktni test. 2. Preporučena literatura: 1. Znanstveno nazivlje i jezik. Znanstvene i stručne asocijacije. Pavlić. Coxova regresija. godina Semestar: 9. 1999. Pretraživanje literature. 4. 4th Ed. Bon. korelacije. Elektroničke baze podataka. S. Rezultati. etikom. Normalna razdioba. Tehnička knjiga. Etički. Životopis. Vjerojatnost i statistika. J. 7. 2. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. kadrovsko. Spearmanov koef. Bolton. W. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. primijenjenih i razvojnih istraživanja. korelacije. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Školska knjiga Zagreb 1997. Kontrola kvalitete lijekova. Passing-Bablokova regresija. Wayne. Vođenje dnevnika. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. ROC-analiza. Serdar. Portland Press. Napredovanje u struci i znanosti. 3. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. 3. New York and Basel 2004. jednostavna linearna regresija. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. Zagreb 1971. Cambridge. 8. Friedmanov test. socijalni i psihološki pristup znanosti. Planiranje eksperimenta: administrativno. I. Cambridge University Press. Objektivnost i subjektivnost. R. dr.najveća avantura i izazov ljudskog roda.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Pregledni rad. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. Wiley&Sons Inc. rasprava i zaključak. C. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. Analiza varijance. Kruskal-Wallisov test. 6. priručnik jedne discipline. Priručne i središnje knjižnice. Statistička teorija i primjena.Godina učenja: 5. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. J. sc. Originalni znanstveni rad. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. magistarski i doktorski rad. Podjela znanosti. Obrada i analiza rezultata. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: F1-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Školska knjiga. Reproducibilnost eksperimenta. The Systematic Experiment. Prikazivanje podataka. Analiza učestalosti. Pojedinačni i timski rad. Znanost . Vitagraf. Simonić. Sažetak. 1993. Naslov i autori. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava 67 . Beynon. Biostatistics. Znanstvenoistraživačka oprema. Vranić. Scripta biochemica. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja.C. Etika i znanost. Obrazloženje teme. 6th Ed. Stil znanstvenog izvještavanja. I. DeMuth. Šošić i V. V. 1997. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Tehnička knjiga. Uvod u statistiku. Citiranje tuđih rezultata. Testovi normalnosti razdiobe. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. u: Etika. M. godina Semestar: 9. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. Broj ECTS bodova: 1. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. vrste publikacija. A. kopije predavanja 5. Cjeloživotno učenje. Zagreb 1997. J. MannWhitneyev test. Literaturna dokumentacija i citiranje. Flögel. Kontrola proizvodnje. Osobitosti temeljnih. London 1996. politički. materijalno i vremensko. fizičko-kemijskih svojstava. značenje i definicija znanosti. Kongresno priopćenje. internet adrese baza podataka 4. Pearsonov koef. Odgovornost znanstvenika. analiza učinkovitosti. Biološki uzorci. gospodarski. Diplomski. Inc. Marcel Dekker. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. Znanstvena i stručna literatura. Preporučena literatura: 1. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Bolesti uzrokovane poremećajem prijenosa signala / Bolesti uzrokovane mutacijama keratina. Molekularne osnove ponašanja. editors: I. Sadržaj predmeta: Genetičke. Karmela Barišić. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. ionske jakosti. Dijabetes / Pretilost.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. Handbook on Metalloproteins. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. Molekularne osnove starenja. Reumatoidni artritis / Sistemski lupus eritematosus. Primjena male siRNA u ciljanom posttranskripcijskom utišavanju gena. Genetička imunizacija. H2PO4-. Emfizem / Astma / Cistična fibroza. Seminar treba trajati pola sata. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. Ateroskleroza / Infarkt. dr. citrat. prof. transportnim i dr. molekularno-biološke i biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak. Principles of Fluorescence Spectroscopy. Unutar kolegija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: F1-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. H. A. Proučit će utjecaj pH. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije II. 1999. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE Šifra predmeta: F1-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. Matične stanice i njihova primjena u terapijske svrhe. Putovi staničnog dojavljivanja u kontekstu farmakološkog djelovanja na 68 . Terapija T-stanicama i imunoterapija. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Second Edition. Preporučena literatura: 1. odabrana poglavlja 2. Epigenetika. Racionalni pristup razvoju novih oblika terapije na temelju poznavanja molekularnih mehanizama nastanka i razvoja bolesti (Rational drug design). Bertini. Lakowicz. Molekularna fiziologija stresa. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: doc. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i stečenih bolesti na molekularnoj razini kao temelj racionalnog pristupa razvoju novih oblika terapije. Depresija / Shizofrenija / Tjeskoba. dr. sc. Stanična i genska terpija vaskularnih i onkoloških bolesti. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. dr. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Siegel. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda.Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Molekularna patologija / patofiziologija navedenih bolesti. Terapija protusmislenim oligonukleotidima. Vektori za ciljani unos DNA u stanice i tkiva. Medicinska primjena molekularne biologije i medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi. Upoznati i razmotriti principe novih terapijskih strategija kao što su terapija genima i matičnim stanicama. Siegel. 2001. U sklopu vježbi. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. sc. . student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. godina Semestar: 9. Mišične distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. sc. Joseph R. godina Semestar: 9. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. AIDS / Prionske bolesti. Urođene metaboličke bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni poremećaji glikozilacije. kompleksacijskim. Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest / Huntingtonova bolest.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. Kompleksna genetika.

Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Zatim. Sikora (Eds). J. Jameson. Porter. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Conn. M. Potom. sc. Gines. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen.M. Analiza primjera iz odabrane primarne znanstvene literature.A. Potom. P. Goodmann and Gilman′s: The Pharmacological Basis and Therapeutics. Također i stjecanje znanja o farmakodinamskim interakcijama dvaju ili više lijekova na molekularnoj osnovi.terapijskim prednostima i nedostacima.W. kolinergičnog. Barišić i J. Interakcije lijekova na molekularnoj razini. ISBN: 0-89603-630-8 3. Edited by: M. Bennett. Preporučena literatura: 1. 5. Cambridge University Press. Sheridan. Stuttgart. Humana Press. dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava.pojedine čimbenike tih putova. Dumić: CD s predavanjima 2. Schrier.Renal Injury from Drugs and Chemicals. 2000. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. New York. A. o membranskim i intracelularnim farmakološkim receptorima i njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. današnje mogućnosti liječenja nefrolitijaze. Otpornost prema lijekovima (multidrug resistance). (ii) prednosti individualizirane brige za zdravlje i (iii) ulogu ljekarnika u razvoju individualiziranog očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. Humana Press. ISBN: 0-89603-529-8 5. 2. T. P. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation. G. 1996. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. farmakogenetici. 6. o mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije. Kluwer Academic Publishers. Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim učincima blokatora izoenzima ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri upalnim procesima. J.De Broe. 6. Samaržija: Sinopsis predavanja. W.M. 1999. E. o parakrinoj ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACEinhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega. T. Dordrecht. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost sprege genetičkih i vanjskih čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest. 1998. Cox. R. J. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof.E. genskoj terapiji. genetskom inženjerstvu u proizvodnji lijekova (eritropoetin. Clinical Nephrotoxins . 1998. Preporučena literatura: 1. Arroyo. Strachan. vezano za intracelularnu antimikrobnu farmakologiju. W. borbu protiv nastanka rezistencije i mogućnosti liječenja AIDS-a. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Medicine. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGENETIKA Šifra predmeta: F1-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. A. Rodes. Sinclair. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova saznanja o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova u organizmu. 1996. Vespooten. Medicinska naklada. Pathogenesis. Stječu se i znanja o kronofarmakologiji. godina Semestar: 9. 1995. I. Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često korištenih lijekova. 1999. K. J. Također.R. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. sc. Boston. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Regulation. G. Blackwell Science. 3. ISBN: 9531761205 4. London. Human molecular genetics. inzulin) . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. diagnosis and treatment. Mc Graw-Hill. and Cellular Immunotherapy (cancer: Clinical science in Practice). Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: 69 . Edited by: V. dr. Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i bolesti. P. godina Semestar: 9. Morstyn. 2001. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH. Z.A. dr. ISBN: 1-872748-69-4 7. o farmakologiji sinapse i mehanizmima djelovanja agonista i antagonista adrenergičnog. Gene Therapy. Potom. Means. P. G. Read BIOS Scientific Publishers. Sadržaj predmeta: Tijekom nastave iz molekularne farmakologije stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka na razini staničnih membranskih proteina (kao blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i ionskih pumpi). 1994. K. Ascites and renal dysfunction in liver disease. serotoninskog. 4.

T. stres. upalne bolesti probavnog trakta. psihijatrijske bolesti. Uloga farmaceuta u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. (Review) J Int Med 2001. 1999. ur. Kompleksna genetika. kao što je inhibicija i indukcija enzima. Medicinsko laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi. ISBN: 9531761205 4. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. BIOS Scientific Publishers. Sinclair. Irena VedrinaDragojević 70 . http://www. U Topić E.ncbi. Strachan. primjena. 3. Ingelman-Sundberg M. godina Semestar: 9. G. Vanjski faktori: uvjeti i način života. Read. dijabetes. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije.nih.. Farmakogenetika. dr. Topić E. Preporučena literatura: 1. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – principi. pretilost. ISBN: 1-87274869-4 3. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. a koji nije supstrat polimorfnog gena. Lauc i J. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja genetičkih čimbenika na učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i procjena vrijednosti određivanja genotipa i fenotipa u individualnom terapijskom pristupu. terapija i prognoza. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE Šifra predmeta: F1-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Preporučena literatura: 1. Dumić: CD s predavanjima 2. 250: 186-200. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike.View. Molekularna genetička epidemiologija. Pharmacogenetics: an opportunity for a safer and more efficient pharmacotherapy. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. A. autoimune bolesti.Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na lijek između dvije osobe s istom dozom i istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane prolaznim uzrocima.pravna i etička pitanja. Texbook of Adverse drug reactions. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. T. neurodegenerativne bolesti.TOC&depth= 2 5. 1995. godina Semestar: 9. P. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. Internetska stranica: Genes and Disease.. otpornost i dugovječnost. svrsishodnost i sociološki aspekti. delecija ili amplifikacija gena. Geni i nasljeđe. sc. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: prof. Život s naslijeđenim faktorima rizika. one bolesnike koji trebaju veću ili manju dozu lijeka odnosno koji trebaju neki drugi identičan lijek. Štefanović M.gov/books/bv. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Medicinska naklada Zagreb. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom.ShowTOC&rid=gnd. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Oxford University Press 1991.fcgi? call=bv. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini.. Thompson JW. Na temelju farmakogenetskog rezultata moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s istom dijagnozom. Metode podučavanja: teorijska. Farmakogenetika i farmakogenomika. ili trajnim uzrocima. respiratorne bolesti. kao što je genetska mutacija. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. faktori okoliša. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na zdravlje i bolest. Rawlins MD. Cox. rak. J. Janković S. sc. Kompleksna genetika . Pristup farmakogenetskog probira u predviđanju određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%. Medicinska naklada. Primorac D. M.. Genetika i fiziologija starenja. Mechanisms of adverse drug reaction.. In Davies DM ed. Usmjereno oblikovanje lijekova i vakcina.nlm. Biobanke.. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Sadržaj predmeta: Geni kao odrednice ustrojstva i funkcionalnosti jedinke. Individualizirana medicina: prevencija. 2. dr. Vezu između genetske predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja se utvrđuje specifični fenotip. Faktori rizika. 2004.

Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. L. 2. Robert E. 6.: Functional Foods. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. materijali. Liebermann. lipidi. Pothranjenost – malnutricija. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. R. Inc. F. 71 . II. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. 1989. starije osobe. 2002. oprema. osteporoza. lizina i metionina (fenilketonurija. pojedinim procesnim operacijama.2004. A. ugljikohidrati.mehanizam.. Intolerancija hrane. Pretilost . Polučvrsti oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju polučvrstih oblika. albinizam. Bulimija. Pharmaceutical Dosage Forms: Tablets. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. 3rd Ed. Remington. I. Joseph L. 3. rahitis. 7. materijali. 3. dijabetesa tipa II. E. Brian Lockwood: Nutraceuticals. Herbert A. hiperlizinemija. Lisa Rapport. Liberman. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: dr. minerali. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. cistatinurija. Vol I. karcinom). Relevantni članci u znanstvenim časopisima. Pharmfoods. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. M. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . 2000. Marcel Dekker Inc.V. J. maldigestija. 8.. Theory and Practice of Industrial Pharmacy. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. Nutritivne alergije . propionacidemija. Caroll A. 1 edition 1994. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDUSTRIJSKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. cistinurija). tirozinemija. 2. opremanje suhih dozirnih oblika. Lewis Publishers. izoleucina. sportaši). oprema. proces oblaganja i oprema. Mosby. opremanje tekućih oralnih oblika: proces. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. malasorpcija). Davis Company. sc. metilmalonacidemija. Sadržaj predmeta: Suhi dozirni oblici: procesi.. oprema. Nutraceuticals. Breakthrough Publications. Max Publishing Company. opremanje sterilnih oblika: proces. Biserka Cetina Čižmek. Lachman. The Science and Practice of Pharmacy. proizvodnja ostalih suhih oblika. C. Kopije prozirnica za predavanja 5. intolerancija. malapsorpcija. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. opremanje polučvrstih oblika: proces. operacije i oprema za razvoj i proizvodnju tableta. Indeks tjelesne mase. alkaptonurija. Chadwick et al. leucina. homocistinurija.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. 9. C. B. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. mala djeca. 2004. kapsula. Volume I. Springer. Pharmaceutical Press . 3rd edition 2001 4. godina Semestar: 9. A. adolescenti. 1986.Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. 11th CD-Ro edition. trendovi u razvoju ostalih dozirnih oblika (bez oralnih). Handbook of Pharmaceutical Excipients. Lea & Febiger. vitamini. A.1999. 2000. Tekući oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju tekućih oralnih oblika. 2000 4. kao i objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu završnog proizvoda. American Pharmaceutical Association. valina. Roko Živković: Dijetetika.. Preporučena literatura: 1. 1st edition. L. Plenum US. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. dijabetes tipa II. 1 edition . trudnice. leucinoza. 1995. kompulzivno prejedanje. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučene i zabranjene namirnice. karcinoma . cistrinoza. Seminari su osmišljeni kao demonstracija sadržaja obrađivanih na predavanjima u pojedinim proizvodnim procesima. hiperlipoproteinemija. viša znanstvena suradnica Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika s osnovnim načelima i pristupima farmaceutskom procesu. primijenjenoj procesnoj kontroli.. Kibbe. Sue Rodwell. hipertonija. ateroskleroza. IK Naprijed. Kanig. Zagreb. Schwartz. Lachman. dijetoterapija. 10. H. Preporučena literatura: 1. materijali. anoreksija. opremi koja se rabi za tu svrhu. Poremećaji hranjenja. H.

Savjetovanje bolesnika – integralni dio ljekarničke brige ( definicija savjetovanja. tehničko-manipulativne i vrijednosno-normativne. etika u farmaceutskoj industriji. godina Semestar: 9. korist savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita. ciljevi savjetovanja. pomoć pri samoliječenju. Heideggerovo filozofsko strukturiranje koncepta “brige”. smanjivanje stresa na poslu. korist savjetovanja za bolesnika: sigurnije i učinkovitije liječenje. Sadržaj predmeta: Socio-kulturni autoritet i profesionalni status ljekarnika u suvremenom društvu (samopercepcija ljekarnika. unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Sociologije i zdravstva. Pharmaceutical Dosage Forms: Parenteral Medications. Wingfield. profesionalna odgovornost. fizičke. projekt profesionalizacije . Preporučena literatura: 72 . objektivnih znanosti. zakon i farmaceutska praksa. profesije: kognitivne. London 1997. 1993. neke konkretne situacije u kojima je savjetovanje neophodno).i interprofesionalni odnosi. interpersonalna komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnikbolesnik liječnik). godina Semestar: 9. racionalna uporaba antidepresiva). Etički kodeks. E. sc. adolescenti. L. ljekarnik treba steći znanje o temeljnim principima i oblicima komunikacije. Volume I.. temeljni postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi nemaju doze već bolesnici. dr. itd. Marcel Dekker Inc. nego i s liječnikom u cilju stvaranja i implementacije plana liječenja i nadgledanja terapije.5. glavni atributi/parametri lijek. Koncept ljekarničke brige: modus operandi ljekarničke profesije kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije (concept “brige”-maglovit concept koji ne pripada području “čvrstih”. intra. G. veća participacija bolesnika u terapiji. Lachman. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA U FARMACIJI Šifra predmeta: F1-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.5 Ime predavača: doc. ključne komunikacijske vještine. o nekim vladajućim negativnim stereotipima o ljekarnicima. ljekarnikovo preuzimanje odgovornosti u terapiji lijekovima: prepoznavanje.uspostava monopola nad pružanjem usluga.lice” s bolesnikom. J. Jadranka Vuković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s načelima stručne etike. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA Šifra predmeta: F1-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. verbalna i neverbalna komunikacija. Broj ECTS bodova: 1. Ljekarnička briga i potrebe specifične populacije (roditelji i djeca. A.5 Ime predavača: doc. Pharmacy Law and Ethics. veće zadovoljstvo poslom. Broj ECTS bodova: 1. psihološke…. kolektivna predodžba ljekarnika. 2. rješavanje i prevencija zdravstvenih problema. dr. žene i medikalizacija. Appelbe. odnos ljekarnik-pacijent. prepreke u provođenju komunikacija: strukturalne. Liberman. trudnice. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s etičkim principima i zakonodavnim aktima važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim partnerima u društvu. Uz kognitivno znanje i tehničkomanipulativne vještine. Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zakon o lijekovima i drugi farmaceutski zakonodavni akti. ljekarnikova etika. etika u istraživanju. ljekarnička hermeneutika. Standardi dobre stručne prakse. staračka populacija. specifični oblici ljekarnikovog terapeutskog ponašanja). B.. U okviru nastave biti će obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna etika. značenje brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja: bolesnik u središtu pozornosti. J. Etički kodeks. dodatna objašnjenja o bolesti. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije. kulturološke. Schwartz. H. Komunikacija u kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija ljekarnikovog djelovanja. komunikacija u funkciji prevladavanja asimetrije znanja i moći i bolesnikove anksioznosti. prirodnih. Preporučena literatura: 1. kronični bolesnici. Pharmaceutical Press. ne samo s bolesnikom. strategija reprofesionalizacije ljekarnikovog djelovanja). sc. profesionalna socijalizacija i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole. interakcija “licem u . Hrvatska ljekarnička komora 3. zadaće i obveze prema javnosti. smanjenje troškova zdravstvene zaštite.

M. S. Nettleton. Harding.) (2001) Pharmacy Practice. Cambridge University Press.. 4. Cippole. 8. London and New York. Lippincott Williams and Wilkins.M.(eds. Staničić.(1998) Pharmaceutical Care.L. Taylor and Francis.M. 5. (2002) Social Lives of Medicines. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. R. Taylor.) (1997) Ethical Dimension of Pharmaceutical Care. van der Geest. and Morley. A. (1994). G. Pharmaceutical Product Press. Beardsley. M.(eds. and Wertheimer.J. Pharmaceutical Products Press. (eds. 3. New York and London. The Pharmaceutical Press. K. (1997) Pharmacists Talking with Patients. and Hardon. and Taylor. Whyte. McGraw – Hill.(2003) Communication Skills in Pharmacy Practice. Rantucci.. 7.C. skripta 2.I.C. Ž. and Kimberlin.A. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 73 .R.1. Strand. Tindal. P.J. and Buerki. Haddad. Fourth Edition. A. A. C..K. Health Profession Division. L. Social Pharmacy. New York. R. A Guide to Patient Counseling. 6.S. A Wolters Kluwer Company. and Harding.G. W. London.(2005) Socijalna farmacija. S. Williams and Wilkins. R.) (1996) Social and Bihevioral Aspects of Pharmaceutical Care. Innovation and Development. 9. S. A Waverly Company. Smith.N..

linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. 6.hdmb. sc. The origin of clinical laboratories. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara. U: Grdinić V i sur.5 Ime predavača: doc. dr. 2. 7. 2002. 2002. Juretić D. kemiji. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Systematic top-down approach to clinical chemistry. Pardue HL. određeni i neodređeni integral. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Kritički osvrt na tijek razvitka medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Devetosemestralni studiji: planovi i programi.org Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. The European Register for Specialist in Clinical chemistry and laboratory medicine: Guide to the register version 2-2003 and procedure for re-registration. Clini Chem Lab Med 2003. Butnner J. kemijske i enzimske kinetike. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.hr 9. 103-113. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. Integralni račun: pravila integriranja. brzine kemijske i biokemijske reakcije. Matica Hrvatska Zaprešić. Zaprešić 1999. primjena na funkcije distribucije. Seminari: 74 . Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Neprofitne i obvezujuće udruge medicinskih biokemičara. Clin Chim Acta 1994. www.hr 10. 8.hkmb. Current system of undergraduate and postgraduate education in clinical chemistry in Croatia. Ibrahim Ruždić.ifcc. farmaciji. Napredovanje medicinskog biokemičara u struci i znanosti. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 4. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. 4. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Multidisciplinarnost studija medicinske biokemije. U: Grdinić V i sur. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. biokemiji. Koller U. reda.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 3. radioaktivni raspad. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. Gurr E. sc. Preporučena literatura: 1. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1992. Bečirević-Laćan M. www. Zagreb 2000. 5. Diferencijalne jednadžbe 2. Osnovne elementarne funkcije. Žanić-Grubišić T. 37: 77-82. Str. Studenti medicinske biokemije i prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. 263-275. 225: S13-S33. Diferencijalne jednadžbe 1. reda. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. Diferencijalne jednadžbe. 30: 585-593. Monografije o utemeljiteljima medicinske biokemije u Hrvatskoj: Marijana Fišer-Herman. Utemeljitelji medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. dr. Juretić D. Clin Chem Lab Med 1999. www. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Juretić D. načine gibanja. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva te u skladu s time postići razumijevanje i interes za sadržaje i slijed predmeta na studiju. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Blaton V et al. Povijesni tijek razvitka medicinske biokemije kao zasebne struke u zdravstvu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MATEMATIKA Šifra predmeta: MB2-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Medicinski biokemičar u sustavu zdravstva i biomedicinskih znanosti. Limes i diferencijal funkcije. Str. 41: 238-247.

trepetljike i bičevi. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: MB2-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. aktinska vlakna. endocitoza. Garland publishing. godina Semestar: 1. Raff M. Morgan i Drozofila. Alberts.M.D. B. Odjeljci eukariotskih stanica. L. Hopkin. Školska knjiga. membranski proteini. Borzan i autori. Molecular biology of the cell. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Bray D. Cooper. predavanja (interna skripta na CD) 4.emc. 2004.maricopa. Broj ECTS bodova: 5. http://esgwww. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa.html Metode podučavanja: teorijska. Školska knjiga..5 Ime predavača: prof. godina Semestar: 1. Zagreb. Mitohondriji i kloroplasti. Demidovič. ionski kanali i električna sposobnost membrane. Hausman. Školska knjiga. opća struktura kromosoma. kloroplasti i fotosinteza. Roberts K. Lewis J. Preporučena literatura: 1. 3. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. treće izdanje. 2004. politeni kromosomi. Oblici i građa kromosoma. S. A. programirana stanična smrt (apoptoza).edu:8001/esgbio/chapters. Šikić. I i II dio.5 Ime predavača: doc. (interna skripta) 3. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. 1991. Uvod u matematičku analizu. oplodnja. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. Stanica. New York & London. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti medicinskog biokemičara za 75 . Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. B. sc. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Roberts K. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. P.Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva.. teorije i mehanizme nasljeđivanja.. Prokariotske i eukariotske stanice. od prokariota do eukariota.. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe.. A. Tehnička knjiga. Bray D. D. Walter P.. Krnić. 1992. Raff M. Jonson. 2. Jezgra u interfazi. molekularni pristup. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb 1990. Alberts.. Mejoza. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. citokineza. Matematička analiza. Medicinska naklada. R.http://gened. mikrotubuli. Riješeni zadaci iz više matematike I. drugo izdanje. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. Z. 6. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. G.mit. III. mejoza. zakoni nasljeđivanja. Essencial cell biology. 5. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Zagreb. New York. Citoskelet: intermedijarna vlakna..E. Javor.. dr. 5. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Sorić J. K. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: MB2-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Stanična dioba: mitoza.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005.. 2. Watson J. sc. Humana genetika. Školska knjiga. frakcioniranje stanica. Stanice pod mikroskopom.. Preporučena literatura: 1. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. GS Garland Science. dr. vezani geni. Račun diferencijalni i integralni (I dio). sekretorni putovi. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. 2002. izmjene kromosomske strukture. Kurepa. Zagreb. Stanična membrana. B. II.. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Zagreb 4. Mitoza.html 7. stanična kultura. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Broj ECTS bodova: 2. vezikularni transport. treće izdanje. Taylot & Francis Group.

6. And Field. Second Edition. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. otvoreni sustav. S.Thousand Oaks. Bond. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu.J.M. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. Churchill. Lewis.5 Ime predavača: prof. Kemijski račun (stehiometrija). bolest kao metafora. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). and Rimer. Kemijska kinetika i 9. dualizam duše i tijela.(eds. And Calnan. Future and Agendas. Theory. SAGE Publications. pregovaranje. Key Theories. Taylor. Research. 2. Glanz. Kemijska struktura. 5. Blackwell Publishing. and Practice. patologizam. timski rad. 3. J. Elektrokemija. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. 6. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). New York. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). profesionalna autonomija i moć zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. S. kulturna iatrogeneza. B. 3. dužnost bolesnika. 7. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). Third Edition. K. «disease». vrijednosna supstancija zdravlja. imperativ zdravlja. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). 4. prava bolesnika. sc. Williams. mijene u značenju zdravlja. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam..) (1997) Health Behavior and Health Education. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). Međumolekulne sile. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti.(eds. bolest kao socijalni konstrukt.(2003) Sociology and Health Care. pozitivizam. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). racionalizacija. J. dualizam zdravlja i bolesti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. «illness» i «sickness». Gabe. Medicine and Society. «dobar» i «loš» bolesnik. White. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). socijalna iatrogeneza.5 = 10. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. bolesti suvremene civilizacije). Otopine i njihova svojstva. Boja anorganskih tvari. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). Livingstone. bolest kao identitet. Kemijske veze. i 2. mehanicistički redukcionizam. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. birokratizacija.njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest.) (2000) Health. Kompleksni spojevi. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). D. 8. A Wiley Company. London and New York. 5. Zdravstvenozaštitni sustav (organizacija kao sustav. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. M. Second Edition. godina Semestar: 1. klinička iatrogeneza. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. (eds. teorija akcije. Jossey-Bass. London. Ž. F. Preporučena literatura: 1. K. Taylor and Fransis Group. bol kao biosocijalni fenomen. dr. skripta 2. Osnovni koncepti. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. 4.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). Routledge. Broj ECTS bodova: 7 + 3. And Bond. S.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. profesionalna legitimizacija boli/simptoma).K. Staničić. 76 .

receptori na membranama. svojstva vode. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. Mladen Biruš. limfa. 10. najvažniji mišići. Preporučena literatura: 1. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. krvne grupe. određivanje Faradayeve konstante. građevni elementi. međumolekulne sile. mokraćni mjehur. energetski metabolizam. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. godina Semestar: 1. respiratorni volumeni i kapaciteti. nazivlje. Filtriranje običnim filtarpapirom. Dokaz elektrolitske disocijacije. W. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: MB2-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. elektronska struktura atoma. spolni sustav. 2. 2003.pharma. koža. dr. Preporučena literatura: 1. Kiselinsko-bazna titracija. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. Elektroliza bakra. digestija i apsorpcija hrane. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Priprema otopina. Fizičke i kemijske promjene. neurotransmiteri. www. Vodljivost otopina. vitamini. ravnoteža. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. H. regulacija cirkulacije. Medicinska fiziologija. Naprijed. oko. Keros P. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. sastav urina. membranski i akcijski potencijal. građa i funkcija jetre. Metode podučavanja: teorijska. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Oksidoredukcija sumpora i kisika.5 + 3. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. krvne žile). transport kroz stanične membrane. probavni sustav. građa skeleta. Medicinska naklada. Sublimacija joda. trudnoća i dojenje. Otapanje amonijaka u vodi. Filtriranje filtar-papirom u Büchnerovu lijevku. organizacija i građa živčanog sustava. New York 1999. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. limfokini. kemijske reakcije. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. endokrini sustav. bubreg. termokemija i osnove kemijske termodinamike. njuh. hematopoeza. krv. osnovna tkiva organizma. Hall JE. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Temelji anatomije čovjeka. i 2. Broj ECTS bodova: 4. izdanje. „Chemical Principles: the quest for insight“. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta.. Miješanje kapljevina s kapljevinama. Ovisnost topljivosti o temperaturi. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. acidobazna ravnoteža. uho.hr 3. Ivančić-Košuta M. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. molekulne orbitale. 77 . lučenje probavnih žlijezda. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Ovisnost topljivosti o strukturi. hemostaza. imunosni sustav. faktori proliferacije stanica. veze. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. sc. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Određivanje atomske mase. regulacija tjelesne temperature. Peter Atkins & Loreta Jones. Zakon spojnih volumena. Isparavanje i određivanje suhih tvari. Freeman & Comp. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. Pećina M. Zagreb. organa i organizma kao cjeline. Pomicanje kemijske ravnoteže. periodni sustav kemijskih elemenata. agregatna stanja tvari.Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Guyton AC. 1999. cirkulatorni sustav (srce. Indikatori i mjerenje pH. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Odvajanje olovnih. Vaganje. Zakon o održanju mase. regulacija disanja. pluća. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi.5 = 8 Ime predavača: doc. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. Zagreb 1987. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji.

reproduktivnog sustava. dišnog sustava. Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj citologiji. hematopoetskog i limfopoetskog sustava. Carnerio J. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: MB2-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Sučić M. 78 . Kelley RO. godina Semestar: 2. Preporučena literatura: 1. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Citokemijska. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. Metode podučavanja: teorijska. sc. Osnovne strukture stanica i njihove funkcije. mikroskop. Langmanova medicinska embriologija. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. 1992. 2001. stojni valovi. optička mrežica. Faze i fazni dijagrami. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Stanične biologije s osnovama genetike. Citologija i histologija epitelnog. nuklearne reakcije. elektroforeza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. endokrinog sustava. porijeklo električnog i magnetskog polja. Krajina Z. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Idealni i realni plinovi. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Električna i magnetska svojstva tvari. osnova spektrometra. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. sc. Sadržaj predmeta: Uvod u citološke i histološke tehnike. Herak: Osnove kemijske fizike. Rad. snaga i potencijal. mokraćnog sustava. Sile u prirodi i pripadna polja. prvi zakon termodinamike. Kelly RO. Mirna Sučić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama citološke i histološke građe humanih stanica i tkiva. Školska knjiga. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. upale i cijeljenja. Čvoriščec D. (odabrana poglavlja) 2. Junquera LC. Boban D. potpornog. 1999. Transportne pojave: gibanje čestica. difuzija. J. Specifičnosti organela i njihova funkcija u pojedinim tipovima stanica. 4. pojave na granici faza. Školska knjiga. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. spontani radioaktivni raspad. te s primjenom određenih tehnika u mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva. centrifugalnom i električnom polju. Fizika mnoštva čestica. Osnove histologije. hematopoetskog i limfnog tkiva. Citološke i histološke značajke oštećenja tkiva. Junqueria LC. Atomska jezgra. Citokemija i imunocitokemija različitih tipova stanica i tkiva. Školska knjiga. Citomorfološki kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti. živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože. živčanog. Elektromagnetski valovi: polarizacija. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. citomorfologijom upale i tumorskog rasta. dr. Kvantnost u prirodi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. ogib. probavnog sustava. interakcija među dipolima. Zagreb. apsorpcija. električni dipol. Krvne stanice. Toplina i toplinski nered. Sadler TW. energija. fotoelektrični učinak. primjena radioaktivnih izotopa. Zagreb. refrakcija. osmoza i sedimentacija. Carneiro J. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. godina Semestar: 2. 1996.3. tijela. Broj ECTS bodova: 3. Metode podučavanja: teorijska. Zagreb. Juretić A. Zagreb 1999. imunocitokemijska i molekularna dijagnostika u dijagnostici zloćudnih bolesti. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Zagreb: Biblioteka priručnici za elektivne predmete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. laser. Labar B. Osnove hisologije. dr. mišićnog.5 Ime predavača: prof. Marković-Glamočak M. strujni krugovi. Preporučena literatura: 1. Citologija i histologija kardiovaskularnog sustava. prizma i disperzija. interferencija. Generiranje. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela.

Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Korelacija i regresija. Zagreb. Winterhalter. grafički prikazi. pogreške u kemijskoj analizi. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. sc. New York and Basel 2004. Wayne. Tehnička knjiga. Kempni: Vježbe iz fizike. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. E. 3.2. 1990. dr. i 2. 1992. dr. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Šošić i V. Serdar. 5. 1999. osjetljivost i selektivnost. New York. karakterizaciji. I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: MB2-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Gettys and M. JAZU. svojstva taloga i taložnih reagenasa.5 Ime predavača: prof. uzorak i uzorkovanje. analitički proces i metode.5 = 10. I. S. i 3. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. 6. testiranje korelacije. Skove: Physics. maskiranje i demaskiranje. Teorijske razdiobe: binomna. D. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. F. Osnove statističke metode. 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Temelji kvantitativne analize. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. Broj ECTS bodova: 2. Zagreb. Pavlić. Školska knjiga.5 Ime predavača: prof. 5. C. Bon. Blatt: Modern Physics. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. oksido-redukcijske. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 3. godina Semestar: 1. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. F. parametri koji opisuju razdiobe. 79 . t-test. A. J. Biostatistics. New York. Petz. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. Zagreb 1971. Zagreb. 4. jednostavne. ionske izmjene. složeni sustavi. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. Školska knjiga. 1970. D. Metode podučavanja: teorijska. McGraw-Hill. godina Semestar: 2. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. Teorija uzoraka. Nikola Kujundžić. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Analitička primjena protolitičkih sustava. McGraw-Hill. izračunavanje rezultata. teorijski parametri za opis razdiobe. Empirijske razdiobe. WS. Preporučena literatura: 1. Teorijski temelji postupaka separacije. 6th Ed. J. reakcija kompleksacije. Koeficijenti korelacije. Poissonova i normalna. sc. kompleksometrijske titracije. neutralimetrijske. B. Bešić i J. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. F-test. Principi gravimetrijske analize. sc. taložne metode. Uvod u statistiku. 4th Ed. Broj ECTS bodova: 6 + 4. Procjene parametara razdiobe. Zagreb 1997. Zagreb 1973. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. nevodene titracije. Tehnička knjiga. 2003. Bolton. Wiley&Sons Inc. A Slijepčević. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Statistički testovi: χ2-test. Vjerojatnost i statistika. Keller. V. Linearna regresija. standardne otopine. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. Titrimetrijske metode analize. složene. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. dr. Inc. Marcel Dekker. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. Vranić. E. standardna greška regresije. J. karakteristične/selektivne reakcije. 2. Statistička teorija i primjena. Kuntarić i K. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. titracijske krivulje. New York 1995. W. prof.

izd.. 5. Zagreb. D. Zagreb. Olga Kronja. primjenjujući mehanistički pristup gradivu. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku. sc. Berlin Heidelberg. i 2. i 5. 2003. Školska knjiga. Volumetrijske analize (taložne metode. Fryhle. Preporučena literatura: 1. eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina. sc. Otto i H. M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Graham Solomon. Brooks/Cole Pub. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. godina Semestar: 2.. West i F. engl. A Times Mirror Company. izd. redoks). 2. ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. 3. i 3. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente. J. što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. 3. Stanley H. s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju.. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. J. 3. radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. D. Springer-Verlag. Blackwell Science. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Gravimetrijska analiza. 4. 2004. te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Kronja i S. Školska knjiga.5 + 10 = 15 80 . Holler: Osnove analitičke kemije. prof. 2. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi. nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva. Valerije Vrček. 2003. Skoog. 1. R. doc.. Osim toga. Widmer (ur. C. neutralimetrija.. Fifield i D. Organic Chemistry. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloženjem/otapanjem. 4. Organic Chemistry. A. Broj ECTS bodova: 1 +1 +1. dr. kompleksometrija. Mermet. M. 1996. 5. 1999. sc. Lewis. 5.. Zagreb. Z. kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. izd. Praktikum preparativne organske kemije. 2.Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. hrv. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima. New York. Rapić).. D. 8. B.5 + 1. F. Preporučena literatura: 1. Oxford 2000. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Kellner. Bregovec i V. i 10.5 + 7 = 10. Školska knjiga. O. 4.. McMurry. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. 1998. Borčić. Pine (preveli I. 6. 2004. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS. Organic Chemistry. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: MB2-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. M. W. T. Broj ECTS bodova: 3. Co. 1994. te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. A textbook. A Modern Perspective. 6. 2000. Metode podučavanja: teorijska.E. Metode podučavanja: teorijska. Zagreb. J. M. a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i laboratorijske prakse.-M..5 Ime predavača: prof. godina Semestar: 2. John Wiley & Sons. dr.. WileyVCH. dr. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.): Analytical Chemistry. Organska kemija. sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Weinheim. 4.

Petrik J. Zagreb. a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija. godina Semestar: 1. sc. József Petrik. sc. Labar B. proteina. 5. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. porfirina. Medicinska biokemija. spolu i financijskim uvjetima. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). 3. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz medicinske biokemije. 2004. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). Preporučena literatura: 1. doc. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. kiselinsko-bazične ravnoteže. Zagreb. radne. godine studija.Ime koordinatora praktične nastave: prof. ugljikohidrata. Štraus B. Preporučena literatura: 1. Lipovac K. Medicinska naklada. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: MB2-42 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja 81 . To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama. Dodig S. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. dr.. Ime koordinatora praktične nastave: dr. Medicinska naklada. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. 2. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju. 1997. Juretić D. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti. dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). dr. Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje. i 2. neproteinskih dušikovih spojeva. često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. 2003. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: MB2-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 4.. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. lipida i lipoproteina. Medicinsko-biokemijske smjernice. Medicinska naklada. 1992. 3. 2. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Čepelak I. stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). i 2. IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr. Štraus B. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). Štraus B i sur. sc. enzima i izoenzima. hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. godina Semestar: 1.sc. Zagreb. znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava. V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita.

Vizek Vidović V.Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. Alinea. Menedžerske vještine 2. Menađerska komunikacija. venski put. kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. McManus J. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. priprema materijala. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja.Zagreb 3. imobilizacija. Grundler i sur.prve pomoći. Juretić D. Reardon. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti i tijekom studiranja. Kimberlin C (2002).(1998): Interpersonalna komunikacija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I 82 . transport unesrećenog. Kako savladati tremu. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta. Pjevač N.(1998) Effective business speaking.erc. 6. ugrizi otrovnih životinja. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. Janković I. sc. Learning express. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. biokemiji i zdravstvu. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Zagreb. Skripta za prvu pomoć. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. IEP-D2. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. K. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. utapljanje. automatski defibrilatori. opis smjernica za reanimaciju. zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice.edu) 2. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem. Preporučena literatura: 1. (2001). Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja. . Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Vnuk V. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: MB2-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Rijavec M. Beardsley R. uključujući liječnike hitne medicinske pomoći.. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira.. neposrednim suradnicima. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. (1993).. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. ostalim stručnjacima u području te s medijima. godina Semestar: 2. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. Preporučena literatura: 1. trijažni sustav. Varaždin: Varaždinska banka dd. uvježbavanje. Pavleković G. policiju i vatrogasce. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. dr.. nadoknada volumena. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. P. New York 5..N. K. zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja. Zagreb 4. Miljković D. Tindall W. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. Medicinski fakultet . Lippincott Williams & Wilkins 3. zaustavljanje krvarenja. strujni udar).. Brajša. modele.

rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Temelji psihologije. U: Ajduković. Čorkalo. Upoznati studente s zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Ličnost. Broj ECTS bodova: 2. promet lijekova. Rathus. (2000). Međuljudski odnosi i način rukovođenja.). Ličnost). sc. 8. timski rad i rukovođenje. Preporučena literatura: 1. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. S. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10.5 Ime predavača: prof. Temelji psihologije. godina Semestar: 2. prijateljstvo i romantične veze. velike grupe i međugrupni odnosi. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. U: Ajduković.B. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje.Šifra predmeta: MB2-45 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. Rathus. tretman. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. emocije i emocionalna inteligencija. Inteligencija. Psihologija rada (poglavlje: 11. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. 5. B. 10. Petz.2011. Grupe i unutargrupni procesi. godina Semestar: 2. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. godine. provjeru kakvoće. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. (1987). evalucijska tumačenja spolnih razlika. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: MB2-46 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. 6. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. . str. Broj ECTS bodova: 2. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006.A. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije).). sc. učenje i pamćenje. razvoj samopoštovanja. Percepcija. normalnost i abnormalnost. sukobi i njihovo rješavanje. Predodžbe. (Ur.5 Ime predavača: prof. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. roditeljstvo i stilovi odgoja. nacija i nacionalizam. interpersonalna komunikacija i odnosi. 4. motivacija. Naslijeđe ili okolina. savladavanje teškoća u učenju. Ivo Vukušić. percepcija i stanja svijesti. 11. Petz. Različita stanja svijesti. Čorkalo. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. D. 192–221) 5. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. 173-194). terapija. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. S. (2003). D. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. (2001). medicinskih i homeopatskih proizvoda. dr. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. (2000). sc. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. D. Stavovi i ponašanja među grupama. 153171). Nenormalna ličnost). Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Čuvstva i Motivacija. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: MB2-45 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. B. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju.(2001). registraciju. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama 83 .A. godina Semestar: 1. D. Petz. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. ispitivanje. 9. B. stavovi i predrasude. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. cjeloživotno obrazovanje. Preporučena literatura: 1. dr. (2003). (Ur.

te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. 2006. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of 84 . zdravstveni zavodi. provjeru kakvoće i promet lijekova.-2012. godinu. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. Navedeni zakoni. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. vježba). opseg prava na zdravstvenu zaštitu. Zagreb 2003. Udruga poslodavaca u zdravstvu.2011. tijela zdravstvene ustanove. medicinske i homeopatske proizvode. nadzor. Stoddart GL.2012. referentni centri. Cost-benefit analiza (primjer. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Preporučena literatura: 1. . dr. Culyer AJ: The Economics of Health. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. Aldershot 1991. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. privatna praksa. Elgar. Financiranje zdravstvene zaštite. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. Zagreb. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). . Drummond MF. Zdravstveno osiguranje. posjedovanje i promet opojnih droga. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Volume I. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. godina s naglaskom na ciljeve strategije. Medicinska naklada. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. godina Semestar: 2. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). L. 3. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. zdravstveni radnici. and II. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe.Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Preporučena literatura: 1. sc. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). ispitivanje. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. 2. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. registraciju. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: MB2-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. 2. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. godinu.

klasifikacija enzima. izdanje. Vitamini. doc. G. Part I (Chapters 113) Freeman.L. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. modularna građa. dr.M. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. svojstva vode. tipovi jednostavnih i složenih lipida. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. M. Cooper. zimogeni.5 Ime predavača: prof. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Oxford 1987. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. ISBN 953-6256-12-6 3.5 Ime predavača: prof. 2001. Stryer. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. informacija. New York. Broj ECTS bodova: 4.energetska valuta. dr. pokretačka sila bioreakcija. molekularni pristup. Scripta Biochemica. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. ATP . L. J. J. sc.Tymoczko. značenje nekovalentnih sila. energetika transmembranskih procesa). tercijarna i kvarterna struktura. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. poglavlje: Stanična kemija. reduktivni potencijal. biološki važni peptidi. godina Semestar: 3. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. polazeći od studija 85 . Ugljikohidrati. FBF. rekombinantna DNA). komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. konformacijska dinamika. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. sc. 2001. Nukleinske kiseline (nukleotidi. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. koncentracijski i elektrokemijski gradijenti. stanični koncentracijski odnosi. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). sc. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. Metode podučavanja: teorijska. sekundarna. u primjerenom opsegu. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Health Care Programmes. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 3. brzina enzimske reakcije. uloga koenzima. inhibicija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I.5 = 10. "Uvod u Biokemiju". kovalentne modifikacije i alosterički efektori. struktura nukleinskih kiselina. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. FBF.Berg. M. Preporučena literatura: 1. izoenzimi. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. Flögel i suradnici. II. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. ISBN 9536256-23-1 2. dr. Oxford University Press. funkcionalne i strukturne domene. 5. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. 2001. klasifikacija proteina. Aminokiseline. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. "Biokemijski praktikum I". Lipidi i membrane (masne kiseline. primarna. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Signalne molekule. i 4. Biochemistry. konformacijske promjene). Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. Scripta Biochemica. Broj ECTS bodova: 6 + 4. glikokonjugati i glikokaliks. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. Energetika života (metastabilnost živog sustava. Stanica. Flögel i suradnici. Stanko Uršić.M. mehanizmi enzimske katalize. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. struktura i funkcija membrana). ireverzibilne i reverzibilne reakcije.

metode priprave i proučavanja koloidnih sutava. Lea & Febiger. hidrofobna interakcija. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. Basic Principles of Colloid Science. kemijski potencijal. D. Oxford University Press 2000. gljivica i parazita.A. Sandmann (Editors). fenomeni. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima.. 4. IR spektrometrija. Butterworth-Heinemann Ltd.). Berry. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamičkih. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Amiji. Oxford. raznolike primjene i sl. McGraw-Hill. Atkins. Cambridge 1994. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. C. dr. određivanje pKa vrijednosti. imunologije. koagulacija koloidnih sustava. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. konduktometrijske i amperometrijske titracije. Macmillan 1994. antigene strukture. J. A. primjerice elektrodni fenomeni. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. 6.S. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. P. Applied Physical Pharmacy. potenciometrijske redoks. 1993. (ili izdanje 1998. M. entalpija. H. unutarnja energija. pH-metrijske. H. T. godina Semestar: 3. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. članci. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. Applications in the process industries. Editor. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. aktiviteti. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. pojmovi. Ivan Kosalec. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. sc. sc. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. Bustamante. elektrokemije i koloidne kemije. Physical Chemistry. spektroskopije. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom).. 1994. fizioloških i biokemijskih osobina. A. kemijske kinetike. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. A.. P. zakoni i metode. Preporučena literatura: 1. dr. Physical Chemistry. 3. Martin. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. zeta potencijal. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. doc. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. kinetičkih. Chun (Ilustrator). spektroskopskih. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. i 4.W. A. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. The Royal Society of Chemistry. Everett. Gibbsova slobodna energija. Attwood.primjerenih osnova termodinamike. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen 86 . M. prvi i drugi zakon. R. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. 4 ed. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. adsorpcija. HPLC i GC metode). Ross. Williams. emisijske spektroskopije. Oxford University Press 2002. 7. Rice and J. S. 2002. Metode podučavanja: teorijska. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. Florence and D. Physicochemical Principles of Pharmacy. R. Colloid and Surface Engineering. B. 5.

t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. Melnick. Medicinska naklada. Jumena. M. Duraković: Opća mikrobiologija. E. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. Richter: Medicinska parazitologija.5 Ime predavača: prof. 2001.. sc. 5. Stanična bioenergetika. Naglić. H. Zagreb. 2002. kolagen. Glikoliza. Lj. Zagreb. 8. glicerofosfatida. struktura. Winn. Brown Publ. Kalenić. 13. Z. Karmela Barišić. P. građa ribosoma i rRNA. transport iona.C. Greške u DNA i njihov popravak. Jug.D. 3. svojstvima i proizvodnji vakcina. Janda. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). proteini izvanstaničnog matriksa. Merkur A. Informacija u biološkim sustavima.: Diagnostic Microbiology. 1992. Schreckenberger. Zagreb. Klein: Microbiology. Jr. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Brudnjak: Medicinska virologija. Koneman. sc. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. S. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. elastin. Zagreb. Allen.A. 9. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Presečki i suradnici: Virologija. PTI Zagreb. T. B. J. Harley. Hajsig. Školska knjiga. Lippincott-Raven Publ. biosinteza triacilglicerola. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. tijek i hormonska regulacija. lipida i nukleinskih kiselina. biokemija i genetika mikroorganizama). Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. Kršnjavi: Medicinska parazitologija.. 1980. E. Philadelphia. dr. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. V. 11. Zagreb. Tihana Žanić Grubišić.pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. Wm. S. ciklus limunske kiseline.genetička uloga. Zagreb. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih proteina: hemoglobin. 1997. Medicinska naklada. šećera. 12. biologiju (fiziologija. Konformacije DNA. S. D. 1993. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. D. Školska knjiga. Zagreb. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. hema. Medicinska naklada. patogena.5 + 7 = 9. vjernost replikacije. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. 2002.P. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. β-oksidacija masnih kiselina. i 3. biosinteza masnih kiselina. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Zagreb. E. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. Pakiranje DNA i histoni. J. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. 1995. prof. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. Školska knjiga.M. godina Semestar: 4. 1989. 1984. Genetička šifra i odnosi gena 87 . Zagreb. polisaharida. Madić. 2. dr. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Školska knjiga. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. i 5.B.. Jawetz. B. mioglobin. 1987. L. S. Iowa.L. serološkoj dijagnostici. Broj ECTS bodova: 2. 1994. Zagreb. 1996. mikoplazmi.ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. 7. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. Dubuque. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. N. kromosomi i geni. Weisglass: Medicinska bakteriologija. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih gram. Prescott. 4.C. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. organizacija genoma.D. 6. Replikacija DNA. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza.A. E. ciklus ATP. W. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. W. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. C. Preporučena literatura: 1. Ožegović. J. aminokiselina. kolesterola i steroidnih lipida. DNA . Školska knjiga. sc. 10. W. prof. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. dr.

New York. Prirođena imunost . Marušić M. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. Saltsman. Berg. PF bolesti metabolizma. S. sc. 2. Metode podučavanja: teorijska. Metode podučavanja: teorijska. 2003. S.stanice. Grčević D.i proteina. Preporučena literatura: 1. PF dišnog sustava. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. 2003. Imunologija (šesto izdanje). Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. Laboratorijske metode: metode za razdvajanje stanica. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. 5.5 = 7 Ime predavača: prof. PF probavnog sustava. Zagreb. 1994. 2002. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Kujundžić i sur. 4. transplantacijska i tumorska imunologija. 2002. i 5. fifth edition. Freeman. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. efektorski mehanizmi. Stryer: Biokemija. FBF Zagreb. A Clinical Approach. Školska knjiga. Regulacija imunosne reakcije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Gamulin i sur. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I.. Taradi M. Philadelphia. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: MB2-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. metode za detekciju antigena i antitijela. Školska knjiga. Medicinska naklada Zagreb. Stečena (adaptivna) imunost . kemokinin. i 3. Patofiziologija. Interna medicina (3. godina Semestar: 4. New York. autoimune bolesti. molekularni "uzorci" koji se prepoznaju. Medicinska naklada Zagreb. 4. Wiley & sons.aktivacija imunološke reakcije . Freeman. 2002. humoralna i stanična (celularna) imunost. metode molekularne genetike. receptori. B. Stryer: Biochemistry. komunikacijske molekule (citokini. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. 88 .5 + 2. metode za određivanje stanične imunosti. Robins. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Branko Malenica Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije. 2003. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. Integracija biokemijskih procesa u stanici . i dopunjeno izdanje). Preporučena literatura: 1. imunološka preosjetljivost. PF bubrega. adhezijske molekule). Batinić D. Klinička patofiziologija. Čulo F. 3. JL Tymoczko. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik IMUNOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Sustav HLA. Andreis I. Višnjić D. dr. Smith. PF imunosnog sustava.L. L. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Osnove patologije.efektorski mehanizmi. 2004. patogeneze. Broj ECTS bodova: 4. Sinteza proteina. 1991. New York. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. i novija izdanja..strategija i mehanizmi. stanice. kliničke slike.5 Ime predavača: prof. 2005. M. sc. C. Predočne stanice. Lippincott Williams & Wilkins. L.osnovni principi regulacije metabolizma. J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II Sadržaj predmeta: Pregled opće imunologije: imunosni organi. Osnove patologije. Broj ECTS bodova: 3. G. Medicinska naklada. Pregled kliničke imunologije: imunodeficijencije. Značenje introna i eksona. Vrhovac i sur. J. preradba i predočavanje antigena. Zagreb. 2. K. JM Berg. Preporučena literatura: 1. 3. godina Semestar: 4. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. PF kardiovaskularnog sustava. dr. Kontrola i regulacija metaboličkih putova .

i sur. Ingeborg Barišić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike . Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim činiocima. monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipični oblici nasljeđivanja (dinamičke mutacije. 2000. preventivnim postupcima (genetičko savjetovanje.5 Ime predavača: prof. 4. Barišić I. dr. screening programi. metodama dijagnostike nasljednih bolesti (biokemijske. sc. Prevencija genetičkih bolesti. Upoznati će se s tipičnim kliničkim slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja. Predmet obrađuje normalnu građu genoma čovjeka. uniparentna disomija.normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala.1-90. Lichtman HA. Barišić I. Preventive management of children with congenital anomalies and syndromes. Abbas KA. Cooley WC. U: Zergollern Lj. liječenju. citogenetičke.Toronto. Walport M. U: Zergollern Lj.180-204. Pober SJ. 5. Broj ECTS bodova: 2. godina Semestar: 4. Zergollern Lj. Milena Jadrijević Mladar-Takač Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s farmakoterapijskim skupinama lijekova. 3. New YorkLondon. Osnove humane genetike. Garland Science-Churchil Livingstone. Delves PJ. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.. 1991. godina Semestar: 4. normalan i poremećen intrauterini razvoj. 2. čimbenici koji na to utječu. Metode podučavanja: teorijska. Philadelphia – London . Roitt′s Essential Immunology (10th edition). Cambridge: Cambridge University Press. skripta 2005. prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti. Immunobiology. Medicinska genetika 2. 2005. Medicinska genetika 1. Zagreb: Školska knjiga 2. Kromosomske abnormalnosti. Preporučena literatura: 1.345-364. i sur.2. Harper PS. U: Mardešić D. Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze. Zagreb: Školska knjiga 2. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Broj ECTS bodova: 3. prevenciji nasljednih i prirođenih poremećaja. i sur. Wilson GN. Pedijatrija. U: Zergollern Lj. mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr. 7. Roitt IM. Practical genetic counselling. uključujući uzimanje osobne i obiteljske anamneze. London-Paris-Berlin. metodama njihove dijagnostike i prevencije. sc.the immune system in health and disease. prenatalna dijagnoza). poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip. načinima na koji one nastaju i kako se prenose. 2000.. U sklopu populacijske genetike upoznati će se s HardyWeinbergovom jednadžbom i čimbenicima koji na nju utječu. 3. kliničkom evaluacijom. Medicinska genetika 1. 6.). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Na primjerima će se obraditi etičko-pravna pitanja genetičkog testiranja. 2004. te podjela i nomenklatura kongenitalnih anomalija. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti. genski upis. Schlomchik JM. 89 . Cellular and Molecular Immunology. 5th ed. Razvoj humane genetike u posljednjim desetljećima. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim populacijskim istraživanjima. Oxford: Butterworth-Heinemann. molekulske). 2001. 5. Zagreb: Školska knjiga 1994. Travers P. izd. WB Saunders Com. kao i primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici. Školska knjiga. 2000. Janeway Ach Jr. Mardešić D. Biti će objašnjeni načini nasljeđivanja kromosomskih. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike Sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju s osnovnim principima humane genetike. 4.1-63. 1991. i sur.5 Ime predavača: prof. populacijskim screening programima i znanstvenim istraživanjima. dr. kao i s primjenom ovih principa u kliničkoj praksi. Zergollern Lj i sur. Blackwell Science Inc. Studenti će se upoznati sa suvremenim pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim poremećajima. izd.

UV-Vis spektrofotometrije. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. Masne kiseline. Kontrastna sredstva u dijagnostici. 5. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. termogravimetrijska analiza. 2001. J. Antihipertenzivi. 1996. Ekspektoransi. The Pharmaceutical Press. Mosby. 2002. elektrogravimetrija. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. 5th Ed. Parasimpatomimetici. Otkriće lijekova. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. Oxford. 5. 1996 4.1994. Skoog. Akadémiai Kiadó. Zagreb. uvod. D. Antiepileptici. E. 2002. engl. dr. Antianemici. Od koncepta lijeka do tržišta. Rendić) 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. New York. 6. Antimuskarinici-parasimpatolitici. Jadrijević-Mladar Takač & prof. izd. Atkins i J. Martindale – The Extra Pharmacopoeia. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry. 1999. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. Lijekovi u terapiji gihta. izd. godina Semestar: 4. Preporučena literatura: 1. 3. 18th Ed.. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. uvod. M. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. L. Bios Scientific Publishers Ltd. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. dr. Nikola Kujundžić. potenciometrijske titracije. Diuretici. 1990. Medicinal Chemistry. diferencijalne pretražne kalorimetrije. (A. Genaro. M. P. Lijekovi u liječenju infektivnih bolesti (antiseptici i dezinficijensi. Suvremeni pristupi u istraživanju novih lijekova. Dizajn i primjena prolijekova. izd. Antidijabetici. prof. razumijevanje mehanizama djelovanja. hrv. 6. Elektrokemijske metode.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. primjenom: elektrogravimetrije. nuzdjelovanja i kontraindikacija lijekova u kliničkoj uporabi. ionselektivne elektrode. Shelton. St. Hormoni. Lemke (ed. Oxford. sulfonamidi. Eikozanoidi.Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. M. D. Termoanalitičke metode. Citostatici.. Klasifikacija lijekova. J. Blokatori beta-adrenergičkih receptora. 31st Ed. 3. Lipincott Williams & Wilkins.. Holler: Osnove analitičke kemije. Antiparkinsonici. zamjene za krv i plazma ekspanderi. sc. dr. Elementi u tragovima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. A. Brown Publishes. Scientific Publishers. Remington’s Pharmaceutical Sciences.. D. Havas: Ion. Medfarm. Psihofarmaci. Olmsted III i G. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Perkin Elmer Inc. Analgetici i antiinflmatorici. 4. antibiotici. Louis. 1996. Antitusici. Pomoćne tvari. Lewis. Antivirotici. D. sc. Spektroskopske metode analize. Preporučena literatura: 1. Antimikotici. T. Antikoagulansi. SAR/QSAR. D. A. Strukturni i fizičko-kemijski čimbenici u djelovanju lijekova. Sadržaj predmeta: Uvod u farmaceutsku kemiju. Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects.. 90 . uvod. Beaty i J. Oxford University Press. 2. 1985. London. Patrick. 1. Farmaceutska kemija – interna skripta (doc. Mišićni relaksansi. Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na probavni sustav. sc. Vitamini. Williams: Chemistry The Molecular Science.. Kerber: Concepts. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: MB2-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. indikacije. UV-Vis spektrofotometrija. 6. J. Antihemoragici. Williams. Antituberkulotici. Antimigrenici. Antihistaminici. Stutgart. R. S. C. Wm. Dubuque.) Mack Publishing Company. Krv i krvni proizvodi. diferencijalna pretražna kalorimetrija. 7. G.. Školska knjiga. Antihelmintici.). West i F. Budapest. antiprotozoici). sc. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. ed. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Easton Pensylvania. Lijekovi za snižavanje razine triglicerida i kolesterola u krvi. 2002. Simpatomimetici. D. Anestetici. Lijekovi s učinkom na srce. CT.

urin). Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. krv. 1998. Spectrometric Identification of Organic Compounds. Kellner. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. M. Weinheim. dr. Friebolin. 1974. Broj ECTS bodova: 2. M. R.7. Otto i H. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. vakuum ultraljubičasto. sc. Widmer (ur. Preporučena literatura: 1. UV.5 Ime predavača: prof. John Wiley & Sons. Oxford. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama.-M. E. uključujući termodinamičke i kinetičke. L. spektroskopiji. vitamini. Berlin Heidelberg. 2000. Pine (preveli I. A textbook. 1998. 2. 8. Springer-Verlag. C. sc. Školska knjiga. Blackwell Science. 4. Pretsch i drugi (preveli Z. Timmins. Meić i M. Broj ECTS bodova: 2.. Ford i P. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. Morrill. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: MB2-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M. 1994. Stanko Uršić. promjene konformacija. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: MB2-49 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Bassler. Ellis Horwood. kinetici.. 10.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. lijekovi). Rapić). određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. CD. WileyVCH. W. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. NMR i ESR spektroskopske tehnike. J. 2000. Basic One. Žinić). Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu.). dr. C. G. 3. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u 91 . H. Wiley-VCH. Mermet. godina Semestar: 4. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. Bregovec i V. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. F.): Analytical Chemistry. pregrađivanja). 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. Zagreb 1982. steroidi. IR. mikrovalovi. 1H-NMR. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. IR. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. Weinheim. Fifield i D. T. godina Semestar: 4. Sadržaj predmeta: Predavanja: Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. New York. Metode podučavanja: teorijska. J. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I.5 Ime predavača: prof. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. Organska kemija. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. Stanley H. sc. SKTH/Kemija u industriji. R. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. dr. 1989. Chichester. Silverstein. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. 5. doc. Inc. 9. M. izd. IR. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva.. UV-VIS.

ekološki pojmovi. R. procjena rizika. Simončić. John Wiley and Sons. Florence and D. Danijel Ljubas. antibiotici. J. Teški metali . toksičnost. Berry. Ekološki koncept zdravlja. Mikroelementi kao kontaminanti. sekundarni standardi. Preporučena literatura: 1. Kontaminanti u prehrambenom lancu . makroklimatski. kancerogenost. godina Semestar: 3. Physical Chemistry. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. azbestoza. 7. primjena (dječje igračke. Faktori okoliša i zdravlje. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Attwood. 1994. New York. veterinarski preparati. R. Richardson. Williams. Zdravstveni aspekti ekologije. u: Zapsalis.. sc. Zagreb 1993. Chem. Zagreb. Isaacs. Školska knjiga. O. Toxicants and Undesirable Food Constituents. D. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. Rice and J.otopini i koloidnom sustavu.. Zagreb. utjecaj na zdravlje. ambalaža kao sastavni dio namirnice. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. Edinburgh 1995.sredstva za čišćenje). Đikić. 1998. mikotoksini). 3. 4. Valerije Vrček.olovo. B. Stanko Uršić. Applications in the process industries. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje).: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. mehanička energija (buka. medicinski pribor). Koncept održivog razvoja. 2001. The Royal Society of Chemistry. Utjecaj čovjeka na okoliš. i suradnici. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. podjela. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty.W. Editor. Fizikalni faktori mikroklimatski. Barbat. Procjena rizika. Ekološki otrovi. M. M. NMR i ESR spektroskopskim metodama. 7.. Physicochemical Principles of Pharmacy. Šobot. ili novija izdanja) 2.A. dječje igračke. Medicinska naklada.S. živa. Valić. Butterworth-Heinemann Ltd. nastajanje. vibracije). A. Ekološki leksikon. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi.A. Oxford University Press 2002. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. djelatnost čovjeka. Colloid and Surface Engineering. Austin. kadmij.S. 2. 4. 2001. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. Oxford University Press 2000. Utjecaj tehnoloških procesa. T.Atkins. Physical Organic Chemistry. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. 1987. izloženost ljudi. C. 21. Matas. Cambridge 1991. prirodni procesi. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Physical Chemistry. Davies. A. T. Pearson-Prentice Hall (Longman). hormoni.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. N. 5. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . 92 . Ftalati (vinil omekšivači). Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: MB2-53 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. (Ed. A. 3. F. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. Ivana Vinković. Silikoza.utjecaj na zdravlje čovjeka. V.Lowry and K. Aditivi u namirnicama. (1998).H. glavni urednik Springer. P. voda. rak kože. Macmillan 1994. i suradnici: Zdravstvena ekologija. IR. R. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. 1985. 221-223 (separat) 6. Partridge. Oxford. Pušenje i rak. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof.. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. D. Preporučena literatura: 1. S.: Zaštita okoline danas za sutra. Beck.kozmetički preparati. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. godina Semestar: 3. tlo. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. HarperCollins Publishers. S.. dr.P. Ross. 8.

neravnotežno stanje te termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. Dodig: Astma. 5. Matulić. 2006. IgM. 2001. Zagreb. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. 1997. Putovi aktivacije: klasičan. Dobri i loši antigeni. Konstanta ravnoteže. lektinski. 2006. Povijest. S. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Imunologije. Brostoff J. Hapteni. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. godina Semestar: 5. Cijepljenje . Utjecaj temperature. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. Antitijela . Sile vezanja kompleksa antigen-antitijelo. Slavica Dodig Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese povezane s imunologijom. Imunizacija. Protočna citometrija. Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Zagreb. Bioetika. referentne vrijednosti. Medicinska naklada. dioba i temeljna načela. T. Prednosti i nedostaci biljega (izotopi. I. sc. Standardizacija standardizacija in vivo i in vitro testova. energetski zahtijevno. 2006. Komplement . Izravne tehnike u otopini. Standardizacija dijagnostičkog postupka optimizacija. Roitt I. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Epitopi. Metodologije etičke argumentacije. IgE. Broj ECTS bodova: 2.struktura. Imunoglobulinski razredi i podrazredi: IgG. kliničke. Bioetika.struktura. Imunokemijske metode: pregled i svojstva. fluorofori. Opremanje laboratorija za imunokemijske analize. Male D: Immunology. 2004. GK 3. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice. 2004. Ana Stavljenić-Rukavina. Bioetika i biomedicinske znanosti. enzimi. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Antitijela namijenjena imunokemijskoj analitici: proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih protutijela. Mosby. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. validacija. Andreis I. 2. Matulić. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa. 4. Medicinska naklada. T. dr. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. S. sc. Čulo F. funkcija. definicija. Kvantitativne tehnike u gelu. B. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. luminscentni biljezi). London. sc. osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini. 6. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i iz Fizikalne kemije II 93 . Avidnost. Medicinska naklada. Antiidiotipska antitijela. Odnos etike i biotehnike. Sekretorni imunoglobulini. Marušić M.5 Ime predavača: prof. Reakcija antigen-antitijelo. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IMUNOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Krvne grupe AB0. godina Semestar: 5. Rh antigeni. Uloga reakcije avidinbiotin.svojstva. izd. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Metode podučavanja: teorijska. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Imunologije Sadržaj predmeta: Antigen . T. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Štraus. Zagreb 2. dr. B. dr. Zagreb. Preporučena literatura: 1. 2001. Scripta ad usum privatum studentorum. Preporučena literatura: 1. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. pH i koncentracije soli na afinitet. Taložne reakcije. 1997. Zagreb. GK 4. Matulić. Afinitet. 3. Alergeni. Medicinska naklada.5 Ime predavača: prof. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao ustaljeno. Kvalitativne tehnike u gelu. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKALNA BIOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. Zagreb. Broj ECTS bodova: 4. Taradi M: Imunologija. Citokemijske i histokemijske metode. Božidar Štraus. Čepelak. Tehnike s obilježenim reagensima. Paratopi. Bio-čip tehnologija u imunokemiji. T. vrste. IgD.Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Matulić. IgA. vrste. Heterogenost antitijela. Zagreb. alternativni. Dodig. Zagreb.

G. olakšanog i aktivnog transporta. 2003 (ISBN 953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2. M. Harris. Preporučena literatura: 1. E. Oksidativna fosforilacija. Imunokemijske metode. Bioenergetics at Glance. Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. Integralni pogled na bioprocese. Dinamika proteinske konformacije. praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih. Fizikalna biokemija I. R. Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke i preparativne biokemije I.. Flögel i sur. Biokemijski praktikum II. J. Načela pasivnog.J. R. Practical skills in biomolecular sciences. ISBN: 0-130-45142-8 4. Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. Flögel. Preduvjeti: Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti. 2nd ed. Elektroforetske metode. Maravić i S. sc.P. Difuzija. B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-24 94 . i II. M. Weyers. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula. Sedimentacijske metode. Radioizotopne metode. iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II. Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed.A. Masena spektrometrija. Oxford. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta. Kulture stanica i tkiva. Oksidoredukcijski procesi. Microarray tehnologije. Fundamentals of Enzyme Kinetics. Biološko značenje metastabilnosti. 4. F. D. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2003 (ISBN 953-6256-10-X) drugo izdanje 3. Mikrokalorimetrija. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska. Ionska jakost. i 6. Teorija prijelaznog stanja. Multienzimski kompleksi. Dumić. Analiza i prezentacija rezultata. Suvremene metode analize DNA. Svrhovitost kvarterne strukture. drugo izdanje 2. ISBN 953-6256-10-x 3. dr. godina Semestar: 5. Potencijal prijenosa skupine. Zagreb. Boyer. Volumen stanice. Učinak temperature i ionske jakosti. Višesupstratne reakcije. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. Ionizacija aminokiselina. Višestruke ravnoteže i alosterički efektori. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Energetski i reduktivni potencijal stanice.Sadržaj predmeta: Stalan protijek energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju. Nosači elektrona. A. Biokemijski praktikum II – Fizikalna biokemija. Dumić: CD s predavanja 2. G. Uloga ATP. Biokemijski potencijal i ravnoteža. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Određivanje primarne strukture makromolekula. Usmjerenost bioloških procesa. Fundamental Laboratory Approaches for Biochemistry and Biotechnology. Kiselobazne ravnoteže homeostaza H+-iona. Konzervacija funkcionalnih domena. London. Preparativna biokemija. Razine regulacije enzimske aktivnosti. Enzimske tehnike. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: prof. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke i preparativne biokemije I i iz Fizikalne biokemije. Kristalografske metode. Analitička biokemija. Addison Wesley Logman Ltd. J. Fitzgerald Science Press.. ISBN 1-891786-00-8 6. Evolucijski opitimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. 2001. 2003. Ninfa and D. Jones. 1999. 1996. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove.Cornish-Bowden. M. Blackwell Science Ltd. dio. H. Reed. M.. Jednadžba brzine u ustaljenom stanju. Enizimi: vezno i katalitičko mjesto. Elektrokemijske metode. Preporučena literatura: 1. Namjenska particija energije. Portland Press. 2003. Dabelić. Scripta biochemica. Nanotehnologije. J. Lauc. Ballou. Transport tvari kroz biološke membrane.. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Metode podučavanja: teorijska. Kromatografske metode. molekularno-bioloških i analitičkih metoda i postupaka. Spektrometrijske metode. Flögel. Ionizacijska svojstva vode. 1998. Modern experimental biochemistry. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. D. Energija aktivacije. ISBN: 0-8053-3111-5 5. A. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Sadržaj predmeta: Izvori i priprema biološkog materijala.

lipoproteini. 1992. likvoru. Zawta B. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. 4. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. prof. metode određivanja. organ specifični enzimi. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. Zagreb.5 + 4. izoenzimi. transport i korištenje. Wisser H. kreatin. W. metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima.nastanak. 1997. litij. i sur. Pesce AJ. III prerađeno izdanje. London. nasljedni i stečeni poremećaji. lipaza. funkcija. godina Semestar: 5. Tietz textbook of Clinical Chemistry. dr. Zagreb. sc. i 6. 6. Samples: from the patient to the laboratory. proteini u krvnoj tekućini. dr. kolesterol. položen ispit iz Humane i populacijske genetike i iz Imunologije. metode određivanja. Sadržaj predmeta: Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički. metode određivanja. magnezij. Burtis CA. poremećaji. 1996. Mirna Sučić. Zagreb. mokraći. razgradnja. Štraus B.5 + 8 = 11. 2000. 1998. trigliceridi. 8. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Medicinska naklada. amonijak. kalij. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. 4th edition. metode određivanja. Ashwood ER. sc. i 6. poremećaji. dr. Saunders Company. priručnik.5 = 9 Ime predavača: prof. Medicinska biokemija. 2. kalcij. poremećaji. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu. Štraus B i sur. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. testovi. Enzimi: enzimi u serumu. alkalna fosfataza.5 Ime predavača: prof. sc. metode određivanja. hemoglobini i metaboliti. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. eksudatima . biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. József Petrik. fruktoze i glikogena. puferski sustavi. aspartat aminotransferaza. kisela fosfataza. Pannall PR.. poremećaji. fosfolipidi. Broj ECTS bodova: 4. aminokiseline. natrij. Metaboliti s dušikom: ureja. Kazmierczak SC. Darmstadt. Mosby. amilaza. gama-glutamil transferaza. poremećaji. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Školska knjiga. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. 2003. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. 5. tehnike. Jagarinec N. nastavni materijali s predavanja (CD) 7. i sur. dr. pretražni materijal. doc. prof. 3. metode određivanja i poremećaji. Hipoglikemija. voda. kloridi. analitički i poslijeanalitički čimbenici. godina Semestar: 5. mjere i jedinice. Narayanan S. Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke biokemije I i iz Biokemije II. kreatinin. fosfati. udio dišnog sustava i bubrega u određivanju kiselinskobazične ravnoteže. Git Verlag GMBH. metode određivanja. Juretić D. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije I. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih. laktat dehidrogenaza. Preduvjeti: Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II. proteinske vrste metode određivanja. glikirani hemoglobin i fruktozamin. poremećaji. Poremećaji u metabolizmu galaktoze. Zagreb 1997. referentni intervali. Medicinska naklada. Preporučena literatura: 1. sc. metode određivanja. instrumenti i automatizacija. šećerna bolest. Flegar-Meštrić Z. 9. urati. Zagreb 1992.Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. testovi opterećenja. alanin aminotransferaza. akutne i kronične komplikacije. Porfirini. propisi. Medicinska naklada. kreatin kinaza. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HEMATOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Ivana Čepelak. Zilva JF. Guder WG.B. dr. sc. osiguranje kvalitete. transudatima. Medicinska biokemija. Metode podučavanja: teorijska. Broj ECTS bodova: 3. Mikroelementi: željezo i bakar apsorpcija. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija. Philadelphia. ostalih tekućina i ekskreta. Renata Zadro 95 . Kaplan LA. Proteini: promet i bilans dušika. apoproteini.

monoklonalna gamapatija. Kronične mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije. mitoza. eritrocita i trombocita. Monocitopoeza. funkcija i metabolizam. Southern. Gordana Maravić Vlahoviček. megaloblastična i druge makrocitne anemije. razvoj novih lijekova i terapija. Eritrocitopoeza. Eozinofili i bazofili. Imunodeficijencije. Hipoproliferacijske anemije. Bolesti granulocita i monocita. Hauptmann E. eritrocita i trombocita. Waverly Company. ER. amiloidoza. točke staničnog ciklusa. matične stanice i održavanje zrelog 96 . trombocitoze. te naučiti kliničke i laboratorijske pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita. mutageneza. Metode molekularne biologije: PCR. funkcija trombocita. FISH. ELISA. enzimi. Transplantacija alogenih i autolognih hematopoetskih stanica. proizvodnja rekombinantnih proteina. protusmislene RNA i DNA. SOS-odgovor. AIDS. Golgijev aparat. položen ispit iz Biološke kemije. akutne limfatične leukemije. godina Semestar: 6. Sadržaj predmeta: Organizacija krvotvornog sustava. 1996. sc. signalni sljedovi. kontrola. popravak. Stanični ciklus: faze. Preduvjeti: Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I.Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i funkciji hematopoetskog i limfopoetskog sustava. makrofagi. Zagreb. pokretni genetički elementi. makroglobulinemija Waldenstroem. i sur. kloniranje čitavih organizama. Funkcija eritrocita. GMO. Bolesti matične hematopoetske stanice: aplastična anemija. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: MB2-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. konstrukcija rekombinantnih vektora. dr. Textbook of hematology. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. vektori i strategije kloniranja. citokini i kemokini. Preporučena literatura: 1. T i B limfociti. Hematologija. Northern i Western blot. Bolesti trombocita: trombocitopenije. McKenzie SB. stečeni poremećaji trombocita. nekodirajuća DNA. akutne mijeloične leukemije. smatanje i dorada proteina. Zloćudne bolesti limfocita. sc. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. maligni limfomi. Infektivna mononukleoza. sekvenciranje DNA. second edition. funkcija i metabolizam monocita. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. genske knjižnice. hemoglobin. trombocitopatije. funkcija B12 i folne kiseline. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. DNA-mikročip. adhezijske molekule. regulacija i regulatorne molekule. SSCP. Stanični i humoralni imunitet. 1998. matične hematopoetske stanice. prof. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije I. Anemije zbog poremećaja u sazrijevanju: sideropenična anemija. organizacija kromosoma. mejoza i oplodnja. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. vezikularni transport. sustav komplemenata. Labar B. inaktivacija gena. bolest teških lanaca. NK stanice. Hemolitičke anemije. Podjela anemija. stanično kretanje. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. Megakariocitopoeza. Kronična limfocitna leukemija. Školska knjiga. Zloćudne bolesti mijeloidnih stanica. Dijagnostika povećaog limfnog čvora. lizosomi. Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije I. klinički i laboratorijski pokazatelji anemija. 2. Bolesti limfocita. citomorfologija eritrocitopoeze. uvođenje DNA u stanicu domaćina. Diferencijacija hematopoetskih stanica. Metabolizam eritrocita. paroksizmalna noćna hemoglobinurija. citokineza. Granulocitopoeza. Limfopoetski sustav. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. mjesno specifična rekombinacija. Splenomegalija i hipersplenizam. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. Multipli mijelom. o funkciji leukocita. dr. Williams and Wilkins. željezo i metabolizam željeza. funkcija i metabolizam granulocita. Metode podučavanja: teorijska. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II.

kalcitonin). Stanica – molekularni pristup. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. godina Semestar: 6. citostatici. J. tumorski virusi. autonomnog živčanog sustava (l. antiparkinsonici. progestageni. S. 2001. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. Primrose. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. 97 .. dr. 6th ed. laksativi. i 7. Molekularna biologija – praktikum. 2003. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. f. Zatim. S. Cox i Sincler: Molekularna biologija. propulzivi i digestivi). i 4. Rak: nastanak i uzroci raka. G. Metode podučavanja: teorijska. O. hipolipemici).5 + 9 = 11. antiprotozoici i anthelmintici). 1999. antimikrobni lijekovi (antibiotici. bioraspoloživost.M. T. Lauc. Z Lacković. imunoglobulini. protuupalni lijekovi.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. 2004. antidiaroici. J. putovi prijenosa signala. 2. J Geber. receptori.. replikacija. S. antiepileptici i anksiolitici). metabolizam i eliminaciju. R. Blackwell Science. antivirotici. imunostimulatori. Gornik. antituberkulotici. Preporučena literatura: 1. Maravić. f. 2003. zaštita od sunca itd.M.. koronarni vazodilatatori.. An introduction to genetic engineering. Broj ECTS bodova: 2. antiflatulani. 2nd ed. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. Medicinska Naklada... prolaz kroz stanične membrane. veličina. l. and Old. molekularni mehanizmi. anestetici. Dumić. 5.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji.. Stanično signaliziranje: vrste signalnih molekula i receptora. antimikotici. D. Dumić.5 Ime predavača: prof. onkogeni i tumorski supresorski geni. Zagreb. spazmolitici. Grupa autora: Medicinska farmakologija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I.. G. psorijaze. Cambridge Univeristy Press. hormonski pripravci (kontraceptivi. R. 6. G. Šupraha. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. sc. Zagreb. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. krvotvornih organa i krvi (antianemici. Principles of Gene Manipulation. l. Marcelić. estrogeni. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. morfologija. fibrinolitici i eritropoetin). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. antidepresivi. i Hausman. Lauc. viroidi. antipiretici. raspodjelu.W. osnovna načela farmakokinetike . izdavač: Medicinska naklada. antihipertenzividiuretici. antiemetici. glukokortikoidi. l. Urednici: M Bulat.). glukagon. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. imunosupresivi i antialergici. T. Zagreb. liječenje migrene.. prioni..B. ISBN 953-6256-45-4. antiaritmici. Preporučena literatura: 1.. G. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). Zagreb. androgeni i antiandrogeni. gonadotropini.djelovanje lijekova. Potom. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. klasifikacija. G. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. Scripta biochemica. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Nicholl. za opstruktivne bolesti dišnih putova. blokatori Ca-kanala. imunoserumi. 2004. 3. R. 4. Dabelić. CD s predavanjima 2. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. antitusici i ekspektoransi). osnovna načela farmakodinamike . respiratornog sustava (antiasmatici. Maravić. bifosfonati itd). Opće principe farmakologije čine: 1. Cooper. antipsihotici. Twyman.tkiva. f... f. S.E. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. interferoni. regulacija apoptoze. inhibitori prolaktina. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. Medicinska Naklada. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. antikoagulansi. Virusi: genetički materijal. anoreksici.

izdavač: Medicinska naklada. oksidacijski stres i programirana smrt stanice. Broj ECTS bodova: 2. Knight JA. godina Semestar: 6. 2004. 2004. Unutar kolegija. slobodni radikali i bolesti pluća. izdanje. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. te o njihovoj specifičnoj ulozi u patogenezi bolesti. 8. Aufgabe. Metode podučavanja: teorijska.1999. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. 2001.M. slobodni radikali u procesu aterogeneze. Seminari: uključuju samostalnu.5 Ime predavača: doc. 6. kompleksacijskim. P. slobodni radikali i toksikologija. Zagreb-II/2004. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. godina Semestar: 5. 2004. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. reakcije. Free Radicals in Biology and Medicine. M. Ritter. ksenobiotici). Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. interni priručnik Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju. transport nesparenog elektrona u homogenim i heterogenim tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj strukturi. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: MB2-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. čestice. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. J. 2003. Dale. dr. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. izdanje. Preporučena literatura: 1. and Gutteridge JMC. Moore: Pharmacology. Slobodni radikali – metabolizam i toksičnost kisika. metode procjene oksidacijskog stresa. 4.5 Ime predavača: prof.K. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Halliwell B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI Šifra predmeta: MB2-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. H. Čepelak I. reaktivni spojevi dušika i načini njihova djelovanja. sc. sc. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom 98 . slobodni radikali u procesu karcinogeneze. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata iz patofiziologije u smislu značenja oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u organizmu. primarni. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. Churchill Livingstone. 3. konstruktivnu obradu znanstveno-stručnih članaka koje odabire voditelj predmeta. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Oxford University Press. aging and disease.M.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu semimarskih radova. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. 2001.P Rang. reaktivni kisikovi spojevi. 2. Student će steći znanja o slobodnim radikalima i antioksidansima u i izvan organizma. fotokopije znanstveno-stručnih radova objavljenih u literaturi Metode podučavanja: teorijska. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. Free radicals. prijelazni metali. Ernst Mutschler. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Slobodni radikali i okoliš (atmosferski zagađivači. slobodni radikali i alkoholizam. nastavni materijali s predavanja 3. slobodni radikali u organizmu.2. fifth edition. kemijska svojstva slobodnih radikala: elektronska struktura. 4. detekcija slobodnih radikala: EPR spektroskopija sa spinskim stupicama. 5. dr. 2003. skripta za studente. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. Oxford. transportnim i dr. lijekovi. posredna detekcija (detekcija produkata radikalnih reakcija). Broj ECTS bodova: 1. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. 47. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. American Association for Clinical Chemistry . antioksidansi kao nadomjesna terapija. 5. 4. alkohol. antioksidansi u prehrani. sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi mehanizmi djelovanja. antioxidants.

Matsudaria P. Prijenos signala u stanici: signalni putovi 99 .L. cistično-fibrozni regulator transmembranske vodljivosti (CFTR). Seminar teba trajati pola sata. Bertini. Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat (GABA). A. . materijali s predavanja 2. ionske jakosti. Proučit će utjecaj pH. Fourth Edition. citrat. József Petrik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici. Ian Freshney. odabrana poglavlja 2. USA 4. Zipursky S. rani i kasni geni. Metode ispitivanja citotoksičnosti.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. Baltimore D. struktura i organizacija bioloških membrana. Second Edition. Darnell J. Tihana Žanić Grubišić. Siegel. Humane kulture stanica u terapiji.. Receptori kao signalne molekule: receptori povezani s G-proteinima. Joseph R. (1997): Molecular Cell Biology. editors: I. R.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. godina Semestar: 6. dr. matične stanice. American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. Komercijalne stanične linije.. Principles of Fluorescence Spectroscopy. godina Semestar: 5. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Ikić D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA Šifra predmeta: MB2-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3.5 Ime predavača: prof. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. H2PO4-. drugi glasnici. receptori smrti. sc. faktori rasta i citokini. Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza. Primarne i trajne stanične kulture. Spaventi R. sc. Ektoenzimi. Globus. Sientific American Books. i sur. 2001.metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju.. (Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta. Broj ECTS bodova: 2. Tehnike kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva... koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija). Pavelić D. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Mogućnosti primjene animalnih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe. prijenos signala. stanični ciklus. Klonalni rast i preživljavanje stanica. Preporučena literatura: 1. Sastav medija i seruma. U sklopu vježbi. Kulture stanica u dijagnostici (određivanje citokina). Nespecifični nosači lijekova – posrednici u staničnoj rezistenciji (MDR nosači). Lakowicz.5 Ime predavača: prof. Asinkrone i sinkrone populacije stanica. položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. sc. odgovarajući priručnici i protokoli za pripremu medija te kultiviranje stanica u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe 5. Receptori.. Oxford University Press. nekroza). Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća analizu temeljnih odnosa između strukture i funkcije membranskih proteina. Broj ECTS bodova: 2. Berk A. Handbook on Metalloproteins. A practical approach. 2000. Istražit će se molekularni mehanizmi uključeni u prijenos signala i mogućnosti moduliranja signalnih putova u terapijske svrhe. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA Šifra predmeta: MB2-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lodish H. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Dinamika. Preporučena literatura: 1. H. dr. Tipovi transporta kroz membrane. Siegel. 1999. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Culture of Animal Cells. prof. Različite obitelji transportnih proteina. Krioprezervacija stanica. Enzimi vezani za membranu: adenozin-trifosfataze (ATPaze). NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. tirozin-kinazni receptori. 3.

sc. bcl-2 proteina. toksikogenetiku. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. T. 1999. 1990. Gutkind J.. R. D. Žuntar I.: Molecular cell biology. R. Freeman and Company. J. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Inc. Zagreb 1993. Garland publishing company. 2. 4. Zagreb 2000.. dr. Sinapsa:. Električki pobuđene membrane: akcijski potencijal. odabrani pregledni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem 7. J... nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA Šifra predmeta: MB2-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3.H.5 Ime predavača: prof. Wiley & Sons. Martin. Preporučena literatura: 1. Plavšić F. Školska knjiga.kemijska karika u prijenosu informacija.električne ekvivalentne sheme. sc. porijeklo biopotencijala.. Wiley-Liss 2003. A. pamćenje. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. G.: Signal transduction and human disease. Školska knjiga. Heidelberg. Pratt: Biochemistry. Berlin. Wallas: From neuron to brain. Aktivni transport. dr.. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. F. USA.S. W.T. I i II. stanje proteina u membranama. preslike zabilješki nastavnika Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1996. 6. Preporučena literatura: 1.. dr. sc. godina Semestar: 7. Zagreb. Glaser: Biophysics. Goldmanova jednadžba. Weiss Cellular Membranes. kliničku toksikologiju. SAD. prijenos impulsa duž aksona. i sur. Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica preko membrane: elektrokemijski potencijal. 2007. Uvod u analitičku toksikologiju. Nichols. Springer. Difuzijski potencijal.Mebs. kaspaza. Pasivni transport neutralnih i nabijenih čestica. G. regulatornu toksikologiju. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike i iz Fizike Sadržaj predmeta: Molekulska organizacija staničnih membrana. toksikologiju na radnom mjestu. 1999. 2003. Handbook of Toxinology. Cambridge. 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Plavšić F. Springer. 3. Lodish et al. New YorkBasel. Vol. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. Hodgkin-Huxleyev model . osmotski tlak. posebno u transportu tvari i informacija i regulaciji procesa u biološkim sistemima. Sunderland. 2. Franjo Plavšić. Broj ECTS bodova: 2. Voet. Nernstova jednadžba. toksinologiju. Gennis: Biomembranes.Shier. 2000. 3. 5. Grafos. doc.proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima (MAPK). MIT Press. B. međumolekulske interakcije. 3. 1997. 4. Preporučena literatura: 1. Prenositelji informacija između stanica u mozgu. molecular structure and function. Mass. 1996. godina Semestar: 5. 1992.: Molecular biology of the cell. Krauss G. Fazni dijagrami lipid/voda. Wiley & Sons. Finkel T. Sinauer. Voet. Signalni putovi kao terapijske mete. ionski kanali. Alberts et al. Osnove kliničke farmakokinetike.: The biochemistry of signal transduction and regulation. 5. R. ekotoksikologiju. osnove toksikokinetike. B. W. Vrhovac B. 2.. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. J. Mass. 100 . fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K). Stavljenić A. Klinička toksikologija. Marcel Dekker. Duraković Z. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana.

. Vol. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.5 + 7. 2. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. dijagnostici. kongestivno zatajivanje srca. rani i kasni biljezi bolesti srca. 2004. kolestaze. godina Semestar: 7. 7. New Jersey: Pearson Education. Ispitivanje funkcije trombocita: kapacitet primarne hemostaze. Methodology for Analytical Toxicology.: Hematologija. 1988. Respiratorni sustav: lab. D. čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti. E. Hauptman i sur. Metabolizam koštanog tkiva: integrirana kontrola metabolizma kosti. Broj ECTS bodova: 4. Metode podučavanja: teorijska. 1988. i 8.G. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. II and III. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). simptomi srčanih bolesti. I. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna koagulacija). 1992. I. Washington. Kvantitativni i kvalitativni poremećaji trombocita. sintezi. Mebs. CRC Press. dijagnostika akutnih i kroničnih bolesti. Preduvjeti: Klinička biokemija organa i organskih sustava I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. 1998. M. agregacija trombocita. D. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Program predmeta Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju hemostaze. metode otkrivanja i 101 . 2002. London. Gastrointestinalni sustav: metode evaluacije funkcije želuca. koronarna srčana bolest. Antikoagulacijska terapija – vrste i mehanizam djelovanja. bolesti kostiju. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju. 6. biokemijski biljezi pregradnje kosti. von Willebarndova bolest). Medical Toxicology. Poremećaji krvnih žila. vrijeme krvarenja. Biokemija čimbenika zgrušavanja. 8. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije II. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA I i II Šifra predmeta: MB2-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. New York-AmsterdamLondon. Trombofilije: nasljedni i stečeni uzročnici. DC: CRC Press. prevenciji. Školska knjiga. kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti faktora i inhibitora. određivanje aktivnosti pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize.5 = 15 Ime predavača: prof. procjena funkcije filtracije. Jetra: uloga jetre u metabolizmu.Ellenhorn. Upper Saddle River. Inc. dijagnostika srčanih bolesti. Elsevier. Boca Raton. sc. Urogenitalni sustav: lab. pohranjivanju. Inc. dr. sc. lab. egzokrine i endokrine funkcije pankreasa i crijeva. B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOAGULACIJA Šifra predmeta: MB2-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. Preporučena literatura: 1.5 Ime predavača: prof. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja (hemofilija A i B. hipertenzija. Klinička biokemija organa i organskih sustava II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Klinička biokemija organa i organskih sustava I.J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II. lab. Laboratorijska evaluacija poremećaja hemostaze: globalni testovi zgrušavanja (protrombinsko vrijeme. Metode podučavanja: teorijska. patofiziologiju tromboze te dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze. Zagreb. dr. Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. Kardiovaskularni sustav: srce. McKenzie SB: Clinical Laboratory Hematology. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. Uloga krvnih žila u zgrušavanju. Labar. Broj ECTS bodova: 7. detoksikaciji i ekskreciji. reapsorpcije i sekrecije u bubregu. godina Semestar: 7. praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja raznih organa i organskih sustava. fibrinogen). Laboratorijsko praćenje antitrombotske i antiagregacijske terapije. ZGO.Sunshine.5. Boca Raton. New York. Sadržaj predmeta: Metode procjene poremećaja integriteta stanica i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. Venomous and Poisonous Animals.Barceloux.

A harcourt Health Sciences Company. DC: AACC Press. dr. Elektroforeza. testovi. 6. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: MB2-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Coleman (Eds). E.. sc. London. Tsongalis (Eds). sindrom lomljivog X kromosoma) i poligenskih bolesti (ateroskleroza. adrenokortikalni steroidi. Mosby. Preporučena literatura: 1. dr. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Primjena temeljnjih principa genetike u dijagnostici monogenskih bolesti (cistična fibroza. Ashwood ER. 1992. Kvantitativni PCR. postupci određivanja hormona. tuberkuloza. Juretić D. godina Semestar: 8. A Harcourt Health Sciences Company. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski 102 . problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. G. D. Amplifikacijske tehnike (PCR i RT-PCR). Philadelphia. materijali s predavanja. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća upoznavanje temeljnih principe molekularne tehnologije i tehnika koje se koriste u dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje osnovnih molekularnih dijagnostičkih testiranja i interpretacije dobivenih rezultata. Nadbubrežna žlijezda: opća kemija steroida.procjene plućnih bolesti: pneumonija. 1998. B. 2. transplantaciji i infektivnim bolestima. T. Medicinska biokemija. bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde. In vitro manipulacija nukleinskim kiselinama. astma. Ashwood (Eds). Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Medicinsko-biokemijske smjernice. i sur. utvrđivanju očinstva. Frankfurt/Main 1998. Huntingtonova bolest. C. 5. hibridizacija i digestija nukleinskih kiselina. Kazmierczak SC. 2001. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. seminara i vježbi 4. Preporučena literatura: 1. J. Washington. Microarray i in-situ hibridizacija. A. Pesce AJ. Medicinska biokemija. Neurološki sustav: lab. 1997. Medicinska naklada. hipertenzija. J. Humana Press. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. sc. Burtis CA. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry. 2002. Kaplan LA. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. H. 4. 4th ed. priručnik. 3. London. analitički postupci određivanja tumorskih biljega. Karmela Barišić. metode otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih bolesti moždanog sustava. Interpretacija rezultata i kontrola kvalitete rada. Zagreb. Molecular Diagnostics for the Clinical Laboratorian. kvantifikacija. forenzici. WB Saunders Company. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. godina Semestar: 7. Folkers (Eds) John Wiley and Sons. sc. metode analitičke evaluacije funkcije hipofize. WB Saunders Company. Tsongalis i W. Molecular Diagnostics: A Training and Study Guide. Use and assessment of clinical laboratory results. i sur. 6. 2001. 2002. mišićna distrofija Duchenne. znanstveni i stručni radovi Metode podučavanja: teorijska. dr. 2003. Čepelak I. Thomas L. tumorski biljezi. Molecular Biology in Medicinal Chemistry. propisi. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical Chemistry. Steinhilber. Izolacija. neurodegenerativne bolesti). astma. G. postupci određivanja adrenokortikalnih hormona. onkologiji. 5. kronična opstruktivna bolest. Metode podučavanja: teorijska. hormoni adenohipofize. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. R. Clinical laboratory diagnostics. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Genetski temelji bolesti. Hipofiza: hipotalamusna regulacija. hormoni neurohipofize. Coleman i G. Farmakogenetika. B. Th-Books Verlagsgesellschaft mbH. 2. W. Zagreb 2004. 4th edition. 3. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. Burtis. Tumori: metaboličke promjene u tumorskim stanicama. Štitnjača: hormoni štitnjače i njihova funkcija. Zagreb. Štraus B. prof. Dingermann. bolesti štitnjače. 4 izdanje. Sekvenciranje i detekcija nukleinskih kiselina.

dr. ostale reakcije. Andrew Parkinson. Rendić S. Farmakogenomika.utmem. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). inhibicija.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions.. Chapters 4 & 5. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: MB2-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Korištenje intra. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. 9. flavin monooksigenaze.. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. Number 1-2. stimulacija u biotransformacijama lijekova. Structure. Izd.. molibden hidroksilaze). Rendić S. 2002. Blackie Acad. Lewis DFV. Proteini i aminokiseline . Određivanje biokemijskih parametara. S. 1999 Sep. London 2001. Drug Metabolism Reviews. Substrates. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta položen ispit iz Biokemije I. bioredukcije.i endobiotika. proteinska malnutricija.i ksenobiotika.40(3):357-67 4. Poremećaji metabolizma i prehrana. 2005.. Skett P. Reakcije II faze: metilacije.). Ortiz de Montellano. Paul R.organizam kao posljedice metaboličkih procesa. Croat Med J. (Eds. Ugljikohidrati . 1997. 5. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. Philadelphia. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske kemije Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. 1994.i internet baza podataka. Tansportni proteini: Pglikoprotein. MRP-prenosioci. enzim-inhibitori. ISBN: 0-30648324-6 11. Mechanism.. Stereoselektivnost. Volume 34. and Biochemistry. Marcel Dekker Inc. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. sulfokonjugacije. acetilacije. 1998. peroksidaze. 10th ed. Academic Press. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. 133-224 6.html 10. Drug Metab Rev. izvori. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. ISBN 0748408975 7. Drug Metab Rev. Remers WA.potrebe. Metabolizam i biotransformacije kseno. pp.značaj. BCRP. New York 1999. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Biotransfromacije i biološki učinci endo. glukuronidacije. 2001. sc. godina Semestar: 8. ostali. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. LRP. Human P450 Metabolim and Transporter Databases (internal) 8.edu /CytochromeP450.J. Reakcije I faze: bio-oksidacije. 2002 Feb-May.). Indukcija. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.34(12):83-448 3. konjugacije s aminokiselinama. 12. Rendić S. Biotransformation of Xenobiotics.. Rendic and FP Guengerich (Editors). in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. Inducers and Inhibitors. London. Low LK. Primjena i metode QSAR and QSPR. Kinetički pristup činiocima koji utjeću na reakcije biotransformacije – indukcije i inhibicije. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Rendić S . lijek-kemijska tvar. 2nd ed. Lippincott-Raven Publishers. Cytochrome P450. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. Uvod u laboratorijske vježbe. potrebe. 103 . In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. medicinal and pharmaceutical chemistry. konjugacije s glutationom). 3rd ed. (Ed. Lee A. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. biološka iskoristivost. Metaboličke interakcije lijek-lijek. Springer. & Professional. Reaktanti akutne faze. hidrolize. Prolijekovi. P.29:413-580 2. USISBN:0071347216. Enzimi i enzimski sustavi (P450. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). Introduction to drug metabolism. Cytochrome P450 Homepage:http://drnelson. Di Carlo F. Preporučena literatura: 1. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic (Review). Gibson GG. Delgado JN. Taylor and Francis.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM Šifra predmeta: MB2-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Belitz D. Academic press. M. 9. pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i drugih razvojnih oblika parazita u organima prolaznog domaćina. Damani: Priručnik o postupcima kontrole infekcija. F. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije.C.W. Zagreb. 3. JUMENA. prevenciju i zaštitu u radu s infektivnim materijalom u biokemijskom laboratoriju i okolišu. Lippincott-Raven Publ. B. prijevod 2. 1984. 7. 2004. Ugrožene populacije. karakteristike i značenje važnih infektivnih bolesti. 1999. godina Semestar: 8. London. I. Vitamini – izvori u namirnicama. W. 1997. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II Sadržaj predmeta: Osnove opće epidemiologije. Jr. R. Upoznaje s biokemijskim parametrima i temeljima terapije bakterijskih. J. 1988. Friedman M. Biochemical tests for identification of medical bacteria.. kulturelnim i biokemijskim metodama. M. T. Preporučena literatura: 1. Koneman. potrebe. 1993.B. Basel. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. 1985. W. G. te njihova identifikacija mikromorfološkim. intestinalni sustav). Fališevac. usna šupljina. F. New York.B. ed. 2. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. Allen. Babuš i sur. patogenezu.. Zagreb. New York. virusnih i parazitarnih bolesti. kopije prozirnica sa predavanja 4. Školska knjiga. Philadelphia.. Ivan Kosalec Ciljevi predmeta: Upoznavanje s epidemiološkim metodama.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Berlin. biochemical and clinical aspects. Marcel Dekker. Wiley et Sons.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health.N. J. Marušić. biotransformacije. Plenum press..D. sastav i porijeklo. Machlin L. Philadelphia.: Nutritional Biochemistry. Predmet izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku infektivnih bolesti. mehanizam transporta u organizmu. uzorkovanje i izolacija patogenih bakterija i gljivica iz urina. I. Medicinska naklada. 6. 2.i hipervitaminoze. Grosch W.: Handbook of vitamins. 1994. Beck R. 7. 1978. V. Winn. 3rd Ed.. Zagreb. Inc. Lippincott Comp. Zagreb. hipo. MacFaddin. New York.Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica.: Food chemistry and nutritional biochemistry. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. Inc. B. toksičnost. 2000. 104 . akumulacija. 1986. 1987. London. Jr. F. metode istraživanja. Zapsalis C. Philadelphia. W. putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom na rad u biokemijskom laboratoriju. M. Medicinska naklada. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. 4. Nutritional. J. Mravunac: Specijalna klinička infektologija.. Zagreb. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. avitaminoze. fecesa na ciste i jajašca parazita. 8. Taradi: Imunologija. Lippincott Williams&Wilkins. F. 1997. 5. N. New York. 1999. Upoznavanje s mikrobiološkim metodama izolacije bakterija i gljivica. Prednosti mediteranske prehrane. Merkur A. Lipidi .) Springer Verlag. P. J. A.potrebe. Andreis. Combs G. Broj ECTS bodova: 2.M. izvori.. Preporučena literatura: 1. Medicinska naklada. Serološke metode identifikacije bakterija i virusnih bolesti. 6. izdanja. 8. Mihaljević.5 Ime predavača: doc. Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne parazite. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. 1998. Academic press. Čulo. Burton: Microbiology for the health sciences. Inc. Janda. 5. sc. dr.. bioiskoristivost. Naglić. Fagotipizacija bakterijskih sojeva kao i epidemiološke metode utvrđivanja putova širenja infekcija.. bioiskoristivost.: Epidemiologija.D. svojstvima i značenju infektivnih i invazivnih bolesti. Zagreb. Hajsig: Veterinarska imunologija. J. 3. D. London.C. fecesa i krvi. S. Schreckenberger. New York. Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela (koža i sluznice.: Diagnostic Microbiology. Bezjak. Brody T. E. New York.: Food chemistry (2. Roitt: Temeljnja imunologija. biokemijske funkcije.

Cerebrospinal fluidphysiology. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju. Patobiokemijska podloga neuroloških bolesti. Felgenhauer K. Stanična biologija neurona. Kostović I. Agranoff BW. 4:99-107 Metode podučavanja: teorijska. Clinical laboratory diagnostics . kao što su jasno zadani ciljevi. Albers RW. 1997. Seminari: Anatomske značajke likvorskih prostora. Siva i bijela tvar. 5. dr. putovi. editors. Frankfurt: TH Books. Građa i funkcija perifernog živčanog sustava. sc.1994. Temelji neuroznanosti. 2. editor. 6. Genetska osnova ovisnosti. Metabolizam alkohola i droga. The intrathecal. Siegel GJ. Citološke i biokemijske pretrage likvora. Felgenhauer K. Ungefehr S. Prolaz tvari i staničnih elemenata kroz sustav barijera. 5th ed. Stanična građa (makroglija i mikroglija).use and assessment of clinical laboratory results. Beuche W. specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije. 1992. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: U ovom kolegiju student će naučiti opća načela dijagnostičkog postupka hitnog bolesnika. Reib Reiber H. Jacobi C. Basic Neurochemistry.Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik NEUROKEMIJA Šifra predmeta: MB2-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Molinoff PB. hitna stanja u pedijatriji. Alkohol. 4:111-117 7. Naučiti će se što su opći uvjeti koji predstavljaju početak svakog planiranja. cellular and medical aspects. Cerebrospinal fluid in disease of the nervous system. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo” središnjeg živčanog sustava. Stuttgart: Thieme. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Lipidi i proteini živčanog sustava. Milica TrbojevićČepe Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama neurobiologije i likvorske dijagnostike neuroloških bolesti. 4. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Neurološke bolesti u kojima je analiza likvora najčešće indicirana. Labordiagnostik Neurologischer Erkrankungen. te intoksiciranih bolesnika. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. hitna neurološka stanja. program stručnog rada. Membranski i akcijski potencijal. editors. stupanj automatizacije. Zagreb: Medicinska naklada. jetru. 1999. 2nd ed. mreže). Multiple Sclerosis 1998. Anatomskomorfološka podjela središnjeg živčanog sustava (SŽS) i temeljne funkcije. hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i njegove osnovne funkcije. 3. Sastav likvora u zdravlju i bolesti. Reiber H. godina Semestar: 8. Philadelphia: WB Saunders. sc. bubreg. gušteraču. godina Semestar: 8. New York: Raven Press. Laboratory diagnosis of neurological diseases. dr. žučni mjehur. Aksonski transport. oksidacijski stres i fibrogeneza. 1998:1308-1326. Pokazati će se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih internističkih stanja vezanim za srce. polyspecific and oligoclonal immune response in multiple sclerosis. oblik organizacije i radni proces laboratorija. analysis and interpretation of protein patterns for diagnosis of neurological diseases. Sinapsa i neurotransmiteri. In: Thomas L. Mijelin. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Načini povezivanja neurona (neuronski nizovi.5 Ime predavača: doc. Vježbe: Primjena kromatografskih i elektroforetskih tehnika u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru. Broj ECTS bodova: 1. Multiple Sclerosis l998. Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera. sintetiziranjem znanja u području opće. Preporučena literatura: 1. potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istraživanja te procjena stručnih programa za budućnost. Temeljni osjetilni i motorički putovi. krugovi. Molecular. Približiti studentu najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. 105 . Fish Fishman RA. Judaš M. pluća. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj živčanog sustava.

Vranić. New York and Basel 2004. Čepelak I. 1991. Medicinslo-biokemijske smjernice. Vonderscmmit J. 2002. Statistička teorija i primjena. Kruskal-Wallisov test. Pavlić. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. Inc. Zagreb 1971. Zagreb. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. troškovi održavanja. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. 3. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Zagreb: Medicinska naklada.5 Ime predavača: prof. Clinical laboratory diagnostics. I. Zagreb. Topić E. 8. 2004. 1997. W. Primorac D. Analiza učestalosti. Janković S. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. S. Tehnička knjiga. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. faza kliničko laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta. Wiley&Sons Inc. 2. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. dr. Medicinska naklada. postupaka i reagensa. New York. 6. Zagreb 1997. Labar B. godina Semestar: 7. Tehnička knjiga. analiza učinkovitosti. 5. Priručnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Uvod u statistiku. 7. Metode za identifikaciju alkohola i droga. ukupni troškovi/analiza). troškovi potrošnog materijala/analiza. Medicinska naklada. 4th Ed. Bon. krivotvorenje uzoraka. križne reakcije. 7. Broj ECTS bodova: 1. fizičko-kemijskih svojstava. 1999. Školska knjiga. 3. ROC-analiza. dr. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Plavšić F. E. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. 2. Preporučena literatura: 1. počevši od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada). 1998. European Committee for Clinical Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za evaluaciju instrumenata. Šošić i V. godina Semestar: 7. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Friedmanov test. Serdar. C. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. Preporučena literatura: 1. internet adrese baza podataka 4. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. Coxova regresija. Biostatistica. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOANORGANSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Passing-Bablokova regresija. 4. Thomas L. Normalna razdioba. TH Books. Bolton. sc. Stavljenić-Rukavina A. Štraus B. Student će na primjeru kliničkog problema s radnom dijagnozom naučiti odabrati one laboratorijske pretrage čiji će rezultati omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodeći računa o metodološkim i biološkim ili interferencijskim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. Zagreb: Medicinska naklada. Kontrola proizvodnje. Zagreb. I. 2004. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: MB2-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. 6. MannWhitneyev test. Biostatistics. troškovi reagencija/analiza. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. Alkoholizam i droge. višestruka linearna regresija. Topić E. New York 1995. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata 106 . Laboratory organization and automatization. Dodig S. χ2-test i Fischerov egzaktni test. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Marcel Dekker. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. DeMuth. faze u evaluaciji instrumenata. U kolegiju će se obraditi i proces donošenja odluke za nabavu novih instrumenata. korelacije. Wayne. Samošćanec K. New York: Walter de Gruyter. Štraus B. D. Vjerojatnost i statistika. J. V. postupaka i test reagensa Metode podučavanja: teorijska. kopije predavanja 5. Kontrola kvalitete lijekova. Berlin. jednostavna linearna regresija. Spearmanov koef. Testovi normalnosti razdiobe.Mehanizam učinka droga na središnji živčani sustav. Analiza varijance. 6th Ed. Pearsonov koef. 1970. korelacije.

J. 2. internalizacija. Oxford (GB). V. pohrana Fe u formi feritina. Berg. Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju i izvještavanje. Molekularne metode u transfuziologiji. J. Fenton:" Biocoordination Chemistry". godina Semestar: 9.R. Blood safety in the New Millenium. Uloga kalcija i magnezija u regulaciji i biokatalitičkim procesima.wustl. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof.Grgičević i T Vuk u knjizi: Imunohematologija i transfuzijska medicina. Sudjelovanje matala u prevenciji od oksidacijskog stresa (sastavni dio antioksidacijskih enzima). B. L. Krvlju prenosive bolesti.M. Preporučena literatura: 1.P. Cu). funkciji metaloproteina i metaloenzima. te kao neizostavne komponente aktivnog centra enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih kiselina. 2002. Oxford University Press. Wiley & Sons. N. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. T. DNA. Imunomodulacija.C i HIV infekcije.J. Krvne grupe. http://www. godina 107 . Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala (unos. Primjena anorganskih radionuklida u dijagnostici. terapijska primjena metala. S. Cr i Mn. Stryer: "Biochemistry" (4th ed. termodinamičkim i kinetičkim svojstvima kompleksa metala. sc. 3. Svojstva i uloga proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S. NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u dijagnostičke svrhe u biomedicini. 6. regulacije ekspresije transferinskih i feritinskih receptora). značenje u transfuziologiji. 1994. Metalopreoteini na staničnom nivou biti će razjašnjeni na primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i transferina na receptor.Y. kontrola kvalitete i sigurnost krvi. Primjena fizikalnih metoda u bioanorganskoj kemiji (x-zračenje. Williams: “The biological chemistry of the elements: the inorganic chemistry of life”. Virusne mutacije. 4. HZTM. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine.u biomedicini. 2002. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: MB2-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Uloga metalnih iona kao stabilizatora biomolekula (proteina. eritrocitne. University science books. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI Šifra predmeta: MB2-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. bakar i cink u biološkim sustavima. Oxford Univ. 1994. Lippard. Biološka uloga Mo. 3. 2. Freeman & Co. Bethesta 2002.. D.E. 5. prostetskih skupina i koenzima. Mill Valley. proizvodnja krvnih pripravaka. Temeljni principi ISO 9001 standarda.html Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.edu/ EduDev/Feritin/index. (GB) 1995. trombocitne i leukocitne. Schwederski: "Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life". Rizici liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama. transport i pohrana). D. W. Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom nivou (primjer Hg). Press. Značenje liječenja transfuzijama krvi. J. imunizacija i kliničko značenje antitijela i autoantitijela. Imunologija hepatitisa B. 4. KBC Zagreb. dr. Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim pripravcima. RNA). Nasljeđivanje eritrocitnih Kg.H. W. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Značaj i temeljni principi bioanorganske kemije (termodinamička i kinetička svojstva liganada koji tvore komplekse s biomolekulama).Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima. CA (USA) 1994. koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije.J. Statističke metode u kontroli kvalitete. Serološke metode otkrivanja biljega krvlju prenosivih bolesti. B. Zagreb. AABB. Medicinska naklada. Validacija automatiziranih sustava. AABB. Frausto da Silva & R. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Temeljnji principi GMP-a. Kaim.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti.). 2000.chemistry. EPR. Chichester (GB). Prionska bolest i novi patogeni. Uloga metala u nastanku slobodnih radikala (Fentonova reakcija). Željezo. W. Principles of Bioinorganic Chemistry. J.

Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II. Thomas L. Faze u evaluaciji automatskog analizatora (selekcija. Primjena ISO standarda u kliničkolaboratorijskoj praksi. vage) i druge (pipete. postupaka i ragensa. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. 5. Vonderschmmitt J. emisijska kompjuterizirana tomografija. kivete. postupaka i test reagensa 3. no 3. dr. POSTUPAKA I REAGENSA Šifra predmeta: MB2-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Kusić.5 Ime predavača: prof. doc. Unutarnja i vanjska kontrola kvalitete. pohrana i transport uzorka. detekcija tumora. Zaštita od zračenja na radu. fizikalne osnove. urednici Ivančević. Nuklearna kardiologija i pulmologija. Pregled ostalih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat: priprema bolesnika. Clinical Laboratory Diagnostics. medijana. Burnett D. indikacije za njihovu kliničku primjenu. Instrumencija. 1991. Značaj redovite provjere – kalibracije automatskih analizatora. 2002. godina Semestar: 9. Preporučena literatura: 1. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. koeficijenta varijacije. Postupci u evaluaciji automatskog analizatora. dr. postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi. 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije. Preporučena literatura: 1. Ispitivanje koštanog sustava. uzorcima. Ispitivanje štitnjače. Preciznost. položen ispit iz Fizike. BerlinNew York. Guidelines for the evaluation of analysers in clinical chemistry. a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara. PET i upale. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta. ekonomska isplativost). Prednosti uključivanja u vanjske (inozemne) kontrole kvalitete. potkrijepiti praktičnim primjerima u okviru seminarskih radova. proizvodnja radionuklida i radiofarmaci. vol 2. Nada Vrkić. Nuklearni akcidenti. Broj ECTS bodova: 1. Razumjevanje temeljnih statističkih pojmova u redovitoj kontroli kvalitete (srednje vrijednosti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i 108 . London: ACB Venture Publications. uzorkovanje. Obilježavanje stanica. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. sc. Metode podučavanja: teorijska. Ispitivanje funkcije bubrega. validacije i evaluacije. ECCLS document 1986. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s posebnim područjima. Načini ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih). Laboratory Organization and Automatization. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja. obrada scintigrafskih podataka primjenom računala. godina Semestar: 9. Imunoanaliza. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente sa procjenom instrumenata. sc. kvartila). Walter de Gryter. Obrada scintigrafskih podataka. osjetljivost i točnost. Dodig. termometri) opreme. sc. Nuklearno-medicinska ispitivanja u gastroenterologiji. European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EVALUACIJA INSTRUMENATA. specifičnost. izdavač Medicinska naklada 1999. kliničkolaboratorijska evaluacija. mjernih instrumenata (spektrofotometri. Nuklearna medicina u neurologiji. 4.Semestar: 9. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Uvod. Klinička nuklearna medicina. dr. 1998. dr. A practical guide to accreditation in laboratory medicine. standardne devijacije. Procjena potrebe i izbor optimalnog analizatora uklopivog u strukturu postojeće opreme. Damir Dodig Ciljevi predmeta: Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. TH Books.

alergenima izazvano otpuštanje medijatora.. Čepelak I. Philadelphia.. ugljikohidrata. 2004. naslijedne i autoimune bolesti. Procjena nutricijskog statusa: praćenje enteralne i totalne parenteralne prehrane. Medicinska naklada. Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti imunološkog sustava. eliminacija lijekova. trovanja i ovisnosti. Use and Assessment of Clinical Laboratory Results. Janković S.organskih sustava I.. Preporučena literatura: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Molekularne dijagnostike Sadržaj predmeta: Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne osnove poremećaja u metabolizmu aminokiselina.. prosudba nalaza kod postavljanja dijagnoze. Pennsylvania. Čepelak I. Hitna laboratorijska dijagnostika. Zagreb 1992. correlations. Philip D Mayne. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Šifra predmeta: MB2-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Labar B. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz suradnih ustanova 2. Laboratorijsko praćenje transplantacije organa. Duben-Engelkirk JL. Philadelphia. Medicinska naklada 2004. A Wolter Kluwer Company. alergenspecifični IgE. Elizabeth L. Germany 1998. Thomas L. Andrew P Day.. CA Burtis & ER Ashwood. dr. procedures. ukupni IgE. mikronutrijensi. Saunders Company 5. medijatori upale. drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje. 1999. Trudnoća: laboratorijska evaluacija zdravlja trudnice i fetusa. tumore. apsorpcija. Metode podučavanja: teorijska. Baltimore. TH-Books Verlagsgesellschaft mbH. First published in Great Britain in 1994 by Edwrd Arnold. Principles. gastrointestinalnog sustava. Štraus B. 3.case presentation and data interpretation. fiziološke promjene u trudnoći. Saunders & Co. 8. Pruden. želuca. Prenatalna i postnatalna laboratorijska dijagnostika. eozinofilni kationski protein. Conn. materijali i literatura s predavanja stručnih kolegija 3.B. József Petrik Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos studenata prema postavljenim kliničkim slučajevima. praćenje tijeka patološkog stanja i terapije. Biokemijski pokazatelji upale: tipovi upale. 5. antiepileptici. Medicinsko-biokemijske smjernice. Eds. vezivnog i koštanog tkiva. 4. Rex B. a division of Hodder Headline PLC. te praćenje trudnoće. gušterače. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: U okviru kolegija razvijati aktivni odnos studenata prema prethodnoj nastavnoj građi stručnih predmeta provjerom znanja u obliku seminarske nastave u kojoj se posebno obrađuju studentima unaprijed zadani problemi – nalazi vezani uz različite kliničke slučajeve. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. 1998. Fody EP. sc. alergen-specifični IgG. terapije. jetre. antibiotici. kiselinsko-bazični status. by Lothar Thomas. makronutrijensi. Teitz Textbook of Clinical Chemistry. i sur: Medicinsko-biokemijske smjernice. London 4. laboratorijske pretrage u dijagnostici upale.. Clinical Laboratory Diagnostics. lipida. A workbook of Clinical Chemistry . 6. proteina. bubrega. godina Semestar: 9. Lippincott Williams and Wilkins. kardiovaskularnog sustava. skupljanje uzoraka za određivanje koncentracije lijeka. komplikacije u trudnoći. Medicinska naklada. Preporučena literatura: 1. 2000. 4 ed. endokrinog sustava. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Zagreb 2004. Primorac D. Medicinska naklada. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz određena potološka stanja: srca. Topić E. 109 . Clinical Chemistry.. Praćenje koncentracije lijekova: načini davanja lijekova. Philadelphia. Bishop ML. Štraus. Dodig S. Biološki i analitički učinci lijekova na laboratorijske pretrage. ed. sepsa i SIRS. Klinička biokemija u pedijatriji i gerijatriji. odnos slobodnog i vezanog lijeka. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Norbert W Tietz. Clinical laboratory diagnostics: use and assessment of clinical laboratory results. Frankfurt/Main. 3rd Edition. farmakokinetika. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. nastavni materijali s predavanja 2. Frankfurt/Main: TH-BooksVerl. laboratorijski postupci i uzorci u probiranju i potvrdi dijagnoze. 7. Medicinska biokemija. Applied Laboratory Medicine. B. kardioaktivni lijekovi. 1992 by W.

Biološki uzorci. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. Znanstvene i stručne asocijacije. u: Etika. Cambridge. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva. Prikazivanje podataka. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM Šifra predmeta: MB2-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Cambridge University Press. Diplomski. politički. Odgovornost znanstvenika. Rezultati. London 1996. Flögel. Citiranje tuđih rezultata. 1992. Laboratorijski informatički sustav. Znanost . 4.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem.9. etikom. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. Znanost i kultura. dr. J. Naslov i autori. Organizacija laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju općih. gospodarski. Znanstvenoistraživačka oprema. godina Semestar: 9. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. 3. Scripta biochemica. Školska knjiga. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. A. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Sažetak. Cjeloživotno učenje. Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu. Zilva JF. Podjela znanosti. Preporučena literatura: 1. Pregledni rad. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. magistarski i doktorski rad. III prerađeno izdanje. Obrazloženje teme. Opći principi dobre laboratorijske prakse. Stil znanstvenog izvještavanja. Napredovanje u struci i znanosti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: MB2-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). R. FBF. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. Etika i znanost. Portland Press. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Broj ECTS bodova: 1. Priručne i središnje knjižnice. socijalni i psihološki pristup znanosti. te s načelima. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Vođenje dnevnika. Broj ECTS bodova: 4. J. Sigurnost u radu. Obrada i analiza rezultata. Pannall PR. Etički. značenje i definicija znanosti. Reproducibilnost eksperimenta.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Profil znanstvenika. godina Semestar: 9. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Pojedinačni i timski rad. Vitagraf. Znanstvena i stručna literatura. vrste publikacija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Osobitosti temeljnih. Znanstveno nazivlje i jezik. Pretraživanje literature. 1997. Beynon. samostalni i kao dio informatičkog sustava bolnice. sc. rasprava i zaključak. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.C. M. Simonić. Uloga voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija u rješavanju tehničkih.5 Ime predavača: doc. Planiranje eksperimenta: administrativno. medicinskih zahtjeva i usklađivanja sa standardima kvalitete. The Systematic Experiment. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. 2. materijalno i vremensko. Gibbins. Elektroničke baze podataka. 1993. Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u 110 . Zagreb. Literaturna dokumentacija i citiranje. Objektivnost i subjektivnost. 5. primijenjenih i razvojnih istraživanja. kadrovsko. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. Životopis. Rijeka 1999. M. Analiza cijene rada i ukupnih materijalnih troškova medicinsko-biokemijskog laboratorija. Kongresno priopćenje. priručnik jedne discipline. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. specijalističkih i visoko diferentnih laboratorijskih pretraga. Školska knjiga Zagreb 1997. Originalni znanstveni rad. Planiranje i nabavka laboratorijske opreme prema opsegu rada medicinsko-biokemijskog laboratorija. Stručni i gospodarski pristup u radu medicinskobiokemijskog laboratorija.

Zagreb. F. 6. Zagreb. Breakthrough Publications. 5.Škole narodnog zdravlja "A. E. Kaplan LA. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. http://www. N. Nutraceuticals. Indeks tjelesne mase. 10. 121/2003. propionacidemija. dr. Roko Živković: Dijetetika. Intolerancija hrane. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Juretić D. www. str. cistrinoza. Cambridge 1996. Poremećaji hranjenja.V. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. N. Brian Lockwood: Nutraceuticals. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . ateroskleroza. deontologija i etika u zdravstvu. Rukavina-Stavljenić A. 3. “Vanjska i unutarnja provjera kvalitete bolnica i medicinskih laboratorija“ priručnik. ugljikohidrati. kopije prozirnica za predavanja 5. lipidi. sc.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. R. Flegar-Meštrić Z.hr 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 111 . adolescenti. 29. 1st edition. 4. starije osobe. 3.hdmb. Zagreb. Medicinska naklada Zagreb. 4470 8. vitamini. 8. Davis Company. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. Čvorišćec D. Pesce AJ.. izoleucina.. Caroll A. Plenum US. anoreksija. Rukavina-Stavljenić A.: Functional Foods. sigurnost i zaštita. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. hiperlizinemija. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. valina. Mosby. 2. karcinom. Chadwick et al. Bulimija. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. 1st edition. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. karcinoma .hkmb.kb-merkur. 1st edition 1994. 11th CD-Ro edition. 4510 6. Pothranjenost – malnutricija. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Pharmfoods. maldigestija. C. albinizam. C.. Preporučena literatura: 1.hr/zkk 12. EN ISO 15189.. leucinoza. www. Piggott Printers.). A. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina..kontinuiranoj edukaciji medicinskih biokemičara. homocistinurija. Rekić B. Pretilost . studeni 2002. Clinical Chemistry: Theory. 7. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . dijabetesa tipa II. 2000. Čvorišćec D. alkaptonurija. Robert E. minerali. hipertonija.. 2003. Inc. 2004. Preporučene i zabranjene namirnice.. cistinurija). Preporučena literatura: 1.hkmb. Correlation.N. 9. tirozinemija.N. IK Naprijed. www. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. Zakon o zdravstvenoj zaštiti.. metilmalonacidemija. u organizaciji Ministarstva zdravstva RH. Springer.ifcc. Kazmierczak SC. Burnett D.. 3rd edition. I. 2. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. Nutritivne alergije mehanizam. Pharmaceutical Press. lizina i metionina (fenilketonurija. London. godina Semestar: 9. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.hr 9. str. 1999. Mosby. mala djeca. „Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju” – priručnik. M. Sue Rodwell. dijetoterapija. 2004. Medicinski laboratoriji Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju.org 11. kompulzivno prejedanje. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. 4th edition.. 2000. intolerancija. Farmaceutskobiokemijski fakultet. 121/2003. dijabetes tipa II. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . hiperlipoproteinemija. trudnice. 2001. 7.hr 10. i 30. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. Medicinska biokemija: Organizacija rada MBLa. sportaši). 1998. Zdravstveno zakonodavstvo. leucina. www. Lisa Rapport. Štampar" i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: MB2-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. malasorpcija). Analysis. 2004. malapsorpcija. 2002. rahitis. Lewis Publishers.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. osteporoza. cistatinurija.

Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike uz bolesnika. cost-benefit analiza. Use and assessment of clinical laboratory results. pripremljen kao materijal za tečaj.5 Ime predavača: prof. Probiranje zdravih osoba. Clin Chem 2003. hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. Dubravka Čvoriščec Ciljevi predmeta: Upoznati studente s značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih ispitivanja unutar specifične patologije. Seminari: Obuhvaćaju kritički pregled preporuka različitih stručnih udruženja. 4. Urednik: Dunja Rogić 2. 4. svojstva analita. Zlouporaba alkohola i lijekova. godina Semestar: 9. dr. Reumatske bolesti. Gušterača. Washington DC. Medicinska naklada.RACIONALNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Predavanja: Racionalizacija u brizi o zdravlju. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Budući stručnjaci moraju biti sposobni kompetentno sudjelovati u racionalnom izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje važnost ispitivanja. Bolesti jetre. Mišićne bolesti. 2. Endokrine i metaboličke bolesti. Preporuke internacionalnih i nacionalnih stručnih udruženja. Price CP. Hicks JM: Point of care testing. Zagreb. želudac i giht. A Systematic Approach to Point of Care Blood 112 . sc. Thamlitz R. dr.biokemijske smjernice. Bolesti pluća. 2004. POCT). Čvoriščec.org 5. 3. Point of care testing. 2005. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz KBC Zagreb i budući razvoj. analitička kontrola kvalitete. Simonsson P. Preporučena literatura: 1. 1998. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara. U: Priručnik «Organizacija i upravljenje laboratorijem». Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT. Tehnološka rješenja instrumenata. Thomas L. Rogić D. AACC Press. Urednice: Dubravka Čvorišćec i Ana Stavljenić-Rukavina 3. 2004. godina Semestar: 9. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. Clinical laboratory diagnostics. sur. Broj ECTS bodova: 1. Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata – prednosti i nedostaci.5 Ime predavača: doc. sc. Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika. Medicinsko. 49: 357-79 Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA Šifra predmeta: MB2-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT. Priručnik: Laboratorijske pretrage uz bolesnika. 2004. 2004. 2005. Preporučena literatura: 1. Svrha i smisao provođenja. Poremećaji elektrolita. National Academy of Clinical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and Heart Failure. St John A. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta. Zagreb. preanalitičke čimbenike. Važnost predanalitike. D. National Academy of Clnical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Reccomendations for Use of Laboratory Tests to Support poisoned patients who Present to the Emergency Department. interferencije kao i analitičku i dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. Biokemijske. Broj ECTS bodova: 1.nacb. Vodič kroz laboratorijske pretrage. Strandberg K. Zagreb. Preoperativno probiranje pacijenata. Maligne bolesti. http://www. Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama. Kardiovaskularne bolesti. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. Bolesti bubrega. Čepelak i.

R. dr. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. analysis. Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa: od uputnice do interpretacije rezultata. bias i ukupnu dozvoljenu analitičku pogrešku). Preporučena literatura: 1. dr. liofilizirani oblici. Unutarnja analitička kontrola kvalitete. 1999.A. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI Šifra predmeta: MB2-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. C:A: Burtis. sc. Roberta Petlevski.nacb. Piggott Printers. modeli izrade referentnih intervala. intraindividualna. Clinical Chemistry. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima sustava kvalitete i međunarodnim normama za medicinske laboratorije. Philadelphia. correlation. 2002. Point of Care 2. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Clinical Outcomes with Point-ofCare Testing.220-224. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Kontrola kvalitete. W. Frankfurt/Main 1998. Cambridge 1996. E. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno testova: izolacija HIV antigena. Mosby. Norme ISO 9001:2000. izolacija HbsAg antitijela. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. individualne referentne vrijednosti). Ashwood.org 6. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući oblici. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Dubravka Jeličić Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima u proizvodnji i kontroli test reagencija. te primjenom biološke varijacije u definiranju analitičkih ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga. Lippincott Williams & Wilkins. 113 .5 Ime predavača: doc. A. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. godina Semestar: 9. Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja injekcija. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Načini procjene laboratorijskih rezultata klinički relevantnih sastojaka tjelesnih tekućina (populacijske referentne vrijednosti. godina Semestar: 9. sc. Thomas L. 2003. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. test trake. Broj ECTS bodova: 1. Burnett D. S. prijenos referentnih vrijednosti na nove analitičke uvjete. Saunders Company. 2. Tietz textbook of Clinical Chemistry. EN ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003. Utvrđivanje analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na komponentama biološke varijacije (ciljne vrijednosti za preciznost. Vanjska procjena kvalitete. test tablete. Kaplan. Pesce. širina referentnih intervala. verifikacija i evaluacija mjernih instrumenata. izolacija enzima. proizvodnja antitoksičnih seruma. pojmovnik referentih vrijednosti. kontrola EIA testova.B. Use and assessment of clinical laboratory results. Dobra proizvođačka praksa.org 7. indeks individualnosti). Validacija. Komponente biološke varijacije (interindividualna. Kvaliteta strukture. Predanalitički i analitički kriteriji za harmonizaciju rezultata laboratorijskih pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Indikatori kvalitete laboratorijske pogreške. Clinical Laboratory Diagnostics. procesa i rezultata. Laboratory Management and Clinical Correlations. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA Šifra predmeta: MB2-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom.J. Akreditacija medicinskih laboratorija. 4th edition.nacb. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based Practice for POCT.C. Preporučena literatura: 1. Clinical chemistry: theory. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Kazmierczak. Metode podučavanja: teorijska. 5. Lewandrowski K. 2003. Philadelphia.. 2. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. London. dr. L.Gas Analyses – The Malmo Experience. TH-Books.

6. 5. JV GarciaLario. godina Semestar: 9. 1:37-45 10. 37(6): 667-673. Zagreb. Poremećaji funkcije testisa i neplodnost u muškarca. WB Saunders Comp. EN ISO 15189. Ektopično stvaranje hormona).. specifičnost. Standardizacija: internacionalni standardi.hr 7. Wong: Pediatric reference ranges. 4. Fraser CG. The 2004 update”. Određivanje estrogena. Suchanek E: Hormoni – produkcija. Analitička kontrola u medicinskobiokemijskom laboratoriju.com/guest26. Đurić K. sc. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. AACC Press. Priručnik o kvaliteti . Endokrinologija posteljice (Stvaranje hormona u fetoplacentnom odjeljku. 2001: 124-126 4. Edward C. Burtis CA. 2001. Suchanek E. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Određivanje hormona (Metode: biološke. Suchanek E (urednici): Ginekologija. Zagreb. U: Kurjak A i Kupešić S (urednici): Ginekologija i perinatologija – 1. gestagena i androgena u cilju dijagnoze neplodnosti). StavljenićRukavina. Tonimir. Određivanje hormona hipofize i hipotalamusa. Janković S: Medicinsko-biokemijska dijagnostika u 114 . biokemijske i hematološke pretrage u ginekologiji i perinatologiji. 2003. Carlo Brugnara. Hammer-Plećaš A. Biological variation: from principles to practice. Philadelpia. Primorac D. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I.model. Bolesti hipofize. Steven J. AACCPress. kontrola kvalitete). Medicinski laboratoriji posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Biochemia Medica 1995. Hormoni kao biljezi tumora (Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda. Određivanje korionskog gonadotropina u ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru sindroma Down). 1999. et al. Svojstva metoda: osjetljivost. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Topić E.3. 2. Na temelju stečenih znanja prikazati važnost pouzdane i racionalne laboratorijske dijagnostike endokrinopatija. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Soldin. 4th ed. StavljenićRukavina A. Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus (Hormoni jajnika. http://www. dr. dio. Clin Chem Lab Med 1999. Hormoni posteljice u poremećajima trudnoće i prenatalnoj dijagnostici. Zagreb. Medicinska naklada. Suchanek E (urednici): Ginekologija. External quality assessment in clinical chemistry: Review of the Croatian situation with particular reference to equipment. Funkcionalni testovi osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo). djelovanje i značaj određivanja u ginekologiji. Laboratorijski testovi u ranoj trudnoći). Varaždinske toplice. Biokemijska dijagnostika KAH). Čepelak I. Endokrinologija testisa (Endokrinologija i gametogeneza. Naklada Ljevak. Endokrinologija nadbubrežne žlijezde (Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne žlijezde. Kralik-Oguić S. 2001: 17-29 3. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Alvarez. Poremećaji u menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene. Poremećaji u funkciji nadbubrežne žlijezde. Flegar-Meštrić Z. BerntŽivković S: Hormonske. Preporučena literatura: 1. C. Naklada Ljevak. 1-2:31-42 8. mineralokortikoida i kateholamina. http://www. Cava.westgard. odabir jedinica. Biochemia Medica 1994. F. 2003: 209222 5. Juretić D. “Biological variation and desirable quality specifications. Tietz NW: Tietz Textbook of Clinical Chemistry. Flegar-Meštrić Z. Ashwood ER. Hammer-Plećaš A. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane trudnoće.Ricos. Ernest Suchanek Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i patofizioloških zbivanja o kojima ovisi funkcija endokrinih žlijezda i hormona. U: Šimunić V.hkmb. Ciglar S. Washington. steroidogeneza i dozrijevanje jajne stanice.V. CV Hernández Jiménez. Školska knjiga. Čvorišćec D.htm 9. Štraus B: Medicinska biokemija. Endokrinologija hipofize i hipotalamusa (Regulacija endokrine funkcije hipofize. kemijske i imunokemijske. U: Šimunić V. interferencije. Jagarinec N i suradnici. Dijagnostika funkcije žutog tijela. Humana reprodukcija i medicinska biokemija (Predviđanje ovulacije određivanjem hormona: metode i pouzdanost. 1998. Određivanje testosterona i dijagnostička vrijednost određivanja parametara ejakulata). Washington.1997. Određivanje glukokortikoida. 6. Čvorišćec D. Ciglar S.

T. svrsishodnost i sociološki aspekti. Medicinska naklada.fcgi? call=bv. Strachan. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOMPLEKSNA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 2004.nlm. Cox. neurodegenerativne bolesti. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. rak. 1999. Individualizirana medicina: prevencija. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka – utjecaj na zdravlje i bolest. ISBN: 1-87274869-4 2.kliničkoj praksi. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – primjena. sc. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. autoimune bolesti. Molekularna genetička epidemiologija. http://www. Sinclair. prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom i (iv) spoznati sociološka. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. faktori okoliša. Geni i nasljeđe. 1995. Biobanke. T.ncbi. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. Baze podataka. Read BIOS Scientific Publishers. obiteljski i sociološki izazovi kompleksne genetike. terapija i prognoza.View. Medicinska naklada. Metode podučavanja: teorijska. psihijatrijske bolesti. Faktori rizika. A. Uvjeti i način života. godina Semestar: 9. dijabetes. Genes and Disease. Sanja Dabelić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma. P. Klinički.gov/books/bv. Genetičko testiranje i javno zdravstvo. dr. respiratorne bolesti. iz Biokemije II i iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom Sadržaj predmeta: Kompleksna genetika. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. pretilost. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Humane i populacijske genetike. Genetika i fiziologija starenja.nih. M. ISBN: 9531761205 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 115 . (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Kompleksna genetika pravna i etička pitanja. Zagreb. otpornost i dugovječnost.. Farmakogenetika i farmakogenomika. stres. pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku.ShowTOC&rid=gnd. iz Patofiziologije s osnovama patologije II. Preporučena literatura: 1. J. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava.TOC&depth= 2 4. upalne bolesti probavnog trakta. (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful