INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU za akademsku godinu 2009./2010.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3 OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4 POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4 Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4 Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5 Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5 Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7 AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9 OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10 PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11 STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11 Stručna praksa................................................................................................12 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21 Stručna praksa................................................................................................21 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29 Školarina ......................................................................................................29 Doktorski rad .................................................................................................29 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu A. Kovačića 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti profesor Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipović-Grčić, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.

udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaća studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiološkoga gledišta ispituje čovjekov život u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i praćenju terapije izborom odgovarajućih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijskodijagnostičkih postupaka. Tumačenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava bioloških supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija također su njihova zadaća. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapošljavaju se najvećim dijelom u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu 3

OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnog usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije

obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.maksimalna participacija. obrazovanja i športa (bez plaćanja).Matematika (viša razina) do 200 bodova . studentskom računalnom učionicom. Prijava Prijave se obavljaju preko Središnjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda. studentskom ljekarnom. dva ili više natjecanja 50 bodova) do 50 bodova POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA Sveučilišni diplomski studiji: • Studij farmacije • Studij medicinske biokemije Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ organizira se u 2 modula: • Farmaceutske znanosti • Medicinsko-biokemijske znanosti Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji. kabinetima. Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne diplomske studije . na oko 8500 četvornih metara s istraživačkim i studentskim laboratorijima. U natječaju su definirani detalji vezani za prijavu. godinu studija d) Dodatna učenikova postignuća • osvojeno jedno mjesto od prva tri na državnim natjecanjima u RH iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova. ECTS). začinskog i hranjivog bilja.linearno plaćanje. središnjom knjižnicom. Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ Opći uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: • završeni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) 4 . nekoliko zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom ljekovitoga. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . ali ako je predmet položen na državnoj maturi. donosi bodove. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije .Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij. • redovite studente – strane državljane koji sami plaćaju troškove svog obrazovanja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. POSTUPAK PRIJAVE Sveučilišni diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: • redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti.Hrvatski jezik do 50 bodova . Natječaj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku. Opći uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su završile četverogodišnje srednje obrazovanje i uspješno položile državnu maturu. Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System.Kemija do 200 bodova .Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 250 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi . otrovnog. c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti • ukoliko kandidat tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije odslušao i položio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to učiniti do upisa u II.Strani (ili klasični) jezik do 50 bodova .

članci 25-29. znanstvene aktivnosti (npr. 5 Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon završene jednogodišnje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili završene 1. ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s računalom studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. što potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom). prosjek ocjena 4. Prijelaz se može ostvariti samo od druge do četvrte godine studija. godine nekog drugog znanstvenog ili specijalističkog poslijediplomskog studija: • odslušana 1. Studenti strani državljani stječu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: • da pristupnik ima položene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u višu godinu studija na matičnom fakultetu. GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE Prijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o .). ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova. otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj.0 ili preporuku dva nastavnika • preporuku i obrazloženje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija • polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti) • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4. kongresni sažeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog Dekanskog kolegija. na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. godina i položeni ispiti. Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu.• • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4. Prehrambeno-biotehnološki fakultet.0. vodeći računa o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta.5 • upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kandidati koji nisu završili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematički fakultet. Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajući u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa. Ako više pristupnika od broja utvrđenog odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće uvjete. • da zna hrvatski jezik (za strane državljane.0. prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opći uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo. Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: • prosjek ocjena diplomskog studija 4. u drugim indeksiranim časopisima. • da nije ponavljao ni jednu godinu studija. s time da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij. članci objavljeni u časopisu indeksiranom u Current Contensu.

• potvrdu o položenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadašnjeg studija.Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. a koja nije izradila i obranila završni rad. redovita profesorica 6 . može se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti završenoga programa s programom poslijediplomskog studija. Pristupnicima koji su proveli određeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. s najmanjom prosječnom ocjenom 4. a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rješenje o priznavanju razdoblja studija nadležne agencije. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva. Uz obrazloženu molbu. Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je završila specijalistički studij iz područja biomedicine i zdravstva i srodnih područja s najmanjom prosječnom ocjenom 4. članka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj. uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava. • domovnicu. • nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi. 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajući poslijediplomski studij i određuje obveze koje je pristupnik dužan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada. ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR Dr. Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta. Karmela Barišić. sc. a za strane državljane presliku putovnice i rješenja o privremenom boravku.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalističkom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti. student je dužan priložiti: • studentsku ispravu. • potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na višu studijsku godinu. Na temelju odluke iz stavka 2.

Milan Mastilica. Danica Šimundić. dr. dr. sc. Roberta Pilepić. Stručni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer. sc. Jasna Vedrina-Dragojević. sc. Jelena Kalođera. sc. sc. sc. dr. dr. dr. dr. dr. sc. Franjo Romić. Sonja Damić. dr. sc. dr. sc. dr. dr. Biljana Gjuranović. dr. Ivana Filipović-Grčić. Ivica Marušić. dr. sc. Kroata Jug. Zdenka Kronja. Ingeborg Božikov. dr. sc. sc. Sanja Domijan. Viši asistenti a) s punim radnim vremenom Budimir. Petra Vujić. Ivona 6. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Dumić Belamarić. Nikola Luterotti. Damir Malenica. dr. dr. Jasna Šakić. sc. sc. sc. sc. dr. Tihana b) kumulativni radni odnos Lauc. dr. Ana-Marija Gabričević. Mirna Zadro. Željka Vitali. sc. sc. dr. Erim Dabelić. dr. Slavica Kujundžić. Bernard Gornik. sc. Miranda Denegri. Marica Nigović. sc. dr. sc. Mira Biruš. Ivan Živković. Monika Bešić. sc. Mario Hafner. dr. sc. sc. sc. dr. Lidija Barbarić. sc. Maja Vanić. dr. sc. Gordana Mornar Turk. Lidija Debeljak. sc. Jerka Jadrijević-Mladar Takač. sc. Mario 7. Željko Džimbeg-Malčić. Vesna Flegar-Meštrić. dr. sc. dr. dr. dr. Jasmina Maravić Vlahoviček. Ernest Topić. dr. dr. dr. dr. Lovorka b) ostali Bokun. dr. sc. dr. dr. sc. sc. Mario Jurić. Ita Sorić. dr. Željan Medić-Šarić. sc. dr. dr. sc. dr. Dubravka Jasprica. dr. dr. sc. sc. Srećko Nikolac. dr. Asistenti a) s punim radnim vremenom Amidžić. dr. dr. Renata Kos. Olga Grdić Rajković. Dario 8. dr. Irena b) kumulativni radni odnos Bačić-Vrca. Marija 7 . sc. sc. dr. dr. sc. Ivan Kosalec. dr. sc. dr. sc. dr. sc. sc. Valerije b) kumulativni radni odnos Sučić. Gordan Plavšić. sc. Zrinka Ljubanović. sc. Milica Zrinski Topić. sc. Biserka Dodig. sc. Stanislav Vladimir-Knežević. sc. dr. dr. sc. sc. sc. Sandra Jurišić Grubešić. Vjera Bojić. Ana Petlevski. sc. dr. dr. Daniela b) ostali Jeličić. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach Rojecky. dr. Živka Šegvić Klarić. dr. Vesna Rogić. sc. Sanda Vrček. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barišić. dr. Branka Žanić Grubišić. sc. sc. Nora Pandžić-Jakšić. Marijana Žuntar. sc. sc. Snježana Petrovečki. Krešimir Uršić. Nada c) ostali Bilić-Zulle dr. sc. dr. Jadranka Suchanek. Tonči Vukušić. Dunja Vrkić. dr. sc. sc. dr. dr. Ana Vuina. Neda Skender. Stela Grgurević. Suzana Jablan. sc. sc. dr. Jadranka Zovko Končić. sc. Željka Inić. dr. sc. Mirza Čubrilo. Elizabeta Vizek Vidović. dr. sc. dr. mr. sc. Karmela Bećirević-Laćan. sc. dr. Viši predavač a) ostali Pjevač. sc. mr. Lada Sanković. dr. dr.POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA 1. dr. dr. Dubravka Vuković. sc. Milena Petrik. sc. Zlata Franušić. dr. Mladen Čepelak. Ilija 3. sc. dr. Anita Hazler Pilepić. dr. dr. dr. Dubravka Dodig. dr. Velimir Cetina Čižmek. Ivica Horvatić. sc. sc. Renata c) ostali Barišić. dr. sc. sc. dr. Renata 4. dr. dr. sc. Jozsef Rumora. sc. sc. Ana-Maria Trbojević-Čepe. Davor Turčić. dr. dr. dr. Irena Zorc. sc. Vlatka Tadić. sc. sc. dr. Mladen Sertić. dr. dr. sc. Znanstveni novaci Bilušić Vundać. sc. Nikolina 5. Željko c) ostali Čvorišćec. Miroslav Matulić. sc. sc. dr. dr. dr. sc. sc. Branko Paušek-Baždar. dr. sc. Biljana Samaržija. Tomislav Bulimbašić. sc. Maja Blažeković. Olga Kujundžić. sc. sc. sc. sc. sc. dr. sc. Vlasta 2. dr. Svjetlana Maleš. Viktor Staničić. Daniela Bival Štefan. dr. Ivan Lovrić.

Cvijeta Matić. Ivana Rajić. Sandra Vasung.Jakobušić Brala. sc. Zrinka Sajenko. dr. dr. Tin 8 . sc. sc. Anita Šupraha Goreta. Mirela Matokanović. Tina Mucalo. Maja Pepić. Ruđer Ortner Hadžiabdić. Mirela Medančić. dr. sc. Ivan Perković. Iva Novak. Martina Weitner. mr. Ivana Somborac.

1. 3. – 26. POČETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU TR AVANJ 2010. 6. 3. – 17. USKRSNI PONEDJELJAK 1. P 1 8 15 22 29 U 2 9 16 23 30 S Č P S N 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 1. 2. 1. 10. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 25. P 5 12 19 26 U 6 13 20 27 Č P S N 1 2 3 4 7 8 9 10 11 14 15 16 17 18 21 22 23 24 25 28 29 30 31 S KOLOVOZ 2010. 11. 2010.. USKRS 5. 9. 2. P 3 10 17 24 31 U 4 11 18 25 S 5 12 19 26 S N 1 2 6 7 8 9 13 14 15 16 20 21 22 23 27 28 29 30 Č P LIPANJ 2010. 1. 9. – 11. PRAZNIK RADA 3. 2010. 2010. TIJELOVO 11. 8. 2010. P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U Č 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 16.AKADEMSKI KALENDAR LISTOPAD 2009. 4. 3. 12. P 4 11 18 25 U 5 12 19 26 S 6 13 20 27 Č P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S N 2 3 9 10 16 17 23 24 30 31 VELJAČA 2010. 3. 2009. 2010. NOVA GODINA 6. 6. UPISI U LJETNI SEMESTAR 22. 9. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 1. GODINE STUDIJA 12. DAN DRŽAVNOSTI 14. 12. P 5 12 19 26 U S 6 7 13 14 20 21 27 28 Č P 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25 STUDENI 2009.26. BOŽIĆNI BLAGDANI 24. – 24. NEMA NASTAVE SIJEČANJ 2010. SVI SVETI PROSINAC 2009. 6. 6. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR NASTAVA ISPITNI ROKOVI UPISI Zimski semestar: 5. – 24. 6. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE OSTALIH GODINA 8. 7. DAN NEOVISNOSTI 25. 2. ZIMSKI ISPITNI ROK 22. P 1 8 15 22 U S Č P S 2 3 4 5 6 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 23 24 25 26 27 N 7 14 21 28 OŽUJAK 2010. 1. 12. 10. 9 . SVETA TRI KRALJA 29.3. Ljetni semestar: 8. VELIKA GOSPA 23. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 15. 2010. Jesenski ispitni rok: 23.– 6. 9. POČETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA RUJAN 2010. 6. 6. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S Č P S 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 6 13 20 27 4. 10. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA SRPANJ 2010. ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 22. 10. Upisi u zimski semestar: 15. Ljetni ispitni rok: 14.16. P U 5 6 12 13 19 20 26 27 Č 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S P S 2 3 9 10 16 17 23 24 30 N 4 11 18 25 SVIBANJ 2010. 8. Zimski ispitni rok: 1. – 3. (za ostale godine) – 29. i 26. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 Č P S N 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 5. (za I. 2010. 12. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15. 9. 2. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 17. Upisi u ljetni semestar: 22. 7. 3. 8. 10. 9. godinu) . S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 P U S Č P 1. 2. 2. 1. 5. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 P U S Č P S 5. 2. 8. 2010. . UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. – 3. . 4.

sustavne i ekološke studije u sustavu obrazovanja i znanosti. HIV/AIDS i drugo). a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta. PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije. dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM. kongres europskih studenata farmacije na temu „Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations“. Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih laboratorija u kojima se održava praktična nastava. Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor studenata i nastavnika. U središnjoj knjižnici i studentskoj računalnoj učionici studenti mogu neometano učiti i koristiti se internet uslugama. gledanje filmova (PMP. Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palačinkijada). Fakultetski botanički vrt ljekovitoga. otrovnog. radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice pušenje. Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom. Podružnica Studentskog zbora Farmaceutskobiokemijskog fakulteta organizira tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu. U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120 sjedećih mjesta. a namijenjen je za morfološke. studentske tulume te niz drugih projekata. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna seminarska prostorija. Predstavnici studenata članovi su Fakultetskoga vijeća. Studentski zbor čine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. Kongresu je prisustvovalo više od 120 studenata iz 24 europske zemlje. središnja knjižnica. međunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a. Na svakom 10 . CPSA ima status punopravnog članstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). Pharmacy Movie Project). U ovoj akademskoj godini članovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata sa njemačkim i grčkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku.CPSA. a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna. začinskog i hranjivog bilja u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe.OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske . studentska računalna učionica te u dvorištu zgrade studentska prostorija s čajnom kuhinjom. kratkotrajne razmjene studenata tijekom akademske godine (TWIN Project). tri seminarske prostorije.

farmakologija. stječe odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima (javna i bolnička ljekarna). te širiti. sposobnog kritičkom promišljanju. registraciji lijekova. proizvodno-tehnološkim. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka. a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. biomedicinske (anatomija. organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. fizika.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja farmacije. oblikovanje lijekova. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. mogućim neželjenim i štetnim učincima te interakcijama lijekova. Stječu znanja o različitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova. Farmaceutskobiokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih farmaceutskih znanja. statistika. pharm. akademskom okruženju i sl. farmakognozija. s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnološkim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostičkih sredstava. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Studij je farmacije multidisciplinaran. Magistar farmacije. fiziologija. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije. Stječu potrebna znanja za istraživanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava. Usvajaju tehnologiju izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima čuvanja. razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. marketingu lijekova. Pri upisu u petu godinu studija studenti se opredjeljuju za jedan od modula: «Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj lijekova». Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraživačkim. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje farmaceutske stručnjake. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. klinička farmacija. kemija. farmaceutika. Razvijaju vještine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka. biologija. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. analitičkim laboratorijima. upoznavanje s mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane). biokemija. praćenje nuspojava lijekova. Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama. kozmetologija i sl. te pravilne primjene propisane terapije. biološka i farmaceutskotehnološka svojstva lijeka te klasičnim i suvremenim metodama dokazuju i određuju ljekovite tvari. kontrole kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova. kemijska. Kroz modul «Ljekarništvo» studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću primjenu. farmaceutska kemija. Ispituju fizička. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina. analitika lijekova. farmakoterapija. aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. patofiziologija. molekularna biologija). Studenti farmacije također upoznaju i građu i funkcije tkiva. te po svom doprinosu znanosti. mikrobiologija i parazitologija.). biokemija lijekova. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. pravilno informiranje o lijekovima.INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI STUDIJ FARMACIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija farmacije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag. uključuje temeljne (matematika. 11 . Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (farmaceutska botanika. Modul «Istraživanje i razvoj lijekova» nudi specifična znanja potrebna farmaceutima koji će biti neizostavni dio istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i ljekovitih oblika. 300 ECTS bodova).

Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba. Tijekom stručne prakse student se upoznaje s organizacijom rada i ustrojem ljekarničke djelatnosti te sustavom naručivanja. V. doziranje. industrijski laboratoriji. Student upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni pripravci.). 2. s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). dr. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). zaprimanje. nuspojave. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. III. ograničenja pri primjeni. te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod stručnim nadzorom mentora (npr. dr. kontrola. Od studenata druge godine očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni. Renata Jurišić Grubešić. stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavršavanje na tečajevima. praćenjem zaliha i sl. a za organizaciju i provođenje stručne prakse zaduženi su prof. Upoznaje također grupu predmeta opće uporabe prema Popisu kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (bez kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom). 3. Također se upoznaju s marketingom i veleprodajom lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu zdravstva. članak 55: 1. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. Predstavljen im je i djelokrug rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode te uloga magistra farmacije u regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji. sc. Student može pomagati i sudjelovati u obavljanju poslova primjerenih ovoj razini obrazovanja pod nadzorom mentora. sc. prof. sc. Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija farmacije student može nastaviti edukaciju u znanstvenoistraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju. Kroz predavanja studenti se upoznaju s profesionalnim mogućnostima i ciljevima magistra farmacije. dr. razvrstavanje pripravaka). godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne.Stručna praksa Stručna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju. vaganje monokomponentnih čajeva.). Studenti se upoznaju s ulogom magistra farmacije u poslovima istraživanja i razvoja te proizvodnje lijekova. skladištenje. Student se također upoznaje s obaveznom stručnom literaturom u ljekarni. Sanda Vladimir-Knežević. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. dr. kao i s ulogom kliničkog farmaceuta. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). doc. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni. II. komunikacija s pacijentima i dr. sc. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog 12 . Milena Jadrijević-Mladar Takač. veledrogerije. itd. (15 sati). godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). bolničke ljekarne. razvrstavanje te izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda. Nakon obavljene stručne prakse mentor studentu potpisuje izvješće o provedenoj praksi na temelju kojeg i uz predočenje dnevnika prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. a organizirana je na sljedeći način: I.). Željka Vanić i doc. IV. dijetetski proizvodi itd. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. vitamini i minerali. moguće interakcije. Upoznaju se s ulogom magistra farmacije u javnom i bolničkom ljekarništvu. izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. Student sudjeluje u postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni. provjerom isteka roka valjanosti lijekova. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza. njihovu namjenu.

6. 6. a polažu se samo u pisanom obliku. Dekan. 9. samo usmeno. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 13 . Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. praktične zadaće. a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 8. 7. pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta. Ispiti mogu biti teorijski i praktični. a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva. studenta i studentsku poslovnicu. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu. 9. a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 10. ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada.). Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu. Diplomski ispit je javan. • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 7. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju. 5. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave. 3. Pisani dio ispita može biti eliminacijski. 2. 4. rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1.). gubi pravo studiranja na tom studiju. osim u posebno opravdanim slučajevima. 8. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. seminarski radovi. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. projektni zadaci i sl. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. imenuje ispitno povjerenstvo. Diplomski ispit je usmeni ispit.4. Ispiti se ne naplaćuju. 5. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana. 5. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika. članak 40: 1. 3. 4.

8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba. 7. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 14 .6.

5 .5 2.5 6 2.5 30 30 30 30 15 15 15 15 15 15 0 0 30 30 30 0 3.5 15 0 15 0 0 30 30 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 2.5 5. do 4. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-43 F1-44 F1-45 F1-46-I F1-46-II Povijest farmacije Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II I I I I I 15 2 0 30 30 S 0 13 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 15 15 30 30 15 1 1 1 2.5 3. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-01 F1-02 F1-03 F1-04 F1-05 F1-06 F1-07 F1-08 F1-09 F1-10 F1-11 F1-12 F1-70 Uvod u farmaciju Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Farmaceutska botanika Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 15 30 30 15 30 30 S 0 30 15 15 30 30 V 0 0 30 0 30 0 P S V 15 60 75 30 135 105 75 75 30 75 45 15 1 4.5 10.5 3.Dijagram strukture nastavnih predmeta 1. semestra P – Predavanja. V – Vježbe.5 1 7 4. O – Obvezni predmet. S – Seminari.5 5.5 8 5.

5 4. do 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-10 F1-11 F1-13 F1-14 F1-15 F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-12 F1-70 Analitička kemija II Organska kemija II Biološka kemija Fizikalna kemija I i II Mikrobiologija s parazitologijom I i II Biokemija I Patofiziologija s osnovama patologije I Farmakognozija I Farmaceutska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 30 30 30 30 30 S 0 15 0 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 45 135 90 30 60 75 120 15 4.5 5 0 0 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.2.5 7 2. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-47 F1-48 F1-50 F1-51 Odabrane metode instrumentalne analize Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I 15 15 15 15 S 0 0 0 0 V 30 15 0 0 45 30 15 15 4 2.0 1. semestra P – Predavanja.5 7 3.5 1. O – Obvezni predmet. V – Vježbe.5 10.5 5.0 16 . S – Seminari.5 10 1 6 2 30 30 22 30 30 45 15 0 8 15 15 15 15 30 0 15 30 60 4.

I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-52 F1-53 F1-54 F1-55 F1-56 Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Farmaceutska informatika Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I 15 10 15 15 15 S 5 10 15 0 0 V 10 10 0 0 0 30 30 30 15 15 2.5 2.5 2.5 2.5 1 3. S – Seminari.5 6 3.5 2.5 7 4 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-20 F1-21 F1-22 F1-23 F1-24 F1-25 F1-26 F1-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Farmakognozija II Farmaceutska kemija II Analitička toksikologija Farmaceutika I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Biokemija prehrane Klinička biokemija s hematologijom Farmakologija I Oblikovanje lijekova I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 22 15 30 45 30 30 S 8 0 15 0 15 15 V 30 15 45 0 15 0 P S V 60 30 90 45 60 105 75 60 75 45 30 15 4.5 P – Predavanja.5 1 1 17 .5 15 30 30 35 30 30 0 15 15 0 10 15 0 0 30 30 30 30 0 0 15 4.5 8 6 4. O – Obvezni predmet.3. V – Vježbe.

V – Vježbe.5 1 P – Predavanja.4. O – Obvezni predmet.5 14 9 6 4. S – Seminari. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-25 F1-26 F1-27 F1-28 F1-29 F1-30 F1-12 Farmakologija II Oblikovanje lijekova II Analitika lijekova I i II Biokemija lijekova Kozmetologija Magistralna receptura Stručna praksa O O O O O O O 30 30 30 45 0 S 15 0 0 15 0 V 45 45 30 30 15 6 P 15 30 0 S 15 0 5 V 45 30 40 8 90 75 135 90 60 45 15 9 7. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-57 F1-58 F1-59 student Fitofarmacija I Eksperimentalna farmakologija I Primijenjena mikrobiologija I ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz 15 15 15 drugih S V 30 30 30 3 3 3 15 0 15 0 15 0 godina studija 18 .

Istraživanje i razvoj lijekova Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-31 F1-32 F1-33 F1-34 F1-35 F1-36 Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije Dizajniranje novih lijekova Biokemijske osnove toksičnosti endobiotika i ksenobiotika Novi terapijski sustavi Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Socijalna farmacija Klinička farmacija Farmakoterapija Farmaceutska skrb Metodika znanstvenog rada Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O 15 30 15 15 15 15 S 15 15 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 P S V 30 45 30 30 15 30 3 4. godina (student može izabrati jedan od predloženih modula) Modul 1. O – Obvezni predmet.5 15 15 Obvezni program za oba modula O 15 0 0 O O 150 150 P – Predavanja.5 9 1.5. S – Seminari.5 F1-37 F1-38 F1-39 F1-40 F1-41 F1-42 F1-12 Modul 2. Ljekarništvo O 15 0 O 15 0 O 15 30 O 30 45 0 15 0 15 15 30 45 90 15 150 150 1. I – Izborni predmet 19 .5 3 4. V – Vježbe.5 3 3 3 1.

5 20 .5 1.Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-60 F1-61 F1-62 F1-63 F1-64 F1-65 F1-66 F1-67 F1-68 F1-69 Biostatistika Metaloproteini – struktura i mehanizam Molekulske osnove bolesti i terapije Molekularna farmakologija Farmakogenetika Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Industrijska farmacija Farmaceutska etika i deontologija Socioligija u farmaciji I I I I I I I I I I 15 5 15 15 10 15 15 15 15 15 S 15 10 15 15 15 5 15 15 0 0 V 0 5 0 0 5 0 0 0 0 0 30 20 30 30 30 20 30 30 15 15 3 2 3 3 3 2 3 3 1.

statistika. uključuje temeljne (matematika. Stručna praksa Za organizaciju i provođenje stručne prakse za studente studija medicinske biokemije zaduženi su prof. Tijekom studija medicinske biokemije student će steći znanja i vještine iz komunikacijskih znanosti. Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran. fiziologija. patofiziologija. nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike. Studenti provode jedan radni dan u laboratoriju pri čemu dobiju uvid u organizaciju laboratorija primarne zdravstvene zaštite: uvid u prostorno uređenje laboratorija. laboratorijskog menagementa. te po svom doprinosu znanosti. održavanju zdravlja. kemija. klinička citologija. 300 ECTS bodova). elektroničke obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. praćenja bolesti i terapije te prevencije patoloških stanja. dr. mikrobiologija. Roberta Petlevski. sc. molekularna dijagnostika i sl. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja medicinske biokemije. molekularna biologija. genetika). transfuziologija s imunohematologijom. farmakologija. 21 . toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (klinička biokemija. prevenciji bolesti. biokem. klinička imunologija. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake. a organizirana je na sljedeći način: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. Magistar medicinske biokemije. hematoloških. automatizacije. imunologija. Predloženi program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta. a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. klinikama i kliničkim bolničkim centrima. dr. med. sc. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. biologija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja. Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne opće i analitičke biokemije te stanične i molekularne biologije s fiziološkim i patofiziološkim procesima omogućujući razumijevanje patoloških procesa na molekularnoj razini kao i iznalaženje novih dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja bolesti. Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno područje čije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspješne dijagnostike. stječe odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije. fizika. Suvremena medicina. biomedicinske (anatomija. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat pod naslovom "Medicinsko-biokemijski laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". praćenju uspjeha liječenja kao i novim znanstvenim spoznajama. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene medicinske biokemije te širiti. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). Primjenom biokemijskih. informaciju o zaposlenom stručnom osoblju. biokemija. Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina. poliklinikama.STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija medicinske biokemije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. József Petrik i doc. Završeni stručnjaci studija medicinske biokemije mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. opremi i pretragama. tehnika i tehnologija ispitivanja bioloških materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrđivanju uzroka bolesti. histologija i citologija. općim i specijalnim bolnicama. molekularno-bioloških i kemijskih postupaka. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. mikrobiologija i parazitologija.).

Studenti u skupinama provode jedan radni dan u citološko-histološkom laboratoriju kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o citokemijskim i imunocitokemijskim pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) prikaz aktivnosti MPO postupkom po GrahamKnollu, bojenje crnilom Sudan B, periodicacid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju akutnih leukemija te usporedbu nalaza s citomorfološkom klasifikacijom. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže, proteina, neproteinskih dušikovih spojeva, porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina, enzima i izoenzima, hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija medicinske biokemije student može nastaviti edukaciju u znanstveno-istraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te trajno usavršavanje na tečajevima. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 55: 1. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 4. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 5. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 6. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 7. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 9. Diplomski ispit je javan, a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 10. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva, studenta i studentsku poslovnicu. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog 22

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 40: 1. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplaćuju. 9. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika, s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta.

3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

23

Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina
Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS

Šifra

Predmet

P
MB2-01 MB2-02 MB2-03 MB2-04 MB2-05 MB2-06 MB2-07 MB2-08 MB2-09 MB2-10 MB2-11 MB2-12 MB2-70 Uvod u studij medicinske biokemije Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Citologija i histologija Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa Tjelesna i zdravstvena kultura – student O O O O O O 15 30 30 15 30 30

S
0 30 15 15 30 30

V
0 0 30 0 30 0
7 4,5

P

S

V
15 60 75 1 4,5 5,5 2,5 10,5 8 3,5 6 2,5 6 3,5 1

30 30 25 30

15 15 15 15

0 0 5 30

3,5 3,5

30 135 105 45 75 30 75 45 10

O O O 15 15 0 O O O upisuje 30 sati po semestru od 1.

30 15 30 30 15 0 0 0 10 do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra

Predmet

Status

Satnica

Ukupno

ECTS

P
MB2-42 MB2-44 MB2-45 I MB2-45 II MB2-46 MB2-47 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I I 2 0 30 30 15 15

S
13 15 0 0 0 0

V
0 0 0 0 0 0 15 15 30 30 15 15
24

1 1 2,5 2,5 1 1

5 4.5 10. O – Obvezni predmet.5 3. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-48 MB2-49 MB2-50 MB2-51 MB2-53 Odabrane metode instrumentalne analize Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I I 15 10 15 15 15 S 0 10 0 0 0 V 30 10 15 0 0 45 30 30 15 15 4 2.5 3.5 2.5 2.5 5 P – Predavanja.5 7 4. S – Seminari. V – Vježbe. semestra 6 2 4.5 1.5 7 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-10 MB2-11 MB2-13 MB2-14 MB2-15 MB2-16 MB2-17 MB2-18 MB2-19 MB2-20 MB2-12 MB2-70 Analitička kemija II O 30 Organska kemija II O 30 Biološka kemija O 30 Fizikalna kemija I i II O 30 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 Biokemija I O Patofiziologija s osnovama patologije I O Imunologija O Humana i populacijska genetika O Farmaceutska kemija O Stručna praksa O Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati S 0 15 15 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 60 135 90 30 60 45 30 45 10 4. do 4.0 1.5 1 30 15 15 30 0 30 22 8 0 30 15 15 30 15 0 15 5 10 30 15 0 0 0 10 po semestru od 1.0 25 .2.

5 2.3.5 1. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-54 MB2-55 MB2-56 MB2-57 MB2-58 Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti Metaloproteini-struktura i mehanizam Uzgoj stanica i staničnih linija Biološke membrane i stanična signalizacija Membranski transport tvari i informacija I I I I I 15 5 10 15 15 S 8 10 10 15 15 V 7 5 10 0 0 30 20 30 30 30 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-16 MB2-17 MB2-21 MB2-22 MB2-23 MB2-24 MB2-25 MB2-26 MB2-27 MB2-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Imunokemija Fizikalna biokemija Analitička i preparativna biokemija I i II Opća klinička biokemija I i II Hematologija I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Farmakologija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 22 15 14 30 15 30 30 S 23 0 8 20 15 15 5 V 45 15 8 10 0 0 25 P S V 90 30 30 60 90 150 120 75 30 15 7 2.5 2.5 9 6 2.5 2.5 P – Predavanja. O – Obvezni predmet.5 1. V – Vježbe.5 4.5 26 .5 2 3. S – Seminari.5 7 11.5 2.5 4.5 15 30 25 30 30 0 0 15 15 15 0 0 45 60 20 30 0 15 5 8 4.

V – Vježbe. O – Obvezni predmet.5 30 30 30 0 15 15 0 0 30 15 30 15 7. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-52 MB2-59 MB2-60 MB2-61 MB2-62 Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom Neurokemija Hitna laboratorijska dijagnostika Biostatistika Bioanorganska kemija I I I I I 15 8 15 15 10 S 0 4 10 15 5 V 15 3 5 0 0 30 15 30 30 15 2.5 3 3 1.5 7.5 15 6 6 6 1. S – Seminari.5 27 .5 1.4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-27 MB2-28 MB2-29 MB2-30 MB2-31 MB2-32 MB2-33 MB2-12 Farmakologija II Analitička toksikologija Koagulacija Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II Molekularna dijagnostika Biokemija lijekova Biokemija prehrane Stručna praksa O O O O O O O O 30 30 15 30 30 S 15 15 15 15 0 V 45 15 15 30 30 P S V 90 60 45 150 60 60 60 15 9 6 4.5 P – Predavanja.

5 1.5 3 3 3 . O – Obvezni predmet. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-63 MB2-64 MB2-65 MB2-66 MB2-67 MB2-68 MB2-69 Dijetoterapija Racionalna laboratorijska dijagnostika Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Proizvodnja biokemikalija Standardi kvalitete u laboratorijskoj medicini Laboratorijska endokrinologija Kompleksna genetika I I I I I I I 15 10 6 15 15 15 15 S 15 5 3 0 15 10 15 V 0 0 6 0 0 5 0 30 15 15 15 30 30 30 28 3 1. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-34 MB2-35 MB2-36 MB2-37 MB2-38 MB2-39 MB2-40 MB2-41 MB2-12 Transfuziologija s imunohematologijom Primjena radionuklida u dijagnostici Evaluacija instrumenata.5 1. V – Vježbe.5 3 6 3 1. postupaka i reagensa Specijalna područja kliničke biokemije Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike Metodika znanstvenog rada Organizacija i upravljanje medicinskobiokemijskim laboratorijem Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O O O O 15 15 15 15 0 15 S 0 0 10 15 30 0 V 15 0 5 30 0 0 P S V 30 15 30 60 30 3 1.5 4.5. S – Seminari.5 15 10 30 0 0 15 0 0 0 150 100 15 45 150 100 P – Predavanja.

pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij završava izradbom i obranom doktorskog rada. dodatne troškove poslijediplomskog doktorskog studija te način i rok plaćanja određuje Fakultet. Studij uključuje: organiziranu nastavu (obvezne. Temeljni predmeti 2. Metodološki predmeti 4. odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stječe različitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. školarinu za strane studente. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraživački rad u znanstveno-istraživačkim institucijama i farmaceutskoj industriji. Modularni predmeti 3. tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. metodološke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. U tu svrhu doktorski studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u specifičnim područjima farmacije i medicinske biokemije. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij. medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente. a završava polaganjem ispita. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta. Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad. Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti.DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTI» Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» i obranom doktorske disertacije student stječe akademski stupanj doktora znanosti. a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj zajednici. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. modularne. Školarina Školarinu plaća student sam ili uz potporu državnog tijela. znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. Namijenjen je farmaceutima. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18 Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutskobiokemijske znanosti» student može nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavršavanja na različitim Sveučilištima te državnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. 29 . Visinu školarine.

Patenti i robne marke. Stefanini Orešić: hrvatski stupac]. Vlastita naklada. O suštini farmacije i farmaceutska karta Europe. Babić. 30 . V. Pitajte o svojim lijekovima. lijekovi u zakonu. Ministarstvo zdravstva RH. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Farmaceutsko mjeriteljstvo. biokemiji. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. Hrvatsko farmaceutsko društvo. Grdinić. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Sanda VladimirKnežević. Farmaceutske. Uvod u farmaceutsku etiku. Grdinić. Broj ECTS bodova: 4. ATC podjela lijekova. čime se bavi suvremena farmacija. Routes of administration. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. reda. godina Semestar: 1. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM]. kemiji. Proizvodnja lijekova. Grdinić. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. 121/03. deontologija i građanstvo. kao i prve napomene o etici i moralu. Ljekarna i njena oprema. farmaciji. Goethe i farmacija. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz Farmacije i mitologija farmacije. Zagreb. Hrvatska matica lijekova [ur. 8. V. 49(1). Farmaceutsko nazivlje i grafija. sc. Grdinić. Stvaralačka snaga farmacije i neobični životopisi. 7. Farmaceutska literatura i knjižnice. razvoj eksperimentalne metode. 1995. 4. [V. 19-31. pokus i znanstveno zaključivanje. Promatranje kao izvor znanja. 5. Zagreb. Diferencijalne jednadžbe 2. Preporučena literatura: 1. brzine kemijske i biokemijske reakcije. 1997. deontologiju i praksu. Grdinić. reda. Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju. laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. 6. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. drugo izdanje. Council of Europe. Standard terms: Pharmaceutical dosage forms. Zagreb. Jezik. sc. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i kodifikaciju u ljekopisu. doc. Integralni račun: pravila integriranja. Zagreb. 2000. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA Šifra predmeta: F1-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. raznolikosti budućeg zanimanja u sustavu zdravstva. farmaceutskog nazivlja. 2002.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE UVOD U FARMACIJU Šifra predmeta: F1-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Uvod u farmaciju. određeni i neodređeni integral. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Farmaceut i znanost. Fotosoft. Narodne novine. Diferencijalne jednadžbe. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Osnovne elementarne funkcije.5 Ime predavača: doc. Diferencijalne jednadžbe 1. 2. V. sc. Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj. Rječnik mjeriteljstva u kontroli kakvoće lijekova. dr. S. putovi primjene i spremnici. načine gibanja. 1994. farmaceutski oblici. Limes i diferencijal funkcije. kemijske i enzimske kinetike. V. J. Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. radioaktivni raspad. Etika. godina Semestar: 1. V. Žene u farmaciji. Vuković. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. dr. Kemija i farmacija. primjena na funkcije distribucije. dr. Containers. L. Strasbourg. medijske i medicinske informacije. Zagreb. Renata Jurišić Grubešeć Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke. 2002. Laila Stefanini Orešić]. Farmakoterapija za nestručnjake. kako je strukturiran studij. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Grdinić. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. 2004. protok informacija.

Morgan i Drozofila. Z. izmjene kromosomske strukture. ionski kanali i električna sposobnost membrane. Riješeni zadaci iz više matematike I. Stanična dioba: mitoza. 2004. teorije i mehanizme nasljeđivanja. B. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. R. Kurepa. Tehnička knjiga. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike.. treće izdanje. Alberts. 2004. Stanica. Bray D. zakoni nasljeđivanja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: F1-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.. 1992. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Uvod u matematičku analizu. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. Prokariotske i eukariotske stanice. GS Garland Science.. (interna skripta) 3.. 5. mikrotubuli. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. A. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući 31 . anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. L. politeni kromosomi. III. Školska knjiga. Zagreb. sekretorni putovi. Šikić. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. Broj ECTS bodova: 2. Zagreb. vezani geni. 2. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Walter P. endocitoza. Taylot & Francis Group. 6. Zagreb. Medicinska naklada. Mitoza. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. Hopkin. treće izdanje. Jezgra u interfazi. Roberts K. Lewis J.. Raff M.Seminari: Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. Školska knjiga. Essencial cell biology. kloroplasti i fotosinteza. Jonson.maricopa. Zagreb 1990. predavanja (interna skripta na CD) 4. frakcioniranje stanica. Mejoza. sc.. A.E. 5.html 7. Stanice pod mikroskopom. membranski proteini. programirana stanična smrt (apoptoza).. D. Školska knjiga. 1991. Humana genetika. dr. godina Semestar: 1. Mitohondriji i kloroplasti. Cooper. Preporučena literatura: 1.. Demidovič. drugo izdanje. Borzan i autori. citokineza. 3. http://esgwww. Odjeljci eukariotskih stanica. Bray D. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Citoskelet: intermedijarna vlakna.M.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Preporučena literatura: 1.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Javor. G. New York. vezikularni transport. II. Raff M. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. Watson J. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: F1-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. oplodnja. Hausman. 2002. opća struktura kromosoma.emc. P. Roberts K. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Stanična membrana. B. Zagreb 4. New York & London. aktinska vlakna. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. mejoza. S. od prokariota do eukariota.mit. 2. I i II dio. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Matematička analiza. Oblici i građa kromosoma. trepetljike i bičevi..5 Ime predavača: doc.5 Ime predavača: prof. stanična kultura. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. Školska knjiga. Sorić J. Broj ECTS bodova: 5.html Metode podučavanja: teorijska. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. Krnić. godina Semestar: 1.http://gened. dr. Alberts.. Garland publishing.D.. K. molekularni pristup. sc. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. B. Molecular biology of the cell..edu:8001/esgbio/chapters.

profesionalna autonomija i moć zdravstvenozaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). Kemijska struktura.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. godina Semestar: 1. Kompleksni spojevi. Elektrokemija. SAGE Publications. «illness» i «sickness». Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). 8. Williams. Glanz. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. dr. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. mijene u značenju zdravlja. pregovaranje. Third Edition. Kemijska kinetika i 9. kulturna iatrogeneza. bol kao biosocijalni fenomen. Staničić. F. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). Lewis. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). Međumolekulne sile. 6. pozitivizam. timski rad. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu.. 3. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek).5 = 10. teorija akcije.K.) (2000) Health. 3. «dobar» i «loš» bolesnik. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). socijalna iatrogeneza. Kemijske veze. bolest kao socijalni konstrukt. dužnost bolesnika. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. Bond.(eds. Jossey-Bass. And Field.) (1997) Health Behavior and Health Education. Taylor. Boja anorganskih tvari. White. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. Gabe. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. (eds. Churchill. Livingstone. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). birokratizacija. Ž. and Rimer.J. A Wiley Company. Future and Agendas. Key Theories. and Practice. 4. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. 4. And Bond. bolest kao metafora. Routledge.) (2003) Sociology of Health and Health Care. S. mehanicistički redukcionizam. Medicine and Society. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje).M. Taylor and Fransis Group. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). bolesti suvremene civilizacije). prava bolesnika. Broj ECTS bodova: 7 + 3. Kemijski račun (stehiometrija). teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. dualizam duše i tijela.(eds. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. S. klinička iatrogeneza. London. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: F1-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. New York. 2. Blackwell Publishing. sc.Thousand Oaks. S. B. patologizam. i 2. uvjeti za 32 . 7. vrijednosna supstancija zdravlja. 6. Osnovni koncepti. Zdravstveno-zaštitni sustav (organizacija kao sustav. J. Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). D. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. imperativ zdravlja. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». Theory. M. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. J. Research. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. Second Edition. 5. skripta 2. otvoreni sustav. K. And Calnan. profesionalna legitimizacija boli/simptoma).(2003) Sociology and Health Care.mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. racionalizacija. dualizam zdravlja i bolesti. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. bolest kao identitet. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. 5.5 Ime predavača: prof. Otopine i njihova svojstva. Second Edition. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). «disease». London and New York. K. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije.

Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: F1-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. transport kroz stanične membrane. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. energetski metabolizam.5 = 8 Ime predavača: doc. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. New York 1999. Vaganje. Naprijed. vitamini. Osnove histologije. regulacija disanja. Pećina M. imunosni sustav. receptori na membranama. svojstva vode. izdanje. Elektroliza bakra. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. organa i organizma kao cjeline. W. hemostaza. Indikatori i mjerenje pH. krvne grupe. Peter Atkins & Loreta Jones. limfa. 2. Sadler TW. pluća. sc. periodni sustav kemijskih elemenata. lučenje probavnih žlijezda. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. 1996.pharma. Junquera LC. Kiselinsko-bazna titracija. bubreg.polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Kelley RO. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. godina Semestar: 1. dr. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. Odvajanje olovnih. Broj ECTS bodova: 4. Guyton AC. njuh. Oksidoredukcija sumpora i kisika. određivanje Faradayeve konstante. hematopoeza. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru.5 + 3. Ovisnost topljivosti o temperaturi.. trudnoća i dojenje. 1999. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. Miješanje kapljevina s kapljevinama. i 2. oko. ravnoteža. Filtriranje običnim filtar-papirom. organizacija i građa živčanog sustava. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. 10. Langmanova medicinska embriologija. elektronska struktura atoma. Određivanje atomske mase. Zagreb. Ovisnost topljivosti o strukturi. Hall JE. građa i funkcija jetre. endokrini sustav. „Chemical Principles: the quest for insight“. 4. Freeman & Comp. Preporučena literatura: 1. krvne žile). 33 . veze. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Carnerio J. Keros P. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. mokraćni mjehur. respiratorni volumeni i kapaciteti. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Medicinska naklada. osnovna tkiva organizma. Zagreb. probavni sustav. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. Priprema otopina. Dokaz elektrolitske disocijacije. Sublimacija joda. 2. građevni elementi. Školska knjiga. građa skeleta. Mladen Biruš. nazivlje. regulacija tjelesne temperature. međumolekulne sile. Školska knjiga. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža.hr 3. krv. acidobazna ravnoteža. Otapanje amonijaka u vodi. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. Fizičke i kemijske promjene. cirkulatorni sustav (srce. molekulne orbitale. Vodljivost otopina. Ivančić-Košuta M. neurotransmiteri. 2003. Isparavanje i određivanje suhih tvari. 3. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Metode podučavanja: teorijska. koža. Zakon spojnih volumena. regulacija cirkulacije. agregatna stanja tvari. spolni sustav. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. najvažniji mišići. Zagreb. Preporučena literatura: 1. termokemija i osnove kemijske termodinamike. sastav urina. kemijske reakcije. 1999. Zagreb. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. faktori proliferacije stanica. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. Temelji anatomije čovjeka. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. digestija i apsorpcija hrane. Pomicanje kemijske ravnoteže. Zakon o održanju mase. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Medicinska fiziologija. Zagreb 1987. limfokini. uho. H. Filtriranje filtarpapirom u Büchnerovu lijevku. www. membranski i akcijski potencijal.

Zagreb. Pregled važnijih biosistematskih skupina biljaka. J. Elektromagnetski valovi: polarizacija. Domac. Botany. Preporučena literatura: 1. osnova spektrometra. Električna i magnetska svojstva tvari. stojni valovi. Željan Maleš Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz opće i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. Položaj i važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko značenje. A Slijepčević. godina Semestar: 2. Kempni: Vježbe iz fizike. Maleš. 1990. R. Zagreb. godina Semestar: 2. F. problemska. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 34 . A. prvi zakon termodinamike. nuklearne reakcije. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. 2. Herak: Osnove kemijske fizike. električni dipol. Mägdefrau. Zagreb 1991. Transportne pojave: gibanje čestica. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”. R. sc. Rijeka 1999. 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Šifra predmeta: F1-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. primjena radioaktivnih izotopa. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. Rast. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. Temeljne strukturnofunkcionalne značajke biljaka: histologija i organografija.Sistematika. H. apsorpcija. Toplina i toplinski nered. osmoza i sedimentacija. elektroforeza. Farmaceutska botanika. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. 6. spontani radioaktivni raspad. Rad. Upoznavanje s postupcima determinacije viših biljaka. interakcija među dipolima. K. Udžbenik botanike za visoke škole . dr. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. Häfelfinger. Školska knjiga. K. Ljekovito bilje: kompendij. refrakcija. W. D. Leo-commerce. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. fotoelektrični učinak. tijela. Upoznavanje s postupcima botaničke mikroskopske analize i morfološke determinacije biljaka. ogib. Ž. Biosistematska obrada pojedinih važnijih skupina biljaka. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. 2001. Zagreb 1994. Kuntarić i K. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Principi sistematike biljaka. Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja.5 Ime predavača: prof. Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike. Faze i fazni dijagrami. Mikroskopska analiza staničja viših biljaka. Idealni i realni plinovi. Generiranje. Školska knjiga. Školska knjiga. porijeklo električnog i magnetskog polja. snaga i potencijal.Metode podučavanja: teorijska. evolucija i geobotanika. Atomska jezgra. B. Dubuque 1995. morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa. D.Morfologija i fiziologija. laser. Metode podučavanja: teorijska. Denffer. Moore. difuzija. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. praktična i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: F1-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. energija. Ehrendorfer. R. prizma i disperzija. 4. Udžbenik botanike za visoke škole . centrifugalnom i električnom polju. Broj ECTS bodova: 5. Clark. Preporučena literatura: 1. Schaffner. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Definicija i sadržaj predmeta. razvoj i razmnožavanje. Winterhalter. Ernst. pojave na granici faza. 2. Ziegler. 5. D. skripta. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. sc. Fizika mnoštva čestica. strujni krugovi. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. Zagreb 1997. Školska knjiga. Stern. optička mrežica. B. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. dr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. C. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. Sile u prirodi i pripadna polja. mikroskop. interferencija. anatomska analiza vegetativnih organa. Wm. Kvantnost u prirodi. W. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. Morfološka analiza vegetativnih i generativnih organa. Brown Publishers.

t-test. F. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. složene. Korelacija i regresija. teorijski parametri za opis razdiobe. Broj ECTS bodova: 2. testiranje korelacije. Preporučena literatura: 1. dr. Wayne. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. 1999. titracijske krivulje. karakteristične/selektivne reakcije. Principi gravimetrijske analize. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. pogreške u kemijskoj analizi. McGraw-Hill. Marcel Dekker. Statistička teorija i primjena. Nikola Kujundžić. Gettys and M. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. neutralimetrijske. sc. Zagreb 1973. sc. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Poissonova i normalna. nevodene titracije. svojstva taloga i taložnih reagenasa. Procjene parametara razdiobe. Uvod u statistiku. karakterizaciji. Školska knjiga. V. McGraw-Hill. Linearna regresija. dr. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Zagreb. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Zagreb 1971. 3. Inc. 2. 4. J. E. Zagreb 1997. Tehnička knjiga. ionske izmjene. New York 1995. Titrimetrijske metode analize. Bon. reakcija kompleksacije. oksido-redukcijske. Petz. i 2. Teorijske razdiobe: binomna. Biostatistics. W. Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. kompleksometrijske titracije. Blatt: Modern Physics. F-test. 6th Ed. godina Semestar: 1. 6. New York. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. JAZU. 5. Bolton.3. Vranić. F.5 Ime predavača: prof. parametri koji opisuju razdiobe. maskiranje i demaskiranje. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. dr. Wiley & Sons Inc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: F1-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Osnove statističke metode. Bešić i J. prof.5 + 4. taložne metode. Broj ECTS bodova: 5. grafički prikazi. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Statistički testovi: χ2-test. WS. Vjerojatnost i statistika. Empirijske razdiobe. Teorija uzoraka. Pavlić. standardna greška regresije. osjetljivost i selektivnost. godina Semestar: 2. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Tehnička knjiga. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. I. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. I. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Keller. uzorak i uzorkovanje. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. Skove: Physics. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. C. jednostavne. Šošić i V. Metode podučavanja: teorijska. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1970. Separacija smjesa kationa/aniona 35 . i 3. J. sc. 4th Ed. J. Temelji kvantitativne analize. Zagreb. Analitička primjena protolitičkih sustava. New York. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. S. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. B. Serdar. standardne otopine. 4. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. 2003. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. E. izračunavanje rezultata. Koeficijenti korelacije. 5. D. Teorijski temelji postupaka separacije. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima.5 = 10 Ime predavača: prof. složeni sustavi. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. 1992. New York and Basel 2004. analitički proces i metode.

selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (taložne metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporučena literatura: 1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5 Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja, prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente, primjenjujući mehanistički pristup gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura, s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima, što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i

laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva, tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Osim toga, radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku, nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina, te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi, te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Preporučena literatura: 1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I. Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Praktikum preparativne organske kemije, O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C. B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York, 2004. 4. Organic Chemistry, J. McMurry, Brooks/Cole Pub. Co., 2003. 5. Organic Chemistry, A Modern Perspective, D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: F1-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10. Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19 Ime koordinatora praktične nastave: prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

36

Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz farmacije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati stručne prakse). II. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). III. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja o zahtjevima za učinkovite i precizne farmaceutske usluge (narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole, opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u komunikaciji s pacijentima, i dr.). Preporučena literatura: 1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice, 3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002. 2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M. Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press, London 2003. 3. Validation Instruments for Community Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth Press Inc. 2000. 4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku. 5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy Practice, Pharmaceutical Press, London 2002. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: F1-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 1., 2., 3. i 4. Ime koordinatora praktične nastave: Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija, spolu i financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Preporučena literatura: 1. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik POVIJEST FARMACIJE Šifra predmeta: F1-43 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. sc. Snježana PaušekBaždar, znanstveni savjetnik Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od izuzetne važnosti za razvitak farmacije, stječe se uvid o značenju načina otkrivanja prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za razvitak ljekarništva tijekom stoljeća. Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i važnosti njenih teorija i zakonitosti u određivanju svojstava, analize i sinteze novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko značenje interdisciplinarnosti u proučavanju prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima prvih pisanih recepata (glinene pločice, 37

magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i sredstvima za liječenje, te se tumači princip similia similibus curatur s počecima organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana u liječenju biljem, te značenje Ebersovog papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova i Teofrastova sistematizacija bilja, Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri farmakološke skupine. Potom se izlažu doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s obzirom na polifarmaciju (miridaticum i theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata, Celsiusa i Galena, osobito je istaknut Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje, koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i koja je bila temelj europskim farmakopejama. Nakon kratkog prikaza indijske, kineske i arapske, a potom europske alkemije, pokazano je kako su se alkemijski pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni) i novootkrivene tvari koristile u liječenju. Nakon razvitka samostanskog ljekarništva dolazi do osnutka Salernske medicinske škole (kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u povijesti farmacija odjeljuje od medicine. Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz doprinose renesansnih učenjaka, osobito Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van Helmonta, Glaubera i utemeljenje iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja minerala (oralno) u liječenje. U doba prosvjetiteljstva istaknuta je važnost flogistonske teorije u otkriću plinova, novih elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti analize i sinteze organokemijskih i prirodnih spojeva te njihovo značenje u pripravi lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo te značenje riječi i simbola od važnosti za povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja, Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi, arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz povijesti hrvatske farmacije. Preporučena literatura: 1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen (prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb, 2000. 2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK, Zagreb, 1978. 3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001. 4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske, MH, Zagreb, 1996.

5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994. 6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996. 7. I. Asimov, A Short History of Biology, London, 1978. 8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb, 1978. 9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarništva, Zagreb, 1997. 10. B.P. Medawar, Introduction and intuition in Scientific thought, London, 1969. 11. J. R. Partington, A History of Chemistry, Vol. IV, London, 1964. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: F1-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije, znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama, kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem, uključujući liječnike hitne medicinske pomoći, policiju i vatrogasce. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja, opis smjernica za reanimaciju, automatski defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja, kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje krvarenja, nadoknada volumena, venski put, imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta, zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice, utapljanje, strujni udar), trijažni sustav, 38

Brajša P. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. Med fakultet Zagreb 3. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I Šifra predmeta: F1-46 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1.5 Ime predavača: prof.erc. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. emocije i emocionalna inteligencija. Zagreb 4. neposrednim suradnicima. Broj ECTS bodova: 2. Preporučena literatura: 1. Learning express.. (2001). percepcija i stanja svijesti. sc. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. 6.edu) 2. Juretić D. Rijavec M. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. godina Semestar: 1. Vizek Vidović V. Pavleković G.. Miljković D. Preporučena literatura: 1. Skripta za prvu pomoć. biokemiji i zdravstvu. priprema materijala. McManus J.. godina Semestar: 2. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. K. Varaždin: Varaždinska banka dd. Tindall W. modele. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. dr. Lippincott Williams & Wilkins 3. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije... Zagreb. Janković I.pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. Beardsley R. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. New York 5.. Interpersonalna komunikacija. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti I tijekom studiranja. evolucijska 39 .(1998). Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. dr. transport unesrećenog.(1998). Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti..N. IEP-D2. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Reardon K.. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. Pjevač N. sc. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: F1-45 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. Kako savladati tremu. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. razvoj samopoštovanja. Vnuk V. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Menađerska komunikacija. Kimberlin C (2002). ostalim stručnjacima u području te s medijima. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. (1993). davanje savjeta i zaključivanje odnosa. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. Alinea. uvježbavanje. Grundler i sur. Effective business speaking. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Menedžerske vještine 2.

Broj ECTS bodova: 3. Ličnost). S. svojstva vode.). Energetika života (metastabilnost živog sustava. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. glikokonjugati i glikokaliks. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. tretman. konformacijska dinamika. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. Nukleinske kiseline (nukleotidi. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. D. str. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Ugljikohidrati. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Različita stanja svijesti. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. timski rad i rukovođenje. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. koncentracijski i 40 . sukobi i njihovo rješavanje. Lipidi i membrane (masne kiseline. sc. konformacijske promjene). Stavovi i ponašanja među grupama. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Ličnost. 11.). stanični koncentracijski odnosi. motivacija. Broj ECTS bodova: 2. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. Čorkalo. tercijarna i kvarterna struktura.5 Ime predavača: prof.5 Ime predavača: prof. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). Aminokiseline. (2003).(2001). Predodžbe. godina Semestar: 2. (1987). Inteligencija. B. dr. biološki važni peptidi. D.B. pokretačka sila bioreakcija. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. funkcionalne i strukturne domene. (2001). Jastrebarsko: Naklada Slap 2. 10. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. 8. B.energetska valuta. 9. D. Nenormalna ličnost). Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: F1-46 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. učenje i pamćenje. Preporučena literatura: 1. Petz. sc. nacija i nacionalizam. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. tipovi jednostavnih i složenih lipida. značenje nekovalentnih sila. U: Ajduković. 5. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. struktura i funkcija membrana). roditeljstvo i stilovi odgoja. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. Preporučena literatura: 1. terapija. velike grupe i međugrupni odnosi. klasifikacija proteina. sekundarna. interpersonalna komunikacija i odnosi. 153171). savladavanje teškoća u učenju. informacija. struktura nukleinskih kiselina. dr. Rathus. rekombinantna DNA). U: Ajduković. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. godina Semestar: 3. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. stavovi i predrasude. Petz. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. primarna. (Ur. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. Rathus. 192–221) 5. D. ATP . 4. (2000). Percepcija. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. Temelji psihologije. (2000). Čuvstva i Motivacija. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj.tumačenja spolnih razlika. 173-194). cjeloživotno obrazovanje. Petz. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. S. (Ur. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. Temelji psihologije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I.A. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. Grupe i unutargrupni procesi. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. 6. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. B. normalnost i abnormalnost. prijateljstvo i romantične veze. Čorkalo.A. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. (2003). Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: F1-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. Naslijeđe ili okolina. Psihologija rada (poglavlje: 11. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. modularna građa.

Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. 2001. II. Stanko Uršić. Broj ECTS bodova: 6 + 4. zakoni i metode. unutarnja energija. Biochemistry. New York. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. mehanizmi enzimske katalize. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika.Tymoczko. i 4.).M. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama).5 Ime predavača: prof. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. hidrofobna interakcija. Gibbsova slobodna energija. uloga koenzima. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. dr. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. kovalentne modifikacije i alosterički efektori.Berg. brzina enzimske reakcije. molekularni pristup. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. prvi i drugi zakon. Flögel i suradnici. FBF. spektroskopije. zeta potencijal. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara 41 . kemijske kinetike. aktiviteti. godina Semestar: 3. emisijske spektroskopije. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. pojmovi. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. doc. raznolike primjene i sl. Vitamini. 5. članci. izoenzimi. dr. izdanje. poglavlje: Stanična kemija.M. FBF. 2001. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. primjerice elektrodni fenomeni. M. energetika transmembranskih procesa). transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). ISBN 9536256-23-1 2. metode priprave i proučavanja koloidnih sustava. Stryer.5 = 10. Signalne molekule. Scripta Biochemica. reduktivni potencijal. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. elektrokemije i koloidne kemije. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. Part I (Chapters 113) Freeman.elektrokemijski gradijenti. J. "Biokemijski praktikum I". Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija.L. "Uvod u Biokemiju". klasifikacija enzima. fenomeni. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. kemijski potencijal. G. Preporučena literatura: 1. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. 2001. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. entalpija. u primjerenom opsegu. Cooper. inhibicija. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. polazeći od studija primjerenih osnova termodinamike. Flögel i suradnici. L. Scripta Biochemica. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. M. zimogeni. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). ISBN 953-6256-12-6 3. Stanica. J. sc. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1.

potenciometrijske redoks. J. Ožegović. Jawetz. T. Lippincott-Raven Publ. Medicinska naklada. sc. 1989. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. antigene strukture. Školska knjiga. S. 7. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. Preporučena literatura: 1. Everett. D. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. W. M. Janda. Zagreb. Hajsig. 1987. J. J. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. Macmillan 1994.. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). Applied Physical Pharmacy. Rice and J. E. Z. A. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih grampozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. 4 ed. koagulacija koloidnih sustava. Ross. B. adsorpcija. Merkur A. Školska knjiga. 1993. Colloid and Surface Engineering. Oxford. doc. J.A. 9. H. 4. Basic Principles of Colloid Science. 8.P. serološkoj dijagnostici. Lea & Febiger. Bustamante. P. Dubuque. M. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. Lj. 2001. 6.. Kalenić. Physical Chemistry. Madić. C. Chun (Ilustrator).A. D. 4. 11. Zagreb. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. fizioloških i biokemijskih osobina. konduktometrijske i amperometrijske titracije. spektroskopskih. Winn. Allen. C. S. P. imunologije. sc. 42 . Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije.C. Physicochemical Principles of Pharmacy. PTI Zagreb. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. biologiju (fiziologija. Zagreb. Zagreb. Editor. Naglić. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. W. Martin. Harley. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). Koneman. S.L. M. 3. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. Školska knjiga. B. Melnick. Attwood. 1994. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. P.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. Jr. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. 1992. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. E. A. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. 6. pH-metrijske. S. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. 1994. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. Brown Publ. H. B. 1993. godina Semestar: 3. Sandmann (Editors). HPLC i GC metode). Atkins. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Medicinska naklada. Ivan Kosalec. Berry. gljivica i parazita. 1984. Cambridge 1994. A. W.B. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. Philadelphia. Wm.D. E.C. 5. dr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: F1-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Zagreb. Oxford University Press 2002. Butterworth-Heinemann Ltd. Amiji. Jug. Zagreb. Weisglass: Medicinska bakteriologija. Školska knjiga. S. određivanje pKa vrijednosti.zadanih termodinamičkih. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike.M.. 3. 12.D. H.. The Royal Society of Chemistry.. 1996. 1997. dr. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. T. Jumena. E. Florence and D. 10. Školska knjiga. 7. (ili izdanje 1998. Iowa.. Klein: Microbiology. kinetičkih. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. i 4. biokemija i genetika mikroorganizama). A. N. R.: Diagnostic Microbiology. McGraw-Hill.A. 5. Richter: Medicinska parazitologija. Applications in the process industries. Prescott. Zagreb.W. 1995. mikoplazmi. Zagreb. Zagreb. svojstvima i proizvodnji vakcina. Williams.S. Metode podučavanja: teorijska. Preporučena literatura: 1. patogena. Schreckenberger. L. 1980. Oxford University Press 2000. 2. Brudnjak: Medicinska virologija. Physical Chemistry. Duraković: Opća mikrobiologija. R. IR spektrometrija. 2002. D. 2002. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava.

Pakiranje DNA i histoni. i 3. 5. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. glicerofosfatida. Presečki i suradnici: Virologija. vjernost replikacije. patogeneze. L. C. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. 3. biosinteza triacilglicerola. Integracija biokemijskih procesa u stanici . 2002. Saltsman. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. Metode podučavanja: teorijska. dr. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. kolagen. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin. A Clinical Approach. J. Zagreb. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. i 3. 2002. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Wiley & sons. i 5.5 = 7 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. 2005. hema. Stanična bioenergetika. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: F1-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. New York. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.13. Broj ECTS bodova: 4. elastin. dr. Greške u DNA i njihov popravak. aminokiselina. Broj ECTS bodova: 2. New York. lipida i nukleinskih kiselina. mioglobin. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. Sinteza proteina. J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. godina Semestar: 4. ciklus limunske kiseline. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. struktura.osnovni principi regulacije metabolizma. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. 2002. sc. biosinteza masnih kiselina. kromosomi i geni. G. New York. Replikacija DNA. L. JM Berg. Značenje introna i eksona.5 + 4. prof. Školska knjiga. Karmela Barišić. 43 . Glikoliza. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Informacija u biološkim sustavima. Smith. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. ciklus ATP. Freeman. β-oksidacija masnih kiselina. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. sc. proteini izvanstaničnog matriksa.5 + 2. K. Tihana Žanić Grubišić. Preporučena literatura: 1. Stryer: Biokemija. građa ribosoma i rRNA. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. JL Tymoczko. Stryer: Biochemistry. organizacija genoma. 4. prof. godina Semestar: 4. fifth edition. 1991.5 = 7 Ime predavača: prof. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. Genetička šifra i odnosi gena i proteina. kliničke slike. Berg. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. V.genetička uloga. Konformacije DNA. tijek i hormonska regulacija. Freeman. DNA . Zagreb. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. i 5. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. polisaharida. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. sc.strategija i mehanizmi. Lippincott Williams & Wilkins. transport iona. Philadelphia. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. 2. sc. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. dr. kolesterola i steroidnih lipida. dr. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. 2003. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. šećera.

B. Skupine biološki aktivnih tvari: monosaharidi.. Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju se sljedeće droge: droge s anorganskim spojevima. celuloza. metode dokazivanja. antracenski heterozidi. Školska knjiga. droge s hemicelulozom. masti. Preporučena literatura: 1. flavonoidi. 44 .. Mozaik Knjiga. di-. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u drogama. 3. F. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. fosfolipidi. droge sa sluzima. određivanje sadržaja alkaloida. K. PF probavnog sustava. alkaloidi.W. Patofiziologija. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. Analitičke kemije I i Biološke kemije. Preduvjeti: Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske botanike. saponini. Spoznati biogenezu i djelovanje tih tvari. J. droge s alkaloidima. terpeni (mono-. B. masna ulja. The C. Robins. Medicinska naklada Zagreb. PF bolesti metabolizma. Medicinska naklada Zagreb. ispitivanje kakvoće sastava eteričnih ulja. PF bubrega. određivanje sadržaja arbutina i metilarbutina. 4. M. droge s inulinom.S. tetra-. FBF Zagreb. iridoidi. dokazivanje trjeslovina. R. masna ulja. Schafner. određivanje sadržaja antracenskih spojeva. 1994. Osnove patologije. antraglikozidima. distribucija u biljnom svijetu. steroli (fitosteroli). Zdenka Kalođera. Broj ECTS bodova: 5. gume. 2. fenolni heterozidi. izoflavoni. Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. droge s eteričnim uljem. 3.C. odnosno izoliranih prirodnih spojeva.L. 7. i 3. tri-.5 + 7 = 12. fenolne kiseline. 1999.. kumarini. kemijska i fizikalna svojstva. Sadržaj predmeta: Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni metaboliti): strukturna obilježja. Osnove patologije. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje. kumarinima.IV ): određivanje sadržaja eteričnog ulja. i dopunjeno izdanje). biosinteza. antocijani (antocijanidini. dr. O. 5. B. prof. Auflage. R. Bruneton: Pharmacognosy. dokazivanje fenolnih glikozida i fenolnih kiselina. seskviterpeni. Klinička patofiziologija. škrob. Prema kemijskoj sistematici steći integralno znanje o najvažnijim drogama biljnog i životinjskog podrijetla. i 5. S. dokazivanje antracenskih spojeva. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske botanike i Analitičke kemije I. PF imunosnog sustava. voskovi. Interna medicina (3. droge s trjeslovinama. godina Semestar: 4. proantocijanidini). saponinima. 2003. Hafelfinger. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. 2004. Droge animalnog podrijetla. masti. S. dr. i novija izdanja. dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja flavonoida. Kujundžić i sur. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Daniel Company Limited. 1994. seskviterpenski laktoni). 4. trjeslovine. dokazivanje alkaloida. Phytochemistry. U okviru kemijskog praktikuma provodi se kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih tvari u drogama sukladno farmakopejskim metodama ( Ph. Gamulin i sur. histokemijske reakcije na pojedine skupine djelatnih tvari u drogama. balzami. određivanje sadržaja trjeslovina. 2003. Sticher: Pharmakognosie – Phytopharmazie. Ernst: Ljekovito bilje – Kompendij. U okviru mikroskopskog praktikuma provodi se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje droga. Metode podučavanja: teorijska. 2001. izoflavonima. droge s tioeterima i tioheterozidima. Hansel.L. eterična ulja. te uporabu droga. droge s flavonoidima. analiza čajne mješavine. PF dišnog sustava. Zagreb.Eur. tioheterozidi. određivanje vrijednosti droga sa saponinima.5 Ime predavača: prof. Vrhovac i sur. voskovi. 2. Medicinal Plants 2nd edition. kardiotoničnim glikozidima. smole. kardiotonični heterozidi. smole. Wren. W. pektini. inulin. cijanogenetski heterozidi.: Potter's New Cyclopaedia of Botanical Drugs and Preparations. vrednovanje masnih ulja. Preporučena literatura: 1. sc. 2002. Leo Commerce. Rijeka 1999. sc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGNOZIJA I i II Šifra predmeta: F1-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. PF kardiovaskularnog sustava.Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije.

H. Imunosupresivi. djelovanje i mehanizam djelovanja. Antacida. sc. dr. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 2. Marica MedićŠarić. Dijagnostici. Analgetici (+ Protuupalni lijekovi). čišćenje (regeneraciju) pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije. Metode podučavanja: teorijska. Antimikotici. interakcije s drugim lijekovima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije I. W. Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije I. L. Gustav Fischer Verlag-Stuttgart-New York -1992. Principles of Medicinal Chemistry. Derendorf. 1995. sudbinu lijeka u organizmu. Zamjene za krvnu plazmu (Plazma ekspanderi). A. Antipruriginozi. Antihipertenzivi. Antihistaminici. Vitamini. Foye. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari. Wermuth (Ed. sinteze. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). Antipsorijatici. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 4. Sulfoni. farmakokinetička obilježja.. Nesteroidni hormoni. bizmutov subgalat. Lokalni anestetici.).. stereokemija. Academic Press. farmaceutski oblik i primjena. Spazmolitici. Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi. Stuttgart. Miorelaksansi. Mutschler. Lemke. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. sinteza. neželjena djelovanja. azitromicin. Parasimpatomimetici. nikotinamid. sudbina u organizmu. Antihiperlipoproteinemici. dr. strukturnom formulom. neubearbeitete Auflage. 3. Steroidi i steroidni hormoni. Simpatolitici. Hipnotici. Vježbe: Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu. C. askorbinska kiselina. Polipeptidi. Antiepileptici. Lijekovi s učinkom na probavni sustav (Acida. Fluorokinoloni i analozi). D. djelovanje. Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina. Antimigrenici. Pomoćna sredstva. Kardiotonični glikozidi. Antimalarici. 5th ed. i 3. Makrolidi. Ganglioblokatori. Antibiotici (β-laktami /penicilini. T. Polimiksini). G. registrirani lijekovi. Tuberkulostatici. biosinteza. Citostatici (podjela. Philadelphia 1995. sinteza) i osobnim značajkama djelotvornost. prof. Laksansi. sinteze. Ljekovite tvari djelotvorne na periferni živčani sustav: Simpatomimetici. Antistenokardici. E. Psihotropni lijekovi. sc. Ljekovite tvari djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći anestetici. kofein. popratne pojave. primjenu i načine primjene. natrijev jodid. 45 . Wagner: Pharmazeutische Biologie. cefalosporini. Seminari: Teorijska priprema za vježbe. fenitoin. rezistencija. Bacitracin. strukturni analozi). Antiprotozoici. mehanizam djelovanja. mehanizmi djelovanja). Urikozurici. Sadržaj predmeta: Predavanja: Proučavat će se različite farmakoterapijske skupine. 5. detaljan prikaz pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije (fizičko-kemijska svojstva. Aktivno uključivanje studenata u seminare. način primjene. Lippincott Williams & Wilkins. specifičnim načinom dobivanja (izolacija. 1996. Analeptici. Prostaglandini. Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14 Ime predavača: prof. 2. Antiparkinsonici. Adsorbensi). ISBN 0-12-744640-0. sudbina u organizmu. Blokatori H2receptora histamina. piridoksin. Virustatici (podjela. Preteče sulfonamida i sulfonamidi. struktura. putevi izlučivanja. fizičko-kemijska svojstva. Ekspektoransi. Medpharm Scientific Publishers. hidroklorotiazid. San Diego. Preduvjeti: Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Preparati kalcija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. te najvažniji preparati iz svake skupine koji se koriste u praksi. Antiaritmici. doze. O. Svaki lijek se predstavlja svojim kemijskim i generičkim imenom. Kloramfenikol. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dikumarol. sulfafurazol.6. The Practice of Medicinal Chemistry. H. karbapenemi. Proučavat će se svojstva svake skupine s obzirom na kemijske i stereokemijske značajke. Antihelmintici. Cikloserin. Radioaktivni izotopi. ISBN 0-683-03323-9. Preparati željeza. Williams. Aminoglikozidi. Tetraciklini. Antiemetici. mehanizmi djelovanja). Antiaritmici. Drug Actions. Lijekovi s učinkom na urinarni trakt (Uroantiseptici. Antikoagulansi. kalcijev karbonat. izolaciju. monobaktami. Drogen und ihre Inhaltsstoffe. i 5. Antiseptici i dezinficijensi. Diuretici. Studente će se upoznati s najvažnijim farmakoterapijskim skupinama lijekova.

4. Elektrokemijske metode. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Otto i H. An Introduction to Medicinal Chemistry. Ellis Horwood. H. Berlin Heidelberg. 2000. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. izd. J. prof. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. 5. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. primjenom: elektrogravimetrije. Termoanalitičke metode. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom... W. termogravimetrijska analiza. M. D. 6. A. doc. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. J. D. Springer-Verlag. Zorc. Atkins i J. godina Semestar: 4. diferencijalna pretražna kalorimetrija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: F1-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 1994. izd. Mermet. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. BMJ Publishing Group. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. D. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. Weinheim. D. A Premier of Drug Action. Zagreb. Beaty i J. izd.. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: F1-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. dr. D. 4. 2002. A textbook. Ford i P. B. ISBN 0 7167 2619 X. sc. Stanko Uršić. UV-Vis spektrofotometrija. 2. ISBN 953-6256-32-0.1994. Blackwell Science. UV-Vis spektrofotometrije. Broj ECTS bodova: 2. 3. CT. Akadémiai Kiadó. M. J. 1989. Skoog. dr. 5. M. elektrogravimetrija. 7th Edition. 1998. dr.. R. 7. Školska knjiga. diferencijalne pretražne kalorimetrije.. 6.odabrana poglavlja. Dubuque. kinetici. Brown Publishes. ISBN 0 19 855871 6 (Pbk). J. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. 9.. Ed. 1999. Julien. M. Holler: Osnove analitičke kemije. dr. ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover). Mosby. Nikola Kujundžić. West i F. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. godina Semestar: 4. Oxford University Press. L. 7. 1995. Patrick. sc. 1985. R. 1996. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. Freely. 1. Shelton. 10. potenciometrijske titracije. Widmer (ur. Zagreb. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Louis. P. uvod. New Drugs. Budapest. New York. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. Timmins. Kellner. hrv. R. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. ISBN 0 19 855872 4 (Hbk). M. engl. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications.5 Ime predavača: prof. ionselektivne elektrode. Havas: Ion. Perkin Elmer Inc. Oxford University Press.): Analytical Chemistry. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. Metode podučavanja: teorijska. sc. London. J. Williams: Chemistry The Molecular Science. L. 8. F. Spektroskopske metode analize. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. spektroskopiji. 5. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. Oxford. 7. C. Olmsted III i G. Wm. Oxford.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. Preporučena literatura: 1. WileyVCH. izd. sc. M. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Fifield i D. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. Sadržaj predmeta: Predavanja: 46 . Kerber: Concepts. ISBN 0 7279 0821 9.-M. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. G. 6. 2002. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. Freeman and Company. E. uvod. Lewis. 2000. J. St. uvod. 2001. Chichester. Farmaceutska kemija . W. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. 1996.

Valić.. Colloid and Surface Engineering. (Ed. IR. 21. Ivana Vinković. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. ekološki pojmovi. dječje igračke. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Fizikalni faktori mikroklimatski. Beck. IR. Davies.A. medicinski pribor). Edinburgh 1995.P. tlo. D. mehanička energija (buka. Šobot. Toxicants and Undesirable Food Constituents. 1998. Oxford University Press 2000. veterinarski preparati. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). kancerogenost. HarperCollins Publishers. glavni urednik Springer. O. Matas. 4. Utjecaj tehnoloških procesa. Zagreb. 3. Chem. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. F.W.olovo. Ekološki leksikon. T. A. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. R. kadmij. Faktori okoliša i zdravlje. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. Physical Organic Chemistry. Isaacs. UV. Physical Chemistry. 7. Zdravstveni aspekti ekologije. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka.A.. mikotoksini).. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. Macmillan 1994. Cambridge 1991. Barbat. 221-223 (separat) 6. Pušenje i rak. utjecaj na zdravlje. Physicochemical Principles of Pharmacy. A. R. Florence and D. Editor.. (1998). P. Medicinska naklada. antibiotici. T. Procjena rizika. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . The Royal Society of Chemistry. Preporučena literatura: 1.Atkins. N. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. voda. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 7. 4. Oxford University Press 2002. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Zagreb. Austin.: Zaštita okoline danas za sutra. Preporučena literatura: 1.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry.ili novija izdanja) 2. izloženost ljudi. Butterworth-Heinemann Ltd. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. procjena rizika. Richardson.utjecaj na zdravlje čovjeka. Attwood. S. Stanko Uršić. J.S. ambalaža kao sastavni dio namirnice. John Wiley and Sons. Koncept održivog razvoja. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije.Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. 2001. Ekološki koncept zdravlja. i suradnici: Zdravstvena ekologija. Đikić. Kontaminanti u prehrambenom lancu . azbestoza. sc.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. S. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. Zagreb 1993. Williams. Danijel Ljubas. Školska knjiga. R. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. 2001. živa. Ftalati (vinil omekšivači). Mikroelementi kao kontaminanti. 2. prirodni procesi. NMR i ESR spektroskopskim metodama. 8.. V. A. 1985. 5. nastajanje. Ross. Utjecaj čovjeka na okoliš. Simončić. M. Applications in the process industries. 3.Lowry and K. Valerije Vrček. Berry. Pearson-Prentice Hall (Longman). Rice and J. uključujući termodinamičke i kinetičke. 1994. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. u: Zapsalis. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Silikoza. 1987. M. kozmetički preparati.S. toksičnost. Partridge. sekundarni standardi. Teški metali . Physical Chemistry. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. D. podjela. dr. sredstva za čišćenje). Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Aditivi u namirnicama. i suradnici. rak kože. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes.H. godina Semestar: 3. hormoni.. NMR i ESR spektroskopske tehnike. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima 47 . vibracije). Ekološki otrovi. New York. djelatnost čovjeka. B. Oxford. C. makroklimatski. primjena (dječje igračke.

1990. 2006. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. toksinologiju. Metodologije etičke argumentacije. CRC Press. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije... Vrhovac B. New York. Zagreb 2000.5 + 4. Bioetika i biomedicinske znanosti. Matulić. 1992. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. dr. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. Industrijsku farmaciju i Kliničku farmaciju. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. 1988. godina Semestar: 5. toksikologiju na radnom mjestu. kliničku toksikologiju. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. T. Preporučena literatura: 1. DC: CRC Press. dr. godina Semestar: 5. Bioetika. Žuntar I. regulatornu toksikologiju. New YorkBasel. dioba i temeljna načela. GK 3. II and III. Zagreb.Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Osnove kliničke farmakokinetike.. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. D. New York-AmsterdamLondon. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. Matulić. i sur. godina Semestar: 3. Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. ekotoksikologiju.Barceloux. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Školska knjiga. GK 4. 6.Shier. Zagreb. definicija. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). Medical Toxicology. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. Bioetika. kliničke. Handbook of Toxinology. Zagreb 1993.G.T. Broj ECTS bodova: 3. W. Scripta ad usum privatum studentorum. D. Zagreb. 7. Boca Raton.. Washington. Marcel Dekker. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: F1-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2.. 3. M. Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije Oblikovanje lijekova. 1988. Grafos. Klinička toksikologija. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.5 Ime predavača: prof. 2006. Boca Raton. Matulić. Venomous and Poisonous Animals. doc. dr.Ellenhorn. Uvod u analitičku toksikologiju. Duraković Z. 2001. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTIKA I i II Šifra predmeta: F1-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Zagreb 2. I. Inc. 2.J. Matulić. Broj ECTS bodova: 4.Mebs. Methodology for Analytical Toxicology. 5. Metode podučavanja: teorijska. Franjo Plavšić. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Elsevier. T. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama utjecaja organizma na ljekoviti oblik. T. Zagreb. Mebs. Preporučena literatura: 1. 4. Stavljenić A. sc. Odnos etike i biotehnike. Školska knjiga. 2006.. Preduvjeti: 48 . Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. toksikogenetiku. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. sc.. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. 2007. ZGO. Vol. Povijest. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. D. 8. London. 2002. Inc. Sunshine. sc. T. I. Plavšić F. sc. i 6. osnove toksikokinetike. Plavšić F.5 = 8 Ime predavača: prof.

Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog oslobađanja. kloniranje čitavih organizama. položen ispit iz Biološke kemije. Pojave u otopinama (difuzija.A. GI fiziologije. H. 1978. Golgijev aparat. Jalšenjak. vektori i strategije kloniranja. Metode podučavanja: teorijska. Jalšenjak. 4. 2.L. ekstrakcija. Sucker. Farmaceutika. kemijska nestabilnost u otopinama). razdvajanje disperzija. P. Disperzni sustavi (stabilnost disperzija. Philadelphia. Computer based training software. J.L. mikrokapsuliranje koacervacijom. Amidon. tiksotropna svojstva. M. J. mutageneza. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. enzimi. Gordana Maravić Vlahoviček. Preporučena literatura: 1. MI. FilipovićGrčić. ELISA. bioraspoloživost i bioekvivalencija. primjeri terapijskih sustava). sekvenciranje DNA.T. Školska knjiga. Lieberman. apsorpcije lijekova i kontroliranog oslobađanja korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». genske knjižnice. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: F1-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. adsorpcija iz otopina i plinova. 2003. 1976. Zagreb 1998. Northern i Western blot. Modern Biopharmaceutics. Carsensen. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike I. kontrolirana flokulacija. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. Fuchs. ER. regulacija i regulatorne molekule. TSRL Inc. određivanje koeficijenta razdjeljenja. J. 5. dr. Vježbe: Analiza veličine čestica. konstanta brzine otapanja. ispitivanje oslobađanja in vitro). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. H. točke staničnog ciklusa. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. Pharmaceutics of Solids and Solid Dosage Forms. DNA-mikročip.Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. kemijska nestabilnost u krutinama). protusmislene RNA i DNA. matične stanice i održavanje zrelog tkiva. FISH. načela kontroliranog oslobađanja. Sadržaj predmeta: Predavanja: Krutine (svojstva čestica. P. Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene. sc. lizosomi. New York – London. konstrukcija rekombinantnih vektora. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put.. inaktivacija gena. 1977. University of Michigan. G. Stanični ciklus: faze. razlikovanje mehanizama oslobađanja. Stuttgart. mejoza i oplodnja. otapanje krutina. L. Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutika I. Version 6. signalni sljedovi. uvođenje DNA u stanicu domaćina. I. tečenje polifaznih sustava). GMO. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. organizacija kromosoma. 3. Bermejo. Metode molekularne biologije: PCR. The Theory and Practice of Industrial Pharmacy. farmakokinetički modeli. Speiser. kontrola. SSCP. popravak. smatanje i dorada proteina. dr. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. transporta kroz membrane. sušenje. mjesno specifična rekombinacija. mitoza. razdvajanje suspenzija. stanično kretanje. stabilnost lijekova. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. SOS-odgovor. Seminari: Izračunavanje računskih primjena za modelne sustave obrađene na predavanjima korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. citokineza. Studentima će biti vizualno prezentirane informacije o dinamičkim procesima iz farmakokinetike. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. nekodirajuća DNA. pokretni genetički elementi. Stanično signaliziranje: vrste signalnih 49 . razvoj novih lijekova i terapija. polimeri za terapijske sustave). Ann Arbor. V. proizvodnja rekombinantnih proteina. svojstva lijeka i apsorpcija. vezikularni transport. Pharmazeutische technologie. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. oslobađanje lijeka. Kanig. vlažnost i sušenje. prof. Polimeri i makromolekule (polimeri u farmaciji. Southern. obilježja prašaka. Lachman. godina Semestar: 6.

. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. 5. bioiskoristivost. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. sastav i porijeklo.: Nutritional Biochemistry. Cox i Sincler: Molekularna biologija. 2004. Brody T. Plenum press. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. 1987. Dabelić..M.. R. 6. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Vitamini – izvori u namirnicama. Proteini i aminokiseline . mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. bioiskoristivost. O. London. 3. Nicholl. R. dr. mehanizam transporta u organizmu.i hipervitaminoze.značaj.. Twyman. 1986. S. 2001. regulacija apoptoze. Academic press. Zagreb.: Handbook of vitamins. putovi prijenosa signala. Jr. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka.M. Virusi: genetički materijal. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. A. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma.B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: F1-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 2nd ed. S. 4. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. Marcelić. Principles of Gene Manipulation. Inc. Maravić. Primrose.potrebe.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. godina Semestar: 6. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: F1-24 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. Cambridge Univeristy Press. tumorski virusi. Scripta biochemica. 50 . S.. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. T. Molekularna biologija – praktikum. toksičnost. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II.. Machlin L. godina Semestar: 6. Grosch W.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. London. An introduction to genetic engineering.. 2. Academic press. potrebe. Belitz D. J. 8. onkogeni i tumorski supresorski geni. J. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. Rak: nastanak i uzroci raka. 2003. prioni. akumulacija.. Marcel Dekker. Poremećaji metabolizma i prehrana. Šupraha. 2003. 5. Maravić. izvori.5 Ime predavača: prof. Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Basel. ed. T. S. Cooper. Zagreb. Zapsalis C. Medicinska Naklada.. and Old. G.potrebe.E. kopije prozirnica sa predavanja 4. New York. D. avitaminoze. Lauc. G. New York.. Friedman M. 1999. ISBN 953-6256-45-4. 1999. Lauc. Određivanje biokemijskih parametara.. 1984. izvori. biološka iskoristivost. Lipidi . Broj ECTS bodova: 4. Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. J.. Nutritional. viroidi. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. CD s predavanjima 2. Dumić. biotransformacije. Metode podučavanja: teorijska. Stanica – molekularni pristup. Inc. G. Zagreb. Ugljikohidrati . Inc.: Food chemistry (2. 2004. klasifikacija. J.. Preporučena literatura: 1. Combs G. biokemijske funkcije. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. Beck R. 7.W. biochemical and clinical aspects. proteinska malnutricija.. potrebe. Reaktanti akutne faze. replikacija. New York..) Springer Verlag.molekula i receptora. New York. 6. G.: Food chemistry and nutritional biochemistry. Berlin. New York. Dumić. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. enzim-inhibitori. G. sc. R. veličina.. F. hipo. Gornik. 1985. Prednosti mediteranske prehrane. London. Preporučena literatura: 1. morfologija. Ugrožene populacije. i Hausman.. Medicinska Naklada. Blackwell Science. 3. 6th ed.. Wiley et Sons. New York.

Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. (interna skripta). položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. Poremećaji i bolesti eritrocita. elektroliti i mikroelementi: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. Sadržaj predmeta: Osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: sadašnje stanje i perspektive kliničke biokemije. Metode podučavanja: teorijska. 1992. doc. 8. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. dr. limfocita i trombocita. poremećaji. III prerađeno izdanje. Dodig S. izoenzimi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. metode određivanja katalitičkih koncentracija enzima. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) 51 .5 + 9 = 12. Preporučena literatura: 1. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. sc. 3. Medicinska biokemija. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. metode. leukocita i trombocita. Medicinska naklada. pretražni materijal. Petrik J. Zagreb. 1997. organ specifični enzimi. II dopunjeno izdanje. funkcija. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije s hematologijom sadržava osnove kemijskih. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Čepelak I. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 2003. Jagarinec N. Štraus B. sc. Upisnik rezultata i provjera znanja (interna skripta). i 4. Školska knjiga. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. Štraus B. mjere i jedinice. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Zagreb. analitičke interferencije i biološki učinci lijekova. farmakodinamika i mehanizmi djelovanja. 2004. metode određivanja. terapijski i štetni učinci. 2004 6. Juretić D. Uvod u hematologiju: Funkcija eritrocita. poremećaji. Zagreb. Juretić D. dr. Zatim. metode određivanja. Broj ECTS bodova: 3. Medicinska naklada. Lipovac K. i 7. Petlevski R. tehnike. godina Semestar: 6. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Štraus B i sur. Proteini: proteini krvne tekućine . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: F1-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Voda. 1997.nastanak. Flegar-Meštrić Z. Medicinska naklada. te morfološke karakteristike krvnih stanica kojima se utvrđuju promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Zagreb. instrumenti i automatizacija. i sur. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Zagreb. poremećaji. akutne i kronične komplikacije. Labar B. Metaboliti s dušikom: metode određivanja i poremećaji. Zagreb. Zagreb. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. sc. Medicinsko-biokemijske smjernice. 9.5 Ime predavača: prof. granulocita. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom za svaku farmakoterapijsku skupinu (indikacije. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Pannall PR. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kiselinskobazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. Ugljikohidrati: hormonska regulacija i poremećaji u metabolizmu glukoze. nasljedni i stečeni poremećaji. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. referentni intervali. monocita. kontrola rada. Enzimi: enzimi u serumu. Juretić D. dr. kontraindikacije i interakcije). Zagreb. 7. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. mehanizmi održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže.. 1992. Zilva JF. Medicinska biokemija. Lipovac K. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. 2002. 2.Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. razgradnja. biokemijskih i bioloških postupaka kojima se ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva. proteinske vrste metode. József Petrik. farmakokinetika. Studij farmacije. Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja i poremećaji. metode određivanja. 5.

skripta za studente. estrogeni. biljni prašci). stabilnost i svojstva pripavaka. izbor sterilizacije i kontrola). otopine (otapala. Tekući ljekoviti oblici. nevodena otapala. bakteriološka filtracija. boje. antimikrobni lijekovi (antibiotici. receptori. Metode podučavanja: teorijska. čajevi. J Geber. anoreksici. imunoglobulini. osnovna načela farmakodinamike . Broj ECTS bodova: 2. osnovna načela farmakokinetike . 52 . izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu 3. Ekstraktivni pripravci. dr. inhibitori prolaktina. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. osiguranje kvalitete. hormonski pripravci (kontraceptivi. zaštita od sunca itd. Sterilizacija (toplinska. antiparkinsonici. stabilnost. fifth edition. Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova I. Proučavanje pomoćnih tvari koje prije svega omogućuju izradu lijekova. liječenje migrene. Dale. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. imunostimulatori. Ernst Mutschler. imunosupresivi i antialergici. 4. stabilnost. krvotvornih organa i krvi (antianemici. antioksidansi). smjese (putevi primjene. l. glukokortikoidi. injekcije (putevi primjene. vrste pripravaka. koronarni vazodilatatori. oblikovanje i izrada). Preduvjeti: Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I. Sterilni farmaceutski oblici – parenteralni pripravci. f. fibrinolitici i eritropoetin). Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. izohidričnost. bioraspoloživost. osnovnih načela. oblikovanje. Sadržaj predmeta: Povijesni aspekti. oblikovanje. autonomnog živčanog sustava (l. 8. 4. psorijaze. solubilizacija. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika. Z Lacković. Ritter. l.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. 6. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. Urednici: M Bulat. Opće principe farmakologije čine: 1. sladila. izotoničnost.5 + 7. antidepresivi. hipolipemici). značenje ljekovitih oblika. Grupa autora: Medicinska farmakologija. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. izdanje. metabolizam i eliminaciju.djelovanje lijekova. protuupalni lijekovi. antiprotozoici i anthelmintici). pripravci za liječenje bolesti štitnjače. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. imunoserumi. antiflatulani. 2004.do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. androgeni i antiandrogeni. dekokti. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f.). stabilnost. Pomoćne tvari (korigensi okusa. prolaz kroz stanične membrane. 2003. J. laksativi.K. 2. f. anestetici. citostatici. P. M. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. utječu na njihovo djelovanje. f. svojstava i tehnologije izrade. zračenjem. spazmolitici.za opstruktivne bolesti dišnih putova.M. Zagreb. blokatori Ca-kanala. i 7. osiguranje kvalitete. antitusici i ekspektoransi). antihipertenzividiuretici. godina Semestar: 6. 5. bifosfonati itd). oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. antivirotici. antituberkulotici. i 4. gonadotropini. raspodjelu. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. antidiaroici. putovi primjene lijeka. respiratornog sustava (antiasmatici. antimikotici. molekularni mehanizmi. Moore: Pharmacology. H. progestageni. Aufgabe. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. glukagon. antiaritmici. 2003. Potom. 2001. postupci ekstrakcija i oblici (tinkture. Infuzijske otopine. interferoni.P Rang. ekstrakti. 1999. sc. izdavač: Medicinska naklada. l. Churchill Livingstone. izdavač: Medicinska naklada. kalcitonin). resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. ambalaža). f. te kontrole njihove ispravnosti.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. propulzivi i digestivi). Studij farmacije i Studij medicinske biokemije.M. plinovima. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. antipsihotici. mirisa. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. antiepileptici i anksiolitici). infuzi. antipiretici. 2. konzervansi. antiemetici.5 = 10 Ime predavača: prof. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. antikoagulansi.

Prašci i granule – podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule). plinovi. Pharmaceutical dosage forms and drug delivery systems. Senjković. ukoncentriravanje i sušenje).V. sterola. 2. Postupci izolacije bioaktivnih tvari iz biljnih droga. Humana Press. Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih prirodnih spojeva. oblikovanje (ljekovite masti. H. Destilacijski postupci u izolaciji hlapljivih tvari. dr. Drugs of Natural origin. Lijekovi s promijenjenim oslobađanjem – parenteralni oblici. Emulzije – vrsta. oblikovanje. otapanje. distribucija veličine čestica. postupci oblaganja. metode granulacije. karakteristike. paste. putevi penetracije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sadržaj predmeta: Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih produkata u otkrivanju. London. unošenje u dišni sustav. Vladimir-Knežević. perkutana apsorpcija.ambalaža). losioni. prašci za pripremu injekcija i sirupa. podloge. Oblikovanje lijekova (praktikum). oblaganje filmom. Popovich. Preporučena literatura: 1. suspenzije. Preporučena literatura: 1. S. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Zagreb. Ansel. oblikovanje. Osnovna načela i primjeri izolacije bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih ulja. razvoju i proizvodnji lijekova. Pripravci za unošenje u nos i uho. aerosoli. Swedish Pharmaceutica press. Natural Products Isolation. Senjković. oblikovanje. OTC oftalmički pripravci). emulgatori. Allen. Metode podučavanja: teorijska. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. kardiotoničnih glikozida. Školska knjiga. tehnologija. 2003. M. Petričić. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. R. Specifični problemi u procesu izolacije biljnih sastavnica. Ekstrakcija superkritičnim fluidima. oftalmičke otopine. Liber. Konfekcioniranje lijekova – materijali. Cannell. Aerosoli (fizičko-kemijska svojstva. ispitivanja).5 Ime predavača: prof. Baltimore. sterilizacija. Oftalmički pripravci. Tablete – vrste. označavanje. R. Zagreb. 4. Laboratorijski i industrijski postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje. V. 1994. kontrola veličine čestica.New Jersey 1999. čvrsti ljekoviti oblici). 2. R. modifikatori viskoznosti. Kapsule – tvrde i meke želatinske kapsule (punjenje. Broj ECTS bodova: 2. flasteri i transdermalni flasteri. 1992. L. masti. oblaganje šećernom ovojnicom. morskih organizama i mikroorganizama. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: F1-53 Vrsta predmeta: izborni predmet 53 . New York. linimenta (karakteristike oblikovanja). 3. kapi za oči. P. G. Izolacija prirodnih spojeva (skripta). N. godina Semestar: 5. Solvent ekstrakcija prirodnih produkata. Topički pripravci – transport lijeka kroz kožu. Suvremeni lijekovi prirodnog podrijetla. podloge. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH PRODUKATA Šifra predmeta: F1-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Bećirević. pomoćne tvari. polučvrsti. Kruti oblici – supozitorije i vagitorije (apsorpcija lijekova. film oblaganje u svrhu modificiranog oslobađanja lijeka. gelovi. Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata (skripta u pripremi) 3. kreme. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije bioaktivnih prirodnih produkata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. stabilnost. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lippincott Williams and Wilkins. sapuni). saponina. klizme. Metode separacije. S. zatvarači. 1997. sredstva za močenje. J. Samuelsson. čvrsti oblici. Stockholm 1999.C. Disperzni sustavi – suspenzije (flokulacija i deflokulacija. Osnove oblikovanja lijekova. Philadelphia. oblikovanje i izrada). prašci za posipanje (oblikovanje).G. umeci (izrada. Vježbe: Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih pripravaka (tekući. kontrola kvalitete. Totowa . tabletiranje i strojevi. alkaloida. transdermalni sustavi. oblikovanje). Primjena kromatografskih metoda u izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva. sadržaj i izrada). karakterizacija tableta. sc. oblikovanje. Oblaganje. stabilnost. flavonoida i drugih polifenola. 1988. 1999. Vladimir-Knežević.

Farm. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama.5 Ime predavača: prof. Suradljivost/ustrajnost pacijenta. John Wiley & Sons. IR. Praćenje potrošnje lijekova i definirane dnevne doze. Basic One. C.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. IR. Zagreb 1982. Primarni. Silverstein.Godina učenja: 3. neovisni i komercijalni izvori informacija o lijekovima. vitamini. Pretsch i drugi (preveli Z. 1998. H. Inc. Kako smanjiti potrošnju lijekova. mikrovalovi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. Broj ECTS bodova: 2. CD. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 6. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA INFORMATIKA Šifra predmeta: F1-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Metode podučavanja: teorijska. 2. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. SKTH/Kemija u industriji. Glas. Zagreb.5 Ime predavača: dr. R. Farmakopeja i provjera kakvoće lijekova. Vukušić. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. sc. 1H-NMR. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. Anatomskoterapijsko-kemijski sustav razvrstavanja lijekova. pregrađivanja). Uloga farmaceuta u samoliječenju. godina Semestar: 5. promjene konformacija. Službeni. UV-VIS. Uputa o lijeku za korisnika lijeka. kao i da upoznaje vještine komuniciranja s pacijentom i liječnikom. Informacije na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. G. Žinić). Internet i lijekovi. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. Program kolegija obuhvaća stručnu materiju iz područja lijekova koja je nužna farmaceutu za pravilno informiranje o lijekovima s obzirom na pacijente. s osvrtom na regulativu u EU. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. javnost i ostale zdravstvene djelatnike. 4. Meić i M. vakuum ultraljubičasto. Opis naziva i pojmova bitnih za pravilno informiranje o lijekovima. 1974. Wiley-VCH. Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova omogućiti razumijevanje načela i principa dobre prakse. 1994. Organska kemija. te ljekarniku da provodi racionalnu uporabu lijekova. Vještina komuniciranja na relaciji ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik. I. Broj ECTS bodova: 2. Pine (preveli I. Weinheim. generički lijekovi i lijekovi u ručnoj prodaji. Rapić). Spectrometric Identification of Organic Compounds. dr. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. Friebolin. sc. steroidi. Program će također omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje i evaluira informacije koje dobiva te da ih sam kreira. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. C. Uvod u farmakoekonomiku. Morrill. M. Racionalna uporaba lijekova.. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite.. Bassler. INN nazivi lijekova. Opća načela suvremenog zakonodavstva na području lijekova. 60(3)98-106(2004) 54 . Sažetak opisa svojstva lijeka. New York. T. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s materijom o lijekovima za njihovo pravilno informiranje o tom području. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. 3. lijekovi). E. Lijekovi pod patentnom zaštitom. Bregovec i V. krv. Stanley H. urin). Školska knjiga. Ivo Vukušić.). Preporučena literatura: 1. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. sekundarni i tercijarni izvori informacija o lijekovima.

opseg prava na zdravstvenu zaštitu. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku.hr 6.who. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). D. godina s naglaskom na ciljeve strategije. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim 55 . Štimac. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Vukušić. Narodne Novine broj 71/99. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. www. medicinskih i homeopatskih proizvoda.. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. Šostar. Upoznati studente sa zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje.org 8. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. ispitivanje. 1996. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. D.: Edukacija pacijenata – kako komunicirati s pacijentima. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. provjeru kakvoće. godinu. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. . Pharmaca 42(3-4)174-189(2004) 4. . referentni centri. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Narodne Novine broj 121/03. Farm. sc. registraciju. godinu. godine. Vukušić. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. Pharmaca 42(2)87-94(2004). Verheyen et. Guidelines for ATC classification and DDD assignment. posjedovanje i promet opojnih droga.. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi. Čulig.-2012. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. www. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. www.no 7. www.emea. I. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. Lj.dg3. al. ispitivanje. tijela zdravstvene ustanove. F. J. Good Pharmacy Practice in Europe.int. Pharmaceuticals in the European Union. zdravstveni radnici. Section I (Chapter 1-3). promet lijekova. Vranešić. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. I. i 2003. registraciju. Čulig.html 9. Z. Zašto lijekovi samo u ljekarne i zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta. zdravstveni zavodi. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.pgeu. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. Farm. Ivo Vukušić.eudra.org Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: F1-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. J. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. www.eu. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja.cybermed. Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu Zagrebu u 2002. . www. WHO Colaborating Centre for Drug Statistics Methodology. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). Vukušić. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije).Glas.2012.2011.eu. Erceg. Adherence to Long-Term Therapies: Evidence for Action. godina Semestar: 6.int/chronic_conditions/adherencer eport/en/print. privatna praksa.whocc.2011. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona.. 10. Obaviještenost bolesnika o lijekovima. Glas.2. I.int 11. 60(1)15-17(2004) 3.54(11)389 – 395(1998). medicinske i homeopatske proizvode. nadzor. 5. godini.emea. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. provjeru kakvoće i promet lijekova. www. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona.

Opis. Cost-benefit analiza (primjer. značenje i namjena farmakopeje. Culyer AJ: The Economics of Health. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of Health Care Programmes. Svojstva molekule lijeka važna u izboru i razvoju analitičke metode. kromatografskih (HPLC. HPTLC. sc. Biljana Nigović Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće lijekova. L. kao i analiza ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih (IR. Identifikacija. SDS-PAGE. Zdravstveno osiguranje. Navedeni zakoni. SFC). godina Semestar: 6. godina Semestar: 7. Medicinska naklada. ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih tvari. Preporučena literatura: 1. Aldershot 1991. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Preduvjeti: Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. dr. Razvoj i validacija analitičkih postupaka za lijekove. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz Analitika lijekova I. Drummond MF. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Vezani sustavi LCMS.osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. UV/Vis. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. MS). Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb 2003. poredbene tvari i reagensi. 2. Stoddart GL. Preporučena literatura: 1. ICP. Oxford University Press. Onečišćenja u farmaceutskim tvarima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. elektroforetskih (CE. AAS. Analitička ispitivanja lijekova i zakonska regulativa. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Eksperimentalni dizajn i optimiranje 56 . njihovih onečišćenja. Sadržaj predmeta: Kakvoća farmaceutskih proizvoda. AES. te prikazati razvoj analize farmaceutskih uzoraka usklađen s metodologijom u European Pharmacopoeia. TLC. IEF). Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: F1-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. gel i ionska kromatografija. Zagreb. položen ispit iz Analitičke kemije II. Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i hidratnih oblika lijekova. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Ostatna otapala u farmaceutskim tvarima. Ispitivanja graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici lijekova. 2. dr. i 8. NIR. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Konstante farmaceutskih sirovina. NMR. Oxford 1987. Elgar. vježba). kiralnih lijekova. Volume I. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Biološke metode analize lijekova. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. GC. GC-MS u karakterizaciji razgradnih produkata lijekova i metabolita u biotransformaciji lijekova. 2006. Farmakopejski propisi. radiofarmaceutika i bioloških lijekova.II. Udruga poslodavaca u zdravstvu. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). elektroanalitičkih i termoanalitičkih metoda. fluorescencije. Titrimetrijske metode analize u farmakopejskim postupcima. Raman spektrometrije. Financiranje zdravstvene zaštite. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14 Ime predavača: prof. 3. Određivanje ugljika u farmaceutskoj vodi.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 10. L.). Marcel Dekker. Nigović. 6. M. Stowell. hidrolize. Prolijekovi.). Elsevier. sc. A. Kinetički pristup činiocima koji utječu na reakcije biotransformacija – indukcije i inhibicije. Uvod u laboratorijske vježbe Preporučena literatura: 1. Korištenje intra. konjugacije s aminokiselinama.. Biotransformation of Xenobiotics. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Izd. 1999 Sep. J. Razmatranje različitih primjera i rješavanje analitičkih problema u farmaceutskoj analitici. Watson. Scypinski (Eds. Marcel Dekker. Ahuja. Praktični problemi analitike lijekova i biofarmaceutske analize. D. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski organizam kao posljedice metaboličkih procesa. R. Alsante (Eds. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. Solid-State Chemistry of Drugs. Stereoselektivnost. A Textbook for Pharmacy Students and Pharmaceutical Chemists. Strasbourg. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. 2. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. R. Croat Med J. 4.i endobiotika. 6. 2005. S. Jurišić-Grubešić. Substrates. lijek-kemijska tvar. Indukcija. sulfokonjugacije. Osiguranje i kontrola kakvoće lijekova. Miller (Eds). 8. BCRP. USISBN:0071347216. Rendić S. 2002. Chromatographic Analysis of Pharmaceuticals. 1997. Drug Metab Rev. Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. 5th Edition. Praktikum iz analitike lijekova.34(12):83-448. 2001. West Lafayette. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic. S. dio. A. J. Zagreb. A Guide to Best Practice.. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: prof. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. 3. stimulacija u biotransformacijama lijekova. ostali. Academic press. I. 2.29. G. skripta. 9. flavin monooksigenaze. Biotransfromacije i biološki učinci endo. pp. Nigović. J. inhibicija. 2001. dr. G. R. Academic Press. Pharmaceutical analysis. European Pharmacopoeia. Zagreb. MRP-prenosioci. Streeter (Eds. Vuković. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. bioredukcije. 2002 Feb-May.analitičkih postupaka. Metabolizam i biotransformacije kseno. Academic Press. peroksidaze. B. 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. San Diego. 2004. dobra laboratorijska praksa. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. 1999. Ermer. 3. Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs and the Pharmaceutical Sciences: a Series of Textbooks and monographs). P. Primjena i metode QSAR and QSPR. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Rendić S. 57 . godina Semestar: 7.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. 7. J.224. Metaboličke interakcije lijek-lijek. Review. H. SSCI Inc. B. R. Ahuja. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. LRP. položen ispit iz Biokemije II. Jurišić-Grubešić. Council of Europe. Tansportni proteini: Pglikoprotein. Byrn. Enzimi i enzimski sustavi (P450. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Ohannesian. Farmakogenomika. Preporučena literatura: 1. 2005. 413-580 (1997). Oxford. 4. 2003. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.i ksenobiotika. acetilacije. J.. molibden hidroksilaze). QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. 133. skripta. Reakcije I faze: bio-oksidacije.). Metode podučavanja: teorijska.). 2006.J. ostale reakcije. Pfeiffer. Adamovics (Ed. K. Inducers and Inhibitors. Rendić S . glukuronidacije. J. Drug Metab Rev. J. J. Handbook of modern pharmaceutical analysis. New York 1999. Di Carlo F. Wiley & Sons.i internet baza podataka. S. konjugacije s glutationom). 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. Praktikum iz analitike lijekova. S. Handbook of Isolation and Characterisation of Impurities in Pharmaceuticals. Method Validation in Pharmaceutical Analysis. Andrew Parkinson. R.40(3):357-67. dio. Reakcije II faze: metilacije. 2007. Vuković. Računanje zadataka u analitici i kontroli lijekova. II. Lee A.

Lewis DFV. parfemi. Recepti. New Cosmetic Science. Broj ECTS bodova: 4. Kontrola propisanih doza. dr. Remers WA. 2004. sc.edu/ CytochromeP450. Elsevier. boje i materijali za bojanje. kozmetika za njegu kože. Filipović-Grčić. kozmetika i koža. Gibson GG. 2005. 1997. Skett P. Šminka: izrada podloge za šminku i rastresitog pudera. Preporučena literatura: 1. 12. Low LK. sigurnost. 9. Točnost izrade i označavanje. Vježbe: Izrada različitih oblika na temelju liječničkog recepta. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. šminka. dezodoransa i posipa za tijelo. Volume 34. Kozmetologija. godina Semestar: 8. razvojni procesi. značenje. aerosolski pripravci. Paul R. kozmetika i kosa. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). (Ed. Ortiz de Montellano. Kontrola doza. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Izrada farmaceutskih oblika prema receptu.html 10. sistematizaciju pojedinih kozmetičkih pripravaka prema svojstvima. izrada losiona za čišćenje. godina Semestar: 8. Rendic and FP Guengerich (Editors). Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II. Cytochrome P450 Homepage: http://drnelson.5 Ime predavača: prof. Čajkovac. Takeo Mitsui (ed.. Sadržaj predmeta: Seminari: Farmaceut i javna ljekarna. klasifikacija. stabilnost. London 2001. Blackie Acad. medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja kozmetičkih sredstava. 2001. načinu primjene i izradi kozmetičkih pripravaka. kozmetika za njegu tijela. Introduction to drug metabolism. Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu.. S. korisnost kozmetike.). Program kolegija obuhvaća osnove anatomije i fiziologije kože i njezinih privjesaka. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOZMETOLOGIJA Šifra predmeta: F1-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Metode podučavanja: teorijska. 1994. 3.utmem. medicinal and pharmaceutical chemistry. Izračun doza (doze za dojenčad i djecu). & Professional. J. Cytochrome P450. (Eds. sastojcima. Vježbe: Kozmetika za njegu kože: izrada krema za čišćenje. Zagreb. and Biochemistry. Kozmetika za oralnu njegu: izrada paste za zube i vode za usta. Amsterdam. supstancije za izradu kozmetike. fizikalna kemija i kozmetika. Kozmetika za njegu tijela: izrada gela za ruke. znanstvena podloga kozmetike). Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. FBF. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. ISBN 0748408975. kvaliteta. učincima. 2. ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona.). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MAGISTRALNA RECEPTURA Šifra predmeta: F1-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 8. 10th ed. ispitivanje pHvrijednosti i emulzijskog tipa kreme. njegu i zaštitu kože. sc. Veterinarski lijekovi i posebni veterinarski oblici. London. kozmetika i nokti. Zagreb.. Drug Metabolism Reviews. kozmetika za kosu. Osnovni farmaceutski račun. 2002. M.). Slap. Marcel Dekker Inc. tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost kozmetičkih pripravaka. Chapters 4 & 5. Number 1-2. Delgado JN. Izdavanje lijekova. Izvor informacija. 1998. ISBN: 0-30648324-6 11. 3rd ed. Legislativa. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Predavanja: Uvod (svrha. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje i vještine u području propisivanja i izrade lijekova kao i saznanja o rukovanju lijekovima. Springer.7. kozmetika za oralnu njegu. Lippincott-Raven Publishers. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena znanja o sastavu. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. izrada maske za njegu lica. Moguće interakcije. Mechanism. Preporučena literatura: 58 . njegu i zaštitu kože. Philadelphia. Taylor and Francis. određivanje boje pudera i nasipne mase. dr. mirisi u kozmetici. 2nd ed.. Praktikum kozmetologije. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. aktivne i pomoćne supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka. šampona i šamponske kreme. karakterizaciju kozmetičkih pripravaka. Structure.

Prilikom izvođenja biološko-medicinskih istraživanja farmakološki aktivnih test supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću promatranja promjene ponašanja. Bećirević. sc. New Cosmetic Science. dr. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje znanja o najnovijim eksperimentalnim metodama kojima se dokazuju farmakološki učinci različitih novih supstanci ili biljnih pripravaka na biološkom materijalu (pretklinička istraživanja). Školska knjiga. Sadržaj predmeta: Sastav biljnih pripravaka.1. M. Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka. tkiva i stanica. Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1994. protuupalnih. Interakcije biljnih pripravaka i lijekova. Biljni antireumatici. 1997. Biljni pripravci s djelovanjem na probavni sustav. Farmakodinamička i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Oblikovanje lijekova (praktikum). antidepresivnih ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci. Medpharm. Za to su najprije potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička farmakološko-toksikološka istraživanja koja na pokusnim životinjama trebaju pokazati željenu terapijsku djelotvornost ali istovremeno i njihovu neškodljivost. P. Također će biti obuhvaćeno područje primjene i 59 . registrirana prema Zakonu i postojećim dozvolama za rad od strane Ministarstva znanosti. Elsevier. godina Semestar: 8. Osnove oblikovanja lijekova. Schultz. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije II. Rational Phytotherapie. Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni sustav. 1992. Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals. Biljni pripravci za regulaciju šećera u krvi.E. Biljni urologici. Springer Verlag. S. Liber. Kemmerer. Schilcher. Leitfaden Phytotherapie. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Zagreb. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije II. obrazovanja i športa RH i Ministarstva poljoprivrede RH. Zdenka Kalođera Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog znanja o sastavu. 4. anksiolitičkih. Amsterdam. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za farmakologiju postoji animalna jedinica. Terapijska klasifikacija droga. Kalođera. 2. Ljekovito bilje za zdravu obitelj. Preporučena literatura: 1. 1988. Biljni ginekologici. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. što predstavlja preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških pokusa. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. sc. Izvoditi će se i pokusi na različitim eksperimentalnim modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih. Zagreb. Wichtl. Biljni pripravci s djelovanjem na dišni sustav. Biljni sedativi i antidepresivi. Tradicionalna fitoterapija. R. Tyler. 1997. Theiss. Urban und Fischer Verlag. Fitodermatici. kakvoći i namjeni dodataka prehrani. R. 2000. 1994. 2004. Senjković. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije II. godina Semestar: 8. Osiguranje kakvoće biljnih droga i pripravaka. terapijskim obilježjima biljnih pripravaka. kretanja i izgleda tretiranih pokusnih životinja i analiziranja tjelesnih tekućina. kao i onih koje djeluju na središnji živčani sustav a koje mogu izazvati ovisnost. Ukoliko se to dokaže slijede klinička farmakološka istraživanja a tek potom postupak registracije. 2001. Sadržaj predmeta: Studenti stječu znanja o postupcima koji su neophodni da bi neka novootkrivena supstancija postala lijek. R. Senjković. Petričić. 3.). H. kakvoći. 3. Adaptogeni. Dodaci prehrani. Z. 2. Hansel. V. Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica. Takeo Mitsui (ed. Homeopatski pripravci. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. V. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FITOFARMACIJA Šifra predmeta: F1-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. M. Zatim će biti prikazan utjecaj farmakološki aktivnih supstanci na reprodukcijski sustav. Prikazuju se mnogobrojni pokusni modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju farmakološki učinci pojedinih test supstanci odnosno budućeg novog lijeka na promjenu funkcije pojedinih organa. Biljni imunomodulatori. načelima fitoterapije i homeopatije te sastavu. V.

Greger. Mosby-Year Book. Russell: Pharmaceutical Microbiology. Ed. steroidi. sintezu najznačajnijih lijekova i prolijekova.D. Pelczar. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. S. Sadržaj predmeta: Korištenje mikroorganizama i njihove enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih produkata od komercijalne važnosti.C. medicinsko-ekonomski razvoj. te prirodni način obrade industrijskih i komercijalnih otpadnih voda. Knauf. biološkom materijalu (u krvnom serumu. rekombinantne vakcine i vitamini. B.I. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu mikroorganizama i njihovih bioloških procesa u proizvodnji pripravaka koji imaju široku terapeutsku primjenu: antibiotici. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u istraživanje novih lijekova. 1990. S. vakcine. 1998. Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj novih lijekova . dr. Reid. pretklinička ispitivanja.F. 5. Interna skripta. humani proteini. Biološka i mikrobiološka ispitivanjima u okviru zakonske farmaceutske regulacije.. Školska knjiga. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Samaržija. te testovi sterilnosti za preparate koji prema farmakopeji moraju biti sterilni. E. Upoznati mikrobiološke testove prema zahtjevima farmakopeje.. European Pharmacopoeia. 2005. European Department for the Quality of Medicines of the Council of Europe.nova industrijska revolucija. 1995. razvoj.J. mišićju. sc. Školska knjiga. Preporučena literatura: 1. I.D. 4. R.G. 5. A. masti i uljne otopine). L.djelovanja antidijabetika i oftalmika. mikrobiološke metode u određivanju aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim pripravcima. 3. kulturama tkiva i mikroorganizmima. klinička ispitivanja. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 9.B. prašci. R. H. 2000. Uzgoj i održavanje standardiziranih test-mikroorganizama. razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na životinjama. 1995. Hugo. Blackwell Scientific Publications. 4. Diuretics. Strasbourg. Zagreb. McGraw-Hill Co. M. te metode određivanja pojedinih vitamina B-skupine. testovi za procjenu broja mikroorganizama u farmaceutskim pripravcima.uloga mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu kruženja organske tvari kao temelju života. Zagreb. tablete i kapsule.od otkrića do registracije: ideja. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u istraživanju bubrega. mlijeku). biološkom materijalu i određivanju vitamina. PTI – Zagreb. Testovi bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata.M. Oxford. B. mikrobiološke standarde za vode i ulogu mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu. sc. dr. Stamford. Zahtjevi i metode za mikrobiološki limit. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Prentis: Biotehnologija . mokraći. 1972. Chan: Microbiology. Prikazat će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke metode važne u medicinskim istraživanjima. 3. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II. Katzung: Basic and clinical pharmacology. 1996. 60 . industrijski i farmaceutski razvoj. Nomenklatura lijekova: zaštićeni i nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled. E. Uhlik: Određivanje antibiotika i vitamina mikrobiološkim metodama. Mutschler. 7. I. Mikrobiološki standardi za vode i primjena mikroorganizama kao indikatora zagađenja. Appleton and Lange. Interna skripta 2. 2. Springer. 1998.1991. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE KEMIJE Šifra predmeta: F1-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Bach-Rojecky: Eksperimentalna farmakologija. Connecticut. godina Semestar: 7. Editors: R. 6. Duraković: Primjenjena mikrobiologija. Primjenom mikrobioloških metoda (difuzije i turbidimetrije) objasnit će se postupci za određivanje aktivnosti antibiotika u različitim farmaceutskim proizvodima (vodene otopine. Atlas: Principles of Microbiology. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA Šifra predmeta: F1-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. W. Upoznavanje dijelova mikrobne ekologije .

eudizmička analiza. 1999. primjeri. Engel. Numerička taksonomija i analiza klastera. prijava. Uvod u molekulsku mehaniku i konformacijsku analizu. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR. dr. prednosti i nedostaci metoda u istraživanju novih lijekova. definicija.izbor naziva. L. 2. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. New York. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova. zaštita naziva. Interakcije ligand – receptor i de novo dizajn lijekova. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 1996. derivatizacija lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom. ˝training set˝ i ˝test set˝). Stuttgart. 5. Seminari: Uključivanje studenata u seminare. Stuttgart. sc. Syntheses. Wermuth (Ed.5 Ime predavača: prof. London. TLC. Drug Actions. The Practice of Medicinal Chemistry. J.. Lemke. Mutschler. W.). opći principi. BMJ Publishing Group. sterički. A. J. Lijekovi za ciljano djelovanje. Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝).. primjeri. Kleemann. sterička ometanost. San Diego. Osnove primjene računalnog programa HyperChem. ISBN 3-13-558403-8. O. identični dvojni lijekovi. 3rd Edition. proučiti. referirati novi patent. C. referirati nove znanstvene publikacije o sintezama lijekova i lijekovima za ciljanu terapiju. poput suvremenih eksperimentalnih (biološke studije in vitro i in vivo) do računalnih metoda određivanja parametara i baza podataka važnih u istraživanju potencijalnih lijekova. Biofarmaceutici. Stereokemijski aspekti djelovanja lijekova konformacijske restrikcije. ISBN 0 7279 0821 9. pretraživanje relevantne znanstvene literature: pronaći. QSAR peptida i proteina. Naglasak će biti na postupcima implementiranim u postojećim računalnim programima u dizajnu lijekova i biokemijskoj kinetici. s karbonilnom ili amino skupinom. optička izomerija. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). 3D-QSAR (teorija. primjena nezaštićenih naziva. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 4. New Drugs. godina Semestar: 9. vrste izuma. Studenti će se također upoznati s najčešće korištenim molekularnim deskriptorima kao i računalnim programima za izračunavanje deskriptora. interakcije lijekova s receptorima. potenciometrijska titracija. E. QSAR modeliranje u razvoju novih bioaktivnih lijekova (postavljenje modela. ˝virtual screening˝. ˝lead compound˝. Sinteze ljekovitih tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u upotrebi. kaskadni prolijekovi. Derendorf. Pojam lipofilnost. registracija optički aktivnih tvari. 1994. Principles of Medicinal Chemistry. Dizajniranje prolijekova i bioprekursora: definicija. lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva (log P i log D). subjekti u patentnoj zaštiti. Applications. ciljano oslobađanje lijekova. te dizajnu eksperimenta. H. neidentični dvojni lijekovi. metode i primjena). Lijekovi za rijetke bolesti. istraživanje farmakofora i pretraživanje baza podataka. Poseban naglasak će biti na primjeni QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. proučiti. eksperimentalno određivanje (˝shake flask˝. molekularno modeliranje. hidrofobni. izabrani primjeri dizajniranja lijekova. trajanje patenata. Odabrani primjeri primjene QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. razlike u farmakokinetici. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. Molekularni deskriptori (topologijski. Pharmaceutical Substances. Patents. Preporučena literatura: 1. vlasnici patenata. 5th ed. ISBN 0-12-744640-0. Kemijske modifikacije koje utječu na farmakokinetička svojstva. ISBN 0-683-03323-9.. Broj ECTS bodova: 4. G.patentnih prava. razlike u načinu vezanja. Određivanje i predviđanje fizikalnokemijskih svojstava kao parametara u razvoju novih lijekova. Philadelphia 1995. korijen riječi u stvaranju nezaštićenih naziva. CPC. Ed. 1995. HPLC. Lippincott Williams & Wilkins. proces selekcije. dvostruki prolijekovi. 61 . Mjere sličnosti. Medpharm Scientific Publishers. Thieme. Patentna zaštita: definicija patenta . Dvojni lijekovi. pronaći. A.). Academic Press. D. Freely.. PAMPA i Caco-2). Uporaba rendgenske strukturne analize receptora i enzima u otkriću lijekova: kristali proteina. Foye. kristalografija proteina. T. ciljana isporuka lijekova. Studenti će se također upoznati s novim strategijama u razvoju lijekova. Williams. 3. Računalni programi za izračunavanje deskriptora (TAM i DRAGON). doprinos u otkriću novih lijekova.

Weinheim 1996. ISBN: 3-527-29383-3 7.in silico modeli metabolizma lijekova).2. VCH. Uloga vezanja na proteine plazme u istraživanju novih lijekova. Introduction to Numerical Analysis. Modeling. Drug Distribution. B. eksperimentalni (size exclusion chromatography) i in silico modeli predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine plazme. Drug-Membrane Interactions: Analysis. 2nd Ed.metode predviđanja lipofilnosti (povijesni pregled. Weinheim 2002. ISBN: 3527304274 8. Sadržaj predmeta: Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih radikala. Aktualni primjeri primjene najnovijih računalnih programa (PreADME. lipofilnost metabolita i uloga u biotransformaciji. Važnost oksidacijskog stresa. enzimskim i transportnim sustavima te reaktivnim oblicima koji doprinose ili su povezani s toksičnim učincima. uključujući pojedine enzimske sustave i endogene antioksidanse.baze podataka. Mannhold. Mannhold. Weinheim 2002. Folkers and R. 1992. Drug-Membrane Interactions: Analysis. G. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. R. Mannhold. transportni sustavi i mehanizmi koji doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima. toksiforne skupine i modeli. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA Šifra predmeta: F1-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. H. Kubinyi. van de Waterbeemd and H. K. Nastajanje slobodnih radikala tijekom biotransformacije ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti odabranih lijekova i drugih ksenobiotika). predviđanje biotransformacije ksenobiotika (QSMR . Weinheim 2001. V. Folkers and R. Suli. ISBN: 3527304274 3. Modeling. 5. ISBN: 3-906390-22-5 9. informatički pristup . računalni programi za predviđanje lipofilnosti). godina Semestar: 9. Testa. CRC Press: Boca Raton. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. važnost lipofilnosti u razvoju novih lijekova. Reakcije. Polimorfizam enzima i transportera. G. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Vols. Weinheim 1996. H. R. Novi in silico pristupi modeliranju transdermalne penetracije. sc. 1. eksperimentalne metode i in silico predviđanje prolaska lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. D. Seydel. Cambridge University Press. molekularni lipofilni potencijal i ˝docking˝. ISBN: 3-527-29383-3 2. Wiley-VCH. Mayers. V. van de Waterbeemd. B. R. Chemical Graph Theory. H. lipofilni prostor. H. ProLogP. VCH. H. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. R. Toksičnost ksenobiotika putem metaboličkih reakcija (idiosyncratic drug reactions). K. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Pliska. Seydel. van de Waterbeemd. J. Krvnomoždana barijera i lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav. Guy. Wiley-VCH. Pliska. FL. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o biokemijskim mehanizmima toksičnosti endobiotika i ksenobiotika. Guy. J. Wiese. dr. VCH. Kubinyi and G Folkers. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. van de Waterbeemd and H. Kolegij obuhvaća pregled sustava antioksidacijske obrane organizma. enzimima.. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. N. ISBN: 3-906390-22-5 4. M. M. Studenti će se također upoznati s važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i dušikovih spojeva u organizmu (razlikama između normalnog i patoloških stanja). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije lijekova. tzv. enzimi. E. H. Folkers. Wiese. Sustav antioksidacijske obrane organizma (uloga endogenih i egzogenih antioksidansa). Kubinyi and G. Kubinyi. VCH. Testa. 6. Preporučena literatura: 1. Metabolička aktivacija. Trinajstić. Mannhold. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. Drug Distribution. 2003. Seminarski dio nastave bit će organiziran kao samostalno istraživanje studenata u manjim skupinama te izlaganje pripremljenog materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi dokazano stvaranje slobodnih radikala i drugih reaktivnih spojeva (primjerice 62 . ACD/Lab). Reaktivni kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama biotransformacije – sudbina i učinak u organizmu. ChemSilico. Weinheim 2001.

Marcel Dekker. Williams. Toxicology – the basic science of poisons. Schenkman. dr. Ostale trenutno aktualne teme u danom području. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH PROIZVODA Šifra predmeta: F1-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Vol 90. godina Semestar: 9. Poseban naglasak . vol. dr. C. Uetrecht. 2. 2001. McGraw-Hill. 2003. Ana Mornar Turk Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o potrebnom analitičkom znanju pri razvoju farmaceutskog oblika od ideje. Razumjeti potrebu za kreativnim pristupom pri izradi novih analitičkih metoda i izboru optimalnih 63 . ISBN: 0 19 850045 9 5. C. UK. sc. Free radicals in biology and medicine.). C. No. Taylor and Francis. Pirmohamed.M. 2001. Oxford University Press. Park. USA. 2004. Annual Review of Pharmacology and Toxicology. Casarett & Doull's. New York. ISBN: 0 8493 1582 4 3. godina Semestar: 9. R. Cell Biology). Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Packer. 3rd Edition. Hodgson. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. Wiley. New York. E. D. 1998. CRC Press. Gutteridge. C. 1995. Mathiovitz. Halliwell i J. P. Cadenas i L. London. Handbook of antioxidants. J. 2001.G. Marcel Dekker. 2000. Klaassen. Sadržaj predmeta: Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata izabranih novih metoda priprave terapijskih sustava (koji se već primjenjuju i potencijalno primjenjivih) da se pokažu problemi optimiziranja apsorpcije. reumatoidni artritis.. 2005. E. 3. D. E. ISBN: 0 0713 4721 6 4. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. B.. Razmatranje toksičnosti lijekova posredovanih reakcijama biotransformacije. Molecular Aspects of Oxidative Drug Metabolizing Enzymes: Their Significance in Environmental Toxicology. V. Jelena FilipovićGrčić. 177-2. Taylor and Francis Group. preko razvoja formulacije i tehnologije te ispitivanja stabilnosti. CRC Press. D.5 Ime predavača: doc. Hodgson. No 1. Oxford University Press. C. Molecular toxicology. Clinical toxicology: principles and mechanisms. Principles of biochemical toxicology. Vol. New York. Chemical Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series. 45. Bioadhesion in Drug Delivery. J. diabetes.in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za peptidne i proteinske supstancije. Preporučena literatura: 1. ISBN:0 7484 0737 5 2. Series H.Issues in Fundamentals. London. Chickering. R. 11. 2002. K. L. 2001. Alzheimerova i Parkinsonova bolest i dr. M. B. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. 7. C. Preporučena literatura: 1. (eds). Arinc. Smart. New York. Wilson. 10. Vol. Guest Editor: J. E.. M.V.. Drug Metabolism Reviews. Washington. Unapređenje znanja stečenih na kolegiju Farmaceutika biofarmacija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. Washington. E. J. Randale.P. kontroliranog oslobađanja.. D. Drug delivery systems. 1997. Josephy. Introduction to Biochemical Toxicology. 2005. B. A. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2003. sc. Barriers to drug absorption. 3. novel approaches and development. P. N. M. ishemija-reperfuzija. Hollinger. Barile. dr. 4.ateroskleroza. Current Drug Metabolism. The Role of Metabolic Activation in Drug-induced Hepatotoxicity. USA. nastajanje različitih vrsta tumora. izbora puta primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju novog terapijskog sustava. ISBN: 0 8247 0547 5 6. 37.A. 12. ISBN: 0-471-33334-4 9. Bioactivation. Lehr. Kitteringham. N. prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI Šifra predmeta: F1-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Maggs. Broj ECTS bodova: 1. Boca Raton. Timbrell.. sc. ISBN: 0-19-509340-2 8. Mira Bećirević-Laćan Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih terapijskih sustava u optimiziranju terapijskog učinka. do izrade dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. F. Physiological Pharmaceutics.

T. načini registracije. sc. Oblikovanja lijekova II i Kozmetologije. GC International. Provedba u farmaceutskoj proizvodnji. kontrola izmjena. Teme uključuju: indikatore potrošnje lijekova. 5. USA) Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete. stabilitetno izvješće. DPP – razvoj DPP u svijetu i današnji zahtjevi DPP-a (EU. Farmakopeja. Drug Stability. Medicinal products for human and veterinary use 1997. Chelsea Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 6. Praćenje nuspojava lijekova. 1. Inc. Third edition. regionalne 64 . 5. 3. Renata Jurišić Grubešić Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s regulatornim okruženjem te razvojem. Rhodes. Razvoj analitičkih metoda za određivanje sadržaja. Pharmaceutical Preformulation. Huber. godina Semestar: 9. Mathews. Postupci kontrole i procjene kvalitete mjerenja. K. Preporučena literatura: 1. I. značenjem i sadržajem sustava kvalitete i dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim naglaskom na pojedine elemente sustava kao i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji. 7. C. J. Sadržaj predmeta: Internacionalna regulativa: 1. Wells. LC. 2. York (1996). obnova registracije. Volume 4. Cartensen. Regulatory Aspects. EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA. 2. Quality assuarance of chemical measurements. Marcel Dekker Ind. prikupljanje i obrada analitičkih rezultata. Pargamon (1996). W. L. The rules governing medicinal products in the European Union. B. Validacija analitičkih metoda – općenito o validaciji. Pravilnici. Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja: 1. Validation of Analytical Methods: Review and Strategy. Validacijska dokumentacija. stabilitetno indikativne analitičke metode. 3. parametri validacije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitike lijekova II. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Validacija: 1. M. Ispitivanje stabilnosti – program ispitivanja.5 Ime predavača: Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled koncepta i metoda koje se primjenjuju u istraživanju uporabe lijekova i farmakoepidemiologije. oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih karakteristika. godina Semestar: 9. revised and expended. Good manufacturing practices. T. Lewis Publishers. Ellis Horwood Limited (1983). Sustav kemijske analize. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. Edition European Commission Directorate General IIIIndustry.tehnika. Broj ECTS bodova: 1. Preporučena literatura: 1. 4. dr. 3. Općenito o validaciji. Zakon o lijekovima. Drug Stability. 2. Riley. Analitical Validation. J. onečišćenja. s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih analitičkih rezultata. DLP. C. procjena na osnovi dobivenih rezultata. Dobra praksa u farmaceutici: 1. 3. provođenje validacije te obrada rezultata i pisanje izvješća. 2. Taylor. New York (2000). Royal Farmaceutical Society of Great Britain. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. J T. Ispitivanje stabilnosti: Regulativa – izvori informacija o regulatornim zahtjevima. Principles and Practices. Inspekcije. 3. Pharmaceuticals and Cosmetics 2. 4. Standardizacija – ICH. Rosaske. 11(1998)96-105. DKP. 2. CpMP) – format registracijskog dossiera. Farmakoekonomika. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIJALNA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Sadržaj predmeta: Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih oblika: Predformulacijske studije – svrha i očekivanja te najčešće tehnike. R. USA Zakonodavstvo i tijela (FDA) – razlika prema EU. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. Hrvatska regulativa – usporedba s međunarodnim propisima: Generički lijekovi i njihova registracija. 2.CEEC – status zakonodavstva. 4. Development of Validation of Analytical Methods. Elementi i vrste validacije.

Bolesti probavnog sustava. John Wiley & Sons 2000. Medikacijski i distribucijski sustav treba postaviti tako da omogućava izravnu opskrbu bolesnika i korištenje široke educiranosti ljekarnika. Gray JAM: Evidence-based healthcare. kliničkim simptomima. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Kao disciplina socijalna farmacija je stara nekih 25 godina. Preporučena literatura: 1. probleme s iracionalnom terapijom. snažnu ulogu u cjelokupnoj bolničkoj skrbi. Klinička farmacija i terapija . Potreba za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj polovici 20. intervala primjene interakcije lijekova s obzirom na bolesnikov zdravstveni status i cijenu terapije. Medicinska farmakologija. Walker. U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. mjerenje terapijskih ishoda i neželjenih učinaka terapije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Medikacijske pogreške. Uloga kliničkog farmaceuta. dr. stoljeća s povećanjem troškova za lijekove. Školska knjiga 2004. Treba ojačati komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara te medicinskih sestara. Regulacija opskrbe lijekovima i sustav financiranja. sc. Bootman JL et al: Principles of pharmacoeconomics 2nd edition Harvey Whitney Books Co. povećanjem rizika vezanih uz uporabu lijekova. istraživanjima i principima liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj prema pacijentu. Poremećaji trudnoće i ginekološki poremećaji. Velimir Božikov Ciljevi predmeta: Upoznati studente s ulogom kliničkog farmaceuta. brzim tehnološkim razvojem. Kardiovaskularni poremećaji. Bulat M. godina Semestar: 9. Ovaj sustav distribucije lijekova omogućuje stručni nadzor propisane terapije. ali povijesni korijeni sežu već u 19. Pregled bolesnika. Strmo BL et al. Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i preuzeti novu. 2. 270 pp. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Klinički značajne interakcije i nuspojave lijekova. C. Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima. Vesna Bačić-Vrca Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu informacije o etiologiji. godina Semestar: 9. Bubrežni i urološki poremećaji. koji uključuje racionalnu uporabu lijekova. Klinički značajni laboratorijski parametri. Zarazne bolesti. s naglaskom na kronična stanja. Pharmacoepidemiology. ukazao je na potrebu za farmaceutskom stručnom kompetencijom u polju socijalne farmacije. Obradit će se najvažnije skupine lijekova s njihovim indikacijama. Sustav pripreme jedinične terapije. Endokrinološki poremećaji. nuspojavama i 65 . Poremećaji disanja. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2. sc. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Neurološki i psihološki poremećaji. Sadržaj predmeta: Bolnica . Preporučena literatura: 1. Medicinska naklada 1999. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik KLINIČKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. R. Lacković Z . Osiguravanje kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama. Cincinnati 1996.varijacije u uporabi lijekova. Kao posljedica ovih potreba razvijenog društva.hrvatsko izdanje. Kliničko ispitivanje lijekova. Edwards.medicinska deontologija. Reumatski poremećaji. Geber J. 3rd ed. stručnu prosudbu propisane medikamentozne terapije sa stajališta prikladnosti doze. neodgovarajućom uporabom lijekova i povećanom brigom za pučanstvo. socijalna farmacija danas se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i “farmaceutskom praksom”. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Farmakologija dobnih skupina. Na taj način ljekarnik postaje središte informacija za sve probleme vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu. Sadržaj predmeta: Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti. stoljeće i povezani su uz pitanja izdavanja lijekova i zakonodavstvo. Churchill Livingstone 1997. Hematološki i maligni poremećaji.5 Ime predavača: doc. Broj ECTS bodova: 4. Očne i kožne bolesti. dr.

sc. dr. godina Semestar: 9. Preporučena literatura: 1. Clinical Pharmacy and Therapeutics. Tipična stanja i bezreceptna farmakoterapija. London 2001. a osobita pozornost biti će dana lijekovima koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi). Preporučena literatura: 1. doc. Saznanja će biti proširena na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu kako bi se mogla napraviti značajna usporedba među sustavima. uključujući sve vrste troškova i određivanja troškova. London 2002. Ova tema će biti izgrađena na prethodno usvojenim znanjima (patofiziologije. neželjene učinke lijekova i interakcije s ciljem upravljanja lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u cjelini. sekundarnoj i tercijarnoj razini. ekonomska analiza i prosudba kvalitete života. Nathan. Samoliječenje i lijekovi bez recepta. Pharmacy Practice. Važan aspekt ove cjeline biti će osposobljavanje studenta da bude u stanju evaluirati terapiju lijekovima. s naglaskom na moguće interakcije lijekova. Pharmaceutical press. 2.timski rad u malim skupinama Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: F1-41 Vrsta predmeta: obavezni predmet 66 . D: Javno zdravstvo i farmaceutska skrb. Handbook of Nonprescriptin Drugs. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Drugs in use. edukacije i prevencije zdravlja.) kako bi se razvio pristup u rješavanju problema pri pružanju farmaceutske skrbi. Kumar & N Clarke (Bailliere Tindall) 3. Azzopardy . (Taylor & Francis). U okviru ove tematske cjeline biti će istraživana pitanja promidžbe zdravlja. A: Primjenjena farmakoterapija i farmaceutska skrb. K Taylor & G Harding. Sanda Vladimir-Knežević Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u pružanju farmaceutske skrbi pacijentima. farmakologije. (Pharmaceutical Press) 6. APHA. Poseban naglasak biti će stavljen na suradljivost pacijenata. Clinical Medicine. M. Od studenata će se zahtijevati mišljenje i stav u okviru postavljenog zadatka i na temelju istraživačkih metoda koje se primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava zdravstvene zaštite. London 2003. te povezati znanstvene spoznaje i vještine na slučaju pojedinog pacijenta. Bit će dan prikaz izbora prikladnog lijeka i terapijski režim. radionice . prosudba korisnosti i rizika za pacijenta koji je na terapiji i praćenje pacijenta. 2. U okviru ove teme biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. itd. Drugs in use. 3. 4. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke farmacije. (Taylor & Francis). (Pharmaceutical Press) Metode podučavanja: teorijska. prof. na izabranim primjerima iz kliničke prakse. A. Primjena farmakoekonomskih principa u procesu donošenja terapijske odluke biti će ključna komponenta ove nastavne cjeline. Pharmaceutical Press. dr. 6. Sadržaj predmeta: Modul će biti podijeljen u pet ključnih nastavnih tema. Non-prescription medicines. L. K Taylor & G Harding. Poseban naglasak bit će stavljen na generičke lijekove. L Dodds. Basic clinical pharmacokintics. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Clinical Pharmacy and Therapeutics. M Winter (Applied Therapeutics Inc. problemska i terenska nastava. sc. E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi.kontraindikacijama. Lidija Bach Rojecky.) 4. temeljnih farmaceutskih znanstvenih disciplina. ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i drugim zdravstvenim stručnjacima. B: Sustav zdravstvene zaštite. 5. Rješavanje problema iz svakodnevne prakse učit će se na primjerima slučajeva iz prakse. dr. MCQs in Pharmacy Practice. Renata Jurišić Grubešić. Ovaj pristup će obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele. C: Farmakoekonomika. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: doc. L Dodds. Biti će korištene kliničke. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik FARMACEUTSKA SKRB Šifra predmeta: F1-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Teme će tvoriti integriranu cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj modula. Washington 1996. epidemiološke i socijalne studije s primjerima kvalitativnih i kvantitativnih metoda. Pharmacy Practice. London 2001. sc. P. U ovoj cjelini bit će obrađena organizacijska struktura sustava zdravstvene zaštite na primarnoj.

1997. Bon.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Etički. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Serdar. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Analiza varijance. rasprava i zaključak. Etika i znanost. Priručne i središnje knjižnice. te s načelima. Sigurnost u radu. Školska knjiga Zagreb 1997. I. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. Kruskal-Wallisov test. Originalni znanstveni rad. Rezultati. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. Kontrola kvalitete lijekova. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. Diplomski. J. E. Znanost i kultura. Znanost . Wayne. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. 1970. Šošić i V. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. London 1996. M. R. Analiza učestalosti. Zagreb 1997. Flögel: Metodika znanstvenog rada. W. Stil znanstvenog izvještavanja. 3. Citiranje tuđih rezultata. 4th Ed. višestruka linearna regresija. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. Kongresno priopćenje. χ2-test i Fischerov egzaktni test. Preporučena literatura: 1. Coxova regresija. Kontrola proizvodnje. Vođenje dnevnika. vrste publikacija. Objektivnost i subjektivnost. Vranić. Podjela znanosti. značenje i definicija znanosti. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Znanstvene i stručne asocijacije. 8. DeMuth. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. Broj ECTS bodova: 1. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. FBF. Vitagraf. internet adrese baza podataka 4. New York and Basel 2004.C. Beynon. u: Etika. Obrada i analiza rezultata. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. 2. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava 67 . D.Godina učenja: 5. ROC-analiza. Sažetak. magistarski i doktorski rad. 6th Ed. Pearsonov koef. 3. jednostavna linearna regresija. Statistička teorija i primjena. gospodarski. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. priručnik jedne discipline. Normalna razdioba. Prikazivanje podataka. Rijeka 1999. Preporučena literatura: 1. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. 7. Spearmanov koef. Obrazloženje teme. dr. The Systematic Experiment. Zagreb 1971. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. A. Uvod u statistiku. Tehnička knjiga. Marcel Dekker. fizičko-kemijskih svojstava. 6. Reproducibilnost eksperimenta. materijalno i vremensko. Zagreb. Wiley&Sons Inc. Elektroničke baze podataka. Cambridge. 4. J. Pretraživanje literature. Profil znanstvenika. Pavlić. Bolton. Vjerojatnost i statistika. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. V. kopije predavanja 5. M. Flögel. Planiranje eksperimenta: administrativno. Životopis. Napredovanje u struci i znanosti. politički. godina Semestar: 9. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. etikom. Naslov i autori. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. Tehnička knjiga. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. 2. Cjeloživotno učenje. Scripta biochemica. J. Friedmanov test. Pregledni rad. Školska knjiga. I. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Znanstvena i stručna literatura. Znanstvenoistraživačka oprema. Passing-Bablokova regresija. MannWhitneyev test. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: F1-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Literaturna dokumentacija i citiranje. C. Gibbins. kadrovsko. Biostatistica. socijalni i psihološki pristup znanosti. Biostatistics. 1999. Pojedinačni i timski rad. New York 1995. 1993. Cambridge University Press. Simonić. korelacije. Znanstveno nazivlje i jezik. analiza učinkovitosti. New York. korelacije. Inc. godina Semestar: 9. S. Testovi normalnosti razdiobe. Odgovornost znanstvenika. 5. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. sc.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Biološki uzorci. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. Portland Press. Osobitosti temeljnih.

Reumatoidni artritis / Sistemski lupus eritematosus. Urođene metaboličke bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni poremećaji glikozilacije. molekularno-biološke i biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak. Vektori za ciljani unos DNA u stanice i tkiva. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. Terapija T-stanicama i imunoterapija. Molekularne osnove starenja. U sklopu vježbi. Preporučena literatura: 1. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i stečenih bolesti na molekularnoj razini kao temelj racionalnog pristupa razvoju novih oblika terapije. Bolesti uzrokovane poremećajem prijenosa signala / Bolesti uzrokovane mutacijama keratina. Medicinska primjena molekularne biologije i medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi. Depresija / Shizofrenija / Tjeskoba. H2PO4-. Proučit će utjecaj pH. Molekularne osnove ponašanja. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: doc. Sadržaj predmeta: Genetičke. AIDS / Prionske bolesti. Ateroskleroza / Infarkt. . Molekularna patologija / patofiziologija navedenih bolesti. Mišične distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Matične stanice i njihova primjena u terapijske svrhe. Emfizem / Astma / Cistična fibroza. odabrana poglavlja 2. ionske jakosti. Karmela Barišić. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Joseph R. Bertini. 1999. dr. Principles of Fluorescence Spectroscopy.Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. transportnim i dr. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. editors: I. Kompleksna genetika. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. sc. Molekularna fiziologija stresa. Siegel. Lakowicz. Genetička imunizacija. Terapija protusmislenim oligonukleotidima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije II. Putovi staničnog dojavljivanja u kontekstu farmakološkog djelovanja na 68 . Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. Upoznati i razmotriti principe novih terapijskih strategija kao što su terapija genima i matičnim stanicama. Dijabetes / Pretilost. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE Šifra predmeta: F1-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. sc. Epigenetika. Unutar kolegija. Racionalni pristup razvoju novih oblika terapije na temelju poznavanja molekularnih mehanizama nastanka i razvoja bolesti (Rational drug design). dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: F1-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. godina Semestar: 9. prof. Stanična i genska terpija vaskularnih i onkoloških bolesti. Handbook on Metalloproteins. sc. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. dr. Seminar treba trajati pola sata. kompleksacijskim. godina Semestar: 9. Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest / Huntingtonova bolest. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. 2001.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. Second Edition. citrat. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Primjena male siRNA u ciljanom posttranskripcijskom utišavanju gena. A. Siegel. H.

G. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: 69 . Medicinska naklada. o farmakologiji sinapse i mehanizmima djelovanja agonista i antagonista adrenergičnog.R. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Regulation. Humana Press. Interakcije lijekova na molekularnoj razini. T. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova saznanja o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova u organizmu. J. Goodmann and Gilman′s: The Pharmacological Basis and Therapeutics. Stuttgart. borbu protiv nastanka rezistencije i mogućnosti liječenja AIDS-a. Kluwer Academic Publishers.A. Conn. Porter. Strachan. Preporučena literatura: 1.M. Potom.terapijskim prednostima i nedostacima. dr. Jameson. Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim učincima blokatora izoenzima ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri upalnim procesima. Read BIOS Scientific Publishers. vezano za intracelularnu antimikrobnu farmakologiju. farmakogenetici. London. Stječu se i znanja o kronofarmakologiji. Analiza primjera iz odabrane primarne znanstvene literature. Također. 1998. 2000. Preporučena literatura: 1. 1996. Mc Graw-Hill. 5. serotoninskog. ISBN: 9531761205 4. Sheridan. K. o membranskim i intracelularnim farmakološkim receptorima i njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost sprege genetičkih i vanjskih čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest.Renal Injury from Drugs and Chemicals. godina Semestar: 9. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Medicine. J.De Broe. W. Sikora (Eds). Humana Press. P. diagnosis and treatment. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. E. A. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation. 6.E.W. inzulin) . Cambridge University Press. Cox. T. G. Dumić: CD s predavanjima 2. Sinclair. Sadržaj predmeta: Tijekom nastave iz molekularne farmakologije stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka na razini staničnih membranskih proteina (kao blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i ionskih pumpi). današnje mogućnosti liječenja nefrolitijaze. Zatim. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGENETIKA Šifra predmeta: F1-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. K. Z. dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava. 6. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Clinical Nephrotoxins . J. G. genetskom inženjerstvu u proizvodnji lijekova (eritropoetin. Vespooten. Potom. M. Gines. Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i bolesti. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 1995. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Barišić i J. (ii) prednosti individualizirane brige za zdravlje i (iii) ulogu ljekarnika u razvoju individualiziranog očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. 3. Dordrecht. Schrier. sc. dr. Pathogenesis. 1999. 4. genskoj terapiji. Otpornost prema lijekovima (multidrug resistance). 1999. New York. 1994. and Cellular Immunotherapy (cancer: Clinical science in Practice). Edited by: V. ISBN: 1-872748-69-4 7. P. o parakrinoj ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACEinhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega. J. P. Također i stjecanje znanja o farmakodinamskim interakcijama dvaju ili više lijekova na molekularnoj osnovi. Bennett. W. R. ISBN: 0-89603-529-8 5. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen. ISBN: 0-89603-630-8 3. Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često korištenih lijekova. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Arroyo. o mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije. kolinergičnog. Potom. 1996. Blackwell Science. Means. Samaržija: Sinopsis predavanja. 2. 1998. Edited by: M. Morstyn. sc. I. Ascites and renal dysfunction in liver disease. Human molecular genetics. Rodes. 2001.pojedine čimbenike tih putova. P. Gene Therapy. Boston. A.A.M. godina Semestar: 9.

Vezu između genetske predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja se utvrđuje specifični fenotip. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. otpornost i dugovječnost. BIOS Scientific Publishers. psihijatrijske bolesti. dr. T.. Život s naslijeđenim faktorima rizika. Preporučena literatura: 1. Texbook of Adverse drug reactions. rak. autoimune bolesti. Farmakogenetika i farmakogenomika. godina Semestar: 9. Dumić: CD s predavanjima 2. U Topić E. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. ISBN: 1-87274869-4 3. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. Kompleksna genetika .TOC&depth= 2 5. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. Read. Usmjereno oblikovanje lijekova i vakcina. kao što je genetska mutacija. Genetika i fiziologija starenja.fcgi? call=bv. kao što je inhibicija i indukcija enzima. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na zdravlje i bolest. Farmakogenetika. Preporučena literatura: 1. Medicinsko laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – principi. terapija i prognoza. Strachan. Metode podučavanja: teorijska. P. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.. Individualizirana medicina: prevencija. G. In Davies DM ed. A. svrsishodnost i sociološki aspekti.gov/books/bv. Internetska stranica: Genes and Disease. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. respiratorne bolesti. (Review) J Int Med 2001. 2. godina Semestar: 9. J. Na temelju farmakogenetskog rezultata moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s istom dijagnozom. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: prof.Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na lijek između dvije osobe s istom dozom i istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane prolaznim uzrocima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Pharmacogenetics: an opportunity for a safer and more efficient pharmacotherapy. Biobanke. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE Šifra predmeta: F1-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Uloga farmaceuta u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. 2004. ur. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja genetičkih čimbenika na učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i procjena vrijednosti određivanja genotipa i fenotipa u individualnom terapijskom pristupu. a koji nije supstrat polimorfnog gena. neurodegenerativne bolesti. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. upalne bolesti probavnog trakta. Rawlins MD. Štefanović M. Sinclair. Primorac D. dr. Faktori rizika. stres. Geni i nasljeđe.pravna i etička pitanja. faktori okoliša. Pristup farmakogenetskog probira u predviđanju određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%. Sadržaj predmeta: Geni kao odrednice ustrojstva i funkcionalnosti jedinke. Lauc i J. ISBN: 9531761205 4. pretilost. 250: 186-200. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. sc. M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Ingelman-Sundberg M.ncbi.nlm.. Oxford University Press 1991. dijabetes. 3. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Medicinska naklada.. Irena VedrinaDragojević 70 . Mechanisms of adverse drug reaction. Medicinska naklada Zagreb. Cox.ShowTOC&rid=gnd.View. Kompleksna genetika. Janković S. 1995.nih. 1999. ili trajnim uzrocima. delecija ili amplifikacija gena.. Vanjski faktori: uvjeti i način života. primjena. Thompson JW.. T. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II.. http://www. one bolesnike koji trebaju veću ili manju dozu lijeka odnosno koji trebaju neki drugi identičan lijek. Topić E. Molekularna genetička epidemiologija. sc.

Kanig. opremanje sterilnih oblika: proces. starije osobe. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. Chadwick et al. C.. M. 7.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. dijabetesa tipa II. R. malasorpcija). dijetoterapija. C. Joseph L. 9. Roko Živković: Dijetetika. 10. H. Pharmaceutical Dosage Forms: Tablets. materijali. Lisa Rapport. Brian Lockwood: Nutraceuticals. operacije i oprema za razvoj i proizvodnju tableta. Herbert A. 3.. 3rd edition 2001 4. proizvodnja ostalih suhih oblika.. hiperlizinemija.Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti.: Functional Foods. 1 edition 1994. 2. Zagreb. karcinoma . J. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. 1 edition . 2004. kapsula. opremanje polučvrstih oblika: proces. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . IK Naprijed. H. 1986. leucinoza. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. Springer. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. Remington. A. malapsorpcija. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. Kibbe. 11th CD-Ro edition. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: dr. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. opremanje tekućih oralnih oblika: proces. 1995. oprema. Max Publishing Company. Seminari su osmišljeni kao demonstracija sadržaja obrađivanih na predavanjima u pojedinim proizvodnim procesima. sportaši). materijali. cistrinoza. intolerancija. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . propionacidemija. Lutz: Nutrition and Diet Therapy.. Theory and Practice of Industrial Pharmacy. ateroskleroza. dijabetes tipa II. Robert E. Lea & Febiger.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. B. trudnice. Inc. Vol I. Pothranjenost – malnutricija. Sue Rodwell. 1989. Volume I. F.. The Science and Practice of Pharmacy. II. kompulzivno prejedanje. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDUSTRIJSKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Poremećaji hranjenja. materijali.mehanizam. Sadržaj predmeta: Suhi dozirni oblici: procesi. 3rd Ed. lizina i metionina (fenilketonurija.2004. opremanje suhih dozirnih oblika. hiperlipoproteinemija. Bulimija. Pharmaceutical Press . oprema. Pharmfoods.1999. alkaptonurija. 2002. A. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. vitamini. American Pharmaceutical Association. homocistinurija. 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II. adolescenti. L. Preporučena literatura: 1. Liberman. Caroll A. Preporučene i zabranjene namirnice.V. mala djeca. cistatinurija. viša znanstvena suradnica Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika s osnovnim načelima i pristupima farmaceutskom procesu. Biserka Cetina Čižmek. 8. rahitis. Preporučena literatura: 1. pojedinim procesnim operacijama. 6. leucina. anoreksija. 2. Lewis Publishers. maldigestija. karcinom). Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. ugljikohidrati. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. kao i objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu završnog proizvoda. albinizam. Kopije prozirnica za predavanja 5. Relevantni članci u znanstvenim časopisima. Schwartz. Polučvrsti oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju polučvrstih oblika. hipertonija. E. Nutraceuticals. Lachman. proces oblaganja i oprema. Pretilost . Intolerancija hrane. opremi koja se rabi za tu svrhu. L. 2000 4. Tekući oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju tekućih oralnih oblika. 1st edition. Liebermann. godina Semestar: 9. A. valina. lipidi. Indeks tjelesne mase. primijenjenoj procesnoj kontroli. 2000. Marcel Dekker Inc. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. metilmalonacidemija. oprema. sc. osteporoza. I. 2000. Breakthrough Publications. trendovi u razvoju ostalih dozirnih oblika (bez oralnih). tirozinemija. Davis Company. izoleucina. Nutritivne alergije . 71 . Mosby. Lachman. Handbook of Pharmaceutical Excipients. minerali. cistinurija). Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. Plenum US.

prepreke u provođenju komunikacija: strukturalne. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s etičkim principima i zakonodavnim aktima važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim partnerima u društvu. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA Šifra predmeta: F1-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. J. nego i s liječnikom u cilju stvaranja i implementacije plana liječenja i nadgledanja terapije. Uz kognitivno znanje i tehničkomanipulativne vještine. odnos ljekarnik-pacijent. zadaće i obveze prema javnosti.uspostava monopola nad pružanjem usluga. G. komunikacija u funkciji prevladavanja asimetrije znanja i moći i bolesnikove anksioznosti.. Preporučena literatura: 1. Heideggerovo filozofsko strukturiranje koncepta “brige”. korist savjetovanja za bolesnika: sigurnije i učinkovitije liječenje. Broj ECTS bodova: 1. korist savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita. smanjivanje stresa na poslu.5 Ime predavača: doc. H. projekt profesionalizacije . prirodnih. ne samo s bolesnikom. temeljni postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi nemaju doze već bolesnici. Preporučena literatura: 72 . racionalna uporaba antidepresiva). ljekarnik treba steći znanje o temeljnim principima i oblicima komunikacije. London 1997.lice” s bolesnikom. Etički kodeks. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Sociologije i zdravstva. interakcija “licem u . ciljevi savjetovanja. Schwartz. žene i medikalizacija. o nekim vladajućim negativnim stereotipima o ljekarnicima. Standardi dobre stručne prakse. U okviru nastave biti će obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna etika. Ljekarnička briga i potrebe specifične populacije (roditelji i djeca. Broj ECTS bodova: 1. strategija reprofesionalizacije ljekarnikovog djelovanja). Pharmaceutical Dosage Forms: Parenteral Medications. Zakon o lijekovima i drugi farmaceutski zakonodavni akti. Marcel Dekker Inc. kronični bolesnici. E.. značenje brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja: bolesnik u središtu pozornosti. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA U FARMACIJI Šifra predmeta: F1-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. dr. interpersonalna komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnikbolesnik liječnik). profesionalna socijalizacija i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole.5. B. Koncept ljekarničke brige: modus operandi ljekarničke profesije kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije (concept “brige”-maglovit concept koji ne pripada području “čvrstih”. A. ljekarnikovo preuzimanje odgovornosti u terapiji lijekovima: prepoznavanje. pomoć pri samoliječenju. 2. Sadržaj predmeta: Socio-kulturni autoritet i profesionalni status ljekarnika u suvremenom društvu (samopercepcija ljekarnika. unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima. itd. Pharmacy Law and Ethics.i interprofesionalni odnosi. Liberman. profesionalna odgovornost. Volume I. etika u istraživanju. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije. veće zadovoljstvo poslom. adolescenti. Etički kodeks. Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. etika u farmaceutskoj industriji. veća participacija bolesnika u terapiji. tehničko-manipulativne i vrijednosno-normativne. Savjetovanje bolesnika – integralni dio ljekarničke brige ( definicija savjetovanja. zakon i farmaceutska praksa. kulturološke. Jadranka Vuković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s načelima stručne etike. staračka populacija. Komunikacija u kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija ljekarnikovog djelovanja. J. intra. dr. Pharmaceutical Press. profesije: kognitivne. smanjenje troškova zdravstvene zaštite. ključne komunikacijske vještine. Lachman. ljekarnikova etika.5 Ime predavača: doc. verbalna i neverbalna komunikacija. godina Semestar: 9. godina Semestar: 9. dodatna objašnjenja o bolesti. L. trudnice. Wingfield. kolektivna predodžba ljekarnika. rješavanje i prevencija zdravstvenih problema. fizičke. Hrvatska ljekarnička komora 3. sc. ljekarnička hermeneutika. specifični oblici ljekarnikovog terapeutskog ponašanja). Appelbe. neke konkretne situacije u kojima je savjetovanje neophodno). psihološke…. glavni atributi/parametri lijek. 1993. objektivnih znanosti.

London. Cippole.(1998) Pharmaceutical Care. Haddad. S.) (2001) Pharmacy Practice. The Pharmaceutical Press. Strand. A. (1997) Pharmacists Talking with Patients. and Wertheimer..C. S. Ž. van der Geest.(eds. 5.I. and Taylor. A. A Guide to Patient Counseling. M. Harding. S.J. R. 4. R.S. (1994). New York. Pharmaceutical Products Press. M. C. L.N. Whyte. A.(eds. Taylor. Cambridge University Press. (eds. W. 3.G. 8. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Social Pharmacy. R. London and New York.R. 7.K. Williams and Wilkins. (2002) Social Lives of Medicines. Smith. and Kimberlin. and Harding. Lippincott Williams and Wilkins.M..J. Health Profession Division. McGraw – Hill. P.(2005) Socijalna farmacija. Fourth Edition. Nettleton. Staničić. A Wolters Kluwer Company.. Rantucci. 9. G.L.. skripta 2. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 73 . K. and Hardon. Beardsley.C. and Morley. Taylor and Francis.A. A Waverly Company. Innovation and Development. New York and London. Pharmaceutical Product Press.) (1996) Social and Bihevioral Aspects of Pharmaceutical Care. and Buerki.M.) (1997) Ethical Dimension of Pharmaceutical Care. Tindal.1.(2003) Communication Skills in Pharmacy Practice. 6.

Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. www. biokemiji. 8. Žanić-Grubišić T. The European Register for Specialist in Clinical chemistry and laboratory medicine: Guide to the register version 2-2003 and procedure for re-registration. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Studenti medicinske biokemije i prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Juretić D. primjena na funkcije distribucije. godina Semestar: 1. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Multidisciplinarnost studija medicinske biokemije.5 Ime predavača: doc. Str. Monografije o utemeljiteljima medicinske biokemije u Hrvatskoj: Marijana Fišer-Herman. U: Grdinić V i sur. radioaktivni raspad. U: Grdinić V i sur.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Systematic top-down approach to clinical chemistry. Zagreb 2000. Pardue HL. Gurr E. Integralni račun: pravila integriranja. Clin Chem Lab Med 1999. Diferencijalne jednadžbe. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Diferencijalne jednadžbe 1. određeni i neodređeni integral. Zaprešić 1999. 37: 77-82. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. Koller U. Juretić D. 2002. 2. 41: 238-247. 30: 585-593. sc. Ibrahim Ruždić. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. 3.hkmb. Neprofitne i obvezujuće udruge medicinskih biokemičara. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MATEMATIKA Šifra predmeta: MB2-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva te u skladu s time postići razumijevanje i interes za sadržaje i slijed predmeta na studiju. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Medicinski biokemičar u sustavu zdravstva i biomedicinskih znanosti. Diferencijalne jednadžbe 2. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Broj ECTS bodova: 4. Current system of undergraduate and postgraduate education in clinical chemistry in Croatia. dr. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. Blaton V et al. Juretić D. 5. 2002.hdmb. Devetosemestralni studiji: planovi i programi. 225: S13-S33. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. 4.hr 10. Butnner J. kemiji. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara. Napredovanje medicinskog biokemičara u struci i znanosti. Osnovne elementarne funkcije. Clini Chem Lab Med 2003. Povijesni tijek razvitka medicinske biokemije kao zasebne struke u zdravstvu. 263-275. 6.org Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. brzine kemijske i biokemijske reakcije. Limes i diferencijal funkcije.ifcc. farmaciji. 7. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Matica Hrvatska Zaprešić. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1992. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. reda. godina Semestar: 1. www. načine gibanja. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. dr. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Utemeljitelji medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. kemijske i enzimske kinetike. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Seminari: 74 . Str. Bečirević-Laćan M. sc. reda. Preporučena literatura: 1. The origin of clinical laboratories. Kritički osvrt na tijek razvitka medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Clin Chim Acta 1994. 103-113. www.hr 9.

Riješeni zadaci iz više matematike I. oplodnja. drugo izdanje. citokineza. stanična kultura. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. D. Molecular biology of the cell. Stanice pod mikroskopom. Cooper. P. Zagreb. Broj ECTS bodova: 2.http://gened. Račun diferencijalni i integralni (I dio). Zagreb 4. Stanica.. Roberts K. Stanična dioba: mitoza.edu:8001/esgbio/chapters.5 Ime predavača: doc. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. dr. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. vezikularni transport. Školska knjiga. Uvod u matematičku analizu. Taylot & Francis Group. politeni kromosomi. Preporučena literatura: 1.. godina Semestar: 1. Alberts. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka.. (interna skripta) 3.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Školska knjiga. Školska knjiga. http://esgwww. sekretorni putovi.emc. Zagreb 1990. Jonson. Zagreb. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. Mitoza. Humana genetika. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. Stanična membrana. programirana stanična smrt (apoptoza).Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. A. membranski proteini. B. Oblici i građa kromosoma. sc. 6. 2004. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. R. Hopkin. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. kloroplasti i fotosinteza. 5. Hausman. Šikić.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. zakoni nasljeđivanja. Roberts K. molekularni pristup. Watson J.maricopa. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. ionski kanali i električna sposobnost membrane. Krnić. Medicinska naklada. K. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. Jezgra u interfazi. Javor. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. opća struktura kromosoma. 3. G. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. frakcioniranje stanica.. godina Semestar: 1. aktinska vlakna. Preporučena literatura: 1. Matematička analiza. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. 2. II. 1992. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti medicinskog biokemičara za 75 .. endocitoza.mit. sc. Z. Alberts. Garland publishing. Raff M. B. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Borzan i autori. 2004. 5. izmjene kromosomske strukture. Citoskelet: intermedijarna vlakna. trepetljike i bičevi. Bray D. L. Demidovič. Morgan i Drozofila. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. GS Garland Science. mejoza. Mejoza.. predavanja (interna skripta na CD) 4. Tehnička knjiga. 2002. od prokariota do eukariota. Odjeljci eukariotskih stanica. 2. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike.html 7. Sorić J.. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: MB2-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. New York. III.D. vezani geni. Raff M.. Prokariotske i eukariotske stanice. A. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. New York & London. Kurepa. treće izdanje. Broj ECTS bodova: 5.E. teorije i mehanizme nasljeđivanja. rekombinacija vezanih gena: crossing over. 1991. Lewis J. mikrotubuli. S. I i II dio.html Metode podučavanja: teorijska. B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: MB2-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. Mitohondriji i kloroplasti. Bray D.M. dr. Essencial cell biology..5 Ime predavača: prof... treće izdanje. Walter P. Zagreb. Školska knjiga.

Glanz. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». London and New York. 5. and Rimer. J. Blackwell Publishing. Third Edition. Preporučena literatura: 1. Otopine i njihova svojstva. Taylor. Research. bolest kao socijalni konstrukt. socijalna iatrogeneza.(2003) Sociology and Health Care. «disease». And Calnan. S. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu.(2005) Sociologija zdravlja i bolesti.5 Ime predavača: prof. Zdravstvenozaštitni sustav (organizacija kao sustav. A Wiley Company. Future and Agendas. sociokulturne varijacije i izražavanje boli.(eds. Kompleksni spojevi. Kemijski račun (stehiometrija). 4. birokratizacija. Gabe.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. sc. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). And Field. bolest kao identitet. Churchill. 3.K.5 = 10. vrijednosna supstancija zdravlja. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). White. «dobar» i «loš» bolesnik. 8. And Bond. dualizam zdravlja i bolesti. K.. Medicine and Society. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. Williams. Second Edition. Routledge. patologizam. kulturna iatrogeneza. Međumolekulne sile. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. Boja anorganskih tvari. «illness» i «sickness». «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). K. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. New York. teorija akcije. dužnost bolesnika. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). 3. 7. mijene u značenju zdravlja. otvoreni sustav. 6. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). Broj ECTS bodova: 7 + 3. M. J. racionalizacija. Second Edition. skripta 2. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). Lewis. bolesti suvremene civilizacije). Kemijska struktura. Staničić. 2. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). pozitivizam. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti.J. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. B. S. timski rad. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). Livingstone.) (1997) Health Behavior and Health Education. 4. Kemijska kinetika i 9. and Practice. (eds. SAGE Publications. London. prava bolesnika. pregovaranje.) (2000) Health. mehanicistički redukcionizam. imperativ zdravlja. i 2. godina Semestar: 1. Bond. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. dualizam duše i tijela.Thousand Oaks. Elektrokemija.M. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). 6. F.(eds. Key Theories. dr. profesionalna autonomija i moć zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage). klinička iatrogeneza. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. Kemijske veze. Ž. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. Taylor and Fransis Group. bol kao biosocijalni fenomen. S. D. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). 5. Jossey-Bass. bolest kao metafora. Theory. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). 76 . Osnovni koncepti.

Kiselinsko-bazna titracija. regulacija disanja. sastav urina. građevni elementi. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. Sublimacija joda. osnovna tkiva organizma. Filtriranje običnim filtarpapirom. endokrini sustav. Medicinska fiziologija. spolni sustav. faktori proliferacije stanica.pharma. uho. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. hematopoeza. koža.5 + 3. mokraćni mjehur. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. Pećina M. sc. krvne žile). njuh. Odvajanje olovnih. Peter Atkins & Loreta Jones. respiratorni volumeni i kapaciteti. elektronska struktura atoma. limfa. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Broj ECTS bodova: 4.. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. nazivlje. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. i 2. Hall JE. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. transport kroz stanične membrane. Vodljivost otopina. veze. Određivanje atomske mase.5 = 8 Ime predavača: doc. Oksidoredukcija sumpora i kisika. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. Miješanje kapljevina s kapljevinama. receptori na membranama. Freeman & Comp. bubreg. 1999. digestija i apsorpcija hrane. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. Zakon o održanju mase. Naprijed. Guyton AC. Medicinska naklada. imunosni sustav. acidobazna ravnoteža. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I.hr 3. Filtriranje filtar-papirom u Büchnerovu lijevku. izdanje. kemijske reakcije. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. krvne grupe. regulacija tjelesne temperature. određivanje Faradayeve konstante. oko. 2. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Preporučena literatura: 1. New York 1999. najvažniji mišići. agregatna stanja tvari. Ivančić-Košuta M. pluća. www. 2. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. građa skeleta. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. hemostaza. građa i funkcija jetre. ravnoteža. Vaganje. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. svojstva vode. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. membranski i akcijski potencijal. termokemija i osnove kemijske termodinamike. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. međumolekulne sile. Zagreb 1987. Ovisnost topljivosti o strukturi. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. trudnoća i dojenje. Priprema otopina. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. Mladen Biruš. H. probavni sustav. Pomicanje kemijske ravnoteže. Temelji anatomije čovjeka. Indikatori i mjerenje pH. Zakon spojnih volumena. Metode podučavanja: teorijska. molekulne orbitale. 10. Fizičke i kemijske promjene. Keros P. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: MB2-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. regulacija cirkulacije. W. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. vitamini. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. neurotransmiteri. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. godina Semestar: 1. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. periodni sustav kemijskih elemenata. Preporučena literatura: 1. Isparavanje i određivanje suhih tvari. 77 . Elektroliza bakra. Zagreb. dr. energetski metabolizam. Zagreb. cirkulatorni sustav (srce. 2003. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. „Chemical Principles: the quest for insight“. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. organa i organizma kao cjeline. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Dokaz elektrolitske disocijacije. organizacija i građa živčanog sustava. lučenje probavnih žlijezda. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Otapanje amonijaka u vodi. limfokini. krv.Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I.

Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. Junquera LC. mišićnog. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. Citokemijska. 1999. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Herak: Osnove kemijske fizike. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. Citokemija i imunocitokemija različitih tipova stanica i tkiva. te s primjenom određenih tehnika u mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Rad. 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. Školska knjiga. Junqueria LC. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. citomorfologijom upale i tumorskog rasta. 2001. tijela. upale i cijeljenja. godina Semestar: 2. Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj citologiji. elektroforeza. mokraćnog sustava. J. osmoza i sedimentacija. Boban D. potpornog. Generiranje. ogib. pojave na granici faza. Mirna Sučić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama citološke i histološke građe humanih stanica i tkiva. primjena radioaktivnih izotopa. laser. Idealni i realni plinovi. hematopoetskog i limfnog tkiva. živčanog. Osnove histologije. Kelly RO. Fizika mnoštva čestica. Transportne pojave: gibanje čestica. interakcija među dipolima. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. Kvantnost u prirodi. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. snaga i potencijal. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon.3. Citološke i histološke značajke oštećenja tkiva. Električna i magnetska svojstva tvari. energija. stojni valovi. godina Semestar: 2. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. imunocitokemijska i molekularna dijagnostika u dijagnostici zloćudnih bolesti. prizma i disperzija. nuklearne reakcije. Čvoriščec D. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Stanične biologije s osnovama genetike. Zagreb 1999. Broj ECTS bodova: 3. fotoelektrični učinak. difuzija. Metode podučavanja: teorijska. Carneiro J. Elektromagnetski valovi: polarizacija. Marković-Glamočak M. Citologija i histologija epitelnog. Zagreb: Biblioteka priručnici za elektivne predmete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: MB2-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Citomorfološki kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti. Faze i fazni dijagrami. Sučić M. Metode podučavanja: teorijska. refrakcija. endokrinog sustava. električni dipol. dr. Osnovne strukture stanica i njihove funkcije. dr. (odabrana poglavlja) 2. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože. apsorpcija. Toplina i toplinski nered. dišnog sustava. Osnove hisologije. Školska knjiga. Krajina Z. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. porijeklo električnog i magnetskog polja. Juretić A. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Kelley RO. Preporučena literatura: 1. Zagreb.5 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Citologija i histologija kardiovaskularnog sustava. Labar B. 1996. Zagreb. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. prvi zakon termodinamike. Krvne stanice. osnova spektrometra. strujni krugovi. Zagreb. Sadler TW. sc. Specifičnosti organela i njihova funkcija u pojedinim tipovima stanica. hematopoetskog i limfopoetskog sustava. Preporučena literatura: 1. reproduktivnog sustava. mikroskop. spontani radioaktivni raspad. probavnog sustava. Carnerio J. sc. Sadržaj predmeta: Uvod u citološke i histološke tehnike. centrifugalnom i električnom polju. optička mrežica. Školska knjiga. Sile u prirodi i pripadna polja. Atomska jezgra. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Langmanova medicinska embriologija. interferencija. 78 . 1992.

Inc. Metode podučavanja: teorijska. C. 2. S. nevodene titracije. ionske izmjene. Šošić i V. Koeficijenti korelacije. Procjene parametara razdiobe. 4. uzorak i uzorkovanje. 3. New York. Keller. standardna greška regresije. standardne otopine. Blatt: Modern Physics. Broj ECTS bodova: 2. Serdar. Poissonova i normalna. Zagreb. 5. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. 3. Vjerojatnost i statistika. osjetljivost i selektivnost. Kuntarić i K. karakterizaciji. Marcel Dekker. 2003. dr. izračunavanje rezultata. reakcija kompleksacije. Teorijski temelji postupaka separacije. Bolton. karakteristične/selektivne reakcije. Korelacija i regresija. E. Titrimetrijske metode analize. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. A. Teorijske razdiobe: binomna.5 Ime predavača: prof. D. sc. kompleksometrijske titracije. sc. dr. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Zagreb 1997. Gettys and M. J. godina Semestar: 1. Preporučena literatura: 1. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. A Slijepčević. B. Statistička teorija i primjena. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. Broj ECTS bodova: 6 + 4. teorijski parametri za opis razdiobe. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. sc. J. Uvod u statistiku. Školska knjiga. Zagreb. Pavlić. D. McGraw-Hill. jednostavne. 4th Ed. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Wiley&Sons Inc. 1992. I. Nikola Kujundžić. i 3. Principi gravimetrijske analize. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. taložne metode. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. 6th Ed. Empirijske razdiobe. WS. svojstva taloga i taložnih reagenasa. oksido-redukcijske. grafički prikazi. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. Tehnička knjiga. Linearna regresija. Skove: Physics. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. E. Biostatistics. JAZU. Wayne.5 Ime predavača: prof. dr. maskiranje i demaskiranje. godina Semestar: 2. neutralimetrijske. Petz. Zagreb. titracijske krivulje. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Teorija uzoraka. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Analitička primjena protolitičkih sustava. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Vranić. Bešić i J. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. parametri koji opisuju razdiobe. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. F-test. Temelji kvantitativne analize. 5. V. Bon. New York. 6. testiranje korelacije. J. McGraw-Hill. Tehnička knjiga. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: MB2-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. F. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. složene. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Statistički testovi: χ2-test.2.5 = 10. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. 4. i 2. Osnove statističke metode. Zagreb 1971. Winterhalter. New York 1995. Školska knjiga. pogreške u kemijskoj analizi. 79 . F. 1999. analitički proces i metode. prof. I. 1990. Kempni: Vježbe iz fizike. složeni sustavi. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. New York and Basel 2004. W. t-test. 1970. Zagreb 1973.

engl. D. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente. 1998. Berlin Heidelberg. sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura. kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. B. Kronja i S. Organic Chemistry. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I.. Olga Kronja. izd. i 2. tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. John Wiley & Sons. doc.. A Modern Perspective. Brooks/Cole Pub. te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. 2000. Valerije Vrček.. J. 1999. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju.5 + 10 = 15 80 . Kellner. eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina. M. Školska knjiga. hrv.): Analytical Chemistry. Springer-Verlag. Stanley H. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. A textbook. kompleksometrija. 2. s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju.5 Ime predavača: prof. W. 2004. dr. sc. 3. prof..E. Broj ECTS bodova: 3. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Organska kemija. C. 3. Z. Zagreb. 4.-M. izd. T. 5. dr. godina Semestar: 2.. West i F. Borčić. A.. New York. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. M. Zagreb. Weinheim. J. M. Broj ECTS bodova: 1 +1 +1. Pine (preveli I. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi. 1994. O. 6. 2003. radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. 6. sc. Zagreb. 3. Osim toga. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: MB2-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. i 10.. Školska knjiga. te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Widmer (ur. Preporučena literatura: 1. Školska knjiga. Co. Gravimetrijska analiza. Holler: Osnove analitičke kemije. Mermet. Rapić). Blackwell Science. 2. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 5. Metode podučavanja: teorijska.5 + 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. McMurry. 4. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloženjem/otapanjem. F.5 + 7 = 10. Oxford 2000. Obrada i analiza čvrstog uzorka. 4. Organic Chemistry. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. WileyVCH. A Times Mirror Company. i 5. J. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. Volumetrijske analize (taložne metode. nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva. sc. Metode podučavanja: teorijska. 2004. 1996. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku. Graham Solomon. 8. D. Praktikum preparativne organske kemije. a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i laboratorijske prakse. Fryhle. Preporučena literatura: 1. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva. Lewis. 5. Organic Chemistry. 2. R.. primjenjujući mehanistički pristup gradivu. godina Semestar: 2. Bregovec i V. Skoog. 2003. i 3. neutralimetrija. što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. izd. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. 1. redoks).. D. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari. 4. Fifield i D. M. Otto i H. Zagreb..

Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Medicinska naklada. Dodig S. IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). porfirina.sc. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. ugljikohidrata. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. godine studija. Juretić D. enzima i izoenzima. a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija. dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). 3. Preporučena literatura: 1. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život.. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama.. Zagreb. Štraus B. stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. 2. Medicinska naklada. Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje.Ime koordinatora praktične nastave: prof. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz medicinske biokemije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: MB2-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 1992. kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. godina Semestar: 1. i 4. Petrik J. Zagreb. József Petrik. Labar B. spolu i financijskim uvjetima. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Ime koordinatora praktične nastave: dr. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja 81 . dr. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. 2003. znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Lipovac K. 3. sc. Štraus B i sur. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Zagreb. kiselinsko-bazične ravnoteže. Štraus B. sc. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. 1997. Medicinska biokemija. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: MB2-42 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. lipida i lipoproteina. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. proteina. 2004. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. i 2. Medicinsko-biokemijske smjernice. Zagreb. 2. dr. Medicinska naklada. Sadržaj predmeta: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr. neproteinskih dušikovih spojeva. sc. V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita. doc. radne. Čepelak I. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. 5. i 2. Preporučena literatura: 1. a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

K. Medicinski fakultet ..N. Varaždin: Varaždinska banka dd. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. K. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje.erc. uključujući liječnike hitne medicinske pomoći. sc. zaustavljanje krvarenja. Miljković D. (2001). priprema materijala. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti i tijekom studiranja. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. IEP-D2. godina Semestar: 2. Zagreb 4. trijažni sustav... pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda.. Skripta za prvu pomoć. Kimberlin C (2002). biokemiji i zdravstvu. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www.. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. nadoknada volumena. zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice.edu) 2. imobilizacija. Lippincott Williams & Wilkins 3. modele. Beardsley R.(1998): Interpersonalna komunikacija. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga.prve pomoći. P. transport unesrećenog.Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. utapljanje. dr. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. policiju i vatrogasce. Learning express. Tindall W. Grundler i sur. strujni udar). 6. Vizek Vidović V. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. Alinea. venski put. Menađerska komunikacija. neposrednim suradnicima. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja. Brajša. Vnuk V. uvježbavanje. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. Preporučena literatura: 1. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta. Pavleković G. Kako savladati tremu. Preporučena literatura: 1. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: MB2-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1.Zagreb 3. (1993). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I 82 . New York 5. ostalim stručnjacima u području te s medijima.. opis smjernica za reanimaciju. Reardon. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika. ugrizi otrovnih životinja. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. Juretić D. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. . Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Rijavec M. Menedžerske vještine 2. (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. Zagreb. McManus J..(1998) Effective business speaking. automatski defibrilatori. Pjevač N. Janković I. davanje savjeta i zaključivanje odnosa.

Jastrebarsko: Naklada Slap 2. godina Semestar: 1. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Petz. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Temelji psihologije. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. emocije i emocionalna inteligencija. sc. sc. normalnost i abnormalnost.B. Čorkalo. D. str. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. U: Ajduković. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. cjeloživotno obrazovanje. B. Ličnost). 11. tretman. Čuvstva i Motivacija. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. 6. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). Čorkalo. Preporučena literatura: 1. Upoznati studente s zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. percepcija i stanja svijesti. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: MB2-46 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. nacija i nacionalizam. Psihologija rada (poglavlje: 11. D. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. 5. Petz. timski rad i rukovođenje. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. B. sc. učenje i pamćenje. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. 10. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Nenormalna ličnost). Broj ECTS bodova: 2. Stavovi i ponašanja među grupama. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. 192–221) 5. (2001). Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: MB2-45 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. (2003). 9. Rathus.5 Ime predavača: prof. Percepcija. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. D. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. velike grupe i međugrupni odnosi. registraciju. Ličnost. (1987). Različita stanja svijesti. medicinskih i homeopatskih proizvoda. (Ur. U: Ajduković. 8. provjeru kakvoće. Inteligencija. (2000). dr. godina Semestar: 2. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. Petz.5 Ime predavača: prof. prijateljstvo i romantične veze. razvoj samopoštovanja. ispitivanje. 4. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. terapija. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr.).). Rathus. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. roditeljstvo i stilovi odgoja. Broj ECTS bodova: 2. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. . rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Ivo Vukušić. dr. sukobi i njihovo rješavanje. interpersonalna komunikacija i odnosi. Temelji psihologije. 173-194). Predodžbe. D. Naslijeđe ili okolina.A. (2003). 153171). godine. (Ur. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. godina Semestar: 2. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3.(2001). S. S. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama 83 . evalucijska tumačenja spolnih razlika.A. promet lijekova. savladavanje teškoća u učenju. stavovi i predrasude. Grupe i unutargrupni procesi. motivacija. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. (2000).Šifra predmeta: MB2-45 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Preporučena literatura: 1.2011. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. B.

te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. 2. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of 84 . tijela zdravstvene ustanove. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. Cost-benefit analiza (primjer. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. vježba). Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Zagreb 2003. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. godinu. zdravstveni radnici. posjedovanje i promet opojnih droga. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. provjeru kakvoće i promet lijekova. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). 2006. registraciju. . te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje.Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. godina s naglaskom na ciljeve strategije. godinu. Stoddart GL. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Drummond MF. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1.2012. L. Navedeni zakoni. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe. godina Semestar: 2. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). referentni centri. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. ispitivanje. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: MB2-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Preporučena literatura: 1. privatna praksa. Zdravstveno osiguranje. Financiranje zdravstvene zaštite. medicinske i homeopatske proizvode. nadzor. Elgar. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. 2. Culyer AJ: The Economics of Health. Zagreb. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Volume I. . Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba.-2012. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. dr. sc. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. zdravstveni zavodi. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. 3. Aldershot 1991. Medicinska naklada. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. medicinskih i homeopatskih proizvoda. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa.2011. and II. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije).

godina Semestar: 3. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). izdanje. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. dr. Stanica. Preporučena literatura: 1. ISBN 9536256-23-1 2. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. uloga koenzima. "Uvod u Biokemiju". Part I (Chapters 113) Freeman. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 3. FBF. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Aminokiseline. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. glikokonjugati i glikokaliks. Signalne molekule. tercijarna i kvarterna struktura. Oxford University Press. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. struktura nukleinskih kiselina. sc. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu.M.Health Care Programmes.Berg. 5. L. Lipidi i membrane (masne kiseline. informacija. svojstva vode. Energetika života (metastabilnost živog sustava. klasifikacija enzima. Broj ECTS bodova: 4. Nukleinske kiseline (nukleotidi. funkcionalne skupine i struktura biomolekula. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. Vitamini. molekularni pristup. zimogeni. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. rekombinantna DNA). sc. i 4. 2001. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. klasifikacija proteina. Metode podučavanja: teorijska.5 = 10. Stanko Uršić. dr. biološki važni peptidi. FBF. J. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. značenje nekovalentnih sila. sekundarna. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). Oxford 1987. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. inhibicija. Stryer. Flögel i suradnici. J. modularna građa. Sadržaj predmeta: Uvjeti života.L. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. Scripta Biochemica. u primjerenom opsegu. koncentracijski i elektrokemijski gradijenti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. dr.M.5 Ime predavača: prof. Scripta Biochemica. Broj ECTS bodova: 6 + 4. Cooper. konformacijska dinamika. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. polazeći od studija 85 . peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina.energetska valuta. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. M. energetika transmembranskih procesa). struktura i funkcija membrana). reduktivni potencijal. G. sc.Tymoczko. primarna. ISBN 953-6256-12-6 3. Biochemistry. ATP . 2001. Ugljikohidrati. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. konformacijske promjene). izoenzimi. stanični koncentracijski odnosi. poglavlje: Stanična kemija. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. "Biokemijski praktikum I". mehanizmi enzimske katalize. doc. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.5 Ime predavača: prof. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. New York. funkcionalne i strukturne domene. pokretačka sila bioreakcija. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. M. tipovi jednostavnih i složenih lipida. brzina enzimske reakcije. II. 2001. Flögel i suradnici.

aktiviteti. unutarnja energija. zeta potencijal. Applied Physical Pharmacy. pojmovi. Lea & Febiger. godina Semestar: 3.W. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. 4 ed. i 4. dr. adsorpcija.S. kemijski potencijal. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. 5. 7. Atkins. Applications in the process industries. Rice and J. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. spektroskopskih. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamičkih. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. sc. dr. A. The Royal Society of Chemistry. primjerice elektrodni fenomeni. 1993. P. HPLC i GC metode). Ivan Kosalec. 2002. konduktometrijske i amperometrijske titracije. antigene strukture. sc..). A. hidrofobna interakcija. D. H. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. S. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). B. R. M. Chun (Ilustrator). problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. IR spektrometrija. Martin. gljivica i parazita. H. Williams. Cambridge 1994.. Berry. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama).A. A. T. P. C. određivanje pKa vrijednosti. kinetičkih. Oxford University Press 2000. članci. fizioloških i biokemijskih osobina. potenciometrijske redoks. Bustamante. fenomeni. McGraw-Hill. Physical Chemistry. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen 86 . povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. Physicochemical Principles of Pharmacy.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. kemijske kinetike. Attwood. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Amiji. A.. Preporučena literatura: 1. Butterworth-Heinemann Ltd. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. Everett. 6. J.primjerenih osnova termodinamike. elektrokemije i koloidne kemije. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. Basic Principles of Colloid Science. Sandmann (Editors). 4. Macmillan 1994. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. 1994. imunologije. Oxford University Press 2002. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. R. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. Florence and D. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. Colloid and Surface Engineering. doc. zakoni i metode. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. Physical Chemistry. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. koagulacija koloidnih sustava. Oxford. Editor. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. emisijske spektroskopije. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. Metode podučavanja: teorijska. pH-metrijske. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. (ili izdanje 1998. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. prvi i drugi zakon. entalpija. spektroskopije. raznolike primjene i sl. M. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. Gibbsova slobodna energija. metode priprave i proučavanja koloidnih sutava. Ross. 3.

Konformacije DNA. dr.P. dr. Dubuque. Wm. 1996. aminokiselina. patogena. N. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. E. Brown Publ. Duraković: Opća mikrobiologija. kolesterola i steroidnih lipida. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). Školska knjiga. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. Z. Preporučena literatura: 1. vjernost replikacije. svojstvima i proizvodnji vakcina. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. 1992. V. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. Philadelphia. biosinteza masnih kiselina. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). Jr. Tihana Žanić Grubišić. Stanična bioenergetika. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. Jawetz. 3. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. dr. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. PTI Zagreb. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. Weisglass: Medicinska bakteriologija. Medicinska naklada. Lippincott-Raven Publ. D. Greške u DNA i njihov popravak. S. Medicinska naklada. Zagreb. 10. β-oksidacija masnih kiselina. 1993. građa ribosoma i rRNA. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. biokemija i genetika mikroorganizama). Lj. Melnick. 1980.: Diagnostic Microbiology. 8. Školska knjiga. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke. 1987. Školska knjiga. Medicinska naklada. Jug. Janda.C. S. C. Zagreb. 9. i 5. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. 2002. Zagreb. i 3. L. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. 13.. Zagreb. kromosomi i geni. E.A.B. 12.. biologiju (fiziologija. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. Replikacija DNA. W. M.pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. struktura. Prescott. H. proteini izvanstaničnog matriksa. Richter: Medicinska parazitologija. 2001. Zagreb. Ožegović. B. Informacija u biološkim sustavima.L. J. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. Brudnjak: Medicinska virologija. 2. sc. Zagreb. Schreckenberger. transport iona. Presečki i suradnici: Virologija.5 Ime predavača: prof. J. prof. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. 4.C. Kalenić. J.. S. mioglobin. 5. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih proteina: hemoglobin. DNA . šećera. organizacija genoma. Merkur A.D. W. hema. S. Zagreb. tijek i hormonska regulacija. lipida i nukleinskih kiselina. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Klein: Microbiology. Harley. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih gram. polisaharida. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. P. Broj ECTS bodova: 2. 1997. Winn. sc. Allen. ciklus ATP. Pakiranje DNA i histoni. Genetička šifra i odnosi gena 87 . 1995. Školska knjiga. W. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. E. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. godina Semestar: 4.5 + 7 = 9.M. Koneman. Iowa. B. biosinteza triacilglicerola. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. 1984. serološkoj dijagnostici. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. T. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. 2002. 6.ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. glicerofosfatida. elastin. Zagreb. kolagen. Zagreb. Školska knjiga. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I.genetička uloga. 1994. sc.A. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. Madić. E. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. D. mikoplazmi. Naglić. Glikoliza. Zagreb. Hajsig. 1989. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. ciklus limunske kiseline. prof. Jumena. 7. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija.D. 11. Karmela Barišić.

2005. 3. Stryer: Biochemistry. Freeman. Medicinska naklada Zagreb. Značenje introna i eksona. molekularni "uzorci" koji se prepoznaju. 2003. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. efektorski mehanizmi. Medicinska naklada. adhezijske molekule). Andreis I. Pregled kliničke imunologije: imunodeficijencije. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. 4. Berg. metode za određivanje stanične imunosti. stanice. JL Tymoczko. Batinić D. A Clinical Approach. Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. 1991. humoralna i stanična (celularna) imunost. 2. Čulo F. JM Berg. Interna medicina (3. PF bubrega. Sinteza proteina. godina Semestar: 4.5 = 7 Ime predavača: prof. Wiley & sons. B. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. 3. preradba i predočavanje antigena. Broj ECTS bodova: 3. Metode podučavanja: teorijska. Školska knjiga. Osnove patologije. Kujundžić i sur. Grčević D. Regulacija imunosne reakcije.L. PF imunosnog sustava.aktivacija imunološke reakcije . autoimune bolesti. Prirođena imunost . J. Zagreb. godina Semestar: 4. New York. Klinička patofiziologija. L. FBF Zagreb. i 5. C. Imunologija (šesto izdanje). Gamulin i sur.5 Ime predavača: prof. 2.. Stečena (adaptivna) imunost . PF probavnog sustava. transplantacijska i tumorska imunologija.strategija i mehanizmi. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. metode molekularne genetike. i dopunjeno izdanje). Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Preporučena literatura: 1. 2003. Stryer: Biokemija. 88 . Taradi M. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Sustav HLA. L. Robins. fifth edition. 1994.stanice. S. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . PF kardiovaskularnog sustava. Preporučena literatura: 1. sc.. Lippincott Williams & Wilkins. Smith. 5. Saltsman. Patofiziologija. New York. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: MB2-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.i proteina. Broj ECTS bodova: 4. i 3.efektorski mehanizmi. Školska knjiga. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. PF dišnog sustava. G. Philadelphia. Integracija biokemijskih procesa u stanici . kemokinin. dr.. New York. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. dr. Osnove patologije. Preporučena literatura: 1. 2003. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation.5 + 2. Branko Malenica Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik IMUNOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. S. kliničke slike. metode za detekciju antigena i antitijela. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Zagreb. 2002. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Medicinska naklada Zagreb. Laboratorijske metode: metode za razdvajanje stanica. sc. K. 2002. 2004. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. 2002. Višnjić D. Metode podučavanja: teorijska. J. i novija izdanja. Predočne stanice. Marušić M. 4. receptori. imunološka preosjetljivost. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II Sadržaj predmeta: Pregled opće imunologije: imunosni organi. Vrhovac i sur. Freeman. PF bolesti metabolizma. patogeneze.osnovni principi regulacije metabolizma. komunikacijske molekule (citokini. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. M.

molekulske). 2004. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti. citogenetičke.. Walport M. Broj ECTS bodova: 3. kao i primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici. Medicinska genetika 2. Predmet obrađuje normalnu građu genoma čovjeka. U: Mardešić D. Na primjerima će se obraditi etičko-pravna pitanja genetičkog testiranja. populacijskim screening programima i znanstvenim istraživanjima. sc. Broj ECTS bodova: 2. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim populacijskim istraživanjima. Roitt IM. Medicinska genetika 1. New YorkLondon. Roitt′s Essential Immunology (10th edition). Medicinska genetika 1. Harper PS. U: Zergollern Lj. Immunobiology. London-Paris-Berlin. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. i sur. genski upis. U sklopu populacijske genetike upoznati će se s HardyWeinbergovom jednadžbom i čimbenicima koji na nju utječu. čimbenici koji na to utječu. kao i s primjenom ovih principa u kliničkoj praksi. Janeway Ach Jr. sc. U: Zergollern Lj. Cambridge: Cambridge University Press.5 Ime predavača: prof. uključujući uzimanje osobne i obiteljske anamneze. Upoznati će se s tipičnim kliničkim slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja. Lichtman HA. Preporučena literatura: 1. Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze. 2000.Toronto. normalan i poremećen intrauterini razvoj. Školska knjiga. Metode podučavanja: teorijska. Barišić I. Prevencija genetičkih bolesti. 2. Mardešić D. Zergollern Lj i sur. WB Saunders Com. Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim činiocima. Barišić I. Delves PJ. 1991. Cellular and Molecular Immunology. 5. 89 . godina Semestar: 4.2. poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip. Abbas KA.345-364. prevenciji nasljednih i prirođenih poremećaja. 5th ed. mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr. 3. Zagreb: Školska knjiga 2. prenatalna dijagnoza). i sur. Cooley WC. Garland Science-Churchil Livingstone. 5. i sur. 2000. Blackwell Science Inc. Travers P. Ingeborg Barišić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike . Kromosomske abnormalnosti. prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti.).the immune system in health and disease. 3. Pober SJ. U: Zergollern Lj. Milena Jadrijević Mladar-Takač Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s farmakoterapijskim skupinama lijekova. 4. Studenti će se upoznati sa suvremenim pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim poremećajima. izd. Preventive management of children with congenital anomalies and syndromes. godina Semestar: 4.. te podjela i nomenklatura kongenitalnih anomalija. screening programi. Zagreb: Školska knjiga 2. liječenju. Wilson GN. Practical genetic counselling. monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipični oblici nasljeđivanja (dinamičke mutacije. Oxford: Butterworth-Heinemann.1-63. preventivnim postupcima (genetičko savjetovanje. Osnove humane genetike. Zagreb: Školska knjiga 1994. Schlomchik JM. Pedijatrija. 1991. Zergollern Lj. 6. 2001. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike Sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju s osnovnim principima humane genetike.1-90. 2005.180-204. Philadelphia – London . Razvoj humane genetike u posljednjim desetljećima. 7. izd. 4. i sur. načinima na koji one nastaju i kako se prenose. Biti će objašnjeni načini nasljeđivanja kromosomskih. kliničkom evaluacijom. metodama njihove dijagnostike i prevencije. uniparentna disomija. metodama dijagnostike nasljednih bolesti (biokemijske. dr.5 Ime predavača: prof. 2000. skripta 2005.normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala.

Jadrijević-Mladar Takač & prof. Wm. ed. Suvremeni pristupi u istraživanju novih lijekova. Antimigrenici. Zagreb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II.. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. The Pharmaceutical Press. Antihemoragici. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. Krv i krvni proizvodi. Pomoćne tvari. Elektrokemijske metode. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. 1990. Lipincott Williams & Wilkins.. 7.. hrv. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Antikoagulansi. Antianemici. 3. Eikozanoidi. elektrogravimetrija. Genaro. Nikola Kujundžić. J. 2002. Shelton. Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. primjenom: elektrogravimetrije. 2002. D. Kerber: Concepts. Termoanalitičke metode. Martindale – The Extra Pharmacopoeia. izd. A. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: MB2-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 6. Easton Pensylvania. antiprotozoici). antibiotici. dr. Dizajn i primjena prolijekova. 90 . Antiparkinsonici. Antidijabetici. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. Patrick. Otkriće lijekova. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Diuretici. Skoog. Antihistaminici. Stutgart. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. L. sc. Preporučena literatura: 1. Antihipertenzivi. 3. 1996. Holler: Osnove analitičke kemije. Williams: Chemistry The Molecular Science. M. Elementi u tragovima. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. Antihelmintici. Antituberkulotici. Lijekovi u terapiji gihta. Sadržaj predmeta: Uvod u farmaceutsku kemiju. Parasimpatomimetici. 6. E. Psihofarmaci. Havas: Ion. 2002. West i F. uvod. C. J. Olmsted III i G. Blokatori beta-adrenergičkih receptora. izd. dr. Mišićni relaksansi. nuzdjelovanja i kontraindikacija lijekova u kliničkoj uporabi. Strukturni i fizičko-kemijski čimbenici u djelovanju lijekova. D. Lewis. D. uvod.). Akadémiai Kiadó. D. Lijekovi za snižavanje razine triglicerida i kolesterola u krvi.Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki. Antimuskarinici-parasimpatolitici.. Antitusici. D. Farmaceutska kemija – interna skripta (doc. sc. termogravimetrijska analiza. Dubuque. Oxford. London. 5. 6. Beaty i J. Louis. Antivirotici. J.. R.. New York. Ekspektoransi. St. potenciometrijske titracije. engl. 2001. 5th Ed. P. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. Analgetici i antiinflmatorici.) Mack Publishing Company.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. S. 2. Rendić) 2. Budapest. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. 5. 1996. Antiepileptici. Citostatici. Medfarm. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. diferencijalne pretražne kalorimetrije. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. 1996 4. sc. CT. dr. Simpatomimetici.. Masne kiseline. 1985. A. 1. diferencijalna pretražna kalorimetrija. godina Semestar: 4. M. D. Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na probavni sustav. Hormoni. Oxford University Press. ionselektivne elektrode. Od koncepta lijeka do tržišta. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Brown Publishes. G. UV-Vis spektrofotometrije. Lijekovi s učinkom na srce. Perkin Elmer Inc. Scientific Publishers. prof. Klasifikacija lijekova. Lemke (ed. M. Školska knjiga. Anestetici. (A. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry. Lijekovi u liječenju infektivnih bolesti (antiseptici i dezinficijensi. dr. indikacije. 18th Ed. 31st Ed. sulfonamidi. Vitamini. Remington’s Pharmaceutical Sciences. zamjene za krv i plazma ekspanderi. T. uvod. Mosby. 1999. Oxford. Medicinal Chemistry.1994. izd. Spektroskopske metode analize. razumijevanje mehanizama djelovanja. Bios Scientific Publishers Ltd. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Atkins i J. Williams. UV-Vis spektrofotometrija. SAR/QSAR. Antimikotici. Preporučena literatura: 1. Kontrastna sredstva u dijagnostici. 4.

MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. Spectrometric Identification of Organic Compounds. 8. Chichester. Rapić). M. UV-VIS. spektroskopiji. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. kinetici. Inc. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. 10. NMR i ESR spektroskopske tehnike. Friebolin. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. J. 1994. 5. Silverstein. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. 2000. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u 91 . Metode podučavanja: teorijska. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. Blackwell Science. IR. CD. dr. 3. Ellis Horwood. 2.5 Ime predavača: prof. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications.). sc. urin). steroidi. Broj ECTS bodova: 2. G. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. Ford i P. vitamini.. L. T. Pretsch i drugi (preveli Z. Zagreb. Wiley-VCH. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Stanley H.7. doc. Sadržaj predmeta: Predavanja: Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. Meić i M.-M. M. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. SKTH/Kemija u industriji. 9. Springer-Verlag. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: MB2-49 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Bregovec i V. lijekovi). New York.. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. Weinheim.5 Ime predavača: prof. C. Organska kemija. Žinić). Preporučena literatura: 1. pregrađivanja). Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: MB2-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. J. WileyVCH. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. Morrill. Kellner. M. Broj ECTS bodova: 2. Pine (preveli I. A textbook. krv. R. Berlin Heidelberg. Fifield i D. 4. uključujući termodinamičke i kinetičke. H. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. Školska knjiga. dr. Mermet. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. dr. 2000. godina Semestar: 4. 1998. R. IR. vakuum ultraljubičasto. Timmins. Widmer (ur. Bassler. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. C. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. E. Weinheim. Otto i H. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr.): Analytical Chemistry. sc. John Wiley & Sons. Zagreb 1982. Stanko Uršić. Basic One. F. W. 1H-NMR. Oxford. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. IR.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. sc. godina Semestar: 4. UV. 1974. 1989. 1998. izd. mikrovalovi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. promjene konformacija.. M.

Utjecaj čovjeka na okoliš. Butterworth-Heinemann Ltd. Zagreb. Macmillan 1994. 1987. 1985. Ivana Vinković.: Zaštita okoline danas za sutra. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). S. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Florence and D. Beck. Preporučena literatura: 1.H. Medicinska naklada. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. V.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. Toxicants and Undesirable Food Constituents. P. Kontaminanti u prehrambenom lancu . ambalaža kao sastavni dio namirnice. Silikoza. Aditivi u namirnicama. Šobot. 4. 1994.olovo. 2001. kancerogenost. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. mikotoksini)..utjecaj na zdravlje čovjeka. toksičnost. vibracije). 221-223 (separat) 6. 3. Editor. antibiotici. godina Semestar: 3. i suradnici. 3. sekundarni standardi. Ross. Đikić. Faktori okoliša i zdravlje. Davies.A. procjena rizika.. F. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. 7.P. HarperCollins Publishers. kadmij. IR. nastajanje. Williams. T. Zdravstveni aspekti ekologije. u: Zapsalis. D. hormoni. Teški metali . sc. 1998. Valerije Vrček. 21. R. Danijel Ljubas. Mikroelementi kao kontaminanti. Edinburgh 1995. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. i suradnici: Zdravstvena ekologija. utjecaj na zdravlje. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . 92 . Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. 2001. Physical Chemistry. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Oxford. Ekološki koncept zdravlja. Isaacs. Rice and J. ili novija izdanja) 2. M. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. T. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Colloid and Surface Engineering.otopini i koloidnom sustavu.. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. prirodni procesi. John Wiley and Sons. živa. N. medicinski pribor). voda. 2. C. R. makroklimatski. Physical Organic Chemistry. Austin. podjela. glavni urednik Springer.Lowry and K. Fizikalni faktori mikroklimatski.W. mehanička energija (buka. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Procjena rizika.sredstva za čišćenje). s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. Berry. azbestoza. Ftalati (vinil omekšivači). Barbat. Zagreb. Matas. 7. Cambridge 1991. J. Oxford University Press 2002. tlo. Simončić. ekološki pojmovi. B. 5. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. izloženost ljudi. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. rak kože. djelatnost čovjeka. Partridge. godina Semestar: 3.Atkins. Pearson-Prentice Hall (Longman). Pušenje i rak. (Ed. Preporučena literatura: 1. A.. Physicochemical Principles of Pharmacy. The Royal Society of Chemistry. New York. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. veterinarski preparati. Attwood. Ekološki leksikon. dr. Stanko Uršić.S. Zagreb 1993. Koncept održivog razvoja. A. S. 4.S.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. M. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Applications in the process industries. D. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Utjecaj tehnoloških procesa. Oxford University Press 2000. dječje igračke. Valić. O.kozmetički preparati. primjena (dječje igračke. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: MB2-53 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2.A. A. Physical Chemistry.. 8. (1998). Richardson. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. Ekološki otrovi. Chem. Školska knjiga. R. Ugroženi elementi okoliša atmosfera.

Dobri i loši antigeni. Heterogenost antitijela. B. T. Protočna citometrija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Imunologije. Zagreb. Imunoglobulinski razredi i podrazredi: IgG. Medicinska naklada. dr. Prednosti i nedostaci biljega (izotopi. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. vrste. Medicinska naklada. Utjecaj temperature. Zagreb 2. godina Semestar: 5. sc. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. London. Sekretorni imunoglobulini. Zagreb. 6. 2001. Čulo F. Matulić. alternativni. izd. 3. Zagreb. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Imunologije Sadržaj predmeta: Antigen . vrste. Hapteni. Reakcija antigen-antitijelo. Konstanta ravnoteže. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Preporučena literatura: 1. 1997. IgM. definicija. Sile vezanja kompleksa antigen-antitijelo. 1997. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i iz Fizikalne kemije II 93 . S. lektinski. 2006. Komplement . kliničke. Broj ECTS bodova: 2. 2006.5 Ime predavača: prof. Dodig. Bioetika i biomedicinske znanosti.5 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IMUNOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Bio-čip tehnologija u imunokemiji. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. Standardizacija dijagnostičkog postupka optimizacija. Scripta ad usum privatum studentorum. Tehnike s obilježenim reagensima. Alergeni. dr. Brostoff J. Matulić. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKALNA BIOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. GK 3. Zagreb. 2006. Metode podučavanja: teorijska. Citokemijske i histokemijske metode. Medicinska naklada. Antitijela namijenjena imunokemijskoj analitici: proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih protutijela. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. 4. Broj ECTS bodova: 4. Zagreb. validacija. Epitopi. T. osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini. sc. luminscentni biljezi). Metodologije etičke argumentacije. enzimi. fluorofori. Povijest. Standardizacija standardizacija in vivo i in vitro testova. Taradi M: Imunologija. B. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. dr. Afinitet. 5. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Antitijela . Božidar Štraus. T. Mosby. Cijepljenje . Matulić. IgD. Paratopi. Medicinska naklada. referentne vrijednosti. Antiidiotipska antitijela. Imunokemijske metode: pregled i svojstva. energetski zahtijevno. Avidnost. Imunizacija. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Male D: Immunology. Andreis I. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. Marušić M. Matulić. S. Zagreb. neravnotežno stanje te termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. Uloga reakcije avidinbiotin.struktura. Opremanje laboratorija za imunokemijske analize. GK 4. Slavica Dodig Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese povezane s imunologijom. dioba i temeljna načela. Štraus. Taložne reakcije. IgA.Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. Kvantitativne tehnike u gelu. 2004. Zagreb. Kvalitativne tehnike u gelu. Odnos etike i biotehnike. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao ustaljeno. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Dodig: Astma. Izravne tehnike u otopini. Roitt I. Preporučena literatura: 1. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Ana Stavljenić-Rukavina. Čepelak. T. sc. pH i koncentracije soli na afinitet. godina Semestar: 5.svojstva. Rh antigeni. 2004. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Bioetika. IgE. I. 2. Bioetika. 2001. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa. Putovi aktivacije: klasičan.struktura. funkcija. Krvne grupe AB0. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice.

2003. Microarray tehnologije.. B. Potencijal prijenosa skupine. Harris..A. dr. Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti. F. Suvremene metode analize DNA. Jednadžba brzine u ustaljenom stanju. Energija aktivacije. Razine regulacije enzimske aktivnosti. Mikrokalorimetrija. Kristalografske metode. Blackwell Science Ltd. Enzimske tehnike. drugo izdanje 2. Svrhovitost kvarterne strukture. Practical skills in biomolecular sciences. praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih. ISBN: 0-130-45142-8 4. Usmjerenost bioloških procesa. Preduvjeti: Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Masena spektrometrija. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Enizimi: vezno i katalitičko mjesto.Sadržaj predmeta: Stalan protijek energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju. 2003 (ISBN 953-6256-10-X) drugo izdanje 3. 2003. Nanotehnologije. R. Transport tvari kroz biološke membrane. J. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1996. G. Energetski i reduktivni potencijal stanice.. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula. Radioizotopne metode. London. Ionizacijska svojstva vode. Boyer. Oxford. Weyers. Biokemijski praktikum II. M. Preporučena literatura: 1. Jones. Ionska jakost. Flögel. Biokemijski praktikum II – Fizikalna biokemija. Višesupstratne reakcije. Fundamentals of Enzyme Kinetics. Multienzimski kompleksi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. 1998. dio. Određivanje primarne strukture makromolekula. E. Dabelić. H. Nosači elektrona. Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. i II. Bioenergetics at Glance. i 6. Dumić: CD s predavanja 2. Lauc. 2nd ed. Elektroforetske metode. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3.Cornish-Bowden. M. Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke i preparativne biokemije I. Fundamental Laboratory Approaches for Biochemistry and Biotechnology. Načela pasivnog. Sedimentacijske metode.P. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska. Analitička biokemija. Maravić i S. Scripta Biochemica FBF Zagreb. M. A. Zagreb. Ballou. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. molekularno-bioloških i analitičkih metoda i postupaka.. ISBN 953-6256-10-x 3. Preparativna biokemija. J. Oksidativna fosforilacija. Portland Press. Volumen stanice. 1999. D. Konzervacija funkcionalnih domena. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-24 94 . Modern experimental biochemistry. Kromatografske metode. Namjenska particija energije. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove. G. Oksidoredukcijski procesi. Učinak temperature i ionske jakosti. D. Ninfa and D. ISBN: 0-8053-3111-5 5. Metode podučavanja: teorijska. sc. Imunokemijske metode. 2001. Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed. Addison Wesley Logman Ltd. Biokemijski potencijal i ravnoteža. Biološko značenje metastabilnosti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke i preparativne biokemije I i iz Fizikalne biokemije. 2003 (ISBN 953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2. Višestruke ravnoteže i alosterički efektori. Preporučena literatura: 1. Dinamika proteinske konformacije. Fitzgerald Science Press. Sadržaj predmeta: Izvori i priprema biološkog materijala. Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II. Teorija prijelaznog stanja. Uloga ATP. Kulture stanica i tkiva. Scripta biochemica. Elektrokemijske metode. Integralni pogled na bioprocese. Analiza i prezentacija rezultata. ISBN 1-891786-00-8 6. Evolucijski opitimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. Reed. M. R. Difuzija. Flögel i sur. 4. Fizikalna biokemija I. J. Dumić. Ionizacija aminokiselina. Spektrometrijske metode. godina Semestar: 5. Kiselobazne ravnoteže homeostaza H+-iona. Scripta Biochemica FBF Zagreb. A. Flögel.J. olakšanog i aktivnog transporta. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: prof. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta.

analitički i poslijeanalitički čimbenici. Philadelphia. Pesce AJ. Metaboliti s dušikom: ureja. 1998. prof. godina Semestar: 5. Mirna Sučić. kisela fosfataza. Poremećaji u metabolizmu galaktoze. metode određivanja. ostalih tekućina i ekskreta. dr. funkcija. Narayanan S. Git Verlag GMBH. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. prof. transport i korištenje. 1997. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije I. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. poremećaji. III prerađeno izdanje. Tietz textbook of Clinical Chemistry. osiguranje kvalitete.B. sc. laktat dehidrogenaza. sc. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija. 9. József Petrik. Zagreb. Preduvjeti: Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II. aminokiseline. metode određivanja. poremećaji. Zagreb. Zagreb. apoproteini. hemoglobini i metaboliti. Medicinska naklada. litij. referentni intervali. metode određivanja. 8.5 + 8 = 11. razgradnja. Hipoglikemija. 4. Flegar-Meštrić Z. priručnik. Metode podučavanja: teorijska. 6. Pannall PR.5 = 9 Ime predavača: prof. fosfati. 5. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. metode određivanja.Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. organ specifični enzimi. lipaza. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. eksudatima . Mosby. kolesterol. 1992. Jagarinec N. sc. kreatinin. dr. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. testovi opterećenja. nastavni materijali s predavanja (CD) 7. Zawta B. London. nasljedni i stečeni poremećaji. poremećaji. Zilva JF. Enzimi: enzimi u serumu. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih. transudatima. kalij. Broj ECTS bodova: 4.nastanak. poremećaji. Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke biokemije I i iz Biokemije II. dr. 2. Medicinska biokemija. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Ivana Čepelak. W. alkalna fosfataza. dr. Štraus B.5 Ime predavača: prof. Štraus B i sur. Preporučena literatura: 1. 3. sc. aspartat aminotransferaza. kalcij. Kaplan LA. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. pretražni materijal. Medicinska naklada. dr. šećerna bolest. Medicinska naklada. Juretić D. Medicinska biokemija. Ashwood ER.5 + 4. gama-glutamil transferaza. amonijak.. metode određivanja. metode određivanja i poremećaji. poremećaji. godina Semestar: 5. lipoproteini. Sadržaj predmeta: Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički. i sur. Proteini: promet i bilans dušika. magnezij. natrij. testovi. puferski sustavi. Školska knjiga. poremećaji. 2000. mokraći. doc. amilaza. Broj ECTS bodova: 3. Zagreb 1997. proteini u krvnoj tekućini. glikirani hemoglobin i fruktozamin. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HEMATOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. metode određivanja. proteinske vrste metode određivanja. tehnike. Mikroelementi: željezo i bakar apsorpcija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Wisser H. fruktoze i glikogena. Zagreb 1992. i 6. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Guder WG. 2003. metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima. izoenzimi. i sur. voda. i 6. propisi. Samples: from the patient to the laboratory. udio dišnog sustava i bubrega u određivanju kiselinskobazične ravnoteže. trigliceridi. alanin aminotransferaza. položen ispit iz Humane i populacijske genetike i iz Imunologije. Porfirini. Darmstadt. instrumenti i automatizacija. metode određivanja. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. 1996. Kazmierczak SC. sc. likvoru. kreatin. mjere i jedinice. fosfolipidi. biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Renata Zadro 95 . kreatin kinaza. kloridi. 4th edition. akutne i kronične komplikacije. Burtis CA. urati. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. Saunders Company.

vezikularni transport. točke staničnog ciklusa. genske knjižnice. makrofagi. vektori i strategije kloniranja. trombocitopatije. AIDS. Imunodeficijencije. SSCP. Hipoproliferacijske anemije. Metode podučavanja: teorijska. Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije I. matične hematopoetske stanice. Hauptmann E. akutne mijeloične leukemije. Infektivna mononukleoza. pokretni genetički elementi. Multipli mijelom. Bolesti limfocita. položen ispit iz Biološke kemije. adhezijske molekule. Transplantacija alogenih i autolognih hematopoetskih stanica. Preporučena literatura: 1. sc. funkcija trombocita. godina Semestar: 6. citokini i kemokini. uvođenje DNA u stanicu domaćina. bolest teških lanaca. organizacija kromosoma. kontrola. FISH. Metode molekularne biologije: PCR. smatanje i dorada proteina. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. Splenomegalija i hipersplenizam. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. mejoza i oplodnja. Gordana Maravić Vlahoviček. nekodirajuća DNA. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. 1998. lizosomi. popravak. Bolesti granulocita i monocita. signalni sljedovi. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. Stanični ciklus: faze. Podjela anemija. Zloćudne bolesti mijeloidnih stanica. Anemije zbog poremećaja u sazrijevanju: sideropenična anemija. funkcija i metabolizam. konstrukcija rekombinantnih vektora. enzimi. Eritrocitopoeza. Monocitopoeza. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. Textbook of hematology. citomorfologija eritrocitopoeze. funkcija i metabolizam granulocita. funkcija B12 i folne kiseline. inaktivacija gena. 2. Kronične mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije. GMO. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. amiloidoza. Diferencijacija hematopoetskih stanica. kloniranje čitavih organizama. paroksizmalna noćna hemoglobinurija. mitoza. sekvenciranje DNA. proizvodnja rekombinantnih proteina. 1996. Megakariocitopoeza. funkcija i metabolizam monocita. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: MB2-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. ELISA. Granulocitopoeza. megaloblastična i druge makrocitne anemije. Školska knjiga. klinički i laboratorijski pokazatelji anemija. Metabolizam eritrocita. o funkciji leukocita. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. maligni limfomi. mutageneza. Zloćudne bolesti limfocita. citokineza. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Labar B. Zagreb. regulacija i regulatorne molekule. monoklonalna gamapatija. razvoj novih lijekova i terapija. Golgijev aparat. SOS-odgovor. Bolesti trombocita: trombocitopenije. Dijagnostika povećaog limfnog čvora. eritrocita i trombocita. Eozinofili i bazofili. sc. Bolesti matične hematopoetske stanice: aplastična anemija. DNA-mikročip. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. stanično kretanje. eritrocita i trombocita. second edition. McKenzie SB. Funkcija eritrocita. prof. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. matične stanice i održavanje zrelog 96 . hemoglobin.Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i funkciji hematopoetskog i limfopoetskog sustava. Northern i Western blot. Limfopoetski sustav. protusmislene RNA i DNA. trombocitoze. Stanični i humoralni imunitet. T i B limfociti. ER. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. mjesno specifična rekombinacija. NK stanice. željezo i metabolizam željeza. te naučiti kliničke i laboratorijske pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita. Hematologija. Southern. Waverly Company. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. akutne limfatične leukemije. Kronična limfocitna leukemija. i sur. stečeni poremećaji trombocita. Sadržaj predmeta: Organizacija krvotvornog sustava. dr. Hemolitičke anemije. Preduvjeti: Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. Williams and Wilkins. sustav komplemenata. makroglobulinemija Waldenstroem. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije I.

5 Ime predavača: prof. Scripta biochemica.M. Cox i Sincler: Molekularna biologija. antiflatulani. J Geber. 2.. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. replikacija.tkiva.. Blackwell Science. antiepileptici i anksiolitici).. putovi prijenosa signala.W. metabolizam i eliminaciju. antidiaroici. 97 . liječenje migrene. glukagon. Metode podučavanja: teorijska. antiprotozoici i anthelmintici).. Preporučena literatura: 1. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka.).) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. antimikrobni lijekovi (antibiotici. antidepresivi. Virusi: genetički materijal. Dumić.. 1999. Zatim. Opće principe farmakologije čine: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3.. J.. Z Lacković. zaštita od sunca itd. citostatici. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. antiparkinsonici. prolaz kroz stanične membrane. anestetici. O. Marcelić. regulacija apoptoze. f. gonadotropini. Molekularna biologija – praktikum. estrogeni. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. Medicinska Naklada. An introduction to genetic engineering. pripravci za liječenje bolesti štitnjače... imunoglobulini. onkogeni i tumorski supresorski geni. Cambridge Univeristy Press. Lauc. klasifikacija. 4. 5. 2003. antivirotici. R. Zagreb.djelovanje lijekova. sc. Gornik. Broj ECTS bodova: 2. viroidi. Dumić. koronarni vazodilatatori. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. Maravić.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. Nicholl. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. Twyman.E. 6. raspodjelu. CD s predavanjima 2. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. i Hausman. autonomnog živčanog sustava (l. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. f. Cooper. G. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. tumorski virusi. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Lauc.M. respiratornog sustava (antiasmatici. hormonski pripravci (kontraceptivi. S. receptori. hipolipemici). G. antituberkulotici. glukokortikoidi. Primrose. spazmolitici. 3. propulzivi i digestivi). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. progestageni. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. psorijaze. f. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. bifosfonati itd). antihipertenzividiuretici. D. Šupraha. G. anoreksici. T. fibrinolitici i eritropoetin). R. J. protuupalni lijekovi. Zagreb. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. laksativi. antikoagulansi. 2003. i 7. Grupa autora: Medicinska farmakologija. blokatori Ca-kanala. Medicinska Naklada. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. l. godina Semestar: 6. izdavač: Medicinska naklada. i 4. Zagreb. Maravić. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. antiemetici. Urednici: M Bulat. prioni. morfologija. Dabelić. T. Principles of Gene Manipulation. antipsihotici.. Stanica – molekularni pristup. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. 2nd ed. molekularni mehanizmi. f. interferoni. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. 2004. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom.. antitusici i ekspektoransi). antipiretici.. krvotvornih organa i krvi (antianemici. 2001. Potom. veličina. S. antiaritmici. androgeni i antiandrogeni. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). imunosupresivi i antialergici.B. 6th ed. bioraspoloživost. Stanično signaliziranje: vrste signalnih molekula i receptora. imunoserumi. imunostimulatori. and Old. za opstruktivne bolesti dišnih putova. l. G. R. antimikotici. Rak: nastanak i uzroci raka. Preporučena literatura: 1.. G. osnovna načela farmakokinetike .5 + 9 = 11. kalcitonin). l. ISBN 953-6256-45-4. osnovna načela farmakodinamike . 2004. inhibitori prolaktina. S. Zagreb. S.

Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. and Gutteridge JMC. Ernst Mutschler. 4. 6. Free radicals. Aufgabe. Free Radicals in Biology and Medicine. slobodni radikali i toksikologija. interni priručnik Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju. M. H.2. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. Knight JA. 2003. 2001. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu.M. prijelazni metali. J. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. 3. 2001. oksidacijski stres i programirana smrt stanice. 4.K. P. reaktivni spojevi dušika i načini njihova djelovanja. Zagreb-II/2004. sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi mehanizmi djelovanja. izdanje. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. slobodni radikali u organizmu. Seminari: uključuju samostalnu. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. te o njihovoj specifičnoj ulozi u patogenezi bolesti. primarni. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. slobodni radikali u procesu karcinogeneze. Oxford. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 5. kemijska svojstva slobodnih radikala: elektronska struktura. Metode podučavanja: teorijska. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II.5 Ime predavača: doc. American Association for Clinical Chemistry . izdavač: Medicinska naklada. nastavni materijali s predavanja 3. Unutar kolegija. izdanje. antioksidansi u prehrani. detekcija slobodnih radikala: EPR spektroskopija sa spinskim stupicama. Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom 98 . slobodni radikali i alkoholizam. 47. 2003.1999. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata iz patofiziologije u smislu značenja oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u organizmu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI Šifra predmeta: MB2-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. alkohol. Broj ECTS bodova: 2. slobodni radikali u procesu aterogeneze. kompleksacijskim. ksenobiotici). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Slobodni radikali i okoliš (atmosferski zagađivači. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: MB2-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Student će steći znanja o slobodnim radikalima i antioksidansima u i izvan organizma. antioxidants. Halliwell B. 5. godina Semestar: 6. transport nesparenog elektrona u homogenim i heterogenim tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj strukturi. Oxford University Press. 5. 2004. čestice. konstruktivnu obradu znanstveno-stručnih članaka koje odabire voditelj predmeta. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. dr.P Rang. posredna detekcija (detekcija produkata radikalnih reakcija). Ritter. reaktivni kisikovi spojevi. Moore: Pharmacology. skripta za studente. Dale. Broj ECTS bodova: 1. Churchill Livingstone. lijekovi. antioksidansi kao nadomjesna terapija. Čepelak I. Slobodni radikali – metabolizam i toksičnost kisika. sc. dr. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. 2004. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. Preporučena literatura: 1. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 8. transportnim i dr.5 Ime predavača: prof. 2004. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. sc. fotokopije znanstveno-stručnih radova objavljenih u literaturi Metode podučavanja: teorijska. aging and disease. 4. fifth edition. metode procjene oksidacijskog stresa. 2. slobodni radikali i bolesti pluća. reakcije.M.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu semimarskih radova.

Second Edition. Metode ispitivanja citotoksičnosti. Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza. Seminar teba trajati pola sata. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Mogućnosti primjene animalnih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe.. sc. Prijenos signala u stanici: signalni putovi 99 . Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat (GABA). A practical approach. 2001. i sur. A. sc. Spaventi R. sc. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća analizu temeljnih odnosa između strukture i funkcije membranskih proteina. Principles of Fluorescence Spectroscopy. Broj ECTS bodova: 2. Culture of Animal Cells. Istražit će se molekularni mehanizmi uključeni u prijenos signala i mogućnosti moduliranja signalnih putova u terapijske svrhe. Fourth Edition. Preporučena literatura: 1. Berk A. Lakowicz. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA Šifra predmeta: MB2-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Zipursky S. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. rani i kasni geni.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. cistično-fibrozni regulator transmembranske vodljivosti (CFTR). Lodish H. 2000. H.5 Ime predavača: prof. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Ian Freshney. Sientific American Books. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Siegel. Ikić D. Broj ECTS bodova: 2. Različite obitelji transportnih proteina. dr.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. Handbook on Metalloproteins. Proučit će utjecaj pH. godina Semestar: 5. receptori smrti. matične stanice.. Baltimore D.metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Nespecifični nosači lijekova – posrednici u staničnoj rezistenciji (MDR nosači). Ektoenzimi. Tipovi transporta kroz membrane. Siegel. prijenos signala.L. H2PO4-. ionske jakosti. R. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. struktura i organizacija bioloških membrana. dr. godina Semestar: 6.. drugi glasnici. dr. faktori rasta i citokini. József Petrik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici. tirozin-kinazni receptori.. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Receptori. nekroza). Preporučena literatura: 1. USA 4. Tehnike kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Enzimi vezani za membranu: adenozin-trifosfataze (ATPaze). U sklopu vježbi. 1999. kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija). Asinkrone i sinkrone populacije stanica.. položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Krioprezervacija stanica. Receptori kao signalne molekule: receptori povezani s G-proteinima. Komercijalne stanične linije. Klonalni rast i preživljavanje stanica.. Darnell J. Pavelić D. Primarne i trajne stanične kulture. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA Šifra predmeta: MB2-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. . stanični ciklus. citrat. Kulture stanica u dijagnostici (određivanje citokina). (Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta. 3. Matsudaria P. American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. Tihana Žanić Grubišić. Oxford University Press. Bertini. odgovarajući priručnici i protokoli za pripremu medija te kultiviranje stanica u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe 5. Sastav medija i seruma. materijali s predavanja 2. editors: I. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Dinamika. (1997): Molecular Cell Biology.5 Ime predavača: prof.. Joseph R. Humane kulture stanica u terapiji. prof. odabrana poglavlja 2. Globus.

G. stanje proteina u membranama. odabrani pregledni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem 7. i sur. Sinapsa:. 1996. Finkel T. Voet. J. Sinauer. Inc. Wiley & Sons. Handbook of Toxinology. Freeman and Company. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana. 4. porijeklo biopotencijala. Broj ECTS bodova: 2. 6.Mebs. MIT Press. 5. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. pamćenje. 2. Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica preko membrane: elektrokemijski potencijal. preslike zabilješki nastavnika Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Wiley & Sons. Preporučena literatura: 1. sc. Plavšić F. Vrhovac B. Preporučena literatura: 1. Klinička toksikologija.H. godina Semestar: 7. G. 3. doc. Wiley-Liss 2003.. Springer. Krauss G. osnove toksikokinetike. ekotoksikologiju. fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K). 2. Marcel Dekker.. 1990. bcl-2 proteina. 5. Stavljenić A.: Signal transduction and human disease. toksikogenetiku. Grafos. Zagreb 2000. 1992. Prenositelji informacija između stanica u mozgu. 1999.. Lodish et al. Hodgkin-Huxleyev model . Glaser: Biophysics. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike i iz Fizike Sadržaj predmeta: Molekulska organizacija staničnih membrana. R.kemijska karika u prijenosu informacija. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja.. kaspaza. J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Zagreb 1993. Vol. 100 . ionski kanali. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. prijenos impulsa duž aksona. Signalni putovi kao terapijske mete. B. sc. 1999. Duraković Z.S. R. Voet. Berlin. Fazni dijagrami lipid/voda.. Goldmanova jednadžba. 2000. kliničku toksikologiju. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. I i II. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. 2007.. T.: The biochemistry of signal transduction and regulation. 2. 4. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Gutkind J. R. Žuntar I. Franjo Plavšić. 3. Mass. Heidelberg. Pasivni transport neutralnih i nabijenih čestica. Cambridge. regulatornu toksikologiju. W. Mass. Pratt: Biochemistry. Školska knjiga. Uvod u analitičku toksikologiju. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. sc. Zagreb. Električki pobuđene membrane: akcijski potencijal. godina Semestar: 5. Wallas: From neuron to brain. New YorkBasel.5 Ime predavača: prof.električne ekvivalentne sheme. F. toksikologiju na radnom mjestu. Aktivni transport. posebno u transportu tvari i informacija i regulaciji procesa u biološkim sistemima. 3. Garland publishing company.: Molecular biology of the cell. Preporučena literatura: 1. Nernstova jednadžba.: Molecular cell biology. Gennis: Biomembranes. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA Šifra predmeta: MB2-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. J. Weiss Cellular Membranes. Martin. D. osmotski tlak. Difuzijski potencijal. A. 4. Plavšić F. dr. međumolekulske interakcije. dr. dr.Shier.proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima (MAPK). toksinologiju. 1997.T. Nichols. SAD. Sunderland. Alberts et al. 2003. Školska knjiga. Springer. W.. Osnove kliničke farmakokinetike. B.. 1996. USA. molecular structure and function.

Klinička biokemija organa i organskih sustava II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Klinička biokemija organa i organskih sustava I. fibrinogen).Sunshine. Laboratorijsko praćenje antitrombotske i antiagregacijske terapije.J. Školska knjiga. London. Hauptman i sur. simptomi srčanih bolesti. 2. 2004. New York. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. 1992. Biokemija čimbenika zgrušavanja. godina Semestar: 7. B. Metode podučavanja: teorijska. Trombofilije: nasljedni i stečeni uzročnici. dr. Poremećaji krvnih žila.5. Gastrointestinalni sustav: metode evaluacije funkcije želuca. Vol.5 + 7. procjena funkcije filtracije. kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti faktora i inhibitora. II and III. Venomous and Poisonous Animals. Respiratorni sustav: lab. Metabolizam koštanog tkiva: integrirana kontrola metabolizma kosti. Washington. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dijagnostika akutnih i kroničnih bolesti. Kvantitativni i kvalitativni poremećaji trombocita. određivanje aktivnosti pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize. koronarna srčana bolest. hipertenzija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. Jetra: uloga jetre u metabolizmu. CRC Press. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja (hemofilija A i B. Metode podučavanja: teorijska. i 8. New Jersey: Pearson Education. sc. Antikoagulacijska terapija – vrste i mehanizam djelovanja. dijagnostici. von Willebarndova bolest). 8. Elsevier. Boca Raton. biokemijski biljezi pregradnje kosti. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna koagulacija). bolesti kostiju. pohranjivanju. Kardiovaskularni sustav: srce. Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. Upper Saddle River. M. prevenciji. DC: CRC Press. godina Semestar: 7.Ellenhorn. kolestaze. 1998. I.G. 1988. metode otkrivanja i 101 . sintezi. Inc. Broj ECTS bodova: 7. aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme.. Laboratorijska evaluacija poremećaja hemostaze: globalni testovi zgrušavanja (protrombinsko vrijeme. New York-AmsterdamLondon. 1988. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod).: Hematologija. McKenzie SB: Clinical Laboratory Hematology. Preporučena literatura: 1. lab. I.5 Ime predavača: prof. detoksikaciji i ekskreciji. Ispitivanje funkcije trombocita: kapacitet primarne hemostaze. lab. Labar.Barceloux. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 7. dijagnostika srčanih bolesti. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Program predmeta Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju hemostaze. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA I i II Šifra predmeta: MB2-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. E. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOAGULACIJA Šifra predmeta: MB2-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.5 = 15 Ime predavača: prof. D. patofiziologiju tromboze te dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze. Sadržaj predmeta: Metode procjene poremećaja integriteta stanica i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti. Zagreb. Mebs. praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja raznih organa i organskih sustava. dr. Preduvjeti: Klinička biokemija organa i organskih sustava I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Methodology for Analytical Toxicology. Boca Raton. reapsorpcije i sekrecije u bubregu. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije II. sc. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II. egzokrine i endokrine funkcije pankreasa i crijeva. 6. rani i kasni biljezi bolesti srca. 2002. Inc. kongestivno zatajivanje srca. Medical Toxicology. Urogenitalni sustav: lab. vrijeme krvarenja. agregacija trombocita. ZGO. Broj ECTS bodova: 4. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. D. Uloga krvnih žila u zgrušavanju.

Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. G. E. Coleman i G. Use and assessment of clinical laboratory results. Ashwood ER. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Farmakogenetika. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Medicinsko-biokemijske smjernice. metode otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih bolesti moždanog sustava. bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde. Kaplan LA. Juretić D. priručnik. analitički postupci određivanja tumorskih biljega. Elektroforeza. Preporučena literatura: 1. i sur. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. Philadelphia. godina Semestar: 7. T. Zagreb 2004. Ashwood (Eds). J. Štraus B. 2001. A harcourt Health Sciences Company. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Coleman (Eds). Frankfurt/Main 1998. Zagreb. Interpretacija rezultata i kontrola kvalitete rada. postupci određivanja adrenokortikalnih hormona. Washington. Microarray i in-situ hibridizacija. propisi. neurodegenerativne bolesti). 2002. 2002. Amplifikacijske tehnike (PCR i RT-PCR). H. 3. onkologiji. 2003. kronična opstruktivna bolest. J. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Primjena temeljnjih principa genetike u dijagnostici monogenskih bolesti (cistična fibroza. Burtis. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski 102 . godina Semestar: 8. prof. 4th edition. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. bolesti štitnjače. C. Preporučena literatura: 1. Molecular Diagnostics for the Clinical Laboratorian. R. Kvantitativni PCR. Štitnjača: hormoni štitnjače i njihova funkcija. Huntingtonova bolest. 1998. Tsongalis (Eds). Clinical laboratory diagnostics. metode analitičke evaluacije funkcije hipofize. astma. adrenokortikalni steroidi. hibridizacija i digestija nukleinskih kiselina. 2. Molecular Diagnostics: A Training and Study Guide. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. utvrđivanju očinstva. astma. Neurološki sustav: lab. Mosby. Thomas L. seminara i vježbi 4. 4th ed. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća upoznavanje temeljnih principe molekularne tehnologije i tehnika koje se koriste u dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje osnovnih molekularnih dijagnostičkih testiranja i interpretacije dobivenih rezultata. 3. B. Folkers (Eds) John Wiley and Sons. Izolacija. Tumori: metaboličke promjene u tumorskim stanicama. 2. In vitro manipulacija nukleinskim kiselinama. znanstveni i stručni radovi Metode podučavanja: teorijska. A Harcourt Health Sciences Company. 6. 5. forenzici. W. 1992. sindrom lomljivog X kromosoma) i poligenskih bolesti (ateroskleroza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Genetski temelji bolesti. mišićna distrofija Duchenne. Medicinska naklada. transplantaciji i infektivnim bolestima. tuberkuloza. Medicinska biokemija. 4. Dingermann. 1997. Tsongalis i W. D. WB Saunders Company. 2001. London. Hipofiza: hipotalamusna regulacija. Metode podučavanja: teorijska.procjene plućnih bolesti: pneumonija. dr. DC: AACC Press. Th-Books Verlagsgesellschaft mbH. materijali s predavanja. Medicinska naklada. hormoni adenohipofize. Burtis CA. postupci određivanja hormona. Pesce AJ. Čepelak I. Steinhilber. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. dr. i sur. 4 izdanje. London. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: MB2-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. kvantifikacija. Kazmierczak SC. Humana Press.. testovi. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry. sc. 5. hormoni neurohipofize. 6. Sekvenciranje i detekcija nukleinskih kiselina. G. A. Karmela Barišić. Zagreb. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical Chemistry. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. B. hipertenzija. tumorski biljezi. Medicinska biokemija. dr. WB Saunders Company. Nadbubrežna žlijezda: opća kemija steroida. Molecular Biology in Medicinal Chemistry.

flavin monooksigenaze. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Poremećaji metabolizma i prehrana. Rendić S . Lewis DFV. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. medicinal and pharmaceutical chemistry. Tansportni proteini: Pglikoprotein. Izd. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). peroksidaze. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. 2002. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske kemije Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Korištenje intra. (Eds. Indukcija. Croat Med J. Taylor and Francis.29:413-580 2.34(12):83-448 3.). Gibson GG. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Reakcije I faze: bio-oksidacije. Philadelphia. Substrates. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. 2005. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. Biotransfromacije i biološki učinci endo. Delgado JN. Rendić S.html 10. New York 1999. potrebe. glukuronidacije. godina Semestar: 8. inhibicija. 12.organizam kao posljedice metaboličkih procesa. Metaboličke interakcije lijek-lijek. London. ostali. sc. izvori. Drug Metab Rev. BCRP. Remers WA.i internet baza podataka. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. & Professional. Blackie Acad. Inducers and Inhibitors.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. Chapters 4 & 5. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. Springer. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function.i endobiotika. Primjena i metode QSAR and QSPR. Enzimi i enzimski sustavi (P450. Skett P. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. konjugacije s glutationom). 2nd ed. Preporučena literatura: 1.. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova.potrebe. pp. sulfokonjugacije. Low LK. 10th ed. Reakcije II faze: metilacije. ISBN: 0-30648324-6 11. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. Cytochrome P450. 2002 Feb-May. Određivanje biokemijskih parametara. hidrolize.. Marcel Dekker Inc. Drug Metabolism Reviews. (Ed. Cytochrome P450 Homepage:http://drnelson. Rendic and FP Guengerich (Editors).). utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. 2001. molibden hidroksilaze). ISBN 0748408975 7. P. 9. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). Volume 34. 1994. Kinetički pristup činiocima koji utjeću na reakcije biotransformacije – indukcije i inhibicije. 3rd ed. Introduction to drug metabolism. Structure. odnos nutritivnih i flogističkih faktora. Ugljikohidrati . Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. Stereoselektivnost. Di Carlo F. proteinska malnutricija. 1998. Number 1-2.edu /CytochromeP450. LRP. Ortiz de Montellano. acetilacije. USISBN:0071347216. Paul R.. ostale reakcije. Lippincott-Raven Publishers. 5. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic (Review). MRP-prenosioci. Rendić S. S. Academic Press. konjugacije s aminokiselinama. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. Reaktanti akutne faze. 103 .utmem.. 133-224 6.značaj. Mechanism.J. Andrew Parkinson. Biotransformation of Xenobiotics. lijek-kemijska tvar. biološka iskoristivost. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). Proteini i aminokiseline . London 2001. Metabolizam i biotransformacije kseno. Drug Metab Rev. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta položen ispit iz Biokemije I. bioredukcije. 1999 Sep.. Farmakogenomika. enzim-inhibitori.40(3):357-67 4. Uvod u laboratorijske vježbe. and Biochemistry. Human P450 Metabolim and Transporter Databases (internal) 8. Lee A..i ksenobiotika. 1997. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: MB2-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. dr. Prolijekovi. Rendić S. stimulacija u biotransformacijama lijekova.

I.W. 4.: Diagnostic Microbiology. Zagreb. 6. 1978. Čulo. Ugrožene populacije. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. R. Beck R. N. Roitt: Temeljnja imunologija. Zagreb. 1993. F. G. Marušić. prevenciju i zaštitu u radu s infektivnim materijalom u biokemijskom laboratoriju i okolišu. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina.) Springer Verlag. Brody T. Allen. hipo. potrebe.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. Mravunac: Specijalna klinička infektologija. kulturelnim i biokemijskim metodama. New York. Basel. Naglić. Školska knjiga. Ivan Kosalec Ciljevi predmeta: Upoznavanje s epidemiološkim metodama. London. biotransformacije. Schreckenberger. mehanizam transporta u organizmu. W. Belitz D. 2.. patogenezu. prijevod 2.: Handbook of vitamins. Damani: Priručnik o postupcima kontrole infekcija. biochemical and clinical aspects. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. svojstvima i značenju infektivnih i invazivnih bolesti. T. 7.D.potrebe. 8. Fališevac. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Combs G. W. 5.B. B. Zagreb.M.. 1998. F. S.D. Philadelphia. Burton: Microbiology for the health sciences. 3. Preporučena literatura: 1. pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i drugih razvojnih oblika parazita u organima prolaznog domaćina. Hajsig: Veterinarska imunologija. biokemijske funkcije. fecesa na ciste i jajašca parazita. Berlin. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II Sadržaj predmeta: Osnove opće epidemiologije. 1987. Winn. Marcel Dekker. J. 1997. Upoznavanje s mikrobiološkim metodama izolacije bakterija i gljivica. Merkur A. Friedman M. Academic press. Nutritional. MacFaddin. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM Šifra predmeta: MB2-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Plenum press. bioiskoristivost. Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela (koža i sluznice. J. sastav i porijeklo.: Epidemiologija. New York. Broj ECTS bodova: 2.B.. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. Machlin L. Inc. sc. J. 1999. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. D. Predmet izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku infektivnih bolesti. 1997. Jr. Preporučena literatura: 1. Upoznaje s biokemijskim parametrima i temeljima terapije bakterijskih. kopije prozirnica sa predavanja 4. Lippincott Comp. 2. Medicinska naklada. putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom na rad u biokemijskom laboratoriju. Fagotipizacija bakterijskih sojeva kao i epidemiološke metode utvrđivanja putova širenja infekcija. fecesa i krvi. 5. Jr. Andreis. bioiskoristivost. metode istraživanja.N. Babuš i sur. J. intestinalni sustav). dr. 8. virusnih i parazitarnih bolesti. izdanja. Zagreb.Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. M.. London. Lipidi . Grosch W. Zapsalis C. ed. 1988. 6. B. 9. New York. E.C. Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne parazite. New York. Lippincott Williams&Wilkins. F. Philadelphia. Biochemical tests for identification of medical bacteria. Inc. 3rd Ed. te njihova identifikacija mikromorfološkim. Medicinska naklada. karakteristike i značenje važnih infektivnih bolesti. New York.5 Ime predavača: doc.i hipervitaminoze. toksičnost.. 2004.: Food chemistry and nutritional biochemistry. 2000.C. izvori.: Nutritional Biochemistry. Vitamini – izvori u namirnicama. London. J..: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Zagreb. Taradi: Imunologija.. 1986. 1985. 1994. akumulacija. P. Zagreb. Janda.. New York. Mihaljević. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. avitaminoze. godina Semestar: 8. Academic press. W. Inc. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. uzorkovanje i izolacija patogenih bakterija i gljivica iz urina. Prednosti mediteranske prehrane. Wiley et Sons. V. 7. F. Medicinska naklada.. 1999. JUMENA. 3. Lippincott-Raven Publ. A. M. Koneman. Philadelphia. I. usna šupljina. 104 .: Food chemistry (2. 1984. Bezjak. M. Serološke metode identifikacije bakterija i virusnih bolesti.

4. potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istraživanja te procjena stručnih programa za budućnost. Milica TrbojevićČepe Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama neurobiologije i likvorske dijagnostike neuroloških bolesti. Zagreb: Medicinska naklada. 5th ed. 4:111-117 7. gušteraču. stupanj automatizacije. Stanična građa (makroglija i mikroglija). Stanična biologija neurona. Basic Neurochemistry. editor. 1998:1308-1326. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Clinical laboratory diagnostics . Prolaz tvari i staničnih elemenata kroz sustav barijera.5 Ime predavača: doc. 1992. Naučiti će se što su opći uvjeti koji predstavljaju početak svakog planiranja. Jacobi C. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: U ovom kolegiju student će naučiti opća načela dijagnostičkog postupka hitnog bolesnika. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju. oblik organizacije i radni proces laboratorija. Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera. sc.Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik NEUROKEMIJA Šifra predmeta: MB2-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Temelji neuroznanosti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. dr. Molecular. specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije. krugovi. Građa i funkcija perifernog živčanog sustava. Preporučena literatura: 1. hitna stanja u pedijatriji. Pokazati će se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih internističkih stanja vezanim za srce.use and assessment of clinical laboratory results. Albers RW. Mijelin. Broj ECTS bodova: 1. Fish Fishman RA. New York: Raven Press. analysis and interpretation of protein patterns for diagnosis of neurological diseases. jetru. Beuche W. Neurološke bolesti u kojima je analiza likvora najčešće indicirana. Siva i bijela tvar. Približiti studentu najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. Ungefehr S. In: Thomas L. 4:99-107 Metode podučavanja: teorijska. 2. Genetska osnova ovisnosti. Felgenhauer K. Metabolizam alkohola i droga. Multiple Sclerosis 1998. Citološke i biokemijske pretrage likvora. Cerebrospinal fluid in disease of the nervous system. Membranski i akcijski potencijal. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Labordiagnostik Neurologischer Erkrankungen. bubreg. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo” središnjeg živčanog sustava. Kostović I. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj živčanog sustava. Laboratory diagnosis of neurological diseases. oksidacijski stres i fibrogeneza. putovi. 2nd ed. cellular and medical aspects. Judaš M. Lipidi i proteini živčanog sustava. Alkohol. sintetiziranjem znanja u području opće. editors. 105 . Aksonski transport. 6. Temeljni osjetilni i motorički putovi. polyspecific and oligoclonal immune response in multiple sclerosis. Sinapsa i neurotransmiteri. Frankfurt: TH Books. 3. kao što su jasno zadani ciljevi. Sastav likvora u zdravlju i bolesti. godina Semestar: 8. 1997. Patobiokemijska podloga neuroloških bolesti. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. sc. godina Semestar: 8. editors. program stručnog rada. Multiple Sclerosis l998. hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i njegove osnovne funkcije. dr.1994. Philadelphia: WB Saunders. Seminari: Anatomske značajke likvorskih prostora. Agranoff BW. te intoksiciranih bolesnika. Reiber H. Anatomskomorfološka podjela središnjeg živčanog sustava (SŽS) i temeljne funkcije. 5. pluća. žučni mjehur. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Reib Reiber H. Siegel GJ. hitna neurološka stanja. Molinoff PB. Načini povezivanja neurona (neuronski nizovi. Vježbe: Primjena kromatografskih i elektroforetskih tehnika u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru. Stuttgart: Thieme. Cerebrospinal fluidphysiology. Felgenhauer K. mreže). The intrathecal. 1999.

6. Uvod u statistiku. troškovi reagencija/analiza. MannWhitneyev test. Broj ECTS bodova: 1. 7. Bon. 2004. korelacije. 3. Topić E. 1991. Zagreb: Medicinska naklada. Wiley&Sons Inc. Pavlić. Metode za identifikaciju alkohola i droga. Medicinska naklada. Biostatistics. ukupni troškovi/analiza). 2004. Bolton. Preporučena literatura: 1. kopije predavanja 5. 8. jednostavna linearna regresija. New York 1995. troškovi održavanja. E. Primorac D. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. Biostatistica. Student će na primjeru kliničkog problema s radnom dijagnozom naučiti odabrati one laboratorijske pretrage čiji će rezultati omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodeći računa o metodološkim i biološkim ili interferencijskim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. Vranić. sc. J. 1997. dr. križne reakcije. 5. 2. S. 2002. 4th Ed. V. Tehnička knjiga. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOANORGANSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Kontrola proizvodnje. DeMuth. korelacije. Dodig S. Berlin. U kolegiju će se obraditi i proces donošenja odluke za nabavu novih instrumenata. Čepelak I. TH Books. 1998. godina Semestar: 7. 4. Analiza učestalosti. Zagreb 1997. Medicinska naklada. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata 106 . fizičko-kemijskih svojstava. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. 1970. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kruskal-Wallisov test. Zagreb. Preporučena literatura: 1. postupaka i test reagensa Metode podučavanja: teorijska. Alkoholizam i droge. Labar B. New York: Walter de Gruyter. počevši od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada). Zagreb. ROC-analiza. Spearmanov koef. Testovi normalnosti razdiobe. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. Marcel Dekker. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Vjerojatnost i statistika. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. Štraus B. Analiza varijance. Zagreb. European Committee for Clinical Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za evaluaciju instrumenata. Pearsonov koef. Plavšić F. Vonderscmmit J. Štraus B. Janković S. 3. Tehnička knjiga. Normalna razdioba. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. internet adrese baza podataka 4. D. C. χ2-test i Fischerov egzaktni test. Zagreb 1971. New York. sc. Zagreb: Medicinska naklada. višestruka linearna regresija. 1999. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 2. I.5 Ime predavača: prof. Stavljenić-Rukavina A. New York and Basel 2004. Statistička teorija i primjena. Laboratory organization and automatization. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Inc. Thomas L. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. godina Semestar: 7. 6. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. Medicinslo-biokemijske smjernice. Priručnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara.Mehanizam učinka droga na središnji živčani sustav. 6th Ed. Coxova regresija. 7. Serdar. faza kliničko laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta. Friedmanov test. Šošić i V. postupaka i reagensa. Samošćanec K. faze u evaluaciji instrumenata. I. analiza učinkovitosti. dr. troškovi potrošnog materijala/analiza. W. Wayne. Školska knjiga. Clinical laboratory diagnostics. krivotvorenje uzoraka. Passing-Bablokova regresija. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. Kontrola kvalitete lijekova. Topić E. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: MB2-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4.

W. Cr i Mn. B. Metalopreoteini na staničnom nivou biti će razjašnjeni na primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i transferina na receptor. Virusne mutacije. Značenje liječenja transfuzijama krvi. Rizici liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama. D. Imunomodulacija. Schwederski: "Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life". University science books.Y. Uloga metalnih iona kao stabilizatora biomolekula (proteina. Lippard. W. 3.. Medicinska naklada.C i HIV infekcije. prostetskih skupina i koenzima. Zagreb. DNA. Krvne grupe. kontrola kvalitete i sigurnost krvi. 2000.M. Berg. J.wustl. L. Serološke metode otkrivanja biljega krvlju prenosivih bolesti. V. godina Semestar: 9.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti. te kao neizostavne komponente aktivnog centra enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih kiselina. 3. W. Primjena anorganskih radionuklida u dijagnostici. eritrocitne. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: MB2-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. funkciji metaloproteina i metaloenzima. Biološka uloga Mo. RNA). imunizacija i kliničko značenje antitijela i autoantitijela. KBC Zagreb. Uloga kalcija i magnezija u regulaciji i biokatalitičkim procesima. 5. Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju i izvještavanje. Preporučena literatura: 1. Temeljni principi ISO 9001 standarda.Grgičević i T Vuk u knjizi: Imunohematologija i transfuzijska medicina. J.u biomedicini. Preporučena literatura: 1. Krvlju prenosive bolesti. Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala (unos. pohrana Fe u formi feritina.). Oxford Univ. Željezo. D. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI Šifra predmeta: MB2-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Oxford (GB). 1994. Imunologija hepatitisa B. 6. Chichester (GB). B. Statističke metode u kontroli kvalitete. EPR. Principles of Bioinorganic Chemistry. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine. 1994. Sudjelovanje matala u prevenciji od oksidacijskog stresa (sastavni dio antioksidacijskih enzima). NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u dijagnostičke svrhe u biomedicini. Prionska bolest i novi patogeni. Validacija automatiziranih sustava. Bethesta 2002. Fenton:" Biocoordination Chemistry". internalizacija. Frausto da Silva & R. N.edu/ EduDev/Feritin/index.H.Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima.html Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. bakar i cink u biološkim sustavima. J. Wiley & Sons. HZTM. Molekularne metode u transfuziologiji. Nasljeđivanje eritrocitnih Kg. proizvodnja krvnih pripravaka.R. godina 107 . Freeman & Co. 2002. značenje u transfuziologiji.P. Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom nivou (primjer Hg). Mill Valley.J. transport i pohrana).chemistry. regulacije ekspresije transferinskih i feritinskih receptora). 2. terapijska primjena metala. sc. S.J. dr. (GB) 1995. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Značaj i temeljni principi bioanorganske kemije (termodinamička i kinetička svojstva liganada koji tvore komplekse s biomolekulama).J. http://www. Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim pripravcima. 4. Uloga metala u nastanku slobodnih radikala (Fentonova reakcija). Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. AABB.E. 4. Blood safety in the New Millenium. Cu). Primjena fizikalnih metoda u bioanorganskoj kemiji (x-zračenje. 2002. Oxford University Press. Svojstva i uloga proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S. Kaim. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Temeljnji principi GMP-a. T. Press. Stryer: "Biochemistry" (4th ed. termodinamičkim i kinetičkim svojstvima kompleksa metala. AABB. 2. trombocitne i leukocitne. CA (USA) 1994. Williams: “The biological chemistry of the elements: the inorganic chemistry of life”. koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije.

problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. TH Books. Walter de Gryter. vage) i druge (pipete. sc. Preciznost. položen ispit iz Fizike. BerlinNew York. Metode podučavanja: teorijska. vol 2. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i 108 . Thomas L. ECCLS document 1986. London: ACB Venture Publications. Kusić. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta. ekonomska isplativost). specifičnost. proizvodnja radionuklida i radiofarmaci. Razumjevanje temeljnih statističkih pojmova u redovitoj kontroli kvalitete (srednje vrijednosti. fizikalne osnove. dr. Damir Dodig Ciljevi predmeta: Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente sa procjenom instrumenata. Laboratory Organization and Automatization. emisijska kompjuterizirana tomografija. Burnett D. Ispitivanje koštanog sustava. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 5. Nuklearna kardiologija i pulmologija. Primjena ISO standarda u kliničkolaboratorijskoj praksi. no 3. Dodig. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Uvod. Imunoanaliza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. Nuklearna medicina u neurologiji. Ispitivanje štitnjače. POSTUPAKA I REAGENSA Šifra predmeta: MB2-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II. Obilježavanje stanica. Nada Vrkić. sc. godina Semestar: 9. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. A practical guide to accreditation in laboratory medicine. Broj ECTS bodova: 1. uzorkovanje. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja. PET i upale. koeficijenta varijacije. Prednosti uključivanja u vanjske (inozemne) kontrole kvalitete. potkrijepiti praktičnim primjerima u okviru seminarskih radova. dr. osjetljivost i točnost. 1998. Procjena potrebe i izbor optimalnog analizatora uklopivog u strukturu postojeće opreme. sc. mjernih instrumenata (spektrofotometri. Preporučena literatura: 1. pohrana i transport uzorka. medijana. Postupci u evaluaciji automatskog analizatora. Guidelines for the evaluation of analysers in clinical chemistry. postupaka i ragensa. Instrumencija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Nuklearno-medicinska ispitivanja u gastroenterologiji. Ispitivanje funkcije bubrega. kivete. 4. Unutarnja i vanjska kontrola kvalitete. 2002. Clinical Laboratory Diagnostics. Vonderschmmitt J. termometri) opreme. indikacije za njihovu kliničku primjenu. a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara. doc. standardne devijacije. postupaka i test reagensa 3. Pregled ostalih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat: priprema bolesnika. 1991. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EVALUACIJA INSTRUMENATA. uzorcima. Načini ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih). dr. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s posebnim područjima. godina Semestar: 9.Semestar: 9. Preporučena literatura: 1. Zaštita od zračenja na radu. validacije i evaluacije. European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata. detekcija tumora. Faze u evaluaciji automatskog analizatora (selekcija. izdavač Medicinska naklada 1999. Klinička nuklearna medicina. obrada scintigrafskih podataka primjenom računala. sc. Značaj redovite provjere – kalibracije automatskih analizatora.5 Ime predavača: prof. kvartila). Obrada scintigrafskih podataka. Nuklearni akcidenti. dr. urednici Ivančević. kliničkolaboratorijska evaluacija. 2. postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi.

Philadelphia. Preporučena literatura: 1. Applied Laboratory Medicine. A workbook of Clinical Chemistry . antibiotici. József Petrik Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos studenata prema postavljenim kliničkim slučajevima. Frankfurt/Main: TH-BooksVerl. Clinical laboratory diagnostics: use and assessment of clinical laboratory results. Medicinska naklada. Zagreb 1992. lipida. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Šifra predmeta: MB2-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Medicinsko-biokemijske smjernice.. Zagreb 2004. 2000. kiselinsko-bazični status. Thomas L. naslijedne i autoimune bolesti. sepsa i SIRS. Topić E. 4 ed. 1992 by W. Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti imunološkog sustava. Dodig S. Germany 1998. Medicinska biokemija. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Use and Assessment of Clinical Laboratory Results.. komplikacije u trudnoći. Eds. laboratorijski postupci i uzorci u probiranju i potvrdi dijagnoze. odnos slobodnog i vezanog lijeka.. Prenatalna i postnatalna laboratorijska dijagnostika. Philadelphia. mikronutrijensi. by Lothar Thomas.organskih sustava I. 4. medijatori upale. farmakokinetika. 1999. jetre. gastrointestinalnog sustava. antiepileptici. proteina. Praćenje koncentracije lijekova: načini davanja lijekova. alergenspecifični IgE. Conn. alergenima izazvano otpuštanje medijatora. tumore. Clinical Laboratory Diagnostics. nastavni materijali s predavanja 2. Teitz Textbook of Clinical Chemistry. Procjena nutricijskog statusa: praćenje enteralne i totalne parenteralne prehrane. apsorpcija. Pennsylvania. Štraus. kardiovaskularnog sustava. skupljanje uzoraka za određivanje koncentracije lijeka. Biokemijski pokazatelji upale: tipovi upale. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. laboratorijske pretrage u dijagnostici upale. i sur: Medicinsko-biokemijske smjernice. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz određena potološka stanja: srca. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 109 . TH-Books Verlagsgesellschaft mbH. Philadelphia. Primorac D. endokrinog sustava. Saunders Company 5. makronutrijensi. Andrew P Day. London 4. Saunders & Co. Laboratorijsko praćenje transplantacije organa. kardioaktivni lijekovi. ugljikohidrata.. Medicinska naklada. sc. A Wolter Kluwer Company. fiziološke promjene u trudnoći. eozinofilni kationski protein. ukupni IgE. Rex B. prosudba nalaza kod postavljanja dijagnoze. Biološki i analitički učinci lijekova na laboratorijske pretrage. Pruden. 1998. Klinička biokemija u pedijatriji i gerijatriji. Štraus B. drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje. Lippincott Williams and Wilkins. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: U okviru kolegija razvijati aktivni odnos studenata prema prethodnoj nastavnoj građi stručnih predmeta provjerom znanja u obliku seminarske nastave u kojoj se posebno obrađuju studentima unaprijed zadani problemi – nalazi vezani uz različite kliničke slučajeve. First published in Great Britain in 1994 by Edwrd Arnold. Čepelak I. praćenje tijeka patološkog stanja i terapije. 3rd Edition. B. Duben-Engelkirk JL. bubrega.. Trudnoća: laboratorijska evaluacija zdravlja trudnice i fetusa. CA Burtis & ER Ashwood. trovanja i ovisnosti. 8. alergen-specifični IgG. Clinical Chemistry. 7.. Frankfurt/Main. želuca. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz suradnih ustanova 2. gušterače.case presentation and data interpretation. Čepelak I. Bishop ML.B. ed. Labar B. 5. 2004. 6. eliminacija lijekova. Philip D Mayne. correlations. godina Semestar: 9. Baltimore. Principles. Medicinska naklada. Norbert W Tietz. a division of Hodder Headline PLC. procedures. Metode podučavanja: teorijska. materijali i literatura s predavanja stručnih kolegija 3. te praćenje trudnoće. terapije. Fody EP.. Preporučena literatura: 1. vezivnog i koštanog tkiva. 3. Zagreb. Elizabeth L. Hitna laboratorijska dijagnostika. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Molekularne dijagnostike Sadržaj predmeta: Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne osnove poremećaja u metabolizmu aminokiselina. Medicinska naklada 2004. Janković S.

Reproducibilnost eksperimenta. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: MB2-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Pregledni rad. FBF. Biološki uzorci. specijalističkih i visoko diferentnih laboratorijskih pretraga.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. godina Semestar: 9. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Analiza cijene rada i ukupnih materijalnih troškova medicinsko-biokemijskog laboratorija. Znanstvene i stručne asocijacije. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u 110 . A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Simonić. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. 1993. 1997. priručnik jedne discipline. Školska knjiga. Kongresno priopćenje. Beynon. Znanost i kultura. dr. Broj ECTS bodova: 4. u: Etika. rasprava i zaključak. medicinskih zahtjeva i usklađivanja sa standardima kvalitete. Znanstveno nazivlje i jezik. Vođenje dnevnika. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Rijeka 1999. samostalni i kao dio informatičkog sustava bolnice. gospodarski. J. te s načelima. Portland Press. M. Pretraživanje literature. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. Citiranje tuđih rezultata. M. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Flögel: Metodika znanstvenog rada. Scripta biochemica. Etika i znanost. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM Šifra predmeta: MB2-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Etički. Diplomski. Školska knjiga Zagreb 1997. kadrovsko. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva. Pannall PR. London 1996. Planiranje eksperimenta: administrativno. Znanost . Sigurnost u radu. Znanstvenoistraživačka oprema. godina Semestar: 9. sc. Osobitosti temeljnih. Naslov i autori. Broj ECTS bodova: 1. 1992. Stručni i gospodarski pristup u radu medicinskobiokemijskog laboratorija. Preporučena literatura: 1. Literaturna dokumentacija i citiranje. Obrazloženje teme. Objektivnost i subjektivnost. Podjela znanosti. Prikazivanje podataka. A. Napredovanje u struci i znanosti. Obrada i analiza rezultata.9. Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu. Zagreb. 2. Cambridge. vrste publikacija. Originalni znanstveni rad. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Stil znanstvenog izvještavanja. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. Priručne i središnje knjižnice.5 Ime predavača: doc. Laboratorijski informatički sustav. Cambridge University Press. 3. materijalno i vremensko. socijalni i psihološki pristup znanosti. Uloga voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija u rješavanju tehničkih. R. Flögel. Planiranje i nabavka laboratorijske opreme prema opsegu rada medicinsko-biokemijskog laboratorija. politički. etikom. 4. 5. Znanstvena i stručna literatura. J. Zilva JF. Pojedinačni i timski rad. Organizacija laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju općih. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu. III prerađeno izdanje. Vitagraf. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. magistarski i doktorski rad. značenje i definicija znanosti. Opći principi dobre laboratorijske prakse. The Systematic Experiment. Rezultati.C. Elektroničke baze podataka. Gibbins. Životopis. Odgovornost znanstvenika. Profil znanstvenika. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. Cjeloživotno učenje. Sažetak.

Roko Živković: Dijetetika. 7.hkmb. 4th edition. hipertonija. Farmaceutskobiokemijski fakultet. ateroskleroza. cistatinurija. Mosby. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. I. u organizaciji Ministarstva zdravstva RH. 1999. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina.Škole narodnog zdravlja "A. 1st edition. str. Bulimija.ifcc. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. sigurnost i zaštita. Čvorišćec D. M. i 30. Indeks tjelesne mase. kompulzivno prejedanje. izoleucina. Intolerancija hrane. Rekić B. 2003. hiperlizinemija. N. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. 121/2003. lizina i metionina (fenilketonurija.: Functional Foods. 1st edition 1994. EN ISO 15189. F. Pharmaceutical Press.. 2002. tirozinemija. 121/2003. leucina. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. homocistinurija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. Zagreb. 7. 2.. osteporoza. Nutritivne alergije mehanizam. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . propionacidemija. www. 2001. 2. 3rd edition. karcinom. E. sc. 3. str.. adolescenti. Nutraceuticals.. malasorpcija). cistinurija). “Vanjska i unutarnja provjera kvalitete bolnica i medicinskih laboratorija“ priručnik. 4470 8. http://www. Zakon o zdravstvenoj zaštiti.. www. deontologija i etika u zdravstvu. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. Springer. Zdravstveno zakonodavstvo. karcinoma . 4. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija .faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Poremećaji hranjenja. 2000. minerali. Čvorišćec D. Lisa Rapport. ugljikohidrati. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. dr. mala djeca.kb-merkur. godina Semestar: 9.N. dijabetes tipa II.. valina. kopije prozirnica za predavanja 5. Analysis. Breakthrough Publications. sportaši). 2004.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Medicinska naklada Zagreb. Pharmfoods. lipidi. C.hr 9. Sue Rodwell. Clinical Chemistry: Theory. 1st edition. malapsorpcija. Štampar" i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. www. Brian Lockwood: Nutraceuticals. A. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. R. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. trudnice. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods.. 2000. Zagreb. 2004. cistrinoza. Rukavina-Stavljenić A. albinizam. studeni 2002. Mosby. 29. 9. www. dijabetesa tipa II. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. vitamini. „Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju” – priručnik. Kaplan LA. Juretić D.kontinuiranoj edukaciji medicinskih biokemičara. Piggott Printers. Pothranjenost – malnutricija. Correlation... Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. maldigestija. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. 8.hdmb.hkmb.). Preporučena literatura: 1.. leucinoza. Preporučena literatura: 1.N. 5. London. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.V. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . 4510 6. IK Naprijed. Caroll A. C. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 6. Cambridge 1996. 11th CD-Ro edition. dijetoterapija. rahitis. Davis Company. Robert E. Medicinski laboratoriji Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Preporučene i zabranjene namirnice. 1998. Plenum US. Pesce AJ. anoreksija.hr 10. 10. metilmalonacidemija. 2004. Kazmierczak SC. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 111 . Chadwick et al. Burnett D.org 11. 3. Flegar-Meštrić Z. N.hr/zkk 12. Zagreb. hiperlipoproteinemija. Lewis Publishers. Rukavina-Stavljenić A. intolerancija. Pretilost . Inc. Medicinska biokemija: Organizacija rada MBLa. starije osobe. alkaptonurija.hr 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: MB2-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.

Zagreb. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz KBC Zagreb i budući razvoj.5 Ime predavača: doc. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. Broj ECTS bodova: 1. Gušterača. Zagreb. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. 3. godina Semestar: 9. sc. preanalitičke čimbenike. Thamlitz R. 2. Reumatske bolesti. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike uz bolesnika. sur. Clin Chem 2003. Preporučena literatura: 1. Čvoriščec. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT. Point of care testing. godina Semestar: 9. Thomas L. 1998. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama.RACIONALNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Bolesti pluća. dr. POCT). cost-benefit analiza. Price CP. Washington DC. Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata – prednosti i nedostaci. Rogić D. Preoperativno probiranje pacijenata. Bolesti bubrega. 4. Broj ECTS bodova: 1.org 5. Urednik: Dunja Rogić 2. Dubravka Čvoriščec Ciljevi predmeta: Upoznati studente s značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih ispitivanja unutar specifične patologije. Seminari: Obuhvaćaju kritički pregled preporuka različitih stručnih udruženja. Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika. hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. Urednice: Dubravka Čvorišćec i Ana Stavljenić-Rukavina 3. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta. Svrha i smisao provođenja. 2005. Budući stručnjaci moraju biti sposobni kompetentno sudjelovati u racionalnom izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje važnost ispitivanja. Čepelak i. svojstva analita. sc. Bolesti jetre. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Predavanja: Racionalizacija u brizi o zdravlju. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT. Zlouporaba alkohola i lijekova. Medicinska naklada. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. pripremljen kao materijal za tečaj. Važnost predanalitike. Probiranje zdravih osoba. Vodič kroz laboratorijske pretrage. AACC Press.biokemijske smjernice. Clinical laboratory diagnostics. Tehnološka rješenja instrumenata. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara. želudac i giht. D. 49: 357-79 Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA Šifra predmeta: MB2-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Priručnik: Laboratorijske pretrage uz bolesnika. Medicinsko. analitička kontrola kvalitete. A Systematic Approach to Point of Care Blood 112 . National Academy of Clnical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Reccomendations for Use of Laboratory Tests to Support poisoned patients who Present to the Emergency Department. Preporučena literatura: 1. 2005. U: Priručnik «Organizacija i upravljenje laboratorijem». Poremećaji elektrolita. National Academy of Clinical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and Heart Failure. Maligne bolesti. Strandberg K.nacb. Mišićne bolesti. 2004. 4. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata. 2004. Zagreb. http://www. interferencije kao i analitičku i dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. Biokemijske. Use and assessment of clinical laboratory results. Kardiovaskularne bolesti. 2004. Simonsson P. Endokrine i metaboličke bolesti. 2004.5 Ime predavača: prof. dr. Preporuke internacionalnih i nacionalnih stručnih udruženja. Hicks JM: Point of care testing. St John A.

2. Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa: od uputnice do interpretacije rezultata. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA Šifra predmeta: MB2-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Mosby. izolacija HbsAg antitijela. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. L. osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom.Gas Analyses – The Malmo Experience. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. 1999. indeks individualnosti). correlation. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI Šifra predmeta: MB2-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 4th edition. Clinical Chemistry. proizvodnja antitoksičnih seruma. Metode podučavanja: teorijska. EN ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003. Preporučena literatura: 1. 2003. Norme ISO 9001:2000. analysis. Clinical chemistry: theory.C.nacb. S. Philadelphia. Akreditacija medicinskih laboratorija. procesa i rezultata. liofilizirani oblici. Saunders Company.B. Kazmierczak. Unutarnja analitička kontrola kvalitete. Lewandrowski K. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Clinical Outcomes with Point-ofCare Testing. Cambridge 1996. bias i ukupnu dozvoljenu analitičku pogrešku). Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima sustava kvalitete i međunarodnim normama za medicinske laboratorije. sc.A. prijenos referentnih vrijednosti na nove analitičke uvjete. Point of Care 2. dr. verifikacija i evaluacija mjernih instrumenata. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Kontrola kvalitete. Broj ECTS bodova: 1. Validacija. 2. E. 2002. Philadelphia. izolacija enzima. Tietz textbook of Clinical Chemistry. London. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući oblici. Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja injekcija. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno testova: izolacija HIV antigena. 113 . NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based Practice for POCT. Clinical Laboratory Diagnostics. Thomas L. Pesce. širina referentnih intervala. Predanalitički i analitički kriteriji za harmonizaciju rezultata laboratorijskih pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Preporučena literatura: 1.org 7.. Ashwood. Frankfurt/Main 1998. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. te primjenom biološke varijacije u definiranju analitičkih ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga. Načini procjene laboratorijskih rezultata klinički relevantnih sastojaka tjelesnih tekućina (populacijske referentne vrijednosti. Laboratory Management and Clinical Correlations. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. C:A: Burtis. Dobra proizvođačka praksa. dr. kontrola EIA testova.220-224. Piggott Printers. Indikatori kvalitete laboratorijske pogreške. Komponente biološke varijacije (interindividualna. TH-Books.5 Ime predavača: doc.R. individualne referentne vrijednosti). Vanjska procjena kvalitete. test tablete. godina Semestar: 9. Roberta Petlevski. godina Semestar: 9. A.nacb. Lippincott Williams & Wilkins. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. intraindividualna. 2003. sc. dr.J. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Kaplan. Kvaliteta strukture. test trake.org 6. Use and assessment of clinical laboratory results. sc. 5. W. modeli izrade referentnih intervala. Utvrđivanje analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na komponentama biološke varijacije (ciljne vrijednosti za preciznost. pojmovnik referentih vrijednosti. Burnett D. Dubravka Jeličić Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima u proizvodnji i kontroli test reagencija. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

Štraus B: Medicinska biokemija. Školska knjiga. Tonimir. Ektopično stvaranje hormona). Wong: Pediatric reference ranges. Juretić D. CV Hernández Jiménez. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Washington. Suchanek E (urednici): Ginekologija. Hormoni kao biljezi tumora (Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda. sc. Ciglar S. Clin Chem Lab Med 1999. Topić E. Jagarinec N i suradnici. 1-2:31-42 8. Određivanje hormona hipofize i hipotalamusa. Određivanje korionskog gonadotropina u ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru sindroma Down). dio. Philadelpia.westgard. http://www. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Suchanek E: Hormoni – produkcija. U: Šimunić V. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. BerntŽivković S: Hormonske. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Određivanje testosterona i dijagnostička vrijednost određivanja parametara ejakulata). Flegar-Meštrić Z. Hormoni posteljice u poremećajima trudnoće i prenatalnoj dijagnostici. 1998. Zagreb. Endokrinologija posteljice (Stvaranje hormona u fetoplacentnom odjeljku. Naklada Ljevak. Carlo Brugnara. gestagena i androgena u cilju dijagnoze neplodnosti). specifičnost. 2001: 124-126 4. Laboratorijski testovi u ranoj trudnoći). StavljenićRukavina A. Poremećaji u funkciji nadbubrežne žlijezde. 1:37-45 10. Medicinska naklada.com/guest26.model. Na temelju stečenih znanja prikazati važnost pouzdane i racionalne laboratorijske dijagnostike endokrinopatija. 4. Biochemia Medica 1994. U: Šimunić V. Bolesti hipofize. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane trudnoće. Ciglar S. StavljenićRukavina. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Humana reprodukcija i medicinska biokemija (Predviđanje ovulacije određivanjem hormona: metode i pouzdanost. Analitička kontrola u medicinskobiokemijskom laboratoriju.3.1997. Soldin. Zagreb. Hammer-Plećaš A. Suchanek E. Čvorišćec D. 2001: 17-29 3. 4th ed. kontrola kvalitete). AACCPress. Varaždinske toplice.htm 9.V. The 2004 update”. EN ISO 15189. 6. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Određivanje hormona (Metode: biološke. Biological variation: from principles to practice. godina Semestar: 9. 2. 1999. interferencije. Čvorišćec D. 5. Edward C. Cava. Janković S: Medicinsko-biokemijska dijagnostika u 114 . Standardizacija: internacionalni standardi. Poremećaji u menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene.hkmb. Endokrinologija hipofize i hipotalamusa (Regulacija endokrine funkcije hipofize. djelovanje i značaj određivanja u ginekologiji. Svojstva metoda: osjetljivost. Hammer-Plećaš A. 2003: 209222 5. Naklada Ljevak. U: Kurjak A i Kupešić S (urednici): Ginekologija i perinatologija – 1. biokemijske i hematološke pretrage u ginekologiji i perinatologiji. JV GarciaLario. et al. Medicinski laboratoriji posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. “Biological variation and desirable quality specifications. Dijagnostika funkcije žutog tijela. 2003. Flegar-Meštrić Z. Zagreb. Tietz NW: Tietz Textbook of Clinical Chemistry. WB Saunders Comp. Alvarez. Primorac D.Ricos. Đurić K. Suchanek E (urednici): Ginekologija. kemijske i imunokemijske. Određivanje glukokortikoida. Endokrinologija testisa (Endokrinologija i gametogeneza. Burtis CA. steroidogeneza i dozrijevanje jajne stanice. Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus (Hormoni jajnika. AACC Press. Određivanje estrogena. Funkcionalni testovi osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo). 6. Washington. dr. odabir jedinica. Steven J.hr 7. mineralokortikoida i kateholamina. External quality assessment in clinical chemistry: Review of the Croatian situation with particular reference to equipment.. http://www. 37(6): 667-673. Endokrinologija nadbubrežne žlijezde (Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne žlijezde. Kralik-Oguić S. Preporučena literatura: 1. Poremećaji funkcije testisa i neplodnost u muškarca. Priručnik o kvaliteti . Ernest Suchanek Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i patofizioloških zbivanja o kojima ovisi funkcija endokrinih žlijezda i hormona. Fraser CG. Čepelak I. 2001. Ashwood ER. C. Biochemia Medica 1995. Biokemijska dijagnostika KAH). F.

pretilost. pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – primjena. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka – utjecaj na zdravlje i bolest. autoimune bolesti. Medicinska naklada. Geni i nasljeđe. http://www. Cox. Sinclair.fcgi? call=bv.kliničkoj praksi. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 115 . iz Biokemije II i iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom Sadržaj predmeta: Kompleksna genetika. Baze podataka.ncbi. faktori okoliša. respiratorne bolesti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOMPLEKSNA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. M. 2004. Biobanke. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. neurodegenerativne bolesti. Metode podučavanja: teorijska. Kompleksna genetika pravna i etička pitanja. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. svrsishodnost i sociološki aspekti.nih. rak. Individualizirana medicina: prevencija. 1995. Klinički. Molekularna genetička epidemiologija. Strachan. Farmakogenetika i farmakogenomika. Sanja Dabelić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma. upalne bolesti probavnog trakta. dr. (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike. godina Semestar: 9. terapija i prognoza. 1999. Uvjeti i način života. T. otpornost i dugovječnost. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. Genetika i fiziologija starenja. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb.gov/books/bv. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. iz Patofiziologije s osnovama patologije II.ShowTOC&rid=gnd. obiteljski i sociološki izazovi kompleksne genetike. J. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Humane i populacijske genetike. dijabetes. T. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc.nlm. stres. Preporučena literatura: 1. prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom i (iv) spoznati sociološka.View. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Genetičko testiranje i javno zdravstvo.. (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku. ISBN: 9531761205 3. psihijatrijske bolesti. A. Medicinska naklada. ISBN: 1-87274869-4 2. Read BIOS Scientific Publishers. Faktori rizika. sc. Genes and Disease.TOC&depth= 2 4. P.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful