INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU za akademsku godinu 2009./2010.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3 OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4 POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4 Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4 Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5 Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5 Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7 AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9 OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10 PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11 STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11 Stručna praksa................................................................................................12 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21 Stručna praksa................................................................................................21 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22 Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22 Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22 Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24 DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29 Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29 Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29 Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29 Školarina ......................................................................................................29 Doktorski rad .................................................................................................29 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu A. Kovačića 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti profesor Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipović-Grčić, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.

udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaća studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiološkoga gledišta ispituje čovjekov život u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i praćenju terapije izborom odgovarajućih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijskodijagnostičkih postupaka. Tumačenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava bioloških supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija također su njihova zadaća. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapošljavaju se najvećim dijelom u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu 3

OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnog usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije

donosi bodove.Matematika (viša razina) do 200 bodova .linearno plaćanje. studentskom računalnom učionicom. na oko 8500 četvornih metara s istraživačkim i studentskim laboratorijima. Prijava Prijave se obavljaju preko Središnjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda.maksimalna participacija.Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 250 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi .Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij.Hrvatski jezik do 50 bodova . Opći uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su završile četverogodišnje srednje obrazovanje i uspješno položile državnu maturu. Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System. c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti • ukoliko kandidat tijekom srednjoškolskog obrazovanja nije odslušao i položio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to učiniti do upisa u II. U natječaju su definirani detalji vezani za prijavu. Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne diplomske studije . studentskom ljekarnom. Natječaj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku. začinskog i hranjivog bilja.Strani (ili klasični) jezik do 50 bodova . godinu studija d) Dodatna učenikova postignuća • osvojeno jedno mjesto od prva tri na državnim natjecanjima u RH iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova. središnjom knjižnicom.Kemija do 200 bodova . obrazovanja i športa (bez plaćanja). • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . ECTS). otrovnog. ali ako je predmet položen na državnoj maturi. Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije.obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. • redovite studente koji studiraju uz plaćanje participacije . POSTUPAK PRIJAVE Sveučilišni diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: • redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti. kabinetima. Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ Opći uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: • završeni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) 4 . dva ili više natjecanja 50 bodova) do 50 bodova POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA Sveučilišni diplomski studiji: • Studij farmacije • Studij medicinske biokemije Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ organizira se u 2 modula: • Farmaceutske znanosti • Medicinsko-biokemijske znanosti Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji. • redovite studente – strane državljane koji sami plaćaju troškove svog obrazovanja. nekoliko zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom ljekovitoga.

Prijelaz se može ostvariti samo od druge do četvrte godine studija. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog Dekanskog kolegija. • da zna hrvatski jezik (za strane državljane. Studenti strani državljani stječu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.0. otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj. što potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom).• • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4.0. prosjek ocjena 4. na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu. O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo. članci 25-29. godine nekog drugog znanstvenog ili specijalističkog poslijediplomskog studija: • odslušana 1. • da nije ponavljao ni jednu godinu studija. ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s računalom studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opći uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE Prijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o . vodeći računa o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta. s time da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij.). 5 Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon završene jednogodišnje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili završene 1. Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajući u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa. kongresni sažeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada. Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: • da pristupnik ima položene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u višu godinu studija na matičnom fakultetu. znanstvene aktivnosti (npr. ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova. Ako više pristupnika od broja utvrđenog odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće uvjete. u drugim indeksiranim časopisima. Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: • prosjek ocjena diplomskog studija 4. Prehrambeno-biotehnološki fakultet. godina i položeni ispiti.0 ili preporuku dva nastavnika • preporuku i obrazloženje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija • polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se tročlano povjerenstvo za određivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba položiti) • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4.5 • upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija • poznavanje engleskog jezika i rada s računalom Kandidati koji nisu završili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematički fakultet. članci objavljeni u časopisu indeksiranom u Current Contensu.

U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalističkom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti. student je dužan priložiti: • studentsku ispravu. sc. a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rješenje o priznavanju razdoblja studija nadležne agencije. • potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na višu studijsku godinu. Uz obrazloženu molbu. 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajući poslijediplomski studij i određuje obveze koje je pristupnik dužan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva. a koja nije izradila i obranila završni rad. • domovnicu. može se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom. Karmela Barišić. Na temelju odluke iz stavka 2. Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajući semestar doktorskog studija može se upisati osoba koja je završila specijalistički studij iz područja biomedicine i zdravstva i srodnih područja s najmanjom prosječnom ocjenom 4. ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR Dr. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti završenoga programa s programom poslijediplomskog studija. redovita profesorica 6 . Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta. • nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi. članka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj. uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava. Pristupnicima koji su proveli određeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. s najmanjom prosječnom ocjenom 4.5 i s potrebnim brojem ECTS bodova.Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. • potvrdu o položenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadašnjeg studija. a za strane državljane presliku putovnice i rješenja o privremenom boravku.

Mirza Čubrilo. dr. dr. sc. Viktor Staničić. sc. dr. dr. Sonja Damić. Živka Šegvić Klarić. Roberta Pilepić. sc. Nikolina 5. Bernard Gornik. dr. dr. dr. Jelena Kalođera. dr. sc. dr. Ingeborg Božikov. Ana Vuina. sc. sc. sc. Jasmina Maravić Vlahoviček. sc. Maja Vanić. sc. sc. Sanda Vrček. sc. Jozsef Rumora. mr. sc. Tomislav Bulimbašić. dr. sc. sc. sc. Petra Vujić. Ana-Marija Gabričević. dr. Gordana Mornar Turk. dr. sc. sc. Tihana b) kumulativni radni odnos Lauc. dr. dr. sc. sc. dr. dr. sc. Biljana Samaržija. Danica Šimundić. dr. Franjo Romić. sc. sc. dr. dr. Anita Hazler Pilepić. dr. dr. sc. sc. dr. sc. Srećko Nikolac. sc. sc. sc. dr. Ana Petlevski. dr. Mirna Zadro. Ivan Živković. Vlasta 2. Zdenka Kronja. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Dumić Belamarić. Dubravka Vuković. Željko Džimbeg-Malčić. Lidija Barbarić. Sandra Jurišić Grubešić. dr. sc. sc. sc. Ivana Filipović-Grčić. dr. sc. dr. Vjera Bojić. Mario Hafner. dr. mr. dr. dr. Mario Jurić. dr. sc. sc. sc. dr. dr. dr. sc. dr. dr. Marija 7 . sc. Viši asistenti a) s punim radnim vremenom Budimir. sc. sc. Biserka Dodig. sc. sc. sc. dr. dr. Monika Bešić. dr. Mladen Sertić. Asistenti a) s punim radnim vremenom Amidžić. Elizabeta Vizek Vidović. sc. dr. Irena Zorc. sc. Renata c) ostali Barišić. Milica Zrinski Topić. Slavica Kujundžić. Erim Dabelić. Valerije b) kumulativni radni odnos Sučić. sc. Jadranka Zovko Končić. dr. dr. dr. Branka Žanić Grubišić. sc. sc. dr. Damir Malenica. sc. sc. dr. sc. sc. dr. dr. sc. sc. sc. Znanstveni novaci Bilušić Vundać. dr. Renata 4. dr. dr. dr. Velimir Cetina Čižmek. dr. dr. sc. Mladen Čepelak. Svjetlana Maleš. sc. sc. dr. sc. Krešimir Uršić. dr. Ivan Kosalec. Ivica Horvatić. Jerka Jadrijević-Mladar Takač. dr. Milena Petrik. Davor Turčić. dr. Željka Vitali. dr. Branko Paušek-Baždar. dr. Marica Nigović. sc. dr. sc. sc. Jasna Šakić. sc. sc. dr. Lada Sanković. dr. sc. Kroata Jug. Viši predavač a) ostali Pjevač. sc. Stručni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer. Željan Medić-Šarić. dr. dr. Mario 7. Daniela b) ostali Jeličić. Ilija 3. Dunja Vrkić. Renata Kos. sc. sc. Sanja Domijan. Olga Grdić Rajković. dr. Stanislav Vladimir-Knežević. Miroslav Matulić. Vlatka Tadić. Dario 8. Miranda Denegri. sc. sc. Ivona 6. sc. sc. sc. dr. Jasna Vedrina-Dragojević. Maja Blažeković. sc. dr. sc. dr. Biljana Gjuranović. dr. sc. Daniela Bival Štefan. sc. sc. Vesna Rogić. sc. Ivica Marušić. dr. Irena b) kumulativni radni odnos Bačić-Vrca. sc. dr. sc. Neda Skender. sc. Ernest Topić. Stela Grgurević. dr. Dubravka Jasprica. Nada c) ostali Bilić-Zulle dr. sc. dr. Nikola Luterotti. sc. Željka Inić. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barišić. dr. Karmela Bećirević-Laćan. sc. dr. Vesna Flegar-Meštrić. Željko c) ostali Čvorišćec. dr. dr. Snježana Petrovečki. Mira Biruš. Dubravka Dodig. dr. dr. dr. dr. dr. Lovorka b) ostali Bokun.POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA 1. sc. Milan Mastilica. Zlata Franušić. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach Rojecky. dr. sc. Suzana Jablan. dr. dr. dr. sc. sc. sc. Ita Sorić. Ivan Lovrić. dr. dr. Marijana Žuntar. Jadranka Suchanek. sc. sc. dr. Nora Pandžić-Jakšić. Olga Kujundžić. dr. Gordan Plavšić. Tonči Vukušić. sc. sc. sc. dr. Lidija Debeljak. dr. Zrinka Ljubanović. dr. Ana-Maria Trbojević-Čepe. sc. sc.

sc. Tina Mucalo. dr. Ruđer Ortner Hadžiabdić. dr. sc. Anita Šupraha Goreta. Ivana Somborac. Mirela Matokanović. mr. Sandra Vasung. dr. Zrinka Sajenko. Iva Novak. Martina Weitner.Jakobušić Brala. Tin 8 . sc. sc. Ivana Rajić. Cvijeta Matić. Ivan Perković. Mirela Medančić. Maja Pepić.

Ljetni ispitni rok: 14. POČETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU TR AVANJ 2010. TIJELOVO 11. 6. Zimski ispitni rok: 1. 9. 3. DAN NEOVISNOSTI 25. ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 17. USKRS 5. 10. i 26. 2009. 10. – 3. 9. SVETA TRI KRALJA 29. Upisi u ljetni semestar: 22. P 1 8 15 22 29 U 2 9 16 23 30 S Č P S N 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 1. . UPISI U LJETNI SEMESTAR 22. 11.AKADEMSKI KALENDAR LISTOPAD 2009. 6. NOVA GODINA 6. – 3. Jesenski ispitni rok: 23. NEMA NASTAVE SIJEČANJ 2010. 2010. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S Č P S 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 6 13 20 27 4. 12. GODINE STUDIJA 12. 1. 2. P 5 12 19 26 U S 6 7 13 14 20 21 27 28 Č P 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25 STUDENI 2009. 9. 6. 8. – 17. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE OSTALIH GODINA 8. 2010. 2. 10. USKRSNI PONEDJELJAK 1. – 24. – 11. UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. 6. 2010. (za I. P U 5 6 12 13 19 20 26 27 Č 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S P S 2 3 9 10 16 17 23 24 30 N 4 11 18 25 SVIBANJ 2010. 2010. P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U Č 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 16. ZIMSKI ISPITNI ROK 22. 6. – 24. P 1 8 15 22 U S Č P S 2 3 4 5 6 9 10 11 12 13 16 17 18 19 20 23 24 25 26 27 N 7 14 21 28 OŽUJAK 2010. P 4 11 18 25 U 5 12 19 26 S 6 13 20 27 Č P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S N 2 3 9 10 16 17 23 24 30 31 VELJAČA 2010. 1. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR NASTAVA ISPITNI ROKOVI UPISI Zimski semestar: 5. 12. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 25. 10. 6. 4. 2. 10. 8. 5. 2010. 2. SVI SVETI PROSINAC 2009.26. BOŽIĆNI BLAGDANI 24. 3. Upisi u zimski semestar: 15. 2. 2. 3. 12. 4.16. 1. 2010. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 1. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 15. P 3 10 17 24 31 U 4 11 18 25 S 5 12 19 26 S N 1 2 6 7 8 9 13 14 15 16 20 21 22 23 27 28 29 30 Č P LIPANJ 2010. 2. Ljetni semestar: 8. 2010. S N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 P U S Č P 1. 6. 12. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15.3. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA SRPANJ 2010. 8. 7. (za ostale godine) – 29. 1. – 26. 3. 3. 9 . ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 22. 9. PRAZNIK RADA 3.. 8. N 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 P U S Č P S 5. . P 5 12 19 26 U 6 13 20 27 Č P S N 1 2 3 4 7 8 9 10 11 14 15 16 17 18 21 22 23 24 25 28 29 30 31 S KOLOVOZ 2010.– 6. DAN DRŽAVNOSTI 14. VELIKA GOSPA 23. P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 Č P S N 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 5. 9. 2010. 1. godinu) . POČETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA RUJAN 2010. 9. 7.

a namijenjen je za morfološke. Studentski zbor čine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor studenata i nastavnika. međunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a. CPSA ima status punopravnog članstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). gledanje filmova (PMP. Predstavnici studenata članovi su Fakultetskoga vijeća. Pharmacy Movie Project). U središnjoj knjižnici i studentskoj računalnoj učionici studenti mogu neometano učiti i koristiti se internet uslugama. Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palačinkijada). a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna.OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske . U ovoj akademskoj godini članovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata sa njemačkim i grčkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku. sustavne i ekološke studije u sustavu obrazovanja i znanosti. začinskog i hranjivog bilja u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe. studentske tulume te niz drugih projekata. radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice pušenje. kongres europskih studenata farmacije na temu „Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations“. U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120 sjedećih mjesta. a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta. Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih laboratorija u kojima se održava praktična nastava. Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom.CPSA. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna seminarska prostorija. Podružnica Studentskog zbora Farmaceutskobiokemijskog fakulteta organizira tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu. tri seminarske prostorije. HIV/AIDS i drugo). kratkotrajne razmjene studenata tijekom akademske godine (TWIN Project). Kongresu je prisustvovalo više od 120 studenata iz 24 europske zemlje. studentska računalna učionica te u dvorištu zgrade studentska prostorija s čajnom kuhinjom. otrovnog. Fakultetski botanički vrt ljekovitoga. dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM. središnja knjižnica. Na svakom 10 . PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten je na četiri lokacije.

farmakognozija.INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI STUDIJ FARMACIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija farmacije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag. marketingu lijekova. aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Razvijaju vještine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka. Kroz modul «Ljekarništvo» studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću primjenu. mogućim neželjenim i štetnim učincima te interakcijama lijekova. praćenje nuspojava lijekova. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraživačkim. proizvodno-tehnološkim. klinička farmacija.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja farmacije.). biologija. upoznavanje s mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane). kontrole kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova. Modul «Istraživanje i razvoj lijekova» nudi specifična znanja potrebna farmaceutima koji će biti neizostavni dio istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i ljekovitih oblika. Stječu znanja o različitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova. oblikovanje lijekova. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. mikrobiologija i parazitologija. pharm. biokemija lijekova. analitika lijekova. patofiziologija. 11 . farmakoterapija. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. Farmaceutskobiokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih farmaceutskih znanja. kemijska. Pri upisu u petu godinu studija studenti se opredjeljuju za jedan od modula: «Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj lijekova». Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja. s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnološkim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostičkih sredstava. te pravilne primjene propisane terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina. farmaceutika. razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i učinkovite terapije. organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. molekularna biologija). fiziologija. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (farmaceutska botanika. kemija. biološka i farmaceutskotehnološka svojstva lijeka te klasičnim i suvremenim metodama dokazuju i određuju ljekovite tvari. a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Magistar farmacije. biomedicinske (anatomija. sposobnog kritičkom promišljanju. kozmetologija i sl. pravilno informiranje o lijekovima. te širiti. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju. Studenti farmacije također upoznaju i građu i funkcije tkiva. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka. fizika. biokemija. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Usvajaju tehnologiju izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima čuvanja. uključuje temeljne (matematika. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje farmaceutske stručnjake. stječe odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima (javna i bolnička ljekarna). statistika. farmakologija. te po svom doprinosu znanosti. Studij je farmacije multidisciplinaran. Ispituju fizička. farmaceutska kemija. Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama. analitičkim laboratorijima. Stječu potrebna znanja za istraživanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava. akademskom okruženju i sl. registraciji lijekova. 300 ECTS bodova).

sc. Student upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni pripravci.). skladištenje. te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod stručnim nadzorom mentora (npr. 3. sc. 2. izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. prof. kontrola. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). itd. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza. kao i s ulogom kliničkog farmaceuta. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. provjerom isteka roka valjanosti lijekova. doc. dr. Student sudjeluje u postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni. Tijekom stručne prakse student se upoznaje s organizacijom rada i ustrojem ljekarničke djelatnosti te sustavom naručivanja. sc. Od studenata druge godine očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni.Stručna praksa Stručna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju. Nakon obavljene stručne prakse mentor studentu potpisuje izvješće o provedenoj praksi na temelju kojeg i uz predočenje dnevnika prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks. Student može pomagati i sudjelovati u obavljanju poslova primjerenih ovoj razini obrazovanja pod nadzorom mentora. III. članak 55: 1. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni. moguće interakcije. razvrstavanje te izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda. vaganje monokomponentnih čajeva. Upoznaju se s ulogom magistra farmacije u javnom i bolničkom ljekarništvu.). bolničke ljekarne. industrijski laboratoriji. Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija farmacije student može nastaviti edukaciju u znanstvenoistraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog 12 . Milena Jadrijević-Mladar Takač. dr. Studenti se upoznaju s ulogom magistra farmacije u poslovima istraživanja i razvoja te proizvodnje lijekova. doziranje. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. a za organizaciju i provođenje stručne prakse zaduženi su prof. dijetetski proizvodi itd. ograničenja pri primjeni. njihovu namjenu. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). dr. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). sc. dr. Upoznaje također grupu predmeta opće uporabe prema Popisu kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (bez kozmetike i kozmetike s posebnom namjenom). razvrstavanje pripravaka). godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne. Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. Renata Jurišić Grubešić. praćenjem zaliha i sl. Također se upoznaju s marketingom i veleprodajom lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu zdravstva. (15 sati). a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom.). a organizirana je na sljedeći način: I. nuspojave. a prema dogovoru s dodijeljenim mentorom. komunikacija s pacijentima i dr. Student se također upoznaje s obaveznom stručnom literaturom u ljekarni. veledrogerije. Sanda Vladimir-Knežević. Željka Vanić i doc. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). Kroz predavanja studenti se upoznaju s profesionalnim mogućnostima i ciljevima magistra farmacije. zaprimanje. Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz najmanje 2 a najviše 3 radna dana. Predstavljen im je i djelokrug rada Agencije za lijekove i medicinske proizvode te uloga magistra farmacije u regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji. stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavršavanje na tečajevima. Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba. II. IV. vitamini i minerali. V.

samo usmeno. s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta. 2. 3. 7. Dekan. • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. Diplomski ispit je usmeni ispit. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva. 10. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 13 . Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. projektni zadaci i sl. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. seminarski radovi. a polažu se samo u pisanom obliku. Ispiti mogu biti teorijski i praktični. članak 40: 1. a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 7. 4. pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji. Pisani dio ispita može biti eliminacijski. Ispiti se ne naplaćuju. 3. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu. gubi pravo studiranja na tom studiju. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom.). 5. a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 5. 5. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. 9. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana. a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. Diplomski ispit je javan. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika. 9. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 4. 2. 6. imenuje ispitno povjerenstvo.4.). Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 8. a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. praktične zadaće. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 8. studenta i studentsku poslovnicu. osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. osim u posebno opravdanim slučajevima. rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 6. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova.

O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7.6. 8. 14 . Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

5 1 7 4.5 3.5 5. V – Vježbe.5 6 2. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-01 F1-02 F1-03 F1-04 F1-05 F1-06 F1-07 F1-08 F1-09 F1-10 F1-11 F1-12 F1-70 Uvod u farmaciju Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Farmaceutska botanika Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 15 30 30 15 30 30 S 0 30 15 15 30 30 V 0 0 30 0 30 0 P S V 15 60 75 30 135 105 75 75 30 75 45 15 1 4.5 10.Dijagram strukture nastavnih predmeta 1.5 2.5 5.5 8 5. do 4.5 2. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-43 F1-44 F1-45 F1-46-I F1-46-II Povijest farmacije Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II I I I I I 15 2 0 30 30 S 0 13 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 15 15 30 30 15 1 1 1 2.5 . O – Obvezni predmet.5 15 0 15 0 0 30 30 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 3. S – Seminari. semestra P – Predavanja.5 30 30 30 30 15 15 15 15 15 15 0 0 30 30 30 0 3.

semestra P – Predavanja.5 1.5 10. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-47 F1-48 F1-50 F1-51 Odabrane metode instrumentalne analize Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I 15 15 15 15 S 0 0 0 0 V 30 15 0 0 45 30 15 15 4 2. do 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-10 F1-11 F1-13 F1-14 F1-15 F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-12 F1-70 Analitička kemija II Organska kemija II Biološka kemija Fizikalna kemija I i II Mikrobiologija s parazitologijom I i II Biokemija I Patofiziologija s osnovama patologije I Farmakognozija I Farmaceutska kemija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 30 30 30 30 30 S 0 15 0 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 45 135 90 30 60 75 120 15 4.5 5. S – Seminari.5 10 1 6 2 30 30 22 30 30 45 15 0 8 15 15 15 15 30 0 15 30 60 4.5 5 0 0 15 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1.5 7 3.2.5 4.0 1.5 7 2. O – Obvezni predmet.0 16 . V – Vježbe.

5 1 3.5 2.5 P – Predavanja. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-16 F1-17 F1-18 F1-19 F1-20 F1-21 F1-22 F1-23 F1-24 F1-25 F1-26 F1-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Farmakognozija II Farmaceutska kemija II Analitička toksikologija Farmaceutika I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Biokemija prehrane Klinička biokemija s hematologijom Farmakologija I Oblikovanje lijekova I Stručna praksa O O O O O O O O O O O O 22 15 30 45 30 30 S 8 0 15 0 15 15 V 30 15 45 0 15 0 P S V 60 30 90 45 60 105 75 60 75 45 30 15 4. S – Seminari.5 15 30 30 35 30 30 0 15 15 0 10 15 0 0 30 30 30 30 0 0 15 4.5 2. O – Obvezni predmet.5 2. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-52 F1-53 F1-54 F1-55 F1-56 Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Farmaceutska informatika Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I 15 10 15 15 15 S 5 10 15 0 0 V 10 10 0 0 0 30 30 30 15 15 2.5 2.5 8 6 4.5 1 1 17 .3.5 7 4 4.5 6 3. V – Vježbe.

S – Seminari.4. O – Obvezni predmet. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-25 F1-26 F1-27 F1-28 F1-29 F1-30 F1-12 Farmakologija II Oblikovanje lijekova II Analitika lijekova I i II Biokemija lijekova Kozmetologija Magistralna receptura Stručna praksa O O O O O O O 30 30 30 45 0 S 15 0 0 15 0 V 45 45 30 30 15 6 P 15 30 0 S 15 0 5 V 45 30 40 8 90 75 135 90 60 45 15 9 7.5 14 9 6 4.5 1 P – Predavanja. V – Vježbe. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-57 F1-58 F1-59 student Fitofarmacija I Eksperimentalna farmakologija I Primijenjena mikrobiologija I ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz 15 15 15 drugih S V 30 30 30 3 3 3 15 0 15 0 15 0 godina studija 18 .

5 F1-37 F1-38 F1-39 F1-40 F1-41 F1-42 F1-12 Modul 2.5 3 3 3 1. S – Seminari. godina (student može izabrati jedan od predloženih modula) Modul 1.5 9 1. V – Vježbe. I – Izborni predmet 19 . Ljekarništvo O 15 0 O 15 0 O 15 30 O 30 45 0 15 0 15 15 30 45 90 15 150 150 1. O – Obvezni predmet. Istraživanje i razvoj lijekova Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P F1-31 F1-32 F1-33 F1-34 F1-35 F1-36 Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije Dizajniranje novih lijekova Biokemijske osnove toksičnosti endobiotika i ksenobiotika Novi terapijski sustavi Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Socijalna farmacija Klinička farmacija Farmakoterapija Farmaceutska skrb Metodika znanstvenog rada Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O 15 30 15 15 15 15 S 15 15 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 15 P S V 30 45 30 30 15 30 3 4.5.5 3 4.5 15 15 Obvezni program za oba modula O 15 0 0 O O 150 150 P – Predavanja.

5 1.5 20 .Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P F1-60 F1-61 F1-62 F1-63 F1-64 F1-65 F1-66 F1-67 F1-68 F1-69 Biostatistika Metaloproteini – struktura i mehanizam Molekulske osnove bolesti i terapije Molekularna farmakologija Farmakogenetika Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Industrijska farmacija Farmaceutska etika i deontologija Socioligija u farmaciji I I I I I I I I I I 15 5 15 15 10 15 15 15 15 15 S 15 10 15 15 15 5 15 15 0 0 V 0 5 0 0 5 0 0 0 0 0 30 20 30 30 30 20 30 30 15 15 3 2 3 3 3 2 3 3 1.

praćenju uspjeha liječenja kao i novim znanstvenim spoznajama. histologija i citologija. a po završetku studija stječe se naslov magistra medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja. biologija. biomedicinske (anatomija. molekularna dijagnostika i sl. Predloženi program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta. Završeni stručnjaci studija medicinske biokemije mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. hematoloških. klinikama i kliničkim bolničkim centrima. 21 . patofiziologija. dr. nakon provedenog stručnog staža u trajanju od 1 godine i položenog državnog ispita. prevenciji bolesti. klinička citologija. fizika. Primjenom biokemijskih. Magistar medicinske biokemije. molekularno-bioloških i kemijskih postupaka. kemija. Stručna praksa Za organizaciju i provođenje stručne prakse za studente studija medicinske biokemije zaduženi su prof. dr. te po svom doprinosu znanosti. Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina. Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno područje čije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspješne dijagnostike. statistika. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat pod naslovom "Medicinsko-biokemijski laboratorij u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". automatizacije. Roberta Petlevski. prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. Studenti provode jedan radni dan u laboratoriju pri čemu dobiju uvid u organizaciju laboratorija primarne zdravstvene zaštite: uvid u prostorno uređenje laboratorija. a organizirana je na sljedeći način: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). genetika). praćenja bolesti i terapije te prevencije patoloških stanja. Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet. klinička imunologija. elektroničke obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike.). Stručna praksa je obavezan predmet tijekom svih pet studijskih godina. biokemija. Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran. toksikologija i hematologija) i stručne kolegije (klinička biokemija. transfuziologija s imunohematologijom. mikrobiologija. tehnika i tehnologija ispitivanja bioloških materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrđivanju uzroka bolesti. opremi i pretragama. imunologija. farmakologija. informaciju o zaposlenom stručnom osoblju. tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije. sc. mikrobiologija i parazitologija. Tijekom studija medicinske biokemije student će steći znanja i vještine iz komunikacijskih znanosti. laboratorijskog menagementa. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). med. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene medicinske biokemije te širiti. uključuje temeljne (matematika. sc. Suvremena medicina.) kojima se postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina iz polja medicinske biokemije. poliklinikama. Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne opće i analitičke biokemije te stanične i molekularne biologije s fiziološkim i patofiziološkim procesima omogućujući razumijevanje patoloških procesa na molekularnoj razini kao i iznalaženje novih dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja bolesti. fiziologija. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake. održavanju zdravlja. molekularna biologija. József Petrik i doc. 300 ECTS bodova). biokem.STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Studija medicinske biokemije student stječe diplomu o završenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. općim i specijalnim bolnicama. stječe odobrenje za samostalan rad u svojoj struci.

Studenti u skupinama provode jedan radni dan u citološko-histološkom laboratoriju kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o citokemijskim i imunocitokemijskim pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) prikaz aktivnosti MPO postupkom po GrahamKnollu, bojenje crnilom Sudan B, periodicacid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju akutnih leukemija te usporedbu nalaza s citomorfološkom klasifikacijom. O svemu tome dužni su voditelju kolegija predati referat. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati). IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže, proteina, neproteinskih dušikovih spojeva, porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina, enzima i izoenzima, hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog studija medicinske biokemije student može nastaviti edukaciju u znanstveno-istraživačkom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, stručno usavršavanje na poslijediplomskom specijalističkom studiju i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te trajno usavršavanje na tečajevima. Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 55: 1. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrađuje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja pruža mogućnost znanstveno-istraživačkog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 4. U slučaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje stručnu osobu pod čijim nadzorom će student u toj instituciji izraditi praktični dio diplomskog rada. 5. Diplomski ispit je završni ispit odgovarajućeg diplomskog studija. 6. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vještine stečene tijekom studija i da može rješavati zadatke svoje struke. 7. Diplomskom ispitu može pristupiti student koji ispunjava sljedeće uvjete: • najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, • udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, • položio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova • da je obavio propisanu stručnu praksu • da je njegov diplomski rad prihvaćen od Povjerenstvu za diplomske radove. 8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz područja Diplomskog rada. 9. Diplomski ispit je javan, a polaže se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu. 10. Povjerenstvo za diplomske radove utvrđuje termine polaganja diplomskih ispita i o tome obavještava članove povjerenstva, studenta i studentsku poslovnicu. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog 22

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članak 40: 1. Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada. 4. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati više od 30 minuta. Pisani ispit može trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplaćuju. 9. Ispit iz istog predmeta se može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u četvrtom pokušaju ne položi ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati i odslušati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije položiti ispit u četvrtom pokušaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom Članak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj programa i još dva nastavnika, s time da jedan član povjerenstva mora biti s drugog predmeta.

3. Voditelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi većinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

23

Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina
Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS

Šifra

Predmet

P
MB2-01 MB2-02 MB2-03 MB2-04 MB2-05 MB2-06 MB2-07 MB2-08 MB2-09 MB2-10 MB2-11 MB2-12 MB2-70 Uvod u studij medicinske biokemije Matematika Stanična biologija s osnovama genetike Sociologija i zdravstvo Opća kemija sa stehiometrijom I i II Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I i II Citologija i histologija Fizika Statistika Analitička kemija I Organska kemija I Stručna praksa Tjelesna i zdravstvena kultura – student O O O O O O 15 30 30 15 30 30

S
0 30 15 15 30 30

V
0 0 30 0 30 0
7 4,5

P

S

V
15 60 75 1 4,5 5,5 2,5 10,5 8 3,5 6 2,5 6 3,5 1

30 30 25 30

15 15 15 15

0 0 5 30

3,5 3,5

30 135 105 45 75 30 75 45 10

O O O 15 15 0 O O O upisuje 30 sati po semestru od 1.

30 15 30 30 15 0 0 0 10 do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra

Predmet

Status

Satnica

Ukupno

ECTS

P
MB2-42 MB2-44 MB2-45 I MB2-45 II MB2-46 MB2-47 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu u laboratoriju Komunikacijske vještine Odabrane teme iz primijenjene psihologije I Odabrane teme iz primijenjene psihologije II Zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena ekonomika I I I I I I 2 0 30 30 15 15

S
13 15 0 0 0 0

V
0 0 0 0 0 0 15 15 30 30 15 15
24

1 1 2,5 2,5 1 1

5 5 P – Predavanja.5 1 30 15 15 30 0 30 22 8 0 30 15 15 30 15 0 15 5 10 30 15 0 0 0 10 po semestru od 1.0 25 .5 10.5 2.5 3. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-48 MB2-49 MB2-50 MB2-51 MB2-53 Odabrane metode instrumentalne analize Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima Zdravstvena ekologija Bioetika I I I I I 15 10 15 15 15 S 0 10 0 0 0 V 30 10 15 0 0 45 30 30 15 15 4 2.5 3. O – Obvezni predmet.5 2.5 7 2.0 1.5 1.5 4. semestra 6 2 4. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-10 MB2-11 MB2-13 MB2-14 MB2-15 MB2-16 MB2-17 MB2-18 MB2-19 MB2-20 MB2-12 MB2-70 Analitička kemija II O 30 Organska kemija II O 30 Biološka kemija O 30 Fizikalna kemija I i II O 30 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 Biokemija I O Patofiziologija s osnovama patologije I O Imunologija O Humana i populacijska genetika O Farmaceutska kemija O Stručna praksa O Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati S 0 15 15 15 0 V 30 45 15 30 0 P S V 60 90 60 135 90 30 60 45 30 45 10 4. do 4. S – Seminari.2. V – Vježbe.5 7 4.

5 2.5 2.5 1. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-54 MB2-55 MB2-56 MB2-57 MB2-58 Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti Metaloproteini-struktura i mehanizam Uzgoj stanica i staničnih linija Biološke membrane i stanična signalizacija Membranski transport tvari i informacija I I I I I 15 5 10 15 15 S 8 10 10 15 15 V 7 5 10 0 0 30 20 30 30 30 2.5 26 .5 15 30 25 30 30 0 0 15 15 15 0 0 45 60 20 30 0 15 5 8 4.5 2.5 4. V – Vježbe. O – Obvezni predmet. S – Seminari.5 2 3.5 4.5 7 11.5 2.5 9 6 2.3.5 P – Predavanja. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-16 MB2-17 MB2-21 MB2-22 MB2-23 MB2-24 MB2-25 MB2-26 MB2-27 MB2-12 Biokemija II Patofiziologija s osnovama patologije II Imunokemija Fizikalna biokemija Analitička i preparativna biokemija I i II Opća klinička biokemija I i II Hematologija I i II Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom Farmakologija I Stručna praksa O O O O O O O O O O 22 15 14 30 15 30 30 S 23 0 8 20 15 15 5 V 45 15 8 10 0 0 25 P S V 90 30 30 60 90 150 120 75 30 15 7 2.5 1.

godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-27 MB2-28 MB2-29 MB2-30 MB2-31 MB2-32 MB2-33 MB2-12 Farmakologija II Analitička toksikologija Koagulacija Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II Molekularna dijagnostika Biokemija lijekova Biokemija prehrane Stručna praksa O O O O O O O O 30 30 15 30 30 S 15 15 15 15 0 V 45 15 15 30 30 P S V 90 60 45 150 60 60 60 15 9 6 4.5 P – Predavanja.5 15 6 6 6 1.5 7. S – Seminari.4.5 1. V – Vježbe.5 27 .5 3 3 1. O – Obvezni predmet.5 30 30 30 0 15 15 0 0 30 15 30 15 7. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-52 MB2-59 MB2-60 MB2-61 MB2-62 Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom Neurokemija Hitna laboratorijska dijagnostika Biostatistika Bioanorganska kemija I I I I I 15 8 15 15 10 S 0 4 10 15 5 V 15 3 5 0 0 30 15 30 30 15 2.

5. O – Obvezni predmet.5 1.5 3 3 3 .5 4. S – Seminari. I – Izborni predmet Izborni predmeti Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS P MB2-63 MB2-64 MB2-65 MB2-66 MB2-67 MB2-68 MB2-69 Dijetoterapija Racionalna laboratorijska dijagnostika Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Proizvodnja biokemikalija Standardi kvalitete u laboratorijskoj medicini Laboratorijska endokrinologija Kompleksna genetika I I I I I I I 15 10 6 15 15 15 15 S 15 5 3 0 15 10 15 V 0 0 6 0 0 5 0 30 15 15 15 30 30 30 28 3 1. V – Vježbe.5 3 6 3 1.5 1. postupaka i reagensa Specijalna područja kliničke biokemije Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike Metodika znanstvenog rada Organizacija i upravljanje medicinskobiokemijskim laboratorijem Diplomski rad Stručna praksa O O O O O O O O O 15 15 15 15 0 15 S 0 0 10 15 30 0 V 15 0 5 30 0 0 P S V 30 15 30 60 30 3 1.5 15 10 30 0 0 15 0 0 0 150 100 15 45 150 100 P – Predavanja. godina Šifra Predmet Status Zimski semestar Satnica Ljetni semestar Satnica Ukupno ECTS P MB2-34 MB2-35 MB2-36 MB2-37 MB2-38 MB2-39 MB2-40 MB2-41 MB2-12 Transfuziologija s imunohematologijom Primjena radionuklida u dijagnostici Evaluacija instrumenata.

Visinu školarine. Školarina Školarinu plaća student sam ili uz potporu državnog tijela. znanstveno područje Biomedicina i zdravstvo. a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj zajednici. Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stječe različitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraživački rad u znanstveno-istraživačkim institucijama i farmaceutskoj industriji. dodatne troškove poslijediplomskog doktorskog studija te način i rok plaćanja određuje Fakultet. Modularni predmeti 3. Temeljni predmeti 2. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. a završava polaganjem ispita. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18 Moguć pristup daljnjem školovanju Nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutskobiokemijske znanosti» student može nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavršavanja na različitim Sveučilištima te državnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. školarinu za strane studente. Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij završava izradbom i obranom doktorskog rada. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij. Studij uključuje: organiziranu nastavu (obvezne. odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. metodološke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. medicinskim biokemičarima te drugim stručnjacima iz područja Biomedicine i zdravstva i područja Prirodnih znanosti. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta. Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad. tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. Metodološki predmeti 4. Namijenjen je farmaceutima.DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTI» Dodijeljena kvalifikacija Završetkom Poslijediplomskog doktorskog studija «Farmaceutsko-biokemijske znanosti» i obranom doktorske disertacije student stječe akademski stupanj doktora znanosti. U tu svrhu doktorski studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u specifičnim područjima farmacije i medicinske biokemije. pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada. modularne. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente. 29 .

sc. Farmaceutsko nazivlje i grafija. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. Ministarstvo zdravstva RH. Žene u farmaciji. farmaciji. dr. Fotosoft.5 Ime predavača: doc. 1994. Zagreb. Babić. ATC podjela lijekova. Integralni račun: pravila integriranja. medijske i medicinske informacije. [V. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju. farmaceutski oblici. deontologija i građanstvo. Council of Europe. laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. Grdinić. primjena na funkcije distribucije. European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM]. fotometriji i radioaktivnom raspadu. Hrvatska matica lijekova [ur. kemijske i enzimske kinetike. Etika. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. J. razvoj eksperimentalne metode. Farmaceut i znanost. V. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. sc. sc. Containers. Standard terms: Pharmaceutical dosage forms. Uvod u farmaciju. Jezik. L. S. Ljekarna i njena oprema. Broj ECTS bodova: 4. Farmaceutske. Diferencijalne jednadžbe. 1995. Stefanini Orešić: hrvatski stupac]. Rječnik mjeriteljstva u kontroli kakvoće lijekova. Zagreb. reda. Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. putovi primjene i spremnici. Uvod u farmaceutsku etiku. Vlastita naklada. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. Stvaralačka snaga farmacije i neobični životopisi. dr. 19-31. Laila Stefanini Orešić]. Grdinić. Osnovne elementarne funkcije. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA Šifra predmeta: F1-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova. godina Semestar: 1. 2000. pokus i znanstveno zaključivanje. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju. Goethe i farmacija. čime se bavi suvremena farmacija. 2. Grdinić. Grdinić. kao i prve napomene o etici i moralu. Zagreb. deontologiju i praksu. određeni i neodređeni integral. reda. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. Sanda VladimirKnežević. Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i kodifikaciju u ljekopisu. 7. farmaceutskog nazivlja. Limes i diferencijal funkcije. Vuković. 5. protok informacija. 2002. Kemija i farmacija. doc. Farmaceutska literatura i knjižnice. Promatranje kao izvor znanja. 121/03. Zagreb. Strasbourg. 4. kako je strukturiran studij. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. kemiji. 1997. načine gibanja. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz Farmacije i mitologija farmacije. Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj. Narodne novine. Preporučena literatura: 1. Proizvodnja lijekova. Grdinić. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. V. O suštini farmacije i farmaceutska karta Europe. Zagreb. Farmakoterapija za nestručnjake. Routes of administration. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. V. Pitajte o svojim lijekovima. 30 . radioaktivni raspad. biokemiji. Diferencijalne jednadžbe 1. Hrvatsko farmaceutsko društvo. Farmaceutsko mjeriteljstvo. drugo izdanje. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. raznolikosti budućeg zanimanja u sustavu zdravstva. 8. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. brzine kemijske i biokemijske reakcije. lijekovi u zakonu. 49(1). V. Renata Jurišić Grubešeć Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Patenti i robne marke. 2002. Diferencijalne jednadžbe 2. godina Semestar: 1. dr. Grdinić. V. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. 6. 2004.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE UVOD U FARMACIJU Šifra predmeta: F1-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.

Zagreb 1990. 1992. II.. Zagreb 4. 5. Mitohondriji i kloroplasti.. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. Alberts. Hausman. politeni kromosomi. B. Raff M. Alberts. D. P. vezani geni. Preporučena literatura: 1. sekretorni putovi. GS Garland Science. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Humana genetika. membranski proteini. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. G. 2004. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: F1-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. dr.5 Ime predavača: doc. Broj ECTS bodova: 5. Bray D. http://esgwww. 5. endocitoza. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Essencial cell biology. Školska knjiga.. aktinska vlakna. Bray D. stanična kultura. treće izdanje. Javor. Z. New York & London. mikrotubuli. godina Semestar: 1.. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. Citoskelet: intermedijarna vlakna. Zagreb. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. zakoni nasljeđivanja. III.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Lewis J. Taylot & Francis Group. Školska knjiga. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike. Mejoza.http://gened. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Prokariotske i eukariotske stanice. K. Sorić J. Riješeni zadaci iz više matematike I. treće izdanje. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. molekularni pristup. sc.E. trepetljike i bičevi. 2. izmjene kromosomske strukture.D. (interna skripta) 3. predavanja (interna skripta na CD) 4. Walter P. Roberts K. Račun diferencijalni i integralni (I dio). R. Demidovič. opća struktura kromosoma. Stanična membrana. S. 2. Roberts K. New York. kloroplasti i fotosinteza. Garland publishing.emc. Raff M. dr. drugo izdanje. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela.M.maricopa. 6. 2004. Broj ECTS bodova: 2. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. Jezgra u interfazi. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. godina Semestar: 1. B. Matematička analiza. 2002. 1991. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. frakcioniranje stanica.edu:8001/esgbio/chapters. Hopkin. Stanica. Školska knjiga. A. Stanična dioba: mitoza. teorije i mehanizme nasljeđivanja. Molecular biology of the cell. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preporučena literatura: 1. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući 31 .. A. Mitoza. Cooper. Uvod u matematičku analizu... Jonson. B. Morgan i Drozofila. Watson J. mejoza. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. od prokariota do eukariota. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: F1-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1.html Metode podučavanja: teorijska. I i II dio. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC.mit.. oplodnja. programirana stanična smrt (apoptoza).Seminari: Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma.5 Ime predavača: prof... ionski kanali i električna sposobnost membrane. Oblici i građa kromosoma. citokineza. Stanice pod mikroskopom. Šikić. sc. vezikularni transport. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. L.. Odjeljci eukariotskih stanica. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Školska knjiga.. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. Krnić. Borzan i autori. Kurepa. Medicinska naklada. Tehnička knjiga.html 7. Zagreb. 3.

sc. Osnovni koncepti. socijalna iatrogeneza. Taylor. Medicine and Society. birokratizacija.M. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. Bond. teorija akcije. Ž. A Wiley Company. Kemijska struktura. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). Glanz. klinička iatrogeneza. diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage).) (2003) Sociology of Health and Health Care. bolest kao socijalni konstrukt. Boja anorganskih tvari. M. Key Theories. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. 2. J. dr. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv. S.K. «disease». sociokulturne varijacije i izražavanje boli. pozitivizam. Research. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1.mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. i 2. dualizam zdravlja i bolesti. Broj ECTS bodova: 7 + 3. New York. and Practice. And Field. Gabe. Jossey-Bass. 4. London. Otopine i njihova svojstva. 6. 3. White. 5. bolest kao metafora. 4. bol kao biosocijalni fenomen. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). Second Edition. profesionalna autonomija i moć zdravstvenozaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). 6. Kemijska kinetika i 9. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). And Calnan. And Bond. pregovaranje. otvoreni sustav. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). (eds. uvjeti za 32 . Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. imperativ zdravlja. Kompleksni spojevi. Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika». F. Staničić. Theory. Second Edition. S. Blackwell Publishing. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). Livingstone. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. patologizam. Third Edition. D. mehanicistički redukcionizam. Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Kemijski račun (stehiometrija).J. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga.. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. 5. London and New York.Thousand Oaks. Međumolekulne sile. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. prava bolesnika. Lewis.(eds. «dobar» i «loš» bolesnik. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. Williams. Future and Agendas.5 Ime predavača: prof. racionalizacija. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. bolesti suvremene civilizacije). Zdravstveno-zaštitni sustav (organizacija kao sustav. dužnost bolesnika. «illness» i «sickness». Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. timski rad. B.5 = 10.(2003) Sociology and Health Care. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). Routledge. dualizam duše i tijela. Kemijske veze. bolest kao identitet. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). SAGE Publications. Elektrokemija. Taylor and Fransis Group. godina Semestar: 1.) (1997) Health Behavior and Health Education. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). kulturna iatrogeneza. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje). Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. skripta 2.(eds. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»).(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: F1-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Churchill. 3. Preporučena literatura: 1. and Rimer. K. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja.) (2000) Health. K. S. J. 7. vrijednosna supstancija zdravlja. mijene u značenju zdravlja. 8.

međumolekulne sile. dr. 1999. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. svojstva vode. veze. Filtriranje običnim filtar-papirom. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. cirkulatorni sustav (srce. određivanje Faradayeve konstante. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. krvne grupe. Pomicanje kemijske ravnoteže. Broj ECTS bodova: 4. bubreg. Zagreb 1987. Vaganje. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Metode podučavanja: teorijska. uho. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. sc. Hall JE. Oksidoredukcija sumpora i kisika. izdanje. respiratorni volumeni i kapaciteti. Zakon spojnih volumena. Preporučena literatura: 1. Langmanova medicinska embriologija. krvne žile). Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. ravnoteža. građevni elementi. hematopoeza. Preporučena literatura: 1. nazivlje. najvažniji mišići. Guyton AC. hemostaza. elektronska struktura atoma. Carnerio J. Keros P. Junquera LC. acidobazna ravnoteža. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. Medicinska naklada. lučenje probavnih žlijezda. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. limfa. Određivanje atomske mase.. W. Indikatori i mjerenje pH. Elektroliza bakra. 2. godina Semestar: 1. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Osnove histologije. spolni sustav. Miješanje kapljevina s kapljevinama. Ovisnost topljivosti o strukturi. organizacija i građa živčanog sustava. vitamini. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. New York 1999. Peter Atkins & Loreta Jones. regulacija disanja. 33 . Mladen Biruš. Zagreb. Ivančić-Košuta M. kemijske reakcije. Vodljivost otopina. Isparavanje i određivanje suhih tvari. Kiselinsko-bazna titracija. endokrini sustav. 1996. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. 1999. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. limfokini. imunosni sustav. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. Pećina M. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. Odvajanje olovnih. koža. Zagreb. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. pluća.5 + 3. 10. mokraćni mjehur. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Kelley RO. Sublimacija joda. Zagreb. transport kroz stanične membrane. periodni sustav kemijskih elemenata. organa i organizma kao cjeline. www. 3. molekulne orbitale. neurotransmiteri. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. 2. digestija i apsorpcija hrane. Temelji anatomije čovjeka. Freeman & Comp. „Chemical Principles: the quest for insight“. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Zakon o održanju mase. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. njuh. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. Fizičke i kemijske promjene. građa i funkcija jetre.polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. energetski metabolizam. faktori proliferacije stanica. Otapanje amonijaka u vodi. membranski i akcijski potencijal. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Medicinska fiziologija. Školska knjiga. Dokaz elektrolitske disocijacije. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: F1-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. regulacija tjelesne temperature. receptori na membranama. 4. 2003. sastav urina.5 = 8 Ime predavača: doc. probavni sustav. trudnoća i dojenje. regulacija cirkulacije. termokemija i osnove kemijske termodinamike. građa skeleta. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. krv. Naprijed. osnovna tkiva organizma. Zagreb. Priprema otopina. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. i 2. Filtriranje filtarpapirom u Büchnerovu lijevku.pharma. Sadler TW. agregatna stanja tvari.hr 3. Školska knjiga. oko. H.

prvi zakon termodinamike. Udžbenik botanike za visoke škole . Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike. porijeklo električnog i magnetskog polja. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). godina Semestar: 2. A Slijepčević. K. Schaffner. centrifugalnom i električnom polju. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. elektroforeza. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. W. 2. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. anatomska analiza vegetativnih organa. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. Željan Maleš Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz opće i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. osmoza i sedimentacija. Toplina i toplinski nered. praktična i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: F1-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. Metode podučavanja: teorijska. Faze i fazni dijagrami.5 Ime predavača: prof. difuzija. Preporučena literatura: 1. Principi sistematike biljaka. R. strujni krugovi. Clark. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Šifra predmeta: F1-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Ž. J. skripta. razvoj i razmnožavanje. R. R. dr. tijela. interferencija. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. laser. apsorpcija. 2001. Fizika mnoštva čestica. Zagreb 1997. Kempni: Vježbe iz fizike. energija. Položaj i važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko značenje. fotoelektrični učinak. Domac. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. evolucija i geobotanika. dr. Upoznavanje s postupcima determinacije viših biljaka. F. H. Električna i magnetska svojstva tvari. Školska knjiga. prizma i disperzija. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”. Denffer. Winterhalter. B. W. snaga i potencijal. Zagreb. pojave na granici faza. Kuntarić i K. Broj ECTS bodova: 5. D. Ehrendorfer. Elektromagnetski valovi: polarizacija. Rast. C. Školska knjiga. problemska. Dubuque 1995. Wm. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. Botany. stojni valovi. refrakcija. Moore. Zagreb 1994. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Transportne pojave: gibanje čestica. Maleš. Leo-commerce. Kvantnost u prirodi. Stern. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Ljekovito bilje: kompendij. Zagreb. spontani radioaktivni raspad. Pregled važnijih biosistematskih skupina biljaka. Ziegler. Generiranje. B. Herak: Osnove kemijske fizike. A. električni dipol. osnova spektrometra.Sistematika. morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa. 3. Rad. interakcija među dipolima. 6. 34 . Atomska jezgra. mikroskop. Školska knjiga. primjena radioaktivnih izotopa. Ernst. sc. optička mrežica. Biosistematska obrada pojedinih važnijih skupina biljaka. sc. 4. Zagreb 1991. Mägdefrau. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Definicija i sadržaj predmeta. Upoznavanje s postupcima botaničke mikroskopske analize i morfološke determinacije biljaka. ogib. Häfelfinger. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. D. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Sile u prirodi i pripadna polja. D. 5. K. Temeljne strukturnofunkcionalne značajke biljaka: histologija i organografija. godina Semestar: 2. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom.Metode podučavanja: teorijska. Mikroskopska analiza staničja viših biljaka.Morfologija i fiziologija. 1990. Morfološka analiza vegetativnih i generativnih organa. 2. Rijeka 1999. Idealni i realni plinovi. Školska knjiga. Udžbenik botanike za visoke škole . nuklearne reakcije. Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. Farmaceutska botanika. Brown Publishers. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. Preporučena literatura: 1.

kompleksometrijske titracije. maskiranje i demaskiranje. Šošić i V. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. Zagreb 1997. Broj ECTS bodova: 5. F. grafički prikazi. Keller. godina Semestar: 1. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi. složeni sustavi. reakcija kompleksacije. Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. Temelji kvantitativne analize. Vjerojatnost i statistika. Vranić. J. Pavlić. 1992. 4th Ed. Nikola Kujundžić. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. 2. JAZU. neutralimetrijske. Titrimetrijske metode analize. Metode podučavanja: teorijska. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda.5 = 10 Ime predavača: prof. 1970. Teorijske razdiobe: binomna. Zagreb. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. Empirijske razdiobe. Osnove statističke metode. Bešić i J. Teorijski temelji postupaka separacije. 6th Ed. V. B. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: F1-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 5. titracijske krivulje. nevodene titracije. Koeficijenti korelacije. Preporučena literatura: 1. 1999. D. I. New York. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. teorijski parametri za opis razdiobe. karakterizaciji. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. Poissonova i normalna. Zagreb 1971. izračunavanje rezultata. Marcel Dekker. uzorak i uzorkovanje. Statistička teorija i primjena. godina Semestar: 2. J. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. WS. 3. Petz. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. Tehnička knjiga. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Gettys and M. New York and Basel 2004. standardna greška regresije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. McGraw-Hill. Separacija smjesa kationa/aniona 35 . Biostatistics. 2003. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Školska knjiga. i 3. J. analitički proces i metode. Bon. pogreške u kemijskoj analizi. svojstva taloga i taložnih reagenasa. osjetljivost i selektivnost. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. F-test. oksido-redukcijske. Analitička primjena protolitičkih sustava. parametri koji opisuju razdiobe.5 Ime predavača: prof. Zagreb 1973. C. I. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Tehnička knjiga. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. karakteristične/selektivne reakcije. t-test. Procjene parametara razdiobe. E. složene. 6. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. Blatt: Modern Physics. standardne otopine. 5. Inc. dr. taložne metode. W. jednostavne. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. sc. Korelacija i regresija. i 2. New York 1995. New York. ionske izmjene. Obrada i analiza čvrstog uzorka. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications.3. 4. sc.5 + 4. Principi gravimetrijske analize. Zagreb. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. E. Statistički testovi: χ2-test. Uvod u statistiku. Serdar. McGraw-Hill. Teorija uzoraka. dr. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Wayne. Skove: Physics. 4. Linearna regresija. Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. Bolton. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. prof. Wiley & Sons Inc. testiranje korelacije. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. Broj ECTS bodova: 2. S. dr. F.

selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (taložne metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporučena literatura: 1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5 Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja, prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente, primjenjujući mehanistički pristup gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura, s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima, što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i

laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva, tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. Osim toga, radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku, nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina, te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi, te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Preporučena literatura: 1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I. Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Praktikum preparativne organske kemije, O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C. B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York, 2004. 4. Organic Chemistry, J. McMurry, Brooks/Cole Pub. Co., 2003. 5. Organic Chemistry, A Modern Perspective, D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996. Metode podučavanja: teorijska, problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: F1-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10. Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19 Ime koordinatora praktične nastave: prof. dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

36

Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz farmacije. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: I. godina: Upoznavanje studenata s različitim okruženjima farmaceutske prakse: javne ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati stručne prakse). II. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). III. godina: Stručna praksa u različitim okruženjima farmaceutske prakse prema slobodnom izboru studenta (15 sati). IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse). V. godina: Stručna praksa u javnoj ili bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati). Tijekom stručne prakse student će stjecati sveobuhvatna znanja o zahtjevima za učinkovite i precizne farmaceutske usluge (narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole, opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u komunikaciji s pacijentima, i dr.). Preporučena literatura: 1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice, 3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002. 2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M. Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press, London 2003. 3. Validation Instruments for Community Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth Press Inc. 2000. 4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku. 5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy Practice, Pharmaceutical Press, London 2002. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: F1-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 2. godina Semestar: 1., 2., 3. i 4. Ime koordinatora praktične nastave: Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija, spolu i financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Preporučena literatura: 1. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik POVIJEST FARMACIJE Šifra predmeta: F1-43 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. sc. Snježana PaušekBaždar, znanstveni savjetnik Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od izuzetne važnosti za razvitak farmacije, stječe se uvid o značenju načina otkrivanja prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za razvitak ljekarništva tijekom stoljeća. Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i važnosti njenih teorija i zakonitosti u određivanju svojstava, analize i sinteze novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko značenje interdisciplinarnosti u proučavanju prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima prvih pisanih recepata (glinene pločice, 37

magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i sredstvima za liječenje, te se tumači princip similia similibus curatur s počecima organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana u liječenju biljem, te značenje Ebersovog papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova i Teofrastova sistematizacija bilja, Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri farmakološke skupine. Potom se izlažu doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s obzirom na polifarmaciju (miridaticum i theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata, Celsiusa i Galena, osobito je istaknut Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje, koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i koja je bila temelj europskim farmakopejama. Nakon kratkog prikaza indijske, kineske i arapske, a potom europske alkemije, pokazano je kako su se alkemijski pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni) i novootkrivene tvari koristile u liječenju. Nakon razvitka samostanskog ljekarništva dolazi do osnutka Salernske medicinske škole (kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u povijesti farmacija odjeljuje od medicine. Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz doprinose renesansnih učenjaka, osobito Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van Helmonta, Glaubera i utemeljenje iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja minerala (oralno) u liječenje. U doba prosvjetiteljstva istaknuta je važnost flogistonske teorije u otkriću plinova, novih elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti analize i sinteze organokemijskih i prirodnih spojeva te njihovo značenje u pripravi lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo te značenje riječi i simbola od važnosti za povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja, Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi, arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz povijesti hrvatske farmacije. Preporučena literatura: 1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen (prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb, 2000. 2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK, Zagreb, 1978. 3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001. 4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske, MH, Zagreb, 1996.

5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994. 6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996. 7. I. Asimov, A Short History of Biology, London, 1978. 8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb, 1978. 9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog ljekarništva, Zagreb, 1997. 10. B.P. Medawar, Introduction and intuition in Scientific thought, London, 1969. 11. J. R. Partington, A History of Chemistry, Vol. IV, London, 1964. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: F1-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije, znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama, kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem, uključujući liječnike hitne medicinske pomoći, policiju i vatrogasce. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja, opis smjernica za reanimaciju, automatski defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja, kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje krvarenja, nadoknada volumena, venski put, imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta, zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice, utapljanje, strujni udar), trijažni sustav, 38

načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. dr. godina Semestar: 1. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba. evolucijska 39 .pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. modele. Grundler i sur. New York 5. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. razvoj samopoštovanja. Pavleković G. Preporučena literatura: 1. davanje savjeta i zaključivanje odnosa. godina Semestar: 2. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. Skripta za prvu pomoć. Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. sc. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. K. emocije i emocionalna inteligencija. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Med fakultet Zagreb 3. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: F1-45 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Lippincott Williams & Wilkins 3. dr. priprema materijala. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova.(1998). Kimberlin C (2002). Vnuk V. (1993). postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija... (2001). Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Kako savladati tremu.(1998). neposrednim suradnicima. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti I tijekom studiranja. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. percepcija i stanja svijesti. 6. Juretić D. Pjevač N. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. Learning express.. sc. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata. ostalim stručnjacima u području te s medijima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I Šifra predmeta: F1-46 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova.5 Ime predavača: prof. Alinea. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik... (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. McManus J. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. Rijavec M. Brajša P.N. Vizek Vidović V. Beardsley R. Zagreb 4. Zagreb. biokemiji i zdravstvu. Janković I. Tindall W.erc. Preporučena literatura: 1. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja... transport unesrećenog. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje.edu) 2. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Interpersonalna komunikacija. uvježbavanje. Effective business speaking. Broj ECTS bodova: 2. IEP-D2. Menedžerske vještine 2. Reardon K. Miljković D. Varaždin: Varaždinska banka dd. Menađerska komunikacija...

Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja. tretman. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. sekundarna. Sadržaj predmeta: Uvjeti života. Aminokiseline. svojstva vode. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. S.tumačenja spolnih razlika. D. Rathus. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: F1-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. sc. pokretačka sila bioreakcija.(2001). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3.5 Ime predavača: prof. Energetika života (metastabilnost živog sustava. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. godina Semestar: 2. 8. 4. Nenormalna ličnost). sc. (2000). Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Broj ECTS bodova: 3. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. (1987). (Ur. (2003).energetska valuta. B. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. značenje nekovalentnih sila. učenje i pamćenje. cjeloživotno obrazovanje. dr. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. struktura nukleinskih kiselina. stanični koncentracijski odnosi.A. Rathus. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika. biološki važni peptidi. Ličnost). koncentracijski i 40 . Preporučena literatura: 1. Predodžbe. klasifikacija proteina. (Ur. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. interpersonalna komunikacija i odnosi. B. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. stavovi i predrasude. Petz. tipovi jednostavnih i složenih lipida.A. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. primarna. prijateljstvo i romantične veze. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: F1-46 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. 153171). funkcionalne i strukturne domene. normalnost i abnormalnost. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. (2000). nacija i nacionalizam. Naslijeđe ili okolina. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. D. 173-194). D. Percepcija. B. Ličnost.). funkcionalne skupine i struktura biomolekula. 11. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. velike grupe i međugrupni odnosi. Psihologija rada (poglavlje: 11. Čuvstva i Motivacija. Ugljikohidrati. Grupe i unutargrupni procesi. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. svojstva biomakromolekula: usmjerenost. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. glikokonjugati i glikokaliks. (2003). tercijarna i kvarterna struktura. Različita stanja svijesti. dr. 5. Temelji psihologije. Čorkalo. 6. sukobi i njihovo rješavanje. Broj ECTS bodova: 2. Temelji psihologije. U: Ajduković. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula. Stavovi i ponašanja među grupama. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 3. konformacijske promjene). U: Ajduković. 9. ATP . povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. motivacija. 10. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. (2001). timski rad i rukovođenje. 192–221) 5.B. Petz. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA.5 Ime predavača: prof. molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. modularna građa. D.). rekombinantna DNA). Lipidi i membrane (masne kiseline. S. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). savladavanje teškoća u učenju. terapija. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. str. informacija. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. struktura i funkcija membrana). Inteligencija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. Petz. Nukleinske kiseline (nukleotidi. konformacijska dinamika. roditeljstvo i stilovi odgoja. Čorkalo. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4.

G. energetika transmembranskih procesa). Stanica.M. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija.5 Ime predavača: prof. primjerice elektrodni fenomeni. J. Flögel i suradnici. ISBN 953-6256-12-6 3. J. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. zakoni i metode. i 4. Biochemistry. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I.). "Biokemijski praktikum I". 5. zeta potencijal. entalpija. Gibbsova slobodna energija. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara 41 . Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. poglavlje: Stanična kemija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike. uloga koenzima. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. Stryer. "Uvod u Biokemiju". raznolike primjene i sl. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. Broj ECTS bodova: 6 + 4. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. kemijske kinetike. Scripta Biochemica. unutarnja energija. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. FBF. Cooper. Part I (Chapters 113) Freeman. 2001. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. fenomeni. 2001. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I.Berg. Scripta Biochemica. izoenzimi. veličinama i funkcijama (primjerice nulti. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. polazeći od studija primjerenih osnova termodinamike. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. sc. pojmovi. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom).L. Flögel i suradnici. Signalne molekule. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. mehanizmi enzimske katalize. dr. prvi i drugi zakon. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. aktiviteti. spektroskopije. godina Semestar: 3. izdanje. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. emisijske spektroskopije. reduktivni potencijal. brzina enzimske reakcije.5 = 10. M. Preporučena literatura: 1. molekularni pristup. M. termodinamička i praktična konstanta ravnoteže.Tymoczko. metode priprave i proučavanja koloidnih sustava. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). 2001. II. L. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. ISBN 9536256-23-1 2. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. inhibicija. Stanko Uršić. FBF. klasifikacija enzima. doc. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. elektrokemije i koloidne kemije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.elektrokemijski gradijenti.M. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. hidrofobna interakcija. u primjerenom opsegu. New York. dr. zimogeni. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). sc. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. kemijski potencijal. članci. Vitamini. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu.

dr. Brown Publ. Kalenić. Z. gljivica i parazita.C. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. i 4. svojstvima i proizvodnji vakcina. The Royal Society of Chemistry. Preporučena literatura: 1. određivanje pKa vrijednosti. Cambridge 1994. Merkur A. 4 ed. fizioloških i biokemijskih osobina. Oxford University Press 2002. konduktometrijske i amperometrijske titracije. Zagreb.P. godina Semestar: 3. 2002. J. E.S. B. Zagreb. R. Harley. IR spektrometrija. Butterworth-Heinemann Ltd. Brudnjak: Medicinska virologija. Berry. H. Allen. Atkins. C.A. 42 . Klein: Microbiology. Jumena. Školska knjiga. 4. Schreckenberger. S. 8. 1995. Physical Chemistry. Zagreb. 11. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. adsorpcija. Zagreb. N. sc. HPLC i GC metode). S. patogena. Williams. biokemija i genetika mikroorganizama). elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. Macmillan 1994.D. Applications in the process industries. koagulacija koloidnih sustava. P. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. Ivan Kosalec. potenciometrijske redoks..W. D. W. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. Dubuque. Physicochemical Principles of Pharmacy. Winn. Lea & Febiger. Školska knjiga. Zagreb. doc. S. 1993. PTI Zagreb. Everett. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). Jawetz. Jug. spektroskopskih. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. sc. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. 3. Philadelphia. 1984. 1992. T. Weisglass: Medicinska bakteriologija. 1989.ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. J. Rice and J. 2002. Iowa. Zagreb. imunologije. Metode podučavanja: teorijska.. Chun (Ilustrator). virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih grampozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. Physical Chemistry.. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. 9. 3. antigene strukture. Janda. A.C. 1994. Melnick. biologiju (fiziologija.M. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. Lippincott-Raven Publ. kinetičkih. McGraw-Hill. Wm. pH-metrijske. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. Naglić. 6. W. serološkoj dijagnostici. Duraković: Opća mikrobiologija. B. 2001. 7. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Ross. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. P. (ili izdanje 1998. 1993. Oxford University Press 2000. 5. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: F1-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2.zadanih termodinamičkih. Florence and D. 7. Zagreb. H. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. T. dr. Bustamante. Prescott. Madić. 1997.A. D. Zagreb. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. W. 1994. Školska knjiga. Richter: Medicinska parazitologija. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. Medicinska naklada. J.. Oxford. A. A. Sandmann (Editors). Zagreb. Editor. Basic Principles of Colloid Science. Amiji. C. Jr. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških. Medicinska naklada. M. Koneman. P. Hajsig. S. Applied Physical Pharmacy. 10. E. Martin. 4. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita.B. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. L. H. Ožegović.: Diagnostic Microbiology. A. 12. M. 5.. 1987. M. S. 6. E. 1980. Preporučena literatura: 1. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. R. 1996. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije.. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda.A. J. Colloid and Surface Engineering. mikoplazmi. E. Školska knjiga.L. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti.D. B. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Lj. Školska knjiga. D. 2. Attwood.

i 3. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. ciklus limunske kiseline. organizacija genoma. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. Freeman.genetička uloga. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. kolesterola i steroidnih lipida. Kontrola i regulacija metaboličkih putova . i 3. Sinteza proteina. Školska knjiga. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. DNA .5 + 4. mioglobin. Lippincott Williams & Wilkins. New York. Medicinska naklada. Presečki i suradnici: Virologija. prof. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. lipida i nukleinskih kiselina. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke.5 = 7 Ime predavača: prof. sc. 2002. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. glicerofosfatida.13. Saltsman. dr. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. Stryer: Biochemistry. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. JL Tymoczko.5 = 7 Ime predavača: prof. A Clinical Approach. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. hema. 5. Broj ECTS bodova: 2. V. Informacija u biološkim sustavima. biosinteza masnih kiselina. prof. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Berg. K. aminokiselina. Metode podučavanja: teorijska. struktura. sc. Freeman. 2003. Zagreb. 4. Pakiranje DNA i histoni. New York. sc. vjernost replikacije. Glikoliza.osnovni principi regulacije metabolizma. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju. ciklus ATP. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva. transport iona. Konformacije DNA. Genetička šifra i odnosi gena i proteina. fifth edition. kolagen. Preporučena literatura: 1. patogeneze. Greške u DNA i njihov popravak. 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin. L. proteini izvanstaničnog matriksa.5 + 2.strategija i mehanizmi. L. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. godina Semestar: 4. dr. 2. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. godina Semestar: 4. 2002. Broj ECTS bodova: 4. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: F1-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. sc. Tihana Žanić Grubišić. Wiley & sons. dr. tijek i hormonska regulacija. New York. šećera. 2002. Karmela Barišić. J. 1991. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. J. Smith. dr. polisaharida. Replikacija DNA. biosinteza triacilglicerola. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina. i 5. Stryer: Biokemija. 2005. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. JM Berg. i 5. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. 43 . ribonukleotida i deoksiribonukleotida. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Zagreb. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Philadelphia. β-oksidacija masnih kiselina. kromosomi i geni. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. kliničke slike. C. elastin. Stanična bioenergetika. Integracija biokemijskih procesa u stanici . građa ribosoma i rRNA. G. Značenje introna i eksona.

Preporučena literatura: 1. masna ulja. di-. PF bubrega. Daniel Company Limited. dokazivanje alkaloida. smole.L. te uporabu droga. pektini. i 3. tetra-. distribucija u biljnom svijetu. Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju se sljedeće droge: droge s anorganskim spojevima. droge s tioeterima i tioheterozidima. i novija izdanja. Patofiziologija. analiza čajne mješavine. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. antracenski heterozidi. S. tioheterozidi. celuloza.Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. fenolni heterozidi. određivanje vrijednosti droga sa saponinima. 4. antocijani (antocijanidini. 2001. steroli (fitosteroli). Interna medicina (3. B. proantocijanidini). PF probavnog sustava. 2003. Skupine biološki aktivnih tvari: monosaharidi.IV ): određivanje sadržaja eteričnog ulja. Analitičke kemije I i Biološke kemije. dokazivanje fenolnih glikozida i fenolnih kiselina. biosinteza. W. Broj ECTS bodova: 5. B. alkaloidi. smole. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa.Eur. masna ulja. Metode podučavanja: teorijska. masti. 1994. Prema kemijskoj sistematici steći integralno znanje o najvažnijim drogama biljnog i životinjskog podrijetla. Školska knjiga. droge s eteričnim uljem. cijanogenetski heterozidi. S. trjeslovine. određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u drogama. B. kardiotoničnim glikozidima. kumarinima. 7.: Potter's New Cyclopaedia of Botanical Drugs and Preparations. J. i 5. voskovi. PF kardiovaskularnog sustava. 2. U okviru mikroskopskog praktikuma provodi se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje droga. M. O. balzami.S. Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I.C. sc. 3. izoflavonima. fenolne kiseline. vrednovanje masnih ulja. 1999. seskviterpeni. flavonoidi. kemijska i fizikalna svojstva. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. Bruneton: Pharmacognosy. Osnove patologije. Hansel. inulin. U okviru kemijskog praktikuma provodi se kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih tvari u drogama sukladno farmakopejskim metodama ( Ph.5 Ime predavača: prof. fosfolipidi. 1994. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. droge s hemicelulozom. PF dišnog sustava. Robins. droge s inulinom. dr. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I.. Osnove patologije.L. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. Gamulin i sur. dr. kardiotonični heterozidi. Kujundžić i sur. antraglikozidima. R. 2. eterična ulja. seskviterpenski laktoni). određivanje sadržaja arbutina i metilarbutina. škrob. droge s alkaloidima. Preduvjeti: Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske botanike. The C. sc.W. određivanje sadržaja antracenskih spojeva. 5. iridoidi. dokazivanje antracenskih spojeva. Sadržaj predmeta: Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni metaboliti): strukturna obilježja. Wren. gume. voskovi. izoflavoni. odnosno izoliranih prirodnih spojeva. Hafelfinger. određivanje sadržaja alkaloida.5 + 7 = 12. 3. Sticher: Pharmakognosie – Phytopharmazie. Phytochemistry. ispitivanje kakvoće sastava eteričnih ulja. 2002. godina Semestar: 4. F. Mozaik Knjiga. R. dokazivanje trjeslovina. saponinima.. droge sa sluzima. 4. Rijeka 1999. histokemijske reakcije na pojedine skupine djelatnih tvari u drogama. 2004. FBF Zagreb. PF imunosnog sustava. Klinička patofiziologija. K. Medicinska naklada Zagreb. određivanje sadržaja trjeslovina. kumarini. Schafner. terpeni (mono-. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje. Preporučena literatura: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske botanike i Analitičke kemije I. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. droge s trjeslovinama. Ernst: Ljekovito bilje – Kompendij. Medicinal Plants 2nd edition. i dopunjeno izdanje). metode dokazivanja. Spoznati biogenezu i djelovanje tih tvari. tri-. Zdenka Kalođera. masti.. Leo Commerce. prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGNOZIJA I i II Šifra predmeta: F1-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 44 . droge s flavonoidima. Droge animalnog podrijetla. Vrhovac i sur. Auflage. PF bolesti metabolizma. 2003. Zagreb. Medicinska naklada Zagreb. saponini. dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja flavonoida.

The Practice of Medicinal Chemistry. Citostatici (podjela. Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina. prof. Bacitracin. Drug Actions. Kloramfenikol. T. Preporučena literatura: 1. sinteza. kalcijev karbonat. Antiparkinsonici. E. putevi izlučivanja. Antipsorijatici. interakcije s drugim lijekovima. Antimalarici.6. Academic Press. Foye. Antiprotozoici. sudbina u organizmu. cefalosporini. detaljan prikaz pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije (fizičko-kemijska svojstva. strukturnom formulom. Urikozurici. i 5. Principles of Medicinal Chemistry. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 2. sinteze. Antimikotici. Antihipertenzivi. W. mehanizmi djelovanja). A. fizičko-kemijska svojstva. Antihistaminici. čišćenje (regeneraciju) pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije. Antiepileptici. Ljekovite tvari djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći anestetici. popratne pojave. Antiemetici. specifičnim načinom dobivanja (izolacija. Antistenokardici.). Ljekovite tvari djelotvorne na periferni živčani sustav: Simpatomimetici. Aktivno uključivanje studenata u seminare. Vitamini. Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi. Marica MedićŠarić. Antacida. Svaki lijek se predstavlja svojim kemijskim i generičkim imenom. primjenu i načine primjene. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. dr. Drogen und ihre Inhaltsstoffe. Diuretici. H. Tuberkulostatici. monobaktami. Prostaglandini. te najvažniji preparati iz svake skupine koji se koriste u praksi. D. strukturni analozi). Gustav Fischer Verlag-Stuttgart-New York -1992. 1996. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari. Proučavat će se svojstva svake skupine s obzirom na kemijske i stereokemijske značajke. Aminoglikozidi. fenitoin. hidroklorotiazid. Mutschler. Analeptici. H. Medpharm Scientific Publishers. Lijekovi s učinkom na probavni sustav (Acida. Kardiotonični glikozidi. izolaciju. rezistencija. mehanizmi djelovanja). Sulfoni. Radioaktivni izotopi. sulfafurazol. Philadelphia 1995. Cikloserin. stereokemija. registrirani lijekovi. Antibiotici (β-laktami /penicilini. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije I. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Antiaritmici. Simpatolitici. Studente će se upoznati s najvažnijim farmakoterapijskim skupinama lijekova. sudbina u organizmu. Steroidi i steroidni hormoni. Vježbe: Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu. Preparati kalcija. Pomoćna sredstva. Blokatori H2receptora histamina. dr. Lokalni anestetici. kofein. natrijev jodid. Sadržaj predmeta: Predavanja: Proučavat će se različite farmakoterapijske skupine. farmakokinetička obilježja. Ekspektoransi. ISBN 0-683-03323-9. farmaceutski oblik i primjena. Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije I. Antipruriginozi. Williams. Wagner: Pharmazeutische Biologie. sc. karbapenemi. azitromicin. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: F1-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. O. Preteče sulfonamida i sulfonamidi. Lijekovi s učinkom na urinarni trakt (Uroantiseptici. Antimigrenici. Adsorbensi). Dijagnostici. 2. djelovanje. 3. Polimiksini). Miorelaksansi. godina Semestar: 4. Antihelmintici. Antikoagulansi. Spazmolitici. Ganglioblokatori. L. 1995. bizmutov subgalat. dikumarol. sinteza) i osobnim značajkama djelotvornost. Hipnotici. San Diego. Nesteroidni hormoni. doze. Wermuth (Ed. Metode podučavanja: teorijska. 5th ed. Stuttgart. sc.. mehanizam djelovanja. Lemke. način primjene. Seminari: Teorijska priprema za vježbe. piridoksin. Preduvjeti: Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. 5. Antiaritmici. Zamjene za krvnu plazmu (Plazma ekspanderi). 45 . neželjena djelovanja. G. Virustatici (podjela. Parasimpatomimetici. Laksansi. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). Analgetici (+ Protuupalni lijekovi). nikotinamid. Tetraciklini. Psihotropni lijekovi. i 3. Derendorf. C. Antiseptici i dezinficijensi. sudbinu lijeka u organizmu. Fluorokinoloni i analozi). neubearbeitete Auflage.. sinteze. askorbinska kiselina. biosinteza. Makrolidi. struktura. Antihiperlipoproteinemici. djelovanje i mehanizam djelovanja. Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14 Ime predavača: prof. Imunosupresivi. Polipeptidi. Lippincott Williams & Wilkins. Preparati željeza. ISBN 0-12-744640-0.

Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: F1-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Ed. 1995. B. Nikola Kujundžić. 1999. Otto i H. West i F. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. An Introduction to Medicinal Chemistry. dr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. St. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. 7. Kerber: Concepts. diferencijalna pretražna kalorimetrija. 2002. Julien. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija.): Analytical Chemistry. Mermet. Školska knjiga. J. W. Budapest. ISBN 953-6256-32-0. uvod. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. WileyVCH. Zagreb. 3. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. Oxford University Press. uvod. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. 6. dr. M. Springer-Verlag. termogravimetrijska analiza.. uvod. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. Mosby. R. Preporučena literatura: 1. Kellner. izd.. Metode podučavanja: teorijska. ISBN 0 7279 0821 9. elektrogravimetrija. J. M. UV-Vis spektrofotometrija.. Sadržaj predmeta: Predavanja: 46 . L. New Drugs. 1994. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Perkin Elmer Inc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: F1-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. ISBN 0 19 855871 6 (Pbk). 2. Akadémiai Kiadó. D. dr. Spektroskopske metode analize. P. doc. 1996. Shelton. godina Semestar: 4. 2000. izd. Dubuque.4. sc. 1998. Elektrokemijske metode. London. Blackwell Science. sc. CT. 8. Zagreb. New York. R. primjenom: elektrogravimetrije. izd. 2002. Oxford. F. 2001. J. J. kinetici. M. W.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. D. 1996. Ford i P. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. Broj ECTS bodova: 2. BMJ Publishing Group. ISBN 0 7167 2619 X. Olmsted III i G. engl. 5. J. dr. G. ionselektivne elektrode. L. Holler: Osnove analitičke kemije. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover). M. Freeman and Company. Brown Publishes. godina Semestar: 4. Skoog.. diferencijalne pretražne kalorimetrije. D. Weinheim. 1985. J. 6. Stanko Uršić. sc. prof. C.odabrana poglavlja. 5. Farmaceutska kemija . Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. Wm. 7th Edition. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. Beaty i J. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. Louis. M. Zorc. 1989. Williams: Chemistry The Molecular Science. E. 7. R. Lewis. Patrick. izd. Havas: Ion. spektroskopiji.1994.. Ellis Horwood. A textbook. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije. Chichester. hrv. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. A Premier of Drug Action. H. 2000. 9. Oxford University Press.-M. ISBN 0 19 855872 4 (Hbk). Oxford. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. A. UV-Vis spektrofotometrije. M. 6. Widmer (ur. 4. sc. potenciometrijske titracije. D. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Atkins i J. 1. D. Termoanalitičke metode. Berlin Heidelberg.5 Ime predavača: prof. 7. Freely.. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. Timmins. Fifield i D. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 10. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. 5.

Valerije Vrček. NMR i ESR spektroskopskim metodama. Davies. 4. Cambridge 1991. D. A. Williams.S. veterinarski preparati. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. S. Zdravstveni aspekti ekologije. Školska knjiga. 4. podjela. kadmij. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. vibracije). Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini.A.H. V. Danijel Ljubas. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor. Šobot. 1987. makroklimatski. sc. Ross. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. Physical Chemistry. kozmetički preparati. Butterworth-Heinemann Ltd. Koncept održivog razvoja. The Royal Society of Chemistry. Physical Organic Chemistry. C. Faktori okoliša i zdravlje. 8. Macmillan 1994. utjecaj na zdravlje.P. prirodni procesi.. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. kancerogenost. N. Ekološki koncept zdravlja. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . Physical Chemistry.W. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. godina Semestar: 3. M. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije.Atkins. medicinski pribor). 7. primjena (dječje igračke.. Physicochemical Principles of Pharmacy. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. O. 3. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka.S. tlo. 1994. P. A. R. Oxford. voda. UV. IR. Ftalati (vinil omekšivači). (Ed. R. Chem. 221-223 (separat) 6.. Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry. izloženost ljudi. R. mehanička energija (buka. New York. M. Matas. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. S. 21. antibiotici. Valić. Colloid and Surface Engineering. Kontaminanti u prehrambenom lancu . Zagreb. 1985. sredstva za čišćenje). Ekološki leksikon. John Wiley and Sons.A. 7. Zagreb 1993. sekundarni standardi.ili novija izdanja) 2. dr. Applications in the process industries. Oxford University Press 2002. Toxicants and Undesirable Food Constituents. 2001. nastajanje. u: Zapsalis. Austin. 3. Zagreb.. Preporučena literatura: 1. i suradnici: Zdravstvena ekologija. ambalaža kao sastavni dio namirnice. Pušenje i rak. Attwood. Fizikalni faktori mikroklimatski. 2. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. Berry.. uključujući termodinamičke i kinetičke. Ivana Vinković. živa. Edinburgh 1995. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). Editor. Utjecaj čovjeka na okoliš. HarperCollins Publishers. Ekološki otrovi. hormoni. IR. Florence and D. D. Stanko Uršić.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. rak kože. i suradnici. Preporučena literatura: 1. J. ekološki pojmovi. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima 47 . Barbat. T. Partridge.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. A. Utjecaj tehnoloških procesa. Richardson.utjecaj na zdravlje čovjeka. (1998). toksičnost. Mikroelementi kao kontaminanti. B. Oxford University Press 2000. dječje igračke. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. mikotoksini). 5. Teški metali . T. Isaacs. Pearson-Prentice Hall (Longman).olovo. Silikoza. procjena rizika. F. NMR i ESR spektroskopske tehnike. djelatnost čovjeka. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. Rice and J. Beck.: Zaštita okoline danas za sutra. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. Đikić.Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. 1998. Procjena rizika. Aditivi u namirnicama. Simončić. azbestoza. glavni urednik Springer..Lowry and K. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. 2001.

nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Boca Raton. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. sc.Mebs. Inc. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. Vrhovac B. doc. 8. London. Zagreb. T. 1988. Matulić. Žuntar I. Osnove kliničke farmakokinetike. W. dioba i temeljna načela. regulatornu toksikologiju. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. Bioetika i biomedicinske znanosti. sc. 2. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: F1-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Zagreb. II and III. godina Semestar: 5. D. Metode podučavanja: teorijska. T. Odnos etike i biotehnike. DC: CRC Press. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTIKA I i II Šifra predmeta: F1-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. D. Plavšić F. dr. D. Washington. Methodology for Analytical Toxicology. Boca Raton. Elsevier. Bioetika. Uvod u analitičku toksikologiju. Venomous and Poisonous Animals. 5. definicija. Preduvjeti: 48 . Duraković Z..5 Ime predavača: prof.G. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. Vol. Zagreb. I. kliničke. 2001.Shier. Broj ECTS bodova: 3. i 6. 4. Marcel Dekker. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. i sur. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke.. Scripta ad usum privatum studentorum.. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Metodologije etičke argumentacije. New YorkBasel. 1988. 1992. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Sunshine. Školska knjiga.5 + 4. Preporučena literatura: 1. Povijest. Bioetika. toksikogenetiku. 3. 2006. Zagreb. 1990.. Broj ECTS bodova: 4. 2007. dr. sc. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. CRC Press. GK 4. ekotoksikologiju. T. T. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Matulić. 7.. godina Semestar: 5. Stavljenić A. dr. M. Klinička toksikologija. Matulić. Grafos. 2002. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ. 6. Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. New York-AmsterdamLondon. kliničku toksikologiju. Preporučena literatura: 1. sc. Matulić. 2006. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije Oblikovanje lijekova.5 = 8 Ime predavača: prof. toksikologiju na radnom mjestu. 2006. Handbook of Toxinology. Zagreb. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama utjecaja organizma na ljekoviti oblik.. Franjo Plavšić..T. toksinologiju. New York.Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. Zagreb 2000.J.Barceloux. I. godina Semestar: 3. Medical Toxicology. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka. Inc. Plavšić F. Zagreb 1993. dr. Zagreb 2. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Mebs. osnove toksikokinetike. Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. Školska knjiga. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica.Ellenhorn. ZGO. Industrijsku farmaciju i Kliničku farmaciju. GK 3. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod).

kontrola. tečenje polifaznih sustava). nekodirajuća DNA. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. Metode podučavanja: teorijska. Sucker. GI fiziologije. protusmislene RNA i DNA. razdvajanje suspenzija. H. Modern Biopharmaceutics. mjesno specifična rekombinacija. uvođenje DNA u stanicu domaćina. Jalšenjak. ER. SOS-odgovor. otapanje krutina.L. Ann Arbor. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. mutageneza.L. citokineza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike I. kloniranje čitavih organizama. M. Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutika I. Jalšenjak. Fuchs.. Zagreb 1998. Kanig. tiksotropna svojstva. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. University of Michigan. J. Disperzni sustavi (stabilnost disperzija. vezikularni transport. mejoza i oplodnja. J. popravak. mikrokapsuliranje koacervacijom. Preporučena literatura: 1. L. Gordana Maravić Vlahoviček. 1978. The Theory and Practice of Industrial Pharmacy. enzimi. 2. Pharmaceutics of Solids and Solid Dosage Forms. svojstva lijeka i apsorpcija. lizosomi. Amidon. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. konstanta brzine otapanja. Version 6. godina Semestar: 6. genske knjižnice. dr. sc. transporta kroz membrane. sušenje. stabilnost lijekova. Lachman. kemijska nestabilnost u krutinama). Southern. Stuttgart.T. H. Speiser.A. kontrolirana flokulacija. stanično kretanje. razvoj novih lijekova i terapija. Carsensen. pokretni genetički elementi. Sadržaj predmeta: Predavanja: Krutine (svojstva čestica. Golgijev aparat. Stanično signaliziranje: vrste signalnih 49 . 4. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: F1-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. bioraspoloživost i bioekvivalencija. određivanje koeficijenta razdjeljenja. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. sekvenciranje DNA. Bermejo. inaktivacija gena. New York – London. TSRL Inc. Pharmazeutische technologie. Farmaceutika. apsorpcije lijekova i kontroliranog oslobađanja korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». Pojave u otopinama (difuzija. obilježja prašaka. vlažnost i sušenje. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. primjeri terapijskih sustava). G. razdvajanje disperzija. Studentima će biti vizualno prezentirane informacije o dinamičkim procesima iz farmakokinetike. J. Philadelphia. oslobađanje lijeka. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Lieberman. konstrukcija rekombinantnih vektora.Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. položen ispit iz Biološke kemije. regulacija i regulatorne molekule. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. adsorpcija iz otopina i plinova. točke staničnog ciklusa. Northern i Western blot. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. razlikovanje mehanizama oslobađanja. Vježbe: Analiza veličine čestica. kemijska nestabilnost u otopinama). 3. organizacija kromosoma. I. smatanje i dorada proteina. ELISA. proizvodnja rekombinantnih proteina. SSCP. Seminari: Izračunavanje računskih primjena za modelne sustave obrađene na predavanjima korištenjem kompjuterskog programa «Modern Biopharmaceutics». farmakokinetički modeli. Metode molekularne biologije: PCR. prof. ispitivanje oslobađanja in vitro). ekstrakcija. Školska knjiga. Stanični ciklus: faze. 5. polimeri za terapijske sustave). Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog oslobađanja. MI. Polimeri i makromolekule (polimeri u farmaciji. GMO. FISH. DNA-mikročip. 1977. signalni sljedovi. matične stanice i održavanje zrelog tkiva. 1976. dr. mitoza. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. 2003. V. vektori i strategije kloniranja. načela kontroliranog oslobađanja. Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene. P. P. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Computer based training software. FilipovićGrčić.

putovi prijenosa signala. i Hausman. Nutritional. Beck R.. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma.: Handbook of vitamins. S. Zagreb. New York. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). T. New York. 2003. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. Inc. avitaminoze.. izvori. Virusi: genetički materijal. bioiskoristivost. onkogeni i tumorski supresorski geni. Cooper. London. 4. Dumić. Prednosti mediteranske prehrane. 1999. 8. biokemijske funkcije. Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica. 2004.: Food chemistry (2. biološka iskoristivost.. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. G. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: F1-24 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Ugljikohidrati . godina Semestar: 6. Principles of Gene Manipulation. Plenum press. G. 7. Combs G. Određivanje biokemijskih parametara. G. Primrose. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. New York. Twyman. 6th ed. Gornik. D. potrebe. S. 1984.. London. S. Šupraha. Broj ECTS bodova: 4. Lauc. 5. 1985.. Zapsalis C. Inc. kopije prozirnica sa predavanja 4. Maravić.molekula i receptora. proteinska malnutricija. godina Semestar: 6.M. An introduction to genetic engineering. 2001. Preporučena literatura: 1. dr.. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. sastav i porijeklo. bioiskoristivost.značaj. Inc. regulacija apoptoze. Zagreb. J.potrebe. Reaktanti akutne faze. Maravić. 1999. Friedman M.5 Ime predavača: prof. 2003. biochemical and clinical aspects.. Cox i Sincler: Molekularna biologija... problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. toksičnost.. S. 2004. Lipidi . Molekularna biologija – praktikum. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. New York.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health. Scripta biochemica. R. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije.potrebe. Medicinska Naklada. 2. F. Basel.M. Grosch W. G. Proteini i aminokiseline . odnos nutritivnih i flogističkih faktora. Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Dabelić. Cambridge Univeristy Press. 6. viroidi. enzim-inhibitori. veličina. Ugrožene populacije.: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. 6. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. klasifikacija. Wiley et Sons. Poremećaji metabolizma i prehrana. Academic press. CD s predavanjima 2. Nicholl. J. Academic press. Medicinska Naklada. replikacija.E. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma.) Springer Verlag. O. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. potrebe. akumulacija.W. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. J. morfologija. 5. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. 2nd ed. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. biotransformacije. A. 50 . Jr. Berlin. R. Rak: nastanak i uzroci raka. Zagreb. and Old. Belitz D. Dumić.: Food chemistry and nutritional biochemistry.B. izvori. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. London. J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: F1-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. 1987. New York.. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina. Stanica – molekularni pristup. hipo. mehanizam transporta u organizmu... Blackwell Science. R. 3. 3. Marcel Dekker.i hipervitaminoze. Preporučena literatura: 1. Brody T..: Nutritional Biochemistry. Vitamini – izvori u namirnicama. T.. New York. ed. tumorski virusi.. Machlin L. sc. G. Marcelić... ISBN 953-6256-45-4. 1986. Metode podučavanja: teorijska. prioni. Lauc.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet.5 + 9 = 12. Preporučena literatura: 1. Medicinska biokemija. 5. Školska knjiga. dr. Medicinsko-biokemijske smjernice. 2004. 2003. Labar B. Zilva JF. sc. Jagarinec N. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. metode određivanja katalitičkih koncentracija enzima. Štraus B i sur. Petrik J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. Zagreb. doc. Lipovac K. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Zagreb. te morfološke karakteristike krvnih stanica kojima se utvrđuju promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. metode određivanja. i 7. Medicinska naklada. Studij farmacije. akutne i kronične komplikacije. 2004 6. Zagreb. Štraus B. Metode podučavanja: teorijska. Pannall PR. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Sadržaj predmeta: Osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: sadašnje stanje i perspektive kliničke biokemije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: F1-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Juretić D. tehnike. Medicinska biokemija. 2002. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. mehanizmi održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže. Poremećaji i bolesti eritrocita. 1992. farmakodinamika i mehanizmi djelovanja. Juretić D. Broj ECTS bodova: 3. Kiselinskobazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. Uvod u hematologiju: Funkcija eritrocita. Zagreb. Čepelak I. monocita.Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1997. poremećaji. Zagreb. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. dr. poremećaji. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije s hematologijom sadržava osnove kemijskih. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. Medicinska naklada. i sur. metode.5 Ime predavača: prof. Zatim. Flegar-Meštrić Z. II dopunjeno izdanje.. limfocita i trombocita. farmakokinetika. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom za svaku farmakoterapijsku skupinu (indikacije. Zagreb. funkcija. Petlevski R. 1992. Zagreb. Juretić D. godina Semestar: 6. III prerađeno izdanje. instrumenti i automatizacija. analitičke interferencije i biološki učinci lijekova. Lipovac K. referentni intervali. nasljedni i stečeni poremećaji. Proteini: proteini krvne tekućine . Dodig S. sc. 2. Zagreb. poremećaji. sc. elektroliti i mikroelementi: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. Upisnik rezultata i provjera znanja (interna skripta). József Petrik. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. 9. Ugljikohidrati: hormonska regulacija i poremećaji u metabolizmu glukoze. Medicinska naklada. granulocita. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. proteinske vrste metode. 1997. mjere i jedinice. kontrola rada. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. leukocita i trombocita. Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja i poremećaji. metode određivanja. Metaboliti s dušikom: metode određivanja i poremećaji. terapijski i štetni učinci. 3. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Medicinska naklada. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) 51 . 8. biokemijskih i bioloških postupaka kojima se ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva. (interna skripta). Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija.nastanak. organ specifični enzimi. Voda. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. i 4. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. dr. Štraus B. izoenzimi. kontraindikacije i interakcije). metode određivanja. pretražni materijal. Enzimi: enzimi u serumu. 7. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. razgradnja.

4. 8. H. osiguranje kvalitete. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. stabilnost. mirisa. Churchill Livingstone. Sterilni farmaceutski oblici – parenteralni pripravci. spazmolitici. antiparkinsonici. izdavač: Medicinska naklada.) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. fibrinolitici i eritropoetin). Preduvjeti: Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. Grupa autora: Medicinska farmakologija. Preporučena literatura: 1. f. boje. Metode podučavanja: teorijska. i 7. f. bioraspoloživost. Sadržaj predmeta: Povijesni aspekti. Urednici: M Bulat. molekularni mehanizmi. l. infuzi. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. osnovnih načela. konzervansi. oblikovanje. metabolizam i eliminaciju. androgeni i antiandrogeni. raspodjelu. antipsihotici. l. glukagon. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. Potom. antiflatulani. citostatici.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. bakteriološka filtracija. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu 3. M. dr. oblikovanje i izrada). antiaritmici. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. Aufgabe. 2004. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. putovi primjene lijeka. antidiaroici. 5. sc. Infuzijske otopine.M. f. smjese (putevi primjene. čajevi. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f. Dale. J Geber.do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. 2003. zaštita od sunca itd. liječenje migrene. blokatori Ca-kanala. postupci ekstrakcija i oblici (tinkture. Ernst Mutschler. Ekstraktivni pripravci. 2. antioksidansi). estrogeni. resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. hipolipemici). antidepresivi. zračenjem. 52 . središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. antiemetici. antituberkulotici. osnovna načela farmakodinamike . protuupalni lijekovi. izbor sterilizacije i kontrola). injekcije (putevi primjene. Zagreb. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. 2. pripravci za liječenje bolesti štitnjače. laksativi. antiepileptici i anksiolitici). imunosupresivi i antialergici. Proučavanje pomoćnih tvari koje prije svega omogućuju izradu lijekova. utječu na njihovo djelovanje. kalcitonin). anestetici. te kontrole njihove ispravnosti. propulzivi i digestivi). plinovima. inhibitori prolaktina. prolaz kroz stanične membrane. 2003. receptori.). Z Lacković. Ritter.K. 2001. antihipertenzividiuretici. gonadotropini. antiprotozoici i anthelmintici). glukokortikoidi. Moore: Pharmacology. izdavač: Medicinska naklada. skripta za studente. sladila. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. 4. f. krvotvornih organa i krvi (antianemici. neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. ambalaža).5 + 7. koronarni vazodilatatori. izotoničnost. antivirotici. svojstava i tehnologije izrade. antimikotici. l. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. i 4. izohidričnost. J. stabilnost. izdanje. godina Semestar: 6. antipiretici.5 = 10 Ime predavača: prof. anoreksici.za opstruktivne bolesti dišnih putova. antikoagulansi. interferoni. P. stabilnost. progestageni. Opće principe farmakologije čine: 1. Tekući ljekoviti oblici. autonomnog živčanog sustava (l. antitusici i ekspektoransi). fifth edition. Pomoćne tvari (korigensi okusa. otopine (otapala. 6. Sterilizacija (toplinska. osiguranje kvalitete. Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova I. solubilizacija. respiratornog sustava (antiasmatici. dekokti. osnovna načela farmakokinetike . 1999.M. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika. nevodena otapala. bifosfonati itd). značenje ljekovitih oblika. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori.djelovanje lijekova. stabilnost i svojstva pripavaka. biljni prašci). pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). Broj ECTS bodova: 2. antimikrobni lijekovi (antibiotici. imunoserumi. vrste pripravaka.P Rang. psorijaze. hormonski pripravci (kontraceptivi. imunostimulatori. ekstrakti. imunoglobulini. oblikovanje.

oblikovanje i izrada). film oblaganje u svrhu modificiranog oslobađanja lijeka. flasteri i transdermalni flasteri. Tablete – vrste. distribucija veličine čestica. sapuni). tabletiranje i strojevi. R. Osnovna načela i primjeri izolacije bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih ulja. Pripravci za unošenje u nos i uho. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. modifikatori viskoznosti. Senjković. označavanje. tehnologija. oblikovanje. podloge. N. London. P. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH PRODUKATA Šifra predmeta: F1-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. transdermalni sustavi.C. Aerosoli (fizičko-kemijska svojstva. V. Kruti oblici – supozitorije i vagitorije (apsorpcija lijekova. Natural Products Isolation. sterola. karakterizacija tableta. razvoju i proizvodnji lijekova. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Baltimore. Stockholm 1999. Primjena kromatografskih metoda u izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva. Lijekovi s promijenjenim oslobađanjem – parenteralni oblici. Cannell. 2. aerosoli. linimenta (karakteristike oblikovanja). Pharmaceutical dosage forms and drug delivery systems. Postupci izolacije bioaktivnih tvari iz biljnih droga. Philadelphia. Broj ECTS bodova: 2. Preporučena literatura: 1. prašci za pripremu injekcija i sirupa. L. Solvent ekstrakcija prirodnih produkata. M. paste. Lippincott Williams and Wilkins. kontrola kvalitete. Vladimir-Knežević. kapi za oči. Allen. Laboratorijski i industrijski postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje. Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih prirodnih spojeva. OTC oftalmički pripravci). gelovi. Samuelsson. Ekstrakcija superkritičnim fluidima. pomoćne tvari. Suvremeni lijekovi prirodnog podrijetla. Vježbe: Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih pripravaka (tekući. sadržaj i izrada).G. oblikovanje. 1988. Školska knjiga. putevi penetracije. Metode podučavanja: teorijska. Zagreb. flavonoida i drugih polifenola. 1997. Vladimir-Knežević. Totowa . Destilacijski postupci u izolaciji hlapljivih tvari. New York. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije I. umeci (izrada. kardiotoničnih glikozida. 4. unošenje u dišni sustav. suspenzije. ukoncentriravanje i sušenje). stabilnost. Petričić. 1994. morskih organizama i mikroorganizama. S. J. podloge. masti. oblikovanje. saponina. Emulzije – vrsta. Sadržaj predmeta: Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih produkata u otkrivanju. Osnove oblikovanja lijekova. 1992. Oblaganje. Kapsule – tvrde i meke želatinske kapsule (punjenje. oblikovanje (ljekovite masti. 2. oftalmičke otopine. čvrsti ljekoviti oblici). klizme. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. R. Topički pripravci – transport lijeka kroz kožu. Swedish Pharmaceutica press. čvrsti oblici. stabilnost. alkaloida. Bećirević. 1999. postupci oblaganja. metode granulacije. Drugs of Natural origin. Senjković. Humana Press. oblaganje šećernom ovojnicom. Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata (skripta u pripremi) 3. Oblikovanje lijekova (praktikum). S. karakteristike. Preporučena literatura: 1. 3. godina Semestar: 5. sterilizacija. emulgatori. Liber.ambalaža). 2003. Ansel. Sanda VladimirKnežević Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije bioaktivnih prirodnih produkata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. Metode separacije. Oftalmički pripravci. oblikovanje. ispitivanja). perkutana apsorpcija. polučvrsti.5 Ime predavača: prof. zatvarači. oblikovanje). Prašci i granule – podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule).V. Zagreb. R. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: F1-53 Vrsta predmeta: izborni predmet 53 . Specifični problemi u procesu izolacije biljnih sastavnica. Popovich. Izolacija prirodnih spojeva (skripta). oblaganje filmom. otapanje. sc. Disperzni sustavi – suspenzije (flokulacija i deflokulacija. losioni. G. H. prašci za posipanje (oblikovanje). dr. sredstva za močenje. kontrola veličine čestica.New Jersey 1999. kreme. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije I. plinovi. Konfekcioniranje lijekova – materijali.

Godina učenja: 3. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s materijom o lijekovima za njihovo pravilno informiranje o tom području. SKTH/Kemija u industriji. neovisni i komercijalni izvori informacija o lijekovima. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. Program kolegija obuhvaća stručnu materiju iz područja lijekova koja je nužna farmaceutu za pravilno informiranje o lijekovima s obzirom na pacijente. krv. Spectrometric Identification of Organic Compounds. 1994. Vještina komuniciranja na relaciji ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik. Primarni. Bregovec i V. Organska kemija. E. C. INN nazivi lijekova. Rapić). R. Wiley-VCH. C. Lijekovi pod patentnom zaštitom. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. 1998.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. 4.). Preporučena literatura: 1. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa. sc. Kako smanjiti potrošnju lijekova. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. Suradljivost/ustrajnost pacijenta. Program će također omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje i evaluira informacije koje dobiva te da ih sam kreira. I. New York. Farmakopeja i provjera kakvoće lijekova. 2. dr. M. T. Inc. IR. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. Uputa o lijeku za korisnika lijeka. godina Semestar: 6. lijekovi). 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite. Stanley H. Basic One.5 Ime predavača: dr. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. Vukušić. Internet i lijekovi. 1974. Žinić).. Silverstein. promjene konformacija. Morrill. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. sc.. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA INFORMATIKA Šifra predmeta: F1-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. te ljekarniku da provodi racionalnu uporabu lijekova. Ivo Vukušić. 60(3)98-106(2004) 54 . Pretsch i drugi (preveli Z. 1H-NMR. Uvod u farmakoekonomiku. Broj ECTS bodova: 2. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Uloga farmaceuta u samoliječenju. CD. Školska knjiga. vakuum ultraljubičasto. Sažetak opisa svojstva lijeka. Bassler. Friebolin. Farm. pregrađivanja). H. Preporučena literatura: 1. G. Metode podučavanja: teorijska. vitamini. Zagreb 1982. Opća načela suvremenog zakonodavstva na području lijekova. Anatomskoterapijsko-kemijski sustav razvrstavanja lijekova. s osvrtom na regulativu u EU. Informacije na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka. Službeni. sekundarni i tercijarni izvori informacija o lijekovima. urin).. Zagreb. Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova omogućiti razumijevanje načela i principa dobre prakse. Broj ECTS bodova: 2. Meić i M. Praćenje potrošnje lijekova i definirane dnevne doze. Glas. 3. Racionalna uporaba lijekova. javnost i ostale zdravstvene djelatnike. mikrovalovi. UV-VIS. IR. kao i da upoznaje vještine komuniciranja s pacijentom i liječnikom. John Wiley & Sons. Pine (preveli I. steroidi. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama.5 Ime predavača: prof. Weinheim. Opis naziva i pojmova bitnih za pravilno informiranje o lijekovima. generički lijekovi i lijekovi u ručnoj prodaji. godina Semestar: 5.

F. Z. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim 55 . godina Semestar: 6. J.cybermed. ispitivanje. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe.. medicinskih i homeopatskih proizvoda.. referentni centri. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. www. . . I. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. promet lijekova. Ivo Vukušić.eu.54(11)389 – 395(1998).2012. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). al. Verheyen et. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). Vukušić. posjedovanje i promet opojnih droga. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. zdravstveni radnici. . Narodne Novine broj 121/03. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi.no 7.2011. Pharmaceuticals in the European Union.eudra. Zašto lijekovi samo u ljekarne i zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta. medicinske i homeopatske proizvode.-2012. Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu Zagrebu u 2002. godine. privatna praksa. Vukušić.html 9. Lj. Šostar. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.dg3.emea. www. i 2003. 1996. Farm.emea. 10. Narodne Novine broj 71/99. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. WHO Colaborating Centre for Drug Statistics Methodology. ispitivanje. www.int 11. Upoznati studente sa zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. provjeru kakvoće i promet lijekova. Guidelines for ATC classification and DDD assignment.org 8. Pharmaca 42(3-4)174-189(2004) 4. www. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. I. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. 60(1)15-17(2004) 3. www.int. Vukušić.: Edukacija pacijenata – kako komunicirati s pacijentima. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. D. godini. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. Čulig. Obaviještenost bolesnika o lijekovima.whocc. sc. J. Pharmaca 42(2)87-94(2004).eu. godinu. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. nadzor. Adherence to Long-Term Therapies: Evidence for Action. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima. Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006.2. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). Farm.org Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: F1-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. godinu. Čulig.who. provjeru kakvoće. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju.hr 6. 5. medicinskih i homeopatskih proizvoda. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. tijela zdravstvene ustanove. te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove.int/chronic_conditions/adherencer eport/en/print. Štimac. www. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko.Glas. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. I. Section I (Chapter 1-3). te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. zdravstveni zavodi. registraciju.pgeu. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.2011.. Glas. Vranešić. Erceg. registraciju. www. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. D. Good Pharmacy Practice in Europe. godina s naglaskom na ciljeve strategije.

njihovih onečišćenja. Određivanje ugljika u farmaceutskoj vodi. ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih tvari. 3. AAS. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Oxford 1987. Elgar. Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz Analitika lijekova I. kromatografskih (HPLC. kao i analiza ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih (IR. Aldershot 1991. Financiranje zdravstvene zaštite. Zdravstveno osiguranje. dr. Razvoj i validacija analitičkih postupaka za lijekove. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Zagreb 2003. Vezani sustavi LCMS. NMR. IEF). nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA LIJEKOVA I i II Šifra predmeta: F1-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. sc. dr. položen ispit iz Analitičke kemije II. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). Sadržaj predmeta: Kakvoća farmaceutskih proizvoda. Eksperimentalni dizajn i optimiranje 56 . fluorescencije. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. MS). elektroanalitičkih i termoanalitičkih metoda. Ispitivanja graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici lijekova. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of Health Care Programmes. te prikazati razvoj analize farmaceutskih uzoraka usklađen s metodologijom u European Pharmacopoeia. značenje i namjena farmakopeje. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. UV/Vis.osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. L. Ostatna otapala u farmaceutskim tvarima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj. poredbene tvari i reagensi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. Titrimetrijske metode analize u farmakopejskim postupcima. Drummond MF. Biološke metode analize lijekova. TLC. AES. Stoddart GL. Svojstva molekule lijeka važna u izboru i razvoju analitičke metode. kiralnih lijekova. Preporučena literatura: 1. i 8. SFC). SDS-PAGE. Medicinska naklada. elektroforetskih (CE. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: F1-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. 2. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Preporučena literatura: 1. Farmakopejski propisi. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. vježba). Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. Konstante farmaceutskih sirovina. 2006. Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14 Ime predavača: prof. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. ICP. Oxford University Press. godina Semestar: 7. Zagreb. HPTLC. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Preduvjeti: Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II.II. 2. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Biljana Nigović Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće lijekova. NIR. Onečišćenja u farmaceutskim tvarima. Raman spektrometrije. Cost-benefit analiza (primjer. radiofarmaceutika i bioloških lijekova. Culyer AJ: The Economics of Health. Volume I. Identifikacija. GC. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. GC-MS u karakterizaciji razgradnih produkata lijekova i metabolita u biotransformaciji lijekova. godina Semestar: 6. gel i ionska kromatografija. Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. Opis. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. Navedeni zakoni. sc. Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i hidratnih oblika lijekova. Analitička ispitivanja lijekova i zakonska regulativa.

Alsante (Eds. A Textbook for Pharmacy Students and Pharmaceutical Chemists. Osiguranje i kontrola kakvoće lijekova.i internet baza podataka. Marcel Dekker.analitičkih postupaka. 6. A. Preporučena literatura: 1. položen ispit iz Biokemije II. Lee A. S. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. S. R. Rendić S. Zagreb. glukuronidacije. Stowell. Enzimi i enzimski sustavi (P450. USISBN:0071347216.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. G. 2002 Feb-May. ostale reakcije. Wiley & Sons. Ahuja.. Zagreb. European Pharmacopoeia. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: prof. Watson. Biotransformation of Xenobiotics. R. Adamovics (Ed. Praktikum iz analitike lijekova. inhibicija.). 2004. Rendić S. in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons. 2005. konjugacije s glutationom). Nigović. 9. 57 . Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. Scypinski (Eds. H. 2003. Farmakogenomika. J. Vuković. Andrew Parkinson. 2001. dio. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. Metaboličke interakcije lijek-lijek. S. Jurišić-Grubešić. LRP. 2.i endobiotika. 3. bioredukcije. Council of Europe. BCRP. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. Izd. molibden hidroksilaze). Metode podučavanja: teorijska. 1999 Sep. A. Razmatranje različitih primjera i rješavanje analitičkih problema u farmaceutskoj analitici. biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. 2001. J. B. Jurišić-Grubešić. flavin monooksigenaze. Marcel Dekker. R. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). Drug Metab Rev.224. L. 1997. Academic Press. SSCI Inc. San Diego. 413-580 (1997)..J. MRP-prenosioci. G. Ermer. ostali. Reakcije II faze: metilacije. Metabolizam i biotransformacije kseno. peroksidaze. J. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. 10. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski organizam kao posljedice metaboličkih procesa. R. Uvod u laboratorijske vježbe Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 7. Primjena i metode QSAR and QSPR. 5th Edition.. Miller (Eds). K. 1999. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.40(3):357-67. M. Oxford. 3. J. Inducers and Inhibitors. Tansportni proteini: Pglikoprotein. Stereoselektivnost. Računanje zadataka u analitici i kontroli lijekova.34(12):83-448. lijek-kemijska tvar. Method Validation in Pharmaceutical Analysis. 7. Praktični problemi analitike lijekova i biofarmaceutske analize. Praktikum iz analitike lijekova. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. 2007. Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives. West Lafayette. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Academic press. Streeter (Eds. Rendić S . Review. konjugacije s aminokiselinama. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Croat Med J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. 6. stimulacija u biotransformacijama lijekova. Nigović. Indukcija. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. Substrates. Strasbourg. Handbook of Isolation and Characterisation of Impurities in Pharmaceuticals. skripta. New York 1999. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. Ohannesian. Solid-State Chemistry of Drugs. 2006. skripta. 5. acetilacije. hidrolize. sc.). Prolijekovi. Korištenje intra. J. 8. B. D. Handbook of modern pharmaceutical analysis. I. 4. Elsevier. Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs and the Pharmaceutical Sciences: a Series of Textbooks and monographs). 4. Kinetički pristup činiocima koji utječu na reakcije biotransformacija – indukcije i inhibicije. J. Academic Press. Pfeiffer. 2002. Vuković. 133. dr. P. dio. Ahuja.i ksenobiotika. Di Carlo F.). sulfokonjugacije. J. J. 2. Pharmaceutical analysis. Byrn. dobra laboratorijska praksa. S. Drug Metab Rev.).29. II. A Guide to Best Practice. Reakcije I faze: bio-oksidacije. pp. R. 2005. Chromatographic Analysis of Pharmaceuticals. Biotransfromacije i biološki učinci endo.

karakterizaciju kozmetičkih pripravaka. Takeo Mitsui (ed. Zagreb. Amsterdam.. 9. Lippincott-Raven Publishers. M. 2001.7. Volume 34. 2004. ispitivanje pHvrijednosti i emulzijskog tipa kreme. Ortiz de Montellano. S.utmem. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.html 10. sistematizaciju pojedinih kozmetičkih pripravaka prema svojstvima.edu/ CytochromeP450. Drug Metabolism Reviews. Rendic and FP Guengerich (Editors). Philadelphia. and Biochemistry. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOZMETOLOGIJA Šifra predmeta: F1-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.). aerosolski pripravci.5 Ime predavača: prof. kozmetika i kosa. 1997. 2nd ed. 12. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Predavanja: Uvod (svrha. Praktikum kozmetologije. 2005. 3. medicinal and pharmaceutical chemistry. supstancije za izradu kozmetike. Izrada farmaceutskih oblika prema receptu. Introduction to drug metabolism. načinu primjene i izradi kozmetičkih pripravaka. Program kolegija obuhvaća osnove anatomije i fiziologije kože i njezinih privjesaka. Kozmetika za njegu tijela: izrada gela za ruke. njegu i zaštitu kože. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). Springer. 1998. kozmetika za oralnu njegu. London 2001. & Professional. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Zagreb. Marcel Dekker Inc. Kontrola doza. kozmetika za njegu tijela. 3rd ed. godina Semestar: 8. sigurnost. ISBN: 0-30648324-6 11. kozmetika i nokti. značenje.. stabilnost. 2002. London. medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja kozmetičkih sredstava. dr. šampona i šamponske kreme. Osnovni farmaceutski račun. (Eds. New Cosmetic Science. znanstvena podloga kozmetike). boje i materijali za bojanje. Blackie Acad. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II. Recepti. izrada losiona za čišćenje. FBF. Šminka: izrada podloge za šminku i rastresitog pudera. fizikalna kemija i kozmetika. učincima. Vježbe: Kozmetika za njegu kože: izrada krema za čišćenje. Cytochrome P450. Mira BećirevićLaćan Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje i vještine u području propisivanja i izrade lijekova kao i saznanja o rukovanju lijekovima. Kontrola propisanih doza. sastojcima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MAGISTRALNA RECEPTURA Šifra predmeta: F1-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. izrada maske za njegu lica.. Slap. 2. aktivne i pomoćne supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka. ISBN 0748408975. mirisi u kozmetici. Preporučena literatura: 1. šminka. razvojni procesi. kozmetika i koža. Izdavanje lijekova. Number 1-2. dezodoransa i posipa za tijelo. Veterinarski lijekovi i posebni veterinarski oblici. Elsevier. Taylor and Francis. njegu i zaštitu kože. dr. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Chapters 4 & 5.). sc. Structure. Metabolic changes of drugs and related organic compounds. Legislativa. Kozmetologija. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. Kozmetika za oralnu njegu: izrada paste za zube i vode za usta. korisnost kozmetike. Lewis DFV. Delgado JN. Cytochrome P450 Homepage: http://drnelson. Gibson GG. Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu. Low LK. 10th ed.). In: Wilson and Gisvold's textbook of organic. Čajkovac. parfemi. Metode podučavanja: teorijska. sc. Jelena FilipovićGrčić Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena znanja o sastavu. (Ed. kozmetika za njegu kože. određivanje boje pudera i nasipne mase. Preporučena literatura: 58 . klasifikacija. Izvor informacija. kozmetika za kosu. 1994. Vježbe: Izrada različitih oblika na temelju liječničkog recepta. Mechanism. ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona. kvaliteta. Filipović-Grčić. tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost kozmetičkih pripravaka. Skett P. Remers WA. Točnost izrade i označavanje. Broj ECTS bodova: 4. 8. Paul R. Moguće interakcije. Sadržaj predmeta: Seminari: Farmaceut i javna ljekarna. godina Semestar: 8. Izračun doza (doze za dojenčad i djecu). J..

Schilcher. Zagreb. Sadržaj predmeta: Sastav biljnih pripravaka. Senjković. Liber. Biljni antireumatici. godina Semestar: 8. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakognozije II. 1994.). kao i onih koje djeluju na središnji živčani sustav a koje mogu izazvati ovisnost. kakvoći i namjeni dodataka prehrani. godina Semestar: 8. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za farmakologiju postoji animalna jedinica. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Biljni pripravci za regulaciju šećera u krvi. P. Biljni imunomodulatori. Zatim će biti prikazan utjecaj farmakološki aktivnih supstanci na reprodukcijski sustav. Adaptogeni. Takeo Mitsui (ed. Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica. 4. kretanja i izgleda tretiranih pokusnih životinja i analiziranja tjelesnih tekućina. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije II. Elsevier. Biljni sedativi i antidepresivi. Prilikom izvođenja biološko-medicinskih istraživanja farmakološki aktivnih test supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću promatranja promjene ponašanja.1. R. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FITOFARMACIJA Šifra predmeta: F1-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. dr. sc. Schultz. M. Biljni urologici. Ljekovito bilje za zdravu obitelj. Terapijska klasifikacija droga. 1997. Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni sustav. Ukoliko se to dokaže slijede klinička farmakološka istraživanja a tek potom postupak registracije. Senjković. terapijskim obilježjima biljnih pripravaka. Springer Verlag. 3. protuupalnih. Sadržaj predmeta: Studenti stječu znanja o postupcima koji su neophodni da bi neka novootkrivena supstancija postala lijek. Wichtl. H. Osnove oblikovanja lijekova. S. Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka. Zdenka Kalođera Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog znanja o sastavu. 1988. 3. Izvoditi će se i pokusi na različitim eksperimentalnim modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih. Biljni ginekologici. što predstavlja preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških pokusa. Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. načelima fitoterapije i homeopatije te sastavu. Urban und Fischer Verlag. V. Theiss. Rational Phytotherapie. Biljni pripravci s djelovanjem na dišni sustav. 1997. Tradicionalna fitoterapija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. sc. Fitodermatici. Preporučena literatura: 1. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje znanja o najnovijim eksperimentalnim metodama kojima se dokazuju farmakološki učinci različitih novih supstanci ili biljnih pripravaka na biološkom materijalu (pretklinička istraživanja). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakognozije II. Za to su najprije potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička farmakološko-toksikološka istraživanja koja na pokusnim životinjama trebaju pokazati željenu terapijsku djelotvornost ali istovremeno i njihovu neškodljivost. Kemmerer. Interakcije biljnih pripravaka i lijekova. Leitfaden Phytotherapie. 2000. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Farmakodinamička i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica. R. Amsterdam. kakvoći. dr. tkiva i stanica. Prikazuju se mnogobrojni pokusni modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju farmakološki učinci pojedinih test supstanci odnosno budućeg novog lijeka na promjenu funkcije pojedinih organa. Oblikovanje lijekova (praktikum). Bećirević. Z. 2001. obrazovanja i športa RH i Ministarstva poljoprivrede RH. Zagreb. Petričić. 2004. 2. V. 2. Dodaci prehrani. anksiolitičkih. V. registrirana prema Zakonu i postojećim dozvolama za rad od strane Ministarstva znanosti. Također će biti obuhvaćeno područje primjene i 59 . Homeopatski pripravci. 1992. Medpharm. Kalođera. Biljni pripravci s djelovanjem na probavni sustav. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. antidepresivnih ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci. Tyler.E. 1994. Hansel. R. New Cosmetic Science. M. Osiguranje kakvoće biljnih droga i pripravaka. Školska knjiga.

1972. Connecticut. mikrobiološke standarde za vode i ulogu mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu. 1996. Strasbourg. Prikazat će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke metode važne u medicinskim istraživanjima. Pelczar.B.nova industrijska revolucija. Uzgoj i održavanje standardiziranih test-mikroorganizama. Interna skripta. 5. R. biološkom materijalu (u krvnom serumu. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II. PTI – Zagreb. Upoznavanje dijelova mikrobne ekologije . Zahtjevi i metode za mikrobiološki limit. sc. razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na životinjama. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE KEMIJE Šifra predmeta: F1-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. B. Branka Zorc Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u istraživanje novih lijekova. sintezu najznačajnijih lijekova i prolijekova. 5. 4. 7.M. 1998.C. humani proteini. 1995. testovi za procjenu broja mikroorganizama u farmaceutskim pripravcima. rekombinantne vakcine i vitamini. Springer. W. Bach-Rojecky: Eksperimentalna farmakologija.D.J. Hugo. B. mokraći. Greger. Mosby-Year Book. biološkom materijalu i određivanju vitamina.1991. te metode određivanja pojedinih vitamina B-skupine. 3. dr. European Pharmacopoeia. mikrobiološke metode u određivanju aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim pripravcima. Prentis: Biotehnologija . Stamford. steroidi.I. Upoznati mikrobiološke testove prema zahtjevima farmakopeje. Nomenklatura lijekova: zaštićeni i nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u istraživanju bubrega. I. Duraković: Primjenjena mikrobiologija. razvoj. E. prašci. 3. Primjenom mikrobioloških metoda (difuzije i turbidimetrije) objasnit će se postupci za određivanje aktivnosti antibiotika u različitim farmaceutskim proizvodima (vodene otopine. medicinsko-ekonomski razvoj. Testovi bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata. Ed. Chan: Microbiology. Oxford.D. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Uhlik: Određivanje antibiotika i vitamina mikrobiološkim metodama. klinička ispitivanja. Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj novih lijekova . Preporučena literatura: 1. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. S. godina Semestar: 7. Reid. 2. tablete i kapsule. 1995. 1998. S. kulturama tkiva i mikroorganizmima. industrijski i farmaceutski razvoj.F. European Department for the Quality of Medicines of the Council of Europe.uloga mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu kruženja organske tvari kao temelju života. mlijeku).od otkrića do registracije: ideja. Samaržija. H. 2000. 60 . Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu mikroorganizama i njihovih bioloških procesa u proizvodnji pripravaka koji imaju široku terapeutsku primjenu: antibiotici.. 2005. A. Školska knjiga. pretklinička ispitivanja. Interna skripta 2. dr. vakcine. 6. M. masti i uljne otopine). L. sc. Školska knjiga. 4. te testovi sterilnosti za preparate koji prema farmakopeji moraju biti sterilni. mišićju. Editors: R. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II. R. Diuretics. Russell: Pharmaceutical Microbiology. 1990. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA Šifra predmeta: F1-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Appleton and Lange. Mikrobiološki standardi za vode i primjena mikroorganizama kao indikatora zagađenja. Zagreb.G. Preporučena literatura: 1.djelovanja antidijabetika i oftalmika. Blackwell Scientific Publications. godina Semestar: 9. Mutschler.. Atlas: Principles of Microbiology. Knauf. te prirodni način obrade industrijskih i komercijalnih otpadnih voda. McGraw-Hill Co. Katzung: Basic and clinical pharmacology. Zagreb. Biološka i mikrobiološka ispitivanjima u okviru zakonske farmaceutske regulacije. I. E. Sadržaj predmeta: Korištenje mikroorganizama i njihove enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih produkata od komercijalne važnosti.

Dizajniranje prolijekova i bioprekursora: definicija. 3. dr. J. interakcije lijekova s receptorima. London. poput suvremenih eksperimentalnih (biološke studije in vitro i in vivo) do računalnih metoda određivanja parametara i baza podataka važnih u istraživanju potencijalnih lijekova. lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva (log P i log D). HPLC. ISBN 0-8493-7774-9 (CRC Press) 4. sterička ometanost. BMJ Publishing Group. Engel. proučiti. Broj ECTS bodova: 4. 1996. kaskadni prolijekovi. vlasnici patenata. primjeri. 1999. referirati nove znanstvene publikacije o sintezama lijekova i lijekovima za ciljanu terapiju. ciljano oslobađanje lijekova. eudizmička analiza.5 Ime predavača: prof. Lippincott Williams & Wilkins. referirati novi patent. proučiti. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. primjena nezaštićenih naziva. Dvojni lijekovi. definicija. ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm). prijava.. sterički. Studenti će se također upoznati s novim strategijama u razvoju lijekova. E. molekularno modeliranje. Academic Press. CPC. T. Odabrani primjeri primjene QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. 3rd Edition. proces selekcije. L. A. Derendorf. New York. Seminari: Uključivanje studenata u seminare. Pharmaceutical Substances. W. Naglasak će biti na postupcima implementiranim u postojećim računalnim programima u dizajnu lijekova i biokemijskoj kinetici. Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝). H. Kemijske modifikacije koje utječu na farmakokinetička svojstva. Thieme. Računalni programi za izračunavanje deskriptora (TAM i DRAGON). Patentna zaštita: definicija patenta . Preporučena literatura: 1. 2. ISBN 3-13-558403-8. QSAR peptida i proteina. eksperimentalno određivanje (˝shake flask˝. razlike u farmakokinetici. San Diego. Principles of Medicinal Chemistry. Ed. Kleemann. ciljana isporuka lijekova. Syntheses. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova. subjekti u patentnoj zaštiti. optička izomerija. O. C.). Lijekovi za ciljano djelovanje. zaštita naziva. dvostruki prolijekovi. Stuttgart. ˝virtual screening˝. Lemke. trajanje patenata. Applications. 3D-QSAR (teorija.izbor naziva.. Molekularni deskriptori (topologijski. te dizajnu eksperimenta. 5th ed. D. Uporaba rendgenske strukturne analize receptora i enzima u otkriću lijekova: kristali proteina. metabolizma i toksičnosti potencijalnih lijekova. neidentični dvojni lijekovi. Foye. The Practice of Medicinal Chemistry. Patents. Studenti će se također upoznati s najčešće korištenim molekularnim deskriptorima kao i računalnim programima za izračunavanje deskriptora. Poseban naglasak će biti na primjeni QSAR istraživanja za predviđanje aktivnosti. 61 . kristalografija proteina. Wermuth (Ed. s karbonilnom ili amino skupinom. A. prednosti i nedostaci metoda u istraživanju novih lijekova.. Mutschler. primjeri. sc. QSAR modeliranje u razvoju novih bioaktivnih lijekova (postavljenje modela. New Drugs. ˝training set˝ i ˝test set˝). 5. 1994. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. PAMPA i Caco-2). godina Semestar: 9. pronaći. 1995. Sinteze ljekovitih tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u upotrebi. Pojam lipofilnost. hidrofobni. Lijekovi za rijetke bolesti. Stereokemijski aspekti djelovanja lijekova konformacijske restrikcije. vrste izuma. istraživanje farmakofora i pretraživanje baza podataka. korijen riječi u stvaranju nezaštićenih naziva. potenciometrijska titracija. ˝lead compound˝. Philadelphia 1995. Interakcije ligand – receptor i de novo dizajn lijekova. TLC. Numerička taksonomija i analiza klastera. opći principi. Freely. Mjere sličnosti.. Drug Actions. derivatizacija lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom. izabrani primjeri dizajniranja lijekova. Osnove primjene računalnog programa HyperChem. G. pretraživanje relevantne znanstvene literature: pronaći. metode i primjena). Medpharm Scientific Publishers. razlike u načinu vezanja. Williams. Biofarmaceutici. Stuttgart. J. Uvod u molekulsku mehaniku i konformacijsku analizu. Određivanje i predviđanje fizikalnokemijskih svojstava kao parametara u razvoju novih lijekova. doprinos u otkriću novih lijekova.patentnih prava. ISBN 0-12-744640-0. ISBN 0-683-03323-9. registracija optički aktivnih tvari. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR. ISBN 0 7279 0821 9. identični dvojni lijekovi.).

Wiese. Testa. ISBN: 3-527-29383-3 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije lijekova. CRC Press: Boca Raton. Folkers and R. R. važnost lipofilnosti u razvoju novih lijekova. eksperimentalni (size exclusion chromatography) i in silico modeli predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine plazme. E. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutske kemije II. Suli. Krvnomoždana barijera i lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav. molekularni lipofilni potencijal i ˝docking˝. lipofilnost metabolita i uloga u biotransformaciji. van de Waterbeemd and H. van de Waterbeemd and H. van de Waterbeemd. godina Semestar: 9. Modeling. Seminarski dio nastave bit će organiziran kao samostalno istraživanje studenata u manjim skupinama te izlaganje pripremljenog materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi dokazano stvaranje slobodnih radikala i drugih reaktivnih spojeva (primjerice 62 . Sadržaj predmeta: Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih radikala. Introduction to Numerical Analysis. Folkers and R. Wiley-VCH. Drug Distribution. Modeling. Weinheim 2001. Uloga vezanja na proteine plazme u istraživanju novih lijekova. 6. Mayers. H.2. VCH. Testa. J. Mannhold. N. lipofilni prostor. toksiforne skupine i modeli. računalni programi za predviđanje lipofilnosti). predviđanje biotransformacije ksenobiotika (QSMR . Aktualni primjeri primjene najnovijih računalnih programa (PreADME. VCH. R. uključujući pojedine enzimske sustave i endogene antioksidanse. R. Metabolička aktivacija. J. Reakcije. Guy. enzimi. Mannhold. Kubinyi. Drug-Membrane Interactions: Analysis. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o biokemijskim mehanizmima toksičnosti endobiotika i ksenobiotika. Seydel. Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Nastajanje slobodnih radikala tijekom biotransformacije ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti odabranih lijekova i drugih ksenobiotika). G. VCH. B. Reaktivni kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama biotransformacije – sudbina i učinak u organizmu. Chemical Graph Theory. tzv. informatički pristup . Kubinyi and G Folkers. 1. transportni sustavi i mehanizmi koji doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima. enzimima. Pliska. Weinheim 2002. ProLogP.in silico modeli metabolizma lijekova). Studenti će se također upoznati s važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i dušikovih spojeva u organizmu (razlikama između normalnog i patoloških stanja). ChemSilico. H. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. Preporučena literatura: 1. Guy. H. V. M.metode predviđanja lipofilnosti (povijesni pregled. Kolegij obuhvaća pregled sustava antioksidacijske obrane organizma. Kubinyi and G. Pliska. Mannhold. G. D. ISBN: 3527304274 8. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. Wiese. sc. K. Drug Distribution. Weinheim 1996. Kubinyi. H. 1992. Weinheim 2001. K. enzimskim i transportnim sustavima te reaktivnim oblicima koji doprinose ili su povezani s toksičnim učincima. eksperimentalne metode i in silico predviđanje prolaska lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. ISBN: 3-906390-22-5 9. Weinheim 1996. FL. ACD/Lab). Lipophilicity in Drug Action and Toxicology. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. R. Važnost oksidacijskog stresa. Pharmacokinetic Optimisation in Drug Research. Cambridge University Press. Toksičnost ksenobiotika putem metaboličkih reakcija (idiosyncratic drug reactions). Novi in silico pristupi modeliranju transdermalne penetracije. Wiley-VCH. ISBN: 3527304274 3. H.. 5. M. H. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA Šifra predmeta: F1-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Vols. Drug-Membrane Interactions: Analysis. Seydel. van de Waterbeemd. Trinajstić. ISBN: 3-527-29383-3 7. ISBN: 3-906390-22-5 4. dr. Folkers. Polimorfizam enzima i transportera. Sustav antioksidacijske obrane organizma (uloga endogenih i egzogenih antioksidansa). Mannhold.baze podataka. Weinheim 2002. VCH. 2003. V. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2nd Ed. B.

2001. C. Drug delivery systems. 3rd Edition. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II.Issues in Fundamentals. 3. Josephy. M. Vol. 1998. A. Klaassen. Oxford University Press. Barriers to drug absorption. Arinc. London. 2003. Mathiovitz. Mira Bećirević-Laćan Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih terapijskih sustava u optimiziranju terapijskog učinka. Preporučena literatura: 1. Marcel Dekker. Free radicals in biology and medicine.P.. dr. McGraw-Hill. N. D. New York. Cell Biology). 2004. Packer.. godina Semestar: 9. Principles of biochemical toxicology. Hollinger. Schenkman. Trenutno aktualna literatura (aktualni znanstveni radovi u danom području) – pretraživanje i korištenje literature s interneta. 2003. C. Molecular toxicology. 11.. sc. 45. Barile. C. C. Handbook of antioxidants. 2001. J. 10. No 1. New York. Bioadhesion in Drug Delivery. Unapređenje znanja stečenih na kolegiju Farmaceutika biofarmacija. ISBN: 0-471-33334-4 9. reumatoidni artritis. Poseban naglasak . Randale. Molecular Aspects of Oxidative Drug Metabolizing Enzymes: Their Significance in Environmental Toxicology. Jelena FilipovićGrčić. E. Toxicology – the basic science of poisons. Current Drug Metabolism. 2001. vol. B. Introduction to Biochemical Toxicology. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH PROIZVODA Šifra predmeta: F1-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Taylor and Francis. Vol 90. 1997. The Role of Metabolic Activation in Drug-induced Hepatotoxicity. nastajanje različitih vrsta tumora. Hodgson. M. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. ISBN: 0 8493 1582 4 3. USA. Razmatranje toksičnosti lijekova posredovanih reakcijama biotransformacije. Chickering. Casarett & Doull's. Park. sc. 2005. 4. Hodgson. 3. D. Ana Mornar Turk Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o potrebnom analitičkom znanju pri razvoju farmaceutskog oblika od ideje. Smart. Preporučena literatura: 1. B. Vol. N. ISBN: 0 19 850045 9 5. Lehr. novel approaches and development. UK. 2002. Williams.. Alzheimerova i Parkinsonova bolest i dr.). 7. Maggs. godina Semestar: 9. E. 1995. CRC Press. Bioactivation. 2. New York. D. Chemical Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. B. Physiological Pharmaceutics. Washington. E. prof. do izrade dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. dr. kontroliranog oslobađanja. Boca Raton.A. CRC Press. P. V. Halliwell i J. F. ISBN: 0 8247 0547 5 6. C. Wiley. USA. Gutteridge. 177-2. Wilson. P. Washington. Pirmohamed. Drug Metabolism Reviews. Series H. Annual Review of Pharmacology and Toxicology. (eds).. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. dr. Uetrecht. Broj ECTS bodova: 1. diabetes.5 Ime predavača: doc. 2001. Oxford University Press. 37. preko razvoja formulacije i tehnologije te ispitivanja stabilnosti. C. Clinical toxicology: principles and mechanisms.M. ishemija-reperfuzija.G. Cadenas i L. J. Ostale trenutno aktualne teme u danom području. R.V. ISBN:0 7484 0737 5 2. M. 12. 2005. Taylor and Francis Group. Sadržaj predmeta: Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata izabranih novih metoda priprave terapijskih sustava (koji se već primjenjuju i potencijalno primjenjivih) da se pokažu problemi optimiziranja apsorpcije. R. Marcel Dekker. Timbrell.. ISBN: 0-19-509340-2 8. ISBN: 0 0713 4721 6 4. Razumjeti potrebu za kreativnim pristupom pri izradi novih analitičkih metoda i izboru optimalnih 63 . izbora puta primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju novog terapijskog sustava. Kitteringham. K. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II.in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za peptidne i proteinske supstancije. L. E.ateroskleroza. D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI Šifra predmeta: F1-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. E. J. Guest Editor: J. London. New York. 2000. No. sc.

Ispitivanje stabilnosti: Regulativa – izvori informacija o regulatornim zahtjevima. B. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitike lijekova II. godina Semestar: 9. DLP. Chelsea Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. J. Principles and Practices. prikupljanje i obrada analitičkih rezultata. Pravilnici. Royal Farmaceutical Society of Great Britain. Volume 4. Rhodes. CpMP) – format registracijskog dossiera. Lewis Publishers. 7. Analitical Validation. Postupci kontrole i procjene kvalitete mjerenja. Cartensen. oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih karakteristika. Riley. Dobra praksa u farmaceutici: 1. 1. 6. York (1996). DKP. 2.tehnika. Preporučena literatura: 1. Inc. Quality assuarance of chemical measurements. The rules governing medicinal products in the European Union. USA Zakonodavstvo i tijela (FDA) – razlika prema EU. revised and expended. 3. značenjem i sadržajem sustava kvalitete i dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim naglaskom na pojedine elemente sustava kao i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji. K. R. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova I. Pharmaceutical Preformulation. Pargamon (1996). Standardizacija – ICH. Farmakopeja. Teme uključuju: indikatore potrošnje lijekova. Praćenje nuspojava lijekova. J. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIJALNA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Third edition. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. Validacija analitičkih metoda – općenito o validaciji. stabilitetno indikativne analitičke metode. Validacija: 1. stabilitetno izvješće. GC International. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike lijekova II. Rosaske. Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja: 1. 3.5 Ime predavača: Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled koncepta i metoda koje se primjenjuju u istraživanju uporabe lijekova i farmakoepidemiologije. Mathews. New York (2000). L. J T. 2. 5. Broj ECTS bodova: 1. Good manufacturing practices. DPP – razvoj DPP u svijetu i današnji zahtjevi DPP-a (EU. Marcel Dekker Ind. Development of Validation of Analytical Methods. s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih analitičkih rezultata. Farmakoekonomika. sc. Ellis Horwood Limited (1983). Sustav kemijske analize. Validation of Analytical Methods: Review and Strategy. Inspekcije.CEEC – status zakonodavstva. obnova registracije. Regulatory Aspects. Drug Stability. 11(1998)96-105. 4. Edition European Commission Directorate General IIIIndustry. 4. 2. Hrvatska regulativa – usporedba s međunarodnim propisima: Generički lijekovi i njihova registracija. dr. 2. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: F1-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. C. 3. Pharmaceuticals and Cosmetics 2. kontrola izmjena. M. Sadržaj predmeta: Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih oblika: Predformulacijske studije – svrha i očekivanja te najčešće tehnike. regionalne 64 . EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA. USA) Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete. Elementi i vrste validacije. Validacijska dokumentacija. Oblikovanja lijekova II i Kozmetologije. T. Wells. provođenje validacije te obrada rezultata i pisanje izvješća. Razvoj analitičkih metoda za određivanje sadržaja. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Zakon o lijekovima. 5. Taylor. parametri validacije. Huber. Sadržaj predmeta: Internacionalna regulativa: 1. Provedba u farmaceutskoj proizvodnji. godina Semestar: 9. procjena na osnovi dobivenih rezultata. načini registracije. 2. T. Drug Stability. 2. W. 3. onečišćenja. Renata Jurišić Grubešić Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s regulatornim okruženjem te razvojem. Preporučena literatura: 1. Ispitivanje stabilnosti – program ispitivanja. 3. Općenito o validaciji. I. Medicinal products for human and veterinary use 1997. C. LC. 4.

Poremećaji trudnoće i ginekološki poremećaji. Uloga kliničkog farmaceuta. sc. Treba ojačati komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara te medicinskih sestara. Medikacijske pogreške. Edwards.varijacije u uporabi lijekova. Ovaj sustav distribucije lijekova omogućuje stručni nadzor propisane terapije. Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima. Klinička farmacija i terapija . neodgovarajućom uporabom lijekova i povećanom brigom za pučanstvo. Walker. intervala primjene interakcije lijekova s obzirom na bolesnikov zdravstveni status i cijenu terapije. Bulat M. godina Semestar: 9. godina Semestar: 9. Medicinska farmakologija. Geber J. Poremećaji disanja. Reumatski poremećaji. Pharmacoepidemiology. 3rd ed. istraživanjima i principima liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj prema pacijentu. Cincinnati 1996.hrvatsko izdanje. probleme s iracionalnom terapijom. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik KLINIČKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Farmakologija dobnih skupina. Kao posljedica ovih potreba razvijenog društva. ukazao je na potrebu za farmaceutskom stručnom kompetencijom u polju socijalne farmacije. koji uključuje racionalnu uporabu lijekova. 2. Kardiovaskularni poremećaji. Neurološki i psihološki poremećaji. Bootman JL et al: Principles of pharmacoeconomics 2nd edition Harvey Whitney Books Co. Pregled bolesnika. Zarazne bolesti.medicinska deontologija. Medikacijski i distribucijski sustav treba postaviti tako da omogućava izravnu opskrbu bolesnika i korištenje široke educiranosti ljekarnika. mjerenje terapijskih ishoda i neželjenih učinaka terapije. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Na taj način ljekarnik postaje središte informacija za sve probleme vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu. Churchill Livingstone 1997. Bolesti probavnog sustava. socijalna farmacija danas se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i “farmaceutskom praksom”. Preporučena literatura: 1. Kliničko ispitivanje lijekova. R. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Bubrežni i urološki poremećaji. dr. Preporučena literatura: 1. Lacković Z . John Wiley & Sons 2000. Regulacija opskrbe lijekovima i sustav financiranja. U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Endokrinološki poremećaji. Klinički značajni laboratorijski parametri. Potreba za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj polovici 20. Sustav pripreme jedinične terapije. Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i preuzeti novu. kliničkim simptomima. stoljeća s povećanjem troškova za lijekove. dr. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Kao disciplina socijalna farmacija je stara nekih 25 godina. Osiguravanje kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama. Hematološki i maligni poremećaji. povećanjem rizika vezanih uz uporabu lijekova. Gray JAM: Evidence-based healthcare. C. nuspojavama i 65 . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Obradit će se najvažnije skupine lijekova s njihovim indikacijama. Broj ECTS bodova: 4. brzim tehnološkim razvojem. stoljeće i povezani su uz pitanja izdavanja lijekova i zakonodavstvo. Klinički značajne interakcije i nuspojave lijekova. Strmo BL et al. snažnu ulogu u cjelokupnoj bolničkoj skrbi. Sadržaj predmeta: Bolnica . 2. 270 pp. Velimir Božikov Ciljevi predmeta: Upoznati studente s ulogom kliničkog farmaceuta. sc. Medicinska naklada 1999. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. Očne i kožne bolesti. stručnu prosudbu propisane medikamentozne terapije sa stajališta prikladnosti doze.5 Ime predavača: doc. ali povijesni korijeni sežu već u 19. Sadržaj predmeta: Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti. Vesna Bačić-Vrca Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu informacije o etiologiji. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Školska knjiga 2004. s naglaskom na kronična stanja.

U okviru ove teme biti će obuhvaćen ključni koncept zdravstvene ekonomike. Sadržaj predmeta: Modul će biti podijeljen u pet ključnih nastavnih tema. Drugs in use. Pharmaceutical Press. M Winter (Applied Therapeutics Inc. Kumar & N Clarke (Bailliere Tindall) 3. Ova tema će biti izgrađena na prethodno usvojenim znanjima (patofiziologije. 5. problemska i terenska nastava. na izabranim primjerima iz kliničke prakse. godina Semestar: 9.timski rad u malim skupinama Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: F1-41 Vrsta predmeta: obavezni predmet 66 . sc. E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Biti će korištene kliničke. Drugs in use. Poseban naglasak biti će stavljen na suradljivost pacijenata. dr. Rješavanje problema iz svakodnevne prakse učit će se na primjerima slučajeva iz prakse. Primjena farmakoekonomskih principa u procesu donošenja terapijske odluke biti će ključna komponenta ove nastavne cjeline. Azzopardy . Pharmacy Practice. B: Sustav zdravstvene zaštite. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke farmacije. Basic clinical pharmacokintics. Washington 1996. epidemiološke i socijalne studije s primjerima kvalitativnih i kvantitativnih metoda. Handbook of Nonprescriptin Drugs. (Pharmaceutical Press) 6. sc. (Pharmaceutical Press) Metode podučavanja: teorijska. Samoliječenje i lijekovi bez recepta. Tipična stanja i bezreceptna farmakoterapija. K Taylor & G Harding. 2. 3. itd. Clinical Pharmacy and Therapeutics. (Taylor & Francis). sc. s naglaskom na moguće interakcije lijekova. London 2001. Clinical Medicine. Nathan. Teme će tvoriti integriranu cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj modula. Preporučena literatura: 1. Od studenata će se zahtijevati mišljenje i stav u okviru postavljenog zadatka i na temelju istraživačkih metoda koje se primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava zdravstvene zaštite. Poseban naglasak bit će stavljen na generičke lijekove. farmakologije. L Dodds. Pharmacy Practice. London 2001. R Walker & C Edwards (Churchill Livingstone) London 2004. Lidija Bach Rojecky. APHA. Non-prescription medicines. London 2002.kontraindikacijama. ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i drugim zdravstvenim stručnjacima. ekonomska analiza i prosudba kvalitete života. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik FARMACEUTSKA SKRB Šifra predmeta: F1-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. edukacije i prevencije zdravlja. M. a osobita pozornost biti će dana lijekovima koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi). D: Javno zdravstvo i farmaceutska skrb.) 4. L Dodds. Renata Jurišić Grubešić. dr. prosudba korisnosti i rizika za pacijenta koji je na terapiji i praćenje pacijenta. dr. L. Bit će dan prikaz izbora prikladnog lijeka i terapijski režim. K Taylor & G Harding. uključujući sve vrste troškova i određivanja troškova. U okviru ove tematske cjeline biti će istraživana pitanja promidžbe zdravlja. neželjene učinke lijekova i interakcije s ciljem upravljanja lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u cjelini. Clinical Pharmacy and Therapeutics. Sanda Vladimir-Knežević Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u pružanju farmaceutske skrbi pacijentima. temeljnih farmaceutskih znanstvenih disciplina. Ovaj pristup će obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele. te povezati znanstvene spoznaje i vještine na slučaju pojedinog pacijenta. Saznanja će biti proširena na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu kako bi se mogla napraviti značajna usporedba među sustavima. prof. U ovoj cjelini bit će obrađena organizacijska struktura sustava zdravstvene zaštite na primarnoj. MCQs in Pharmacy Practice. A: Primjenjena farmakoterapija i farmaceutska skrb. 6. A. (Taylor & Francis). sekundarnoj i tercijarnoj razini. Broj ECTS bodova: 9 Ime predavača: doc. 2. doc. London 2003. 4. radionice . Pharmaceutical press. C: Farmakoekonomika. Preporučena literatura: 1. P.) kako bi se razvio pristup u rješavanju problema pri pružanju farmaceutske skrbi. Važan aspekt ove cjeline biti će osposobljavanje studenta da bude u stanju evaluirati terapiju lijekovima.

Tehnička knjiga. χ2-test i Fischerov egzaktni test. Šošić i V. višestruka linearna regresija. Tehnička knjiga. korelacije. Napredovanje u struci i znanosti. Odgovornost znanstvenika. 4. Biostatistica. Naslov i autori.najveća avantura i izazov ljudskog roda. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. 3. Pojedinačni i timski rad. Inc. R. analiza učinkovitosti. New York and Basel 2004. Podjela znanosti. 3. Rijeka 1999. te s načelima. Osobitosti temeljnih. Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. Kontrola kvalitete lijekova. Cambridge. priručnik jedne discipline. kadrovsko. jednostavna linearna regresija. Zagreb. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. New York. Životopis. Portland Press. korelacije. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. Znanstvenoistraživačka oprema. u: Etika. Zagreb 1971. The Systematic Experiment. Wayne. Broj ECTS bodova: 1. Passing-Bablokova regresija. Vranić. Kongresno priopćenje. Znanost . Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Biološki uzorci. 7. Reproducibilnost eksperimenta. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. Profil znanstvenika. Sigurnost u radu. Zagreb 1997. Etika i znanost. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. I. Gibbins. Vođenje dnevnika. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. Znanstveno nazivlje i jezik. Analiza varijance. Obrada i analiza rezultata. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. vrste publikacija. Originalni znanstveni rad. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Znanost i kultura. fizičko-kemijskih svojstava. Etički. W. ROC-analiza. Cjeloživotno učenje. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Pretraživanje literature. M. Kontrola proizvodnje. Scripta biochemica. Pearsonov koef. značenje i definicija znanosti. Vjerojatnost i statistika. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. godina Semestar: 9. 2. DeMuth. S. Obrazloženje teme. MannWhitneyev test. Literaturna dokumentacija i citiranje. Marcel Dekker. 1997. J. 4th Ed. magistarski i doktorski rad. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 5. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. Serdar. Pavlić. C. 6. Spearmanov koef. Priručne i središnje knjižnice. D. dr. Coxova regresija. rasprava i zaključak. Beynon. Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. 8. etikom. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). Vitagraf.Godina učenja: 5. V. Statistička teorija i primjena. New York 1995. socijalni i psihološki pristup znanosti. Normalna razdioba. Znanstvena i stručna literatura. 1970. Analiza učestalosti. Flögel: Metodika znanstvenog rada. 1999. Biostatistics. Planiranje eksperimenta: administrativno. internet adrese baza podataka 4. Simonić. Znanstvene i stručne asocijacije. E. Preporučena literatura: 1. Testovi normalnosti razdiobe. FBF. Pregledni rad. Flögel. 2. politički. Kruskal-Wallisov test. Objektivnost i subjektivnost. Uvod u statistiku. Citiranje tuđih rezultata. Školska knjiga. A. Diplomski. Cambridge University Press. Bon.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Friedmanov test. Bolton.C. godina Semestar: 9. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. kopije predavanja 5. Školska knjiga Zagreb 1997. Sažetak. Prikazivanje podataka. sc. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. M. Elektroničke baze podataka. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. Stil znanstvenog izvještavanja. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. primijenjenih i razvojnih istraživanja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: F1-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. materijalno i vremensko. 6th Ed. 1993. J. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava 67 . gospodarski. Preporučena literatura: 1. Rezultati. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. London 1996. Wiley&Sons Inc. I. J.

Molekularne osnove starenja. odabrana poglavlja 2.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova. sc. Primjena male siRNA u ciljanom posttranskripcijskom utišavanju gena. Vektori za ciljani unos DNA u stanice i tkiva. Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest / Huntingtonova bolest. citrat. Depresija / Shizofrenija / Tjeskoba. Molekularna patologija / patofiziologija navedenih bolesti. Joseph R. sc. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. Bertini. Terapija T-stanicama i imunoterapija. Racionalni pristup razvoju novih oblika terapije na temelju poznavanja molekularnih mehanizama nastanka i razvoja bolesti (Rational drug design). Ateroskleroza / Infarkt. godina Semestar: 9. Matične stanice i njihova primjena u terapijske svrhe. Genetička imunizacija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije II. godina Semestar: 9. U sklopu vježbi. Putovi staničnog dojavljivanja u kontekstu farmakološkog djelovanja na 68 . Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. H2PO4-. 2001. Seminar treba trajati pola sata.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. A. Bolesti uzrokovane poremećajem prijenosa signala / Bolesti uzrokovane mutacijama keratina. Siegel. Lakowicz. Stanična i genska terpija vaskularnih i onkoloških bolesti. Upoznati i razmotriti principe novih terapijskih strategija kao što su terapija genima i matičnim stanicama. AIDS / Prionske bolesti. Preporučena literatura: 1. Handbook on Metalloproteins. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: F1-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. prof. ionske jakosti. Terapija protusmislenim oligonukleotidima. Karmela Barišić. transportnim i dr. editors: I. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE Šifra predmeta: F1-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 1999. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. molekularno-biološke i biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Epigenetika. Principles of Fluorescence Spectroscopy. . Kompleksna genetika. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. kompleksacijskim.Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. Second Edition. sc. Mišične distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. Sadržaj predmeta: Genetičke. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: doc. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. Siegel. H. studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Molekularne osnove ponašanja. Emfizem / Astma / Cistična fibroza. dr. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. dr. Proučit će utjecaj pH.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. Molekularna fiziologija stresa. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i stečenih bolesti na molekularnoj razini kao temelj racionalnog pristupa razvoju novih oblika terapije. Medicinska primjena molekularne biologije i medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi. Unutar kolegija. Reumatoidni artritis / Sistemski lupus eritematosus. Dijabetes / Pretilost. dr. Urođene metaboličke bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni poremećaji glikozilacije.

R. A. E.A. Cox. Preporučena literatura: 1. Također. G. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Regulation. J. godina Semestar: 9. Barišić i J. Conn.M. borbu protiv nastanka rezistencije i mogućnosti liječenja AIDS-a. Edited by: V. 5. Humana Press. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije II. 1996. Edited by: M. Također i stjecanje znanja o farmakodinamskim interakcijama dvaju ili više lijekova na molekularnoj osnovi. T. I. Sadržaj predmeta: Tijekom nastave iz molekularne farmakologije stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka na razini staničnih membranskih proteina (kao blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i ionskih pumpi). genetskom inženjerstvu u proizvodnji lijekova (eritropoetin. and Cellular Immunotherapy (cancer: Clinical science in Practice).De Broe.Renal Injury from Drugs and Chemicals. Z. Preporučena literatura: 1. Strachan. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. London. Bennett. 1998. Potom. New York.M. diagnosis and treatment. Sheridan. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMAKOGENETIKA Šifra predmeta: F1-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Cambridge University Press. ISBN: 0-89603-630-8 3. Arroyo. Dumić: CD s predavanjima 2. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation. 1998. dr. J.E. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova saznanja o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova u organizmu. Porter. J. 2000. G. Analiza primjera iz odabrane primarne znanstvene literature. farmakogenetici. o farmakologiji sinapse i mehanizmima djelovanja agonista i antagonista adrenergičnog. Gene Therapy. W. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. (ii) prednosti individualizirane brige za zdravlje i (iii) ulogu ljekarnika u razvoju individualiziranog očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. Odabrana poglavlja iz: Principles of Molecular Medicine. Boston. Stječu se i znanja o kronofarmakologiji. Goodmann and Gilman′s: The Pharmacological Basis and Therapeutics. Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim učincima blokatora izoenzima ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri upalnim procesima. Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često korištenih lijekova. inzulin) . 6. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. P.R.A. 6. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. 4. Rodes. Dordrecht. 1999. 2. ISBN: 0-89603-529-8 5. K. dr. Humana Press. P. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: 69 . 1994. 1999. dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava. današnje mogućnosti liječenja nefrolitijaze. Read BIOS Scientific Publishers. vezano za intracelularnu antimikrobnu farmakologiju. ISBN: 1-872748-69-4 7.terapijskim prednostima i nedostacima. genskoj terapiji. godina Semestar: 9. Sinclair. M. sc. Potom. T. Pathogenesis. Mc Graw-Hill. Human molecular genetics. ISBN: 9531761205 4. Blackwell Science. Ascites and renal dysfunction in liver disease. K. J. Means. Kluwer Academic Publishers. serotoninskog. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost sprege genetičkih i vanjskih čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest. Schrier. W. Stuttgart. A. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. sc. Interakcije lijekova na molekularnoj razini. 1995. Samaržija: Sinopsis predavanja. Zatim. G. o membranskim i intracelularnim farmakološkim receptorima i njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. Vespooten.pojedine čimbenike tih putova. 1996. Morstyn. o parakrinoj ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACEinhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega. Potom. 3. 2001. P. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH. Gines. Otpornost prema lijekovima (multidrug resistance).W. Clinical Nephrotoxins . Jameson. Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i bolesti. P. kolinergičnog. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen. o mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije. Sikora (Eds). Medicinska naklada. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA Šifra predmeta: F1-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5.

Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Biokemije II.. godina Semestar: 9. one bolesnike koji trebaju veću ili manju dozu lijeka odnosno koji trebaju neki drugi identičan lijek. 3. Ingelman-Sundberg M. Medicinsko laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. Farmakogenetika. 250: 186-200. Dizajnerski lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne genetike. ISBN: 1-87274869-4 3. Individualizirana medicina: prevencija. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. Lauc i J.. Izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sadržaj predmeta: Geni kao odrednice ustrojstva i funkcionalnosti jedinke. 2004..nih. P. T. J. Oxford University Press 1991. psihijatrijske bolesti. Pharmacogenetics: an opportunity for a safer and more efficient pharmacotherapy. sc.fcgi? call=bv. faktori okoliša. 1999. Farmakogenetika i farmakogenomika.pravna i etička pitanja. In Davies DM ed.. Patofiziologije s osnovama patologije II i Farmakologije II. otpornost i dugovječnost. G. Kompleksna genetika . Thompson JW.View. rak. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – principi.. Internetska stranica: Genes and Disease. Vezu između genetske predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja se utvrđuje specifični fenotip. http://www. pretilost. Dumić: CD s predavanjima 2. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. neurodegenerativne bolesti. Sinclair. svrsishodnost i sociološki aspekti. Faktori rizika. Štefanović M. ili trajnim uzrocima. Metode podučavanja: teorijska.Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na lijek između dvije osobe s istom dozom i istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane prolaznim uzrocima.nlm. Texbook of Adverse drug reactions. Na temelju farmakogenetskog rezultata moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s istom dijagnozom. kao što je genetska mutacija. Genetika i fiziologija starenja. delecija ili amplifikacija gena. Broj ECTS bodova: 2 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. Strachan. Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. Mechanisms of adverse drug reaction. respiratorne bolesti. Rawlins MD. Irena VedrinaDragojević 70 . M. primjena. Read. Preporučena literatura: 1.. dr. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics. T. Cox. godina Semestar: 9. Geni i nasljeđe. a koji nije supstrat polimorfnog gena.gov/books/bv.ncbi. Usmjereno oblikovanje lijekova i vakcina. sc. terapija i prognoza. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. Medicinska naklada Zagreb. Primorac D. dijabetes.TOC&depth= 2 5. kao što je inhibicija i indukcija enzima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: F1-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. ur. 1995. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Pristup farmakogenetskog probira u predviđanju određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%.. Uloga farmaceuta u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. Molekularna genetička epidemiologija. A. stres. U Topić E. upalne bolesti probavnog trakta. BIOS Scientific Publishers.ShowTOC&rid=gnd. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na zdravlje i bolest. autoimune bolesti. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Kompleksna genetika. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja genetičkih čimbenika na učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i procjena vrijednosti određivanja genotipa i fenotipa u individualnom terapijskom pristupu. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE Šifra predmeta: F1-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Topić E. Janković S. Život s naslijeđenim faktorima rizika. Vanjski faktori: uvjeti i način života. (Review) J Int Med 2001. ISBN: 9531761205 4. Preporučena literatura: 1. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Biobanke.

Seminari su osmišljeni kao demonstracija sadržaja obrađivanih na predavanjima u pojedinim proizvodnim procesima. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. 2. dijetoterapija. trudnice. Preporučena literatura: 1. Pharmaceutical Press . 1 edition 1994. Sadržaj predmeta: Suhi dozirni oblici: procesi. primijenjenoj procesnoj kontroli. vitamini. metilmalonacidemija. Robert E. osteporoza. 2. American Pharmaceutical Association. 10. dijabetesa tipa II. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods . opremi koja se rabi za tu svrhu. propionacidemija. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. F. godina Semestar: 9. Kanig. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. Inc. anoreksija. izoleucina. Davis Company.: Functional Foods. 9. Max Publishing Company. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Farmaceutike II. Preporučene i zabranjene namirnice. E. homocistinurija. malapsorpcija.2004. 71 . Caroll A. malasorpcija). Nutritivne alergije . Roko Živković: Dijetetika. opremanje polučvrstih oblika: proces. 2000. Kopije prozirnica za predavanja 5. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. karcinoma . Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. H. 1986. Liberman.mehanizam. opremanje tekućih oralnih oblika: proces. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Lachman. ugljikohidrati. materijali. I. Liebermann.. II. Pharmfoods. H. 1st edition.. proces oblaganja i oprema. 8. Biserka Cetina Čižmek. Lea & Febiger. Remington. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INDUSTRIJSKA FARMACIJA Šifra predmeta: F1-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Springer. viša znanstvena suradnica Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika s osnovnim načelima i pristupima farmaceutskom procesu. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. Indeks tjelesne mase. Kibbe. Sue Rodwell. 2004. karcinom). dijabetes tipa II. kapsula. cistinurija). Pothranjenost – malnutricija. Lachman. Pretilost .Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. hiperlizinemija. cistatinurija. hiperlipoproteinemija. Mosby. lizina i metionina (fenilketonurija. R. 1 edition . sc. 2000 4. mala djeca. materijali.. The Science and Practice of Pharmacy. Plenum US. Lewis Publishers. A. C. kompulzivno prejedanje. Herbert A. pojedinim procesnim operacijama. Volume I. materijali. Joseph L. C. Polučvrsti oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju polučvrstih oblika. Breakthrough Publications.. M. A. Theory and Practice of Industrial Pharmacy. 1989. tirozinemija. 11th CD-Ro edition. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Oblikovanja lijekova II.. Preporučena literatura: 1. 3. A. J. 3rd Ed. Poremećaji hranjenja. hipertonija. 6. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I. alkaptonurija. Bulimija. oprema. cistrinoza. lipidi. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods. kao i objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu završnog proizvoda. IK Naprijed. opremanje suhih dozirnih oblika. oprema. Marcel Dekker Inc. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. 7. Pharmaceutical Dosage Forms: Tablets. Nutraceuticals. Zagreb. proizvodnja ostalih suhih oblika. leucina. adolescenti. L. 2002. 3rd edition 2001 4. Tekući oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i proizvodnju tekućih oralnih oblika. albinizam. 2000. oprema.1999. maldigestija. minerali. intolerancija. 3. Lisa Rapport. Intolerancija hrane. Brian Lockwood: Nutraceuticals. Handbook of Pharmaceutical Excipients.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini. opremanje sterilnih oblika: proces. Relevantni članci u znanstvenim časopisima. L. ateroskleroza. starije osobe. rahitis. Vol I. operacije i oprema za razvoj i proizvodnju tableta. trendovi u razvoju ostalih dozirnih oblika (bez oralnih). Chadwick et al. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: dr. sportaši). leucinoza. B.V. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. valina.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Schwartz. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. 1995. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy.

adolescenti. itd. glavni atributi/parametri lijek. značenje brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja: bolesnik u središtu pozornosti. veća participacija bolesnika u terapiji. veće zadovoljstvo poslom. L. zakon i farmaceutska praksa. zadaće i obveze prema javnosti. Pharmaceutical Press. Standardi dobre stručne prakse. J. prepreke u provođenju komunikacija: strukturalne. smanjivanje stresa na poslu. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA Šifra predmeta: F1-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. dr. J. korist savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije. Uz kognitivno znanje i tehničkomanipulativne vještine. projekt profesionalizacije . profesije: kognitivne.. interakcija “licem u . A. Hrvatska ljekarnička komora 3. ciljevi savjetovanja. ljekarnik treba steći znanje o temeljnim principima i oblicima komunikacije. Liberman. kulturološke.lice” s bolesnikom.5 Ime predavača: doc. 2. komunikacija u funkciji prevladavanja asimetrije znanja i moći i bolesnikove anksioznosti. Volume I. ne samo s bolesnikom. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s etičkim principima i zakonodavnim aktima važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim partnerima u društvu. Pharmaceutical Dosage Forms: Parenteral Medications. interpersonalna komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnikbolesnik liječnik). tehničko-manipulativne i vrijednosno-normativne. Wingfield. godina Semestar: 9. godina Semestar: 9. dr.i interprofesionalni odnosi. racionalna uporaba antidepresiva). Komunikacija u kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija ljekarnikovog djelovanja. Etički kodeks. H. fizičke. odnos ljekarnik-pacijent. Savjetovanje bolesnika – integralni dio ljekarničke brige ( definicija savjetovanja. Ljekarnička briga i potrebe specifične populacije (roditelji i djeca. sc. Sadržaj predmeta: Socio-kulturni autoritet i profesionalni status ljekarnika u suvremenom društvu (samopercepcija ljekarnika. korist savjetovanja za bolesnika: sigurnije i učinkovitije liječenje. profesionalna odgovornost.. trudnice. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Sociologije i zdravstva. Preporučena literatura: 1. Koncept ljekarničke brige: modus operandi ljekarničke profesije kao primarno zdravstveno-zaštitne profesije (concept “brige”-maglovit concept koji ne pripada području “čvrstih”. profesionalna socijalizacija i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole. rješavanje i prevencija zdravstvenih problema. E. dodatna objašnjenja o bolesti. kronični bolesnici. Jadranka Vuković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s načelima stručne etike. London 1997. Etički kodeks. U okviru nastave biti će obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna etika. smanjenje troškova zdravstvene zaštite. intra. Heideggerovo filozofsko strukturiranje koncepta “brige”. neke konkretne situacije u kojima je savjetovanje neophodno). o nekim vladajućim negativnim stereotipima o ljekarnicima. staračka populacija. B. etika u farmaceutskoj industriji. Schwartz. strategija reprofesionalizacije ljekarnikovog djelovanja). specifični oblici ljekarnikovog terapeutskog ponašanja). Marcel Dekker Inc. ljekarnikova etika. psihološke…. prirodnih. objektivnih znanosti. sc. Broj ECTS bodova: 1. etika u istraživanju. pomoć pri samoliječenju. Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1993. Preporučena literatura: 72 . temeljni postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi nemaju doze već bolesnici. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA U FARMACIJI Šifra predmeta: F1-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Pharmacy Law and Ethics. ključne komunikacijske vještine. Lachman. G. kolektivna predodžba ljekarnika. nego i s liječnikom u cilju stvaranja i implementacije plana liječenja i nadgledanja terapije.5 Ime predavača: doc.uspostava monopola nad pružanjem usluga. Appelbe. unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima.5. Zakon o lijekovima i drugi farmaceutski zakonodavni akti. verbalna i neverbalna komunikacija. ljekarnička hermeneutika. žene i medikalizacija. Broj ECTS bodova: 1. ljekarnikovo preuzimanje odgovornosti u terapiji lijekovima: prepoznavanje.

Pharmaceutical Product Press. Haddad.. 9. and Harding. P. Pharmaceutical Products Press. Ž. M. and Kimberlin. New York. (1997) Pharmacists Talking with Patients.M. and Taylor. Lippincott Williams and Wilkins. and Wertheimer.L. Innovation and Development. and Buerki. S. skripta 2.R. Health Profession Division.) (1997) Ethical Dimension of Pharmaceutical Care.S. van der Geest. London and New York. R.C. Tindal. A. A Guide to Patient Counseling. R. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 73 . 8.(2003) Communication Skills in Pharmacy Practice.1. The Pharmaceutical Press. Harding. A Wolters Kluwer Company. McGraw – Hill. Strand.(eds. S.J.) (2001) Pharmacy Practice. 3. Smith. M. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 5. 4. Cambridge University Press.. (1994). Taylor. Rantucci. and Morley.(eds. Williams and Wilkins. Nettleton. Cippole. C.(2005) Socijalna farmacija..I.A. Whyte. and Hardon.C.J. 6. G. 7. London. R.(1998) Pharmaceutical Care. A. Staničić.N. Beardsley.M..G. K. L. Fourth Edition. A Waverly Company. S. (eds. (2002) Social Lives of Medicines. Social Pharmacy.K. W.) (1996) Social and Bihevioral Aspects of Pharmaceutical Care. New York and London. Taylor and Francis. A.

Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i općenita svojstva. linearne diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici. Napredovanje medicinskog biokemičara u struci i znanosti. 6. načine gibanja. Diferencijalne jednadžbe 2. Blaton V et al. Diferencijalne jednadžbe 1. www. godina Semestar: 1. 5. 41: 238-247. Diferencijalne jednadžbe. Ibrahim Ruždić. dr. Osnovne elementarne funkcije. Str. Primjena derivacija u analizi kemijske ravnoteže. reda. Broj ECTS bodova: 4.hr 9. Clin Chem Lab Med 1999. Clini Chem Lab Med 2003. 225: S13-S33. Juretić D. Taylorov i MacLaurinov red: primjena reda na razvoj molekulske potencijalne funkcije i na linearizaciju fizičko-kemijskih problema u blizini ravnoteže. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. 30: 585-593. The European Register for Specialist in Clinical chemistry and laboratory medicine: Guide to the register version 2-2003 and procedure for re-registration. Seminari: 74 . Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. Clin Chim Acta 1994. Derivacije funkcija te njihova analitička i geometrijska interpretacija. Preporučena literatura: 1. 263-275. Juretić D. primjena na funkcije distribucije. Računanje površine ispod krivulje i duljine luka krivulje. Primjena derivacije u opisu toka funkcije. Monografije o utemeljiteljima medicinske biokemije u Hrvatskoj: Marijana Fišer-Herman. farmaciji. Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. 3. 7. Žanić-Grubišić T.ifcc. Studenti medicinske biokemije i prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. biokemiji. Butnner J. Matica Hrvatska Zaprešić. The origin of clinical laboratories. brzine kemijske i biokemijske reakcije. Integralni račun: pravila integriranja.5 Ime predavača: doc. Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara.hdmb.hkmb. Značenje diferencijala u opisu fizičkokemijskih procesa. 4. Povijesni tijek razvitka medicinske biokemije kao zasebne struke u zdravstvu. godina Semestar: 1. 37: 77-82. Devetosemestralni studiji: planovi i programi. 8. Bečirević-Laćan M. dr.hr 10. www. 2002. 2. Limes i diferencijal funkcije. Zrinka Franušić Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rješavanje problema uobičajenih u fizici. sc. Juretić D. Medicinski biokemičar u sustavu zdravstva i biomedicinskih znanosti. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1992. kemiji. Pardue HL. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. radioaktivni raspad.org Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2002. Zaprešić 1999. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Multidisciplinarnost studija medicinske biokemije. Neprofitne i obvezujuće udruge medicinskih biokemičara. određeni i neodređeni integral. Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet.OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-01 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. U: Grdinić V i sur. kemijske i enzimske kinetike. Koller U. Kritički osvrt na tijek razvitka medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva te u skladu s time postići razumijevanje i interes za sadržaje i slijed predmeta na studiju. Str. Elementarne funkcije koje opisuju molekulske potencijale. Zagreb 2000. Gurr E. Utemeljitelji medicinske biokemije kao struke i znanosti u Hrvatskoj. 103-113. Systematic top-down approach to clinical chemistry. fotometriji i radioaktivnom raspadu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MATEMATIKA Šifra predmeta: MB2-02 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. sc. www. Current system of undergraduate and postgraduate education in clinical chemistry in Croatia. reda. U: Grdinić V i sur.

.mit. Mitoza. Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija. treće izdanje. Alberts.. Kromosomska osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija nasljeđivanja. (interna skripta) 3. endocitoza. Školska knjiga. 3. Medicinska naklada.edu:8001/esgbio/chapters. Walter P. Jezgra u interfazi. Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje proteina. 5. dr. opća struktura kromosoma. anatomijom i fiziologijom staničnih odjeljaka. Hausman. Oblici i građa kromosoma. ionski kanali i električna sposobnost membrane. Citoskelet: intermedijarna vlakna. vezikularni transport.maricopa. Watson J. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje. Javor. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Šifra predmeta: MB2-03 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. 1992. Lewis J..E. Kromosomska oštećenja: izmjene broja kromosoma. Zagreb. Garland publishing. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Šifra predmeta: MB2-04 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Zagreb 1990.. frakcioniranje stanica. Preporučena literatura: 1. Stanica. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. New York. stanična kultura.. aktinska vlakna. Školska knjiga. Krnić. kloroplasti i fotosinteza. Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljeđe. P. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida. Broj ECTS bodova: 2.. GS Garland Science. Stanice pod mikroskopom.5 Ime predavača: prof. Borzan i autori. dr. 2. predavanja (interna skripta na CD) 4.html 7. G. Roberts K. Spolno razmnožavanje: prednosti spola. Mejoza. B. 5. Jonson.. III. Živka Staničić Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje osposobiti medicinskog biokemičara za 75 .Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Uvod u matematičku analizu. vezani geni. Humana genetika. teorije i mehanizme nasljeđivanja. mikrotubuli. R. Zagreb. A. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. K. programirana stanična smrt (apoptoza). sekretorni putovi. 2004. Raff M.. treće izdanje. Essencial cell biology. Preporučena literatura: 1. http://esgwww. citokineza. Z. Sorić J: Stanična biologija s osnovama genetike.emc. Broj ECTS bodova: 5. Bray D.html Metode podučavanja: teorijska. sc... godina Semestar: 1.M. Morgan i Drozofila. Jasna Sorić Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je kako bi se stekli uvidi u opća i specifična načela stanične biologije kao i u osnovna načela. od prokariota do eukariota. mejoza. Stanična dioba: mitoza. Započinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom. Vježbe: Osnove mikroskopiranja. trepetljike i bičevi. Matematička analiza. Stanična membrana. New York & London. A. Odjeljci eukariotskih stanica. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno križanje. Mitohondriji i kloroplasti. drugo izdanje.. politeni kromosomi. Roberts K.. godina Semestar: 1. oplodnja. Tijekom predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će se uobičajene metode i tehnike stanične biologije. Tehnička knjiga. Demidovič. B. Raff M. Taylot & Francis Group. I i II dio.D.: Stanična biologija: Vježbe 2004/2005. Prokariotske i eukariotske stanice. membranski proteini. L. 2. Riješeni zadaci iz više matematike I. 6. 2004. Cooper.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC. II. rekombinacija vezanih gena: crossing over. Zagreb 4. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Stanična evolucija: od molekule do prve stanice. Hopkin. Sorić J. Kurepa. S. 2002. Kontrola staničnog ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa. Alberts. zakoni nasljeđivanja. B. Molecular biology of the cell. Školska knjiga. sc. 1991. izmjene kromosomske strukture. Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome. D. molekularni pristup.http://gened. Račun diferencijalni i integralni (I dio).5 Ime predavača: doc. Školska knjiga. Zagreb. Načela membranskog prijenosa: proteinski nosači i aktivni transport. Bray D. Šikić.

Jossey-Bass. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. Kemijska struktura. Ž. 6. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-05 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Seminari: Životni stil: socio-kulturno određenje ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje).(eds. Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zaštitom (empirijsko istraživanje). 8. And Calnan. Boja anorganskih tvari. imperativ zdravlja. Mladen Biruš Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih područja: 1. Gabe. klinička iatrogeneza. Kemijska kinetika i 9.) (1997) Health Behavior and Health Education. Theory. 2. «nerentabilnost» biomedicinskog pristupa u liječenju tzv.) (2003) Sociology of Health and Health Care. Zdravstvenozaštitni sustav (organizacija kao sustav. Laičke konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije. S.M. mijene u značenju zdravlja. teorija akcije. birokratizacija. simptomi bolesti kao socijalni konstrukti. 4. Future and Agendas.(2003) Sociology and Health Care. dualizam zdravlja i bolesti. sociokulturne varijacije i izražavanje boli. «illness» i «sickness». Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam. J. zdravlje postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih zaslužili»). Lewis. racionalizacija. F. dualizam duše i tijela.5 Ime predavača: prof. mehanicistički redukcionizam. profesionalna autonomija i moć zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu pružanja zdravstvene zaštite). Bond.njegovu profesionalnu i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući mu uvid u širi društveni kontekst kojim su obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest. Kemijske veze. 76 .. dr. J. Razgovor o boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko istraživanje). 7. dužnost bolesnika. Staničić. New York. S. moć u sustavu provođenja zdravstvene zaštite. Međumolekulne sile. (eds. kulturna iatrogeneza. 4. Second Edition. Second Edition. Kompleksni spojevi. zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga roba na tržištu. godina Semestar: 1. Key Theories. Preduvjeti: Opća kemija sa stehiometrijom I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. «disease». prava bolesnika. S. Dimenzije stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko istraživanje). London and New York. Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraživanje). Suvremeno društvo i «lov na zdravlje» («kultura analgetika».) (2000) Health. Churchill. Research. K. timski rad. And Bond. sc. Kemijski račun (stehiometrija). bol kao biosocijalni fenomen. teorija o specifičnoj etiologiji bolesti. K. profesionalna legitimizacija boli/simptoma). 6. vrijednosna supstancija zdravlja.K. skripta 2. pozitivizam. SAGE Publications. D. 5. And Field. Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraživanje). Williams. Livingstone. bolesti suvremene civilizacije).(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i društvena važnost zdravlja. Glanz. Otopine i njihova svojstva. Taylor and Fransis Group. vladajući status biomedicinske paradigme u suvremenom društvu. London. Elektrokemija. bolest kao metafora. M. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraživanje). Taylor. Medicine and Society. and Practice. kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek). Third Edition. pregovaranje. A Wiley Company. 5. 3.(eds. 3. otvoreni sustav. Routledge. kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). Osnovni koncepti. bolest kao identitet. Blackwell Publishing. patologizam. Preporučena literatura: 1. i 2.Thousand Oaks. socijalna iatrogeneza. B.5 = 10. Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog života. «dobar» i «loš» bolesnik. and Rimer. Medikalizacija: slučaj menopauze i disleksije (empirijsko istraživanje). diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće «fleksibilizacije» radne snage).J. bolest kao socijalni konstrukt. Broj ECTS bodova: 7 + 3. morbiditetna i mortalitetna tranzicija. Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga. White.

Zagreb. veze. koža. Sadržaj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni. hematopoeza. Filtriranje običnim filtarpapirom. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. trudnoća i dojenje. izdanje. građa i funkcija jetre. Danica Ljubanović Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovama građe i funkcije tkiva. svojstva vode. termokemija i osnove kemijske termodinamike. Oksidoredukcija sumpora i kisika. Zagreb. građevni elementi. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. Peter Atkins & Loreta Jones. Guyton AC. „Opća i anorganska kemija I dio“ Školska knjiga. Vaganje. Mladen Biruš. receptori na membranama. osnove embrionalnog i fetalnog razvoja čovjeka. agregatna stanja tvari. Naprijed. faktori proliferacije stanica. Broj ECTS bodova: 4. njuh. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije. Isparavanje i određivanje suhih tvari. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. 2. Zakon spojnih volumena. New York 1999. Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. W. Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I.hr 3. krv. molekulne orbitale. acidobazna ravnoteža. 2. www. sastav urina. endokrini sustav. Obrazloženje zašto su građa i funkcija međusobno povezani i koji regulatorni mehanizmi omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. Ivančić-Košuta M. Zagreb 1987. transport kroz stanične membrane. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. i 2. organa i organizma kao cjeline. Freeman & Comp. Fizičke i kemijske promjene. Elektroliza bakra. brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža. apsorptivna i postapsorptivna faza probave. hemostaza. lučenje probavnih žlijezda. Ovisnost topljivosti o strukturi. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. energetski metabolizam. međumolekulne sile.pharma. Medicinska fiziologija. Temelji anatomije čovjeka. vitamini. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović. uho. probavni sustav. Vodljivost otopina. Keros P.Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. 1999. određivanje Faradayeve konstante. 2003. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Kiselinsko-bazna titracija. Određivanje atomske mase. Ovisnost topljivosti o temperaturi. regulacija disanja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE ČOVJEKA I i II Šifra predmeta: MB2-06 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. sc. pluća. najvažniji mišići.5 + 3. Medicinska naklada. Filtriranje filtar-papirom u Büchnerovu lijevku. Indikatori i mjerenje pH. Zakon o održanju mase. Miješanje kapljevina s kapljevinama. Priprema otopina. Preporučena literatura: 1. Dokaz elektrolitske disocijacije. dr. Sublimacija joda. krvne žile). 77 . regulacija cirkulacije. bubreg. Preporučena literatura: 1. oko. Pećina M. krvne grupe. Otapanje amonijaka u vodi. Preduvjeti: Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I: položen razredbeni ispit Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. elektronska struktura atoma. periodni sustav kemijskih elemenata. građa skeleta. kemijske reakcije. imunosni sustav. regulacija tjelesne temperature.5 = 8 Ime predavača: doc. „Chemical Principles: the quest for insight“. spolni sustav. arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru. Pomicanje kemijske ravnoteže. mehanizam i energetika kontrakcije mišića. Hall JE. nazivlje. cirkulatorni sustav (srce. ravnoteža. limfa. apsorpcija elektromagnetnog zračenja u anorganskim tvarima. Metode podučavanja: teorijska. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. osnovna tkiva organizma. digestija i apsorpcija hrane.. Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Odvajanje olovnih. H. godina Semestar: 1. 10. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. najvažniji anorganski spojevi u živim organizmima. Sadržaj predmeta: Organizacija organizma. respiratorni volumeni i kapaciteti. organizacija i građa živčanog sustava. mokraćni mjehur. limfokini. skripta na web-stranici Zavoda za opću i anorgansku kemiju. neurotransmiteri. membranski i akcijski potencijal.

Herak: Osnove kemijske fizike. Specifičnosti organela i njihova funkcija u pojedinim tipovima stanica. Čvoriščec D. Langmanova medicinska embriologija. primjena radioaktivnih izotopa. Carneiro J. (odabrana poglavlja) 2. ponašanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. sc. centrifugalnom i električnom polju. hematopoetskog i limfopoetskog sustava. interferencija. godina Semestar: 2. Osnovne strukture stanica i njihove funkcije. Izvori elektromagnetskih valova: zračenje crnog tijela. strujni krugovi. 1996. Preporučena literatura: 1. upale i cijeljenja.3. Osnove histologije. dr. laser. Kelly RO. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Elektromagnetski valovi: polarizacija. Krajina Z. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-07 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog računa postaviti fizičku osnovu za razumijevanje strukture tvari. mikroskop. Sadler TW. 2001. živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože. Zagreb. spontani radioaktivni raspad. citomorfologijom upale i tumorskog rasta. Junqueria LC. Školska knjiga. Zagreb. porijeklo električnog i magnetskog polja. snaga i potencijal. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Stanične biologije s osnovama genetike. Gibanje čestica (tijela) u vanjskim poljima. Kelley RO. naboja i topline u mediju s unutrašnjim otporom u gravitacijskom. Citologija i histologija epitelnog. Citokemijska. Toplina i toplinski nered. nuklearne reakcije. hematopoetskog i limfnog tkiva. sc. dišnog sustava. Citomorfološki kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti. J. električni dipol. difuzija. jednostavni optički uređaji: leća (povećalo). Školska knjiga. apsorpcija. dr. Juretić A. Sadržaj predmeta: Veličine koje opisuju gibanje i odnos među njima. Školska knjiga. ogib. fotoelektrični učinak. Junquera LC. 1999. Broj ECTS bodova: 3. spektrograf masa primjenom električnih i magnetskih polja. Fizika mnoštva čestica. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKA Šifra predmeta: MB2-08 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Citologija i histologija kardiovaskularnog sustava. Metode podučavanja: teorijska. interakcija među dipolima. pojave na granici faza. godina Semestar: 2. imunocitokemijska i molekularna dijagnostika u dijagnostici zloćudnih bolesti. Sile u prirodi i pripadna polja. Fizika tekućina i otopina: tlak u tekućini i uzgon. Zagreb 1999. Kvantnost u prirodi. 4. Metode podučavanja: teorijska. mokraćnog sustava. Atomska jezgra. živčanog.5 Ime predavača: prof. Citokemija i imunocitokemija različitih tipova stanica i tkiva. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. osmoza i sedimentacija. 1992. probavnog sustava. Marković-Glamočak M. refrakcija. potpornog. Sadržaj predmeta: Uvod u citološke i histološke tehnike. Preporučena literatura: 1. te s primjenom određenih tehnika u mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva. reproduktivnog sustava. osnova spektrometra. Sučić M. tijela. Carnerio J. stojni valovi. 78 . Citološke i histološke značajke oštećenja tkiva. Krvne stanice. prvi zakon termodinamike. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija. energija. Mirna Sučić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama citološke i histološke građe humanih stanica i tkiva. Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike. Električna i magnetska svojstva tvari. Zagreb. mjerenje i opažanje izmjeničnih struja i periodičnih signala. Labar B. prizma i disperzija. optička mrežica. Boban D. endokrinog sustava. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Matematike i Statistike. Rad. Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj citologiji. Faze i fazni dijagrami. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Idealni i realni plinovi. Transportne pojave: gibanje čestica. Osnove hisologije. energija pohranjena u električnom i magnetskom polju. mišićnog. Generiranje. elektroforeza. Zagreb: Biblioteka priručnici za elektivne predmete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

D. Principi gravimetrijske analize. Osnove statističke metode. W. A. 1999. New York. Kempni: Vježbe iz fizike. S. Temelji kvantitativne analize. Empirijske razdiobe. 1990. Kuntarić i K. New York. Bešić i J. Preporučena literatura: 1. B. reakcija kompleksacije. svojstva taloga i taložnih reagenasa. grafički prikazi. Koeficijenti korelacije. osjetljivost i selektivnost. Zagreb 1971. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Titrimetrijske metode analize. Gettys and M. Zagreb. Zagreb. V. Linearna regresija. reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. Teorija uzoraka. dr. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Vjerojatnosti. Wiley&Sons Inc. Mladen Petrovečki Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba kod mnoštva događaja te procjena rezultata i pouzdanosti rezultata temeljenih na statističkim opažanjima. karakterizaciji. Analitička primjena protolitičkih sustava. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim načelima i značenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. 1992. kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Blatt: Modern Physics. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Šošić i V. J. 6th Ed. E. Zagreb 1973. Nikola Kujundžić. New York 1995. Školska knjiga. godina Semestar: 1. sc. A Slijepčević. 3. Marcel Dekker. C. i 3. Keller. Analitička računanja s kemijskim ravnotežama. Bon. pogreške u kemijskoj analizi. 5. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Inc. Metode podučavanja: teorijska. sc. neparametrijski testovi u farmaciji i medicinskoj biokemiji. standardna greška regresije. Procjene parametara razdiobe. maskiranje i demaskiranje. jednostavne. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-10 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Bolton. Statistička teorija i primjena. Tehnička knjiga. 4. Skove: Physics. sc. F. neutralimetrijske. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STATISTIKA Šifra predmeta: MB2-09 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. analitički proces i metode. F. Petz. složeni sustavi. Broj ECTS bodova: 2. Korelacija i regresija. Seminari: Selektivno taloženje/otapanje. 3. Preduvjeti: Analitička kemija I uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Serdar. I. Uvod u statistiku. Pavlić. godina Semestar: 2. Herak: Zbirka zadataka iz fizike. 6. Vjerojatnost i statistika. teorijski parametri za opis razdiobe. Broj ECTS bodova: 6 + 4. t-test. New York and Basel 2004. standardne otopine. parametri koji opisuju razdiobe. Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke kemije I. Wayne. Homogene i heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi.5 Ime predavača: prof. izračunavanje rezultata. E. JAZU. Prilagodba teorijskih razdioba eksperimentalnim podacima. Teorijski temelji postupaka separacije. Vranić. McGraw-Hill. D. taložne metode. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Osnove i analitička primjena solvent ekstrakcije. ionske izmjene. 2. Tehnička knjiga. 5. karakteristične/selektivne reakcije. F-test. dr. 4th Ed. nevodene titracije. I.5 = 10. J. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. vrste kemijskih reakcija u analitičkoj praksi. Poissonova i normalna. i 2. dr. 1970. 79 . Sadržaj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize. Zagreb. Teorijske razdiobe: binomna. J. 2003. Školska knjiga. testiranje korelacije. separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje stručnih predmeta. WS. McGraw-Hill. oksido-redukcijske. 4.2. Biostatistics. Winterhalter. prof. Zagreb 1997. kompleksometrijske titracije. Statistički testovi: χ2-test.5 Ime predavača: prof. titracijske krivulje. Izvedbene značajke analitičkih postupaka. uzorak i uzorkovanje. složene.

-M. sc. 5. radi se o polarnim skupinama na kojima su iscrpno proučeni mehanistički tokovi nastajanja i cijepanja veza. Kellner. Zagreb. F.. Preporučena literatura: 1. te elektrofilne supstitucije na aromatskim spojevima. Školska knjiga. sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih organskih struktura. 6. Odmah u početku upućuje se na odnos molekulske strukture i reaktivnosti. te se konačno obrađuje cjeloviti pristup planiranju organske sinteze. Stanley H. Holler: Osnove analitičke kemije. West i F.. Z. B. Zagreb. Posebno se obrađuju policiklički i heterociklički aromatski spojevi. WileyVCH. Volumetrijske analize (taložne metode. Gradivo je raspoređeno tako da objedinjuje spojeve koji slično reagiraju. M. Sandra Jurić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente. Broj ECTS bodova: 1 +1 +1.. 2004.5 Ime predavača: prof. Borčić. Otto i H.5 + 1. New York. redoks). što im omogućuje da bolje sagledaju cilj predmeta. Broj ECTS bodova: 3. godina Semestar: 2. 8.. 5. Razumijevanje polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom. Kronja i S. Organic Chemistry. Školska knjiga. Berlin Heidelberg.. Zagreb. D. 1996. Organic Chemistry. sc. 1998. Co. 1994. ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloženjem/otapanjem. 4. izd. Organska kemija. 2003. Brooks/Cole Pub. Gravimetrijska analiza. D.. Blackwell Science. prof. Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije na karbonilnim spojevima prikazuju i nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku. A Times Mirror Company. Preporučena literatura: 1. eliminacijske reakcije i elektrofilne adicije na primjerima alkena i alkina. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. M. C. Metode podučavanja: teorijska. 2000. Preduvjeti: Organska kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa stehiometrijom I. Valerije Vrček. Obrada i analiza čvrstog uzorka. 6. primjenjujući mehanistički pristup gradivu. 3. Olga Kronja. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.5 + 10 = 15 80 . dr. 3. i 2. D. Weinheim.. kompleksometrija.E. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari. engl. John Wiley & Sons. J. Bregovec i V. J. O. dr. Graham Solomon. s osnovnom strategijom organske sinteze i s najvažnijim sintetskim metodama u laboratoriju.): Analytical Chemistry. tako da se odmah na početku može sagledati uloga organske kemije. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANSKA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-11 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Pine (preveli I. 2004. i 3. 4. W. Fryhle. Osim toga. neutralimetrija. Praktikum preparativne organske kemije. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. i 5.. Skoog. 2. 4. 2. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. 4. izd. Školska knjiga. 3. Mermet. M. kod kojih dolazi do sličnih procesa kidanja i nastajanja kemijskih veza. i 10. Rapić).. dr.Vježbe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. Oxford 2000. Opće karakteristike organskih reakcija uvodno se prikazuju na području karbonilnih spojeva. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. Organic Chemistry. Metode podučavanja: teorijska. sc. nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfakarbanionskih spojeva. A Modern Perspective. 2. doc. Karbonilne su skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih spojeva. Zagreb. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STRUČNA PRAKSA Šifra predmeta: MB2-12 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. Fifield i D. Springer-Verlag. Widmer (ur. 2003. 1. J. Organska kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. izd. Lewis. godina Semestar: 2. M. hrv. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu-HINUS. A textbook. McMurry.. a isto tako stječu osnovu za razumijevanje teorije i laboratorijske prakse. A. 1999. R.5 + 7 = 10. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I. T. 5. Sadržaj predmeta: Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se studenti najprije upoznaju s fundamentalnim postavkama molekulske strukture u vezi s organskim spojevima.

Stručna praksa uključuje rad u specijalističkim laboratorijima za endokrinologiju. lipida i lipoproteina. Metode podučavanja: praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik. a čovjeka tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu cjelinu. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: mr. kiselinsko-bazične ravnoteže. 3. Neda Pjevač Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da student ovlada potrebnim znanjima i vještinama pružanja prve pomoći. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. enzima i izoenzima. sc. često u vrlo kratkom vremenskom roku spasiti ljudske živote. Nastavni materijali s predavanja i seminara 4. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije. spolu i financijskim uvjetima. Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse I. Osim praktičnih znanja i vještina pružanja 81 . Štraus B. Medicinska biokemija. Štraus B. godine studija. IV godina: Stručna praksa u hematološkom laboratoriju (15 sati). V godina: Stručna praksa u kliničkobiokemijskom laboratoriju koja obuhvaća laboratorijske metode za ispitivanje elektrolita. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje stručne prakse iz medicinske biokemije. radne. Labar B. Preduvjeti: Stručna praksa I: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Upoznavanje s radom instrumenata i automatskih analizatora te metodama molekularne dijagnostike. doc. Osnovni program je obavezan za sve studente 1.. József Petrik. proteina. Medicinsko-biokemijske smjernice. dijagnostiku krvlju prenosivih bolesti te laboratoriju za biološkotoksikološka vještačenja (100 sati). ugljikohidrata.. Zagreb. Nikolina Skender Ciljevi predmeta: Prijenos studentima bazične informacije o značaju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje. Preporučena literatura: 1. hormona te mikroelemenata u tjelesnim tekućinama. Sadržaj predmeta: I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te medicinsko-biokemijskom laboratoriju kliničke bolnice (10 sati stručne prakse). 1997. a odrađuje se prema interesu i motiviranosti studenata za pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou usvojenih motoričkih informacija. Zagreb. Sva literature koja obrađuje utjecaj tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u terapeutske svrhe Metode podučavanja: problemska i praktična nastava Jezik podučavanja: hrvatski jezik PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU U LABORATORIJU Šifra predmeta: MB2-42 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Lipovac K. sc. Izborne aktivnosti sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu Sveučilišta. Medicinska naklada. 2003. stvaralačke i adaptivne sposobnosti neophodne za humani način života. Petrik J. i 2. znanja i vještine od strane studenta kojima se pokušava. sc. Medicinska naklada. i 2. neproteinskih dušikovih spojeva.Ime koordinatora praktične nastave: prof. 2. Medicinska biokemija: propisi za vježbe (interna skripta). Juretić D. Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse IV. Sadržaj predmeta: Program Tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na promjene u strukturi ličnosti. Štraus B i sur. kako bi se studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici. Čepelak I. III godina: Stručna praksa u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (15 sati).sc. 1992. II godina: Stručna praksa u citološkom i histološkom laboratoriju (10 sati). dr. 5. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Šifra predmeta: MB2-70 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 1. i 4. Zagreb. 2. Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse III. godina Semestar: 1. Ime koordinatora praktične nastave: dr. To se prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski život. Preporučena literatura: 1. Dodig S. Zagreb. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. porfirina. To uključuje i stjecanje sigurnosti i ovladavanje komunikacijskim vještinama. Medicinska naklada. Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog predmeta – odrađena praktična nastava iz Stručne prakse II. dr. godina Semestar: 1. 2004. 3.

6. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. utapljanje. prikupljanje informacija u svrhu procjene klijentovih potreba..erc. trijažni sustav. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. strujni udar). Pjevač N. Kimberlin C (2002). (2007) Zbirka prezentacije s predavanja (elektronička verzija) FBF 2. McManus J. Rijavec M. K. Proces komunikacije u ljekarni prikazuje se kroz četiri faze: uspostava dodira. imobilizacija. uvježbavanje.. Pavleković G. Smjernice za osnovno održavanje života iz 2005 (www. Prehospitalni postupak Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Šifra predmeta: MB2-44 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1.edu) 2. Skripta za prvu pomoć. IEP-D2. Lippincott Williams & Wilkins 3.. Juretić D. policiju i vatrogasce. Menedžerske vještine 2. Kako savladati tremu.. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja. Studenti se upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa: planiranje. Studenti se na snimljenim primjerima iz medicinskih ustanova upoznaju s načinom reagiranja pacijenata na informacije o svojoj bolesti i uputama o upotrebi lijekova. Preporučena literatura: 1. Janković I. zbrinjavanje traumatiziranog bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih životinja. Medicinski fakultet . Varaždin: Varaždinska banka dd. Alinea. ugrizi otrovnih životinja. Vizek Vidović V. Studenti se na različitim primjerima iz prakse upoznaju s temeljnim komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja. načela i vještine interpersonalne komunikacije te postići da shvate važnost učinkovitog profesionalnog komuniciranja u različitim radnim okruženjima u dodiru s različitim ciljnim skupinama: korisnicima usluga. Vlasta VizekVidović Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti studentima da razumiju temeljne pojmove. Brajša.. ostalim stručnjacima u području te s medijima. Menađerska komunikacija. modele. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za specifična područja profesionalnog komuniciranja u farmaciji. sc. Zagreb. Learning express.(1998) Effective business speaking.N. zatim reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice. priprema materijala. U području suradnje sa stručnjacima iscrpno su obrađene prezentacijske vještine. automatski defibrilatori. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE I 82 . zaustavljanje krvarenja. godina Semestar: 2. transport unesrećenog. uključujući liječnike hitne medicinske pomoći. nadoknada volumena. studenti se trebaju naučiti kako će surađivati sa stručnim osobljem. (1993). biokemiji i zdravstvu. pružanje prve pomoći prema težini i vrsti ozljeda. Studenti se upoznaju s primjerenim i neprimjerenim obrascima zaključivanja i savjetovanja analizom video snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru ljekarnika i klijenata.Zagreb 3. dr. P. Preporučena literatura: 1. neposrednim suradnicima.(1998): Interpersonalna komunikacija. Na seminarima će se obraditi osnovni principi reanimacije odraslih i djeteta. K. Vnuk V. Miljković D. postavljanja pitanja i davanja konstruktivnih povratnih informacija. kratki prikaz patofiziologije traumatiziranog bolesnika. Studenti se upoznaju sa statističkim pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova. Zagreb 4. Beardsley R. izvedba i odgovaranje na pitanja koje će moći primijeniti i tijekom studiranja. venski put.Communication Skills in Pharmacy Practice: A Practical Guide for Students and Practitioners. opis smjernica za reanimaciju. Metodom iskustvenog učenja objašnjava se priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos između procesnog i sadržajnog dijela komunikacije. Reardon.prve pomoći. New York 5. Studenti se također upoznaju sa svrhom i važnošću komunikacije u medijima u vezi informiranja široke javnosti o novim znanstvenim dostignućima u području biokemije i proizvodnje lijekova. .. U uvodnom dijelu prezentiraju se opća načela interpersonalne komunikacije. informacijski model komuniciranja te značajke verbalne i neverbalne komunikacije. Grundler i sur. (2001). Tindall W. davanje savjeta i zaključivanje odnosa..

nacija i nacionalizam. razvoj samopoštovanja. (2003). 153171). B. (1987). kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Stavovi i ponašanja među grupama. terapija. Ličnost. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. te podzakonskim propisima koji obuhvaćaju proizvodnju. (Ur. godina Semestar: 2. Psihologija rada (poglavlje: 11. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Rathus. Uvod u psihologiju (poglavlja: 3. Temelji psihologije. Psihologija i obrazovanje: činitelji koji djeluju na učenje i pristupi učenju. viši znanstveni suradnik Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006.2011. D. Čorkalo. učenje i pamćenje. 11. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. godina Semestar: 1. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Ilija Živković Ciljevi predmeta: Upoznati studente s nekoliko područja primijenjene psihologije. Međuljudski odnosi i način rukovođenja. promet lijekova.5 Ime predavača: prof. 6. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO Šifra predmeta: MB2-46 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Preporučena literatura: 1. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 4. 10. U: Ajduković.Šifra predmeta: MB2-45 I Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. 4. 8. sc. Upoznati studente s zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika.). (Ur.A. Rathus. pomaganje ljudima u psihičkoj nevolji: savjetovanje. Upoznati studente sa Zakonom o ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (studij medicinske biokemije). Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i osnovama 83 . Različita stanja svijesti. savladavanje teškoća u učenju. motivacija. percepcija i stanja svijesti. Uvod u psihologiju (poglavlja: 10. dr. dr. sc. 9. B. Nenormalna ličnost). (2000). S. S. Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi. velike grupe i međugrupni odnosi. tretman. timski rad i rukovođenje. 5. saznali čime se psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati u svom budućem profesionalnom radu. ispitivanje. Čorkalo. B. (2001). . Upoznati studente sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. 192–221) 5. Inteligencija. Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja.5 Ime predavača: prof. Broj ECTS bodova: 2. medicinskih i homeopatskih proizvoda.). (2003). Ličnost).(2001). cjeloživotno obrazovanje.B. str. interpersonalna komunikacija i odnosi. sukobi i njihovo rješavanje. Broj ECTS bodova: 2. (2000). D. Preporučena literatura: 1. te podzakonskim propisima koji reguliraju pojedine vrste zdravstvenog osiguranja. registraciju. Petz. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. U: Ajduković. stavovi i predrasude. godine. kako bi stekli uvid u temeljna područja primijenjene psihologije. Predodžbe. normalnost i abnormalnost. D. Čuvstva i Motivacija. roditeljstvo i stilovi odgoja. Naslijeđe ili okolina. Percepcija. sc.A. D. 173-194). Ivo Vukušić. evalucijska tumačenja spolnih razlika. Grupe i unutargrupni procesi. provjeru kakvoće. emocije i emocionalna inteligencija. rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 3. prijateljstvo i romantične veze. Temelji psihologije. Petz. pojam o sebi i poremećaji hranjenja. Psihologija i rad: profesionalne odluke i profesionalni razvoj. Petz. godina Semestar: 2. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: dr. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Psihologija pojedinca: individualne razlike i sposobnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE II Šifra predmeta: MB2-45 II Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1.

Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima – koncepcija Zakona. privatna praksa. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij farmacije). godina s naglaskom na ciljeve strategije. Makroekonomski problemi zdravstva u Hrvatskoj. posjedovanje i promet opojnih droga. Preporučena literatura: 1. zdravstvene ustanove na pojedinim razinama zdravstvene djelatnosti. Udruga poslodavaca u zdravstvu. Elgar.2011. and II.-2012. 2006. Osnovne značajke Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti – koncepcija Zakona. nadzor. Miroslav Mastilica Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija „Zdravstvena ekonomika je prenijeti studentima osnovna znanja iz područja organizacije zdravstvene zaštite te ekonomskog pristupa zdravstvu. vježba). 3. Osnove Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za 2006. medicinske i homeopatske proizvode. te su dostupne na web stranici Narodnih novina i u tiskanoj formi. dr. sustav za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisniku. podzakonski propisi i nacionalne strategije objavljene su u službenom glasilu „Narodne novine“. konceptualni okvir strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u njemu posebice osvrt na lijekove i farmaceutsku skrb. Financiranje zdravstvene zaštite. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u periodu 2006. Aldershot 1991. zdravstveni zavodi. Culyer AJ: The Economics of Health. Preduvjeti: položen razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sadržaj predmeta: Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i ekonomiku zdravstva: osnovni model Financiranja zdravstvene zaštite. Stoddart GL. registraciju. L. Volume I. ispitivanje. Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. opseg prava na zdravstvenu zaštitu. Zdravstveno osiguranje. te prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. te osnovne značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za studij medicinske biokemije). Osnovne značajke Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na prava pacijenata. and Torrance GW: Methods for Economic Evaluation of 84 . Uvod u Metode mikroekonomske analize u zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness analiza. tijela zdravstvene ustanove. Zagreb. sc. medicinskih i homeopatskih proizvoda. . . provjeru kakvoće i promet lijekova. godinu. Upoznati studente sa ulogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara u organizaciji ljekarničke odnosno medicinskolaboratorijske djelatnosti. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenom osiguranju. Drummond MF. Osnovne značajke Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje. Financiranje zdravstvene zaštite: međunarodna usporedba. Upoznati studente sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. zaštite zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. Osnovne značajke Zakona o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na razine zdravstvene zaštite. godinu. Preporučena literatura: 1. 2.2012. ekonomsko vrednovanje zdravlja i zdravstvene zaštite. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. osnovni koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and equity). te osnovne značajke svakog od poglavlja za lijekove. prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene zaštite. posebno cilj je razviti kod studenata spoznaje o značaju ekonomskog vrednovanja zdravstvenih programa. Zagreb 2003. Zbirka zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem. Medicinska naklada. Cost-benefit analiza (primjer. referentni centri. Osnovne značajke Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s osvrtom na dopunsko. 2. Osnovne značajke Zakona o ljekarništvu – koncepcija Zakona. Osnovne značajke Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga – opće odredbe.Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u RH za 2006. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Šifra predmeta: MB2-47 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 1. Kovačić (urednik): Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Navedeni zakoni. godina Semestar: 2. zdravstveni radnici. Pravilnici koji reguliraju proizvodnju. te kritičkog promišljanja problema s kojima se suočava zdravstvo u Republici Hrvatskoj.

tipovi jednostavnih i složenih lipida. uloga koenzima.Berg. Preporučena literatura: 1. M. Flögel i suradnici. Vitamini. i 4. J. Ugljikohidrati. G. Integracija tih ciljeva i stečenih znanja i vještina treba osposobiti studenta za uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. doc. poglavlje: Stanična kemija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizike.Health Care Programmes. Preduvjeti: Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom 1. Broj ECTS bodova: 4. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOLOŠKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-13 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. tercijarna i kvarterna struktura. sekundarna. Oxford 1987. struktura nukleinskih kiselina. Scripta Biochemica. FBF. polazeći od studija 85 .Tymoczko. sc. peptidi i proteini (ionizacijska svojstva aminokiselina. II.M. New York. Signalne molekule. mehanizmi enzimske katalize. u primjerenom opsegu.5 Ime predavača: prof. M. ATP . molekularno ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska načela biomolekularnih procesa. godina Semestar: 3. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. dr. ISBN 953-6256-12-6 3. Sadržaj predmeta: Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. značenje nekovalentnih sila. komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice). FBF. neproteinski biokatalizatori-ribozimi). izoenzimi. primarna. Metode podučavanja: teorijska.L. sc.M. Aminokiseline. reduktivni potencijal. 2001.5 Ime predavača: prof. modularna građa. Stryer. Broj ECTS bodova: 6 + 4. inhibicija. koncentracijski i elektrokemijski gradijenti. temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i odnosnim područjima. ISBN 9536256-23-1 2. glikokonjugati i glikokaliks. Stanko Uršić. konformacijske promjene). molekularni pristup. J. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu. Stanica. Biochemistry. Biodinamika: enzimska kataliza i usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno središte: specifičnost i ubrzanje. godina Semestar: 3. informacija. 5. rekombinantna DNA). stanični koncentracijski odnosi. struktura i funkcija membrana). svojstva biomakromolekula: usmjerenost. funkcionalne skupine i struktura biomolekula.5 = 10. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni sastav. Energetika života (metastabilnost živog sustava. ireverzibilne i reverzibilne reakcije. klasifikacija proteina. svojstva vode. To uključuje nužnu primjerenu osnovu za početni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. Medicinska naklada Zagreb 2004 4. Nukleinske kiseline (nukleotidi. brzina enzimske reakcije. komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. klasifikacija enzima. Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne kemije I. povezivanje endergonih i egzergonih reakcija. Eksperimentalno upoznavanje biomolekularnih osobitosti. zimogeni. L. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. funkcionalne i strukturne domene. Oxford University Press. pokretačka sila bioreakcija. biološki važni peptidi. Part I (Chapters 113) Freeman. dr. Scripta Biochemica. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Lipidi i membrane (masne kiseline. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari. Cooper. 2001. kovalentne modifikacije i alosterički efektori. sc. svrhovitost i dinamiku makromolekularnih struktura. 2001. izdanje. Steći iskustvo u eksperimentalnom studiju biomolekula.energetska valuta. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. energetika transmembranskih procesa). konformacijska dinamika. Flögel i suradnici. "Biokemijski praktikum I". Sadržaj predmeta: Uvjeti života. dr. "Uvod u Biokemiju".

S. spektroskopskih. kinetičkih. hidrofobna interakcija. Attwood. Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences. povezanost s biološkim/biokemijskim sustavima i procesima. Physicochemical Principles of Pharmacy. primjerice elektrodni fenomeni. Ivan Kosalec. interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih fenomena i mjerenja. svojstva i fenomeni karakteristični za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava. primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija. članci. 3. H. C. prvi i drugi zakon. J. Physical Chemistry. antigene strukture. metode priprave i proučavanja koloidnih sutava. D. potenciometrijske redoks.. imunološkog odgovora i patogeneze patogenih vrsta bakterija. HPLC i GC metode). Oxford. zakoni i metode. Metode podučavanja: teorijska. Vježbe: Određivanje topline neutralizacije. 4 ed. A. 7. M. virusologije i parazitologije s ciljem upoznavanja morfoloških.). termodinamička i praktična konstanta ravnoteže. Maja Šegvić Klarić Ciljevi predmeta: Program predmeta obuhvaća osnove opće bakteriologije. A. doc. aktiviteti. McGraw-Hill. pojmovi.. Editor. Lea & Febiger. imunologije. B. 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen 86 .primjerenih osnova termodinamike. 6.W. 1993. P. IR spektrometrija. fizioloških i biokemijskih osobina. određivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda. M. Ross. izračunavanja najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamičkih. dr. Bustamante. 4. fenomeni. Applied Physical Pharmacy. Preporučena literatura: 1. 1994. gljivica i parazita. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II Šifra predmeta: MB2-15 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. H. emisijske spektroskopije. Berry. Applications in the process industries. Colloid and Surface Engineering. kemijske kinetike. pH-metrijske. određivanje relativne molekularne mase mjerenjem sniženja tališta. proizvodnosti i mehanizama djelovanja antibiotika te infektivnosti. (ili izdanje 1998. povezanost i primjene informacija iz tog područja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom što također vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotežna elektrokemija. Physical Chemistry. Butterworth-Heinemann Ltd. Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaćaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagođeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamičkim konceptima i zakonima. Analognu načelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraživanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. zeta potencijal.. 2002. određivanje pKa vrijednosti. Williams.S. elektrokemije i koloidne kemije. godina Semestar: 3. Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: doc. povezanost s mehanizmima kemijskih procesa. Preduvjeti: Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Atkins. Cambridge 1994. unutarnja energija. Oxford University Press 2002. sc. A. Everett. osnovne informacije o pripadajućoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama).A. Amiji. Florence and D. R. R. Rice and J. primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (površinske pojave. Macmillan 1994. Sandmann (Editors).ali moguća je i uporaba ranijih izdanja) 2. entalpija. sc. koagulacija koloidnih sustava. i 4. Chun (Ilustrator). adsorpcija. T. dr. Basic Principles of Colloid Science. kemijski potencijal. konduktometrijske i amperometrijske titracije. transformacije energije u biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). veličinama i funkcijama (primjerice nulti. spektroskopije. P. elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. A. Gibbsova slobodna energija. Oxford University Press 2000. raznolike primjene i sl. Martin. Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom navedenog pristupa. mjerenje optičke rotacije (demonstracijske vježbe – UV-VIS spektrofotometrija. The Royal Society of Chemistry.

12.: Diagnostic Microbiology. imunološke principe (celularni i humuralni imunitet). prof. Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje. Genetička šifra i odnosi gena 87 . svojstvima i proizvodnji vakcina. Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam osnovni pojmovi i svojstva.P. Studiraju se načela staničnog metabolizma i principi regulacije i kontrole. W. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-16 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2... Richter: Medicinska parazitologija. Winn. kromosomi i geni. dr. 13. S. respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija. N. Glukoneogeneza i put pentozafosfata. godina Semestar: 4.D. ribonukleotida i deoksiribonukleotida. dr. Također se stječu znanja o kontroli sterilnosti. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz mikrobiologije. Brudnjak: Medicinska virologija. Koneman. serološkoj dijagnostici. i 3. biokemija i genetika mikroorganizama). Tihana Žanić Grubišić. Stanična bioenergetika. Zagreb. oksidacijska dekarboksilacija piruvata. sc. RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke.5 Ime predavača: prof. građa ribosoma i rRNA. 1984. 1996. Naglić. Janda. Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I.ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. J. 1989. organizacija genoma. Iowa. Zagreb. Školska knjiga. biologiju (fiziologija. T. t-RNA aktivacija i uloga u sintezi proteina.L. kolesterola i steroidnih lipida. S. E. Weisglass: Medicinska bakteriologija. lipida i nukleinskih kiselina. biosinteza masnih kiselina. 7. 1995. Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza. Klein: Microbiology. Karmela Barišić.. prof.5 + 7 = 9. 1992. Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina. Sadržaj predmeta: Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih proteina: hemoglobin. Školska knjiga. H. mikoplazmi. Lippincott-Raven Publ. Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija. polisaharida. Replikacija DNA. Lj. D. mioglobin. Školska knjiga. E. Allen. Wm. Brown Publ. transport iona. 2001. 2002. Jr. Prescott. Preduvjeti: Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biološke kemije. Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima. Zagreb. W. patogena. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I.C. Pakiranje DNA i histoni. struktura. Kršnjavi: Medicinska parazitologija. β-oksidacija masnih kiselina.M.C. Zagreb. šećera. 3. E. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Zagreb. Preporučena literatura: 1. PTI Zagreb. Duraković: Opća mikrobiologija.A. Zagreb. 11. Z. Zagreb. dijagnostici i prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti. B.D. ciklus limunske kiseline. V. Sadržaj predmeta: Program kolegija obrađuje taksonomiju. elastin. Jawetz. Melnick. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s molekularnom logikom biokemijskih procesa u živom organizmu te dinamikom sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina. 6. Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Mikrobiologije s parazitologijom I. Informacija u biološkim sustavima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I. 9. DNA . 4. C.B. Kalenić. i 5. Zagreb. W. Philadelphia. antibioze (producenti antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na mikroorganizme). J. Medicinska naklada. sc. 1993. 2002. Jug.genetička uloga. Jumena. S. Zagreb. aminokiselina. hospitalnim infekcijama i profilaksi profesionalnih bolesti.pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija. 1994. Školska knjiga. B. virusa i gljivica te podjela i razvojni ciklusi parazita. Presečki i suradnici: Virologija. Greške u DNA i njihov popravak. P. 8. ciklus ATP. Broj ECTS bodova: 2. 10. S. Glikoliza. Harley. Pinter: Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. Adelberg: Pregled medicinske mikrobiologije. Schreckenberger. dr. Merkur A. Pepeljnjak: Mikotoksikoze. Zagreb. Hajsig. L. vjernost replikacije. Medicinska naklada. 1987. biosinteza triacilglicerola. Konformacije DNA. Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola. 2. virulentna i antigenska svojstva aerobnih i anaerobnih gram. Dubuque. proteini izvanstaničnog matriksa. tijek i hormonska regulacija. 1980. Madić. sc. E. D. 5. Školska knjiga. hema.A. Medicinska naklada. M. J. kolagen. glicerofosfatida. Ožegović. 1997. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija.

sc. Robins. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II Sadržaj predmeta: Pregled opće imunologije: imunosni organi. 2003. Kujundžić i sur. L. Patofiziologija. 2004. Saltsman. Marušić M. stanice. dr. 2005. a ponekad i kratkog osvrta na terapiju.. Višnjić D. Interna medicina (3. New York.L. sc. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE I i II Šifra predmeta: MB2-17 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Integracija biokemijskih procesa u stanici . Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka I. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Andreis I. Branko Malenica Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije. Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. PF žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Školska knjiga. receptori. J. Freeman. Broj ECTS bodova: 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Medicinska naklada Zagreb. 2. Broj ECTS bodova: 3. B. fifth edition. adhezijske molekule). Metode podučavanja: teorijska. transplantacijska i tumorska imunologija. 2003. AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry.efektorski mehanizmi. Zagreb. 2. M. Regulacija imunosne reakcije. Preporučena literatura: 1. i 3. S. K. PF dišnog sustava. 5. efektorski mehanizmi. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik IMUNOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-18 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Freeman. FBF Zagreb. Zagreb. 1994. i 5. Osnove patologije. patogeneze. Preporučena literatura: 1. komunikacijske molekule (citokini. godina Semestar: 4. Stečena (adaptivna) imunost . 3. preradba i predočavanje antigena. Sinteza proteina. Taradi M. Osnove patologije. A Clinical Approach. 2003. L. 2002. PF kardiovaskularnog sustava. 2002. Značenje introna i eksona. molekularni "uzorci" koji se prepoznaju. Školska knjiga. Kontrola i regulacija metaboličkih putova .5 + 2. Čulo F. PF probavnog sustava.i proteina. Berg. Patofiziologija (PF) krvi i krvotvornih organa. Patofiziologija s osnovama patologije II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. godina Semestar: 4. C. S. Pregled kliničke imunologije: imunodeficijencije..osnovni principi regulacije metabolizma. Smith. Prirođena imunost . Imunologija (šesto izdanje). PF bubrega. Vrhovac i sur. Laboratorijske metode: metode za razdvajanje stanica. Osnove rada s pacijentima i vođenja kliničkog intervjua. 2002. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation. Milan Kujundžić Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je prikazati osnove cjelokupne moderne patofiziologije polazeći od uzroka bolesti. Klinička patofiziologija. 1991. Metode podučavanja: teorijska. kemokinin.stanice. PF imunosnog sustava. Preporučena literatura: 1. Medicinska naklada Zagreb. Philadelphia. JL Tymoczko. 3.aktivacija imunološke reakcije . kliničke slike. autoimune bolesti. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.5 = 7 Ime predavača: prof. Sadržaj predmeta: Osnove patofiziologije. Grčević D. metode za detekciju antigena i antitijela. Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu. Sustav HLA. Batinić D. metode molekularne genetike.strategija i mehanizmi. New York. Tomaselli: A Clinical Companion to Accompany Biochemistry. i novija izdanja. Wiley & sons. Lippincott Williams & Wilkins. Stryer: Biokemija. 4. imunološka preosjetljivost. Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon. i dopunjeno izdanje). humoralna i stanična (celularna) imunost. Medicinska naklada. 4. dr. Stryer: Biochemistry. JM Berg. G.5 Ime predavača: prof. metode za određivanje stanične imunosti. New York. Gamulin i sur. PF bolesti metabolizma. 88 .. J. Preduvjeti: Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II. Predočne stanice.

uključujući uzimanje osobne i obiteljske anamneze. Medicinska genetika 1. Medicinska genetika 2. U: Mardešić D. U: Zergollern Lj. Immunobiology. poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip. Školska knjiga. U: Zergollern Lj. Zergollern Lj i sur. Cellular and Molecular Immunology. 5. 89 . Studenti će se upoznati sa suvremenim pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim poremećajima. Metode podučavanja: teorijska. WB Saunders Com. Barišić I. Predmet obrađuje normalnu građu genoma čovjeka. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike Sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju s osnovnim principima humane genetike. Preporučena literatura: 1. normalan i poremećen intrauterini razvoj. Philadelphia – London . izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. sc. 1991.. Biti će objašnjeni načini nasljeđivanja kromosomskih. izd. dr. Prevencija genetičkih bolesti.1-63. Zagreb: Školska knjiga 2..345-364. Janeway Ach Jr. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti. 3. Blackwell Science Inc. Kromosomske abnormalnosti. čimbenici koji na to utječu. 4.5 Ime predavača: prof. Barišić I. Garland Science-Churchil Livingstone. skripta 2005. Lichtman HA. prenatalna dijagnoza). U: Zergollern Lj. Zergollern Lj. Zagreb: Školska knjiga 1994. 3.normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala. Ingeborg Barišić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike . metodama njihove dijagnostike i prevencije. 6. U sklopu populacijske genetike upoznati će se s HardyWeinbergovom jednadžbom i čimbenicima koji na nju utječu. dr. i sur.5 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-20 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. 7. Abbas KA. Preventive management of children with congenital anomalies and syndromes. sc. Practical genetic counselling.2. Medicinska genetika 1. godina Semestar: 4. Wilson GN. 2000. Travers P. 2000. Mardešić D. metodama dijagnostike nasljednih bolesti (biokemijske. Na primjerima će se obraditi etičko-pravna pitanja genetičkog testiranja. Pedijatrija. Broj ECTS bodova: 3. 2. Pober SJ. Zagreb: Školska knjiga 2. izd. prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti. molekulske). 1991.the immune system in health and disease. godina Semestar: 4. 4. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim populacijskim istraživanjima.Toronto. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-19 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 2. Broj ECTS bodova: 2. Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim činiocima. i sur.). Roitt′s Essential Immunology (10th edition). i sur. i sur. mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr.180-204. 5th ed. Roitt IM. 2004. 2000. populacijskim screening programima i znanstvenim istraživanjima. Milena Jadrijević Mladar-Takač Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s farmakoterapijskim skupinama lijekova. citogenetičke. Upoznati će se s tipičnim kliničkim slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja. uniparentna disomija. 2001. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. preventivnim postupcima (genetičko savjetovanje. Osnove humane genetike. Cambridge: Cambridge University Press. 2005. načinima na koji one nastaju i kako se prenose. kliničkom evaluacijom. Schlomchik JM. Cooley WC. prevenciji nasljednih i prirođenih poremećaja. Walport M. te podjela i nomenklatura kongenitalnih anomalija.1-90. Harper PS. New YorkLondon. genski upis. London-Paris-Berlin. 5. kao i primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici. monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipični oblici nasljeđivanja (dinamičke mutacije. Delves PJ. Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze. screening programi. liječenju. kao i s primjenom ovih principa u kliničkoj praksi. Razvoj humane genetike u posljednjim desetljećima. Oxford: Butterworth-Heinemann.

Oxford. Preporučena literatura: 1. Vitamini. G. M. diferencijalna pretražna kalorimetrija. 2002. 1996. sulfonamidi. sc. Louis. elektrogravimetrija. Williams. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljima spektroskopskih. The Pharmaceutical Press. 1999. sc. Antiparkinsonici. Antimigrenici. West i F. Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na probavni sustav. izd. zamjene za krv i plazma ekspanderi. primjenom: elektrogravimetrije. D. Genaro. izd. 2001. London. sc. Elementi u tragovima. Antihipertenzivi. D. Lijekovi s učinkom na srce. Martindale – The Extra Pharmacopoeia. atomsko-asporpcijska (emisijska) spektroskopija. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 6. Jadrijević-Mladar Takač & prof. Školska knjiga. Rendić) 2. Dizajn i primjena prolijekova. Easton Pensylvania. CT. izd. diferencijalne pretražne kalorimetrije. Hormoni. Lijekovi za snižavanje razine triglicerida i kolesterola u krvi. Vježbe: Kvantitativna analiza anorganskih/organskih analita u jednostavnim uzorcima. 5. A.Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki. Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry. Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects... Beaty i J. Blokatori beta-adrenergičkih receptora. Analgetici i antiinflmatorici. Klasifikacija lijekova. ed. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije I. 1996. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE Šifra predmeta: MB2-48 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. M. Lijekovi u terapiji gihta. Shelton. 7. elektrokemijskih i termoanalitičkih metoda analize te njihovom primjenom. Antihistaminici. Broj ECTS bodova: 4 Ime predavača: prof. Masne kiseline. termogravimetrijska analiza. Medicinal Chemistry. P. Antikoagulansi. 2002. Lemke (ed. Nikola Kujundžić. Patrick. (A. J. prof. New York. Antiepileptici. 90 . spektroskopskih i termokemijskih metoda analize u općoj analitičkoj i biomedicinskoj praksi. Budapest.. Elektrokemijske metode. Krv i krvni proizvodi. uvod. 2002. Olmsted III i G. 1990. Citostatici. Antivirotici. Od koncepta lijeka do tržišta. J. A. engl. godina Semestar: 4. Antihemoragici. S.) Mack Publishing Company. antibiotici. Antihelmintici. 1. hrv. Perkin Elmer Inc. Kontrastna sredstva u dijagnostici. T. 1996 4. Oxford University Press. Antimuskarinici-parasimpatolitici. UV-Vis spektrofotometrija. Ekspektoransi. Sadržaj predmeta: Predavanja: Teorijska načela i analitičko značenje elektrokemijskih. E. Lewis. Wm. D. Lijekovi u liječenju infektivnih bolesti (antiseptici i dezinficijensi. Remington’s Pharmaceutical Sciences. Antianemici. Otkriće lijekova.. Antitusici. dr. farmaceutskim ili kompleksnim biološkim uzorcima. Dubuque.and Molecule-Selective Electrodes in Biological Systems. 6. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II. Mišićni relaksansi. 1985. D. 5. Havas: Ion. M. Spektroskopske metode analize. indikacije.). uvod. Stutgart. Diuretici. Sadržaj predmeta: Uvod u farmaceutsku kemiju. Mosby. Lipincott Williams & Wilkins. Antimikotici. nuzdjelovanja i kontraindikacija lijekova u kliničkoj uporabi. 5th Ed. Parasimpatomimetici. Medfarm. Williams: Chemistry The Molecular Science. Preporučena literatura: 1. Oxford. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry.1994. Zagreb. dr. Suvremeni pristupi u istraživanju novih lijekova. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II. Anestetici.. 31st Ed. Bios Scientific Publishers Ltd. Skoog.. UV-Vis spektrofotometrije. Atkins i J.. Antituberkulotici. SAR/QSAR. dr. Brown Publishes. J. L. C. 3. 18th Ed. Organic Chemistry – A Modern Perspective – Preliminary Version. Pomoćne tvari. antiprotozoici). dr. ionselektivne elektrode. Antidijabetici. Termoanalitičke metode. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije I. Eikozanoidi. 3. Farmaceutska kemija – interna skripta (doc. De Paula: Atkins' Physical Chemistry. sc. potenciometrijske titracije. R. St. D. Psihofarmaci. razumijevanje mehanizama djelovanja. Strukturni i fizičko-kemijski čimbenici u djelovanju lijekova. Simpatomimetici. D. 6. Kerber: Concepts. Scientific Publishers. 4. Holler: Osnove analitičke kemije. 2. uvod. Akadémiai Kiadó. atomsko-apsorpcijske (emisijske) spektroskopije.

Timmins. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije II. Weinheim. kinetici. R. NMR i ESR spektroskopske tehnike. Ford i P. Pharmaceutical Thermal Analysis – Techniques and Applications. Wiley-VCH. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA Šifra predmeta: MB2-49 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry. SKTH/Kemija u industriji. mikrovalovi. Otto i H. Meić i M. elekrokemiji i koloidnoj kemiji. promjene konformacija. 8. John Wiley & Sons. Kellner. Viktor Pilepić Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu kemiju i njezine primjene polazeći od modelnog problema koji integrira znanja. sc. Pine (preveli I. G. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I. Sadržaj predmeta: Kombinirana primjena spektroskopskih metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan je pristup u karakterizaciji strukture i dinamike bioaktivnih spojeva. pristup i konkretna fizikalna kemijska mjerenja u kemijskoj termodinamici. 4. Bassler.): Analytical Chemistry. lijekovi). MS) i praktična primjena tih instrumentalnih tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih svojstava bioaktivnih spojeva (npr. steroidi. CD. Vježbe: Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u 91 . 1989. Friebolin. 1994. T. Olga Kronja Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela spektroskopskih metoda (NMR. spektroskopiji. Školska knjiga. H. 1998. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. UV-VIS. M.. 2.5 Ime predavača: prof. UV. W. Blackwell Science. Spectrometric Identification of Organic Compounds. pregrađivanja). Rapić).. Springer-Verlag. određivanju njihove strukture i načina pregrađivanja. Žinić). Preporučena literatura: 1. 10. krv. godina Semestar: 4. 13C-NMR spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva. M. L. Spektroskopske metode omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih parametara čime se ostvaruje uvid u mehanizam takvih procesa. dr. Fifield i D. Sadržaj predmeta: Predavanja: Fizikalne kemijske metode u rješavanju kemijskih i farmaceutskih problema. urin). doc. IR.7. Pretsch i drugi (preveli Z. dr. Osim identifikacije i karakterizacije bioaktivnih spojeva. Stanley H. C. Model: interakcija Cvitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu. A textbook. IR. New York. dr. Basic One. To je važno zbog razumijevanja kemijskih osnova biotransformacija takvih spojeva. J. te određivanju njihovog udjela u višekomponentnim sustavima ili biološkim materijalima (npr. 9. Morrill.and Two-Dimensional NMR Spectroscopy. vakuum ultraljubičasto. WileyVCH.). Zagreb 1982. R. Posebno će se objasniti priroda interakcije molekula s elektromagnetskim zračenjem kako bi se studenti osposobili za samostalni pristup korištenju spektroskopskih metoda i u drugim područjima elektromagnetskog spektra (npr. Broj ECTS bodova: 2. 1H-NMR. Ellis Horwood. C. IR. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Organska kemija I. 1998.5 Ime predavača: prof. 2000. izd. sc. Organska kemija. Chichester. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Metode podučavanja: teorijska. F. Stanko Uršić. Weinheim. E. 2000. sc. 1974. Bregovec i V. Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama. Osnovni pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama. Berlin Heidelberg. uključujući termodinamičke i kinetičke. Zagreb. vitamini. 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije II. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry. Detaljnije će se prikazati načela i praktična primjena spektrometrije masa.. J. Inc.-M. Broj ECTS bodova: 2. Widmer (ur. Silverstein. Mermet. Oxford. objasnit će se upotreba spektroskopskih metoda (posebno NMR spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih procesa (npr. godina Semestar: 4. M. M. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA Šifra predmeta: MB2-50 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. 3.

Colloid and Surface Engineering. D. azbestoza.. mikotoksini). IR. antibiotici.W. 8. vibracije). A. Richardson. Environmental Health Criteria: World Health Organization publikacije 5. Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH. 4. kancerogenost. 21. Preporučena literatura: 1. 2001. Fizikalni faktori mikroklimatski. izloženost ljudi. Berry. Editor. Toxicants and Undesirable Food Constituents. (1998). Koncept održivog razvoja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOETIKA Šifra predmeta: MB2-53 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. tlo. Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Teški metali . Ivana Vinković.kontaminanti u prehrambenom lancu: ostaci pesticida i herbicida. glavni urednik Springer. S. Stanko Uršić. Kontaminanti u prehrambenom lancu . Utjecaj čovjeka na okoliš. rak kože. C. N. New York. utjecaj na zdravlje. Oxford University Press 2000. Šobot. Medicinska naklada. Barbat. voda. HarperCollins Publishers. Aditivi u namirnicama.A. Zdravstveni aspekti ekologije. Đikić. M. Florence and D. Oxford. živa. uvjeta prerade i skladištenja na ispravnost namirnica i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini. D. 3. Faktori okoliša i zdravlje. 5.A. R. Physical Chemistry. NMR i ESR spektroskopskim metodama. J. 221-223 (separat) 6. Butterworth-Heinemann Ltd. Pušenje i rak. 92 . Školska knjiga. R. Zagreb. Partridge. prirodni procesi. Isaacs. Procjena rizika. Konkretno ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim metodama te UV.. John Wiley and Sons. nastajanje. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa zdravstvenom ekologijom kao dijelom ekoloških znanosti. medicinski pribor). B.: Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. Ugroženi elementi okoliša atmosfera. Simončić. O. Edinburgh 1995. ambalaža kao sastavni dio namirnice. 2001. procjena rizika. Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj okolini. Physical Organic Chemistry.otopini i koloidnom sustavu.. 7. Preparati u poljoprivredi i stočarstvu . dr. Williams. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-51 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 2. mehanička energija (buka. Physicochemical Principles of Pharmacy. Ekološki otrovi. energija zračenja (neionizirajuće i ionizirajuće zračenje). F. 4. ili novija izdanja) 2. Oxford University Press 2002. Zdravstveni kriteriji: primarni standardi. Technical Report Series: World Health Organization publikacije 6. podjela. Role of the ascorbate 2-OH group in antioxidant reactions" u: New J. Preporučena literatura: 1. Zagreb. 1994. Rice and J. 1987. Matas. djelatnost čovjeka. Ross.sredstva za čišćenje). Utjecaj tehnoloških procesa. Ekološki koncept zdravlja. Physical Chemistry. The Royal Society of Chemistry. Pearson-Prentice Hall (Longman). Mechanism and Theory in Organic Chemisrty. kadmij. Cambridge 1991. A. Attwood. 7. P. 3. Austin. i suradnici: Zdravstvena ekologija.H. Mikroelementi kao kontaminanti. godina Semestar: 3. veterinarski preparati. u: Zapsalis.olovo.kozmetički preparati. sekundarni standardi. Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry..Atkins. Valić.Lowry and K. hormoni. "Interaction of Lascorbate with substituted nitrosobenzenes. dječje igračke. znanstveni i stručni radovi dostupni u domaćim i stranim časopisima Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. S. R. sc. Ftalati (vinil omekšivači). Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali. T. toksičnost. Chem. Ekološki leksikon. Predmeti široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja ljudskog zdravlja (posuđe i pribor.S. Beck. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Definicija ekologije. Valerije Vrček. s ovisnošću populacije o ukupnosti utjecaja faktora okoline na zdravlje. ugroženim elementima okoliša i utjecajem čovjeka. Zagreb 1993. T. Policiklički aromatski ugljikovodici i nitrozamini. 1985. M. ekološki pojmovi. Macmillan 1994. V. Davies.. Silikoza. i suradnici. Applications in the process industries. 2.utjecaj na zdravlje čovjeka.S. godina Semestar: 3. Danijel Ljubas. primjena (dječje igračke. 1998.P. makroklimatski.: Zaštita okoline danas za sutra. (Ed. A.

Prepoznavanje etičkog problema u farmaciji. energetski zahtijevno. godina Semestar: 5. Alergeni. Uloga reakcije avidinbiotin. Matulić. 2006. Heterogenost antitijela. Čulo F. Epitopi. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao ustaljeno. Dodig: Astma. Taradi M: Imunologija. Matulić. GK 3. fluorofori. Povijest. neravnotežno stanje te termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. 3. alternativni. I. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik FIZIKALNA BIOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-22 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Zagreb. Hapteni. Sekretorni imunoglobulini. Zagreb. Slavica Dodig Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese povezane s imunologijom. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Broj ECTS bodova: 4. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i iz Fizikalne kemije II 93 . Utjecaj temperature. Zagreb. Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. pH i koncentracije soli na afinitet. Odnos činjenice i vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u bioetičkom diskursu. Avidnost.5 Ime predavača: prof. Medicinska naklada. 2004. Broj ECTS bodova: 2. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke. luminscentni biljezi). Uvjeti interdisciplinanoga dijaloga. 2.struktura. referentne vrijednosti. Oblikovanje identiteta bioetičke discipline. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku IMUNOKEMIJA Šifra predmeta: MB2-21 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Prednosti i nedostaci biljega (izotopi. Metode podučavanja: teorijska. T. GK Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Sile vezanja kompleksa antigen-antitijelo. Roitt I. sc. Kvantitativne tehnike u gelu. medicini i općenito znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti. IgD. Zagreb. Komplement . Antitijela . dr. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa. 1997. Paratopi. Matulić. dr. Izravne tehnike u otopini. enzimi. Konstanta ravnoteže. Imunizacija. Protočna citometrija. Marušić M. London. Bio-čip tehnologija u imunokemiji. validacija.Broj ECTS bodova: 1 Ime predavača: prof. Međunarodne bioetičke konvencije i deklaracije. vrste. Medicinska naklada. 2001. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Uvod u bioetiku. dr. Medicinska naklada. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Imunologije Sadržaj predmeta: Antigen . Standardizacija standardizacija in vivo i in vitro testova. definicija. Mosby. Citokemijske i histokemijske metode. B. funkcija. Preporučena literatura: 1. IgE. Bioetika i biomedicinske znanosti. 2006. vrste. Male D: Immunology. apotekarske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojima. Tonči Matulić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Dodig. osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini. 2006. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. 2004. Ana Stavljenić-Rukavina. Medicinska naklada. Zagreb. Cijepljenje .svojstva. Krvne grupe AB0. kliničke.struktura. Bioetika. T. Štraus. Tehnike s obilježenim reagensima. Opremanje laboratorija za imunokemijske analize. Imunoglobulinski razredi i podrazredi: IgG. 4. Metodologije etičke argumentacije. Brostoff J. Matulić. dioba i temeljna načela. Bioetika. izd. IgM. Zagreb 2. Scripta ad usum privatum studentorum. B. sc. T. Preporučena literatura: 1. Imunokemijske metode: pregled i svojstva. S. sc. Čepelak. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Imunologije. Antiidiotipska antitijela.5 Ime predavača: prof. 5. 2001. Božidar Štraus. Standardizacija dijagnostičkog postupka optimizacija. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice. Antitijela namijenjena imunokemijskoj analitici: proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih protutijela. Reakcija antigen-antitijelo. T. Afinitet. Odnos etike i biotehnike. Andreis I. IgA. lektinski. godina Semestar: 5. Kvalitativne tehnike u gelu. Taložne reakcije. GK 4. Zagreb. 6. Zagreb. Putovi aktivacije: klasičan. 1997. S. Dobri i loši antigeni. Rh antigeni.

. Practical skills in biomolecular sciences.P. Uloga ATP. London. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II. Flögel i sur. 2nd ed. ISBN 1-891786-00-8 6. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta. A. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Višesupstratne reakcije. Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. Transport tvari kroz biološke membrane. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-23 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. i II.A. Flögel. dr.. Fizikalna biokemija I. drugo izdanje 2. molekularno-bioloških i analitičkih metoda i postupaka. A. H. Kiselobazne ravnoteže homeostaza H+-iona. Oksidativna fosforilacija. Radioizotopne metode. Ionizacija aminokiselina. Difuzija. Microarray tehnologije. J. olakšanog i aktivnog transporta. Addison Wesley Logman Ltd. 2003. F. Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. Nosači elektrona. Analitička biokemija. Sedimentacijske metode. Kristalografske metode. Fundamental Laboratory Approaches for Biochemistry and Biotechnology. Namjenska particija energije. Scripta Biochemica FBF Zagreb. Evolucijski opitimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. Fundamentals of Enzyme Kinetics. praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska. sc. Enzimske tehnike. Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7 Ime predavača: prof. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula.Cornish-Bowden. Flögel. ISBN: 0-130-45142-8 4. Volumen stanice. Razine regulacije enzimske aktivnosti. Multienzimski kompleksi. Sadržaj predmeta: Izvori i priprema biološkog materijala. Metode podučavanja: teorijska. godina Semestar: 5. Blackwell Science Ltd. Harris. 2001. Ballou. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Ninfa and D. Jednadžba brzine u ustaljenom stanju. Preporučena literatura: 1. Dinamika proteinske konformacije. M. 2003 (ISBN 953-6256-10-X) drugo izdanje 3. Maravić i S. Biološko značenje metastabilnosti. Ionizacijska svojstva vode. Weyers. Lauc. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Modern experimental biochemistry. Određivanje primarne strukture makromolekula. 2003 (ISBN 953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2. Energija aktivacije. Analiza i prezentacija rezultata. Integralni pogled na bioprocese. Oxford. i 6. G. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II Šifra predmeta: MB2-24 94 . Reed. M. Masena spektrometrija. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I. Učinak temperature i ionske jakosti. Preparativna biokemija. Elektroforetske metode. Ionska jakost. 4.. Imunokemijske metode. Biokemijski potencijal i ravnoteža. Spektrometrijske metode. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke i preparativne biokemije I i iz Fizikalne biokemije. Kulture stanica i tkiva. Usmjerenost bioloških procesa. Dumić. G. 1998. 1999.Sadržaj predmeta: Stalan protijek energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju. Potencijal prijenosa skupine. Enizimi: vezno i katalitičko mjesto. D. 2003. Dabelić. Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed. Mikrokalorimetrija. Načela pasivnog. ISBN: 0-8053-3111-5 5. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Scripta biochemica. Zagreb.J. M. 1996. Bioenergetics at Glance. Preporučena literatura: 1. Konzervacija funkcionalnih domena. Dumić: CD s predavanja 2. Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke i preparativne biokemije I. Boyer. Energetski i reduktivni potencijal stanice. Biokemijski praktikum II – Fizikalna biokemija. Preduvjeti: Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biološke kemije. Biokemijski praktikum II. D. Jerka Dumić Belamarić Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove. Portland Press. Fitzgerald Science Press. Višestruke ravnoteže i alosterički efektori. E. Kromatografske metode. R. B. dio. Elektrokemijske metode. J. Oksidoredukcijski procesi. R. Svrhovitost kvarterne strukture. Jones. Teorija prijelaznog stanja. M. Suvremene metode analize DNA.. ISBN 953-6256-10-x 3. Nanotehnologije. J. Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti.

Zagreb 1997. mjere i jedinice. analitički i poslijeanalitički čimbenici. nastavni materijali s predavanja (CD) 7. transudatima. Zagreb. puferski sustavi. Pesce AJ. poremećaji. 1998. Git Verlag GMBH. natrij. Medicinska naklada. voda. amonijak. lipaza. dr. Kazmierczak SC. sc. Proteini: promet i bilans dušika. Darmstadt. akutne i kronične komplikacije. osiguranje kvalitete. prof. ostalih tekućina i ekskreta. 1992. prof. i 6. metode određivanja. litij. 2000. poremećaji. Pannall PR. Zawta B. Zagreb 1992. Školska knjiga. funkcija. kolesterol. likvoru. fosfati.. Medicinska biokemija. dr. 8. testovi. pretražni materijal. Zilva JF. instrumenti i automatizacija. urati. fosfolipidi. Mikroelementi: željezo i bakar apsorpcija. Zagreb. poremećaji. 5. amilaza. 6. József Petrik. W. 3. metode određivanja. metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije I. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže. metode određivanja. i 6. Juretić D. Tietz textbook of Clinical Chemistry. propisi. Kaplan LA. 1996. 9. Medicinska naklada. 2. magnezij. poremećaji. Narayanan S. izoenzimi. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. testovi opterećenja. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama. poremećaji. poremećaji. lipoproteini. alkalna fosfataza. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. metode određivanja. 4th edition. Ashwood ER. Štraus B i sur. fruktoze i glikogena. Metaboliti s dušikom: ureja. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.B. Sadržaj predmeta: Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički. trigliceridi. III prerađeno izdanje. metode određivanja. organ specifični enzimi. sc. Jagarinec N. Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. godina Semestar: 5. sc. razgradnja. London. priručnik. Broj ECTS bodova: 4. sc.nastanak. Flegar-Meštrić Z. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija. Poremećaji u metabolizmu galaktoze. položen ispit iz Humane i populacijske genetike i iz Imunologije. Štraus B. Mirna Sučić. laktat dehidrogenaza. metode određivanja. Saunders Company. apoproteini. Guder WG. Metode podučavanja: teorijska. Wisser H. Renata Zadro 95 . glikirani hemoglobin i fruktozamin. Ivana Čepelak. proteini u krvnoj tekućini. metode određivanja. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće. Preduvjeti: Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II. i sur. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Lipidi i lipoproteini: metabolizam i hormonska regulacija. Enzimi: enzimi u serumu. Roberta Petlevski Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih. Philadelphia. Porfirini.5 + 8 = 11. kreatin. kreatin kinaza. 2003. Burtis CA. transport i korištenje. Medicinska naklada. metode određivanja i poremećaji. biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. nasljedni i stečeni poremećaji. mokraći. metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina. kreatinin. dr. Broj ECTS bodova: 3. gama-glutamil transferaza. Mosby. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. eksudatima . aminokiseline. Medicinska biokemija. kisela fosfataza. Zagreb.5 + 4. tehnike. kalij. dr. Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke biokemije I i iz Biokemije II.5 = 9 Ime predavača: prof. Preporučena literatura: 1. proteinske vrste metode određivanja. godina Semestar: 5. i sur. doc. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu. alanin aminotransferaza. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HEMATOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-25 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji. dr. aspartat aminotransferaza.5 Ime predavača: prof. sc. udio dišnog sustava i bubrega u određivanju kiselinskobazične ravnoteže. kloridi. šećerna bolest. Hipoglikemija. hemoglobini i metaboliti. Samples: from the patient to the laboratory. 1997. referentni intervali. 4. kalcij.

matične hematopoetske stanice. mutageneza. SOS-odgovor. paroksizmalna noćna hemoglobinurija. eritrocita i trombocita. Citoskelet i stanično kretanje: struktura i organizacija citoskeletnih vlakana. makroglobulinemija Waldenstroem. mitoza. funkcija B12 i folne kiseline. položen ispit iz Biološke kemije. mejoza i oplodnja. enzimi. regulacija i regulatorne molekule. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM Šifra predmeta: MB2-26 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. Bolesti matične hematopoetske stanice: aplastična anemija. Gordana Maravić Vlahoviček. stanično kretanje. trombocitoze. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Kronična limfocitna leukemija. sc. Dijagnostika povećaog limfnog čvora. Southern. željezo i metabolizam željeza. Preporučena literatura: 1. Monocitopoeza. organizacija kromosoma. funkcija i metabolizam granulocita. FISH. trombocitopatije. citokini i kemokini. Hipoproliferacijske anemije. kontrola. Splenomegalija i hipersplenizam. Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski put. Sadržaj predmeta: Organizacija krvotvornog sustava. amiloidoza.Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i funkciji hematopoetskog i limfopoetskog sustava. AIDS. Održavanje i preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA – vrste. Transplantacija alogenih i autolognih hematopoetskih stanica. Eritrocitopoeza. klinički i laboratorijski pokazatelji anemija. Zagreb. Golgijev aparat. akutne mijeloične leukemije. signalni sljedovi. Kronične mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije. citomorfologija eritrocitopoeze. dr. Hauptmann E. kloniranje čitavih organizama. proizvodnja rekombinantnih proteina. lizosomi. NK stanice. Textbook of hematology. Stanični ciklus: faze. Multipli mijelom. Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije I. Williams and Wilkins. ER. Školska knjiga. o funkciji leukocita. Zloćudne bolesti mijeloidnih stanica. funkcija i metabolizam monocita. Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i obilježavanje nukleinskih kiselina. citokineza. Bolesti granulocita i monocita. megaloblastična i druge makrocitne anemije. Metode podučavanja: teorijska. 1998. bolest teških lanaca. stečeni poremećaji trombocita. second edition. pokretni genetički elementi. konstrukcija rekombinantnih vektora. T i B limfociti. genske knjižnice. protusmislene RNA i DNA. smatanje i dorada proteina. Infektivna mononukleoza. Metode molekularne biologije: PCR. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. nekodirajuća DNA. Eozinofili i bazofili. hemoglobin. Waverly Company. Hematologija. uvođenje DNA u stanicu domaćina. matične stanice i održavanje zrelog 96 . 2. funkcija trombocita. mjesno specifična rekombinacija. Zloćudne bolesti limfocita. i sur. GMO. Funkcija eritrocita. Napredne tehnologije genetičkog inženjerstva: transgenične životinje i biljke. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. McKenzie SB. sekvenciranje DNA. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II. vezikularni transport. adhezijske molekule. Diferencijacija hematopoetskih stanica. eritrocita i trombocita. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. DNA-mikročip. Imunodeficijencije. Sadržaj predmeta: Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: veličina genoma. Hemolitičke anemije. Anemije zbog poremećaja u sazrijevanju: sideropenična anemija. inaktivacija gena. Bolesti limfocita. popravak. Gordan Lauc Ciljevi predmeta: Uputiti studente u teorijske osnove i praktičnu primjenu molekularne biologije i genetičkog inženjerstva. SSCP. godina Semestar: 6. Limfopoetski sustav. 1996. monoklonalna gamapatija. sc. transgenska tehnologija u funkcijskoj genomici. Megakariocitopoeza. Podjela anemija. Labar B. ELISA. Northern i Western blot. funkcija i metabolizam. maligni limfomi. razvoj novih lijekova i terapija. dr. makrofagi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije I. točke staničnog ciklusa. Bolesti trombocita: trombocitopenije. Preduvjeti: Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije I. Granulocitopoeza. te naučiti kliničke i laboratorijske pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita. prof. vektori i strategije kloniranja. Metabolizam eritrocita. sustav komplemenata. akutne limfatične leukemije. Stanični i humoralni imunitet.

pripravci za liječenje bolesti štitnjače. imunoglobulini. G. pri liječenju boli i palijativna skrb (opioidni i neopioidni analgetici). Z Lacković. liječenje migrene.. Rak: nastanak i uzroci raka. ISBN 953-6256-45-4. Medicinska Naklada. Potom. Šupraha. Cox i Sincler: Molekularna biologija. l. osnovna načela farmakokinetike . G.. Farmakologija II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije I. l. f. f. za opstruktivne bolesti dišnih putova. kardiovaskularnog sustava (lijekovi s učinkom na srce. inhibitori angiotenzinskog sustava i β-blokatori. G. prolaz kroz stanične membrane. S. primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. estrogeni. Cooper. Urednici: M Bulat. R. f. progestageni. antimikrobni lijekovi (antibiotici. spazmolitici. Twyman. bifosfonati itd). D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku FARMAKOLOGIJA I i II Šifra predmeta: MB2-27 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 3. hormonski pripravci (kontraceptivi. androgeni i antiandrogeni. anestetici. oftalmici i otologici te dermatološki lijekovi (liječenje akni. izdavač: Medicinska naklada. propulzivi i digestivi). gonadotropini. sc.tkiva.E. metabolizam i eliminaciju. blokatori Ca-kanala. putovi prijenosa signala.5 + 9 = 11. f. antipsihotici. antiemetici. 1999.B. antimikotici. Preduvjeti: Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. antidiaroici. Marcelić. psorijaze. godina Semestar: 6. imunosupresivi i antialergici. Nicholl.. antipiretici. onkogeni i tumorski supresorski geni. Sadržaj predmeta: Student treba steći znanja iz opće i specijalne farmakologije za sve skupine lijekova sistematizirane prema anatomsko-terapijskokemijskoj klasifikaciji. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f. regulacija apoptoze. 4. Dumić. O. antidepresivi. autonomnog živčanog sustava (l. antivirotici. tumorski virusi. antiparkinsonici. Preporučena literatura: 1. antiprotozoici i anthelmintici). resorpciju iz probavnog sustava i nakon parenteralne primjene. T. Zagreb. morfologija. 5. 2nd ed. antihipertenzividiuretici.karakteristike lijekova za lokalnu i sustavnu primjenu. J Geber. Broj ECTS bodova: 2.5 Ime predavača: prof. Ita Samaržija Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom. antiaritmici. Lauc.W. Zagreb. 2003. replikacija. koronarni vazodilatatori. Virusi: genetički materijal. koštano-mišićnog sustava (antireumatici. laksativi. bioraspoloživost. inhibitori prolaktina. 2003. J. i 4. 6. An introduction to genetic engineering. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. S.). osnovna načela farmakodinamike . neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju djelovanje lijekova. Scripta biochemica. imunoserumi. interferoni. antiepileptici i anksiolitici). Medicinska Naklada... Gornik. veličina. Metode podučavanja: teorijska. glukokortikoidi. J. Preporučena literatura: 1. R.. antikoagulansi. 2004. i 7. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Farmakologije I. S. molekularni mehanizmi. krvotvornih organa i krvi (antianemici.. antiflatulani. antitusici i ekspektoransi). Grupa autora: Medicinska farmakologija. Dabelić. prioni.. raspodjelu. imunostimulatori. Stanično signaliziranje: vrste signalnih molekula i receptora.M. G. Sredstva ovisnosti i mogućnosti liječenja. položeni ispiti iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka I. anoreksici. receptori. respiratornog sustava (antiasmatici. 2001. Maravić. R. citostatici. 2004. klasifikacija. Lauc. 97 . Principles of Gene Manipulation. T.. Opće principe farmakologije čine: 1. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. antituberkulotici. kalcitonin).. Zatim. protuupalni lijekovi. 2..) probavnog sustava (antiulkusni lijekovi. dr. glukagon. opće principe sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku) do općih principa djelovanja lijeka (farmakodinamiku) za preko tisuću registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova zaštićena i nezaštićena imena.. viroidi. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka II. fibrinolitici i eritropoetin). Cambridge Univeristy Press. Zagreb. središnjeg živčanog sustava (sedativi hipnotici. zaštita od sunca itd. hipolipemici). G. Stanica – molekularni pristup. Primrose. Specijalnu farmakologiju čine znanja o lijekovima iz sljedećih područja: farmakologije (f..M. Maravić. S. CD s predavanjima 2.djelovanje lijekova. l. Molekularna biologija – praktikum. Dumić. Zagreb. Blackwell Science. 3. and Old. i Hausman. 6th ed.

Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata iz patofiziologije u smislu značenja oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u organizmu. izdavač: Udruga poslodavaca u zdravstvu. slobodni radikali u procesu karcinogeneze. 2001. izdavač: Medicinska naklada. detekcija slobodnih radikala: EPR spektroskopija sa spinskim stupicama. slobodni radikali i alkoholizam. posredna detekcija (detekcija produkata radikalnih reakcija). 4. Dale. skripta za studente. slobodni radikali i bolesti pluća. 3. Gerd Geisslinger: Arzneimittelwirkungen. Mario Gabričević Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa različitim mehanizmima djelovanja (oksidoredukcijskim. Aufgabe. ksenobiotici). Student će biti obvezan pripremiti seminar o pojedinom 98 . nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI Šifra predmeta: MB2-54 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. Slobodni radikali – metabolizam i toksičnost kisika. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM Šifra predmeta: MB2-55 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. 2004. Unutar kolegija.) metaloproteina i prikazati kompleksnost njihovih reakcija u sklopu semimarskih radova. fifth edition. American Association for Clinical Chemistry . 2001. Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. godina Semestar: 5. 2004. lijekovi. transportnim i dr. 47. Churchill Livingstone. Metode podučavanja: teorijska.M. Oxford. oksidacijski stres i programirana smrt stanice. 2003. Čepelak I.K. konstruktivnu obradu znanstveno-stručnih članaka koje odabire voditelj predmeta. reakcije. godina Semestar: 6. antioksidansi kao nadomjesna terapija. aging and disease. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“. fotokopije znanstveno-stručnih radova objavljenih u literaturi Metode podučavanja: teorijska. Free Radicals in Biology and Medicine. čestice. Oxford University Press. interni priručnik Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju.5 Ime predavača: doc. primarni. student treba dobiti znanja o vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u živom organizmu te pobliže znanje o tehnikama koje se koriste u istraživanju metaloproteina. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije. izdanje. and Gutteridge JMC. J. Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. kompleksacijskim. 8. te o njihovoj specifičnoj ulozi u patogenezi bolesti. sc. Zagreb-II/2004. Student će naučiti primjenu metoda fluorescencije. Ritter. izdanje. i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije temeljem kinetičkih i termodinamičkih podataka za zadani sustav. 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.M. Lajla Bencarić: Registar lijekova u Hrvatskoj. dr. spektrofotometrije i stopped-flow/rapid scan tehnike na problem. slobodni radikali u organizmu. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 5. antioksidansi u prehrani. transport nesparenog elektrona u homogenim i heterogenim tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj strukturi. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski priručnik. Preporučena literatura: 1. Student će steći znanja o slobodnim radikalima i antioksidansima u i izvan organizma. Free radicals. reaktivni kisikovi spojevi. Broj ECTS bodova: 1. slobodni radikali i toksikologija. Seminari: uključuju samostalnu. 6. antioxidants. sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi mehanizmi djelovanja.1999. 5. sc. reaktivni spojevi dušika i načini njihova djelovanja. M. Broj ECTS bodova: 2. 2003. Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH Stuttgart. alkohol. H. Knight JA.2. nastavni materijali s predavanja 3. Halliwell B.P Rang. 2004. P. prijelazni metali. dr. 2. kemijska svojstva slobodnih radikala: elektronska struktura. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Slobodni radikali i okoliš (atmosferski zagađivači. Moore: Pharmacology. slobodni radikali u procesu aterogeneze. 4. Ernst Mutschler.5 Ime predavača: prof. metode procjene oksidacijskog stresa.

USA 4. Siegel. drugi glasnici.. Broj ECTS bodova: 2. Fourth Edition. Metode ispitivanja citotoksičnosti. Pavelić D. Oxford University Press. stanični ciklus.5 Ime predavača: prof. dr. Sastav medija i seruma.. Nespecifični nosači lijekova – posrednici u staničnoj rezistenciji (MDR nosači). studenti će izmjeriti reakciju metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i fluorescencijske spektroskopije kao komplementarnih metoda. Broj ECTS bodova: 2. odabrana poglavlja 2. struktura i organizacija bioloških membrana. R. Culture of Animal Cells. (Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta. Tehnike kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije I. Receptori. ionske jakosti. koncentracije „exogenous“ aniona (HCO3-. Seminar teba trajati pola sata. Principles of Fluorescence Spectroscopy. U sklopu vježbi. Ektoenzimi.L. 2000. Sientific American Books. odgovarajući priručnici i protokoli za pripremu medija te kultiviranje stanica u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe 5. Globus. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Dinamika. prof. kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija). Klonalni rast i preživljavanje stanica. Receptori kao signalne molekule: receptori povezani s G-proteinima. 2001.. H2PO4-. American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA Šifra predmeta: MB2-56 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3.5 Ime predavača: prof. materijali s predavanja 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Mogućnosti primjene animalnih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe.. Komercijalne stanične linije. Tipovi transporta kroz membrane. sc. Spaventi R.. citrat. godina Semestar: 6. cistično-fibrozni regulator transmembranske vodljivosti (CFTR). Joseph R. Ian Freshney. Darnell J. Lodish H. Siegel. dr. József Petrik Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici. A. faktori rasta i citokini. Krioprezervacija stanica. Second Edition. editors: I. Preporučena literatura: 1. prijenos signala. Baltimore D. Lakowicz. sc. Različite obitelji transportnih proteina.. Primarne i trajne stanične kulture. (1997): Molecular Cell Biology. Preporučena literatura: 1. Kulture stanica u dijagnostici (određivanje citokina).. Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat (GABA). Handbook on Metalloproteins.metaloproteinu s naglaskom na strukturu i mehanizam i morat će prikazati što je novog napravljeno u zadnje tri godine na tom polju. matične stanice. Bertini. . nekroza). Asinkrone i sinkrone populacije stanica. Ikić D. položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike. Matsudaria P. dr. Tihana Žanić Grubišić. Prijenos signala u stanici: signalni putovi 99 . Proučit će utjecaj pH. Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza. Enzimi vezani za membranu: adenozin-trifosfataze (ATPaze). 1999. receptori smrti. Berk A. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća analizu temeljnih odnosa između strukture i funkcije membranskih proteina. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Biokemije II. godina Semestar: 5. H. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA Šifra predmeta: MB2-57 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. i sur. NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu vezanja Fe(III) iona na C. Istražit će se molekularni mehanizmi uključeni u prijenos signala i mogućnosti moduliranja signalnih putova u terapijske svrhe. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 3.i N-terminalnom kraju i temeljem dobivenih podataka pretpostaviti mehanizam vezanja. A practical approach. Zagreb Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. rani i kasni geni. tirozin-kinazni receptori. Humane kulture stanica u terapiji.odabrana poglavlja Metode podučavanja: teorijska. sc. Zipursky S.

R. Broj ECTS bodova: 2. T. fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K). Lodish et al. R. Sunderland. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične biologije s osnovama genetike i iz Fizike Sadržaj predmeta: Molekulska organizacija staničnih membrana. Zagreb 2000. Školska knjiga. i sur. Irena Žuntar Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite grane moderne toksikologije i prikazati aktualne probleme sa štetnim tvarima u korištenju. Voet. dr. Preporučena literatura: 1. 2000. Mass. Wiley & Sons. kliničku toksikologiju. Mass. Pratt: Biochemistry. Martin.5 Ime predavača: prof. 3. toksinologiju. godina Semestar: 7. Krauss G. Alberts et al. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA Šifra predmeta: MB2-58 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 3. 1997. Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica preko membrane: elektrokemijski potencijal. 2007. B.: Signal transduction and human disease. 4. Plavšić F. Žuntar I. preslike zabilješki nastavnika Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. stanje proteina u membranama. Preporučena literatura: 1. Gutkind J. Wiley-Liss 2003. dr. I i II. Franjo Plavšić. Cambridge. kaspaza.. Posebno istaknuti analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz analitičke toksikologije. posebno u transportu tvari i informacija i regulaciji procesa u biološkim sistemima. Wiley & Sons.Shier. SAD. Sinapsa:.. toksikogenetiku.. 3. Plavšić F. osmotski tlak. Sinauer. Marcel Dekker. 2003. Aktivni transport. Prenositelji informacija između stanica u mozgu. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana. Nichols. Inc. sc. Hodgkin-Huxleyev model .T. Uvod u analitičku toksikologiju. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-28 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4.: Molecular cell biology. 2. G. toksikologiju na radnom mjestu. Freeman and Company. prijenos impulsa duž aksona.: The biochemistry of signal transduction and regulation.Mebs. Električki pobuđene membrane: akcijski potencijal. 4.. uporabi i povezano s onečišćenjem okoliša te radnim mjestom. G.kemijska karika u prijenosu informacija. porijeklo biopotencijala. Fazni dijagrami lipid/voda. 5. 1999. Preporučena literatura: 1. doc. B. 4. J. Klinička toksikologija. 6. 5.. 3. sc. MIT Press. regulatornu toksikologiju. F.. Berlin. A. 2. 1992. USA. Stavljenić A. W. Signalni putovi kao terapijske mete. D. dr. Heidelberg. Glaser: Biophysics. Springer. 1999. Wallas: From neuron to brain. Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije II Sadržaj predmeta: Program obuhvaća upoznavanje s osnovama toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja. Voet. odabrani pregledni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem 7. Weiss Cellular Membranes. molecular structure and function. 1990. Nernstova jednadžba. Školska knjiga. Goldmanova jednadžba. Pasivni transport neutralnih i nabijenih čestica. W. Difuzijski potencijal. Vol. Zagreb.električne ekvivalentne sheme. Osnove kliničke farmakokinetike. 1996. ekotoksikologiju. osnove toksikokinetike. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog kolegijem Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. godina Semestar: 5. R.. 1996. međumolekulske interakcije. ionski kanali. 100 . Zagreb 1993. J.proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima (MAPK). Handbook of Toxinology. Springer. Duraković Z. 2. J. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof.H. Grafos. Finkel T.: Molecular biology of the cell. sc. pamćenje. bcl-2 proteina. Gennis: Biomembranes..S. Vrhovac B. Garland publishing company. New YorkBasel. toksikologiju najčešćih otrova te primjenu računala u toksikologiji za simulaciju procesa i gradnju baza podataka.

pohranjivanju.5. Zagreb. Washington. CRC Press. London.5 + 7. kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti faktora i inhibitora. Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. Biokemija čimbenika zgrušavanja. Poremećaji krvnih žila. 1988. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ.Ellenhorn. DC: CRC Press. praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja raznih organa i organskih sustava. Hauptman i sur. agregacija trombocita. E. Broj ECTS bodova: 4.Barceloux. 2. Preduvjeti: Klinička biokemija organa i organskih sustava I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. lab. Vol. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja (hemofilija A i B.Sunshine. Jetra: uloga jetre u metabolizmu. Kvantitativni i kvalitativni poremećaji trombocita. New York. 6. Klinička biokemija organa i organskih sustava II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Klinička biokemija organa i organskih sustava I. ZGO. von Willebarndova bolest). 1992. Broj ECTS bodova: 7. biokemijski biljezi pregradnje kosti. metode otkrivanja i 101 . II and III. 8. dijagnostika akutnih i kroničnih bolesti. određivanje aktivnosti pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize. reapsorpcije i sekrecije u bubregu. McKenzie SB: Clinical Laboratory Hematology. Mebs. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II. Laboratorijska evaluacija poremećaja hemostaze: globalni testovi zgrušavanja (protrombinsko vrijeme. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Hematologije II. hipertenzija. dijagnostika srčanih bolesti. I. 1998. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOAGULACIJA Šifra predmeta: MB2-29 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. kolestaze. Respiratorni sustav: lab. čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (prijevod). 7.G. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Metode podučavanja: teorijska. lab.. dr. egzokrine i endokrine funkcije pankreasa i crijeva. Metode podučavanja: teorijska. prevenciji.5 Ime predavača: prof. Upper Saddle River. dr. Sadržaj predmeta: Metode procjene poremećaja integriteta stanica i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. 2002. Metabolizam koštanog tkiva: integrirana kontrola metabolizma kosti. I. kongestivno zatajivanje srca. koronarna srčana bolest. New York-AmsterdamLondon. rani i kasni biljezi bolesti srca. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA I i II Šifra predmeta: MB2-30 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Program predmeta Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju hemostaze. dijagnostici. Školska knjiga. Uloga krvnih žila u zgrušavanju. Gastrointestinalni sustav: metode evaluacije funkcije želuca. Boca Raton.J. simptomi srčanih bolesti.: Hematologija. Venomous and Poisonous Animals. Laboratorijsko praćenje antitrombotske i antiagregacijske terapije. Preporučena literatura: 1. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. godina Semestar: 7. Methodology for Analytical Toxicology. Labar. Boca Raton. procjena funkcije filtracije. sc. aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. D. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna koagulacija). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. sintezi. Ispitivanje funkcije trombocita: kapacitet primarne hemostaze. Urogenitalni sustav: lab. 1988. godina Semestar: 7. D.5 = 15 Ime predavača: prof. Medical Toxicology. Elsevier. Inc. detoksikaciji i ekskreciji. bolesti kostiju. New Jersey: Pearson Education. vrijeme krvarenja. Kardiovaskularni sustav: srce. Trombofilije: nasljedni i stečeni uzročnici. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. i 8. B. 2004. fibrinogen). patofiziologiju tromboze te dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. Antikoagulacijska terapija – vrste i mehanizam djelovanja. M. Inc. Ivana Čepelak Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju.

Philadelphia. Th-Books Verlagsgesellschaft mbH. priručnik. B.procjene plućnih bolesti: pneumonija. utvrđivanju očinstva. 2002. Tumori: metaboličke promjene u tumorskim stanicama. Frankfurt/Main 1998. postupci određivanja hormona. Burtis. Use and assessment of clinical laboratory results. Interne skripte Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. astma. Čepelak I. A. 2001. G. sc. Interpretacija rezultata i kontrola kvalitete rada. testovi. Molecular Diagnostics: A Training and Study Guide. hormoni neurohipofize. 6. sc. Washington. WB Saunders Company. bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde. Amplifikacijske tehnike (PCR i RT-PCR). biološkim i kemijskim promjenama te učincima ljekovitih tvari. onkologiji. Lada Rumora Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća upoznavanje temeljnih principe molekularne tehnologije i tehnika koje se koriste u dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje osnovnih molekularnih dijagnostičkih testiranja i interpretacije dobivenih rezultata. Medicinska naklada. A harcourt Health Sciences Company. Medicinska biokemija. Huntingtonova bolest. Metode podučavanja: teorijska. Pesce AJ. In vitro manipulacija nukleinskim kiselinama. postupci određivanja adrenokortikalnih hormona. T. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry. Preporučena literatura: 1. DC: AACC Press. Coleman i G. Elektroforeza. hormoni adenohipofize. Mosby. WB Saunders Company. Zagreb. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. Neurološki sustav: lab. dr. J. adrenokortikalni steroidi. znanstveni i stručni radovi Metode podučavanja: teorijska. 3. kronična opstruktivna bolest. i sur. Primjena temeljnjih principa genetike u dijagnostici monogenskih bolesti (cistična fibroza. Zagreb. i sur. Clinical chemistry: Theory-AnalysisCorrelation. Steinhilber. 6. Zagreb 2004. 4. godina Semestar: 8. Medicinska naklada. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-31 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. dr. bolesti štitnjače. prof. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical Chemistry. materijali s predavanja. Sekvenciranje i detekcija nukleinskih kiselina. Dingermann. 1992. propisi. 2002. J. Molecular Diagnostics for the Clinical Laboratorian.. Clinical laboratory diagnostics. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. 2. Juretić D. Medicinska biokemija. metode analitičke evaluacije funkcije hipofize. 4th ed. Medicinsko-biokemijske smjernice. Tsongalis (Eds). Izolacija. W. mišićna distrofija Duchenne. kvantifikacija. Thomas L. Coleman (Eds). 2001. sindrom lomljivog X kromosoma) i poligenskih bolesti (ateroskleroza. forenzici. seminara i vježbi 4. Tsongalis i W. 3. D. Marica MedićŠarić Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o enzimima. Farmakogenetika. neurodegenerativne bolesti). 5. Microarray i in-situ hibridizacija. 4 izdanje. Kaplan LA. 2. Štraus B. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. astma. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Genetski temelji bolesti. analitički postupci određivanja tumorskih biljega. 1998. tumorski biljezi. 1997. Štitnjača: hormoni štitnjače i njihova funkcija. Preporučena literatura: 1. H. London. London. Folkers (Eds) John Wiley and Sons. dr. Nadbubrežna žlijezda: opća kemija steroida. sc. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom. R. godina Semestar: 7. E. Ashwood ER. 5. A Harcourt Health Sciences Company. Kazmierczak SC. metode otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih bolesti moždanog sustava. Kvantitativni PCR. drugih ksenobiotika i endobiotika na ljudski 102 . 4th edition. 2003. G. hipertenzija. Ashwood (Eds). C. Hipofiza: hipotalamusna regulacija. hibridizacija i digestija nukleinskih kiselina. B. Burtis CA. Molecular Biology in Medicinal Chemistry. tuberkuloza. Karmela Barišić. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom jeziku BIOKEMIJA LIJEKOVA Šifra predmeta: MB2-32 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. transplantaciji i infektivnim bolestima. Humana Press.

edu /CytochromeP450. BCRP. 2001. Biotransfromacije i biološki učinci endo. enzim-inhibitori. Gibson GG. Academic Press. inhibicija. Rendić S. Drug interactions of H2-receptor antagonists involving cytochrome P450 (CYPs) enzymes: from the laboratory to the clinic (Review).organizam kao posljedice metaboličkih procesa. pp. biološka iskoristivost. stimulacija u biotransformacijama lijekova.J.29:413-580 2. mehanizmi "blokiranja" esencijalnih aminokiselina i biološka aktivacija reakcionih produkata. 1999 Sep.40(3):357-67 4. acetilacije. Ortiz de Montellano. 10th ed. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2002 Feb-May. glukuronidacije. Stereoselektivnost. Izd. interakcijama i bioiskoristivosti komponenata namirnica. Marcel Dekker Inc. Reaktanti akutne faze. biološka vrijednost proteina i biokemijski parametri prehrambenog statusa organizma.34(12):83-448 3. (Ed. QSPR i QSAR u istraživanjima novih lijekova. Farmakogenomika. Paul R. Određivanje biokemijskih parametara. Lippincott-Raven Publishers. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta položen ispit iz Biokemije I. 6TH Edition /Publisher:McGraw-Hill. ostali. (Eds. & Professional. LRP.. konjugacije s glutationom). London 2001. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II Sadržaj predmeta: Osnove zdrave prehrane. Enzimi i enzimski sustavi (P450. S. Drug Metabolism Reviews. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa nutritivnim značajem. Poremećaji metabolizma i prehrana. utjecajem prehrane na biokemijske testove za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. konjugacije s aminokiselinama.. Metaboličke interakcije lijek-lijek. Lee A. Lewis DFV. Biotransformation of Xenobiotics. and Biochemistry. 133-224 6. 2005.i ksenobiotika. Prolijekovi. korekcija deficita limitirajućih aminokiselina. Primjena i metode QSAR and QSPR. Reakcije II faze: metilacije. Indukcija. Summary of information on human CYP enzymes: human P450 metabolism data. godina Semestar: 8. ISBN: 0-30648324-6 11. Uvod u laboratorijske vježbe. 3rd ed. Delgado JN. 2nd ed.). Drug Metab Rev. Rendic and FP Guengerich (Editors). in Casarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons.. molibden hidroksilaze). Rendić S. Remers WA. peroksidaze. proteinska malnutricija. Low LK. odnos nutritivnih i flogističkih faktora.. ostale reakcije. Rendić S. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske kemije Sadržaj predmeta: Uvod u Biokemiju lijekova. London. Di Carlo F. Taylor and Francis. Introduction to drug metabolism.: Human Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report Summarizing Their Reactions. Inducers and Inhibitors. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: prof. 12.utmem. Andrew Parkinson. izvori. Philadelphia. Blackie Acad. 1994. Cytochrome P450. Rendić S . MRP-prenosioci. Springer.). 9. Mechanism. Tansportni proteini: Pglikoprotein. Special Issue Human Cytochromes P450s (Human CYPs). Drug-Drug Interactions: Scientific and Regulatory Perspectives.. Korisnost „probe drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u invitro in in-vivo ispitivanjima. bioredukcije. 103 . medicinal and pharmaceutical chemistry. Proteini i aminokiseline . New York 1999. Human P450 Metabolim and Transporter Databases (internal) 8. Preporučena literatura: 1. Number 1-2. Cytochrome P450 Homepage:http://drnelson. ISBN 0748408975 7.i endobiotika. dr. flavin monooksigenaze. 2002. Drug Metab Rev. Ugljikohidrati . 1998. Korištenje intra.potrebe. lijek-kemijska tvar..i internet baza podataka. sc. sulfokonjugacije. 1997. Structure. „High througput“ metode (metode brzog dobivanja rezultata). hidrolize. Chapters 4 & 5. Kinetički pristup činiocima koji utjeću na reakcije biotransformacije – indukcije i inhibicije. Metabolizam i biotransformacije kseno. 5. USISBN:0071347216. Substrates. potrebe.html 10. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOKEMIJA PREHRANE Šifra predmeta: MB2-33 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 4. Skett P.značaj. Reakcije I faze: bio-oksidacije. Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks (PINI). Metabolic changes of drugs and related organic compounds. Volume 34. P. Croat Med J. Guide to Cytochrome P450 Structure and Function. In: Wilson and Gisvold's textbook of organic.

Jr. potrebe. biotransformacije. Basel. 7. virusnih i parazitarnih bolesti. M. Biochemical tests for identification of medical bacteria. dr.5 Ime predavača: doc. I. sc. 9. Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela (koža i sluznice. N. Serološke metode identifikacije bakterija i virusnih bolesti. R. Merkur A. JUMENA. Predmet izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku infektivnih bolesti. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM Šifra predmeta: MB2-52 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne parazite.N. 3. Plenum press. New York. 6.C. Berlin. New York. ed. 1998. Marušić.W. Allen. F. sastav i porijeklo. intestinalni sustav). F. 1986. prijevod 2. A.: The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health.D. usna šupljina. 2000. P. Lipidi .: Diagnostic Microbiology. Inc. Babuš i sur. Beck R. 1997. W.C. Medicinska naklada. Philadelphia. 2004.. London. E. Hajsig: Veterinarska imunologija.. 5. Prednosti mediteranske prehrane. S. D. kopije prozirnica sa predavanja 4. biochemical and clinical aspects. Lippincott Williams&Wilkins.i hipervitaminoze. Biokemijski testovi za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa organizma. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom II Sadržaj predmeta: Osnove opće epidemiologije. Lippincott-Raven Publ. Zagreb. Metabolizam organizmu stranih i toksičnih spojeva. 8.B. Roitt: Temeljnja imunologija. J. Inc. Biokemijski parametri za procjenu potreba i vitaminskog statusa organizma. Fagotipizacija bakterijskih sojeva kao i epidemiološke metode utvrđivanja putova širenja infekcija. Utjecaj komponenata namirnica i režima prehrane na rezultate biokemijskih testova. akumulacija. Burton: Microbiology for the health sciences. M. fecesa i krvi. Zagreb. J. W. Combs G. Damani: Priručnik o postupcima kontrole infekcija. Preporučena literatura: 1. London. V. Andreis. izdanja. toksičnost. Belitz D. Bezjak. 6. 1987. 8..: Food chemistry (2. putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom na rad u biokemijskom laboratoriju. 1978. Zagreb. New York. Broj ECTS bodova: 2. 1994. I. Lippincott Comp.: Nutritional Biochemistry. M. F. mehanizam transporta u organizmu. Čulo. Winn. Minerali – makroelementi i elementi u tragovima biokemijske funkcije. Zapsalis C. 5. London.B..: Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods. Machlin L. New York.. Upoznaje s biokemijskim parametrima i temeljima terapije bakterijskih. karakteristike i značenje važnih infektivnih bolesti. hipo.D. 1997. Inc. 4. J. bioiskoristivost. Ivan Kosalec Ciljevi predmeta: Upoznavanje s epidemiološkim metodama. 1999. Janda. Školska knjiga. Taradi: Imunologija. bioiskoristivost. 1984. Philadelphia. 104 . 1993. te njihova identifikacija mikromorfološkim.. biokemijske funkcije. 1988. patofiziološki poremećaji uslijed deficita u prehrani. 3rd Ed. Fališevac. 2. W. J. Philadelphia. MacFaddin. New York. 2. Mihaljević. B.: Food chemistry and nutritional biochemistry. Schreckenberger. Zagreb. T. Naglić.. metode istraživanja. Vitamini – izvori u namirnicama.) Springer Verlag. godina Semestar: 8. Wiley et Sons.M. Nutritional. Koneman. Zagreb. Jr. kulturelnim i biokemijskim metodama. 3. New York. patogenezu. 1999. Ugrožene populacije. Medicinska naklada. pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i drugih razvojnih oblika parazita u organima prolaznog domaćina. G.. Preporučena literatura: 1. Marcel Dekker. avitaminoze. F. Upoznavanje s mikrobiološkim metodama izolacije bakterija i gljivica. Mravunac: Specijalna klinička infektologija. 1985. uzorkovanje i izolacija patogenih bakterija i gljivica iz urina. Medicinska naklada. biokemijski značaj esencijalnih masnih kiselina i polinezasićenih masnih kiselina.Fiziološki značaj prehrambenih vlakana utjecaj na glikemijski indeks namirnica.potrebe. Academic press. Friedman M.. B.: Epidemiologija. Academic press.: Handbook of vitamins. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Grosch W. fecesa na ciste i jajašca parazita. Brody T. J. prevenciju i zaštitu u radu s infektivnim materijalom u biokemijskom laboratoriju i okolišu. Zagreb. 7. svojstvima i značenju infektivnih i invazivnih bolesti. izvori.

hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i njegove osnovne funkcije. Reiber H. 5. kao što su jasno zadani ciljevi. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. dr. oksidacijski stres i fibrogeneza. gušteraču. Felgenhauer K. sc. Približiti studentu najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. pluća. godina Semestar: 8. Pokazati će se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih internističkih stanja vezanim za srce. Lipidi i proteini živčanog sustava. Fish Fishman RA. Cerebrospinal fluid in disease of the nervous system.5 Ime predavača: doc. polyspecific and oligoclonal immune response in multiple sclerosis. žučni mjehur. 2nd ed. Anatomskomorfološka podjela središnjeg živčanog sustava (SŽS) i temeljne funkcije. The intrathecal. Načini povezivanja neurona (neuronski nizovi. Stanična biologija neurona. te intoksiciranih bolesnika. Genetska osnova ovisnosti. Seminari: Anatomske značajke likvorskih prostora. 3. Neurološke bolesti u kojima je analiza likvora najčešće indicirana. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. 4. godina Semestar: 8. Ungefehr S. 5th ed. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: U ovom kolegiju student će naučiti opća načela dijagnostičkog postupka hitnog bolesnika. Prolaz tvari i staničnih elemenata kroz sustav barijera. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Opće kliničke biokemije II Sadržaj predmeta: Predavanja: Razvoj živčanog sustava. Kostović I. Agranoff BW. krugovi. Temeljni osjetilni i motorički putovi. 105 . sc. Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera. Judaš M. Basic Neurochemistry. Elizabeta Topić Ciljevi predmeta: Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju.use and assessment of clinical laboratory results. Stanična građa (makroglija i mikroglija). editors. Molinoff PB. 4:111-117 7. Sinapsa i neurotransmiteri. 1999. Multiple Sclerosis l998. jetru. specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije. Molecular. Citološke i biokemijske pretrage likvora. 2. Jacobi C. Frankfurt: TH Books. Temelji neuroznanosti.Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik NEUROKEMIJA Šifra predmeta: MB2-59 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Felgenhauer K. New York: Raven Press. Patobiokemijska podloga neuroloških bolesti. hitna neurološka stanja. 1997. Zagreb: Medicinska naklada. mreže). Naučiti će se što su opći uvjeti koji predstavljaju početak svakog planiranja. Preporučena literatura: 1. Alkohol. Membranski i akcijski potencijal. 1992. stupanj automatizacije. sintetiziranjem znanja u području opće. Broj ECTS bodova: 1. Albers RW. 6. Stuttgart: Thieme. Sastav likvora u zdravlju i bolesti. putovi. Metabolizam alkohola i droga. Cerebrospinal fluidphysiology. Građa i funkcija perifernog živčanog sustava. editor. oblik organizacije i radni proces laboratorija. Labordiagnostik Neurologischer Erkrankungen. potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istraživanja te procjena stručnih programa za budućnost. Aksonski transport. Multiple Sclerosis 1998. Vježbe: Primjena kromatografskih i elektroforetskih tehnika u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru. Reib Reiber H. Siva i bijela tvar. dr. In: Thomas L. Laboratory diagnosis of neurological diseases. editors. bubreg. cellular and medical aspects. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-60 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo” središnjeg živčanog sustava. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II. Milica TrbojevićČepe Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama neurobiologije i likvorske dijagnostike neuroloških bolesti. 1998:1308-1326. Beuche W. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Mijelin. 4:99-107 Metode podučavanja: teorijska. program stručnog rada. hitna stanja u pedijatriji. analysis and interpretation of protein patterns for diagnosis of neurological diseases.1994. Philadelphia: WB Saunders. Siegel GJ. Clinical laboratory diagnostics .

dr. V. sigurnosti i bioraspoloživosti lijeka. Normalna razdioba. Medicinslo-biokemijske smjernice. Procjena kliničke kakvoće laboratorijskog testa. 2. J. Neparametrijski testovi: Wilcoxonov test sume rangova. 1970. postupaka i test reagensa Metode podučavanja: teorijska. TH Books. Zagreb. Analiza varijance. New York 1995. Pearsonov koef. Serdar.Mehanizam učinka droga na središnji živčani sustav. godina Semestar: 7. krivotvorenje uzoraka. dr. Statistička teorija i primjena. 1997. Medicinska naklada. U kolegiju će se obraditi i proces donošenja odluke za nabavu novih instrumenata. Uvod u statistiku. Šošić i V. počevši od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada). Basic Statistics and Pharmaceutical Statistical Applications. 6th Ed. Biostatistics. 1991. Stavljenić-Rukavina A. Kontrola kvalitete lijekova. Vjerojatnost i statistika. 2004. Broj ECTS bodova: 1. Topić E. ukupni troškovi/analiza). Štraus B. Wiley&Sons Inc. 1998. višestruka linearna regresija. Zagreb: Medicinska naklada. European Committee for Clinical Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za evaluaciju instrumenata. Zagreb 1971. 3. 8. Marcel Dekker. korelacije. 2. 2002. 7. Medicinska naklada. Štraus B. Pavlić. Dodig S. Laboratory organization and automatization. 4. analiza učinkovitosti. Vrednovanje analitičkih metoda i postupaka. 2004. Kontrola proizvodnje. 5. MannWhitneyev test. Školska knjiga. Priručnik Hrvatske komore medicinskih biokemičara. troškovi potrošnog materijala/analiza. Topić E. 3. 6. Friedmanov test. Coxova regresija. Tehnička knjiga. Plavšić F. sc. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Pharmaceutical Statistics – Practical and Clinical Applications. Preporučena literatura: 1. E. Bolton. I. Preporučena literatura: 1. Spearmanov koef. χ2-test i Fischerov egzaktni test. troškovi reagencija/analiza. Samošćanec K. Vranić. Osmišljavanje pokusa te primjena statističkih metoda učestalih u medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u kliničkim ispitivanjima. sc. 4th Ed. W. Bon. Čepelak I. Tehnička knjiga. kopije predavanja 5. Student će na primjeru kliničkog problema s radnom dijagnozom naučiti odabrati one laboratorijske pretrage čiji će rezultati omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodeći računa o metodološkim i biološkim ili interferencijskim čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. C. Biostatistica. Labar B. I. Zagreb: Medicinska naklada. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Statistike Sadržaj predmeta: Korelacije. Alkoholizam i droge. Zagreb 1997. jednoparametarska i dvoparametarska ANOVA. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOSTATISTIKA Šifra predmeta: MB2-61 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. faze u evaluaciji instrumenata. S. Berlin. postupaka i reagensa. New York.5 Ime predavača: prof. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. 1999. 6. faza kliničko laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata 106 . Thomas L. Passing-Bablokova regresija. DeMuth. troškovi održavanja. D. Krešimir Sanković Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih statističkih postupaka. križne reakcije. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku BIOANORGANSKA KEMIJA Šifra predmeta: MB2-62 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 4. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Wayne. Primorac D. New York and Basel 2004. Vonderscmmit J. Metode za identifikaciju alkohola i droga. Osmišljavanje i provođenje kliničkih pokusa. New York: Walter de Gruyter. Inc. Janković S. 7. Clinical laboratory diagnostics. jednostavna linearna regresija. korelacije. Zagreb. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. ROC-analiza. Kruskal-Wallisov test. godina Semestar: 7. Testovi normalnosti razdiobe. fizičko-kemijskih svojstava. internet adrese baza podataka 4. Analiza učestalosti. Zagreb.

4. Serološke metode otkrivanja biljega krvlju prenosivih bolesti. 1994. Lippard. Rizici liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama.C i HIV infekcije. NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u dijagnostičke svrhe u biomedicini. Williams: “The biological chemistry of the elements: the inorganic chemistry of life”. Oxford (GB). W. Blood safety in the New Millenium. T. HZTM.H. godina 107 .M. Temeljni principi ISO 9001 standarda. 1994. W.J. Chichester (GB). godina Semestar: 9. D. Validacija automatiziranih sustava. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI Šifra predmeta: MB2-35 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 5. Fenton:" Biocoordination Chemistry". http://www. 2000. Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju i izvještavanje. internalizacija. Nasljeđivanje eritrocitnih Kg. Mill Valley. Wiley & Sons.chemistry. terapijska primjena metala. Biološka uloga Mo.Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima.E. Uloga kalcija i magnezija u regulaciji i biokatalitičkim procesima. Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala (unos. Press. Zagreb. 2. 3. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Hematologije II Sadržaj predmeta: Temeljnji principi GMP-a.u biomedicini. Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim pripravcima. 4. Uloga metalnih iona kao stabilizatora biomolekula (proteina. Uloga metala u nastanku slobodnih radikala (Fentonova reakcija). prostetskih skupina i koenzima. transport i pohrana). imunizacija i kliničko značenje antitijela i autoantitijela.J. pohrana Fe u formi feritina.Y. Berg. D. Medicinska naklada. bakar i cink u biološkim sustavima. Kaim. te kao neizostavne komponente aktivnog centra enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih kiselina. trombocitne i leukocitne. Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom nivou (primjer Hg). CA (USA) 1994. Željezo. University science books. Imunologija hepatitisa B. eritrocitne. Cu). Frausto da Silva & R. Primjena anorganskih radionuklida u dijagnostici.J. J. Svojstva i uloga proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S. AABB. Primjena fizikalnih metoda u bioanorganskoj kemiji (x-zračenje.. EPR. Preporučena literatura: 1. DNA. W. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom II Sadržaj predmeta: Značaj i temeljni principi bioanorganske kemije (termodinamička i kinetička svojstva liganada koji tvore komplekse s biomolekulama). Stryer: "Biochemistry" (4th ed. Sudjelovanje matala u prevenciji od oksidacijskog stresa (sastavni dio antioksidacijskih enzima). Cr i Mn. značenje u transfuziologiji. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. Freeman & Co. sc. Značenje liječenja transfuzijama krvi. Schwederski: "Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life". Oxford Univ. KBC Zagreb. Krvne grupe. Virusne mutacije. Metode podučavanja: teorijska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. regulacije ekspresije transferinskih i feritinskih receptora). J.wustl. proizvodnja krvnih pripravaka. dr. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM Šifra predmeta: MB2-34 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5.Grgičević i T Vuk u knjizi: Imunohematologija i transfuzijska medicina. AABB. koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije. Bethesta 2002. 3. funkciji metaloproteina i metaloenzima. 2. RNA). Metalopreoteini na staničnom nivou biti će razjašnjeni na primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i transferina na receptor. kontrola kvalitete i sigurnost krvi.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti. Oxford University Press. Preporučena literatura: 1. J. B. (GB) 1995. S. L.edu/ EduDev/Feritin/index. Statističke metode u kontroli kvalitete. Prionska bolest i novi patogeni. N. termodinamičkim i kinetičkim svojstvima kompleksa metala. 6.html Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 2002. Principles of Bioinorganic Chemistry.R. Krvlju prenosive bolesti. Renata Zadro Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine.). Molekularne metode u transfuziologiji. Imunomodulacija. 2002. V.P. B.

potkrijepiti praktičnim primjerima u okviru seminarskih radova. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s posebnim područjima. 5. mjernih instrumenata (spektrofotometri. European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata. Preporučena literatura: 1. Faze u evaluaciji automatskog analizatora (selekcija. položen ispit iz Fizike. ECCLS document 1986. A practical guide to accreditation in laboratory medicine. standardne devijacije. Razumjevanje temeljnih statističkih pojmova u redovitoj kontroli kvalitete (srednje vrijednosti. proizvodnja radionuklida i radiofarmaci. BerlinNew York. 4. dr. osjetljivost i točnost. Nuklearni akcidenti. Pregled ostalih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat: priprema bolesnika. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II. vage) i druge (pipete. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i 108 . validacije i evaluacije. Klinička nuklearna medicina. Primjena ISO standarda u kliničkolaboratorijskoj praksi. kivete. Preciznost. Načini ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih). koeficijenta varijacije. Ispitivanje koštanog sustava. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. vol 2. Postupci u evaluaciji automatskog analizatora. postupaka i test reagensa 3. Ispitivanje funkcije bubrega. Unutarnja i vanjska kontrola kvalitete. 2. termometri) opreme. Procjena potrebe i izbor optimalnog analizatora uklopivog u strukturu postojeće opreme. 2002. Clinical Laboratory Diagnostics. kliničkolaboratorijska evaluacija. Thomas L. Ispitivanje štitnjače. godina Semestar: 9. dr. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta. postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi. sc. Dodig. POSTUPAKA I REAGENSA Šifra predmeta: MB2-36 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Nuklearna kardiologija i pulmologija.Semestar: 9. Prednosti uključivanja u vanjske (inozemne) kontrole kvalitete. dr. Obilježavanje stanica. Broj ECTS bodova: 1. detekcija tumora. Damir Dodig Ciljevi predmeta: Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine. 1991. Metode podučavanja: teorijska. Vonderschmmitt J. PET i upale. Zaštita od zračenja na radu. doc. Broj ECTS bodova: 6 Ime predavača: doc. Željko Romić Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati studente sa procjenom instrumenata. indikacije za njihovu kliničku primjenu. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku EVALUACIJA INSTRUMENATA. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. no 3. uzorcima. Obrada scintigrafskih podataka. London: ACB Venture Publications. kvartila). dr. Instrumencija. pohrana i transport uzorka. Laboratory Organization and Automatization. uzorkovanje. Značaj redovite provjere – kalibracije automatskih analizatora. obrada scintigrafskih podataka primjenom računala. godina Semestar: 9. sc. fizikalne osnove. emisijska kompjuterizirana tomografija. Burnett D. specifičnost. Nada Vrkić. sc. urednici Ivančević. Preporučena literatura: 1. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. TH Books. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE Šifra predmeta: MB2-37 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Kusić. medijana. a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara. izdavač Medicinska naklada 1999. postupaka i ragensa.5 Ime predavača: prof. Nuklearno-medicinska ispitivanja u gastroenterologiji. sc. Guidelines for the evaluation of analysers in clinical chemistry. ekonomska isplativost). uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Uvod. 1998. Imunoanaliza. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije. Walter de Gryter. Nuklearna medicina u neurologiji.

Frankfurt/Main: TH-BooksVerl. Čepelak I. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz suradnih ustanova 2. Topić E. naslijedne i autoimune bolesti. 3rd Edition. antibiotici. ukupni IgE. Norbert W Tietz. Hitna laboratorijska dijagnostika.. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. i sur: Medicinsko-biokemijske smjernice. ugljikohidrata. 1998.. Biokemijski pokazatelji upale: tipovi upale. apsorpcija. Laboratorijsko praćenje transplantacije organa. Medicinska naklada 2004. 5. Štraus B. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. B. Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti imunološkog sustava. Preporučena literatura: 1. Medicinska naklada. eozinofilni kationski protein. Elizabeth L. Klinička biokemija u pedijatriji i gerijatriji. gastrointestinalnog sustava. Preporučena literatura: 1.. trovanja i ovisnosti. vezivnog i koštanog tkiva. Rex B. farmakokinetika. laboratorijski postupci i uzorci u probiranju i potvrdi dijagnoze. A workbook of Clinical Chemistry . alergenima izazvano otpuštanje medijatora. Trudnoća: laboratorijska evaluacija zdravlja trudnice i fetusa. 2004. fiziološke promjene u trudnoći. 8. Janković S. Fody EP. Teitz Textbook of Clinical Chemistry.. bubrega. Saunders Company 5. József Petrik Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos studenata prema postavljenim kliničkim slučajevima. Use and Assessment of Clinical Laboratory Results. a division of Hodder Headline PLC. endokrinog sustava. Biološki i analitički učinci lijekova na laboratorijske pretrage.case presentation and data interpretation. 1999. Conn. Metode podučavanja: teorijska.B. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Clinical laboratory diagnostics: use and assessment of clinical laboratory results. Prenatalna i postnatalna laboratorijska dijagnostika. London 4. lipida.. 2000. Eds.. alergenspecifični IgE. Primorac D. Bishop ML. kiselinsko-bazični status.organskih sustava I. Pennsylvania. Medicinska naklada. mikronutrijensi. Praćenje koncentracije lijekova: načini davanja lijekova. Duben-Engelkirk JL. 109 . Procjena nutricijskog statusa: praćenje enteralne i totalne parenteralne prehrane. Labar B. Andrew P Day. terapije. Principles. medijatori upale. makronutrijensi. Clinical Chemistry. 7. Medicinska biokemija. Philadelphia. odnos slobodnog i vezanog lijeka. alergen-specifični IgG. TH-Books Verlagsgesellschaft mbH. Čepelak I. proteina. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: U okviru kolegija razvijati aktivni odnos studenata prema prethodnoj nastavnoj građi stručnih predmeta provjerom znanja u obliku seminarske nastave u kojoj se posebno obrađuju studentima unaprijed zadani problemi – nalazi vezani uz različite kliničke slučajeve. Philadelphia. 1992 by W. 3. First published in Great Britain in 1994 by Edwrd Arnold. Saunders & Co. by Lothar Thomas. ed. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Šifra predmeta: MB2-38 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. komplikacije u trudnoći. praćenje tijeka patološkog stanja i terapije. CA Burtis & ER Ashwood. kardioaktivni lijekovi. Baltimore. Germany 1998. sepsa i SIRS. Philip D Mayne. Medicinska naklada. 6. eliminacija lijekova. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Molekularne dijagnostike Sadržaj predmeta: Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne osnove poremećaja u metabolizmu aminokiselina. Zagreb 2004. nastavni materijali s predavanja 2. dr. želuca. gušterače. Medicinsko-biokemijske smjernice. laboratorijske pretrage u dijagnostici upale. A Wolter Kluwer Company. Thomas L. Applied Laboratory Medicine. jetre. antiepileptici. Zagreb 1992. godina Semestar: 9. te praćenje trudnoće. Dodig S. Lippincott Williams and Wilkins. correlations. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz određena potološka stanja: srca. prosudba nalaza kod postavljanja dijagnoze. 4. skupljanje uzoraka za određivanje koncentracije lijeka. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. kardiovaskularnog sustava.. drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje. sc. tumore. Frankfurt/Main. procedures. Clinical Laboratory Diagnostics. materijali i literatura s predavanja stručnih kolegija 3. Zagreb. Štraus. Philadelphia. Pruden. 4 ed.

Predvidivost eksperimentalnih pogrešaka. J. Osobitosti temeljnih. oblicima i kulturom stručnog i znanstvenog izvještavanja. Nužnost izravne komunikacije među znanstvenicima. vrste publikacija. Znanstveno nazivlje i jezik. medicinskih zahtjeva i usklađivanja sa standardima kvalitete. 1992. Elektroničke baze podataka. Preporučena literatura: 1. godina Semestar: 9. Naslov i autori. Planiranje i nabavka laboratorijske opreme prema opsegu rada medicinsko-biokemijskog laboratorija. te s načelima. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM Šifra predmeta: MB2-40 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. Zilva JF. rasprava i zaključak. Flögel: Metodika znanstvenog rada. materijalno i vremensko. III prerađeno izdanje. Etika i znanost. Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu. Beynon. Stil znanstvenog izvještavanja. Etički. Podjela znanosti. Stručni i gospodarski pristup u radu medicinskobiokemijskog laboratorija. Školska knjiga. Uloga voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija u rješavanju tehničkih. Rezultati. Obrazloženje teme. Gibbins. M. Broj ECTS bodova: 1. R. Pretraživanje literature. Literaturna dokumentacija i citiranje. Životopis. Reproducibilnost eksperimenta. Napredovanje u struci i znanosti. etikom. Biološki uzorci. Metode podučavanja: problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. politički. primijenjenih i razvojnih istraživanja. Tema istraživanja: Strategija istraživanja. godina Semestar: 9. Citiranje tuđih rezultata. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. organizacijom i strategijom znanstvenih istraživanja. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom jeziku METODIKA ZNANSTVENOG RADA Šifra predmeta: MB2-39 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina učenja: 5. 5. Odgovornost znanstvenika.5 Ime predavača: doc. dr. s odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja. Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u 110 . Cambridge. Vitagraf. gospodarski. A. Originalni znanstveni rad. Cjeloživotno učenje. Broj ECTS bodova: 4. Planiranje eksperimenta: administrativno. 1993.5 Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa značenjem. Znanstvenoistraživačka oprema. Scripta biochemica. Školska knjiga Zagreb 1997. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Prikazivanje podataka. Flögel. A Resaercher's Companion (Biological Sciences). 4. Znanost . sc. priručnik jedne discipline. Organizacija laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju općih. u: Etika. Cambridge University Press. 1997. Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Znanost i kultura. 2.C. FBF. J.9. Pojedinačni i timski rad. Analiza cijene rada i ukupnih materijalnih troškova medicinsko-biokemijskog laboratorija. Kongresno priopćenje. Rijeka 1999. Sigurnost u radu. kadrovsko. samostalni i kao dio informatičkog sustava bolnice. Znanstvena i stručna literatura. značenje i definicija znanosti. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva. The Systematic Experiment. Objektivnost i subjektivnost. 3. Oblici izvještavanja: predavanje i vizualna prezentacija. Diplomski. Pannall PR. Sažetak. Opći principi dobre laboratorijske prakse. Izvori financiranja znanstveno-istraživačkih projekata. Pregledni rad. Zagreb. socijalni i psihološki pristup znanosti. Znanstvene i stručne asocijacije. Preduvjeti: nema preduvjeta Sadržaj predmeta: Razvitak. Klinička kemija u dijagnostici i terapiji.najveća avantura i izazov ljudskog roda. magistarski i doktorski rad. specijalističkih i visoko diferentnih laboratorijskih pretraga. s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa. Profil znanstvenika. London 1996. Vođenje dnevnika. Laboratorijski informatički sustav. Priručne i središnje knjižnice. M. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu. Obrada i analiza rezultata. Simonić. Portland Press.

. valina. Kazmierczak SC. dijabetes tipa II. Bulimija.kontinuiranoj edukaciji medicinskih biokemičara. Dijetoterapija prehranom uvjetovanih bolesti. sigurnost i zaštita. 8. Zdravstveno zakonodavstvo. lizina i metionina (fenilketonurija. hiperlipoproteinemija. 2. Zagreb. Čvorišćec D. Intolerancija hrane. 29. www. Pothranjenost – malnutricija. homocistinurija. 2004. str. 1st edition 1994. EN ISO 15189. godina Semestar: 9. 3. Analysis. izoleucina. Plenum US. hipertonija. 2003. karcinoma .N. rahitis. Breakthrough Publications.V.hr 9. kopije prozirnica za predavanja 5. www. 121/2003. Poremećaji metabolizma ugljikohidrata (dijabetes tipa I.. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. 4. Preporučena literatura: 1.hr 4. 2004. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije prehrane. str. Štampar" i Hrvatske komore medicinskih biokemičara.uloga pojedinih sastojaka namirnica (proteini.org 11.hkmb. Pharmfoods. I.hr 10. Nutritivne alergije mehanizam. starije osobe. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. mala djeca. lipidi. 2000. 3rd edition. minerali. 2. vitamini. Medicinska naklada Zagreb. Zagreb. Medicinska biokemija: Organizacija rada MBLa. http://www. Dijetoterapija genetski uvjetovanih metaboličkih poremećaja. trudnice. Phd Williams: Basic Nutrition and Diat Therapy. Cambridge 1996.N. 2000. prehrambena vlakna) u razvoju prehranom uvjetovanih bolesti (hipertrigliceridemija. F.. „Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju” – priručnik. www. Prehrana kod poremećaja metabolizma fenilalanina. Mosby. i 30. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . deontologija i etika u zdravstvu. Springer. 7. Rukavina-Stavljenić A. Clinical Chemistry: Theory. anoreksija. Caroll A. Inc. dr. Davis Company. Correlation. osteporoza. Čvorišćec D. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 111 . 7. Lewis Publishers. sc.kb-merkur. Principi prehrane specifičnih populacija (dojenčad. 2004. 10. 4470 8. 6. hiperlizinemija. malapsorpcija. malasorpcija). Robert E. leucina. Preporučena literatura: 1. Brian Lockwood: Nutraceuticals. Burnett D. Pretilost . London. cistatinurija. Pharmaceutical Press. 2001.faktor rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. A. 1st edition. Wildman: Handbook of Nutraceuticals and Functional Foods .hr/zkk 12. Pesce AJ. 4th edition. relevantni članci u znanstvenim časopisima Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Flegar-Meštrić Z. sportaši). Rekić B. M. 11th CD-Ro edition. 9. 121/2003. Indeks tjelesne mase. Farmaceutskobiokemijski fakultet. intolerancija. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. dijabetesa tipa II. 5. 1999. Roko Živković: Dijetetika. R. tirozinemija. propionacidemija. Rukavina-Stavljenić A. 1998. Poremećaj metabolizma esencijalnih aminokiselina. Lisa Rapport. N.. leucinoza. “Vanjska i unutarnja provjera kvalitete bolnica i medicinskih laboratorija“ priručnik. Chadwick et al. metilmalonacidemija. Zagreb.. Piggott Printers. dijetoterapija.Škole narodnog zdravlja "A. Preporučene i zabranjene namirnice.. Goldberg: Functional Foods: Designer Foods.hdmb. albinizam. www.).. cistinurija). alkaptonurija. maldigestija. Medicinski laboratoriji Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. adolescenti.. studeni 2002..: Functional Foods. Kaplan LA. Sue Rodwell. IK Naprijed. ugljikohidrati. u organizaciji Ministarstva zdravstva RH. ateroskleroza. Juretić D. 4510 6. Sadržaj predmeta: Dijetoprevencija .. C. Kellon: Equine Supplements and Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health and Performance. kompulzivno prejedanje. Poremećaji hranjenja. karcinom. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. 3. N. E. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku DIJETOTERAPIJA Šifra predmeta: MB2-63 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 1st edition.ifcc. Nutraceuticals. C.hkmb. Irena VedrinaDragojević Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao faktora rizika razvoja nekih bolesti. Mosby. 2002. Lutz: Nutrition and Diet Therapy. cistrinoza. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik.

Tehnološka rješenja instrumenata.biokemijske smjernice. Urednik: Dunja Rogić 2. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I i iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava II Sadržaj predmeta: Predavanja: Racionalizacija u brizi o zdravlju. godina Semestar: 9. Dunja Rogić Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike uz bolesnika. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. Urednice: Dubravka Čvorišćec i Ana Stavljenić-Rukavina 3. 2004. interferencije kao i analitičku i dijagnostičku osjetljivost i specifičnost. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara. Vodič kroz laboratorijske pretrage. Broj ECTS bodova: 1.RACIONALNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA Šifra predmeta: MB2-64 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Zagreb.5 Ime predavača: prof. http://www. St John A. Seminari: Obuhvaćaju kritički pregled preporuka različitih stručnih udruženja. A Systematic Approach to Point of Care Blood 112 . Rogić D. analitička kontrola kvalitete. dr. Zagreb. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Zagreb. dr. POCT). 4. Čvoriščec. Budući stručnjaci moraju biti sposobni kompetentno sudjelovati u racionalnom izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje važnost ispitivanja. 2004. National Academy of Clinical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and Heart Failure.org 5. Maligne bolesti. Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata – prednosti i nedostaci. Broj ECTS bodova: 1. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Preporučena literatura: 1. U: Priručnik «Organizacija i upravljenje laboratorijem». National Academy of Clnical Biochemistry Laboratory Medicine Practice Guidelines: Reccomendations for Use of Laboratory Tests to Support poisoned patients who Present to the Emergency Department. Gušterača. Price CP. sc. Hrvatska komora medicinskih biokemičara. 1998. Svrha i smisao provođenja. Probiranje zdravih osoba. Point of care testing. Preoperativno probiranje pacijenata. 4. 2004. Clin Chem 2003. Washington DC. Clinical laboratory diagnostics. Kardiovaskularne bolesti. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz KBC Zagreb i budući razvoj. 2004. Hicks JM: Point of care testing.nacb. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata. Thomas L. AACC Press. Strandberg K. Poremećaji elektrolita. Biokemijske. Thamlitz R. Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama. sc. 2. cost-benefit analiza. Medicinska naklada. Preporuke internacionalnih i nacionalnih stručnih udruženja. Mišićne bolesti. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta. 2005. Bolesti jetre. 2005. Čepelak i. 3. preanalitičke čimbenike. Bolesti pluća. Zlouporaba alkohola i lijekova. sur. Use and assessment of clinical laboratory results. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Endokrine i metaboličke bolesti. Bolesti bubrega. D. mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. Dubravka Čvoriščec Ciljevi predmeta: Upoznati studente s značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih ispitivanja unutar specifične patologije. Preporučena literatura: 1. Priručnik: Laboratorijske pretrage uz bolesnika. Reumatske bolesti.5 Ime predavača: doc. hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT. svojstva analita. 49: 357-79 Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA Šifra predmeta: MB2-65 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Medicinsko. želudac i giht. pripremljen kao materijal za tečaj. godina Semestar: 9. Simonsson P. Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika. Važnost predanalitike.

Roberta Petlevski. Clinical chemistry: theory. 5. Vanjska procjena kvalitete. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. EN ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003. Thomas L. test tablete. correlation. 4th edition. Piggott Printers. sc. TH-Books. liofilizirani oblici.org 7. W. Ashwood. Understanding Accreditation in Laboratory Medicine. 2003.220-224. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući oblici. analysis. Predanalitički i analitički kriteriji za harmonizaciju rezultata laboratorijskih pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj razini. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www. Unutarnja analitička kontrola kvalitete. procesa i rezultata. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Clinical Outcomes with Point-ofCare Testing. Utvrđivanje analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na komponentama biološke varijacije (ciljne vrijednosti za preciznost.nacb. Broj ECTS bodova: 1. verifikacija i evaluacija mjernih instrumenata. Načini procjene laboratorijskih rezultata klinički relevantnih sastojaka tjelesnih tekućina (populacijske referentne vrijednosti. godina Semestar: 9. Zlata FlegarMeštrić Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima sustava kvalitete i međunarodnim normama za medicinske laboratorije.. proizvodnja antitoksičnih seruma. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Saunders Company. Kvaliteta strukture.C. kontrola EIA testova. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. Preporučena literatura: 1. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA Šifra predmeta: MB2-66 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. 2002. Dubravka Jeličić Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima u proizvodnji i kontroli test reagencija. Indikatori kvalitete laboratorijske pogreške.5 Ime predavača: doc. Clinical Laboratory Diagnostics. indeks individualnosti). pojmovnik referentih vrijednosti. te primjenom biološke varijacije u definiranju analitičkih ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga. bias i ukupnu dozvoljenu analitičku pogrešku). Point of Care 2. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno testova: izolacija HIV antigena.nacb.B. Use and assessment of clinical laboratory results. individualne referentne vrijednosti). Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa: od uputnice do interpretacije rezultata. Metode podučavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Pesce. izolacija enzima. modeli izrade referentnih intervala. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI Šifra predmeta: MB2-67 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Kontrola kvalitete. izolacija HbsAg antitijela. Dobra proizvođačka praksa. 2003. Philadelphia. Laboratory Management and Clinical Correlations. Norme ISO 9001:2000. Preporučena literatura: 1.org 6. Validacija. C:A: Burtis. intraindividualna. L. Clinical Chemistry. Kazmierczak. S.R. sc. Komponente biološke varijacije (interindividualna. osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom.A. Tietz textbook of Clinical Chemistry. Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja injekcija. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. sc. prijenos referentnih vrijednosti na nove analitičke uvjete. Kaplan. dr. test trake. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. Philadelphia. Frankfurt/Main 1998. Lippincott Williams & Wilkins. dr. Cambridge 1996. Metode podučavanja: teorijska. Akreditacija medicinskih laboratorija. 2.J. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based Practice for POCT. godina Semestar: 9. dr. E. Lewandrowski K. 1999. Burnett D. London. širina referentnih intervala.Gas Analyses – The Malmo Experience. 113 . 2. Mosby. A.

Washington. kontrola kvalitete). Philadelpia. Đurić K. Ernest Suchanek Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i patofizioloških zbivanja o kojima ovisi funkcija endokrinih žlijezda i hormona. Čvorišćec D. Edward C. Ciglar S. Naklada Ljevak.1997. http://www.3. odabir jedinica. Određivanje glukokortikoida. Određivanje estrogena. AACC Press. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Šifra predmeta: MB2-68 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. Bolesti hipofize. EN ISO 15189. Flegar-Meštrić Z. Janković S: Medicinsko-biokemijska dijagnostika u 114 . gestagena i androgena u cilju dijagnoze neplodnosti). Clin Chem Lab Med 1999. Humana reprodukcija i medicinska biokemija (Predviđanje ovulacije određivanjem hormona: metode i pouzdanost. Alvarez. godina Semestar: 9. Suchanek E. Fraser CG. Hormoni posteljice u poremećajima trudnoće i prenatalnoj dijagnostici.htm 9. Tonimir. “Biological variation and desirable quality specifications. Školska knjiga. kemijske i imunokemijske. Biokemijska dijagnostika KAH). Referentne vrijednosti biokemijskih i hematoloških sastojaka krvi u školske djece i adolescenata grada Zagreba. Hammer-Plećaš A. Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus (Hormoni jajnika. Ashwood ER. U: Šimunić V. Poremećaji u menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene. 2. Određivanje testosterona i dijagnostička vrijednost određivanja parametara ejakulata). Priručnik o kvaliteti . StavljenićRukavina A. 1-2:31-42 8. Suchanek E (urednici): Ginekologija.. 4. Poremećaji funkcije testisa i neplodnost u muškarca. dio. Washington. Ektopično stvaranje hormona). The 2004 update”. Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Svojstva metoda: osjetljivost. djelovanje i značaj određivanja u ginekologiji. Biological variation: from principles to practice. Preporučena literatura: 1. 2001: 17-29 3. Wong: Pediatric reference ranges.model. Zagreb. Steven J. Medicinski laboratoriji posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju. Zagreb. Burtis CA. Određivanje korionskog gonadotropina u ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru sindroma Down). Suchanek E (urednici): Ginekologija. Hormoni kao biljezi tumora (Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda. Medicinska naklada. Dijagnostika funkcije žutog tijela. 6. 4th ed. 1:37-45 10. 37(6): 667-673. JV GarciaLario. Carlo Brugnara. Jagarinec N i suradnici. F. Endokrinologija posteljice (Stvaranje hormona u fetoplacentnom odjeljku.com/guest26. uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I Sadržaj predmeta: Određivanje hormona (Metode: biološke. WB Saunders Comp. interferencije. 2001: 124-126 4. Čvorišćec D. Standardizacija: internacionalni standardi. C. Cava. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: prof. StavljenićRukavina. Funkcionalni testovi osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo). 6.V. steroidogeneza i dozrijevanje jajne stanice. Zagreb. Laboratorijski testovi u ranoj trudnoći). http://www. External quality assessment in clinical chemistry: Review of the Croatian situation with particular reference to equipment. AACCPress.hr 7. Na temelju stečenih znanja prikazati važnost pouzdane i racionalne laboratorijske dijagnostike endokrinopatija. Biochemia Medica 1995. U: Kurjak A i Kupešić S (urednici): Ginekologija i perinatologija – 1. Endokrinologija nadbubrežne žlijezde (Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne žlijezde. Hammer-Plećaš A. 2003: 209222 5. Analitička kontrola u medicinskobiokemijskom laboratoriju. Kralik-Oguić S. Juretić D. Određivanje hormona hipofize i hipotalamusa. mineralokortikoida i kateholamina. 1999. sc. CV Hernández Jiménez. Čepelak I. dr. Soldin. Štraus B: Medicinska biokemija. Suchanek E: Hormoni – produkcija.westgard. Poremećaji u funkciji nadbubrežne žlijezde. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane trudnoće. et al. biokemijske i hematološke pretrage u ginekologiji i perinatologiji. Endokrinologija hipofize i hipotalamusa (Regulacija endokrine funkcije hipofize.hkmb.Ricos. Primorac D. BerntŽivković S: Hormonske. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i organskih sustava I. 2001. 2003. Varaždinske toplice. Topić E. Flegar-Meštrić Z. U: Šimunić V. Naklada Ljevak. Ciglar S. specifičnost. 1998. Biochemia Medica 1994. Endokrinologija testisa (Endokrinologija i gametogeneza. Tietz NW: Tietz Textbook of Clinical Chemistry. 5.

Kompleksna genetika pravna i etička pitanja. Sanja Dabelić Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma. Klinički.nlm. Genetika i fiziologija starenja. svrsishodnost i sociološki aspekti. Farmakogenetika i farmakogenomika. Kompleksna genetika u službi očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti. T. Strachan. P. Cox. M.kliničkoj praksi. Odabrana poglavlja iz: Molekularna biologija u medicini. Odabrana poglavlja iz: Human molecular genetics.fcgi? call=bv. Read BIOS Scientific Publishers. iz Patofiziologije s osnovama patologije II. 2004. obiteljski i sociološki izazovi kompleksne genetike. Faktori rizika. pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku. Sinclair.ShowTOC&rid=gnd. upalne bolesti probavnog trakta. http://www. Baze podataka.ncbi. ISBN: 9531761205 3.gov/books/bv. dijabetes. 1995. Medicinska naklada. Preporučena literatura: 1. J. respiratorne bolesti. Broj ECTS bodova: 3 Ime predavača: doc. izbor iz primarne znanstvene literature Metode podučavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. 1999. otpornost i dugovječnost. Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušani kolegiji iz Humane i populacijske genetike. A. rak. Zagreb. autoimune bolesti. Biobanke. T. Individualizirana medicina: prevencija. Genes and Disease. prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom i (iv) spoznati sociološka. Molekularna dijagnostika i analiza genetičke varijabilnosti – primjena. dr. Molekularna genetička epidemiologija. Geni i nasljeđe.nih. Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti krvožilnog sustava. Medicinska naklada. pretilost. problemska i praktična nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik podučavanja: hrvatski jezik. Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku. sc. ISBN: 1-87274869-4 2. psihijatrijske bolesti.TOC&depth= 2 4. iz Biokemije II i iz Molekularne biologije s genetičkim inženjerstvom Sadržaj predmeta: Kompleksna genetika. faktori okoliša. terapija i prognoza.View. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka – utjecaj na zdravlje i bolest. Genetičko testiranje i javno zdravstvo. Uvjeti i način života. (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike.. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku 115 . neurodegenerativne bolesti. stres. Metode podučavanja: teorijska. nastavu je moguće izvoditi i na engleskom jeziku KOMPLEKSNA GENETIKA Šifra predmeta: MB2-69 Vrsta predmeta: izborni predmet Godina učenja: 5. godina Semestar: 9.