INFORMACIJSKI PAKET

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

za akademsku godinu 2009./2010.

1
INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE ............................................ 3
OPĆI OPIS INSTITUCIJE........................................................................................... 3
POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA .................................................................................. 4
POSTUPAK PRIJAVE............................................................................................... 4
Sveučilišni diplomski studiji ................................................................................. 4
Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij „Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ .............. 4
GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE .................................................................................. 5
Prijelaz na diplomske studije ............................................................................... 5
Prijelaz na poslijediplomski studij ......................................................................... 6
ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ........................................................................ 6
POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA ............................................................................... 7
AKADEMSKI KALENDAR ........................................................................................... 9
OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE............................................... 10
STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ..........................................................................10
PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE ...............................................................................10
INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI...................................................... 11
STUDIJ FARMACIJE ..............................................................................................11
Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................11
Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................11
Stručna praksa................................................................................................12
Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................12
Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................12
Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................13
Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................13
Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................15
STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................21
Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................21
Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................21
Stručna praksa................................................................................................21
Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................22
Završni/diplomski rad i završni/diplomski ispit .........................................................22
Ispiti i druge provjere znanja ..............................................................................22
Ispit pred ispitnim povjerenstvom ........................................................................23
Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................24
DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI» ..........................................29
Dodijeljena kvalifikacija....................................................................................29
Obrazovni i profesionalni ciljevi...........................................................................29
Moguć pristup daljnjem školovanju .......................................................................29
Školarina ......................................................................................................29
Doktorski rad .................................................................................................29
OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE ........................................30
OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ..........................74

2
 INFORMACIJE O INSTITUCIJI I
UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE
FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET
Sveučilišta u Zagrebu
A. Kovačića 1, 10000 Zagreb
pp156
telefon: (01) 48 56 201
telefaks: (01) 63 94 400
e-mail: dekanat@pharma.hr
URL: http://www.pharma.hr
Dekan: dr. sc. Nikola Kujundžić, redoviti
profesor
Prodekan za nastavu: dr. sc. Karmela Barišić,
redovita profesorica
Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena
Filipović-Grčić, redovita profesorica
Tajnica: Srebrenka Velčić, dipl. iur.
OPĆI OPIS INSTITUCIJE
Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica
je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u
Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i
medicinsko-biokemijske stručnjake.
Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu
započela je 1882. godine. Institucija nosi
naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od
1963., a od 1986. godine Fakultet organizira
nastavu u dva studijska programa, studij
farmacije i studij medicinske biokemije.
Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne
diplomske studije farmacije i medicinske
biokemije, poslijediplomski doktorski studij
„Farmaceutsko-biokemijske znanosti“ i
poslijediplomske specijalističke studije.
Također organizira nastavu stalnog
usavršavanja za magistre farmacije i magistre
medicinske biokemije.
Obrazovna je zadaća studija farmacije
osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje
u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s
ciljem sigurne i učinkovite terapije.
Studij farmacije na Farmaceutsko-
biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
organiziran je kao integrirani preddiplomski i
diplomski studij u trajanju od deset
semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po
njegovom završetku student stječe naslov
magistra farmacije. Studenti farmacije
usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i
stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen
pristup obrazovanju magistara farmacije
udovoljava potrebama sve zahtjevnije
farmaceutske struke. Nastavni program ima
za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog
stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih
načina liječenja, sposobnog kritičkom
promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju
znanja u farmaceutskim i kliničkim
znanostima. Daje se i naglasak na razvoj
vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-
pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu.
Diplomirani magistri farmacije zapošljavaju se
u javnim i bolničkim ljekarnama, u
farmaceutskoj industriji u istraživanju,
razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu
lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske
proizvode, u ustanovama za obrazovanje
farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim
institutima, u tvrtkama za distribuciju
lijekova na veliko (veledrogerije).
Obrazovna je zadaća studija medicinske
biokemije osposobiti studenta da s
kemijskoga, biokemijskoga i molekularno-
biološkoga gledišta ispituje čovjekov život u
zdravlju i bolesti.
Studij medicinske biokemije organiziran je
kao integrirani preddiplomski i diplomski
studij u trajanju od 10 semestara (5 godina,
300 ECTS bodova), a po završetku studija
stječe se naslov magistra medicinske
biokemije. Studenti medicinske biokemije
usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i
stručnih medicinsko-biokemijskih predmeta.
Cilj je studija obrazovati stručnjaka koji može
pomoći liječniku u postavljanju dijagnoze i
praćenju terapije izborom odgovarajućih
postupaka i razumijevanjem dobivenih
rezultata u svrhu racionalne laboratorijske
dijagnostike.
Studenti medicinske biokemije proučavaju
molekularne procese čovjekova organizma i
molekularne promjene svojstvene bolesti, te
bit, izbor i kontrolu kakvoće laboratorijsko-
dijagnostičkih postupaka. Tumačenja
laboratorijskih nalaza, mjerna oprema,
izolacija i priprava bioloških supstancija,
proizvodnja reagensa i biokemikalija također
su njihova zadaća. Diplomirani magistri
medicinske biokemije zapošljavaju se
najvećim dijelom u sustavu zdravstvene
zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike,
opće i specijalne bolnice, klinike i klinički
bolnički centri).
Diplomski studijski programi osnova su za
poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje
posebnih vještina i sposobnosti. Stoga i
doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih
znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu
3
obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu.
Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten
je na četiri lokacije, na oko 8500 četvornih
metara s istraživačkim i studentskim
laboratorijima, kabinetima, studentskom
ljekarnom, studentskom računalnom
učionicom, središnjom knjižnicom, nekoliko
zavodskih knjižnica i botaničkim vrtom
ljekovitoga, otrovnog, začinskog i hranjivog
bilja.
POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA
Sveučilišni diplomski studiji:
• Studij farmacije
• Studij medicinske biokemije
Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij
„Farmaceutsko-biokemijske znanosti“
organizira se u 2 modula:
• Farmaceutske znanosti
• Medicinsko-biokemijske znanosti
Sveučilišni poslijediplomski specijalistički
studiji.
Svi navedeni studiji primjenjuju sustav
bodovanja sukladan europskom sustavu
(European Credit Transfer System, ECTS).
POSTUPAK PRIJAVE
Sveučilišni diplomski studiji
Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve
godine studija upisuje:
• redovite studente koji studiraju uz
potporu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa (bez plaćanja).
• redovite studente koji studiraju uz
plaćanje participacije - linearno plaćanje.
• redovite studente koji studiraju uz
plaćanje participacije - maksimalna
participacija.
• redovite studente – strane državljane
koji sami plaćaju troškove svog
obrazovanja.
Opći uvjeti
Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su
završile četverogodišnje srednje obrazovanje
i uspješno položile državnu maturu.
Prijava
Prijave se obavljaju preko Središnjeg
prijavnog ureda u skladu s uputama
navedenog ureda.
Natječaj
Natječaj za upis studenata u prvu godinu
studija objavljuje se u dnevnom tisku. U
natječaju su definirani detalji vezani za
prijavu.
Kriteriji za upis kandidata na Sveučilišne
diplomske studije - Studij farmacije i Studij
medicinske biokemije
a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi
do 250 bodova
b) Na temelju položenih ispita na državnoj
maturi
- Hrvatski jezik
do 50 bodova
- Matematika (viša razina)
do 200 bodova
- Strani (ili klasični) jezik
do 50 bodova
- Kemija
do 200 bodova
- Biologija*
do 200 bodova
*Nije uvjet za upis na studij, ali ako je
predmet položen na državnoj maturi, donosi
bodove.
c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti
• ukoliko kandidat tijekom
srednjoškolskog obrazovanja nije
odslušao i položio dvije godine
nastave iz Latinskog jezika mora to
učiniti do upisa u II. godinu studija
d) Dodatna učenikova postignuća
• osvojeno jedno mjesto od prva tri na
državnim natjecanjima u RH iz
predmeta Kemija ili Biologija ili
Matematika (jedno natjecanje 30
bodova, dva ili više natjecanja 50
bodova) do 50 bodova
Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij
„Farmaceutsko-biokemijske znanosti“
Opći uvjeti
Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju
prvu godinu:
• završeni fakultet (Farmaceutsko-
biokemijski fakultet)
4
 • uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek
ocjena 4,0, ili preporuka dva
nastavnika)
• poznavanje engleskog jezika i rada s
računalom
Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju
nakon završene jednogodišnje organizirane
nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili
završene 1. godine nekog drugog znanstvenog
ili specijalističkog poslijediplomskog studija:
• odslušana 1. godina i položeni ispiti,
prosjek ocjena 4,5
• upis i polaganje razlikovnih predmeta
u dogovoru s voditeljem
poslijediplomskog doktorskog studija
• poznavanje engleskog jezika i rada s
računalom
Kandidati koji nisu završili Farmaceutsko-
biokemijski fakultet nego jedan od srodnih
fakulteta (srodni fakulteti su primjerice:
Prirodoslovno-matematički fakultet,
Prehrambeno-biotehnološki fakultet,
Medicinski fakultet) mogu se upisati na
poslijediplomski doktorski studij uz:
• prosjek ocjena diplomskog studija 4,0
ili preporuku dva nastavnika
• preporuku i obrazloženje voditelja
poslijediplomskog doktorskog studija
• polaganje ispita iz razlikovnih
predmeta diplomskog studija
(imenuje se tročlano povjerenstvo za
određivanje razlikovnih predmeta
koje pristupnik treba položiti)
• poznavanje engleskog jezika i rada s
računalom
Kriteriji i postupci odabira polaznika
Polaznici se odabiru temeljem prosjeka
ocjena diplomskog studija 4,0, znanstvene
aktivnosti (npr. članci objavljeni u časopisu
indeksiranom u Current Contensu, u drugim
indeksiranim časopisima, kongresni sažeci) te
preporuke eventualnog mentora doktorskog
rada.
GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE
Prijelaz na diplomske studije
Na Fakultet mogu prijeći studenti s drugih
farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili
njima sličnih fakulteta u Republici Hrvatskoj
ako postoji podudarnost nastavnih planova i
programa za stjecanje akademskog zvanja
magistra farmacije ili magistra medicinske
biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o
studiranju na diplomskim studijima
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 2008.), članci
25-29.
Mogućnosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih
i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan
Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno
povjerenstvo imajući u vidu stupanj
sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa,
otvorenost europskog akademskog prostora i
zakonski okvir u Republici Hrvatskoj.
Prijelaz se može ostvariti samo od druge do
četvrte godine studija, s time da prijelaz nije
moguć tijekom akademske godine u kojoj je
student prvi put upisao studij.
Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s
drugih fakulteta utvrđuje za svaku akademsku
godinu Fakultetsko vijeće na prijedlog
Dekanskog kolegija, vodeći računa o
prostornim i kadrovskim kapacitetima
Fakulteta.
Opći uvjeti za prijelaz studenata s drugih
farmaceutsko-biokemijskih fakulteta osim
podudarnosti nastavnih planova i programa
su:
• da pristupnik ima položene ispite i
zadovoljene druge uvjete za redoviti
upis u višu godinu studija na
matičnom fakultetu,
• da nije ponavljao ni jednu godinu
studija,
• da zna hrvatski jezik (za strane
državljane, što potvrđuje
odgovarajućom dokumentacijom).
O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti
prijelaza odlučuje Nastavno povjerenstvo.
Ako više pristupnika od broja utvrđenog
odlukom Fakultetskog vijeća ispunjava opće
uvjete, prednost imaju pristupnici koji su
postigli bolji opći uspjeh u studiju na
fakultetu s kojega prelaze.
Pri izračunavanju prosjeka općeg uspjeha
studija uzimaju se u obzir ocjene svih
položenih ispita na fakultetu s kojeg se traži
prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu.
ECTS koordinator Fakulteta daje mišljenje o
priznavanju ECTS bodova.
Studenti strani državljani stječu pravo
prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i
hrvatski državljani, na temelju posebne kvote
i liste reda prvenstva uz prethodno
priznavanje razdoblja studija.
5

Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam
dana prije završetka redovitog upisnog roka u
akademsku godinu u Studentskoj poslovnici
Fakulteta.
Uz obrazloženu molbu, student je dužan
priložiti:
• studentsku ispravu,
• potvrdu o položenim ispitima i ukupnu
ocjenu dotadašnjeg studija,
• potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da
je stekao pravo upisa na višu studijsku
godinu,
• nastavni plan i program studija s
kojeg prijelaznik prelazi,
• domovnicu, a za strane državljane
presliku putovnice i rješenja o
privremenom boravku.
završenoga programa s programom
poslijediplomskog studija.
Na temelju odluke iz stavka 2. članka 14
Pravilnika o poslijediplomskim studijima
(srpanj, 2007) Povjerenstvo za
poslijediplomske studije odobrava upis na
odgovarajući poslijediplomski studij i
određuje obveze koje je pristupnik dužan
ispuniti prije prijave teme doktorskog rada.
ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR
Dr. sc. Karmela Barišić, redovita profesorica

Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva,

uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren
prijevod tih isprava, a također i ovjeren
prijevod nastavnog plana i programa studija
(curriculum studiorum) kao i rješenje o
priznavanju razdoblja studija nadležne
agencije.

Prijelaz na poslijediplomski studij

U odgovarajući semestar doktorskog studija

može se upisati osoba koja je završila
specijalistički studij iz područja biomedicine i
zdravstva i srodnih područja s najmanjom
prosječnom ocjenom 4,5 i s potrebnim brojem
ECTS bodova.

U odgovarajući semestar doktorskog studija

može se upisati osoba koja je ispunila sve
uvjete studija na specijalističkom studiju ili
poslijediplomskom magistarskom
znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili
medicinsko-biokemijskih znanosti, a koja nije
izradila i obranila završni rad, s najmanjom
prosječnom ocjenom 4,5 i s potrebnim brojem
ECTS bodova.

Povjerenstvo za poslijediplomske studije

provjerava ispunjenje navedenih uvjeta.

Pristupnicima koji su proveli određeno

vrijeme na organiziranom znanstvenom
usavršavanju u inozemstvu ili na drugim
biomedicinskim fakultetima u zemlji, može se
odobriti upis na poslijediplomski studij ako
udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim
planom i programom.

Povjerenstvo za poslijediplomske studije

donosi odluku o priznavanju istovrijednosti

6
POPIS NASTAVNIKA I
SURADNIKA
1. Redoviti profesori
a) s punim radnim
vremenom
Barišić, dr. sc. Karmela
Bećirević-Laćan, dr. sc. Mira
Biruš, dr. sc. Mladen
Čepelak, dr. sc. Ivana
Filipović-Grčić, dr. sc.
Jelena
Kalođera, dr. sc. Zdenka
Kronja, dr. sc. Olga
Kujundžić, dr. sc. Nikola
Luterotti, dr. sc. Svjetlana
Maleš, dr. sc. Željan
Medić-Šarić, dr. sc. Marica
Nigović, dr. sc. Biljana
Samaržija, dr. sc. Ita
Sorić, dr. sc. Jasna
Vedrina-Dragojević, dr. sc.
Irena
Zorc, dr. sc. Branka
Žanić Grubišić, dr. sc.
Tihana
b) kumulativni radni odnos
Lauc, dr. sc. Gordan
Plavšić, dr. sc. Franjo
Romić, dr. sc. Željko
c) ostali
Čvorišćec, dr. sc. Dubravka
Dodig, dr. sc. Damir
Malenica, dr. sc. Branko
Paušek-Baždar, dr. sc.
Snježana
Petrovečki, dr. sc. Mladen
Sertić, dr. sc. Jadranka
Suchanek, dr. sc. Ernest
Topić, dr. sc. Elizabeta
Vizek Vidović, dr. sc. Vlasta
2. Izvanredni profesori
a) s punim radnim
vremenom
Dumić Belamarić, dr. sc.
Jerka
Jadrijević-Mladar Takač, dr.
sc. Milena
Petrik, dr. sc. Jozsef
Rumora, dr. sc. Lada
Sanković, dr. sc. Krešimir
Uršić, dr. sc. Stanislav
Vladimir-Knežević, dr. sc.
Sanda
Vrček, dr. sc. Valerije
b) kumulativni radni odnos
Sučić, dr. sc. Mirna
Zadro, dr. sc. Renata
c) ostali
Barišić, dr. sc. Ingeborg
Božikov, dr. sc. Velimir
Cetina Čižmek, dr. sc.
Biserka
Dodig, dr. sc. Slavica
Kujundžić, dr. sc. Milan
Mastilica, dr. sc. Miroslav
Matulić, dr. sc. Tonči
Vukušić, dr. sc. Ivan
Živković, dr. sc. Ilija
3. Docenti
a) s punim radnim
vremenom
Bach Rojecky, dr. sc. Lidija
Barbarić, dr. sc. Monika
Bešić, dr. sc. Erim
Dabelić, dr. sc. Sanja
Domijan, dr. sc. Ana-Marija
Gabričević, dr. sc. Mario
Hafner, dr. sc. Anita
Hazler Pilepić, dr. sc. Kroata
Jug, dr. sc. Mario
Jurić, dr. sc. Sandra
Jurišić Grubešić, dr. sc.
Renata
Kos, dr. sc. Ivan
Kosalec, dr. sc. Ivan
Lovrić, dr. sc. Jasmina
Maravić Vlahoviček, dr. sc.
Gordana
Mornar Turk, dr. sc. Ana
Petlevski, dr. sc. Roberta
Pilepić, dr. sc. Viktor
Staničić, dr. sc. Živka
Šegvić Klarić, dr. sc. Maja
Vanić, dr. sc. Željka
Vitali, dr. sc. Dubravka
Vuković, dr. sc. Jadranka
Zovko Končić, dr. sc.
Marijana
Žuntar, dr. sc. Irena
b) kumulativni radni odnos
Bačić-Vrca, dr. sc. Vesna
Rogić, dr. sc. Dunja
Vrkić, dr. sc. Nada
c) ostali
Bilić-Zulle dr. sc. Lidija
Debeljak, dr. sc. Željko
Džimbeg-Malčić, dr. sc.
Vesna
Flegar-Meštrić, dr. sc. Zlata
Franušić, dr. sc. Zrinka
Ljubanović, dr. sc. Danica
Šimundić, dr. sc. Ana-Maria
Trbojević-Čepe, dr. sc.
Milica
Zrinski Topić, dr. sc. Renata
4. Viši predavač
a) ostali
Pjevač, mr. sc. Neda
Skender, Nikolina
5. Viši asistenti
a) s punim radnim
vremenom
Budimir, dr. sc. Ana
Vuina, dr. sc. Daniela
b) ostali
Jeličić, dr. sc. Dubravka
Jasprica, dr. sc. Ivona
6. Asistenti
a) s punim radnim
vremenom
Amidžić, Daniela
Bival Štefan, Maja
Blažeković, Biljana
Gjuranović, Željka
Inić, Suzana
Jablan, Jasna
Šakić, Davor
Turčić, Petra
Vujić, Lovorka
b) ostali
Bokun, Tomislav
Bulimbašić, mr. sc. Stela
Grgurević, Ivica
Horvatić, Ivica
Marušić, Srećko
Nikolac, Nora
Pandžić-Jakšić, Vlatka
Tadić, Mario
7. Stručni suradnik
a) s punim radnim
vremenom
Kremer, dr. sc. Dario
8. Znanstveni novaci
Bilušić Vundać, dr. sc. Vjera
Bojić, Mirza
Čubrilo, Sonja
Damić, Miranda
Denegri, dr. sc. Bernard
Gornik, dr. sc. Olga
Grdić Rajković, dr. sc.
Marija
7
Jakobušić Brala, Cvijeta
Matić, Mirela
Matokanović, Mirela
Medančić, Tina
Mucalo, Iva
Novak, Ruđer
Ortner Hadžiabdić, mr. sc.
Maja
Pepić, dr. sc. Ivan
Perković, Ivana
Rajić, dr. sc. Zrinka
Sajenko, Ivana
Somborac, Anita
Šupraha Goreta, dr. sc.
Sandra
Vasung, Martina
Weitner, Tin

8
AKADEMSKI KALENDAR

LISTOPAD 2009. STUDENI 2009. PROSINAC 2009.

P U S Č P S N P U S S N
Č P P U S Č P S N
1 2 3 4 1 1 2 3 4 5 6
5 6 7 8 9 10 11 2 3 4 5 6 7 8 7 8 9 10 11 12 13
12 13 14 15 16 17 18 9 10 11 12 13 14 15 14 15 16 17 18 19 20
19 20 21 22 23 24 25 16 17 18 19 20 21 22 21 22 23 24 25 26 27
26 27 28 29 30 31 23 24 25 26 27 28 29 28 29 30 31
5. 10. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE I. 30 25. 12. i 26. 12. BOŽIĆNI BLAGDANI
GODINE STUDIJA 1. 11. SVI SVETI 24. 12.– 6. 1. NEMA NASTAVE
12. 10. POČETAK NASTAVE ZA STUDENTE
OSTALIH GODINA
8. 10. DAN NEOVISNOSTI
SIJEČANJ 2010. VELJAČA 2010. OŽUJAK 2010.
P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N
1 2 3 1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 7
4 5 6 7 8 9 10 8 9 10 11 12 13 14 8 9 10 11 12 13 14
11 12 13 14 15 16 17 15 16 17 18 19 20 21 15 16 17 18 19 20 21
18 19 20 21 22 23 24 22 23 24 25 26 27 28 22 23 24 25 26 27 28
25 26 27 28 29 30 31 29 30 31
1. 1. NOVA GODINA 1. 2.- 26. 2. ZIMSKI ISPITNI ROK 22. 2. - 3. 3. UPISI U LJETNI SEMESTAR
6. 1. SVETA TRI KRALJA 22. 2. – 3. 3. UPISI U LJETNI SEMESTAR 8. 3. POČETAK NASTAVE U LJETNOM
29. 1. ZAVRŠETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU
SEMESTRU

TR AVANJ 2010. SVIBANJ 2010. LIPANJ 2010.

P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N
1 2 3 4 1 2 1 2 3 4 5 6
5 6 7 8 9 10 11 3 4 5 6 7 8 9 7 8 9 10 11 12 13
12 13 14 15 16 17 18 10 11 12 13 14 15 16 14 15 16 17 18 19 20
19 20 21 22 23 24 25 17 18 19 20 21 22 23 21 22 23 24 25 26 27
26 27 28 29 30 24 25 26 27 28 29 30 28 29 30
4. 4. USKRS 31 3. 6. TIJELOVO
5. 4. USKRSNI PONEDJELJAK 1. 5. PRAZNIK RADA 11. 6. ZAVRŠETAK NASTAVE U LJETNOM
SEMESTRU
22. 6. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE
25. 6. DAN DRŽAVNOSTI
14. 6. – POČETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA

SRPANJ 2010. KOLOVOZ 2010. RUJAN 2010.

P U S Č P S N P U S Č PN S P U S Č P S N
1 2 3 4 1 1 2 3 4 5
5 6 7 8 9 10 11 2 3 4 5 6 7 8 6 7 8 9 10 11 12
12 13 14 15 16 17 18 9 10 11 12 13 14 15 13 14 15 16 17 18 19
19 20 21 22 23 24 25 16 17 18 19 20 21 22 20 21 22 23 24 25 26
26 27 28 29 30 31 23 24 25 26 27 28 29 27 28 29 30
16. 7. ZAVRŠETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 30 31 17. 9. ZAVRŠETAK JESENSKOG ISPITNOG
5. 8. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ROKA
ZAHVALNOSTI 15. 9. – 24. 9. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR
15. 8. VELIKA GOSPA
23. 8. POČETAK JESENSKOG ISPITNOG
ROKA

NASTAVA Zimski semestar: 5. 10. (za I. godinu) , 12. 10. 2009. (za ostale godine) – 29. 1. 2010.
Ljetni semestar: 8. 3. 2010. – 11. 6. 2010.
Zimski ispitni rok: 1. 2. – 26. 2. 2010.
ISPITNI
ROKOVI Ljetni ispitni rok: 14. 6. - 16. 7. 2010.
Jesenski ispitni rok: 23. 8. – 17. 9. 2010.

UPISI Upisi u ljetni semestar: 22. 2. – 3. 3. 2010.

Upisi u zimski semestar: 15. 9. – 24. 9. 2010.

9
OPĆE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA Zavodu nalazi se jedan ili više studentskih
RAZINI SASTAVNICE laboratorija u kojima se održava praktična
nastava, a sastavni dio Zavoda za
farmaceutsku tehnologiju je studentska
STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI
ljekarna. Fakultetski botanički vrt
ljekovitoga, otrovnog, začinskog i hranjivog
Na Fakultetu djeluje podružnica Studentskoga
bilja u Schrottovoj ulici jedini je
zbora te Udruga studenata farmacije i
specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe, a
medicinske biokemije Hrvatske - CPSA.
namijenjen je za morfološke, sustavne i
Podružnica Studentskog zbora Farmaceutsko-
ekološke studije u sustavu obrazovanja i
biokemijskog fakulteta organizira
znanosti.
tradicionalnu Brucošijadu i Ljetnu školu.
Studentski zbor čine predstavnici studenata
koji se biraju direktnim izborom. Predstavnici
studenata članovi su Fakultetskoga vijeća.
CPSA ima status punopravnog članstva u EPSA-
i (European Pharmaceutical Student's
Association) i IPSF-u (International
Pharmaceutical Students' Federation). Na
Fakultetu organizira humanitarne akcije
(primjerice palačinkijada), dobrovoljno
darivanje krvi u suradnji s HZTM, radionice i
plakate o aktualnim temama (primjerice
pušenje, HIV/AIDS i drugo), međunarodnu
razmjenu studenata u okviru Student
Exchange Programm-a, kratkotrajne razmjene
studenata tijekom akademske godine (TWIN
Project), gledanje filmova (PMP, Pharmacy
Movie Project), studentske tulume te niz
drugih projekata. U ovoj akademskoj godini
članovi Udruge organizirali su dvije razmjene
studenata sa njemačkim i grčkim studentima
farmacije te EPSA Autumn Assembly u
Dubrovniku, kongres europskih studenata
farmacije na temu „Pharmaceutical Care
Models and Therapeutic Innovations“.
Kongresu je prisustvovalo više od 120
studenata iz 24 europske zemlje.
Na Fakultetu djeluje i pjevački zbor
studenata i nastavnika.

PROSTORI I OPREMA ZA UČENJE

Farmaceutsko-biokemijski fakultet smješten

je na četiri lokacije. U zgradi Fakulteta u ulici
Ante Kovačića 1 nalazi se predavaonica sa 120
sjedećih mjesta, tri seminarske prostorije,
središnja knjižnica, studentska računalna
učionica te u dvorištu zgrade studentska
prostorija s čajnom kuhinjom. U središnjoj
knjižnici i studentskoj računalnoj učionici
studenti mogu neometano učiti i koristiti se
internet uslugama. Na lokaciji fakulteta u
Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se
predavaonica s 80 sjedećih mjesta i jedna
seminarska prostorija, a u Schrottovoj ulici
broj 39 predavaonica s 80 sjedećih mjesta.
Sve predavaonice i seminarske prostorije
opremljene su modernom audiovizualnom i
multimedijalnom opremom. Na svakom

10
 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI farmaceutima koji će biti neizostavni dio
VODE K DIPLOMI istraživačkog tima za razvoj novih lijekova i
ljekovitih oblika.
Studij je farmacije multidisciplinaran;
STUDIJ FARMACIJE
uključuje temeljne (matematika, kemija,
fizika, statistika, biokemija, biologija,
Dodijeljena kvalifikacija
molekularna biologija), biomedicinske
(anatomija, fiziologija, patofiziologija,
Završetkom Studija farmacije student stječe
mikrobiologija i parazitologija, farmakologija,
diplomu o završenom studiju te akademsko
toksikologija i hematologija) i stručne
zvanje magistar farmacije (mag. pharm.).
kolegije (farmaceutska botanika,
farmakognozija, farmaceutska kemija,
Obrazovni i profesionalni ciljevi
biokemija lijekova, farmaceutika, oblikovanje
lijekova, analitika lijekova, klinička
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica
farmacija, farmakoterapija, kozmetologija i
je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj
sl.) kojima se postiže stjecanje specifičnih
obrazuje farmaceutske stručnjake. Prepoznat
znanja i vještina iz polja farmacije.
po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi
Tijekom studija farmacije studenti se
na diplomskoj i poslijediplomskoj razini, te po
upoznaju sa strategijom organske sinteze
svom doprinosu znanosti, Farmaceutsko-
lijeka, s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te
biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih
biotehnološkim metodama proizvodnje
farmaceutskih znanja. Fakultet je uvijek bio i
lijekova i dijagnostičkih sredstava. Ispituju
jest spreman nositi se s izazovima
fizička, kemijska, biološka i farmaceutsko-
uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom
tehnološka svojstva lijeka te klasičnim i
suvremene farmacije, te širiti, prenositi i
suvremenim metodama dokazuju i određuju
primjenjivati stečena znanja za dobrobit
ljekovite tvari. Studenti farmacije također
pojedinca i društva u cjelini.
upoznaju i građu i funkcije tkiva, organa i
organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti.
Obrazovna je zadaća studija farmacije
Stječu znanja o različitim molekulskim
osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje
mehanizmima djelovanja lijekova, mogućim
u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s
neželjenim i štetnim učincima te
ciljem sigurne i učinkovite terapije.
interakcijama lijekova. Usvajaju tehnologiju
izrade klasičnih i suvremenih ljekovitih oblika
Studij farmacije na Farmaceutsko-
te se bave pitanjima čuvanja, kontrole
biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
kakvoće i nadzora u proizvodnji i prometu
organiziran je kao integrirani preddiplomski i
lijekova. Razvijaju vještine izdavanja lijekova
diplomski studij u trajanju od deset
i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri
semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po
izboru pogodne vrste i oblika lijeka, te
njegovom završetku student stječe naslov
pravilne primjene propisane terapije,
magistra farmacije. Suvremen pristup
praćenje nuspojava lijekova, pravilno
obrazovanju magistara farmacije udovoljava
informiranje o lijekovima, upoznavanje s
potrebama sve zahtjevnije farmaceutske
mogućim međudjelovanjem lijekova i hrane).
struke. Nastavni program ima za cilj osigurati
Stječu potrebna znanja za istraživanja i
izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu
razvoj novih lijekova i terapijskih sustava.
lijekova i suvremenih načina liječenja,
Magistar farmacije, nakon provedenog
sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i
stručnog staža u trajanju od 1 godine i
trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i
položenog državnog ispita, stječe odobrenje
kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na
za samostalan rad u sustavu zdravstvene
razvoj vještina komunikacije na relaciji
zaštite na za to predviđenim poslovima i
ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u
zadacima (javna i bolnička ljekarna). Magistri
zdravstvu.
farmacije su osposobljeni za rad u
Pri upisu u petu godinu studija studenti se
farmaceutskoj industriji u istraživačkim,
opredjeljuju za jedan od modula:
proizvodno-tehnološkim, analitičkim
«Ljekarništvo» ili «Istraživanje i razvoj
laboratorijima, marketingu lijekova,
lijekova». Kroz modul «Ljekarništvo» studenti
registraciji lijekova, Agenciji za lijekove i
se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene
medicinske proizvode i drugim javno-
zaštite gdje kao stručnjaci za lijekove
zdravstvenim institucijama, akademskom
promiču njihovu ispravnu i odgovarajuću
okruženju i sl.
primjenu. Modul «Istraživanje i razvoj
lijekova» nudi specifična znanja potrebna

11
Stručna praksa
Stručna praksa za studente studija farmacije
organizira se kroz Centar za primijenjenu
farmaciju, a za organizaciju i provođenje
stručne prakse zaduženi su prof. dr. sc.
Milena Jadrijević-Mladar Takač, prof. dr. sc.
Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Željka
Vanić i doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić.
Stručna praksa je obavezan predmet tijekom
svih pet studijskih godina, a organizirana je
na sljedeći način:
I. godina: Upoznavanje studenata s različitim
okruženjima farmaceutske prakse: javne
ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski
laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati). Kroz
predavanja studenti se upoznaju s
profesionalnim mogućnostima i ciljevima
magistra farmacije. Upoznaju se s ulogom
magistra farmacije u javnom i bolničkom
ljekarništvu, kao i s ulogom kliničkog
farmaceuta. Predstavljen im je i djelokrug
rada Agencije za lijekove i medicinske
proizvode te uloga magistra farmacije u
regulatornim poslovima u farmaceutskoj
industriji. Studenti se upoznaju s ulogom
magistra farmacije u poslovima istraživanja i
razvoja te proizvodnje lijekova. Također se
upoznaju s marketingom i veleprodajom
lijekova i medicinskih proizvoda u sustavu
zdravstva.
II. godina: Stručna praksa u različitim
okruženjima farmaceutske prakse prema
slobodnom izboru studenta (15 sati).
Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz
najmanje 2 a najviše 3 radna dana, a prema
dogovoru s dodijeljenim mentorom. Tijekom
stručne prakse student se upoznaje s
organizacijom rada i ustrojem ljekarničke
djelatnosti te sustavom naručivanja,
provjerom isteka roka valjanosti lijekova,
praćenjem zaliha i sl. Student se također
upoznaje s obaveznom stručnom literaturom
u ljekarni. Od studenata druge godine
očekuje se da vode dnevnik prakse u kojem
opisuju aktivnosti koje se odvijaju u ljekarni.
Student može pomagati i sudjelovati u
obavljanju poslova primjerenih ovoj razini
obrazovanja pod nadzorom mentora. Nakon
obavljene stručne prakse mentor studentu
potpisuje izvješće o provedenoj praksi na
temelju kojeg i uz predočenje dnevnika
prakse se upisuju ECTS bodovi u indeks.
III. godina: Stručna praksa u različitim
okruženjima farmaceutske prakse prema
slobodnom izboru studenta (15 sati).
Student stručnu praksu obavlja u ljekarni kroz
najmanje 2 a najviše 3 radna dana, a prema
dogovoru s dodijeljenim mentorom. Student
upoznaje grupe dodataka prehrani (biljni
pripravci, vitamini i minerali, dijetetski
proizvodi itd.), njihovu namjenu, doziranje,
nuspojave, ograničenja pri primjeni, moguće
interakcije. Upoznaje također grupu
predmeta opće uporabe prema Popisu
kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu
zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati
korisnike (bez kozmetike i kozmetike s
posebnom namjenom). Student sudjeluje u
postupku naručivanja i zaprimanja lijekova i
ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni,
te u obavljanju manje zahtjevnih poslova pod
stručnim nadzorom mentora (npr. vaganje
monokomponentnih čajeva, razvrstavanje
pripravaka).
IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili
bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili
međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse).
V. godina: Stručna praksa u javnoj ili
bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u
sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati).
Tijekom stručne prakse student će stjecati
sveobuhvatna znanja i vještine potrebne za
obavljanje farmaceutskih usluga (narudžba,
zaprimanje, kontrola, skladištenje,
razvrstavanje te izdavanje lijekova i
medicinskih proizvoda, komunikacija s
pacijentima i dr.).
Moguć pristup daljnjem školovanju
Nakon završenog studija farmacije student
može nastaviti edukaciju u znanstveno-
istraživačkom smjeru na poslijediplomskom
doktorskom studiju, stručno usavršavanje na
poslijediplomskom specijalističkom studiju i u
okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije
te trajno usavršavanje na tečajevima.
Završni/diplomski rad i završni/diplomski
ispit
Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim
studijima Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac
2008.), članak 55:
1. Diplomski studij završava polaganjem
svih ispita i dovršenjem ostalih
studijskih obveza, izradom
diplomskog rada i javnim polaganjem
diplomskog ispita u skladu sa
studijskim programom.
2. Organizaciju izrade Diplomskih radova
vodi Povjerenstvo za diplomske
radove.
3. Diplomski rad u pravilu predstavlja
rad kojeg student izrađuje pod
nadzorom voditelja i to na Fakultetu
ili drugoj instituciji koja pruža
mogućnost znanstveno-istraživačkog
12
 rada prema Uputama za izradu
diplomskog rada.
4. U slučaju izrade Diplomskog rada u
drugoj instituciji Povjerenstvo za
diplomske radove na prijedlog
nastavnika-voditelja imenuje stručnu
osobu pod čijim nadzorom će student
u toj instituciji izraditi praktični dio
diplomskog rada.
5. Diplomski ispit je završni ispit
odgovarajućeg diplomskog studija.
6. Diplomskim ispitom student dokazuje
da je sposoban primjenjivati znanja i
vještine stečene tijekom studija i da
može rješavati zadatke svoje struke.
7. Diplomskom ispitu može pristupiti
student koji ispunjava sljedeće
uvjete:
• najmanje dvije godine
studirao na Fakultetu,
• udovoljio svim uvjetima
obveznih i izbornih oblika
nastave propisanih
izvedbenim planom nastave,
• položio sve propisane ispite te
prikupio najmanje 300 ECTS
bodova
• da je obavio propisanu
stručnu praksu
• da je njegov diplomski rad
prihvaćen od Povjerenstvu za
diplomske radove.
8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a
sastoji se od obrane Diplomskog rada i
provjere znanja diplomanda iz
područja Diplomskog rada.
9. Diplomski ispit je javan, a polaže se
pred Povjerenstvom kojeg imenuje
Dekan na prijedlog Povjerenstva za
diplomske radove i mora se obaviti u
jednom danu.
10. Povjerenstvo za diplomske radove
utvrđuje termine polaganja
diplomskih ispita i o tome obavještava
članove povjerenstva, studenta i
studentsku poslovnicu.
Ispiti i druge provjere znanja
Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim
studijima Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac
2008.), članak 40:
1. Znanje i vještine studenata mogu se
provjeravati na ispitu iz predmeta
i/ili vrednovati tijekom nastave
(kolokviji, praktične zadaće,
seminarski radovi, projektni zadaci i
sl.). Studijskim programom može se
utvrditi stjecanje ECTS bodova iz
pojedinih oblika nastave i bez
ocjenjivanja ili uz opisno
ocjenjivanje.
2. Student koji nije izvršio obveze
utvrđene studijskim programom i
izvedbenim planom nastave iz
pojedinog predmeta ne može
pristupiti ispitu iz tog predmeta.
3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a
polažu se samo u pisanom obliku,
samo usmeno, ili pisano i usmeno ili
izvedbom/prezentacijom praktičnog
rada.
4. Praktični dio ispita može se obaviti
odvojeno od teorijskog. Cjelokupni
ispit mora završiti u najviše pet
radnih dana, osim u posebno
opravdanim slučajevima.
5. Ukupno ispitivanje pojedinog
studenta na usmenom ispitu ne smije
trajati više od 30 minuta. Pisani ispit
može trajati do 120 minuta.
6. Pisani dio ispita može biti
eliminacijski, osim ako se ispit
održava pred povjerenstvom.
7. Student ima pravo dobiti na uvid
ocijenjeni rad pisanog dijela ispita.
8. Ispiti se ne naplaćuju.
9. Ispit iz istog predmeta se može
polagati najviše četiri puta. Četvrti
put ispit se polaže pred ispitnim
povjerenstvom. Student koji u
četvrtom pokušaju ne položi ispit iz
istog predmeta obvezan je u idućoj
akademskoj godini ponovno upisati i
odslušati taj predmet. Ako student i
nakon ponovljenog upisa predmeta ne
uspije položiti ispit u četvrtom
pokušaju, gubi pravo studiranja na
tom studiju.
Ispit pred ispitnim povjerenstvom
Članak 48:
1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti
prodekan za nastavu, imenuje ispitno
povjerenstvo.
2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj
programa i još dva nastavnika, s time
da jedan član povjerenstva mora biti
s drugog predmeta.
3. Voditelj predmeta ne može biti
predsjednik povjerenstva.
4. Student ima pravo na ispit pred
ispitnim povjerenstvom bez obzira na
rezultate pisanog ispita.
5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi
većinom glasova, a prijavnicu
potpisuju svi članovi povjerenstva.
13
6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje
voditelj predmeta.
7. O tijeku ispita pred ispitnim
povjerenstvom predsjednik
povjerenstva vodi zapisnik.
8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne
može se uložiti žalba.

14
Dijagram strukture nastavnih predmeta

1. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
F1-01 Uvod u farmaciju O 15 0 0 15 1
F1-02 Matematika O 30 30 0 60 4,5
F1-03 Stanična biologija s osnovama genetike O 30 15 30 75 5,5
F1-04 Sociologija i zdravstvo O 15 15 0 30 2,5
F1-05 Opća kemija sa stehiometrijom I i II O 30 30 30 7 30 15 0 3,5 135 10,5
F1-06 Fiziologija s osnovama anatomije O 30 30 0 4,5 30 15 0 3,5 105 8
čovjeka I i II
F1-07 Farmaceutska botanika O 30 15 30 75 5,5
F1-08 Fizika O 30 15 30 75 6
F1-09 Statistika O 15 15 0 30 2,5
F1-10 Analitička kemija I O 30 15 30 75 5,5
F1-11 Organska kemija I O 30 15 0 45 3,5
F1-12 Stručna praksa O 0 0 15 15 1
F1-70 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1. do 4. semestra

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
F1-43 Povijest farmacije I 15 0 0 15 1
F1-44 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu I 2 13 0 15 1
u laboratoriju
F1-45 Komunikacijske vještine I 0 15 0 15 1
F1-46-I Odabrane teme iz primijenjene I 30 0 0 30 2,5
psihologije I
F1-46-II Odabrane teme iz primijenjene I 30 0 0 30 2,5
psihologije II

15
 2. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
F1-10 Analitička kemija II O 30 0 30 60 4,5
F1-11 Organska kemija II O 30 15 45 90 7
F1-13 Biološka kemija O 30 0 15 45 3,5
F1-14 Fizikalna kemija I i II O 30 15 30 6 30 15 15 4,5 135 10,5
F1-15 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 0 0 2 30 0 30 5 90 7
F1-16 Biokemija I O 22 8 0 30 2,5
F1-17 Patofiziologija s osnovama patologije I O 30 15 15 60 4,5
F1-18 Farmakognozija I O 30 15 30 75 5,5
F1-19 Farmaceutska kemija I O 45 15 60 120 10
F1-12 Stručna praksa O 0 0 15 15 1
F1-70 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1. do 4. semestra

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
F1-47 Odabrane metode instrumentalne I 15 0 30 45 4
analize
F1-48 Fizikalne kemijske metode u I 15 0 15 30 2,5
biomedicinskim istraživanjima
F1-50 Zdravstvena ekologija I 15 0 0 15 1,0
F1-51 Bioetika I 15 0 0 15 1,0

16
 3. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
F1-16 Biokemija II O 22 8 30 60 4,5
F1-17 Patofiziologija s osnovama patologije II O 15 0 15 30 2,5
F1-18 Farmakognozija II O 30 15 45 90 7
F1-19 Farmaceutska kemija II O 45 0 0 45 4
F1-20 Analitička toksikologija O 30 15 15 60 4,5
F1-21 Farmaceutika I i II O 30 15 0 3,5 15 15 30 4,5 105 8
F1-22 Molekularna biologija s genetičkim O 30 15 30 75 6
inženjerstvom
F1-23 Biokemija prehrane O 30 0 30 60 4,5
F1-24 Klinička biokemija s hematologijom O 35 10 30 75 6
F1-25 Farmakologija I O 30 15 0 45 3,5
F1-26 Oblikovanje lijekova I O 30 0 0 30 2,5
F1-12 Stručna praksa O 0 0 15 15 1

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
F1-52 Izolacija bioaktivnih prirodnih I 15 5 10 30 2,5
produkata
F1-53 Spektroskopska identifikacija organskih I 10 10 10 30 2,5
spojeva
F1-54 Farmaceutska informatika I 15 15 0 30 2,5
F1-55 Zdravstveno zakonodavstvo I 15 0 0 15 1
F1-56 Zdravstvena ekonomika I 15 0 0 15 1

17
 4. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
F1-25 Farmakologija II O 30 15 45 90 9
F1-26 Oblikovanje lijekova II O 30 0 45 75 7,5
F1-27 Analitika lijekova I i II O 30 0 30 6 15 15 45 8 135 14
F1-28 Biokemija lijekova O 45 15 30 90 9
F1-29 Kozmetologija O 30 0 30 60 6
F1-30 Magistralna receptura O 0 5 40 45 4,5
F1-12 Stručna praksa O 0 0 15 15 1

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
F1-57 Fitofarmacija I 15 15 0 30 3
F1-58 Eksperimentalna farmakologija I 15 15 0 30 3
F1-59 Primijenjena mikrobiologija I 15 15 0 30 3
student ima mogućnost upisa predmeta s popisa izbornih iz drugih godina studija

18
 5. godina
(student može izabrati jedan od predloženih modula)

Modul 1. Istraživanje i razvoj lijekova

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS
Satnica Satnica
P S V P S V
F1-31 Odabrana poglavlja iz farmaceutske O 15 15 0 30 3
kemije
F1-32 Dizajniranje novih lijekova O 30 15 0 45 4,5
F1-33 Biokemijske osnove toksičnosti O 15 15 0 30 3
endobiotika i ksenobiotika
F1-34 Novi terapijski sustavi O 15 15 0 30 3
F1-35 Analitika u razvoju farmaceutskih O 15 0 0 15 3
proizvoda
F1-36 Osiguranje kvalitete i registracija O 15 0 15 30 1,5
lijekova

Modul 2. Ljekarništvo
F1-37 Socijalna farmacija O 15 0 0 15 1,5
F1-38 Klinička farmacija O 15 0 15 30 3
F1-39 Farmakoterapija O 15 30 0 45 4,5
F1-40 Farmaceutska skrb O 30 45 15 90 9

Obvezni program za oba modula

F1-41 Metodika znanstvenog rada O 15 0 0 15 1,5
F1-42 Diplomski rad O 150 150 15
F1-12 Stručna praksa O 150 150 15

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

19
Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
F1-60 Biostatistika I 15 15 0 30 3
F1-61 Metaloproteini – struktura i mehanizam I 5 10 5 20 2
F1-62 Molekulske osnove bolesti i terapije I 15 15 0 30 3
F1-63 Molekularna farmakologija I 15 15 0 30 3
F1-64 Farmakogenetika I 10 15 5 30 3
F1-65 Individualizirana briga za zdravlje I 15 5 0 20 2
F1-66 Dijetoterapija I 15 15 0 30 3
F1-67 Industrijska farmacija I 15 15 0 30 3
F1-68 Farmaceutska etika i deontologija I 15 0 0 15 1,5
F1-69 Socioligija u farmaciji I 15 0 0 15 1,5

20
STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE
Dodijeljena kvalifikacija
Završetkom Studija medicinske biokemije
student stječe diplomu o završenom studiju
te akademsko zvanje magistar medicinske
biokemije (mag. med. biokem.).
Obrazovni i profesionalni ciljevi
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica
je Sveučilišta u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj
obrazuje medicinsko-biokemijske stručnjake.
Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinsko-
biokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i
poslijediplomskoj razini, te po svom
doprinosu znanosti, Farmaceutsko-biokemijski
fakultet ekspertni je izvor brojnih
medicinsko-biokemijskih znanja. Fakultet je
uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima
uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom
suvremene medicinske biokemije te širiti,
prenositi i primjenjivati stečena znanja za
dobrobit pojedinca i društva u cjelini.
Medicinska biokemija interdisciplinarno je
znanstveno područje čije se znanstvene
spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s
ciljem uspješne dijagnostike, praćenja bolesti
i terapije te prevencije patoloških stanja.
Suvremena medicina, tijesno povezana s
razvojem znanosti i tehnologije, nezamisliva
je danas bez medicinsko-biokemijske
dijagnostike.
Medicinska biokemija integrira spoznaje
moderne opće i analitičke biokemije te
stanične i molekularne biologije s fiziološkim i
patofiziološkim procesima omogućujući
razumijevanje patoloških procesa na
molekularnoj razini kao i iznalaženje novih
dijagnostičkih i prognostičkih pokazatelja
bolesti.
Studij medicinske biokemije na
Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao
integrirani preddiplomski i diplomski studij u
trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS
bodova), a po završetku studija stječe se
naslov magistra medicinske biokemije.
Studij je medicinske biokemije
multidisciplinaran; uključuje temeljne
(matematika, kemija, fizika, statistika,
biokemija, biologija, molekularna biologija,
genetika), biomedicinske (anatomija,
fiziologija, patofiziologija, histologija i
citologija, imunologija, mikrobiologija i
parazitologija, farmakologija, toksikologija i
hematologija) i stručne kolegije (klinička
biokemija, transfuziologija s
imunohematologijom, klinička imunologija,
klinička citologija, mikrobiologija,
molekularna dijagnostika i sl.) kojima se
postiže stjecanje specifičnih znanja i vještina
iz polja medicinske biokemije.
Predloženi program studija osposobljava
magistra medicinske biokemije da stručno
interpretira biokemijske i hematološke nalaze
pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom
stručnog medicinskog tima koji zbrinjava
pacijenta.
Tijekom studija medicinske biokemije student
će steći znanja i vještine iz komunikacijskih
znanosti, laboratorijskog menagementa,
automatizacije, elektroničke obrade podataka
te informatizacije laboratorijskog sustava.
Magistar medicinske biokemije, nakon
provedenog stručnog staža u trajanju od 1
godine i položenog državnog ispita, stječe
odobrenje za samostalan rad u svojoj struci.
Završeni stručnjaci studija medicinske
biokemije mogu obavljati zdravstvenu
djelatnost u medicinsko-biokemijskim
laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti, poliklinikama, općim i specijalnim
bolnicama, klinikama i kliničkim bolničkim
centrima. Primjenom biokemijskih,
hematoloških, molekularno-bioloških i
kemijskih postupaka, tehnika i tehnologija
ispitivanja bioloških materijala magistri
medicinske biokemije pridonose utvrđivanju
uzroka bolesti, održavanju zdravlja,
prevenciji bolesti, praćenju uspjeha liječenja
kao i novim znanstvenim spoznajama.
Stručna praksa
Za organizaciju i provođenje stručne prakse
za studente studija medicinske biokemije
zaduženi su prof. dr. sc. József Petrik i doc.
dr. sc. Roberta Petlevski.
Stručna praksa je obavezan predmet tijekom
svih pet studijskih godina, a organizirana je
na sljedeći način:
I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom
laboratoriju primarne zdravstvene zaštite te
medicinsko-biokemijskom laboratoriju
kliničke bolnice (10 sati stručne prakse).
Studenti provode jedan radni dan u
laboratoriju pri čemu dobiju uvid u
organizaciju laboratorija primarne
zdravstvene zaštite: uvid u prostorno
uređenje laboratorija, informaciju o
zaposlenom stručnom osoblju, opremi i
pretragama. O svemu tome dužni su voditelju
kolegija predati referat pod naslovom
"Medicinsko-biokemijski laboratorij u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti".
II godina: Stručna praksa u citološkom i
histološkom laboratoriju (10 sati).
21
Studenti u skupinama provode jedan radni
dan u citološko-histološkom laboratoriju
kliničke bolnice pri čemu nauče osnove o
citokemijskim i imunocitokemijskim
pretragama npr. mijeloperoksidaza (MPO) -
prikaz aktivnosti MPO postupkom po Graham-
Knollu, bojenje crnilom Sudan B, periodic-
acid-shiff (PAS) reakcija, nespecifična
esteraza, alkalna fosfataza, kisela fosfataza,
alfa-naftil-acetat esteraza (ANAE). Također
upoznaju ulogu citokemije u razvrstavanju
akutnih leukemija te usporedbu nalaza s
citomorfološkom klasifikacijom. O svemu
tome dužni su voditelju kolegija predati
referat.
III godina: Stručna praksa u kliničkom
mikrobiološkom laboratoriju (15 sati).
IV godina: Stručna praksa u hematološkom
laboratoriju (15 sati).
V godina: Stručna praksa u kliničko-
biokemijskom laboratoriju koja obuhvaća
laboratorijske metode za ispitivanje
elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže,
proteina, neproteinskih dušikovih spojeva,
porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina,
enzima i izoenzima, hormona te
mikroelemenata u tjelesnim tekućinama.
Upoznavanje s radom instrumenata i
automatskih analizatora te metodama
molekularne dijagnostike. Stručna praksa
uključuje rad u specijalističkim laboratorijima
za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju
prenosivih bolesti te laboratoriju za biološko-
toksikološka vještačenja (100 sati).
Moguć pristup daljnjem školovanju
Nakon završenog studija medicinske
biokemije student može nastaviti edukaciju u
znanstveno-istraživačkom smjeru na
poslijediplomskom doktorskom studiju,
stručno usavršavanje na poslijediplomskom
specijalističkom studiju i u okviru
specijalizacije u zdravstvu iz medicinske
biokemije te trajno usavršavanje na
tečajevima.
Završni/diplomski rad i završni/diplomski
ispit
Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim
studijima Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac
2008.), članak 55:
1. Diplomski studij završava polaganjem
svih ispita i dovršenjem ostalih
studijskih obveza, izradom
diplomskog rada i javnim polaganjem
diplomskog ispita u skladu sa
studijskim programom.
2. Organizaciju izrade Diplomskih radova
vodi Povjerenstvo za diplomske
radove.
3. Diplomski rad u pravilu predstavlja
rad kojeg student izrađuje pod
nadzorom voditelja i to na Fakultetu
ili drugoj instituciji koja pruža
mogućnost znanstveno-istraživačkog
rada prema Uputama za izradu
diplomskog rada.
4. U slučaju izrade Diplomskog rada u
drugoj instituciji Povjerenstvo za
diplomske radove na prijedlog
nastavnika-voditelja imenuje stručnu
osobu pod čijim nadzorom će student
u toj instituciji izraditi praktični dio
diplomskog rada.
5. Diplomski ispit je završni ispit
odgovarajućeg diplomskog studija.
6. Diplomskim ispitom student dokazuje
da je sposoban primjenjivati znanja i
vještine stečene tijekom studija i da
može rješavati zadatke svoje struke.
7. Diplomskom ispitu može pristupiti
student koji ispunjava sljedeće
uvjete:
• najmanje dvije godine
studirao na Fakultetu,
• udovoljio svim uvjetima
obveznih i izbornih oblika
nastave propisanih
izvedbenim planom nastave,
• položio sve propisane ispite te
prikupio najmanje 300 ECTS
bodova
• da je obavio propisanu
stručnu praksu
• da je njegov diplomski rad
prihvaćen od Povjerenstvu za
diplomske radove.
8. Diplomski ispit je usmeni ispit, a
sastoji se od obrane Diplomskog rada i
provjere znanja diplomanda iz
područja Diplomskog rada.
9. Diplomski ispit je javan, a polaže se
pred Povjerenstvom kojeg imenuje
Dekan na prijedlog Povjerenstva za
diplomske radove i mora se obaviti u
jednom danu.
10. Povjerenstvo za diplomske radove
utvrđuje termine polaganja
diplomskih ispita i o tome obavještava
članove povjerenstva, studenta i
studentsku poslovnicu.
Ispiti i druge provjere znanja
Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim
studijima Farmaceutsko-biokemijskog
22
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prosinac 3. Voditelj predmeta ne može biti
2008.), članak 40: predsjednik povjerenstva.
1. Znanje i vještine studenata mogu se 4. Student ima pravo na ispit pred
provjeravati na ispitu iz predmeta ispitnim povjerenstvom bez obzira na
i/ili vrednovati tijekom nastave rezultate pisanog ispita.
(kolokviji, praktične zadaće, 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi
seminarski radovi, projektni zadaci i većinom glasova, a prijavnicu
sl.). Studijskim programom može se potpisuju svi članovi povjerenstva.
utvrditi stjecanje ECTS bodova iz 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje
pojedinih oblika nastave i bez voditelj predmeta.
ocjenjivanja ili uz opisno 7. O tijeku ispita pred ispitnim
ocjenjivanje. povjerenstvom predsjednik
2. Student koji nije izvršio obveze povjerenstva vodi zapisnik.
utvrđene studijskim programom i 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne
izvedbenim planom nastave iz može se uložiti žalba.
pojedinog predmeta ne može
pristupiti ispitu iz tog predmeta.
3. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a
polažu se samo u pisanom obliku,
samo usmeno, ili pisano i usmeno ili
izvedbom/prezentacijom praktičnog
rada.
4. Praktični dio ispita može se obaviti
odvojeno od teorijskog. Cjelokupni
ispit mora završiti u najviše pet
radnih dana, osim u posebno
opravdanim slučajevima.
5. Ukupno ispitivanje pojedinog
studenta na usmenom ispitu ne smije
trajati više od 30 minuta. Pisani ispit
može trajati do 120 minuta.
6. Pisani dio ispita može biti
eliminacijski, osim ako se ispit
održava pred povjerenstvom.
7. Student ima pravo dobiti na uvid
ocijenjeni rad pisanog dijela ispita.
8. Ispiti se ne naplaćuju.
9. Ispit iz istog predmeta se može
polagati najviše četiri puta. Četvrti
put ispit se polaže pred ispitnim
povjerenstvom. Student koji u
četvrtom pokušaju ne položi ispit iz
istog predmeta obvezan je u idućoj
akademskoj godini ponovno upisati i
odslušati taj predmet. Ako student i
nakon ponovljenog upisa predmeta ne
uspije položiti ispit u četvrtom
pokušaju, gubi pravo studiranja na
tom studiju.

Ispit pred ispitnim povjerenstvom

Članak 48:
1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti
prodekan za nastavu, imenuje ispitno
povjerenstvo.
2. Ispitno povjerenstvo čine voditelj
programa i još dva nastavnika, s time
da jedan član povjerenstva mora biti
s drugog predmeta.

23
Dijagram strukture nastavnih predmeta
1. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
MB2-01 Uvod u studij medicinske biokemije O 15 0 0 15 1
MB2-02 Matematika O 30 30 0 60 4,5
MB2-03 Stanična biologija s osnovama O 30 15 30 75 5,5
genetike
MB2-04 Sociologija i zdravstvo O 15 15 0 30 2,5
MB2-05 Opća kemija sa stehiometrijom I i II O 30 30 30 7 30 15 0 3,5 135 10,5
MB2-06 Fiziologija s osnovama anatomije O 30 30 0 4,5 30 15 0 3,5 105 8
čovjeka I i II
MB2-07 Citologija i histologija O 25 15 5 45 3,5
MB2-08 Fizika O 30 15 30 75 6
MB2-09 Statistika O 15 15 0 30 2,5
MB2-10 Analitička kemija I O 30 15 30 75 6
MB2-11 Organska kemija I O 30 15 0 45 3,5
MB2-12 Stručna praksa O 0 0 10 10 1
MB2-70 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1. do 4. semestra.

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
MB2-42 Prva pomoć i sigurnosne mjere pri radu I 2 13 0 15 1
u laboratoriju
MB2-44 Komunikacijske vještine I 0 15 0 15 1
MB2-45 I Odabrane teme iz primijenjene I 30 0 0 30 2,5
psihologije I
MB2-45 II Odabrane teme iz primijenjene I 30 0 0 30 2,5
psihologije II
MB2-46 Zdravstveno zakonodavstvo I 15 0 0 15 1
MB2-47 Zdravstvena ekonomika I 15 0 0 15 1

24
 2. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
MB2-10 Analitička kemija II O 30 0 30 60 4,5
MB2-11 Organska kemija II O 30 15 45 90 7
MB2-13 Biološka kemija O 30 15 15 60 4,5
MB2-14 Fizikalna kemija I i II O 30 15 30 6 30 15 15 4,5 135 10,5
MB2-15 Mikrobiologija s parazitologijom I i II O 30 0 0 2 30 0 30 5 90 7
MB2-16 Biokemija I O 22 8 0 30 2,5
MB2-17 Patofiziologija s osnovama patologije I O 30 15 15 60 4,5
MB2-18 Imunologija O 30 15 0 45 3,5
MB2-19 Humana i populacijska genetika O 15 5 10 30 2,5
MB2-20 Farmaceutska kemija O 30 15 0 45 3,5
MB2-12 Stručna praksa O 0 0 10 10 1
MB2-70 Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati po semestru od 1. do 4. semestra

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
MB2-48 Odabrane metode instrumentalne I 15 0 30 45 4
analize
MB2-49 Spektroskopska identifikacija I 10 10 10 30 2,5
organskih spojeva
MB2-50 Fizikalne kemijske metode u I 15 0 15 30 2,5
biomedicinskim istraživanjima
MB2-51 Zdravstvena ekologija I 15 0 0 15 1,0
MB2-53 Bioetika I 15 0 0 15 1,0

25
 3. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
MB2-16 Biokemija II O 22 23 45 90 7
MB2-17 Patofiziologija s osnovama patologije O 15 0 15 30 2,5
II
MB2-21 Imunokemija O 14 8 8 30 2,5
MB2-22 Fizikalna biokemija O 30 20 10 60 4,5
MB2-23 Analitička i preparativna biokemija I i O 15 15 0 2 15 0 45 5 90 7
II
MB2-24 Opća klinička biokemija I i II O 30 15 0 3,5 30 15 60 8 150 11,5
MB2-25 Hematologija I i II O 30 5 25 4,5 25 15 20 4,5 120 9
MB2-26 Molekularna biologija s genetičkim O 30 15 30 75 6
inženjerstvom
MB2-27 Farmakologija I O 30 0 0 30 2,5
MB2-12 Stručna praksa O 0 0 15 15 1,5

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
MB2-54 Slobodni radikali i antioksidansi u I 15 8 7 30 2,5
zdravlju i bolesti
MB2-55 Metaloproteini-struktura i mehanizam I 5 10 5 20 1,5
MB2-56 Uzgoj stanica i staničnih linija I 10 10 10 30 2,5
MB2-57 Biološke membrane i stanična I 15 15 0 30 2,5
signalizacija
MB2-58 Membranski transport tvari i I 15 15 0 30 2,5
informacija

26
 4. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
MB2-27 Farmakologija II O 30 15 45 90 9
MB2-28 Analitička toksikologija O 30 15 15 60 6
MB2-29 Koagulacija O 15 15 15 45 4,5
MB2-30 Klinička biokemija organa i organskih O 30 15 30 7,5 30 15 30 7,5 150 15
sustava I i II
MB2-31 Molekularna dijagnostika O 30 15 15 60 6
MB2-32 Biokemija lijekova O 30 0 30 60 6
MB2-33 Biokemija prehrane O 30 0 30 60 6
MB2-12 Stručna praksa O 0 0 15 15 1,5

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
MB2-52 Osnove epidemiologije s I 15 0 15 30 2,5
mikrobiološkom dijagnostikom
MB2-59 Neurokemija I 8 4 3 15 1,5
MB2-60 Hitna laboratorijska dijagnostika I 15 10 5 30 3
MB2-61 Biostatistika I 15 15 0 30 3
MB2-62 Bioanorganska kemija I 10 5 0 15 1,5

27
 5. godina

Šifra Predmet Status Zimski semestar Ljetni semestar Ukupno ECTS

Satnica Satnica
P S V P S V
MB2-34 Transfuziologija s O 15 0 15 30 3
imunohematologijom
MB2-35 Primjena radionuklida u dijagnostici O 15 0 0 15 1,5
MB2-36 Evaluacija instrumenata, postupaka i O 15 10 5 30 3
reagensa
MB2-37 Specijalna područja kliničke biokemije O 15 15 30 60 6
MB2-38 Integrirani kolegij laboratorijske O 0 30 0 30 3
dijagnostike
MB2-39 Metodika znanstvenog rada O 15 0 0 15 1,5
MB2-40 Organizacija i upravljanje medicinsko- O 30 15 0 45 4,5
biokemijskim laboratorijem
MB2-41 Diplomski rad O 0 0 150 150 15
MB2-12 Stručna praksa O 0 0 100 100 10

P – Predavanja; S – Seminari; V – Vježbe; O – Obvezni predmet; I – Izborni predmet

Izborni predmeti
Šifra Predmet Status Satnica Ukupno ECTS
P S V
MB2-63 Dijetoterapija I 15 15 0 30 3
MB2-64 Racionalna laboratorijska dijagnostika I 10 5 0 15 1,5
MB2-65 Laboratorijska dijagnostika uz I 6 3 6 15 1,5
bolesnika
MB2-66 Proizvodnja biokemikalija I 15 0 0 15 1,5
MB2-67 Standardi kvalitete u laboratorijskoj I 15 15 0 30 3
medicini
MB2-68 Laboratorijska endokrinologija I 15 10 5 30 3
MB2-69 Kompleksna genetika I 15 15 0 30 3

28
DOKTORSKI STUDIJ «FARMACEUTSKO-
BIOKEMIJSKE ZNANOSTI»
Dodijeljena kvalifikacija
Završetkom Poslijediplomskog doktorskog
studija «Farmaceutsko-biokemijske
znanosti» i obranom doktorske disertacije
student stječe akademski stupanj doktora
znanosti, znanstveno područje Biomedicina i
zdravstvo.
Moguć pristup daljnjem školovanju
Nakon završenog poslijediplomskog
doktorskog studija «Farmaceutsko-
biokemijske znanosti» student može
nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog
usavršavanja na različitim Sveučilištima te
državnim znanstvenim institucijama u
Hrvatskoj i inozemstvu.
Školarina

Obrazovni i profesionalni ciljevi Školarinu plaća student sam ili uz potporu

Poslijediplomski doktorski studij
«Farmaceutsko-biokemijske znanosti»
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta,
Sveučilišta u Zagrebu organizira se u dva
modula: Farmaceutske znanosti i Medicinsko-
biokemijske znanosti. Studij se ustrojava i
izvodi kao redoviti ili izvanredni studij.
državnog tijela, odnosno pravne ili fizičke
osobe koja ga upućuje na studij.
Visinu školarine, školarinu za strane studente,
dodatne troškove poslijediplomskog
doktorskog studija te način i rok plaćanja
određuje Fakultet.
Doktorski rad

Cilj doktorskog studija je obrazovati Poslijediplomski doktorski studij završava

pristupnika za samostalan istraživački rad u
znanstveno-istraživačkim institucijama i
farmaceutskoj industriji. U tu svrhu doktorski
studij pruža temeljito istraživačko iskustvo u
specifičnim područjima farmacije i
medicinske biokemije.
Namijenjen je farmaceutima, medicinskim
biokemičarima te drugim stručnjacima iz
područja Biomedicine i zdravstva i područja
Prirodnih znanosti.
izradbom i obranom doktorskog rada.
Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan
znanstveni rad, a po metodologiji obrade i
stupnju doprinosa znanosti prikladan za
utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao
samostalni istraživač djeluje u znanstvenoj
zajednici.

Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i

6-8 godina za izvanredne studente, tijekom
kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova.

Studij uključuje: organiziranu nastavu

(obvezne, modularne, metodološke i izborne
predmete) i aktivno bavljenje znanstveno-
istraživačkim radom, a završava polaganjem
ispita, pozitivnom procjenom znanstvene
aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom
doktorskog rada.
Organizirana nastava doktorskog studija
sastoji se od 4 skupine predmeta, odnosno 4
ECTS bodovne skupine:

Bodovna skupina predmeta ECTS

1. Temeljni predmeti 4
2. Modularni predmeti 10
3. Metodološki predmeti 4
4. Izborni predmeti 18

Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS)

polaznik stječe različitim oblicima obveznih i
izbornih znanstvenih aktivnosti.

29
OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH
JEDINICA STUDIJA FARMACIJE
UVOD U FARMACIJU
Šifra predmeta: F1-01
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Sanda Vladimir-
Knežević, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešeć
Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati
glavne osobine farmaceutske znanosti i
struke, čime se bavi suvremena farmacija,
kako je strukturiran studij, raznolikosti
budućeg zanimanja u sustavu zdravstva,
razvoj eksperimentalne metode,
farmaceutskog nazivlja, kao i prve napomene
o etici i moralu.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta: Alegorijski prikaz
Farmacije i mitologija farmacije. Stvaralačka
snaga farmacije i neobični životopisi. Goethe i
farmacija. O suštini farmacije i farmaceutska
karta Europe. Kemija i farmacija. Farmaceut i
znanost. Farmakopetalne znanosti i Nobelove
nagrade. Farmaceutska literatura i knjižnice.
Farmaceutske, medijske i medicinske
informacije, protok informacija.
Informacije iz kemije i nazivlja lijekova.
Farmaceutsko mjeriteljstvo, laboratorijski rad
i osiguranje kvalitete. Promatranje kao izvor
znanja, pokus i znanstveno zaključivanje.
Ljekarnik – zdravstveni prosvjetitelj.
Farmakoterapija za nestručnjake. Pitajte o
svojim lijekovima. Etika, deontologija i
građanstvo. Uvod u lijekove i prozor u
farmakologiju, ATC podjela lijekova, lijekovi
u zakonu. Patenti i robne marke. Vanjsko
pakovanje gotovog lijeka. Ljekarna i njena
oprema. Proizvodnja lijekova, farmaceutski
oblici, putovi primjene i spremnici.
Farmaceutsko nazivlje i grafija. Žene u
farmaciji.
Preporučena literatura:
1. V. Grdinić, Uvod u farmaciju, drugo
izdanje, Vlastita naklada, Zagreb, 2004.
2. V. Grdinić, Rječnik mjeriteljstva u kontroli
kakvoće lijekova, Hrvatsko farmaceutsko
društvo, Zagreb, 1994. [poseban dodatak u
Farmaceutskom glasniku]
3. Zakon o lijekovima i medicinskim
proizvodima, Narodne novine, 121/03.
4. V. Grdinić, Hrvatsko farmakopejsko
nazivlje: prinosi za hrvatsku jezičnu normu i
kodifikaciju u ljekopisu, Hrvatski zavod za
kontrolu lijekova, Zagreb, 1995.
5. V. Grdinić, J. Vuković, Uvod u
farmaceutsku etiku, deontologiju i praksu,
Fotosoft, Zagreb, 2000.
6. Standard terms: Pharmaceutical dosage
forms, Routes of administration, Containers,
European Directorate for the Quality of
Medicines [EDQM], Council of Europe,
Strasbourg, 2002. [V. Grdinić, L. Stefanini
Orešić: hrvatski stupac].
7. S. Babić, V. Grdinić, Prijedlog za rješenje
nedoumica u kemijskome nazivlju, Jezik,
2002, 49(1), 19-31.
8. Hrvatska matica lijekova [ur. Laila
Stefanini Orešić], Ministarstvo zdravstva RH,
Zagreb, 1997.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
MATEMATIKA
Šifra predmeta: F1-02
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Zrinka Franušić
Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike
i funkcionalne analize potrebnih za
razumijevanje i rješavanje problema
uobičajenih u fizici, kemiji, biokemiji,
farmaciji.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i
općenita svojstva. Osnovne elementarne
funkcije. Elementarne funkcije koje opisuju
molekulske potencijale, načine gibanja,
kemijske i enzimske kinetike, radioaktivni
raspad. Limes i diferencijal funkcije.
Značenje diferencijala u opisu fizičko-
kemijskih procesa. Derivacije funkcija te
njihova analitička i geometrijska
interpretacija. Primjena derivacije u opisu
toka funkcije. Primjena derivacija u analizi
kemijske ravnoteže, brzine kemijske i
biokemijske reakcije. Taylorov i MacLaurinov
red: primjena reda na razvoj molekulske
potencijalne funkcije i na linearizaciju
fizičko-kemijskih problema u blizini
ravnoteže. Integralni račun: pravila
integriranja, određeni i neodređeni integral.
Računanje površine ispod krivulje i duljine
luka krivulje, primjena na funkcije
distribucije. Diferencijalne jednadžbe.
Diferencijalne jednadžbe 1. reda, linearne
diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici,
fotometriji i radioaktivnom raspadu.
Diferencijalne jednadžbe 2. reda.
30
Seminari:
Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz
cijelog navedenog gradiva.
Preporučena literatura:
1. L. Krnić, Z. Šikić, Račun diferencijalni i
integralni (I dio), Školska knjiga, Zagreb,
1992.
2. S. Kurepa, Matematička analiza, I i II dio,
Školska knjiga, Zagreb 1990.
3. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri
iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb
4. D. Javor, Uvod u matematičku analizu,
Školska knjiga, Zagreb, 1991.
5. A. Borzan i autori, Riješeni zadaci iz više
matematike I, II, III, Školska knjiga, Zagreb
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA
GENETIKE
Šifra predmeta: F1-03
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 5,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Jasna Sorić
Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je
kako bi se stekli uvidi u opća i specifična
načela stanične biologije kao i u osnovna
načela, teorije i mehanizme nasljeđivanja.
Započinje pregledom evolucije stanice i
nastavlja s kemijom, anatomijom i
fiziologijom staničnih odjeljaka. Tijekom
predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će
se uobičajene metode i tehnike stanične
biologije.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Predavanja: Stanična evolucija: od molekule
do prve stanice; od prokariota do eukariota.
Stanična jezgra: pakiranje DNA u kromosome;
opća struktura kromosoma. Struktura i
funkcija membrane: dvosloj lipida;
membranski proteini. Načela membranskog
prijenosa: proteinski nosači i aktivni
transport; ionski kanali i električna
sposobnost membrane. Stanični odjeljci i
transport: razvrstavanje proteina; vezikularni
transport; sekretorni putovi; endocitoza.
Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna
fosforilacija; kloroplasti i fotosinteza.
Citoskelet: intermedijarna vlakna;
mikrotubuli; trepetljike i bičevi; aktinska
vlakna. Kontrola staničnog ciklusa i stanična
smrt: kontrolni sustav staničnog ciklusa;
programirana stanična smrt (apoptoza).
Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop; stanična
kultura; frakcioniranje stanica. Stanična
dioba: mitoza; citokineza. Spolno
razmnožavanje: prednosti spola; mejoza;
oplodnja. Mendel i ideja gena: monohibridno i
dihibridno križanje; zakoni nasljeđivanja.
Kromosomska osnova nasljeđivanja:
kromosomska teorija nasljeđivanja; Morgan i
Drozofila; vezani geni. Kromosomska osnova
rekombinacije: rekombinacija nevezanih
gena: neovisno razvrstavanje; rekombinacija
vezanih gena: crossing over. Spolni kromosomi
i spolom vezano nasljeđe. Kromosomska
oštećenja: izmjene broja kromosoma;
izmjene kromosomske strukture. Humana
genetika.
Vježbe: Osnove mikroskopiranja; Stanice pod
mikroskopom; Prokariotske i eukariotske
stanice; Stanična membrana; Odjeljci
eukariotskih stanica; Mitohondriji i
kloroplasti; Mitoza; Mejoza; Jezgra u
interfazi, politeni kromosomi. Oblici i građa
kromosoma.
Preporučena literatura:
1. Alberts, B., Bray D., Hopkin, K., Jonson,
A., Raff M., Roberts K., Walter P. Essencial
cell biology, drugo izdanje, GS Garland
Science, Taylot & Francis Group, New York,
2004.
2. Sorić J.: Stanična biologija: Vježbe
2004/2005. (interna skripta)
3. Sorić J: Stanična biologija s osnovama
genetike, predavanja (interna skripta na CD)
4. Cooper, G.M., Hausman, R.E. Stanica,
molekularni pristup, treće izdanje,
Medicinska naklada, Zagreb, 2004.
5. Alberts, B., Bray D., Lewis J., Raff M.,
Roberts K., Watson J.D. Molecular biology of
the cell, treće izdanje, Garland publishing,
New York & London, 2002.
6.http://gened.emc.maricopa.edu/bio/bio18
1/BIOBK/BioBookTOC.html
7. http://esg-
www.mit.edu:8001/esgbio/chapters.html
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO
Šifra predmeta: F1-04
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Živka Staničić
Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje
osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu
i društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući
31
mu uvid u širi društveni kontekst kojim su
obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Predavanja: Socijalni koncept i kontekst
zdravlja i bolesti (individualna i društvena
važnost zdravlja; vrijednosna supstancija
zdravlja; mijene u značenju zdravlja; bolest
kao socijalni konstrukt; simptomi bolesti kao
socijalni konstrukti; «disease», «illness» i
«sickness»; kako se socijalno određenje
zdravlja i bolesti može legitimirati spram
prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek).
Filozofska ishodišta i bitni konstitutivni
principi biomedicinske paradigme
(biologizam; pozitivizam; patologizam,
mehanicistički redukcionizam; dualizam duše
i tijela; dualizam zdravlja i bolesti; teorija o
specifičnoj etiologiji bolesti; vladajući status
biomedicinske paradigme u suvremenom
društvu; «nerentabilnost» biomedicinskog
pristupa u liječenju tzv. bolesti suvremene
civilizacije). Socijalna uloga bolesnika (uloga
bolesnika dovodi do komutacije uloga; prava
bolesnika; dužnost bolesnika; «dobar» i «loš»
bolesnik; bolest kao metafora; bolest kao
identitet; morbiditetna i mortalitetna
tranzicija; diskurs o značenju i mogućnostima
bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i
sve veće «fleksibilizacije» radne snage).
Suvremeno društvo i «lov na zdravlje»
(«kultura analgetika», imperativ zdravlja;
zdravlje kao dobro koje se može kupiti kao
bilo koje druga roba na tržištu; zdravlje
postaje «vlasništvo samo onih ljudi koji su ih
zaslužili»). Medikalizacija i iatrogeneza
(medikalizacija svih pora ljudskog života;
socijalna iatrogeneza; klinička iatrogeneza;
kulturna iatrogeneza; kriza biomedicinske
paradigme zdravlja i bolesti). Laičke
konceptualizacije zdravlja (bol i njegove
psihološke dimenzije; bol kao biosocijalni
fenomen; sociokulturne varijacije i
izražavanje boli; profesionalna legitimizacija
boli/simptoma). Zdravstveno-zaštitni sustav
(organizacija kao sustav; otvoreni sustav;
teorija akcije; moć u sustavu provođenja
zdravstvene zaštite; birokratizacija;
racionalizacija; pregovaranje; timski rad;
profesionalna autonomija i moć zdravstveno-
zaštitnih profesionalnih skupina u sustavu
pružanja zdravstvene zaštite).
Seminari: Životni stil: socio-kulturno
određenje ponašanja bolesnika (empirijsko
istraživanje). Razlike u percepciji zdravlja s
obzirom na socijalno-ekonomski status
(empirijsko istraživanje). Dimenzije
stigmatizacije bolesnika: slučaj HIV-a i raka
(empirijsko istraživanje). Razmatranje statusa
anorexia nervosa kao sindroma zapadne
kulture (empirijsko istraživanje). Razgovor o
boli: laički eksplanatorni modeli (empirijsko
istraživanje). Medikalizacija: slučaj
menopauze i disleksije (empirijsko
istraživanje). Bolesnikove sociodemografske
karakteristike kao determinante zadovoljstva
s medicinskom zaštitom (empirijsko
istraživanje). Paternalizam i bolesnikova
autonomija (empirijsko istraživanje).
Preporučena literatura:
1. Staničić, Ž.(2005) Sociologija zdravlja i
bolesti. Osnovni koncepti, skripta
2. Bond, J. And Bond, S.(2003) Sociology and
Health Care. Second Edition, Churchill,
Livingstone.
3. Taylor, S. And Field, D.(eds.) (2003)
Sociology of Health and Health Care, Third
Edition, Blackwell Publishing.
4. White, K. (2002) An Introduction to the
Sociology of Health and Illness. SAGE
Publications, London.Thousand Oaks. New
York.
5. Williams, S.J., Gabe, J. And Calnan, M.
(eds.) (2000) Health, Medicine and Society.
Key Theories, Future and Agendas. Routledge.
Taylor and Fransis Group. London and New
York.
6. Glanz, K. Lewis, F.M. and Rimer, B.K.(eds.)
(1997) Health Behavior and Health Education.
Theory, Research, and Practice, Second
Edition, Jossey-Bass. A Wiley Company.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II
Šifra predmeta: F1-05
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1. i 2.
Broj ECTS bodova: 7 + 3,5 = 10,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Mladen Biruš
Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti
će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih
područja: 1. Kemijski račun (stehiometrija),
2. Kemijska struktura, 3. Kemijske veze, 4.
Kompleksni spojevi, 5. Međumolekulne sile, 6.
Otopine i njihova svojstva, 7. Boja
anorganskih tvari, 8. Kemijska kinetika i 9.
Elektrokemija.
Preduvjeti:
Opća kemija sa stehiometrijom I: položen
razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta.
Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za
upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće
kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za
32
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I.
Sadržaj predmeta:
Predavanja: Osnovni kemijski zakoni, periodni
sustav kemijskih elemenata, elektronska
struktura atoma, veze, molekulne orbitale,
agregatna stanja tvari, međumolekulne sile,
kemijske reakcije, termokemija i osnove
kemijske termodinamike, brzina kemijske
reakcije i kemijska ravnoteža, apsorpcija
elektromagnetnog zračenja u anorganskim
tvarima, svojstva vode, najvažniji anorganski
spojevi u živim organizmima.
Vježbe: Upoznavanje s laboratorijskim
priborom, Fizičke i kemijske promjene,
Prelijevanje kemikalija i pipetiranje,
Vaganje, Isparavanje i određivanje suhih
tvari, Destilacija sulfatnokisele otopine
bakar(II)-sulfata pentahidrata, Filtriranje
običnim filtar-papirom, Filtriranje filtar-
papirom u Büchnerovu lijevku, Sublimacija
joda, Ekstrakcija joda iz vodene otopine
pomoću kloroforma, Odvajanje olovnih,
arsenovih i kadmijevih iona prstenastom
kromatografijom na papiru, Zakon o održanju
mase, Zakon spojnih volumena, Određivanje
atomske mase, Priprema otopina, Ovisnost
topljivosti o temperaturi, Ovisnost topljivosti
o strukturi, Miješanje kapljevina s
kapljevinama, Otapanje amonijaka u vodi,
Dokaz elektrolitske disocijacije, Vodljivost
otopina, Oksidoredukcija sumpora i kisika,
Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa,
Kiselinsko-bazna titracija, Ovisnost brzine
kemijske reakcije o koncentraciji, Ovisnost
brzine kemijske reakcije o temperaturi,
Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini
reaktanta, Utjecaj katalizatora na brzinu
reakcije, Pomicanje kemijske ravnoteže,
Indikatori i mjerenje pH, Elektroliza bakra,
određivanje Faradayeve konstante,
Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak.
Preporučena literatura:
1. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović, „Opća i
anorganska kemija I dio“ Školska knjiga,
Zagreb 1987.
2. Mladen Biruš, skripta na web-stranici
Zavoda za opću i anorgansku kemiju,
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta,
www.pharma.hr
3. Peter Atkins & Loreta Jones, „Chemical
Principles: the quest for insight“, W. H.
Freeman & Comp., New York 1999.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE
ČOVJEKA I i II
Šifra predmeta: F1-06
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1. i 2.
Broj ECTS bodova: 4,5 + 3,5 = 8
Ime predavača: doc. dr. sc. Danica
Ljubanović
Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s
osnovama građe i funkcije tkiva, organa i
organizma kao cjeline. Obrazloženje zašto su
građa i funkcija međusobno povezani i koji
regulatorni mehanizmi omogućuju
funkcioniranje zdravog organizma.
Preduvjeti:
Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I:
položen razredbeni ispit Farmaceutsko-
biokemijskog fakulteta.
Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II:
uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan
kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije
čovjeka I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Fiziologije s
osnovama anatomije čovjeka I.
Sadržaj predmeta:
Organizacija organizma, građevni elementi,
nazivlje, transport kroz stanične membrane,
receptori na membranama, membranski i
akcijski potencijal, osnovna tkiva organizma,
koža, građa skeleta, najvažniji mišići,
mehanizam i energetika kontrakcije mišića,
cirkulatorni sustav (srce, krvne žile),
regulacija cirkulacije, krv, hematopoeza,
faktori proliferacije stanica, hemostaza,
krvne grupe, limfa, imunosni sustav,
limfokini, pluća, respiratorni volumeni i
kapaciteti, regulacija disanja, bubreg,
acidobazna ravnoteža, sastav urina, mokraćni
mjehur, probavni sustav, lučenje probavnih
žlijezda, digestija i apsorpcija hrane, građa i
funkcija jetre, apsorptivna i postapsorptivna
faza probave, energetski metabolizam,
regulacija tjelesne temperature, vitamini,
organizacija i građa živčanog sustava,
neurotransmiteri, oko, uho, ravnoteža, njuh,
endokrini sustav, spolni sustav, trudnoća i
dojenje, osnove embrionalnog i fetalnog
razvoja čovjeka.
Preporučena literatura:
1. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija,
10. izdanje, Medicinska naklada. Zagreb,
2003.
2. Keros P, Pećina M, Ivančić-Košuta M.
Temelji anatomije čovjeka. Naprijed, Zagreb,
1999.
3. Junquera LC, Carnerio J, Kelley RO. Osnove
histologije. Školska knjiga, Zagreb, 1999.
4. Sadler TW. Langmanova medicinska
embriologija, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
33
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FARMACEUTSKA BOTANIKA
Šifra predmeta: F1-07
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 5,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Željan Maleš
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim
spoznajama iz opće i posebne botanike s
posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Definicija i sadržaj predmeta. Položaj i
važnost biljaka u sustavu organizama i njihovo
farmaceutsko značenje. Temeljne strukturno-
funkcionalne značajke biljaka: histologija i
organografija, morfologija i anatomija
vegetativnih i generativnih organa. Rast,
razvoj i razmnožavanje. Osnovni pojmovi iz
biljne fiziologije i geobotanike. Principi
sistematike biljaka. Pregled važnijih
biosistematskih skupina biljaka. Aktivno
upoznavanje ljekovitog bilja u
Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran
Kušan”. Upoznavanje s postupcima botaničke
mikroskopske analize i morfološke
determinacije biljaka. Mikroskopska analiza
staničja viših biljaka, anatomska analiza
vegetativnih organa. Morfološka analiza
vegetativnih i generativnih organa.
Upoznavanje s postupcima determinacije viših
biljaka. Biosistematska obrada pojedinih
važnijih skupina biljaka.
Preporučena literatura:
1. Ž. Maleš, Farmaceutska botanika, skripta.
2. R. Domac, Flora Hrvatske: priručnik za
određivanje bilja, Školska knjiga, Zagreb
1994.
3. W. Schaffner, B. Häfelfinger, B. Ernst,
Ljekovito bilje: kompendij, Leo-commerce,
Rijeka 1999.
4. D. Denffer, H. Ziegler, Udžbenik botanike
za visoke škole - Morfologija i fiziologija,
Školska knjiga, Zagreb 1991.
5. K. Mägdefrau, F. Ehrendorfer, Udžbenik
botanike za visoke škole - Sistematika,
evolucija i geobotanika, Školska knjiga,
Zagreb 1997.
6. R. Moore, W. D. Clark, K. R. Stern, Botany,
Wm. C. Brown Publishers, Dubuque 1995.
Metode podučavanja: teorijska, problemska,
praktična i terenska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
FIZIKA
Šifra predmeta: F1-08
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: prof. dr. sc. Krešimir
Sanković
Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i
diferencijalnog računa postaviti fizičku
osnovu za razumijevanje strukture tvari,
ponašanja mikroskopskih i makroskopskih
sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja
sila.
Preduvjeti: odslušani kolegiji iz Matematike i
Statistike; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položeni ispiti iz Matematike i
Statistike.
Sadržaj predmeta:
Veličine koje opisuju gibanje i odnos među
njima. Rad, energija, snaga i potencijal. Sile
u prirodi i pripadna polja. Gibanje čestica
(tijela) u vanjskim poljima, spektrograf masa
primjenom električnih i magnetskih polja.
Kvantnost u prirodi. Atomska jezgra,
nuklearne reakcije, spontani radioaktivni
raspad, primjena radioaktivnih izotopa. Fizika
mnoštva čestica. Idealni i realni plinovi. Faze
i fazni dijagrami. Fizika tekućina i otopina:
tlak u tekućini i uzgon, pojave na granici
faza. Toplina i toplinski nered, prvi zakon
termodinamike. Transportne pojave: gibanje
čestica, tijela, naboja i topline u mediju s
unutrašnjim otporom u gravitacijskom,
centrifugalnom i električnom polju; difuzija,
osmoza i sedimentacija, strujni krugovi,
elektroforeza. Generiranje, mjerenje i
opažanje izmjeničnih struja i periodičnih
signala. Električna i magnetska svojstva tvari,
porijeklo električnog i magnetskog polja,
energija pohranjena u električnom i
magnetskom polju, električni dipol,
interakcija među dipolima. Elektromagnetski
valovi: polarizacija, ogib, interferencija.
stojni valovi. Izvori elektromagnetskih valova:
zračenje crnog tijela, laser. Interakcija
elektromagnetskih valova s tvari: refleksija,
refrakcija, prizma i disperzija; jednostavni
optički uređaji: leća (povećalo), mikroskop,
optička mrežica, osnova spektrometra,
apsorpcija, fotoelektrični učinak.
Preporučena literatura:
1. J. Herak: Osnove kemijske fizike,
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
2001.
2. D. Winterhalter, A Slijepčević, A. Kuntarić i
K. Kempni: Vježbe iz fizike, Školska knjiga,
Zagreb, 1990.
34
3. E. Bešić i J. Herak: Zbirka zadataka iz
fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet,
Zagreb, 2003.
4. F. J. Keller, WS. E. Gettys and M. J. Skove:
Physics, McGraw-Hill, New York, 1999.
5. F. J. Blatt: Modern Physics, McGraw-Hill,
New York, 1992.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
STATISTIKA
Šifra predmeta: F1-09
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Mladen
Petrovečki
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim
načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba
kod mnoštva događaja te procjena rezultata i
pouzdanosti rezultata temeljenih na
statističkim opažanjima.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Vjerojatnosti. Empirijske razdiobe, parametri
koji opisuju razdiobe, grafički prikazi.
Teorijske razdiobe: binomna, Poissonova i
normalna; teorijski parametri za opis
razdiobe. Prilagodba teorijskih razdioba
eksperimentalnim podacima. Procjene
parametara razdiobe. Teorija uzoraka.
Statistički testovi: χ2-test, t-test, F-test,
neparametrijski testovi u farmaciji i
medicinskoj biokemiji. Korelacija i regresija.
Koeficijenti korelacije, testiranje korelacije.
Linearna regresija, standardna greška
regresije.
Preporučena literatura:
1. I. Pavlić, Statistička teorija i primjena,
Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.
2. V. Vranić, Vjerojatnost i statistika,
Tehnička knjiga, Zagreb 1971.
3. B. Petz, Osnove statističke metode, JAZU,
Zagreb 1973.
4. D. W. Wayne, Biostatistics, Wiley & Sons
Inc, 6th Ed, New York 1995.
5. S. Bolton, C. Bon, Pharmaceutical
Statistics – Practical and Clinical Applications,
Marcel Dekker, Inc, 4th Ed, New York and
Basel 2004.
6. I. Šošić i V. Serdar, Uvod u statistiku,
Školska knjiga, Zagreb 1997.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ANALITIČKA KEMIJA I i II
Šifra predmeta: F1-10
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. i 2. godina
Semestar: 2. i 3.
Broj ECTS bodova: 5,5 + 4,5 = 10
Ime predavača: prof. dr. sc. Nikola
Kujundžić, prof. dr. sc. Svjetlana Luterotti
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz
upoznavanje studenata s teorijskim načelima
i značenjem kemijske analize te njenom
primjenom u kemijskoj identifikaciji,
karakterizaciji, separaciji i kvantitativnoj
kemijskoj analizi postave dobri temelji za
savladavanje stručnih predmeta.
Preduvjeti:
Analitička kemija I uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa
stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije
sa stehiometrijom I.
Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke
kemije I.
Sadržaj predmeta:
Predavanja: Uloga kemijske analize, analitički
proces i metode, uzorak i uzorkovanje, vrste
kemijskih reakcija u analitičkoj praksi.
Izvedbene značajke analitičkih postupaka;
osjetljivost i selektivnost. Analitička primjena
protolitičkih sustava, reakcija kompleksacije,
reakcija prijenosa elektrona i reakcija
luminiscencije. Homogene i heterogene
ravnoteže u kemijskoj analizi, složeni sustavi,
maskiranje i demaskiranje. Teorijski temelji
postupaka separacije. Osnove i analitička
primjena solvent ekstrakcije, ionske izmjene,
kapilarnih metoda i kromatografskih metoda.
Temelji kvantitativne analize, pogreške u
kemijskoj analizi. Principi gravimetrijske
analize, svojstva taloga i taložnih reagenasa,
izračunavanje rezultata. Titrimetrijske
metode analize, standardne otopine,
titracijske krivulje, taložne metode,
neutralimetrijske, oksido-redukcijske,
kompleksometrijske titracije, nevodene
titracije.
Seminari: Selektivno taloženje/otapanje,
karakteristične/selektivne reakcije.
Analitička računanja s kemijskim
ravnotežama, jednostavne, složene. Obrada i
procjena rezultata kvantitativne analize.
Vježbe: Sustavno ispitivanje i
mikroidentifikacija anorganskih i organskih
iona. Dokazivanje funkcionalnih skupina u
organskim spojevima. Obrada i analiza čvrstog
uzorka. Separacija smjesa kationa/aniona
35
selektivnim taloženjem/otapanjem, ionskom
izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom.
Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva
tankoslojnom kromatografijom.
Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize
(taložne metode, kompleksometrija,
neutralimetrija, redoks).
Preporučena literatura:
1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler:
Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1.
izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999.
2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M.
Widmer (ur.): Analytical Chemistry, Wiley-
VCH, Weinheim, 1998.
3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and
Practice of Analytical Chemistry, 5. izd.,
Blackwell Science, Oxford 2000.
4. M. Valcárcel: Principles of Analytical
Chemistry, A textbook, Springer-Verlag,
Berlin Heidelberg, 2000.
5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza
anorganskih tvari, Fakultet kemijskog
inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u
Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ORGANSKA KEMIJA I i II
Šifra predmeta: F1-11
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. i 2. godina
Semestar: 2. i 3.
Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja,
prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc.
Sandra Jurić
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati
studente, primjenjujući mehanistički pristup
gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih
organskih struktura, s osnovnom strategijom
organske sinteze i s najvažnijim sintetskim
metodama u laboratoriju.
Preduvjeti:
Organska kemija I: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa
stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije
sa stehiometrijom I.
Organska kemija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – položen ispit iz Organske kemije I.
Sadržaj predmeta:
Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se
studenti najprije upoznaju s fundamentalnim
postavkama molekulske strukture u vezi s
organskim spojevima, što im omogućuje da
bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako
stječu osnovu za razumijevanje teorije i
laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno
tako da objedinjuje spojeve koji slično
reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa
kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u
početku upućuje se na odnos molekulske
strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike
organskih reakcija uvodno se prikazuju na
području karbonilnih spojeva. Karbonilne su
skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih
spojeva, tako da se odmah na početku može
sagledati uloga organske kemije. Osim toga,
radi se o polarnim skupinama na kojima su
iscrpno proučeni mehanistički tokovi
nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje
polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih
spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom.
Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije
na karbonilnim spojevima prikazuju i
nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku,
nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih
spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfa-
karbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije
i elektrofilne adicije na primjerima alkena i
alkina, te elektrofilne supstitucije na
aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju
policiklički i heterociklički aromatski spojevi,
te se konačno obrađuje cjeloviti pristup
planiranju organske sinteze.
Preporučena literatura:
1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I.
Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb,
1994.
2. Praktikum preparativne organske kemije,
O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C.
B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York,
2004.
4. Organic Chemistry, J. McMurry,
Brooks/Cole Pub. Co., 2003.
5. Organic Chemistry, A Modern Perspective,
D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
STRUČNA PRAKSA
Šifra predmeta: F1-12
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina
Semestar: 1., 3., 6., 7. i 10.
Broj ECTS bodova: 1 + 1 + 1 + 1 + 15 = 19
Ime koordinatora praktične nastave: prof.
dr. sc. Milena Jadrijević Mladar-Takač, prof.
dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc.
Željka Vanić, doc. dr. sc. Renata Jurišić
Grubešić
36
Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje
stručne prakse iz farmacije.
Preduvjeti:
Stručna praksa I: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.
Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odrađena praktična nastava iz
Stručne prakse I.
Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog
predmeta – odrađena praktična nastava iz
Stručne prakse II.
Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog
predmeta – odrađena praktična nastava iz
Stručne prakse III.
Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog
predmeta – odrađena praktična nastava iz
Stručne prakse IV.
Sadržaj predmeta:
I. godina: Upoznavanje studenata s različitim
okruženjima farmaceutske prakse: javne
ljekarne, bolničke ljekarne, industrijski
laboratoriji, veledrogerije, itd. (15 sati
stručne prakse).
II. godina: Stručna praksa u različitim
okruženjima farmaceutske prakse prema
slobodnom izboru studenta (15 sati).
III. godina: Stručna praksa u različitim
okruženjima farmaceutske prakse prema
slobodnom izboru studenta (15 sati).
IV. godina: Stručna praksa u javnoj ili
bolničkoj ljekarni na nacionalnoj ili
međunarodnoj razini (15 sat stručne prakse).
V. godina: Stručna praksa u javnoj ili
bolničkoj ljekarni, s uključivanjem studenta u
sve aktivnosti ljekarničke prakse (210 sati).
Tijekom stručne prakse student će stjecati
sveobuhvatna znanja o zahtjevima za
učinkovite i precizne farmaceutske usluge
(narudžbe lijekova, skladištenja, kontrole,
opskrbe lijekovima koji se izdaju na recept i
bez recepta te drugim proizvodima, iskustva u
komunikaciji s pacijentima, i dr.).
Preporučena literatura:
1. P. Stone & S. J. Curtis, Pharmacy Practice,
3rd ed. Pharmaceutical Press, London 2002.
2. MCQs in Pharmacy Practice, L. M.
Azzopardi (ed.), Pharmaceutical Press,
London 2003.
3. Validation Instruments for Community
Pharmacy. Pharmacyeutical Care for the third
Millenium, L. M. Azzopardi, The Howorth
Press Inc. 2000.
4. Relevantna literatura na hrvatskom jeziku.
5. F. Smith, Research Methods in Pharmacy
Practice, Pharmaceutical Press, London 2002.
Metode podučavanja: praktična nastava
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Šifra predmeta: F1-70
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. i 2. godina
Semestar: 1., 2., 3. i 4.
Ime koordinatora praktične nastave:
Nikolina Skender
Ciljevi predmeta: Prijenos studentima
bazične informacije o značaju tjelesne i
zdravstvene kulture za zdravlje, radne,
stvaralačke i adaptivne sposobnosti
neophodne za humani način života.
Sadržaj predmeta:
Program Tjelesne i zdravstvene kulture
izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na
promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka
tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu
cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve
studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se
prema interesu i motiviranosti studenata za
pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou
usvojenih motoričkih informacija, spolu i
financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti -
sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu
Sveučilišta.
Preporučena literatura:
1. Sva literature koja obrađuje utjecaj
tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u
terapeutske svrhe
Metode podučavanja: problemska i praktična
nastava
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
POVIJEST FARMACIJE
Šifra predmeta: F1-43
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: dr. sc. Snježana Paušek-
Baždar, znanstveni savjetnik
Ciljevi predmeta: Kroz poznavanje povijesti
prirodoznanstvenih spoznaja, koje su bile od
izuzetne važnosti za razvitak farmacije,
stječe se uvid o značenju načina otkrivanja
prirodnih, fizičkih i kemijskih zakona za
razvitak ljekarništva tijekom stoljeća.
Razumijevanje razvitka prirodnih znanosti i
važnosti njenih teorija i zakonitosti u
određivanju svojstava, analize i sinteze
novootkrivenih spojeva, pruža uvid u veliko
značenje interdisciplinarnosti u proučavanju
prirode u prošlosti, a time i u sadašnjosti.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta: Povijest prirodoslovnih
spoznaja, koje su bile od važnosti za razvitak
ljekarništva, izlaže se u obzoru razvitka
civilizacije uopće. Započinje se s otkrićima
prvih pisanih recepata (glinene pločice,
37
magareća koža, papirus) o destilaciji bilja i
sredstvima za liječenje, te se tumači princip
similia similibus curatur s počecima
organoterapije u doba prvih civilizacija. Ističu
se dostignuća Babilonaca, Asiraca i Sumerana
u liječenju biljem, te značenje Ebersovog
papirusa u ljekarništvu Egipćana. Tumači se
važnost grčke prirodne filozofije. Aristotelova
i Teofrastova sistematizacija bilja,
Hipokratovo utemeljenje humoralne teorije
na temelju četiri počela i liječenje kroz četiri
farmakološke skupine. Potom se izlažu
doprinosi aleksandrijske znanosti, osobito s
obzirom na polifarmaciju (miridaticum i
theriak). Uz izlaganje doprinosa Erazistrata,
Celsiusa i Galena, osobito je istaknut
Dioskurid (1 st.), autor prve farmakopeje,
koja je tiskana u doba renesanse (1478.) i
koja je bila temelj europskim
farmakopejama. Nakon kratkog prikaza
indijske, kineske i arapske, a potom europske
alkemije, pokazano je kako su se alkemijski
pripravci (herbalno-metalni, metalno-metalni)
i novootkrivene tvari koristile u liječenju.
Nakon razvitka samostanskog ljekarništva
dolazi do osnutka Salernske medicinske škole
(kasnije Sveučilišta), kada se prvi put u
povijesti farmacija odjeljuje od medicine.
Stoga se izlaže osnutak te škole i tumače se
načela “Salernskog edikta” (1240.). Kroz
doprinose renesansnih učenjaka, osobito
Paracelsusa, Agricole, Libaviusa, van
Helmonta, Glaubera i utemeljenje
iatrokemije, pokazana je važnost uvođenja
minerala (oralno) u liječenje. U doba
prosvjetiteljstva istaknuta je važnost
flogistonske teorije u otkriću plinova, novih
elemenata i spojeva. Rušenjem vitalističke
teorije (vis vitalis, 1828.), razvitkom organske
kemije i biokemije, započinje i “zlatno doba
farmacije”. Ističe se način otkrića zakonitosti
analize i sinteze organokemijskih i prirodnih
spojeva te njihovo značenje u pripravi
lijekova. Na kraju, kratko se izlaže porijeklo
te značenje riječi i simbola od važnosti za
povijest farmacije (Far-Maki, Higijeja,
Panaceja, Asu, Asipu, Asklepije, Asklepijadi,
arcane, hospital, ijatrika, infrimarija itd.). Uz
navedeni sadržaj daje se i kratki prikaz
povijesti hrvatske farmacije.
Preporučena literatura:
1. M. Baigent i R. Leigh, Eliksir i kamen
(prijevod s engleskog), Stari grad, Zagreb,
2000.
2. L. Glesinger, Povijest medicine, ŠK,
Zagreb, 1978.
3. D. Grdenić, Povijest kemije, ŠK i Novi
Liber, Zagreb, 2001.
4. V. Grdinić, Ljekarništvo na tlu Hrvatske,
MH, Zagreb, 1996.
5. S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u
Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994.
6. S. Paušek-Baždar, Paracelsus, Hrestomatija
filozofije, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996.
7. I. Asimov, A Short History of Biology,
London, 1978.
8. J. Bronowski, Porijeklo znanja i
imaginacije (prijevod s engleskog), Zagreb,
1978.
9. V. Grdinić, Ilustrirana povijest hrvatskog
ljekarništva, Zagreb, 1997.
10. B.P. Medawar, Introduction and intuition
in Scientific thought, London, 1969.
11. J. R. Partington, A History of Chemistry,
Vol. IV, London, 1964.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU
U LABORATORIJU
Šifra predmeta: F1-44
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač
Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je da
student ovlada potrebnim znanjima i
vještinama pružanja prve pomoći. To se
prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja
i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski
život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije,
znanja i vještine od strane studenta kojima se
pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom
roku spasiti ljudske živote. To uključuje i
stjecanje sigurnosti i ovladavanje
komunikacijskim vještinama, kako bi se
studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici.
Osim praktičnih znanja i vještina pružanja
prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako
će surađivati sa stručnim osobljem,
uključujući liječnike hitne medicinske
pomoći, policiju i vatrogasce.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja,
opis smjernica za reanimaciju, automatski
defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog
bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih
životinja, kratki prikaz patofiziologije
traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje
krvarenja, nadoknada volumena, venski put,
imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na
seminarima će se obraditi osnovni principi
reanimacije odraslih i djeteta, zatim
reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice,
utapljanje, strujni udar), trijažni sustav,
38
pružanje prve pomoći prema težini i vrsti
ozljeda, transport unesrećenog.
Preporučena literatura:
1. Smjernice za osnovno održavanje života iz
2005 (www.erc.edu)
2. Pjevač N., Skripta za prvu pomoć, Med
fakultet Zagreb
3. Vnuk V., Prehospitalni postupak
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
Šifra predmeta: F1-45
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Vlasta Vizek-
Vidović
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti
studentima da razumiju temeljne pojmove,
modele, načela i vještine interpersonalne
komunikacije te postići da shvate važnost
učinkovitog profesionalnog komuniciranja u
različitim radnim okruženjima u dodiru s
različitim ciljnim skupinama: korisnicima
usluga, neposrednim suradnicima, ostalim
stručnjacima u području te s medijima.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju
eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za
specifična područja profesionalnog
komuniciranja u farmaciji, biokemiji i
zdravstvu. U uvodnom dijelu prezentiraju se
opća načela interpersonalne komunikacije,
informacijski model komuniciranja te
značajke verbalne i neverbalne komunikacije.
Metodom iskustvenog učenja objašnjava se
priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos
između procesnog i sadržajnog dijela
komunikacije. Proces komunikacije u ljekarni
prikazuje se kroz četiri faze: uspostava
dodira, prikupljanje informacija u svrhu
procjene klijentovih potreba, davanje savjeta
i zaključivanje odnosa. Studenti se upoznaju s
primjerenim i neprimjerenim obrascima
zaključivanja i savjetovanja analizom video
snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru
ljekarnika i klijenata. Studenti se na
različitim primjerima iz prakse upoznaju s
temeljnim komunikacijskim vještinama
aktivnog slušanja, postavljanja pitanja i
davanja konstruktivnih povratnih informacija.
Studenti se upoznaju sa statističkim
pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri
izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova.
Studenti se na snimljenim primjerima iz
medicinskih ustanova upoznaju s načinom
reagiranja pacijenata na informacije o svojoj
bolesti i uputama o upotrebi lijekova. U
području suradnje sa stručnjacima iscrpno su
obrađene prezentacijske vještine. Studenti se
upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa:
planiranje, priprema materijala,
uvježbavanje, izvedba i odgovaranje na
pitanja koje će moći primijeniti I tijekom
studiranja. Studenti se također upoznaju sa
svrhom i važnošću komunikacije u medijima u
vezi informiranja široke javnosti o novim
znanstvenim dostignućima u području
biokemije i proizvodnje lijekova.
Preporučena literatura:
1. Vizek Vidović V., Janković I., Pavleković
G., Juretić D., Grundler i sur. (2007) Zbirka
prezentacije s predavanja (elektronička
verzija) FBF
2. Tindall W.N., Beardsley R., Kimberlin C
(2002), Communication Skills in Pharmacy
Practice: A Practical Guide for Students and
Practitioners, Lippincott Williams & Wilkins
3. Rijavec M., Miljković D. (2001),
Menedžerske vještine 2, Kako savladati
tremu, IEP-D2, Zagreb
4. McManus J.(1998), Effective business
speaking, Learning express, New York
5. Reardon K. K.(1998), Interpersonalna
komunikacija, Zagreb, Alinea.
6. Brajša P. (1993), Menađerska komunikacija.
Varaždin: Varaždinska banka dd.
Metode podučavanja: problemska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE
PSIHOLOGIJE I
Šifra predmeta: F1-46 I
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ilija Živković
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
nekoliko područja primijenjene psihologije,
kako bi stekli uvid u temeljna područja
primijenjene psihologije, saznali čime se
psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati
u svom budućem profesionalnom radu.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Psihologija pojedinca: individualne razlike i
sposobnosti; emocije i emocionalna
inteligencija; percepcija i stanja svijesti,
razvoj samopoštovanja, evolucijska
39
tumačenja spolnih razlika, roditeljstvo i
stilovi odgoja.
Psihologija i obrazovanje: činitelji koji
djeluju na učenje i pristupi učenju;
savladavanje teškoća u učenju; cjeloživotno
obrazovanje.
Preporučena literatura:
1. Petz, B. (2001). Uvod u psihologiju
(poglavlja: 3. Naslijeđe ili okolina, 4.B.
Percepcija, 5. Različita stanja svijesti, 6.
Predodžbe, učenje i pamćenje, 8.
Inteligencija, 9. Čuvstva i Motivacija, 10.
Ličnost). Jastrebarsko: Naklada Slap
2. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE
PSIHOLOGIJE II
Šifra predmeta: F1-46 II
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ilija Živković
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
nekoliko područja primijenjene psihologije,
kako bi stekli uvid u temeljna područja
primijenjene psihologije, saznali čime se
psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati
u svom budućem profesionalnom radu.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika;
velike grupe i međugrupni odnosi; nacija i
nacionalizam; stavovi i predrasude;
interpersonalna komunikacija i odnosi;
prijateljstvo i romantične veze; sukobi i
njihovo rješavanje.
Psihologija i rad: profesionalne odluke i
profesionalni razvoj; motivacija; timski rad i
rukovođenje.
Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih
stanja i tjelesnog zdravlja; normalnost i
abnormalnost; pojam o sebi i poremećaji
hranjenja; pomaganje ljudima u psihičkoj
nevolji: savjetovanje, tretman, terapija.
Preporučena literatura:
1. Petz, B.(2001). Uvod u psihologiju
(poglavlja: 10. Ličnost, 11. Nenormalna
ličnost). Jastrebarsko: Naklada Slap
2. Čorkalo, D. (2003). Grupe i unutargrupni
procesi. U: Ajduković, D. (Ur.). Socijalna
rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi,
rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. 153-
171). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć
3. Čorkalo, D. (2003). Stavovi i ponašanja
među grupama. U: Ajduković, D. (Ur.).
Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki
procesi, rješavanje sukoba i socijalna akcija
(str. 173-194). Zagreb: Društvo za psihološku
pomoć
4. Petz, B. (1987). Psihologija rada (poglavlje:
11. Međuljudski odnosi i način rukovođenja,
str. 192–221)
5. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
BIOLOŠKA KEMIJA
Šifra predmeta: F1-13
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3.
Broj ECTS bodova: 3,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Jerka Dumić
Belamarić
Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni
sastav, svrhovitost i dinamiku
makromolekularnih struktura, molekularno
ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska
načela biomolekularnih procesa. Steći
iskustvo u eksperimentalnom studiju
biomolekula.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Stanične biologije s osnovama
genetike; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Organske kemije I.
Sadržaj predmeta:
Uvjeti života. Kemijski sastav stanice
(elementarni sastav žive tvari, svojstva vode,
funkcionalne skupine i struktura biomolekula,
svojstva biomakromolekula: usmjerenost,
modularna građa, konformacijska dinamika,
informacija, značenje nekovalentnih sila,
komplementarnost i molekularno ustrojstvo
stanice). Aminokiseline, peptidi i proteini
(ionizacijska svojstva aminokiselina, biološki
važni peptidi, klasifikacija proteina,
primarna, sekundarna, tercijarna i kvarterna
struktura, funkcionalne i strukturne domene,
konformacijske promjene). Nukleinske
kiseline (nukleotidi, struktura nukleinskih
kiselina, komplementarnost dvostruke
uzvojnice DNA, rekombinantna DNA). Lipidi i
membrane (masne kiseline, tipovi
jednostavnih i složenih lipida, struktura i
funkcija membrana). Ugljikohidrati,
glikokonjugati i glikokaliks. Energetika života
(metastabilnost živog sustava, pokretačka sila
bioreakcija, stanični koncentracijski odnosi,
povezivanje endergonih i egzergonih reakcija,
ATP - energetska valuta, ireverzibilne i
reverzibilne reakcije; koncentracijski i
40
elektrokemijski gradijenti, reduktivni
potencijal, energetika transmembranskih
procesa). Biodinamika: enzimska kataliza i
usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno
središte: specifičnost i ubrzanje, uloga
koenzima, mehanizmi enzimske katalize,
klasifikacija enzima, brzina enzimske
reakcije, inhibicija, zimogeni, izoenzimi,
kovalentne modifikacije i alosterički efektori,
neproteinski biokatalizatori-ribozimi).
Vitamini. Signalne molekule. Eksperimentalno
upoznavanje biomolekularnih osobitosti.
Preporučena literatura:
1. M. Flögel i suradnici, "Uvod u Biokemiju",
Scripta Biochemica, FBF, 2001, ISBN 953-
6256-23-1
2. M. Flögel i suradnici, "Biokemijski
praktikum I", Scripta Biochemica, FBF, 2001.
ISBN 953-6256-12-6
3. G.M. Cooper, Stanica, molekularni pristup,
II. poglavlje: Stanična kemija, Medicinska
naklada Zagreb 2004
4. J.M.Berg, J.L.Tymoczko, L. Stryer,
Biochemistry, 5. izdanje, Part I (Chapters 1-
13) Freeman, New York, 2001.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FIZIKALNA KEMIJA I i II
Šifra predmeta: F1-14
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3. i 4.
Broj ECTS bodova: 6 + 4,5 = 10,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Stanko Uršić,
doc. dr. sc. Viktor Pilepić
Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu,
u primjerenom opsegu, temeljne uvide i
informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u
kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se
koriste da bi se objasnila i interpretirala
opažanja u drugim granama kemije i
odnosnim područjima. To uključuje nužnu
primjerenu osnovu za početni pristup uporabi
moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i
metoda. Integracija tih ciljeva i stečenih
znanja i vještina treba osposobiti studenta za
uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna
fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i
biomedicinsku laboratorijsku praksu.
Preduvjeti:
Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog
predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa
stehiometrijom 1; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Fizike.
Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne
kemije I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I.
Sadržaj predmeta:
Predavanja: Obuhvaćaju raspravu o glavnim
svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih
sustava i analizi dinamike procesa njihovih
transformacija, polazeći od studija
primjerenih osnova termodinamike,
spektroskopije, kemijske kinetike,
elektrokemije i koloidne kemije.
Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i
njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i
farmaceutskim te biomedicinskim
disciplinama obuhvaćaju studentima
farmacije i medicinske biokemije prilagođeni
modificirani standardni pristup poznavanju
termodinamičkim konceptima i zakonima,
veličinama i funkcijama (primjerice nulti, prvi
i drugi zakon, unutarnja energija, entalpija,
Gibbsova slobodna energija, kemijski
potencijal, aktiviteti, termodinamička i
praktična konstanta ravnoteže,
transformacije energije u
biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne
primjene i povezanosti s farmacijom i
biomedicinom). Analognu načelnu matricu
usmjerenosti na probleme u farmaciji i
biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama
molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u
istraživanju struktura i svojstava molekula
(interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i
infracrvenom dijelu spektra, emisijske
spektroskopije, primjerene minimalne osnove
magnetskih rezonancijskih spektroskopija,
interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih
fenomena i mjerenja, osnovne informacije o
pripadajućoj instrumentaciji i
eksperimentalnim tehnikama). Analiza
dinamike kemijskih transformacija (kemijska
kinetika, fenomeni, pojmovi, zakoni i
metode, povezanost s mehanizmima
kemijskih procesa, povezanost s
biološkim/biokemijskim sustavima i
procesima, povezanost i primjene informacija
iz tog područja s farmacijom i biomedicinom)
postavljena je u skladu sa spomenutim
pristupom što također vrijedi i za osnove
elektrokemije (ravnotežna elektrokemija,
primjerice elektrodni fenomeni, članci,
primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici
i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije
(površinske pojave, svojstva i fenomeni
karakteristični za koloidne sustave (primjerice
vrste i svojstva koloidnih sustava, hidrofobna
interakcija, zeta potencijal, metode priprave
i proučavanja koloidnih sustava, raznolike
primjene i sl.).
Seminari: Izrada računskih zadataka slijedom
navedenog pristupa, izračunavanja
najvažnijih fizikalnih kemijskih parametara
41
zadanih termodinamičkih, spektroskopskih,
kinetičkih, elektrokemijskih te koloidnih
fizikalnih kemijskih sustava.
Vježbe: Određivanje topline neutralizacije,
koagulacija koloidnih sustava, adsorpcija,
određivanje relativne molekularne mase
mjerenjem sniženja tališta, određivanje
konstanti brzina reakcija prvoga reda,
potenciometrijske redoks, pH-metrijske,
konduktometrijske i amperometrijske
titracije, određivanje pKa vrijednosti,
mjerenje optičke rotacije (demonstracijske
vježbe – UV-VIS spektrofotometrija, IR
spektrometrija, HPLC i GC metode).
Preporučena literatura:
1. P.W. Atkins, Physical Chemistry, Oxford
University Press 2002. (ili izdanje 1998.,ali
moguća je i uporaba ranijih izdanja)
2. A. T. Florence and D. Attwood,
Physicochemical Principles of Pharmacy,
Macmillan 1994.
3. R.S. Berry, S.A. Rice and J. Ross, Physical
Chemistry, Oxford University Press 2000.
4. A. Martin, P. Bustamante, A. H. C. Chun
(Ilustrator), Physical Pharmacy: Physical
Chemistry Principles in the Pharmaceutical
Sciences, 4 ed., Lea & Febiger, 1993.
5. M. M. Amiji, B. J. Sandmann (Editors),
Applied Physical Pharmacy, McGraw-Hill,
2002.
6. D. H. Everett, Basic Principles of Colloid
Science, The Royal Society of Chemistry,
Cambridge 1994.
7. R. A. Williams, Editor, Colloid and Surface
Engineering, Applications in the process
industries, Butterworth-Heinemann Ltd.,
Oxford, 1994.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II
Šifra predmeta: F1-15
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3. i 4.
Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7
Ime predavača: doc. dr. sc. Ivan Kosalec,
doc. dr. sc. Maja Šegvić Klarić
Ciljevi predmeta: Program predmeta
obuhvaća osnove opće bakteriologije,
imunologije, virusologije i parazitologije s
ciljem upoznavanja morfoloških, fizioloških i
biokemijskih osobina, antigene strukture,
proizvodnosti i mehanizama djelovanja
antibiotika te infektivnosti, imunološkog
odgovora i patogeneze patogenih vrsta
bakterija, gljivica i parazita.
Preduvjeti:
Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za
upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične
biologije s osnovama genetike; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije
čovjeka II.
Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za
upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz
Mikrobiologije s parazitologijom I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I.
Sadržaj predmeta: Program kolegija
obrađuje taksonomiju, biologiju (fiziologija,
biokemija i genetika mikroorganizama),
antibioze (producenti antibiotika i njihov
mehanizam djelovanja na mikroorganizme),
imunološke principe (celularni i humuralni
imunitet), patogena, virulentna i antigenska
svojstva aerobnih i anaerobnih gram-
pozitivnih i gram-negativnih vrsta bakterija,
mikoplazmi, virusa i gljivica te podjela i
razvojni ciklusi parazita. Također se stječu
znanja o kontroli sterilnosti, serološkoj
dijagnostici, svojstvima i proizvodnji vakcina,
hospitalnim infekcijama i profilaksi
profesionalnih bolesti, dijagnostici i
prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti.
Preporučena literatura:
1. E. Jawetz, J.L. Melnick, E.A. Adelberg:
Pregled medicinske mikrobiologije, Školska
knjiga, Zagreb, 1980.
2. S. Kalenić, E. Mlinarić-Missoni: Medicinska
bakteriologija i mikologija, Medicinska
naklada, Zagreb, 2001.
3. N. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija
i odabrana poglavlja iz mikrobiologije, Školska
knjiga, Zagreb, 1994.
4. B. Richter: Medicinska parazitologija,
Merkur A.B.D., Zagreb, 2002.
5. S. Duraković: Opća mikrobiologija, PTI -
Zagreb, 1996.
6. H. Weisglass: Medicinska bakteriologija,
Jumena, Zagreb, 1989.
7. B. Kršnjavi: Medicinska parazitologija,
Školska knjiga, Zagreb, 1987.
8. T. Naglić, D. Hajsig, J. Madić, Lj. Pinter:
Praktikum opće mikrobiologije i imunologije,
Školska knjiga, Zagreb, 1992.
9. L. Ožegović, S. Pepeljnjak: Mikotoksikoze,
Školska knjiga, Zagreb, 1995.
10. Z. Brudnjak: Medicinska virologija, Jug.
Medicinska naklada, Zagreb, 1984.
11. M. Prescott, J.P. Harley, D.A. Klein:
Microbiology, Wm. C. Brown Publ., Dubuque,
Iowa, 1993.
12. E. W. Koneman, S.D. Allen, W.M. Janda,
P.C. Schreckenberger, W.C. Winn, Jr.:
Diagnostic Microbiology, Lippincott-Raven
Publ., Philadelphia, 1997.
42
13. V. Presečki i suradnici: Virologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
BIOKEMIJA I i II
Šifra predmeta: F1-16
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. i 3. godina
Semestar: 4. i 5.
Broj ECTS bodova: 2,5 + 4,5 = 7
Ime predavača: prof. dr. sc. Tihana Žanić
Grubišić, prof. dr. sc. Karmela Barišić, prof.
dr. sc. Lada Rumora
Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s
molekularnom logikom biokemijskih procesa u
živom organizmu te dinamikom sinteze i
razgradnje prirodnih biomakromolekula:
proteina, polisaharida, lipida i nukleinskih
kiselina. Studiraju se načela staničnog
metabolizma i principi regulacije i kontrole.
Preduvjeti:
Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biološke kemije; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Biološke kemije.
Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biokemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Biokemije I.
Sadržaj predmeta:
Dinamički aspekti strukture i funkcije
posebnih protein: hemoglobin, mioglobin,
kolagen, elastin, proteini izvanstaničnog
matriksa. Građa i svojstva staničnih
membrana u različitim tkivima, transport
iona, aminokiselina, šećera. Stvaranje i
pohrana metaboličke energije: metabolizam -
osnovni pojmovi i svojstva. Glikoliza,
oksidacijska dekarboksilacija piruvata, ciklus
limunske kiseline. Stanična bioenergetika,
ciklus ATP, respiratorni lanac i oksidacijska
fosforilacija. Glukoneogeneza i put pentoza-
fosfata. Metabolizam glikogena: glikogeneza i
glikogenoliza, tijek i hormonska regulacija.
Metabolizam masti: razgradnja
triacilglicerola, β-oksidacija masnih kiselina,
biosinteza masnih kiselina, biosinteza
triacilglicerola, glicerofosfatida, kolesterola i
steroidnih lipida. Razgradnja aminokiselina i
ciklus ureje. Biosinteza makromolekularnih
preteča: aminokiselina, hema, ribonukleotida
i deoksiribonukleotida. Informacija u
biološkim sustavima. DNA - genetička uloga,
struktura, organizacija genoma, kromosomi i
geni. Pakiranje DNA i histoni. Konformacije
DNA. Replikacija DNA, vjernost replikacije.
Greške u DNA i njihov popravak. RNA u
stvaranju i translaciji genetičke poruke.
Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA
molekula: mRNA i transkripcija, t-RNA -
aktivacija i uloga u sintezi proteina, građa
ribosoma i rRNA. Genetička šifra i odnosi gena
i proteina. Sinteza proteina. Kontrola
ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i
Trp-operon. Kromosomi eukariota i kontrola
ekspresije eukariotskih gena. Značenje
introna i eksona. Integracija biokemijskih
procesa u stanici - osnovni principi regulacije
metabolizma. Kontrola i regulacija
metaboličkih putova - strategija i mehanizmi.
Preporučena literatura:
1. L. Stryer: Biokemija, Školska knjiga,
Zagreb, 1991.
2. JM Berg, JL Tymoczko, L. Stryer:
Biochemistry, fifth edition, Freeman, New
York, 2002.
3. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with
Clinical Correlation, J. Wiley & sons, New
York, 2003.
4. K. Saltsman, J. Berg, G. Tomaselli: A
Clinical Companion to Accompany
Biochemistry, Freeman, New York, 2002.
5. C. Smith, AD Marks: MMarks' basic Medical
Biochemistry, A Clinical Approach. Lippincott
Williams & Wilkins, Philadelphia, 2005.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE
I i II
Šifra predmeta: F1-17
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. i 3. godina
Semestar: 4. i 5.
Broj ECTS bodova: 4,5 + 2,5 = 7
Ime predavača: prof. dr. sc. Milan Kujundžić
Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je
prikazati osnove cjelokupne moderne
patofiziologije polazeći od uzroka bolesti,
patogeneze, kliničke slike, a ponekad i
kratkog osvrta na terapiju.
Preduvjeti:
Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti
za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz
Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Fiziologije s osnovama
anatomije čovjeka II.
Patofiziologija s osnovama patologije II:
uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan
kolegij iz Patofiziologije s osnovama
patologije I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s
osnovama patologije I.
43
Sadržaj predmeta:
Osnove patofiziologije. Patofiziologija (PF)
krvi i krvotvornih organa. PF imunosnog
sustava. PF bubrega. PF probavnog sustava.
PF kardiovaskularnog sustava. PF dišnog
sustava. PF žlijezda s unutarnjim
izlučivanjem. PF bolesti metabolizma.
Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu.
Osnove patologije. Osnove rada s pacijentima
i vođenja kliničkog intervjua.
Preporučena literatura:
1. M. Kujundžić i sur., Klinička
patofiziologija, FBF Zagreb, 2003.
2. B. Vrhovac i sur., Interna medicina (3. i
dopunjeno izdanje), Medicinska naklada
Zagreb, 2003.
3. S. Gamulin i sur., Patofiziologija,
Medicinska naklada Zagreb, 2002.
4. S.L. Robins, Osnove patologije, Školska
knjiga, 1994. i novija izdanja.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
FARMAKOGNOZIJA I i II
Šifra predmeta: F1-18
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. i 3. godina
Semestar: 4. i 5.
Broj ECTS bodova: 5,5 + 7 = 12,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Zdenka
Kalođera, prof. dr. sc. Sanda Vladimir-
Knežević
Ciljevi predmeta: Upoznati kemizam biološki
aktivnih tvari ljekovitih biljnih vrsta. Spoznati
biogenezu i djelovanje tih tvari, te uporabu
droga, odnosno izoliranih prirodnih spojeva.
Prema kemijskoj sistematici steći integralno
znanje o najvažnijim drogama biljnog i
životinjskog podrijetla.
Preduvjeti:
Farmakognozija I: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušani kolegiji iz Farmaceutske
botanike, Analitičke kemije I i Biološke
kemije; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položeni ispiti iz Farmaceutske
botanike i Analitičke kemije I.
Farmakognozija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz
Farmakognozije I; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz
Farmakognozije I.
Sadržaj predmeta:
Biološki aktivne tvari (primarni i sekundarni
metaboliti): strukturna obilježja, biosinteza,
distribucija u biljnom svijetu, kemijska i
fizikalna svojstva; metode dokazivanja,
određivanje sadržaja biološki aktivnih tvari u
drogama. Skupine biološki aktivnih tvari:
monosaharidi, škrob, celuloza, inulin, gume,
pektini, masti, masna ulja, fosfolipidi,
voskovi, steroli (fitosteroli), iridoidi, terpeni
(mono-, di-, tri-, tetra-, seskviterpeni,
seskviterpenski laktoni), eterična ulja, smole,
fenolne kiseline, fenolni heterozidi,
flavonoidi, izoflavoni, kumarini, antocijani
(antocijanidini, proantocijanidini),
cijanogenetski heterozidi, tioheterozidi,
antracenski heterozidi, trjeslovine, saponini,
kardiotonični heterozidi, alkaloidi.
Prema kemijskoj sistematici droga obrađuju
se sljedeće droge: droge s anorganskim
spojevima, droge s inulinom, droge s
hemicelulozom, droge sa sluzima, masti,
masna ulja, voskovi, droge s eteričnim uljem,
smole, balzami; droge s flavonoidima,
izoflavonima, saponinima, kumarinima,
antraglikozidima, kardiotoničnim glikozidima,
droge s tioeterima i tioheterozidima, droge s
trjeslovinama, droge s alkaloidima.
Droge animalnog podrijetla.
U okviru kemijskog praktikuma provodi se
kvalitativna i kvantitativna analiza djelatnih
tvari u drogama sukladno farmakopejskim
metodama ( Ph.Eur.IV ): određivanje sadržaja
eteričnog ulja, ispitivanje kakvoće sastava
eteričnih ulja, dokazivanje fenolnih glikozida
i fenolnih kiselina, određivanje sadržaja
arbutina i metilarbutina, dokazivanje
antracenskih spojeva, određivanje sadržaja
antracenskih spojeva, dokazivanje
trjeslovina, određivanje sadržaja trjeslovina,
vrednovanje masnih ulja, određivanje
vrijednosti droga sa saponinima, dokazivanje
alkaloida, određivanje sadržaja alkaloida,
dokazivanje flavonoida i određivanje sadržaja
flavonoida.
U okviru mikroskopskog praktikuma provodi
se: makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje
droga, histokemijske reakcije na pojedine
skupine djelatnih tvari u drogama, analiza
čajne mješavine.
Preporučena literatura:
1. J. Bruneton: Pharmacognosy;
Phytochemistry; Medicinal Plants 2nd edition,
1999.
2. R. Hansel, O. Sticher: Pharmakognosie –
Phytopharmazie, 7. Auflage, Springer-Verlag
Berlin Heidelberg New York, 2004.
3. K. Toplak Galle: Hrvatsko ljekovito bilje,
Mozaik Knjiga, Zagreb, 2001.
4. W. Schafner, B. Hafelfinger, B. Ernst:
Ljekovito bilje – Kompendij, Leo Commerce,
Rijeka 1999.
5. R.C. Wren, F.L.S.: Potter's New
Cyclopaedia of Botanical Drugs and
Preparations, The C.W. Daniel Company
Limited, 1994.
44
6. H. Wagner: Pharmazeutische Biologie, 2.
Drogen und ihre Inhaltsstoffe, 5.,
neubearbeitete Auflage, Gustav Fischer
Verlag-Stuttgart-New York -1992.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FARMACEUTSKA KEMIJA I i II
Šifra predmeta: F1-19
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. i 3. godina
Semestar: 4. i 5.
Broj ECTS bodova: 10 + 4 = 14
Ime predavača: prof. dr. sc. Marica Medić-
Šarić, prof. dr. sc. Branka Zorc
Ciljevi predmeta: Predmet obuhvaća
kemijska i stereokemijska obilježja struktura
ljekovitih tvari, fizičko-kemijska svojstva,
djelovanje i mehanizam djelovanja, primjenu
i načine primjene, sudbinu lijeka u
organizmu, farmakokinetička obilježja.
Studente će se upoznati s najvažnijim
farmakoterapijskim skupinama lijekova.
Proučavat će se svojstva svake skupine s
obzirom na kemijske i stereokemijske
značajke, te najvažniji preparati iz svake
skupine koji se koriste u praksi. Svaki lijek se
predstavlja svojim kemijskim i generičkim
imenom, strukturnom formulom, specifičnim
načinom dobivanja (izolacija, biosinteza,
sinteza) i osobnim značajkama -
djelotvornost, farmaceutski oblik i primjena,
mehanizam djelovanja, sudbina u organizmu,
putevi izlučivanja, rezistencija, neželjena
djelovanja, interakcije s drugim lijekovima.
Sustavno će se pratiti i uvoditi novi lijekovi.
Preduvjeti:
Farmaceutska kemija I: uvjeti za upis ovog
predmeta – položen ispit iz Organske kemije I;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Organske kemije II.
Farmaceutska kemija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske
kemije I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Farmaceutske
kemije I.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Proučavat će se različite farmakoterapijske
skupine. Lijekovi s učinkom na probavni
sustav (Acida, Antacida, Blokatori H2-
receptora histamina, Laksansi, Adsorbensi).
Preparati kalcija. Preparati željeza.
Antipruriginozi. Zamjene za krvnu plazmu
(Plazma ekspanderi). Dijagnostici. Antiseptici
i dezinficijensi. Lijekovi s učinkom na urinarni
trakt (Uroantiseptici, Fluorokinoloni i
analozi). Citostatici (podjela, sinteze,
mehanizmi djelovanja). Virustatici (podjela,
sinteze, mehanizmi djelovanja). Preteče
sulfonamida i sulfonamidi, Sulfoni. Antibiotici
(β-laktami /penicilini, cefalosporini,
monobaktami, karbapenemi, Kloramfenikol,
Cikloserin, Tetraciklini, Aminoglikozidi,
Makrolidi, Polipeptidi, Bacitracin,
Polimiksini). Tuberkulostatici. Antimikotici.
Antiprotozoici. Antihelmintici. Antimalarici.
Radioaktivni izotopi. Ljekovite tvari
djelotvorne na središnji živčani sustav: Opći
anestetici, Lokalni anestetici, Hipnotici,
Analgetici (+ Protuupalni lijekovi), Psihotropni
lijekovi, Antiepileptici, Analeptici,
Antiparkinsonici, Antimigrenici. Ljekovite
tvari djelotvorne na periferni živčani sustav:
Simpatomimetici, Simpatolitici,
Parasimpatomimetici, Spazmolitici,
Miorelaksansi, Ganglioblokatori.
Antistenokardici. Antihipertenzivi.
Kardiotonični glikozidi. Antiaritmici.
Antihiperlipoproteinemici. Diuretici.
Nesteroidni hormoni. Steroidi i steroidni
hormoni. Antihistaminici. Vitamini.
Antikoagulansi. Prostaglandini. Urikozurici.
Antiemetici. Imunosupresivi. Antiaritmici.
Antipsorijatici. Ekspektoransi. Pomoćna
sredstva.
Seminari:
Teorijska priprema za vježbe; detaljan prikaz
pojedinih ljekovitih tvari iz Farmaceutske
kemije (fizičko-kemijska svojstva, struktura,
stereokemija, sinteza, djelovanje, popratne
pojave, doze, način primjene, registrirani
lijekovi, sudbina u organizmu, strukturni
analozi). Aktivno uključivanje studenata u
seminare.
Vježbe:
Eksperimentalni rad obuhvaća: sintezu,
izolaciju, čišćenje (regeneraciju) pojedinih
ljekovitih tvari iz Farmaceutske kemije.
Odabrani primjeri: acetilsalicilna kiselina,
askorbinska kiselina, azitromicin, bizmutov
subgalat, dikumarol, fenitoin,
hidroklorotiazid, kalcijev karbonat, kofein,
natrijev jodid, nikotinamid, piridoksin,
sulfafurazol.
Preporučena literatura:
1. E. Mutschler, H. Derendorf, Drug Actions,
Medpharm Scientific Publishers, Stuttgart,
1995; ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm), ISBN
0-8493-7774-9 (CRC Press)
2. W. O. Foye, T. L. Lemke, D. A. Williams,
Principles of Medicinal Chemistry, 5th ed.,
Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia
1995, ISBN 0-683-03323-9.
3. C. G. Wermuth (Ed.), The Practice of
Medicinal Chemistry, Academic Press, San
Diego, 1996, ISBN 0-12-744640-0.
45
4. New Drugs, J. Freely, Ed., BMJ Publishing
Group, London, 1994; ISBN 0 7279 0821 9.
5. G. L. Patrick, An Introduction to Medicinal
Chemistry, Oxford University Press, 1995;
ISBN 0 19 855872 4 (Hbk), ISBN 0 19 855871 6
(Pbk).
6. R. M. Julien, A Premier of Drug Action, 7th
Edition, W. H. Freeman and Company, New
York, 1996; ISBN 0 7167 2388 3 (hard cover),
ISBN 0 7167 2619 X.
7. B. Zorc, Farmaceutska kemija - odabrana
poglavlja, Farmaceutsko-biokemijski fakultet,
Zagreb, 2001; ISBN 953-6256-32-0.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE
ANALIZE
Šifra predmeta: F1-47
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 4.
Broj ECTS bodova: 4
Ime predavača: prof. dr. sc. Nikola
Kujundžić, prof. dr. sc. Svjetlana Luterotti
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je
upoznavanje studenata s temeljima
spektroskopskih, elektrokemijskih i
termoanalitičkih metoda analize te njihovom
primjenom.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Analitičke kemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Analitičke kemije II.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Teorijska načela i analitičko značenje
elektrokemijskih, spektroskopskih i
termokemijskih metoda analize u općoj
analitičkoj i biomedicinskoj praksi.
Spektroskopske metode analize, uvod, UV-Vis
spektrofotometrija, atomsko-asporpcijska
(emisijska) spektroskopija. Elektrokemijske
metode, uvod, elektrogravimetrija, ion-
selektivne elektrode. Termoanalitičke
metode, uvod, termogravimetrijska analiza,
diferencijalna pretražna kalorimetrija.
Vježbe:
Kvantitativna analiza anorganskih/organskih
analita u jednostavnim uzorcima,
farmaceutskim ili kompleksnim biološkim
uzorcima, primjenom: elektrogravimetrije,
potenciometrijske titracije, UV-Vis
spektrofotometrije, atomsko-apsorpcijske
(emisijske) spektroskopije, diferencijalne
pretražne kalorimetrije.
Preporučena literatura:
1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler:
Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1.
izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999.
2. J. Havas: Ion- and Molecule-Selective
Electrodes in Biological Systems, Akadémiai
Kiadó, Budapest, 1985.
3. R. D. Beaty i J. D. Kerber: Concepts,
Instrumentation and Techniques in Atomic
Absorption Spectrophotometry, Perkin Elmer
Inc., Shelton, CT, 2002.
4. P. Atkins i J. De Paula: Atkins' Physical
Chemistry, 7. izd., Oxford University Press,
Oxford, 2002.
5. D. E. Lewis, Organic Chemistry – A Modern
Perspective – Preliminary Version, Wm. C.
Brown Publishes, Dubuque, 1996.
6. J. Olmsted III i G. M. Williams: Chemistry -
The Molecular Science, Mosby, St. Louis,1994.
7. J. L. Ford i P. Timmins, Pharmaceutical
Thermal Analysis – Techniques and
Applications, Ellis Horwood, Chichester, 1989.
8. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M.
Widmer (ur.): Analytical Chemistry, Wiley-
VCH, Weinheim, 1998.
9. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and
Practice of Analytical Chemistry, 5. izd.,
Blackwell Science, Oxford, 2000.
10. M. Valcárcel: Principles of Analytical
Chemistry, A textbook, Springer-Verlag,
Berlin Heidelberg, 2000.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U
BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA
Šifra predmeta: F1-48
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 4.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Stanko Uršić,
doc. dr. sc. Viktor Pilepić
Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu
kemiju i njezine primjene polazeći od
modelnog problema koji integrira znanja,
pristup i konkretna fizikalna kemijska
mjerenja u kemijskoj termodinamici,
spektroskopiji, kinetici, elekrokemiji i
koloidnoj kemiji. Model: interakcija C-
vitamina i toksina u otopini i koloidnom
sustavu.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Fizikalne kemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Fizikalne kemije II.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
46
Fizikalne kemijske metode u rješavanju
kemijskih i farmaceutskih problema,
uključujući termodinamičke i kinetičke, UV,
IR, NMR i ESR spektroskopske tehnike. Osnovni
pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama.
Vježbe:
Modelna vježba koja integrira primjenu
fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u
istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u
otopini i koloidnom sustavu. Konkretno
ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim
metodama te UV, IR, NMR i ESR
spektroskopskim metodama.
Preporučena literatura:
1. P.W.Atkins, Physical Chemistry, Oxford
University Press 2002. (Ed. 1998.,ili novija
izdanja)
2. A. T. Florence and D. Attwood,
Physicochemical Principles of Pharmacy,
Macmillan 1994.
3. N. Isaacs, Physical Organic Chemistry,
Pearson-Prentice Hall (Longman), Edinburgh
1995.
4. M. B. Davies, J. Austin, D. A. Partridge,
Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry,
The Royal Society of Chemistry, Cambridge
1991.
5. Stanko Uršić, Valerije Vrček, Danijel
Ljubas, Ivana Vinković, "Interaction of L-
ascorbate with substituted nitrosobenzenes.
Role of the ascorbate 2-OH group in
antioxidant reactions" u: New J. Chem.,
(1998), 21, 221-223 (separat)
6. T.H.Lowry and K.S. Richardson, Mechanism
and Theory in Organic Chemisrty,
HarperCollins Publishers, 1987.
7. R.S. Berry, S.A. Rice and J. Ross, Physical
Chemistry, Oxford University Press 2000.
8. R. A. Williams, Editor, Colloid and Surface
Engineering, Applications in the process
industries, Butterworth-Heinemann Ltd.,
Oxford, 1994.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
Šifra predmeta: F1-50
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Irena Vedrina-
Dragojević
Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa
zdravstvenom ekologijom kao dijelom
ekoloških znanosti, ugroženim elementima
okoliša i utjecajem čovjeka, s ovisnošću
populacije o ukupnosti utjecaja faktora
okoline na zdravlje.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Definicija ekologije, podjela, ekološki
pojmovi. Koncept održivog razvoja. Utjecaj
čovjeka na okoliš. Ugroženi elementi okoliša -
atmosfera, voda, tlo. Kontaminanti u
prehrambenom lancu - utjecaj na zdravlje
čovjeka. Zdravstveni aspekti ekologije.
Ekološki koncept zdravlja. Ekološki otrovi.
Procjena rizika. Zdravstveni kriteriji: primarni
standardi, sekundarni standardi. Faktori
okoliša i zdravlje. Fizikalni faktori
mikroklimatski, makroklimatski, mehanička
energija (buka, vibracije), energija zračenja
(neionizirajuće i ionizirajuće zračenje).
Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali.
Teški metali - olovo, kadmij, živa.
Mikroelementi kao kontaminanti. Preparati u
poljoprivredi i stočarstvu - kontaminanti u
prehrambenom lancu: ostaci pesticida i
herbicida, antibiotici, hormoni, veterinarski
preparati. Aditivi u namirnicama, utjecaj na
zdravlje. Utjecaj tehnoloških procesa, uvjeta
prerade i skladištenja na ispravnost namirnica
i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini,
mikotoksini). Policiklički aromatski
ugljikovodici i nitrozamini, nastajanje,
prirodni procesi, djelatnost čovjeka. Predmeti
široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja
ljudskog zdravlja (posuđe i pribor, ambalaža
kao sastavni dio namirnice, dječje igračke,
kozmetički preparati, sredstva za čišćenje).
Ftalati (vinil omekšivači), primjena (dječje
igračke, medicinski pribor), kancerogenost,
toksičnost, izloženost ljudi, procjena rizika.
Kancerogeni u prehrani i profesionalnoj
okolini. Silikoza, azbestoza, rak kože. Pušenje
i rak.
Preporučena literatura:
1. Valić, F. i suradnici: Zdravstvena ekologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 2001.
2. Đikić, D. i suradnici, Ekološki leksikon,
glavni urednik Springer, O.P, Zagreb, Barbat,
Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH,
2001.
3. Matas, M., Simončić, V., Šobot, S.: Zaštita
okoline danas za sutra, Školska knjiga, Zagreb
1993.
4. Environmental Health Criteria: World
Health Organization publikacije
5. Technical Report Series: World Health
Organization publikacije
6. Toxicants and Undesirable Food
Constituents; u: Zapsalis, C., Beck, R.A.: Food
Chemistry and Nutritional Biochemistry, John
Wiley and Sons, New York, 1985.
7. znanstveni i stručni radovi dostupni u
domaćim i stranim časopisima
47
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOETIKA
Šifra predmeta: F1-51
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Tonči Matulić
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i
načelima biomedicinske etike. Prepoznavanje
etičkog problema u farmaciji, medicini i
općenito znanstvenoistraživačkoj i
biotehničkoj djelatnosti. Primjena bioetičkih
načela na konkretne znanstvenoistraživačke,
kliničke, apotekarske i socijalne slučajeve s
vrijednosnim nabojima.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Uvod u bioetiku. Povijest, definicija, dioba i
temeljna načela. Bioetika i biomedicinske
znanosti. Metodologije etičke argumentacije.
Odnos etike i biotehnike. Uvjeti
interdisciplinanoga dijaloga. Odnos činjenice i
vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u
bioetičkom diskursu. Međunarodne bioetičke
konvencije i deklaracije.
Preporučena literatura:
1. T. Matulić, 2006. Bioetika. Scripta ad usum
privatum studentorum, Zagreb
2. T. Matulić, 2006. Oblikovanje identiteta
bioetičke discipline. Zagreb, GK
3. T. Matulić, 2001. Bioetika. Zagreb, GK
4. T. Matulić, 2006. Medicinsko
prevrednovanje etičkih granica. Zagreb, GK
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA
Šifra predmeta: F1-20
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Franjo Plavšić,
doc. dr. sc. Irena Žuntar
Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite
grane moderne toksikologije i prikazati
aktualne probleme sa štetnim tvarima u
korištenju, uporabi i povezano s onečišćenjem
okoliša te radnim mjestom. Posebno istaknuti
analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti
zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz
analitičke toksikologije.
Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije
II.
Sadržaj predmeta:
Program obuhvaća upoznavanje s osnovama
toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka
kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja,
osnove toksikokinetike, kliničku toksikologiju,
ekotoksikologiju, toksikogenetiku,
toksinologiju, toksikologiju na radnom
mjestu, regulatornu toksikologiju,
toksikologiju najčešćih otrova te primjenu
računala u toksikologiji za simulaciju procesa
i gradnju baza podataka.
Preporučena literatura:
1. Plavšić F., Vrhovac B., Stavljenić A.,
Osnove kliničke farmakokinetike. Školska
knjiga, Zagreb 1993.
2. Duraković Z. i sur., Klinička toksikologija,
Grafos, Zagreb 2000.
3. Plavšić F., Žuntar I., Uvod u analitičku
toksikologiju, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
4. W.T.Shier, D.Mebs, Handbook of
Toxinology. Marcel Dekker, Inc. New York-
Basel, 1990.
5. M.J.Ellenhorn, D.G.Barceloux, Medical
Toxicology. Elsevier. New York-Amsterdam-
London, 1988.
6. Bazelska konvencija o kontroli
prekograničnog prometa opasnog otpada i
njegovu odlaganju (prijevod). ZGO, Zagreb,
1992.
7. D. Mebs, Venomous and Poisonous Animals.
Stuttgard: Medpharm Scientific Publ.; Boca
Raton, London, New York, Washington, DC:
CRC Press, 2002.
8. I. Sunshine. Methodology for Analytical
Toxicology. Vol. I, II and III. CRC Press, Inc.
Boca Raton, 1988.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FARMACEUTIKA I i II
Šifra predmeta: F1-21
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5. i 6.
Broj ECTS bodova: 3,5 + 4,5 = 8
Ime predavača: prof. dr. sc. Jelena Filipović-
Grčić
Ciljevi predmeta: Povezivanje znanja iz
prethodnih fizikalnih kolegija s činjenicama
utjecaja organizma na ljekoviti oblik.
Farmaceutika ujedno daje osnovu za kolegije
Oblikovanje lijekova, Industrijsku farmaciju i
Kliničku farmaciju.
Preduvjeti:
48
Farmaceutika I: uvjeti za upis ovog predmeta
– položen ispit iz Fizikalne kemije II.
Farmaceutika II: uvjeti za upis ovog predmeta
– odslušan kolegij iz Farmaceutika I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Farmaceutike I.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Krutine (svojstva čestica, vlažnost i sušenje,
kemijska nestabilnost u krutinama).
Disperzni sustavi (stabilnost disperzija,
razdvajanje disperzija, tečenje polifaznih
sustava).
Pojave u otopinama (difuzija, otapanje
krutina, ekstrakcija, adsorpcija iz otopina i
plinova, kemijska nestabilnost u otopinama).
Polimeri i makromolekule (polimeri u
farmaciji, polimeri za terapijske sustave).
Osnove biofarmacije (lijek nakon primjene,
svojstva lijeka i apsorpcija, farmakokinetički
modeli, bioraspoloživost i bioekvivalencija,
ispitivanje oslobađanja in vitro).
Kontrolirani učinak lijeka (načela produženog
oslobađanja, načela kontroliranog
oslobađanja, primjeri terapijskih sustava).
Seminari:
Izračunavanje računskih primjena za modelne
sustave obrađene na predavanjima
korištenjem kompjuterskog programa
«Modern Biopharmaceutics».
Vježbe:
Analiza veličine čestica; obilježja prašaka;
razdvajanje suspenzija; kontrolirana
flokulacija; tiksotropna svojstva; određivanje
koeficijenta razdjeljenja; konstanta brzine
otapanja; sušenje; stabilnost lijekova;
mikrokapsuliranje koacervacijom;
oslobađanje lijeka; razlikovanje mehanizama
oslobađanja. Studentima će biti vizualno
prezentirane informacije o dinamičkim
procesima iz farmakokinetike, transporta kroz
membrane, GI fiziologije, apsorpcije lijekova
i kontroliranog oslobađanja korištenjem
kompjuterskog programa «Modern
Biopharmaceutics».
Preporučena literatura:
1. I. Jalšenjak, V. Jalšenjak, J. Filipović-
Grčić, Farmaceutika, Školska knjiga, Zagreb
1998.
2. G.L. Amidon, M. Bermejo, Modern
Biopharmaceutics, Version 6, Computer based
training software. TSRL Inc., University of
Michigan, Ann Arbor, MI, 2003.
3. L. Lachman, H.A. Lieberman, J.L. Kanig,
The Theory and Practice of Industrial
Pharmacy, Philadelphia, 1976.
4. H. Sucker, P. Fuchs, P. Speiser,
Pharmazeutische technologie, Stuttgart,
1978.
5. J.T. Carsensen, Pharmaceutics of Solids
and Solid Dosage Forms, New York – London,
1977.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM
INŽENJERSTVOM
Šifra predmeta: F1-22
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: doc. dr. sc. Gordana Maravić
Vlahoviček, prof. dr. sc. Gordan Lauc
Ciljevi predmeta: Uputiti studente u
teorijske osnove i praktičnu primjenu
molekularne biologije i genetičkog
inženjerstva.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biokemije II, položen ispit
iz Biološke kemije; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije
II.
Sadržaj predmeta:
Organizacija i redoslijedi staničnih genoma:
veličina genoma, nekodirajuća DNA,
organizacija kromosoma. Održavanje i
preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA –
vrste, popravak, SOS-odgovor, mjesno
specifična rekombinacija, pokretni genetički
elementi. Metode molekularne biologije: PCR,
sekvenciranje DNA, SSCP, FISH, DNA-mikročip,
Southern, Northern i Western blot, ELISA.
Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i
obilježavanje nukleinskih kiselina, enzimi,
vektori i strategije kloniranja, konstrukcija
rekombinantnih vektora, uvođenje DNA u
stanicu domaćina, proizvodnja
rekombinantnih proteina, genske knjižnice,
mutageneza, inaktivacija gena, protusmislene
RNA i DNA. Napredne tehnologije genetičkog
inženjerstva: transgenične životinje i biljke,
kloniranje čitavih organizama, GMO,
transgenska tehnologija u funkcijskoj
genomici, razvoj novih lijekova i terapija.
Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski
put, signalni sljedovi, ER, smatanje i dorada
proteina, Golgijev aparat, vezikularni
transport, lizosomi. Citoskelet i stanično
kretanje: struktura i organizacija
citoskeletnih vlakana, stanično kretanje.
Stanični ciklus: faze, kontrola, regulacija i
regulatorne molekule, točke staničnog
ciklusa, mitoza, citokineza, mejoza i
oplodnja, matične stanice i održavanje zrelog
tkiva. Stanično signaliziranje: vrste signalnih
49
molekula i receptora, putovi prijenosa
signala, regulacija apoptoze. Virusi: genetički
materijal, veličina, morfologija, klasifikacija,
replikacija, viroidi, prioni. Rak: nastanak i
uzroci raka, tumorski virusi, onkogeni i
tumorski supresorski geni, primjena
molekularne biologije u sprječavanju i
liječenju raka.
Preporučena literatura:
1. G. Maravić, G. Lauc, J. Dumić. CD s
predavanjima
2. Cooper, G.M. i Hausman, R.E., Stanica –
molekularni pristup, Zagreb, Medicinska
Naklada, 2004.
3. Nicholl, D. S. T., An introduction to genetic
engineering, 2nd ed., Cambridge Univeristy
Press, 2003.
4. Maravić, G., Lauc, G., Dumić, J., Dabelić,
S., Šupraha, S., Gornik, O., Marcelić, T.
Molekularna biologija – praktikum, Scripta
biochemica, Farmaceutsko-biokemijski
fakultet, Zagreb, 2004., ISBN 953-6256-45-4.
5. Cox i Sincler: Molekularna biologija,
Zagreb, Medicinska Naklada, 2001.
6. Primrose, S.B., Twyman, R.M. and Old,
R.W., Principles of Gene Manipulation, 6th
ed., Blackwell Science, 2003.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOKEMIJA PREHRANE
Šifra predmeta: F1-23
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Irena Vedrina-
Dragojević
Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa
nutritivnim značajem, interakcijama i
bioiskoristivosti komponenata namirnica,
utjecajem prehrane na biokemijske testove
za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa
organizma.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Biokemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Biokemije II.
Sadržaj predmeta:
Osnove zdrave prehrane. Proteini i
aminokiseline - potrebe, biološka
iskoristivost, enzim-inhibitori, mehanizmi
"blokiranja" esencijalnih aminokiselina i
biološka aktivacija reakcionih produkata,
korekcija deficita limitirajućih aminokiselina,
biološka vrijednost proteina i biokemijski
parametri prehrambenog statusa organizma,
proteinska malnutricija, odnos nutritivnih i
flogističkih faktora. Određivanje biokemijskih
parametara. Reaktanti akutne faze.
Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks
(PINI). Ugljikohidrati - značaj, potrebe, izvori.
Poremećaji metabolizma i prehrana.
Fiziološki značaj prehrambenih vlakana -
utjecaj na glikemijski indeks namirnica. Lipidi
- potrebe, sastav i porijeklo, biokemijski
značaj esencijalnih masnih kiselina i
polinezasićenih masnih kiselina, patofiziološki
poremećaji uslijed deficita u prehrani.
Prednosti mediteranske prehrane. Minerali –
makroelementi i elementi u tragovima -
biokemijske funkcije, izvori, potrebe,
bioiskoristivost, akumulacija, toksičnost.
Vitamini – izvori u namirnicama,
biotransformacije, mehanizam transporta u
organizmu, bioiskoristivost, biokemijske
funkcije. Biokemijski parametri za procjenu
potreba i vitaminskog statusa organizma,
avitaminoze, hipo- i hipervitaminoze.
Ugrožene populacije. Metabolizam organizmu
stranih i toksičnih spojeva. Biokemijski testovi
za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa
organizma. Utjecaj komponenata namirnica i
režima prehrane na rezultate biokemijskih
testova.
Preporučena literatura:
1. Brody T.: Nutritional Biochemistry,
Academic press, Inc., New York, London,
1999.
2. Combs G. F. Jr.: The vitamins:
Fundamental aspects in nutrition and health,
Academic press, Inc., New York, London,
1999.
3. kopije prozirnica sa predavanja
4. Machlin L. J.: Handbook of vitamins;
Nutritional, biochemical and clinical aspects,
Marcel Dekker, Inc., New York, Basel, 1984.
5. Belitz D., Grosch W.: Food chemistry (2.
ed.) Springer Verlag, Berlin, New York, 1987.
6. Zapsalis C., Beck R. A.: Food chemistry and
nutritional biochemistry, J. Wiley et Sons,
New York, 1985.
7. Friedman M.: Nutritional and toxicological
significance of enzyme inhibitors in foods,
Plenum press, New York, London, 1986.
8. relevantni članci u znanstvenim časopisima
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
KLINIČKA BIOKEMIJA S HEMATOLOGIJOM
Šifra predmeta: F1-24
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
50
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: prof. dr. sc. József Petrik,
doc. dr. sc. Roberta Petlevski
Ciljevi predmeta: Program kliničke biokemije
s hematologijom sadržava osnove kemijskih,
biokemijskih i bioloških postupaka kojima se
ispituje sastav bioloških tekućina i tkiva, te
morfološke karakteristike krvnih stanica
kojima se utvrđuju promjene tijekom
fizioloških i patoloških procesa u organizmu
čovjeka.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biokemije II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije
I.
Sadržaj predmeta: Osnove rada u
medicinsko-biokemijskom laboratoriju:
sadašnje stanje i perspektive kliničke
biokemije, pretražni materijal, mjere i
jedinice, tehnike, instrumenti i
automatizacija, kontrola rada, metode
određivanja, referentni intervali, analitičke
interferencije i biološki učinci lijekova. Voda,
elektroliti i mikroelementi: raspodjela i
regulacija vode i elektrolita u tjelesnim
tekućinama, poremećaji, metode. Kiselinsko-
bazična ravnoteža: definicije i parametri
kiselinsko-bazične ravnoteže, mehanizmi
održavanja kiselinsko-bazične ravnoteže,
poremećaji, metode određivanja. Kvalitativna
i kvantitativna analiza mokraće. Proteini:
proteini krvne tekućine - nastanak,
razgradnja, funkcija, proteinske vrste -
metode, poremećaji. Metaboliti s dušikom:
metode određivanja i poremećaji.
Hemoglobin i metaboliti: metode određivanja
i poremećaji. Ugljikohidrati: hormonska
regulacija i poremećaji u metabolizmu
glukoze, akutne i kronične komplikacije,
metode određivanja. Lipidi i lipoproteini:
metabolizam i hormonska regulacija, metode
određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina,
nasljedni i stečeni poremećaji. Enzimi: enzimi
u serumu, organ specifični enzimi, izoenzimi,
metode određivanja katalitičkih koncentracija
enzima. Uvod u hematologiju: Funkcija
eritrocita, leukocita i trombocita, Poremećaji
i bolesti eritrocita, granulocita, monocita,
limfocita i trombocita.
Preporučena literatura:
1. Juretić D, Lipovac K. Medicinska biokemija,
II dopunjeno izdanje, Studij farmacije,
(interna skripta), Farmaceutsko-biokemijski
fakultet, Zagreb, 2002.
2. Juretić D, Lipovac K, Petrik J. Medicinska
biokemija: propisi za vježbe (interna skripta),
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
2003.
3. Nastavni materijali s predavanja i seminara
4. Juretić D, Petlevski R. Upisnik rezultata i
provjera znanja (interna skripta),
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
2004.
5. Čepelak I, Štraus B, Dodig S, Labar B.
Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska
naklada, Zagreb, 2004
6. Štraus B. Medicinska biokemija, Medicinska
naklada, Zagreb, 1992.
7. Štraus B i sur. Analitičke tehnike u
kliničkom laboratoriju, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
8. Zilva JF, Pannall PR. Klinička kemija u
dijagnostici i terapiji, III prerađeno izdanje,
Školska knjiga, Zagreb, 1992.
9. Flegar-Meštrić Z., Jagarinec N. i sur.
Referentne vrijednosti biokemijskih i
hematoloških sastojaka krvi u školske djece i
adolescenata grada Zagreba, Medicinska
naklada, Zagreb, 1997.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FARMAKOLOGIJA I i II
Šifra predmeta: F1-25
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. i 4. godina
Semestar: 6. i 7.
Broj ECTS bodova: 3,5 + 9 = 12,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ita Samaržija
Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o
međudjelovanju lijeka s ljudskim organizmom
za svaku farmakoterapijsku skupinu
(indikacije, farmakokinetika,
farmakodinamika i mehanizmi djelovanja,
terapijski i štetni učinci, kontraindikacije i
interakcije).
Preduvjeti:
Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta
– odslušani kolegiji iz Farmaceutske kemije II i
Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka
II, položeni ispiti iz Farmaceutske kemije I i
Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka
I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta
– položeni ispiti iz Farmaceutske kemije II i
Patofiziologije s osnovama patologije čovjeka
II.
Farmakologija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije
I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta
– položen ispit iz Farmakologije I.
Sadržaj predmeta:
Student treba steći znanja iz opće i specijalne
farmakologije za sve skupine lijekova
sistematizirane prema anatomsko-terapijsko-
kemijskoj klasifikaciji. Zatim, opće principe
sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku)
51
do općih principa djelovanja lijeka
(farmakodinamiku) za preko tisuću
registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova
zaštićena i nezaštićena imena. Opće principe
farmakologije čine: 1. osnovna načela
farmakokinetike - karakteristike lijekova za
lokalnu i sustavnu primjenu, prolaz kroz
stanične membrane, resorpciju iz probavnog
sustava i nakon parenteralne primjene,
raspodjelu, bioraspoloživost, metabolizam i
eliminaciju; 2. osnovna načela
farmakodinamike - djelovanje lijekova,
molekularni mehanizmi, receptori,
neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju
djelovanje lijekova. Specijalnu farmakologiju
čine znanja o lijekovima iz sljedećih
područja: farmakologije (f.) probavnog
sustava (antiulkusni lijekovi, laksativi,
antidiaroici, antiemetici, anoreksici,
spazmolitici, antiflatulani, propulzivi i
digestivi); f. kardiovaskularnog sustava
(lijekovi s učinkom na srce, antihipertenzivi-
diuretici, blokatori Ca-kanala, inhibitori
angiotenzinskog sustava i β-blokatori,
antiaritmici, koronarni vazodilatatori,
hipolipemici); f. krvotvornih organa i krvi
(antianemici, antikoagulansi, fibrinolitici i
eritropoetin); f. autonomnog živčanog sustava
(l. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f.
središnjeg živčanog sustava (sedativi -
hipnotici, anestetici, antipsihotici,
antidepresivi, antiparkinsonici, antiepileptici i
anksiolitici); l. pri liječenju boli i palijativna
skrb (opioidni i neopioidni analgetici),
liječenje migrene, antipiretici, protuupalni
lijekovi; l. koštano-mišićnog sustava
(antireumatici, bifosfonati itd);
glukokortikoidi, interferoni, imunosupresivi i
antialergici; f. respiratornog sustava
(antiasmatici, l.za opstruktivne bolesti dišnih
putova, antitusici i ekspektoransi). Potom,
antimikrobni lijekovi (antibiotici, antivirotici,
antimikotici, antituberkulotici, antiprotozoici
i anthelmintici); citostatici; hormonski
pripravci (kontraceptivi, inhibitori prolaktina,
androgeni i antiandrogeni, estrogeni,
progestageni, gonadotropini, pripravci za
liječenje bolesti štitnjače, glukagon,
kalcitonin); imunostimulatori, imunoserumi,
imunoglobulini; oftalmici i otologici te
dermatološki lijekovi (liječenje akni,
psorijaze, zaštita od sunca itd.). Sredstva
ovisnosti i mogućnosti liječenja.
Preporučena literatura:
1. Grupa autora: Medicinska farmakologija,
Urednici: M Bulat, J Geber, Z Lacković;
izdavač: Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
2. Lajla Bencarić: Registar lijekova u
Hrvatskoj, izdavač: Udruga poslodavaca u
zdravstvu
3. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije,
skripta za studente, Studij farmacije i Studij
medicinske biokemije, 2004.
4. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski
priručnik, 4. izdanje, izdavač: Medicinska
naklada, 2003.
5. Ernst Mutschler, Gerd Geisslinger:
Arzneimittelwirkungen, 8. Aufgabe,
Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH
Stuttgart, 2001.
6. H.P Rang, M.M. Dale, J.M. Ritter, P.K.
Moore: Pharmacology, fifth edition, Churchill
Livingstone, 2003.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom
jeziku
OBLIKOVANJE LIJEKOVA I i II
Šifra predmeta: F1-26
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. i 4. godina
Semestar: 6. i 7.
Broj ECTS bodova: 2,5 + 7,5 = 10
Ime predavača: prof. dr. sc. Mira Bećirević-
Laćan
Ciljevi predmeta: Upoznavanje klasičnih i
suvremenih ljekovitih oblika, osnovnih načela,
svojstava i tehnologije izrade, te kontrole
njihove ispravnosti. Proučavanje pomoćnih
tvari koje prije svega omogućuju izradu
lijekova, utječu na njihovo djelovanje,
stabilnost i svojstva pripavaka.
Preduvjeti:
Oblikovanje lijekova I: uvjeti za upis ovog
predmeta – upisan kolegij iz Farmaceutike I.
Oblikovanje lijekova II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Oblikovanja
lijekova I.
Sadržaj predmeta:
Povijesni aspekti, značenje ljekovitih oblika,
putovi primjene lijeka. Pomoćne tvari
(korigensi okusa, mirisa, sladila, boje,
konzervansi, antioksidansi). Sterilizacija
(toplinska, zračenjem, plinovima,
bakteriološka filtracija, izbor sterilizacije i
kontrola). Ekstraktivni pripravci, postupci
ekstrakcija i oblici (tinkture, ekstrakti,
dekokti, infuzi, čajevi, biljni prašci). Tekući
ljekoviti oblici, otopine (otapala,
solubilizacija, izotoničnost, izohidričnost,
nevodena otapala, stabilnost, vrste
pripravaka, oblikovanje i izrada). Sterilni
farmaceutski oblici – parenteralni pripravci,
injekcije (putevi primjene, oblikovanje,
osiguranje kvalitete, stabilnost, ambalaža).
Infuzijske otopine, smjese (putevi primjene,
oblikovanje, osiguranje kvalitete, stabilnost,
52
ambalaža). Oftalmički pripravci, kapi za oči,
oftalmičke otopine, suspenzije, masti, umeci
(izrada, sterilizacija, karakteristike, OTC
oftalmički pripravci). Pripravci za unošenje u
nos i uho, klizme, losioni, linimenta
(karakteristike oblikovanja). Disperzni sustavi
– suspenzije (flokulacija i deflokulacija,
kontrola veličine čestica, sredstva za
močenje, modifikatori viskoznosti, stabilnost,
oblikovanje). Emulzije – vrsta, stabilnost,
emulgatori, oblikovanje. Topički pripravci –
transport lijeka kroz kožu, putevi
penetracije, perkutana apsorpcija, podloge,
oblikovanje (ljekovite masti, kreme, paste,
gelovi, aerosoli, flasteri i transdermalni
flasteri, sapuni). Kruti oblici – supozitorije i
vagitorije (apsorpcija lijekova, podloge,
oblikovanje i izrada). Prašci i granule –
podijeljeni i nepodijeljeni prašci (granule),
prašci za pripremu injekcija i sirupa, prašci za
posipanje (oblikovanje). Kapsule – tvrde i
meke želatinske kapsule (punjenje,
oblikovanje, sadržaj i izrada). Aerosoli
(fizičko-kemijska svojstva, distribucija
veličine čestica, unošenje u dišni sustav,
oblikovanje, plinovi, ispitivanja). Tablete –
vrste, pomoćne tvari, oblikovanje, metode
granulacije, tabletiranje i strojevi,
karakterizacija tableta, otapanje. Oblaganje,
oblaganje filmom, oblaganje šećernom
ovojnicom, film oblaganje u svrhu
modificiranog oslobađanja lijeka, postupci
oblaganja. Lijekovi s promijenjenim
oslobađanjem – parenteralni oblici, čvrsti
oblici, transdermalni sustavi.
Konfekcioniranje lijekova – materijali,
zatvarači, tehnologija, označavanje, kontrola
kvalitete.
Vježbe:
Izrada i tehnološko vrednovanje ljekovitih
pripravaka (tekući, polučvrsti, čvrsti ljekoviti
oblici).
Preporučena literatura:
1. R. Senjković, V. Petričić, M. Bećirević,
Oblikovanje lijekova (praktikum), Liber,
Zagreb, 1988, 1992, 1997.
2. R. Senjković, Osnove oblikovanja lijekova,
Školska knjiga, Zagreb, 1994.
3. H.C. Ansel, L.V. Allen, N.G. Popovich,
Pharmaceutical dosage forms and drug
delivery systems, Lippincott Williams and
Wilkins, Philadelphia, Baltimore, New York,
London, 1999.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH
PRODUKATA
Šifra predmeta: F1-52
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Sanda Vladimir-
Knežević
Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o
suvremenim metodama ekstrakcije i izolacije
bioaktivnih prirodnih produkata u
laboratorijskim i industrijskim uvjetima.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Farmakognozije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Farmakognozije I.
Sadržaj predmeta:
Uloga i značenje bioaktivnih prirodnih
produkata u otkrivanju, razvoju i proizvodnji
lijekova. Suvremeni lijekovi prirodnog
podrijetla. Solvent ekstrakcija prirodnih
produkata. Laboratorijski i industrijski
postupci obrade ekstrakata (pročišćavanje,
ukoncentriravanje i sušenje). Metode
separacije. Destilacijski postupci u izolaciji
hlapljivih tvari. Ekstrakcija superkritičnim
fluidima. Primjena kromatografskih metoda u
izolaciji i odjeljivanju prirodnih spojeva.
Ispitivanje čistoće i karakterizacija izoliranih
prirodnih spojeva. Postupci izolacije
bioaktivnih tvari iz biljnih droga, morskih
organizama i mikroorganizama. Specifični
problemi u procesu izolacije biljnih
sastavnica. Osnovna načela i primjeri izolacije
bioaktivnih prirodnih produkata: eteričnih
ulja, alkaloida, kardiotoničnih glikozida,
saponina, sterola, flavonoida i drugih
polifenola.
Preporučena literatura:
1. S. Vladimir-Knežević, Izolacija prirodnih
spojeva (skripta), Farmaceutsko-biokemijski
fakultet, 2003.
2. S. Vladimir-Knežević, Izolacija bioaktivnih
prirodnih produkata (skripta u pripremi)
3. R. J. P. Cannell, Natural Products Isolation,
Humana Press, Totowa - New Jersey 1999.
4. G. Samuelsson, Drugs of Natural origin,
Swedish Pharmaceutica press, Stockholm
1999.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA
ORGANSKIH SPOJEVA
Šifra predmeta: F1-53
Vrsta predmeta: izborni predmet
53
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja
Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela
spektroskopskih metoda (NMR, IR, CD, UV-VIS,
MS) i praktična primjena tih instrumentalnih
tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih
svojstava bioaktivnih spojeva (npr. steroidi,
vitamini, lijekovi).
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Organska kemija I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije
II.
Sadržaj predmeta:
Kombinirana primjena spektroskopskih
metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan
je pristup u karakterizaciji strukture i
dinamike bioaktivnih spojeva. Detaljnije će se
prikazati načela i praktična primjena
spektrometrije masa, IR, 1H-NMR, 13C-NMR
spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva,
određivanju njihove strukture i načina
pregrađivanja, te određivanju njihovog udjela
u višekomponentnim sustavima ili biološkim
materijalima (npr. krv, urin). Posebno će se
objasniti priroda interakcije molekula s
elektromagnetskim zračenjem kako bi se
studenti osposobili za samostalni pristup
korištenju spektroskopskih metoda i u drugim
područjima elektromagnetskog spektra (npr.
mikrovalovi, vakuum ultraljubičasto...). Osim
identifikacije i karakterizacije bioaktivnih
spojeva, objasnit će se upotreba
spektroskopskih metoda (posebno NMR
spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih
procesa (npr. promjene konformacija,
pregrađivanja). Spektroskopske metode
omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih
parametara čime se ostvaruje uvid u
mehanizam takvih procesa. To je važno zbog
razumijevanja kemijskih osnova
biotransformacija takvih spojeva.
Preporučena literatura:
1. Spectrometric Identification of Organic
Compounds, R. M. Silverstein, C. G. Bassler,
T. C. Morrill, John Wiley & Sons, Inc. New
York, 1974.
2. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I.
Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb,
1994.
3. Tablice za određivanje strukture organskih
spojeva spektroskopskim metodama, E.
Pretsch i drugi (preveli Z. Meić i M. Žinić),
SKTH/Kemija u industriji, Zagreb 1982.
4. Basic One- and Two-Dimensional NMR
Spectroscopy, H. Friebolin, Wiley-VCH,
Weinheim, 1998.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FARMACEUTSKA INFORMATIKA
Šifra predmeta: F1-54
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: dr. sc. Ivo Vukušić, viši
znanstveni suradnik
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
materijom o lijekovima za njihovo pravilno
informiranje o tom području. Program
kolegija obuhvaća stručnu materiju iz
područja lijekova koja je nužna farmaceutu
za pravilno informiranje o lijekovima s
obzirom na pacijente, javnost i ostale
zdravstvene djelatnike. Program će također
omogućiti farmaceutu da pravilno primjenjuje
i evaluira informacije koje dobiva te da ih
sam kreira, kao i da upoznaje vještine
komuniciranja s pacijentom i liječnikom.
Farmaceutu u ljekarni i u proizvodnji lijekova
omogućiti razumijevanje načela i principa
dobre prakse, te ljekarniku da provodi
racionalnu uporabu lijekova.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Uloga i zadaci farmaceuta u suvremenom
sustavu zdravstvene zaštite. Službeni,
neovisni i komercijalni izvori informacija o
lijekovima. Primarni, sekundarni i tercijarni
izvori informacija o lijekovima. Opis naziva i
pojmova bitnih za pravilno informiranje o
lijekovima. Opća načela suvremenog
zakonodavstva na području lijekova, s
osvrtom na regulativu u EU. Farmakopeja i
provjera kakvoće lijekova. Uputa o lijeku za
korisnika lijeka. Sažetak opisa svojstva lijeka.
Informacije na vanjskom i unutarnjem
pakovanju lijeka. Lijekovi pod patentnom
zaštitom, generički lijekovi i lijekovi u ručnoj
prodaji. INN nazivi lijekova. Anatomsko-
terapijsko-kemijski sustav razvrstavanja
lijekova. Praćenje potrošnje lijekova i
definirane dnevne doze. Racionalna uporaba
lijekova. Uvod u farmakoekonomiku. Internet
i lijekovi. Vještina komuniciranja na relaciji
ljekarnik-pacijent i ljekarnik-liječnik. Uloga
farmaceuta u samoliječenju.
Suradljivost/ustrajnost pacijenta.
Preporučena literatura:
1. I. Vukušić, Kako smanjiti potrošnju
lijekova, Farm. Glas., 60(3)98-106(2004)
54
2. I. Vukušić, Zašto lijekovi samo u ljekarne i
zašto ljekarne samo u vlasništvu farmaceuta,
Farm. Glas., 60(1)15-17(2004)
3. D. Štimac, I. Vukušić, J. Čulig, Lj. Vranešić,
Izvanbolnička potrošnja lijekova u gradu
Zagrebu u 2002. i 2003. godini, Pharmaca
42(3-4)174-189(2004)
4. D. Erceg, I. Vukušić, J. Čulig, Z. Šostar,
Obaviještenost bolesnika o lijekovima,
Pharmaca 42(2)87-94(2004);
5. Zakon o lijekovima i medicinskim
proizvodima, Narodne Novine broj 121/03,
www.cybermed.hr
6. Guidelines for ATC classification and DDD
assignment, WHO Colaborating Centre for
Drug Statistics Methodology, www.whocc.no
7. Good Pharmacy Practice in Europe, 1996.,
www.pgeu.org
8. Adherence to Long-Term Therapies:
Evidence for Action, Section I (Chapter 1-3),
www.who.int/chronic_conditions/adherencer
eport/en/print.html
9. F. Verheyen et. al.: Edukacija pacijenata –
kako komunicirati s pacijentima,
Farm.Glas.,54(11)389 – 395(1998).
10. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi,
Narodne Novine broj 71/99;
www.emea.eu.int
11. Pharmaceuticals in the European Union,
www.emea.eu.int; www.dg3.eudra.org
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO
Šifra predmeta: F1-55
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: dr. sc. Ivo Vukušić, viši
znanstveni suradnik
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva
2006. - 2011. godine. Upoznati studente sa
zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i
zdravstveno osiguranje, te podzakonskim
propisima koji reguliraju pojedine vrste
zdravstvenog osiguranja. Upoznati studente
sa Zakonom o lijekovima i medicinskim
proizvodima, te podzakonskim propisima koji
obuhvaćaju proizvodnju, ispitivanje,
registraciju, provjeru kakvoće, promet
lijekova, medicinskih i homeopatskih
proizvoda. Upoznati studente sa Zakonom o
ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa
Zakonom o medicinsko-biokemijskoj
djelatnosti (studij medicinske biokemije).
Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju
zlouporabe opojnih droga i osnovama
Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u
RH za 2006.-2012. godinu. Upoznati studente
sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata.
Upoznati studente sa ulogom Hrvatske
ljekarničke komore i Hrvatske komore
medicinskih biokemičara u organizaciji
ljekarničke odnosno medicinsko-
laboratorijske djelatnosti.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u
periodu 2006. - 2011. godina s naglaskom na
ciljeve strategije, konceptualni okvir
strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u
njemu posebice osvrt na lijekove i
farmaceutsku skrb. Osnovne značajke Zakona
o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na
razine zdravstvene zaštite, tijela zdravstvene
ustanove, zdravstvene ustanove na pojedinim
razinama zdravstvene djelatnosti, zdravstveni
zavodi, referentni centri, zdravstveni radnici,
privatna praksa, nadzor. Osnovne značajke
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog
osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za
obvezno zdravstveno osiguranje, opseg prava
na zdravstvenu zaštitu, prava i obveze
nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te
prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene
zaštite. Osnovne značajke Zakona o
dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s
osvrtom na dopunsko, dodatno i privatno
zdravstveno osiguranje. Osnovne značajke
Zakona o zdravstvenom osiguranju, zaštite
zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu
zdravstvenu zaštitu radnika, te prava za
slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima
– koncepcija Zakona, te osnovne značajke
svakog od poglavlja za lijekove, medicinske i
homeopatske proizvode. Pravilnici koji
reguliraju proizvodnju, ispitivanje,
registraciju, provjeru kakvoće i promet
lijekova, medicinskih i homeopatskih
proizvoda. Osnovne značajke Zakona o
ljekarništvu – koncepcija Zakona, te osnovne
značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za
studij farmacije). Osnovne značajke Zakona
o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti –
koncepcija Zakona, te osnovne značajke
svakog od poglavlja u Zakonu (za studij
medicinske biokemije). Osnovne značajke
Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga
– opće odredbe, posjedovanje i promet
opojnih droga, sustav za prevenciju ovisnosti i
pomoć ovisniku. Osnove Nacionalne strategije
suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za
2006. - 2012. godinu. Osnovne značajke
Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim
55
osvrtom na dio koji se odnosi na prava
pacijenata.
Preporučena literatura:
1. Navedeni zakoni, podzakonski propisi i
nacionalne strategije objavljene su u
službenom glasilu „Narodne novine“, te su
dostupne na web stranici Narodnih novina i u
tiskanoj formi.
2. Udruga poslodavaca u zdravstvu, Zbirka
zakona o zdravstvenom osiguranju i
zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem, Zagreb,
2006.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ZDRAVSTVENA EKONOMIKA
Šifra predmeta: F1-56
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Miroslav
Mastilica
Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija
„Zdravstvena ekonomika je prenijeti
studentima osnovna znanja iz područja
organizacije zdravstvene zaštite te
ekonomskog pristupa zdravstvu, posebno cilj
je razviti kod studenata spoznaje o značaju
ekonomskog vrednovanja zdravstvenih
programa, te kritičkog promišljanja problema
s kojima se suočava zdravstvo u Republici
Hrvatskoj.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i
ekonomiku zdravstva: osnovni model
Financiranja zdravstvene zaštite, osnovni
koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and
equity). Financiranje zdravstvene zaštite,
ekonomsko vrednovanje zdravlja i
zdravstvene zaštite. Zdravstveno osiguranje.
Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Uvod
u Metode mikroekonomske analize u
zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness
analiza. Financiranje zdravstvene zaštite:
međunarodna usporedba. Makroekonomski
problemi zdravstva u Hrvatskoj. Cost-benefit
analiza (primjer, vježba).
Preporučena literatura:
1. L. Kovačić (urednik): Organizacija i
upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Medicinska
naklada, Zagreb 2003.
2. Culyer AJ: The Economics of Health.
Volume I.II. Elgar. Aldershot 1991.
3. Drummond MF. Stoddart GL. and Torrance
GW: Methods for Economic Evaluation of
Health Care Programmes. Oxford University
Press. Oxford 1987.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ANALITIKA LIJEKOVA I i II
Šifra predmeta: F1-27
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7. i 8.
Broj ECTS bodova: 6 + 8 = 14
Ime predavača: prof. dr. sc. Biljana Nigović
Ciljevi predmeta: Objasniti načela na kojima
se zasniva sustav analitike i kontrole kakvoće
lijekova, te prikazati razvoj analize
farmaceutskih uzoraka usklađen s
metodologijom u European Pharmacopoeia.
Preduvjeti:
Analitika lijekova I: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Farmaceutske
kemije II, položen ispit iz Analitičke kemije II;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Farmaceutske kemije II.
Analitika lijekova II: odslušan kolegij iz
Analitika lijekova I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Analitike
lijekova I.
Sadržaj predmeta:
Kakvoća farmaceutskih proizvoda. Analitička
ispitivanja lijekova i zakonska regulativa.
Opis, značenje i namjena farmakopeje.
Farmakopejski propisi, poredbene tvari i
reagensi. Svojstva molekule lijeka važna u
izboru i razvoju analitičke metode.
Onečišćenja u farmaceutskim tvarima.
Identifikacija, ispitivanje čistoće i
određivanje sadržaja ljekovitih i pomoćnih
tvari, njihovih onečišćenja, kao i analiza
ljekovitih oblika primjenom spektroskopskih
(IR, NIR, UV/Vis, fluorescencije, Raman
spektrometrije, AES, AAS, ICP, NMR, MS),
kromatografskih (HPLC, GC, TLC, HPTLC, gel i
ionska kromatografija, SFC), elektroforetskih
(CE, SDS-PAGE, IEF), elektroanalitičkih i
termoanalitičkih metoda. Vezani sustavi LC-
MS, GC-MS u karakterizaciji razgradnih
produkata lijekova i metabolita u
biotransformaciji lijekova. Ispitivanja
graničnih vrijednosti onečišćenja u analitici
lijekova. Ostatna otapala u farmaceutskim
tvarima. Određivanje ugljika u farmaceutskoj
vodi. Konstante farmaceutskih sirovina.
Analitičke metode u istraživanju polimorfnih i
hidratnih oblika lijekova, kiralnih lijekova,
radiofarmaceutika i bioloških lijekova.
Titrimetrijske metode analize u
farmakopejskim postupcima. Biološke metode
analize lijekova. Razvoj i validacija
analitičkih postupaka za lijekove.
Eksperimentalni dizajn i optimiranje
56
analitičkih postupaka. Osiguranje i kontrola
kakvoće lijekova, dobra laboratorijska praksa.
Praktični problemi analitike lijekova i
biofarmaceutske analize. Razmatranje
različitih primjera i rješavanje analitičkih
problema u farmaceutskoj analitici.
Računanje zadataka u analitici i kontroli
lijekova.
Preporučena literatura:
1. D. G. Watson, Pharmaceutical analysis, A
Textbook for Pharmacy Students and
Pharmaceutical Chemists, Elsevier, Oxford,
2005.
2. European Pharmacopoeia, 5th Edition,
Council of Europe, Strasbourg, 2004.
3. S. Ahuja, S. Scypinski (Eds.), Handbook of
modern pharmaceutical analysis, Academic
Press, San Diego, 2001.
4. B. Nigović, R. Jurišić-Grubešić, J. Vuković,
Praktikum iz analitike lijekova, I. dio, skripta,
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
2006.
5. B. Nigović, R. Jurišić-Grubešić, J. Vuković,
Praktikum iz analitike lijekova, II. dio,
skripta, Farmaceutsko-biokemijski fakultet,
Zagreb, 2007.
6. L. Ohannesian, A. J. Streeter (Eds.),
Handbook of Pharmaceutical Anlysis (Drugs
and the Pharmaceutical Sciences: a Series of
Textbooks and monographs), Marcel Dekker,
2002.
7. S. Ahuja, K. M. Alsante (Eds.), Handbook of
Isolation and Characterisation of Impurities in
Pharmaceuticals, Academic press, 2003.
8. J. Ermer, J. H. Miller (Eds), Method
Validation in Pharmaceutical Analysis. A
Guide to Best Practice, J. Wiley & Sons, 2005.
9. S. R. Byrn, R. R. Pfeiffer, J. G. Stowell,
Solid-State Chemistry of Drugs, SSCI Inc. West
Lafayette, 1999.
10. J. A. Adamovics (Ed.), Chromatographic
Analysis of Pharmaceuticals, Marcel Dekker,
1997.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOKEMIJA LIJEKOVA
Šifra predmeta: F1-28
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7.
Broj ECTS bodova: 9
Ime predavača: prof. dr. sc. Marica Medić-
Šarić
Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o
enzimima, biološkim i kemijskim promjenama
te učincima ljekovitih tvari, drugih
ksenobiotika i endobiotika na ljudski
organizam kao posljedice metaboličkih
procesa.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II,
položen ispit iz Biokemije II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Farmaceutske kemije II.
Sadržaj predmeta:
Uvod u Biokemiju lijekova. Metabolizam i
biotransformacije kseno- i endobiotika.
Reakcije I faze: bio-oksidacije, bio-
redukcije, hidrolize, ostale reakcije. Enzimi i
enzimski sustavi (P450, flavin
monooksigenaze, peroksidaze, molibden
hidroksilaze). Reakcije II faze: metilacije,
konjugacije s aminokiselinama, acetilacije,
sulfokonjugacije, glukuronidacije, konjugacije
s glutationom). Stereoselektivnost.
Prolijekovi. Tansportni proteini: P-
glikoprotein, MRP-prenosioci, BCRP, LRP,
ostali. Indukcija, inhibicija, stimulacija u
biotransformacijama lijekova. Metaboličke
interakcije lijek-lijek, lijek-kemijska tvar.
Farmakogenomika. Biotransfromacije i
biološki učinci endo- i ksenobiotika. QSPR i
QSAR u istraživanjima novih lijekova.
Kinetički pristup činiocima koji utječu na
reakcije biotransformacija – indukcije i
inhibicije. Korištenje intra- i internet baza
podataka. „High througput“ metode (metode
brzog dobivanja rezultata). Korisnost „probe
drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u in-
vitro in in-vivo ispitivanjima. Primjena i
metode QSAR and QSPR. Uvod u laboratorijske
vježbe
Preporučena literatura:
1. Rendić S., Di Carlo F.J.: Human
Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report
Summarizing Their Reactions, Substrates,
Inducers and Inhibitors, Drug Metab Rev.,29.
413-580 (1997).
2. Rendić S . Summary of information on
human CYP enzymes: human P450 metabolism
data. Drug Metab Rev. 2002 Feb-May;34(1-
2):83-448.
3. Rendić S. Drug interactions of H2-receptor
antagonists involving cytochrome P450 (CYPs)
enzymes: from the laboratory to the clinic.
Croat Med J. 1999 Sep;40(3):357-67. Review.
4. Drug-Drug Interactions: Scientific and
Regulatory Perspectives. Izd. Lee A. P.,
Academic Press, New York 1999.
6. Andrew Parkinson, Biotransformation of
Xenobiotics, in Casarett and Doull's
Toxicology: The Basic Science of Poisons, 6TH
Edition /Publisher:McGraw-Hill, US-
ISBN:0071347216, 2001, pp. 133- 224.
57
7. Lewis DFV, Guide to Cytochrome P450
Structure and Function, Taylor and Francis,
London 2001, ISBN 0748408975.
8. S. Rendic and FP Guengerich (Editors),
Drug Metabolism Reviews, Special Issue
Human Cytochromes P450s (Human CYPs),
Marcel Dekker Inc., Volume 34, Number 1-2,
2002.
9. Cytochrome P450 Homepage:
http://drnelson.utmem.edu/
CytochromeP450.html
10. Ortiz de Montellano, Cytochrome P450,
Structure, Mechanism, and Biochemistry, Paul
R. (Ed.), 3rd ed., Springer, 2005. ISBN: 0-306-
48324-6
11. Gibson GG, Skett P, Introduction to drug
metabolism, Chapters 4 & 5. 2nd ed., Blackie
Acad. & Professional, London, 1994.
12. Low LK, Metabolic changes of drugs and
related organic compounds. In: Wilson and
Gisvold's textbook of organic, medicinal and
pharmaceutical chemistry, 10th ed., Delgado
JN, Remers WA. (Eds.), Lippincott-Raven
Publishers, Philadelphia, 1998.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
KOZMETOLOGIJA
Šifra predmeta: F1-29
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: prof. dr. sc. Jelena Filipović-
Grčić
Ciljevi predmeta: Kolegij daje suvremena
znanja o sastavu, učincima, načinu primjene i
izradi kozmetičkih pripravaka. Program
kolegija obuhvaća osnove anatomije i
fiziologije kože i njezinih privjesaka,
medicinski aspekt djelovanja i nusdjelovanja
kozmetičkih sredstava, karakterizaciju
kozmetičkih pripravaka, aktivne i pomoćne
supstancije za izradu kozmetičkih pripravaka,
sistematizaciju pojedinih kozmetičkih
pripravaka prema svojstvima, sastojcima,
tehnologiji izrade i primjeni te stabilnost
kozmetičkih pripravaka.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Uvod (svrha, značenje, klasifikacija,
kvaliteta, razvojni procesi, znanstvena
podloga kozmetike); kozmetika i koža;
kozmetika i kosa; kozmetika i nokti; boje i
materijali za bojanje; mirisi u kozmetici;
supstancije za izradu kozmetike; fizikalna
kemija i kozmetika; stabilnost, sigurnost,
korisnost kozmetike; kozmetika za njegu
kože; šminka; kozmetika za kosu; parfemi;
kozmetika za njegu tijela; kozmetika za
oralnu njegu; aerosolski pripravci.
Vježbe:
Kozmetika za njegu kože: izrada krema za
čišćenje, njegu i zaštitu kože, ispitivanje pH-
vrijednosti i emulzijskog tipa kreme, izrada
losiona za čišćenje, njegu i zaštitu kože,
ispitivanje stabilnosti emulzijskih losiona,
izrada maske za njegu lica. Šminka: izrada
podloge za šminku i rastresitog pudera,
određivanje boje pudera i nasipne mase.
Kozmetika za kosu: izrada gela za kosu,
šampona i šamponske kreme. Kozmetika za
njegu tijela: izrada gela za ruke, dezodoransa
i posipa za tijelo. Kozmetika za oralnu njegu:
izrada paste za zube i vode za usta.
Preporučena literatura:
1. M. Čajkovac, Kozmetologija, Slap, Zagreb,
2004.
2. J. Filipović-Grčić, Praktikum
kozmetologije, FBF, Zagreb, 2001.
3. Takeo Mitsui (ed.), New Cosmetic Science,
Elsevier, Amsterdam, 1997.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
MAGISTRALNA RECEPTURA
Šifra predmeta: F1-30
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Mira Bećirević-
Laćan
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je steći znanje
i vještine u području propisivanja i izrade
lijekova kao i saznanja o rukovanju
lijekovima.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Oblikovanja lijekova II.
Sadržaj predmeta:
Seminari:
Farmaceut i javna ljekarna. Recepti. Izrada
farmaceutskih oblika prema receptu. Točnost
izrade i označavanje. Moguće interakcije.
Kontrola doza. Izdavanje lijekova. Izvor
informacija. Kontrola propisanih doza.
Legislativa. Izračun doza (doze za dojenčad i
djecu). Osnovni farmaceutski račun.
Vježbe:
Izrada različitih oblika na temelju liječničkog
recepta. Veterinarski lijekovi i posebni
veterinarski oblici.
Preporučena literatura:
58
1. R. Senjković, V. Petričić, M. Bećirević,
Oblikovanje lijekova (praktikum), Liber,
Zagreb, 1988, 1992, 1997.
2. R. Senjković, Osnove oblikovanja lijekova,
Školska knjiga, Zagreb, 1994.
3. Takeo Mitsui (ed.), New Cosmetic Science,
Elsevier, Amsterdam, 1997.
Metode podučavanja: problemska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FITOFARMACIJA
Šifra predmeta: F1-57
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Zdenka Kalođera
Ciljevi predmeta: Postizanje cjelovitog
znanja o sastavu, kakvoći, terapijskim
obilježjima biljnih pripravaka, načelima
fitoterapije i homeopatije te sastavu, kakvoći
i namjeni dodataka prehrani.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Farmakognozije II; uvjeti
za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Farmakognozije II.
Sadržaj predmeta:
Sastav biljnih pripravaka. Osiguranje kakvoće
biljnih droga i pripravaka. Farmakodinamička
i farmakokinetička svojstva biljnih sastavnica.
Nuspojave i štetni učinci biljnih sastavnica.
Interakcije biljnih pripravaka i lijekova.
Sigurnosti i djelotvornosti biljnih pripravaka.
Tradicionalna fitoterapija. Terapijska
klasifikacija droga.
Biljni urologici. Biljni ginekologici.
Fitodermatici. Biljni sedativi i antidepresivi.
Adaptogeni. Biljni imunomodulatori. Biljni
pripravci s djelovanjem na dišni sustav. Biljni
pripravci s djelovanjem na probavni sustav.
Biljni pripravci s djelovanjem na krvožilni
sustav. Biljni pripravci za regulaciju šećera u
krvi. Biljni antireumatici. Homeopatski
pripravci. Dodaci prehrani.
Preporučena literatura:
1. M. Wichtl, Herbal Drugs and
Phytopharmaceuticals, Medpharm, 1994.
2. V. Schultz, R. Hansel, V.E. Tyler, Rational
Phytotherapie, Springer Verlag, 2001.
3. H. Schilcher, S. Kemmerer, Leitfaden
Phytotherapie, Urban und Fischer Verlag,
2000.
4. P. Theiss, Z. Kalođera, Ljekovito bilje za
zdravu obitelj, 2004.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
EKSPERIMENTALNA FARMAKOLOGIJA
Šifra predmeta: F1-58
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Ita Samaržija
Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća stjecanje
znanja o najnovijim eksperimentalnim
metodama kojima se dokazuju farmakološki
učinci različitih novih supstanci ili biljnih
pripravaka na biološkom materijalu
(pretklinička istraživanja).
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Farmakologije II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Farmakologije II.
Sadržaj predmeta:
Studenti stječu znanja o postupcima koji su
neophodni da bi neka novootkrivena
supstancija postala lijek. Za to su najprije
potrebna dugogodišnja i opsežna pretklinička
farmakološko-toksikološka istraživanja koja
na pokusnim životinjama trebaju pokazati
željenu terapijsku djelotvornost ali
istovremeno i njihovu neškodljivost. Ukoliko
se to dokaže slijede klinička farmakološka
istraživanja a tek potom postupak
registracije. Prikazuju se mnogobrojni pokusni
modeli in vitro i in vivo kojima se dokazuju
farmakološki učinci pojedinih test supstanci
odnosno budućeg novog lijeka na promjenu
funkcije pojedinih organa, tkiva i stanica. Na
Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Zavoda za
farmakologiju postoji animalna jedinica,
registrirana prema Zakonu i postojećim
dozvolama za rad od strane Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa RH i
Ministarstva poljoprivrede RH, što predstavlja
preduvjet za izvođenje svih vrsta bioloških
pokusa.
Prilikom izvođenja biološko-medicinskih
istraživanja farmakološki aktivnih test
supstanci utvrditi će se njihovi učinci pomoću
promatranja promjene ponašanja, kretanja i
izgleda tretiranih pokusnih životinja i
analiziranja tjelesnih tekućina. Zatim će biti
prikazan utjecaj farmakološki aktivnih
supstanci na reprodukcijski sustav. Izvoditi će
se i pokusi na različitim eksperimentalnim
modelima u svrhu utvrđivanja analgetskih,
protuupalnih, anksiolitičkih, antidepresivnih
ili miorelaksirajućih učinaka test supstanci,
kao i onih koje djeluju na središnji živčani
sustav a koje mogu izazvati ovisnost. Također
će biti obuhvaćeno područje primjene i
59
djelovanja antidijabetika i oftalmika. Prikazat
će se elektrofiziološke i elektrofarmakološke
metode važne u medicinskim istraživanjima.
Preporučena literatura:
1. I. Samaržija, L. Bach-Rojecky:
Eksperimentalna farmakologija, Interna
skripta
2. B.G. Katzung: Basic and clinical
pharmacology, Appleton and Lange,
Stamford, Connecticut, 1998.
3. I. Samaržija: Elektrofiziološki postupci u
istraživanju bubrega, Interna skripta, 2000.
4. Diuretics, Editors: R.F. Greger, H. Knauf,
E. Mutschler, Springer, 1995.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
PRIMIJENJENA MIKROBIOLOGIJA
Šifra predmeta: F1-59
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: doc. dr. sc. Maja Šegvić
Klarić
Ciljevi predmeta: Upoznati ulogu
mikroorganizama i njihovih bioloških procesa
u proizvodnji pripravaka koji imaju široku
terapeutsku primjenu: antibiotici, steroidi,
humani proteini, vakcine, rekombinantne
vakcine i vitamini. Upoznati mikrobiološke
testove prema zahtjevima farmakopeje,
mikrobiološke metode u određivanju
aktiviteta antibiotika u raznim farmaceutskim
pripravcima, biološkom materijalu i
određivanju vitamina; mikrobiološke
standarde za vode i ulogu mikroorganizama u
biogeokemijskom ciklusu.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Mikrobiologije s
parazitologijom II.
Sadržaj predmeta:
Korištenje mikroorganizama i njihove
enzimatske aktivnosti u proizvodnji različitih
produkata od komercijalne važnosti. Biološka
i mikrobiološka ispitivanjima u okviru
zakonske farmaceutske regulacije. Testovi
bioloških ispitivanja farmaceutskih preparata,
razumijevanje zahtjeva za ispitivanja na
životinjama, kulturama tkiva i
mikroorganizmima. Zahtjevi i metode za
mikrobiološki limit, testovi za procjenu broja
mikroorganizama u farmaceutskim
pripravcima, te testovi sterilnosti za
preparate koji prema farmakopeji moraju biti
sterilni. Primjenom mikrobioloških metoda
(difuzije i turbidimetrije) objasnit će se
postupci za određivanje aktivnosti antibiotika
u različitim farmaceutskim proizvodima
(vodene otopine, prašci, tablete i kapsule,
masti i uljne otopine), biološkom materijalu
(u krvnom serumu, mokraći, mišićju,
mlijeku), te metode određivanja pojedinih
vitamina B-skupine. Uzgoj i održavanje
standardiziranih test-mikroorganizama.
Mikrobiološki standardi za vode i primjena
mikroorganizama kao indikatora zagađenja,
te prirodni način obrade industrijskih i
komercijalnih otpadnih voda. Upoznavanje
dijelova mikrobne ekologije - uloga
mikroorganizama u biogeokemijskom ciklusu
kruženja organske tvari kao temelju života.
Preporučena literatura:
1. European Pharmacopoeia, European
Department for the Quality of Medicines of
the Council of Europe, Ed. 5, Strasbourg,
2005.
2. S. Duraković: Primjenjena mikrobiologija,
PTI – Zagreb, 1996., M.J. Pelczar, R.D. Reid,
3. W.B. Hugo, A.D. Russell: Pharmaceutical
Microbiology, Blackwell Scientific
Publications, Oxford, 1998.
4. B.I. Uhlik: Određivanje antibiotika i
vitamina mikrobiološkim metodama, Školska
knjiga, Zagreb, 1972.
5. E.C. Chan: Microbiology, McGraw-Hill Co.,
1990.
6. S. Prentis: Biotehnologija - nova
industrijska revolucija, Školska knjiga,
Zagreb,1991.
7. R.M. Atlas: Principles of Microbiology,
Mosby-Year Book, 1995.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ODABRANA POGLAVLJA IZ FARMACEUTSKE
KEMIJE
Šifra predmeta: F1-31
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Branka Zorc
Ciljevi predmeta: Osigurati studentu uvid u
istraživanje novih lijekova, sintezu
najznačajnijih lijekova i prolijekova.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Farmaceutske kemije II.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Razvoj novih lijekova - od otkrića do
registracije: ideja, razvoj, pretklinička
ispitivanja, klinička ispitivanja, industrijski i
farmaceutski razvoj, medicinsko-ekonomski
razvoj. Nomenklatura lijekova: zaštićeni i
nezaštićeni nazivi lijekova: povijesni pregled,
60
izbor naziva, opći principi, prijava, proces
selekcije, korijen riječi u stvaranju
nezaštićenih naziva, primjena nezaštićenih
naziva, zaštita naziva. Patentna zaštita:
definicija patenta - patentnih prava, vrste
izuma, subjekti u patentnoj zaštiti, trajanje
patenata, vlasnici patenata. Sinteze ljekovitih
tvari primjeri sinteza lijekova trenutno u
upotrebi. Dizajniranje prolijekova i
bioprekursora: definicija, derivatizacija
lijekova s alkoholnom ili fenolnom skupinom,
s karbonilnom ili amino skupinom, kaskadni
prolijekovi, dvostruki prolijekovi. Lijekovi za
ciljano djelovanje, ciljana isporuka lijekova,
ciljano oslobađanje lijekova. Kemijske
modifikacije koje utječu na farmakokinetička
svojstva. Dvojni lijekovi, identični dvojni
lijekovi, neidentični dvojni lijekovi, primjeri.
Lijekovi za rijetke bolesti, definicija,
primjeri. Biofarmaceutici. Stereokemijski
aspekti djelovanja lijekova konformacijske
restrikcije, sterička ometanost, optička
izomerija, interakcije lijekova s receptorima,
eudizmička analiza, razlike u načinu vezanja,
razlike u farmakokinetici, registracija optički
aktivnih tvari. Uporaba rendgenske strukturne
analize receptora i enzima u otkriću lijekova:
kristali proteina, kristalografija proteina,
doprinos u otkriću novih lijekova, izabrani
primjeri dizajniranja lijekova.
Seminari:
Uključivanje studenata u seminare,
pretraživanje relevantne znanstvene
literature: pronaći, proučiti, referirati nove
znanstvene publikacije o sintezama lijekova i
lijekovima za ciljanu terapiju, pronaći,
proučiti, referirati novi patent.
Preporučena literatura:
1. C. G. Wermuth (Ed.), The Practice of
Medicinal Chemistry, Academic Press, San
Diego, 1996, ISBN 0-12-744640-0.
2. A. Kleemann, J. Engel, Pharmaceutical
Substances, Syntheses, Patents, Applications,
3rd Edition, Thieme, Stuttgart, New York,
1999; ISBN 3-13-558403-8.
3. E. Mutschler, H. Derendorf, Drug Actions,
Medpharm Scientific Publishers, Stuttgart,
1995; ISBN 3-88763-021-1 (Medpharm), ISBN
0-8493-7774-9 (CRC Press)
4. W. O. Foye, T. L. Lemke, D. A. Williams,
Principles of Medicinal Chemistry, 5th ed.,
Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia
1995; ISBN 0-683-03323-9.
5. New Drugs, J. Freely, Ed., BMJ Publishing
Group, London, 1994; ISBN 0 7279 0821 9.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
DIZAJNIRANJE NOVIH LIJEKOVA
Šifra predmeta: F1-32
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Marica Medić-
Šarić
Ciljevi predmeta: Posebna pažnja posvetit će
se interdisciplinarnom pristupu istraživanja i
razvoja novih lijekova: QSPR i QSAR,
molekularno modeliranje, istraživanje
farmakofora i pretraživanje baza podataka.
Studenti će se također upoznati s najčešće
korištenim molekularnim deskriptorima kao i
računalnim programima za izračunavanje
deskriptora. Poseban naglasak će biti na
primjeni QSAR istraživanja za predviđanje
aktivnosti, metabolizma i toksičnosti
potencijalnih lijekova. Naglasak će biti na
postupcima implementiranim u postojećim
računalnim programima u dizajnu lijekova i
biokemijskoj kinetici, te dizajnu
eksperimenta. Studenti će se također
upoznati s novim strategijama u razvoju
lijekova, poput suvremenih eksperimentalnih
(biološke studije in vitro i in vivo) do
računalnih metoda određivanja parametara i
baza podataka važnih u istraživanju
potencijalnih lijekova.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Uvod u QSAR i istraživanje novih lijekova.
Molekularni deskriptori (topologijski, sterički,
hidrofobni...). Lipinski pravilo (˝pravilo 5˝).
Računalni programi za izračunavanje
deskriptora (TAM i DRAGON). QSAR
modeliranje u razvoju novih bioaktivnih
lijekova (postavljenje modela, ˝virtual
screening˝, ˝lead compound˝, ˝training set˝ i
˝test set˝). 3D-QSAR (teorija, metode i
primjena). QSAR peptida i proteina. Odabrani
primjeri primjene QSAR istraživanja za
predviđanje aktivnosti, metabolizma i
toksičnosti potencijalnih lijekova. Numerička
taksonomija i analiza klastera. Uvod u
molekulsku mehaniku i konformacijsku
analizu. Osnove primjene računalnog
programa HyperChem. Interakcije ligand –
receptor i de novo dizajn lijekova. Mjere
sličnosti. Određivanje i predviđanje fizikalno-
kemijskih svojstava kao parametara u razvoju
novih lijekova, prednosti i nedostaci metoda u
istraživanju novih lijekova. Pojam lipofilnost,
lipofilnost neioniziranih i ioniziranih spojeva
(log P i log D), eksperimentalno određivanje
(˝shake flask˝, TLC, CPC, HPLC,
potenciometrijska titracija, PAMPA i Caco-2),
61
metode predviđanja lipofilnosti (povijesni
pregled, računalni programi za predviđanje
lipofilnosti), važnost lipofilnosti u razvoju
novih lijekova, molekularni lipofilni potencijal
i ˝docking˝, lipofilni prostor, lipofilnost
metabolita i uloga u biotransformaciji. Krvno-
moždana barijera i lijekovi s djelovanjem na
središnji živčani sustav, eksperimentalne
metode i in silico predviđanje prolaska
lijekova kroz krvno-moždanu barijeru. Novi in
silico pristupi modeliranju transdermalne
penetracije. Uloga vezanja na proteine
plazme u istraživanju novih lijekova,
eksperimentalni (size exclusion
chromatography) i in silico modeli
predviđanja vezanja ksenobiotika na proteine
plazme.
predviđanje biotransformacije ksenobiotika
(QSMR - in silico modeli metabolizma
lijekova), informatički pristup - baze
podataka. Aktualni primjeri primjene
najnovijih računalnih programa (PreADME,
ChemSilico, ProLogP, ACD/Lab).
Preporučena literatura:
1. V. Pliska, R. Mannhold, H. van de
Waterbeemd and H. Kubinyi, Lipophilicity in
Drug Action and Toxicology, VCH, Weinheim
1996. ISBN: 3-527-29383-3
2. J. K. Seydel, M. Wiese, R. Mannhold, H.
Kubinyi and G Folkers, Drug-Membrane
Interactions: Analysis, Drug Distribution,
Modeling, Wiley-VCH, Weinheim 2002. ISBN:
3527304274
3. B. Testa, H. van de Waterbeemd, G.
Folkers and R. Guy, Pharmacokinetic
Optimisation in Drug Research, VCH,
Weinheim 2001. ISBN: 3-906390-22-5
4. N. Trinajstić. Chemical Graph Theory. Vols.
1,2.; 2nd Ed. CRC Press: Boca Raton, FL,
1992.
5. E. Suli, D. Mayers, Introduction to
Numerical Analysis, Cambridge University
Press, 2003.
6. V. Pliska, R. Mannhold, H. van de
Waterbeemd and H. Kubinyi, Lipophilicity in
Drug Action and Toxicology, VCH, Weinheim
1996. ISBN: 3-527-29383-3
7. J. K. Seydel, M. Wiese, R. Mannhold, H.
Kubinyi and G. Folkers, Drug-Membrane
Interactions: Analysis, Drug Distribution,
Modeling, Wiley-VCH, Weinheim 2002. ISBN:
3527304274
8. B. Testa, H. van de Waterbeemd, G.
Folkers and R. Guy, Pharmacokinetic
Optimisation in Drug Research, VCH,
Weinheim 2001. ISBN: 3-906390-22-5
9. Trenutno aktualna literatura (aktualni
znanstveni radovi u danom području) –
pretraživanje i korištenje literature s
interneta.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOKEMIJSKE OSNOVE TOKSIČNOSTI
ENDOBIOTIKA I KSENOBIOTIKA
Šifra predmeta: F1-33
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Marica Medić-
Šarić
Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o
biokemijskim mehanizmima toksičnosti
endobiotika i ksenobiotika, enzimima,
enzimskim i transportnim sustavima te
reaktivnim oblicima koji doprinose ili su
povezani s toksičnim učincima.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Farmaceutske kemije II; uvjeti
za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Biokemije lijekova.
Sadržaj predmeta:
Naglasak će biti dan na ksenobiotike čija je
toksičnost uzrokovana nastajanjem slobodnih
radikala. Studenti će se također upoznati s
važnošću oksidacijskog stresa u patogenezi
niza bolesti te ulogom reaktivnih kisikovih i
dušikovih spojeva u organizmu (razlikama
između normalnog i patoloških stanja).
Kolegij obuhvaća pregled sustava
antioksidacijske obrane organizma,
uključujući pojedine enzimske sustave i
endogene antioksidanse. Toksičnost
ksenobiotika putem metaboličkih reakcija
(idiosyncratic drug reactions). Reakcije,
enzimi, transportni sustavi i mehanizmi koji
doprinose ili su u svezi s toksičnim učincima.
Polimorfizam enzima i transportera.
Metabolička aktivacija, tzv. toksiforne
skupine i modeli. Nastajanje slobodnih
radikala tijekom biotransformacije
ksenobiotika (primjeri i mehanizmi toksičnosti
odabranih lijekova i drugih ksenobiotika).
Važnost oksidacijskog stresa. Reaktivni
kisikovi i dušikovi spojevi u reakcijama
biotransformacije – sudbina i učinak u
organizmu. Sustav antioksidacijske obrane
organizma (uloga endogenih i egzogenih
antioksidansa).
Seminarski dio nastave bit će organiziran kao
samostalno istraživanje studenata u manjim
skupinama te izlaganje pripremljenog
materijala o sljedećim stavkama: nastajanje i
profilaksa bolesti u čijoj je patogenezi
dokazano stvaranje slobodnih radikala i
drugih reaktivnih spojeva (primjerice
62
ateroskleroza, diabetes, ishemija-reperfuzija,
reumatoidni artritis, nastajanje različitih
vrsta tumora, Alzheimerova i Parkinsonova
bolest i dr.). Razmatranje toksičnosti lijekova
posredovanih reakcijama biotransformacije.
Ostale trenutno aktualne teme u danom
području.
Preporučena literatura:
1. J. Timbrell, Principles of biochemical
toxicology, CRC Press, UK, 2000.
ISBN:0 7484 0737 5
2. F. A. Barile, Clinical toxicology: principles
and mechanisms, CRC Press, USA, 2003.
ISBN: 0 8493 1582 4
3. C. D. Klaassen, Casarett & Doull's,
Toxicology – the basic science of poisons,
McGraw-Hill, USA, 2001. ISBN: 0 0713 4721 6
4. B. Halliwell i J. M. C. Gutteridge, Free
radicals in biology and medicine, Oxford
University Press, New York, 2003. ISBN: 0 19
850045 9
5. E. Cadenas i L. Packer, Handbook of
antioxidants, Marcel Dekker, New York, 2001.
ISBN: 0 8247 0547 5
6. Trenutno aktualna literatura (aktualni
znanstveni radovi u danom području) –
pretraživanje i korištenje literature s
interneta.
7. P. D. Josephy, Molecular toxicology,
Oxford University Press, New York, 1997.
ISBN: 0-19-509340-2
8. E. Hodgson, R. C. Smart, Introduction to
Biochemical Toxicology, 3rd Edition,
Wiley, 2001. ISBN: 0-471-33334-4
9. E. Arinc, J. B. Schenkman, E. Hodgson,
Molecular Aspects of Oxidative Drug
Metabolizing Enzymes: Their Significance in
Environmental Toxicology, Chemical
Carcinogenesis and Health (Nato Asi Series.
Series H, Cell Biology), Vol 90, 1995.
10. B. K. Park, N. R. Kitteringham, J. L.
Maggs, M. Pirmohamed, D. P. Williams, The
Role of Metabolic Activation in Drug-induced
Hepatotoxicity, Annual Review of
Pharmacology and Toxicology, 2005, Vol. 45,
177-2.
11. Guest Editor: J.P. Uetrecht,
Bioactivation, Current Drug Metabolism, Vol.
3, No. 4, 2002.
12. Taylor and Francis Group, Drug
Metabolism Reviews, vol. 37, No 1, 2005.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
NOVI TERAPIJSKI SUSTAVI
Šifra predmeta: F1-34
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Jelena Filipović-
Grčić, prof. dr. sc. Mira Bećirević-Laćan
Ciljevi predmeta: Farmaceutski aspekti novih
terapijskih sustava u optimiziranju
terapijskog učinka. Unapređenje znanja
stečenih na kolegiju Farmaceutika -
biofarmacija.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Farmaceutike II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Oblikovanja lijekova II.
Sadržaj predmeta:
Razmatranje teorijskih i praktičnih aspekata
izabranih novih metoda priprave terapijskih
sustava (koji se već primjenjuju i
potencijalno primjenjivih) da se pokažu
problemi optimiziranja apsorpcije,
kontroliranog oslobađanja, izbora puta
primjene i učinci pomoćnih tvari pri kreiranju
novog terapijskog sustava. Poseban naglasak
- in vitro/in vivo metode i terapijski sustavi za
peptidne i proteinske supstancije.
Preporučena literatura:
1. Randale, V.V, Hollinger, M.A., Drug
delivery systems, Boca Raton, London, 2004.
2. Washington, N., Washington, C., Wilson,
C.G., Physiological Pharmaceutics, Barriers to
drug absorption, Taylor and Francis, London,
2001.
3. Mathiovitz, E., Lehr, C.M., Chickering, D.
(eds). Bioadhesion in Drug Delivery- Issues in
Fundamentals, novel approaches and
development, Marcel Dekker, New York,
1998.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ANALITIKA RAZVOJA FARMACEUTSKIH
PROIZVODA
Šifra predmeta: F1-35
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Ana Mornar Turk
Ciljevi predmeta: Steći spoznaje o
potrebnom analitičkom znanju pri razvoju
farmaceutskog oblika od ideje, preko razvoja
formulacije i tehnologije te ispitivanja
stabilnosti, do izrade dokumentacije potrebne
za registraciju proizvoda. Razumjeti potrebu
za kreativnim pristupom pri izradi novih
analitičkih metoda i izboru optimalnih
63
tehnika, s ciljem dobivanja kvalitetnih i brzih
analitičkih rezultata.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Analitike lijekova I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Analitike lijekova II, Oblikovanja
lijekova II i Kozmetologije.
Sadržaj predmeta:
Analitičko praćenje razvoja farmaceutskih
oblika:
Predformulacijske studije – svrha i očekivanja
te najčešće tehnike; Razvoj analitičkih
metoda za određivanje sadržaja, onečišćenja,
oslobađanja aktivne supstancije i fizikalnih
karakteristika; Validacija analitičkih metoda –
općenito o validaciji, parametri validacije,
provođenje validacije te obrada rezultata i
pisanje izvješća.
Ispitivanje stabilnosti:
Regulativa – izvori informacija o regulatornim
zahtjevima; Ispitivanje stabilnosti – program
ispitivanja, stabilitetno indikativne analitičke
metode, prikupljanje i obrada analitičkih
rezultata, procjena na osnovi dobivenih
rezultata, stabilitetno izvješće.
Preporučena literatura:
1. J. I. Wells, Pharmaceutical Preformulation,
Ellis Horwood Limited (1983).
2. B. R. Mathews, Analitical Validation,
Regulatory Aspects; Royal Farmaceutical
Society of Great Britain, York (1996).
3. C. M. Riley, T. W. Rosaske, Development of
Validation of Analytical Methods, Pargamon
(1996).
4. L. Huber, Validation of Analytical Methods:
Review and Strategy, LC, GC International,
11(1998)96-105.
5. J T. Cartensen, C. T. Rhodes, Drug
Stability, Drug Stability, Principles and
Practices, Third edition, revised and
expended, Marcel Dekker Ind, New York
(2000).
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
OSIGURANJE KVALITETE I REGISTRACIJA
LIJEKOVA
Šifra predmeta: F1-36
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: doc. dr. sc. Renata Jurišić
Grubešić
Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s
regulatornim okruženjem te razvojem,
značenjem i sadržajem sustava kvalitete i
dobre proizvođačke prakse (DPP) s posebnim
naglaskom na pojedine elemente sustava kao
i prijenos DPP u farmaceutskoj industriji.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Analitike lijekova II; uvjeti
za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Analitike lijekova II.
Sadržaj predmeta:
Internacionalna regulativa:
1. EU – Zakonodavstvo i tijela (EMEA, CpMP) –
format registracijskog dossiera, načini
registracije, kontrola izmjena, obnova
registracije; 2. USA Zakonodavstvo i tijela
(FDA) – razlika prema EU; 3.CEEC – status
zakonodavstva; 4. Standardizacija – ICH; 5.
Inspekcije; 6. Farmakoekonomika; 7. Praćenje
nuspojava lijekova.
Hrvatska regulativa – usporedba s
međunarodnim propisima:
Generički lijekovi i njihova registracija.
1. Zakon o lijekovima, 2. Pravilnici; 3.
Farmakopeja.
Dobra praksa u farmaceutici:
1. DLP; 2. DKP; 3. DPP – razvoj DPP u svijetu i
današnji zahtjevi DPP-a (EU, USA)
Dokumentacija sustava osiguranja kvalitete.
Validacija:
1. Općenito o validaciji; 2. Elementi i vrste
validacije; 3. Validacijska dokumentacija; 4.
Provedba u farmaceutskoj proizvodnji.
Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja:
1. Sustav kemijske analize; 2. Postupci
kontrole i procjene kvalitete mjerenja.
Preporučena literatura:
1. The rules governing medicinal products in
the European Union, Volume 4, Good
manufacturing practices, Medicinal products
for human and veterinary use 1997, Edition
European Commission Directorate General III-
Industry, Pharmaceuticals and Cosmetics
2. J. K. Taylor, Quality assuarance of
chemical measurements, Lewis Publishers,
Inc. Chelsea
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
SOCIJALNA FARMACIJA
Šifra predmeta: F1-37
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača:
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je dati pregled
koncepta i metoda koje se primjenjuju u
istraživanju uporabe lijekova i
farmakoepidemiologije. Teme uključuju:
indikatore potrošnje lijekova, regionalne
64
varijacije u uporabi lijekova, mjerenje
terapijskih ishoda i neželjenih učinaka
terapije.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Kao disciplina socijalna farmacija je stara
nekih 25 godina, ali povijesni korijeni sežu
već u 19. stoljeće i povezani su uz pitanja
izdavanja lijekova i zakonodavstvo. Potreba
za ovom disciplinom postaje izražena u drugoj
polovici 20. stoljeća s povećanjem troškova
za lijekove, brzim tehnološkim razvojem,
povećanjem rizika vezanih uz uporabu
lijekova, probleme s iracionalnom terapijom,
neodgovarajućom uporabom lijekova i
povećanom brigom za pučanstvo. Regulacija
opskrbe lijekovima i sustav financiranja,
ukazao je na potrebu za farmaceutskom
stručnom kompetencijom u polju socijalne
farmacije. Kao posljedica ovih potreba
razvijenog društva, socijalna farmacija danas
se uglavnom bavi “uporabom lijekova” i
“farmaceutskom praksom”.
U okviru nastave biti će obuhvaćen ključni
koncept zdravstvene ekonomike, koji
uključuje racionalnu uporabu lijekova.
Preporučena literatura:
1. Strmo BL et al. Pharmacoepidemiology. 3rd
ed. John Wiley & Sons 2000.
2. Bootman JL et al: Principles of
pharmacoeconomics 2nd edition Harvey
Whitney Books Co. Cincinnati 1996. Gray JAM:
Evidence-based healthcare. Churchill
Livingstone 1997. 270 pp.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik
KLINIČKA FARMACIJA
Šifra predmeta: F1-38
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Velimir Božikov
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
ulogom kliničkog farmaceuta. Osiguravanje
kakvoće ljekarničkih usluga u bolnicama.
Dužnost ljekarnika je osigurati distribuciju
pažljivo pripremljenih lijekova bolesnicima,
stručnu prosudbu propisane medikamentozne
terapije sa stajališta prikladnosti doze,
intervala primjene interakcije lijekova s
obzirom na bolesnikov zdravstveni status i
cijenu terapije. Ovaj sustav distribucije
lijekova omogućuje stručni nadzor propisane
terapije. Medikacijski i distribucijski sustav
treba postaviti tako da omogućava izravnu
opskrbu bolesnika i korištenje široke
educiranosti ljekarnika. Treba ojačati
komunikaciju ljekarnika i liječnika kliničara
te medicinskih sestara. Na taj način ljekarnik
postaje središte informacija za sve probleme
vezane uz lijek i njegovu sigurnu primjenu.
Ljekarnik mora biti izvrsno educiran jer će
jedino na taj način moći odgovoriti izazovu i
preuzeti novu, snažnu ulogu u cjelokupnoj
bolničkoj skrbi.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Farmakologije II.
Sadržaj predmeta:
Bolnica - medicinska deontologija, Uloga
kliničkog farmaceuta, Kliničko ispitivanje
lijekova, Klinički značajne interakcije i
nuspojave lijekova, Farmakologija dobnih
skupina, Medikacijske pogreške, Sustav
pripreme jedinične terapije, Pregled
bolesnika, Klinički značajni laboratorijski
parametri, Bolesti probavnog sustava,
Bubrežni i urološki poremećaji,
Kardiovaskularni poremećaji, Poremećaji
disanja, Neurološki i psihološki poremećaji,
Zarazne bolesti, Endokrinološki poremećaji,
Poremećaji trudnoće i ginekološki
poremećaji, Hematološki i maligni
poremećaji, Reumatski poremećaji, Očne i
kožne bolesti.
Preporučena literatura:
1. R. Walker, C. Edwards. Klinička farmacija i
terapija - hrvatsko izdanje, Školska knjiga
2004.
2. Bulat M, Geber J, Lacković Z . Medicinska
farmakologija. Medicinska naklada 1999.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FARMAKOTERAPIJA
Šifra predmeta: F1-39
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Vesna Bačić-Vrca
Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu
informacije o etiologiji, kliničkim
simptomima, istraživanjima i principima
liječenja bolesti lijekovima koji se nalaze u
svakodnevnoj uporabi i s kojima se ljekarnici
susreću u svakodnevnoj praksi orijentiranoj
prema pacijentu.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Farmakologije II.
Sadržaj predmeta:
Terapijski principi izabranih najčešćih bolesti,
s naglaskom na kronična stanja. Obradit će se
najvažnije skupine lijekova s njihovim
indikacijama, nuspojavama i
65
kontraindikacijama, s naglaskom na moguće
interakcije lijekova. Bit će dan prikaz izbora
prikladnog lijeka i terapijski režim, prosudba
korisnosti i rizika za pacijenta koji je na
terapiji i praćenje pacijenta, na izabranim
primjerima iz kliničke prakse. Poseban
naglasak bit će stavljen na generičke lijekove,
a osobita pozornost biti će dana lijekovima
koji se izdaju bez recepta (OTC lijekovi).
Samoliječenje i lijekovi bez recepta. Tipična
stanja i bezreceptna farmakoterapija.
Rješavanje problema iz svakodnevne prakse
učit će se na primjerima slučajeva iz prakse.
Preporučena literatura:
1. Clinical Pharmacy and Therapeutics. R
Walker & C Edwards (Churchill Livingstone)
London 2004.
2. Non-prescription medicines, A. Nathan,
Pharmaceutical press, London 2002.
3. Handbook of Nonprescriptin Drugs, APHA,
Washington 1996.
4. Pharmacy Practice. K Taylor & G Harding.
(Taylor & Francis), London 2001.
5. Drugs in use. L Dodds. (Pharmaceutical
Press)
6. MCQs in Pharmacy Practice, L. M.
Azzopardy , Pharmaceutical Press, London
2003.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik
FARMACEUTSKA SKRB
Šifra predmeta: F1-40
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 9
Ime predavača: doc. dr. sc. Lidija Bach
Rojecky, doc. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić,
prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević
Ciljevi predmeta: Omogućiti studentu
integraciju znanja iz farmaceutskih znanosti s
ciljem razvoja ključnih vještina povezanih i u
pružanju farmaceutske skrbi pacijentima,
ostalim korisnicima farmaceutskih usluga i
drugim zdravstvenim stručnjacima.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
upisani kolegiji iz Farmakoterapije i Kliničke
farmacije.
Sadržaj predmeta:
Modul će biti podijeljen u pet ključnih
nastavnih tema. Teme će tvoriti integriranu
cjelinu kako bi se sveobuhvatno prikazao cilj
modula. A: Primjenjena farmakoterapija i
farmaceutska skrb. Ova tema će biti
izgrađena na prethodno usvojenim znanjima
(patofiziologije, farmakologije, temeljnih
farmaceutskih znanstvenih disciplina, itd.)
kako bi se razvio pristup u rješavanju
problema pri pružanju farmaceutske skrbi.
Važan aspekt ove cjeline biti će
osposobljavanje studenta da bude u stanju
evaluirati terapiju lijekovima, te povezati
znanstvene spoznaje i vještine na slučaju
pojedinog pacijenta. B: Sustav zdravstvene
zaštite. U ovoj cjelini bit će obrađena
organizacijska struktura sustava zdravstvene
zaštite na primarnoj, sekundarnoj i
tercijarnoj razini. Saznanja će biti proširena
na druge sustave zdravstvene zaštite u svijetu
kako bi se mogla napraviti značajna
usporedba među sustavima. C:
Farmakoekonomika. U okviru ove teme biti će
obuhvaćen ključni koncept zdravstvene
ekonomike, uključujući sve vrste troškova i
određivanja troškova, ekonomska analiza i
prosudba kvalitete života. Primjena
farmakoekonomskih principa u procesu
donošenja terapijske odluke biti će ključna
komponenta ove nastavne cjeline. D: Javno
zdravstvo i farmaceutska skrb. U okviru ove
tematske cjeline biti će istraživana pitanja
promidžbe zdravlja, edukacije i prevencije
zdravlja. Poseban naglasak biti će stavljen na
suradljivost pacijenata, neželjene učinke
lijekova i interakcije s ciljem upravljanja
lijekovima za dobrobit pacijenta i društva u
cjelini. E: Istraživanje u farmaceutskoj praksi.
Od studenata će se zahtijevati mišljenje i
stav u okviru postavljenog zadatka i na
temelju istraživačkih metoda koje se
primjenjuju u istraživanju lijekova i sustava
zdravstvene zaštite. Ovaj pristup će
obuhvatiti bio-medicinske i socijalne modele.
Biti će korištene kliničke, epidemiološke i
socijalne studije s primjerima kvalitativnih i
kvantitativnih metoda.
Preporučena literatura:
1. Clinical Pharmacy and Therapeutics. R
Walker & C Edwards (Churchill Livingstone)
London 2004.
2. Clinical Medicine. P. Kumar & N Clarke
(Bailliere Tindall)
3. Basic clinical pharmacokintics. M Winter
(Applied Therapeutics Inc.)
4. Pharmacy Practice. K Taylor & G Harding.
(Taylor & Francis), London 2001.
6. Drugs in use. L Dodds. (Pharmaceutical
Press)
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
terenska nastava; radionice - timski rad u
malim skupinama
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: engleski i hrvatski jezik
METODIKA ZNANSTVENOG RADA
Šifra predmeta: F1-41
Vrsta predmeta: obavezni predmet
66
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa
značenjem, etikom, organizacijom i
strategijom znanstvenih istraživanja, s
odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja,
s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa,
te s načelima, oblicima i kulturom stručnog i
znanstvenog izvještavanja.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Razvitak, značenje i definicija znanosti.
Znanost i kultura. Objektivnost i
subjektivnost. Etički, politički, gospodarski,
socijalni i psihološki pristup znanosti. Podjela
znanosti. Osobitosti temeljnih, primijenjenih i
razvojnih istraživanja. Profil znanstvenika.
Pojedinačni i timski rad. Tema istraživanja:
Strategija istraživanja. Obrazloženje teme.
Znanstvena i stručna literatura, vrste
publikacija. Priručne i središnje knjižnice.
Elektroničke baze podataka. Pretraživanje
literature. Nužnost izravne komunikacije
među znanstvenicima. Literaturna
dokumentacija i citiranje. Planiranje
eksperimenta: administrativno, kadrovsko,
materijalno i vremensko. Znanstveno-
istraživačka oprema. Predvidivost
eksperimentalnih pogrešaka. Sigurnost u radu.
Biološki uzorci. Reproducibilnost
eksperimenta. Vođenje dnevnika. Obrada i
analiza rezultata. Prikazivanje podataka.
Rezultati, rasprava i zaključak. Znanstveno
nazivlje i jezik. Stil znanstvenog
izvještavanja. Naslov i autori. Citiranje tuđih
rezultata. Oblici izvještavanja: predavanje i
vizualna prezentacija. Diplomski, magistarski
i doktorski rad. Originalni znanstveni rad.
Kongresno priopćenje. Sažetak. Pregledni rad.
Napredovanje u struci i znanosti. Životopis.
Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim
istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Izvori
financiranja znanstveno-istraživačkih
projekata. Cjeloživotno učenje. Znanstvene i
stručne asocijacije. Odgovornost
znanstvenika.
Preporučena literatura:
1. M. Flögel: Metodika znanstvenog rada,
Scripta biochemica, FBF, 1997.
2. M. Flögel, Etika i znanost, u: Etika,
priručnik jedne discipline, Školska knjiga
Zagreb 1997.
3. A. Simonić, Znanost - najveća avantura i
izazov ljudskog roda, Vitagraf, Rijeka 1999.
4. R. J. Beynon, A Resaercher's Companion
(Biological Sciences), Portland Press, London
1996.
5. J.C. Gibbins, The Systematic Experiment,
Cambridge University Press, Cambridge, 1993.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOSTATISTIKA
Šifra predmeta: F1-60
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Krešimir
Sanković
Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih
statističkih postupaka. Osmišljavanje pokusa
te primjena statističkih metoda učestalih u
medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u
kliničkim ispitivanjima.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Statistike
Sadržaj predmeta:
Korelacije, jednostavna linearna regresija,
višestruka linearna regresija, Coxova
regresija, Passing-Bablokova regresija,
Spearmanov koef. korelacije, Pearsonov koef.
korelacije. Analiza varijance,
jednoparametarska i dvoparametarska
ANOVA. Analiza učestalosti, χ2-test i
Fischerov egzaktni test. Normalna razdioba.
Testovi normalnosti razdiobe. Neparametrijski
testovi: Wilcoxonov test sume rangova, Mann-
Whitneyev test, Kruskal-Wallisov test,
Friedmanov test. Osmišljavanje i provođenje
kliničkih pokusa. Procjena kliničke kakvoće
laboratorijskog testa, ROC-analiza. Kontrola
kvalitete lijekova. Kontrola proizvodnje,
fizičko-kemijskih svojstava, analiza
učinkovitosti, sigurnosti i bioraspoloživosti
lijeka. Vrednovanje analitičkih metoda i
postupaka.
Preporučena literatura:
1. D. W. Wayne, Biostatistics, Wiley&Sons Inc,
6th Ed, New York 1995.
2. S. Bolton, C. Bon, Pharmaceutical
Statistics – Practical and Clinical Applications,
Marcel Dekker, Inc, 4th Ed, New York and
Basel 2004.
3. internet adrese baza podataka
4. kopije predavanja
5. J. E. DeMuth, Basic Statistics and
Pharmaceutical Statistical Applications,
Biostatistica, New York, 1999.
6. I. Šošić i V. Serdar, Uvod u statistiku,
Školska knjiga, Zagreb 1997.
7. V. Vranić, Vjerojatnost i statistika,
Tehnička knjiga, Zagreb 1971.
8. I. Pavlić, Statistička teorija i primjena,
Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
67
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
METALOPROTEINI – STRUKTURA I
MEHANIZAM
Šifra predmeta: F1-61
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 2
Ime predavača: doc. dr. sc. Mario Gabričević
Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa
različitim mehanizmima djelovanja (oksido-
redukcijskim, kompleksacijskim, transportnim
i dr.) metaloproteina i prikazati kompleksnost
njihovih reakcija u sklopu seminarskih radova.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa
stehiometrijom II
Sadržaj predmeta:
Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“.
Unutar kolegija, student treba dobiti znanja o
vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u
živom organizmu te pobliže znanje o
tehnikama koje se koriste u istraživanju
metaloproteina. Student će naučiti primjenu
metoda fluorescencije, spektrofotometrije i
stopped-flow/rapid scan tehnike na problem,
i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije
temeljem kinetičkih i termodinamičkih
podataka za zadani sustav. Student će biti
obvezan pripremiti seminar o pojedinom
metaloproteinu s naglaskom na strukturu i
mehanizam i morat će prikazati što je novog
napravljeno u zadnje tri godine na tom polju.
Seminar treba trajati pola sata. U sklopu
vježbi, studenti će izmjeriti reakciju
metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i
to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i
fluorescencijske spektroskopije kao
komplementarnih metoda. Proučit će utjecaj
pH, ionske jakosti, koncentracije
„exogenous“ aniona (HCO3-, H2PO4-, citrat,
NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu
vezanja Fe(III) iona na C- i N-terminalnom
kraju i temeljem dobivenih podataka
pretpostaviti mehanizam vezanja.
Preporučena literatura:
1. Principles of Fluorescence Spectroscopy,
Joseph R. Lakowicz, Second Edition, 1999. -
odabrana poglavlja
2. Handbook on Metalloproteins, editors: I.
Bertini, A. Siegel, H. Siegel, 2001. - odabrana
poglavlja
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
MOLEKULSKE OSNOVE BOLESTI I TERAPIJE
Šifra predmeta: F1-62
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Karmela Barišić,
prof. dr. sc. Jerka Dumić Belamarić
Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti
mehanizme nastanka i razvoja nasljednih i
stečenih bolesti na molekularnoj razini kao
temelj racionalnog pristupa razvoju novih
oblika terapije. Upoznati i razmotriti principe
novih terapijskih strategija kao što su terapija
genima i matičnim stanicama.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušani kolegiji iz Biokemije II, Molekularne
biologije s genetičkim inženjerstvom,
Patofiziologije s osnovama patologije II i
Farmakologije II; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položeni ispiti iz Biokemije
II, Molekularne biologije s genetičkim
inženjerstvom, Patofiziologije s osnovama
patologije II i Farmakologije II.
Sadržaj predmeta:
Genetičke, molekularno-biološke i
biokemijske osnove odabranih bolesti: Rak.
Dijabetes / Pretilost. Ateroskleroza / Infarkt.
Emfizem / Astma / Cistična fibroza.
Reumatoidni artritis / Sistemski lupus
eritematosus. AIDS / Prionske bolesti. Mišične
distrofije / Epilpsija / Multipla skleroza.
Alzheimerova bolest / Parkinsonova bolest /
Huntingtonova bolest. Depresija /
Shizofrenija / Tjeskoba. Urođene metaboličke
bolesti / Bolesti nakupljanja / Kongenitalni
poremećaji glikozilacije. Bolesti uzrokovane
poremećajem prijenosa signala / Bolesti
uzrokovane mutacijama keratina. Molekularna
patologija / patofiziologija navedenih bolesti.
Molekularna fiziologija stresa. Molekularne
osnove starenja. Molekularne osnove
ponašanja. Epigenetika. Kompleksna
genetika.
Medicinska primjena molekularne biologije i
medicinskog inženjeringa u kliničkom praksi.
Racionalni pristup razvoju novih oblika
terapije na temelju poznavanja molekularnih
mehanizama nastanka i razvoja bolesti
(Rational drug design). Vektori za ciljani unos
DNA u stanice i tkiva. Terapija protusmislenim
oligonukleotidima. Primjena male siRNA u
ciljanom posttranskripcijskom utišavanju
gena. Genetička imunizacija. Matične stanice
i njihova primjena u terapijske svrhe.
Stanična i genska terpija vaskularnih i
onkoloških bolesti. Terapija T-stanicama i
imunoterapija. Putovi staničnog dojavljivanja
u kontekstu farmakološkog djelovanja na
68
pojedine čimbenike tih putova. Dizajnerski
lijekovi: terapeutski potencijal kompleksne
genetike. Otpornost prema lijekovima
(multidrug resistance).
Analiza primjera iz odabrane primarne
znanstvene literature.
Preporučena literatura:
1. K. Barišić i J. Dumić: CD s predavanjima
2. Odabrana poglavlja iz: Principles of
Molecular Regulation, P.M. Conn, A.R. Means,
Humana Press, 2000, ISBN: 0-89603-630-8
3. Odabrana poglavlja iz: Molekularna
biologija u medicini, T. M. Cox, J. Sinclair,
Medicinska naklada, 1995, ISBN: 9531761205
4. Odabrana poglavlja iz: Principles of
Molecular Medicine, J. J. Jameson, Humana
Press, 1998, ISBN: 0-89603-529-8
5. Cell Therapy: Stem Cell Transplantation,
Gene Therapy, and Cellular Immunotherapy
(cancer: Clinical science in Practice), G.
Morstyn, W. P. Sheridan, K. Sikora (Eds),
Cambridge University Press, 1996.
6. Human molecular genetics, T. Strachan, A.
P. Read BIOS Scientific Publishers, 1999, ISBN:
1-872748-69-4
7. Izbor iz primarne znanstvene literature
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
MOLEKULARNA FARMAKOLOGIJA
Šifra predmeta: F1-63
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Ita Samaržija
Ciljevi predmeta: Kolegij obuhvaća nova
saznanja o molekularnim mehanizmima
djelovanja lijekova u organizmu. Također i
stjecanje znanja o farmakodinamskim
interakcijama dvaju ili više lijekova na
molekularnoj osnovi.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Farmakologije II.
Sadržaj predmeta:
Tijekom nastave iz molekularne farmakologije
stječu se znanja iz područja djelovanja lijeka
na razini staničnih membranskih proteina (kao
blokatorima i aktivatorima ionskih kanala i
ionskih pumpi). Zatim, o membranskim i
intracelularnim farmakološkim receptorima i
njihovoj funkciji u prisutnosti lijeka. Potom, o
farmakologiji sinapse i mehanizmima
djelovanja agonista i antagonista
adrenergičnog, kolinergičnog, serotoninskog,
dopaminergičnog i GABA-ergičnog sustava.
Slijedi i stjecanje znanja o molekularnim
učincima blokatora izoenzima
ciklooksigenaze-1 i -2 te fosfolipaze A2 pri
upalnim procesima. Također, o parakrinoj
ulozi renin-angiotenzinskog sustava (ACE-
inhibitori i AT1-blokatori) na razini bubrega, o
mehanizmima djelovanja diuretika i njihovoj
sinergističkoj ulozi pri liječenju hipertenzije.
Objašnjavaju se i molekularni mehanizmi
nefrotoksičnosti i hepatotoksičnosti često
korištenih lijekova. Stječu se i znanja o
kronofarmakologiji, farmakogenetici, genskoj
terapiji, genetskom inženjerstvu u proizvodnji
lijekova (eritropoetin, inzulin) - terapijskim
prednostima i nedostacima. Potom, vezano za
intracelularnu antimikrobnu farmakologiju,
borbu protiv nastanka rezistencije i
mogućnosti liječenja AIDS-a. Potom, današnje
mogućnosti liječenja nefrolitijaze. Interakcije
lijekova na molekularnoj razini.
Preporučena literatura:
1. I. Samaržija: Sinopsis predavanja.
2. Z. Lacković: Neurotransmitori u zdravlju i
bolesti, Medicinski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, 1994.
3. E. Mutschler: Arzneimittel-Wirkungen,
Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH,
Stuttgart, 2001.
4. Goodmann and Gilman′s: The
Pharmacological Basis and Therapeutics, Mc
Graw-Hill, New York, 1996.
5. Clinical Nephrotoxins - Renal Injury from
Drugs and Chemicals, Edited by: M.E.De Broe,
G.A. Porter, W.M. Bennett, G.A. Vespooten,
Kluwer Academic Publishers, Dordrecht,
Boston, London, 1998.
6. Ascites and renal dysfunction in liver
disease. Pathogenesis, diagnosis and
treatment, Edited by: V. Arroyo, P. Gines, J.
Rodes, R.W. Schrier, Blackwell Science, 1999.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
FARMAKOGENETIKA
Šifra predmeta: F1-64
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Elizabeta Topić
Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i)
važnost sprege genetičkih i vanjskih
čimbenika kao odrednice zdravlja i bolest, (ii)
prednosti individualizirane brige za zdravlje i
(iii) ulogu ljekarnika u razvoju
individualiziranog očuvanja zdravlja i
prevencije bolesti.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
69
Razlike u metabolizmu lijeka i odgovora na
lijek između dvije osobe s istom dozom i
istom tjelesnom težinom mogu biti izazvane
prolaznim uzrocima, kao što je inhibicija i
indukcija enzima, ili trajnim uzrocima, kao
što je genetska mutacija, delecija ili
amplifikacija gena. Vezu između genetske
predispozicije i učinkovitosti lijeka proučava
farmakogenetika na temelju čijih ispitivanja
se utvrđuje specifični fenotip. Pristup
farmakogenetskog probira u predviđanju
određenog fenotipa zasnovan na identifikaciji
alela koji pokazuju osjetljivost veću od 95%.
Na temelju farmakogenetskog rezultata
moguće je izdvojiti iz skupine bolesnika s
istom dijagnozom, one bolesnike koji trebaju
veću ili manju dozu lijeka odnosno koji
trebaju neki drugi identičan lijek, a koji nije
supstrat polimorfnog gena.
Preporučena literatura:
1. Topić E, Štefanović M., Farmakogenetika. U
Topić E., Primorac D., Janković S., ur.
Medicinsko laboratorijska dijagnostika u
kliničkoj praksi. Medicinska naklada Zagreb,
2004.
2. Ingelman-Sundberg M., Pharmacogenetics:
an opportunity for a safer and more efficient
pharmacotherapy. (Review) J Int Med 2001;
250: 186-200.
3. Rawlins MD., Thompson JW. Mechanisms of
adverse drug reaction. In Davies DM ed.
Texbook of Adverse drug reactions. Oxford
University Press 1991.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
INDIVIDUALIZIRANA BRIGA ZA ZDRAVLJE
Šifra predmeta: F1-65
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 2
Ime predavača: prof. dr. sc. Jerka Dumić
Belamarić
Ciljevi predmeta: Razumijevanje utjecaja
genetičkih čimbenika na
učinkovitost/toksičnost terapije lijekovima i
procjena vrijednosti određivanja genotipa i
fenotipa u individualnom terapijskom
pristupu.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušani kolegiji iz Biokemije II, Molekularne
biologije s genetičkim inženjerstvom,
Patofiziologije s osnovama patologije II i
Farmakologije II; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije II,
Molekularne biologije s genetičkim
inženjerstvom, Patofiziologije s osnovama
patologije II i Farmakologije II.
Sadržaj predmeta:
Geni kao odrednice ustrojstva i
funkcionalnosti jedinke. Geni i nasljeđe.
Faktori rizika. Vanjski faktori: uvjeti i način
života, stres, faktori okoliša. Sprega
genetičkih i vanjskih čimbenika – utjecaj na
zdravlje i bolest, otpornost i dugovječnost.
Kompleksna genetika. Genetika i fiziologija
starenja. Bolesti s kompleksnom genetikom –
bolesti krvožilnog sustava, rak, dijabetes,
pretilost, psihijatrijske bolesti, upalne bolesti
probavnog trakta, respiratorne bolesti,
neurodegenerativne bolesti, autoimune
bolesti. Molekularna dijagnostika i analiza
genetičke varijabilnosti – principi, primjena,
svrsishodnost i sociološki aspekti. Molekularna
genetička epidemiologija. Biobanke.
Individualizirana medicina: prevencija,
terapija i prognoza. Farmakogenetika i
farmakogenomika. Usmjereno oblikovanje
lijekova i vakcina. Dizajnerski lijekovi:
terapeutski potencijal kompleksne genetike.
Kompleksna genetika u službi očuvanja
zdravlja i prevenciji bolesti. Život s
naslijeđenim faktorima rizika. Kompleksna
genetika - pravna i etička pitanja.
Kompleksne bolesti: važnost informiranja i
edukacije. Uloga farmaceuta u očuvanju
zdravlja i prevenciji bolesti.
Preporučena literatura:
1. G. Lauc i J. Dumić: CD s predavanjima
2. Odabrana poglavlja iz: Human molecular
genetics, T. Strachan, A. P. Read, BIOS
Scientific Publishers, 1999, ISBN: 1-872748-
69-4
3. Odabrana poglavlja iz: Molekularna
biologija u medicini, T. M. Cox, J. Sinclair,
Medicinska naklada, 1995, ISBN: 9531761205
4. Internetska stranica: Genes and Disease.
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?
call=bv.View..ShowTOC&rid=gnd.TOC&depth=
2
5. Izbor iz primarne znanstvene literature
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
DIJETOTERAPIJA
Šifra predmeta: F1-66
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Irena Vedrina-
Dragojević
70
Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije
zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao
faktora rizika razvoja nekih bolesti.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Biokemije prehrane.
Sadržaj predmeta:
Dijetoprevencija - uloga pojedinih sastojaka
namirnica (proteini, lipidi, ugljikohidrati,
vitamini, minerali, prehrambena vlakna) u
razvoju prehranom uvjetovanih bolesti
(hipertrigliceridemija, hiperlipoproteinemija,
ateroskleroza, hipertonija, dijabetes tipa II,
rahitis, osteporoza, karcinom). Poremećaji
hranjenja. Pretilost - faktor rizika razvoja
kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa II,
karcinoma ... Indeks tjelesne mase.
Pothranjenost – malnutricija, maldigestija,
malapsorpcija. Bulimija, anoreksija,
kompulzivno prejedanje. Dijetoterapija
prehranom uvjetovanih bolesti. Dijetoterapija
genetski uvjetovanih metaboličkih
poremećaja. Poremećaj metabolizma
esencijalnih aminokiselina. Prehrana kod
poremećaja metabolizma fenilalanina,
leucina, izoleucina, valina, lizina i metionina
(fenilketonurija, tirozinemija, alkaptonurija,
albinizam, leucinoza, propionacidemija,
metilmalonacidemija, hiperlizinemija,
homocistinurija, cistatinurija, cistrinoza,
cistinurija). Poremećaji metabolizma
ugljikohidrata (dijabetes tipa I, intolerancija,
malasorpcija). Intolerancija hrane. Nutritivne
alergije - mehanizam, dijetoterapija.
Preporučene i zabranjene namirnice. Principi
prehrane specifičnih populacija (dojenčad,
mala djeca, adolescenti, starije osobe,
trudnice, sportaši).
Preporučena literatura:
1. Roko Živković: Dijetetika, IK Naprijed,
Zagreb, 2002.
2. Sue Rodwell, Phd Williams: Basic Nutrition
and Diat Therapy, C.V. Mosby; 11th CD-Ro
edition, 2000.
3. Caroll A. Lutz: Nutrition and Diet Therapy,
F. A. Davis Company; 3rd edition 2001
4. Kopije prozirnica za predavanja
5. Lisa Rapport, Brian Lockwood:
Nutraceuticals, Pharmaceutical Press ,2004.
6. R. Chadwick et al.: Functional Foods,
Springer; 1 edition , 2004.
7. I. Goldberg: Functional Foods: Designer
Foods, Pharmfoods, Nutraceuticals,
Plenum US; 1 edition 1994.
8. E. M. Kellon: Equine Supplements and
Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health
and Performance, Breakthrough
Publications,1999.
9. Robert E. C. Wildman: Handbook of
Nutraceuticals and Functional Foods , Lewis
Publishers, Inc.; 1st edition, 2000.
10. Relevantni članci u znanstvenim
časopisima.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
INDUSTRIJSKA FARMACIJA
Šifra predmeta: F1-67
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: dr. sc. Biserka Cetina
Čižmek, viša znanstvena suradnica
Ciljevi predmeta: Proširiti znanja koja su
studenti stekli u sklopu kolegija Farmaceutika
s osnovnim načelima i pristupima
farmaceutskom procesu, pojedinim procesnim
operacijama, opremi koja se rabi za tu svrhu,
primijenjenoj procesnoj kontroli, kao i
objašnjenje njihova utjecaja na kvalitetu
završnog proizvoda.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Farmaceutike II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Oblikovanja lijekova II.
Sadržaj predmeta:
Suhi dozirni oblici: procesi, operacije i
oprema za razvoj i proizvodnju tableta,
kapsula, proizvodnja ostalih suhih oblika,
proces oblaganja i oprema, opremanje suhih
dozirnih oblika; opremanje sterilnih oblika:
proces, oprema, materijali. Polučvrsti oblici:
procesi i oprema za razvoj i proizvodnju
polučvrstih oblika; opremanje polučvrstih
oblika: proces, oprema, materijali. Tekući
oralni oblici: procesi i oprema za razvoj i
proizvodnju tekućih oralnih oblika; opremanje
tekućih oralnih oblika: proces, oprema,
materijali; trendovi u razvoju ostalih dozirnih
oblika (bez oralnih).
Seminari su osmišljeni kao demonstracija
sadržaja obrađivanih na predavanjima u
pojedinim proizvodnim procesima.
Preporučena literatura:
1. Theory and Practice of Industrial
Pharmacy, L. Lachman, Herbert A.
Liebermann, Joseph L. Kanig, 3rd Ed., Lea &
Febiger, 1986.
2. Remington, The Science and Practice of
Pharmacy, Vol I, II, Max Publishing Company,
1995.
3. A. H. Kibbe, Handbook of Pharmaceutical
Excipients, American Pharmaceutical
Association, 2000
4. A. H. Liberman, L. Lachman, J. B.
Schwartz, Pharmaceutical Dosage Forms:
Tablets, Volume I, Marcel Dekker Inc., 1989.
71
5. A. H. Liberman, L. Lachman, J. B.
Schwartz, Pharmaceutical Dosage Forms:
Parenteral Medications,, Volume I, Marcel
Dekker Inc., 1993.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
FARMACEUTSKA ETIKA I DEONTOLOGIJA
Šifra predmeta: F1-68
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Jadranka Vuković
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
načelima stručne etike.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta: Studenti će biti upoznati s
etičkim principima i zakonodavnim aktima
važnim u farmaciji i njenim odnosom s drugim
partnerima u društvu. U okviru nastave biti će
obuhvaćeni sljedeći sadržaji: profesionalna
etika, zakon i farmaceutska praksa, Etički
kodeks, profesionalna odgovornost, odnos
ljekarnik-pacijent, intra- i interprofesionalni
odnosi, Standardi dobre stručne prakse, etika
u istraživanju, etika u farmaceutskoj
industriji, Zakon o lijekovima i drugi
farmaceutski zakonodavni akti, zadaće i
obveze prema javnosti, itd.
Preporučena literatura: 1. G. E. Appelbe, J.
Wingfield, Pharmacy Law and Ethics,
Pharmaceutical Press, London 1997.
2. Etički kodeks, Hrvatska ljekarnička komora
3. Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
SOCIOLOGIJA U FARMACIJI
Šifra predmeta: F1-69
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Živka Staničić
Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija pripremiti
budućeg ljekarnika kako bi optimizirao svoju
ulogu kao primarno zdravstveno-zaštitne
profesije. Uz kognitivno znanje i tehničko-
manipulativne vještine, ljekarnik treba steći
znanje o temeljnim principima i oblicima
komunikacije, ne samo s bolesnikom, nego i s
liječnikom u cilju stvaranja i implementacije
plana liječenja i nadgledanja terapije.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Sociologije i zdravstva.
Sadržaj predmeta:
Socio-kulturni autoritet i profesionalni status
ljekarnika u suvremenom društvu
(samopercepcija ljekarnika; kolektivna
predodžba ljekarnika; o nekim vladajućim
negativnim stereotipima o ljekarnicima;
glavni atributi/parametri lijek. profesije:
kognitivne, tehničko-manipulativne i
vrijednosno-normativne; projekt
profesionalizacije - uspostava monopola nad
pružanjem usluga; profesionalna socijalizacija
i instrumenti vanjske i unutarnje kontrole;
ljekarnikova etika; strategija
reprofesionalizacije ljekarnikovog
djelovanja). Koncept ljekarničke brige: modus
operandi ljekarničke profesije kao primarno
zdravstveno-zaštitne profesije (concept
“brige”-maglovit concept koji ne pripada
području “čvrstih”, prirodnih,
objektivnih znanosti; Heideggerovo filozofsko
strukturiranje koncepta “brige”; značenje
brige u kontekstu ljekarnikovog djelovanja:
bolesnik u središtu pozornosti; ljekarnikovo
preuzimanje odgovornosti u terapiji
lijekovima: prepoznavanje, rješavanje i
prevencija zdravstvenih problema; temeljni
postulat profesionalnog djelovanja: lijekovi
nemaju doze već bolesnici; specifični oblici
ljekarnikovog terapeutskog ponašanja).
Ljekarnička briga i potrebe specifične
populacije (roditelji i djeca; trudnice;
adolescenti; staračka populacija; kronični
bolesnici; žene i medikalizacija; racionalna
uporaba antidepresiva). Komunikacija u
kontekstu ljekarne (interpersonalna dimenzija
ljekarnikovog djelovanja; interakcija “licem -
u - lice” s bolesnikom; ljekarnička
hermeneutika; ključne komunikacijske
vještine; verbalna i neverbalna komunikacija;
komunikacija u funkciji prevladavanja
asimetrije znanja i moći i bolesnikove
anksioznosti; prepreke u provođenju
komunikacija: strukturalne, fizičke,
kulturološke, psihološke…; interpersonalna
komunikacija u terapiji lijekovima: ljekarnik-
bolesnik liječnik). Savjetovanje bolesnika –
integralni dio ljekarničke brige ( definicija
savjetovanja; ciljevi savjetovanja; korist
savjetovanja za bolesnika: sigurnije i
učinkovitije liječenje, dodatna objašnjenja o
bolesti, pomoć pri samoliječenju, smanjenje
troškova zdravstvene zaštite; korist
savjetovanja za ljekarnike: legalna zaštita,
unapređenje zdravstveno-zaštitnog tima, veće
zadovoljstvo poslom, smanjivanje stresa na
poslu; veća participacija bolesnika u terapiji;
neke konkretne situacije u kojima je
savjetovanje neophodno).
Preporučena literatura:
72
1. Staničić, Ž.(2005) Socijalna farmacija,
skripta
2. Taylor, K. and Harding,G.(eds.) (2001)
Pharmacy Practice, Taylor and Francis,
London and New York.
3. Cippole, R.J., Strand, L.M. and Morley,
P.C.(1998) Pharmaceutical Care, McGraw –
Hill. Health Profession Division.
4. Smith, M.C. and Wertheimer, A.I. (eds.)
(1996) Social and Bihevioral Aspects of
Pharmaceutical Care, Pharmaceutical Product
Press. New York and London.
5. Haddad, A.M. and Buerki, R.A.(eds.) (1997)
Ethical Dimension of Pharmaceutical Care,
Pharmaceutical Products Press, New York,
London.
6. Harding, G., Nettleton, S. and Taylor,K.
(1994). Social Pharmacy. Innovation and
Development. The Pharmaceutical Press.
7. Rantucci, M.J. (1997) Pharmacists Talking
with Patients. A Guide to Patient Counseling.
Williams and Wilkins. A Waverly Company.
8. Tindal, W.N., Beardsley, R.S. and
Kimberlin, C.L.(2003) Communication Skills in
Pharmacy Practice, Fourth Edition. Lippincott
Williams and Wilkins. A Wolters Kluwer
Company.
9. Whyte, S.R., van der Geest, S. and Hardon,
A. (2002) Social Lives of Medicines,
Cambridge University Press.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku

73
OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH
JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE
BIOKEMIJE
UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE
Šifra predmeta: MB2-01
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Ivana Čepelak
Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s
ulogom medicinskog biokemičara kao
stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva
te u skladu s time postići razumijevanje i
interes za sadržaje i slijed predmeta na
studiju.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Multidisciplinarnost studija medicinske
biokemije. Medicinska biokemija kao grana
biomedicinskih znanosti. Povijesni tijek
razvitka medicinske biokemije kao zasebne
struke u zdravstvu. Kritički osvrt na tijek
razvitka medicinske biokemije kao struke i
znanosti u Hrvatskoj. Utemeljitelji
medicinske biokemije kao struke i znanosti u
Hrvatskoj. Medicinski biokemičar u sustavu
zdravstva i biomedicinskih znanosti.
Napredovanje medicinskog biokemičara u
struci i znanosti. Neprofitne i obvezujuće
udruge medicinskih biokemičara.
Preporučena literatura:
1. Juretić D, Žanić-Grubišić T. Current system
of undergraduate and postgraduate education
in clinical chemistry in Croatia. Clin Chem Lab
Med 1999; 37: 77-82.
2. Juretić D. Studenti medicinske biokemije i
prehrambeno-sanitarne kemije Farmaceutsko-
biokemijskog fakulteta. U: Grdinić V i sur.
Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120
godina iskustva i napretka. Zagreb:
Farmaceutsko biokemijski fakultet; 2002. Str.
263-275.
3. Bečirević-Laćan M, Juretić D.
Devetosemestralni studiji: planovi i programi.
U: Grdinić V i sur. Farmaceutsko-biokemijski
fakultet: 120 godina iskustva i napretka.
Zagreb: Farmaceutsko biokemijski fakultet;
2002. Str. 103-113.
4. Monografije o utemeljiteljima medicinske
biokemije u Hrvatskoj:
Marijana Fišer-Herman, Matica Hrvatska
Zaprešić, Zaprešić 1999.
Ibrahim Ruždić, Hrvatsko društvo medicinskih
biokemičara, Zagreb 2000.
5. Gurr E, Koller U, Blaton V et al. The
European Register for Specialist in Clinical
chemistry and laboratory medicine: Guide to
the register version 2-2003 and procedure for
re-registration. Clini Chem Lab Med 2003; 41:
238-247.
6. Butnner J. The origin of clinical
laboratories. Eur J Clin Chem Clin Biochem
1992; 30: 585-593.
7. Pardue HL. Systematic top-down approach
to clinical chemistry. Clin Chim Acta 1994;
225: S13-S33.
8. www.hdmb.hr
9. www.hkmb.hr
10. www.ifcc.org
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
MATEMATIKA
Šifra predmeta: MB2-02
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Zrinka Franušić
Ciljevi predmeta: Osnove matematičke logike
i funkcionalne analize potrebnih za
razumijevanje i rješavanje problema
uobičajenih u fizici, kemiji, biokemiji,
farmaciji.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Funkcija jedne varijable: osnovni pojmovi i
općenita svojstva. Osnovne elementarne
funkcije. Elementarne funkcije koje opisuju
molekulske potencijale, načine gibanja,
kemijske i enzimske kinetike, radioaktivni
raspad. Limes i diferencijal funkcije.
Značenje diferencijala u opisu fizičko-
kemijskih procesa. Derivacije funkcija te
njihova analitička i geometrijska
interpretacija. Primjena derivacije u opisu
toka funkcije. Primjena derivacija u analizi
kemijske ravnoteže, brzine kemijske i
biokemijske reakcije. Taylorov i MacLaurinov
red: primjena reda na razvoj molekulske
potencijalne funkcije i na linearizaciju
fizičko-kemijskih problema u blizini
ravnoteže. Integralni račun: pravila
integriranja, određeni i neodređeni integral.
Računanje površine ispod krivulje i duljine
luka krivulje, primjena na funkcije
distribucije. Diferencijalne jednadžbe.
Diferencijalne jednadžbe 1. reda, linearne
diferencijalne jednadžbe: primjena u kinetici,
fotometriji i radioaktivnom raspadu.
Diferencijalne jednadžbe 2. reda.
Seminari:
74
Rješavanje prikladnih zadataka i problema iz
cijelog navedenog gradiva.
Preporučena literatura:
1. L. Krnić, Z. Šikić, Račun diferencijalni i
integralni (I dio), Školska knjiga, Zagreb,
1992.
2. S. Kurepa, Matematička analiza, I i II dio,
Školska knjiga, Zagreb 1990.
3. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri
iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb
4. D. Javor, Uvod u matematičku analizu,
Školska knjiga, Zagreb, 1991.
5. A. Borzan i autori, Riješeni zadaci iz više
matematike I, II, III, Školska knjiga, Zagreb
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
STANIČNA BIOLOGIJA S OSNOVAMA
GENETIKE
Šifra predmeta: MB2-03
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 5,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Jasna Sorić
Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmišljen je
kako bi se stekli uvidi u opća i specifična
načela stanične biologije kao i u osnovna
načela, teorije i mehanizme nasljeđivanja.
Započinje pregledom evolucije stanice i
nastavlja s kemijom, anatomijom i
fiziologijom staničnih odjeljaka. Tijekom
predavanja i laboratorijskih vježbi koristit će
se uobičajene metode i tehnike stanične
biologije.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Stanična evolucija: od molekule do prve
stanice; od prokariota do eukariota. Stanična
jezgra: pakiranje DNA u kromosome; opća
struktura kromosoma. Struktura i funkcija
membrane: dvosloj lipida; membranski
proteini. Načela membranskog prijenosa:
proteinski nosači i aktivni transport; ionski
kanali i električna sposobnost membrane.
Stanični odjeljci i transport: razvrstavanje
proteina; vezikularni transport; sekretorni
putovi; endocitoza. Stvaranje energije:
mitohondriji i oksidativna fosforilacija;
kloroplasti i fotosinteza. Citoskelet:
intermedijarna vlakna; mikrotubuli; trepetljike
i bičevi; aktinska vlakna. Kontrola staničnog
ciklusa i stanična smrt: kontrolni sustav
staničnog ciklusa; programirana stanična smrt
(apoptoza).
Seminari:
Uvod u stanicu: mikroskop; stanična kultura;
frakcioniranje stanica. Stanična dioba:
mitoza; citokineza. Spolno razmnožavanje:
prednosti spola; mejoza; oplodnja. Mendel i
ideja gena: monohibridno i dihibridno
križanje; zakoni nasljeđivanja. Kromosomska
osnova nasljeđivanja: kromosomska teorija
nasljeđivanja; Morgan i Drozofila; vezani geni.
Kromosomska osnova rekombinacije:
rekombinacija nevezanih gena: neovisno
razvrstavanje; rekombinacija vezanih gena:
crossing over. Spolni kromosomi i spolom
vezano nasljeđe. Kromosomska oštećenja:
izmjene broja kromosoma; izmjene
kromosomske strukture. Humana genetika.
Vježbe:
Osnove mikroskopiranja; Stanice pod
mikroskopom; Prokariotske i eukariotske
stanice; Stanična membrana; Odjeljci
eukariotskih stanica; Mitohondriji i
kloroplasti; Mitoza; Mejoza; Jezgra u
interfazi, politeni kromosomi. Oblici i građa
kromosoma.
Preporučena literatura:
1. Alberts, B., Bray D., Hopkin, K., Jonson,
A., Raff M., Roberts K., Walter P. Essencial
cell biology, drugo izdanje, GS Garland
Science, Taylot & Francis Group, New York,
2004.
2. Sorić J.: Stanična biologija: Vježbe
2004/2005. (interna skripta)
3. Sorić J: Stanična biologija s osnovama
genetike, predavanja (interna skripta na CD)
4. Cooper, G.M., Hausman, R.E. Stanica,
molekularni pristup, treće izdanje,
Medicinska naklada, Zagreb, 2004.
5. Alberts, B., Bray D., Lewis J., Raff M.,
Roberts K., Watson J.D. Molecular biology of
the cell, treće izdanje, Garland publishing,
New York & London, 2002.
6.http://gened.emc.maricopa.edu/bio/bio18
1/BIOBK/BioBookTOC.html
7. http://esg-
www.mit.edu:8001/esgbio/chapters.html
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO
Šifra predmeta: MB2-04
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Živka Staničić
Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija što bolje
osposobiti medicinskog biokemičara za
75
njegovu profesionalnu i
društvenu/nadindividualnu ulogu pružajući
mu uvid u širi društveni kontekst kojim su
obuhvaćeni čovjekovo zdravlje i bolest.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti
(individualna i društvena važnost zdravlja;
vrijednosna supstancija zdravlja; mijene u
značenju zdravlja; bolest kao socijalni
konstrukt; simptomi bolesti kao socijalni
konstrukti; «disease», «illness» i «sickness»;
kako se socijalno određenje zdravlja i bolesti
može legitimirati spram prirodnih znanosti čiji
je predmet čovjek). Filozofska ishodišta i
bitni konstitutivni principi biomedicinske
paradigme (biologizam; pozitivizam;
patologizam, mehanicistički redukcionizam;
dualizam duše i tijela; dualizam zdravlja i
bolesti; teorija o specifičnoj etiologiji bolesti;
vladajući status biomedicinske paradigme u
suvremenom društvu; «nerentabilnost»
biomedicinskog pristupa u liječenju tzv.
bolesti suvremene civilizacije). Socijalna
uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do
komutacije uloga; prava bolesnika; dužnost
bolesnika; «dobar» i «loš» bolesnik; bolest
kao metafora; bolest kao identitet;
morbiditetna i mortalitetna tranzicija; diskurs
o značenju i mogućnostima bolovanja u
uvjetima razvijenog kapitalizma i sve veće
«fleksibilizacije» radne snage). Suvremeno
društvo i «lov na zdravlje» («kultura
analgetika», imperativ zdravlja; zdravlje kao
dobro koje se može kupiti kao bilo koje druga
roba na tržištu; zdravlje postaje «vlasništvo
samo onih ljudi koji su ih zaslužili»).
Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija
svih pora ljudskog života; socijalna
iatrogeneza; klinička iatrogeneza; kulturna
iatrogeneza; kriza biomedicinske paradigme
zdravlja i bolesti). Laičke konceptualizacije
zdravlja (bol i njegove psihološke dimenzije;
bol kao biosocijalni fenomen; sociokulturne
varijacije i izražavanje boli; profesionalna
legitimizacija boli/simptoma). Zdravstveno-
zaštitni sustav (organizacija kao sustav;
otvoreni sustav; teorija akcije; moć u sustavu
provođenja zdravstvene zaštite;
birokratizacija; racionalizacija; pregovaranje;
timski rad; profesionalna autonomija i moć
zdravstveno-zaštitnih profesionalnih skupina u
sustavu pružanja zdravstvene zaštite).
Seminari:
Životni stil: socio-kulturno određenje
ponašanja bolesnika (empirijsko istraživanje).
Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na
socijalno-ekonomski status (empirijsko
istraživanje). Dimenzije stigmatizacije
bolesnika: slučaj HIV-a i raka (empirijsko
istraživanje). Razmatranje statusa anorexia
nervosa kao sindroma zapadne kulture
(empirijsko istraživanje). Razgovor o boli:
laički eksplanatorni modeli (empirijsko
istraživanje). Medikalizacija: slučaj
menopauze i disleksije (empirijsko
istraživanje). Bolesnikove sociodemografske
karakteristike kao determinante zadovoljstva
s medicinskom zaštitom (empirijsko
istraživanje). Paternalizam i bolesnikova
autonomija (empirijsko istraživanje).
Preporučena literatura:
1. Staničić, Ž.(2005) Sociologija zdravlja i
bolesti. Osnovni koncepti, skripta
2. Bond, J. And Bond, S.(2003) Sociology and
Health Care. Second Edition, Churchill,
Livingstone.
3. Taylor, S. And Field, D.(eds.) (2003)
Sociology of Health and Health Care, Third
Edition, Blackwell Publishing.
4. White, K. (2002) An Introduction to the
Sociology of Health and Illness. SAGE
Publications, London.Thousand Oaks. New
York.
5. Williams, S.J., Gabe, J. And Calnan, M.
(eds.) (2000) Health, Medicine and Society.
Key Theories, Future and Agendas. Routledge.
Taylor and Fransis Group. London and New
York.
6. Glanz, K. Lewis, F.M. and Rimer, B.K.(eds.)
(1997) Health Behavior and Health Education.
Theory, Research, and Practice, Second
Edition, Jossey-Bass. A Wiley Company.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM I i II
Šifra predmeta: MB2-05
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1. i 2.
Broj ECTS bodova: 7 + 3,5 = 10,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Mladen Biruš
Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti
će usvojiti osnovna znanja iz sljedećih
područja: 1. Kemijski račun (stehiometrija),
2. Kemijska struktura, 3. Kemijske veze, 4.
Kompleksni spojevi, 5. Međumolekulne sile, 6.
Otopine i njihova svojstva, 7. Boja
anorganskih tvari, 8. Kemijska kinetika i 9.
Elektrokemija.
Preduvjeti:
Opća kemija sa stehiometrijom I: položen
razredbeni ispit Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta.
76
Opća kemija sa stehiometrijom II: uvjeti za
upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz Opće
kemije sa stehiometrijom I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Opće kemije sa stehiometrijom I.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Osnovni kemijski zakoni, periodni sustav
kemijskih elemenata, elektronska struktura
atoma, veze, molekulne orbitale, agregatna
stanja tvari, međumolekulne sile, kemijske
reakcije, termokemija i osnove kemijske
termodinamike, brzina kemijske reakcije i
kemijska ravnoteža, apsorpcija
elektromagnetnog zračenja u anorganskim
tvarima, svojstva vode, najvažniji anorganski
spojevi u živim organizmima.
Vježbe:
Upoznavanje s laboratorijskim priborom,
Fizičke i kemijske promjene, Prelijevanje
kemikalija i pipetiranje, Vaganje, Isparavanje
i određivanje suhih tvari, Destilacija
sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata
pentahidrata, Filtriranje običnim filtar-
papirom, Filtriranje filtar-papirom u
Büchnerovu lijevku, Sublimacija joda,
Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću
kloroforma, Odvajanje olovnih, arsenovih i
kadmijevih iona prstenastom kromatografijom
na papiru, Zakon o održanju mase, Zakon
spojnih volumena, Određivanje atomske
mase, Priprema otopina, Ovisnost topljivosti o
temperaturi, Ovisnost topljivosti o strukturi,
Miješanje kapljevina s kapljevinama,
Otapanje amonijaka u vodi, Dokaz
elektrolitske disocijacije, Vodljivost otopina,
Oksidoredukcija sumpora i kisika, Reakcija
raspadanja i nastajanja kompleksa,
Kiselinsko-bazna titracija, Ovisnost brzine
kemijske reakcije o koncentraciji, Ovisnost
brzine kemijske reakcije o temperaturi,
Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini
reaktanta, Utjecaj katalizatora na brzinu
reakcije, Pomicanje kemijske ravnoteže,
Indikatori i mjerenje pH, Elektroliza bakra,
određivanje Faradayeve konstante,
Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak.
Preporučena literatura:
1. Ivan Filipović i Stjepan Lipanović, „Opća i
anorganska kemija I dio“ Školska knjiga,
Zagreb 1987.
2. Mladen Biruš, skripta na web-stranici
Zavoda za opću i anorgansku kemiju,
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta,
www.pharma.hr
3. Peter Atkins & Loreta Jones, „Chemical
Principles: the quest for insight“, W. H.
Freeman & Comp., New York 1999.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FIZIOLOGIJA S OSNOVAMA ANATOMIJE
ČOVJEKA I i II
Šifra predmeta: MB2-06
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1. i 2.
Broj ECTS bodova: 4,5 + 3,5 = 8
Ime predavača: doc. dr. sc. Danica
Ljubanović
Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s
osnovama građe i funkcije tkiva, organa i
organizma kao cjeline. Obrazloženje zašto su
građa i funkcija međusobno povezani i koji
regulatorni mehanizmi omogućuju
funkcioniranje zdravog organizma.
Preduvjeti:
Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka I:
položen razredbeni ispit Farmaceutsko-
biokemijskog fakulteta.
Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka II:
uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan
kolegij iz Fiziologije s osnovama anatomije
čovjeka I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Fiziologije s
osnovama anatomije čovjeka I.
Sadržaj predmeta:
Organizacija organizma, građevni elementi,
nazivlje, transport kroz stanične membrane,
receptori na membranama, membranski i
akcijski potencijal, osnovna tkiva organizma,
koža, građa skeleta, najvažniji mišići,
mehanizam i energetika kontrakcije mišića,
cirkulatorni sustav (srce, krvne žile),
regulacija cirkulacije, krv, hematopoeza,
faktori proliferacije stanica, hemostaza,
krvne grupe, limfa, imunosni sustav,
limfokini, pluća, respiratorni volumeni i
kapaciteti, regulacija disanja, bubreg,
acidobazna ravnoteža, sastav urina, mokraćni
mjehur, probavni sustav, lučenje probavnih
žlijezda, digestija i apsorpcija hrane, građa i
funkcija jetre, apsorptivna i postapsorptivna
faza probave, energetski metabolizam,
regulacija tjelesne temperature, vitamini,
organizacija i građa živčanog sustava,
neurotransmiteri, oko, uho, ravnoteža, njuh,
endokrini sustav, spolni sustav, trudnoća i
dojenje, osnove embrionalnog i fetalnog
razvoja čovjeka.
Preporučena literatura:
1. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija,
10. izdanje, Medicinska naklada. Zagreb,
2003.
2. Keros P, Pećina M, Ivančić-Košuta M.
Temelji anatomije čovjeka. Naprijed, Zagreb,
1999.
77
3. Junquera LC, Carnerio J, Kelley RO. Osnove
histologije. Školska knjiga, Zagreb, 1999.
4. Sadler TW. Langmanova medicinska
embriologija, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
CITOLOGIJA I HISTOLOGIJA
Šifra predmeta: MB2-07
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 3,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Mirna Sučić
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama
citološke i histološke građe humanih stanica i
tkiva, citomorfologijom upale i tumorskog
rasta, te s primjenom određenih tehnika u
mikroskopskom analiziranju stanica i tkiva.
Preduvjeti:
uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan
kolegij iz Stanične biologije s osnovama
genetike; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Stanične biologije
s osnovama genetike.
Sadržaj predmeta:
Uvod u citološke i histološke tehnike. Osnovne
strukture stanica i njihove funkcije.
Specifičnosti organela i njihova funkcija u
pojedinim tipovima stanica. Citokemija i
imunocitokemija različitih tipova stanica i
tkiva. Citologija i histologija epitelnog,
potpornog, mišićnog, živčanog,
hematopoetskog i limfnog tkiva. Krvne
stanice. Citologija i histologija
kardiovaskularnog sustava, dišnog sustava,
probavnog sustava, mokraćnog sustava,
reproduktivnog sustava, endokrinog sustava,
hematopoetskog i limfopoetskog sustava,
živčanog sustava i osjetilnog sustava i kože.
Citološke i histološke značajke oštećenja
tkiva, upale i cijeljenja. Citomorfološki
kriteriji u dijagnostici zloćudnih bolesti.
Citokemijska, imunocitokemijska i
molekularna dijagnostika u dijagnostici
zloćudnih bolesti.
Preporučena literatura:
1. Junqueria LC, Carneiro J, Kelly RO. Osnove
hisologije. Školska knjiga, Zagreb 1999.
(odabrana poglavlja)
2. Juretić A, Boban D, Čvoriščec D, Krajina Z,
Labar B, Marković-Glamočak M, Sučić M.
Citokemija i imunocitokemija u kliničkoj
citologiji. Zagreb: Biblioteka priručnici za
elektivne predmete Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, 1992.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
FIZIKA
Šifra predmeta: MB2-08
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: prof. dr. sc. Krešimir
Sanković
Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i
diferencijalnog računa postaviti fizičku
osnovu za razumijevanje strukture tvari,
ponašanja mikroskopskih i makroskopskih
sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja
sila.
Preduvjeti:
odslušani kolegiji iz Matematike i Statistike;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položeni ispiti iz Matematike i Statistike.
Sadržaj predmeta:
Veličine koje opisuju gibanje i odnos među
njima. Rad, energija, snaga i potencijal. Sile
u prirodi i pripadna polja. Gibanje čestica
(tijela) u vanjskim poljima, spektrograf masa
primjenom električnih i magnetskih polja.
Kvantnost u prirodi. Atomska jezgra,
nuklearne reakcije, spontani radioaktivni
raspad, primjena radioaktivnih izotopa. Fizika
mnoštva čestica. Idealni i realni plinovi. Faze
i fazni dijagrami. Fizika tekućina i otopina:
tlak u tekućini i uzgon, pojave na granici
faza. Toplina i toplinski nered, prvi zakon
termodinamike. Transportne pojave: gibanje
čestica, tijela, naboja i topline u mediju s
unutrašnjim otporom u gravitacijskom,
centrifugalnom i električnom polju; difuzija,
osmoza i sedimentacija, strujni krugovi,
elektroforeza. Generiranje, mjerenje i
opažanje izmjeničnih struja i periodičnih
signala. Električna i magnetska svojstva tvari,
porijeklo električnog i magnetskog polja,
energija pohranjena u električnom i
magnetskom polju, električni dipol,
interakcija među dipolima. Elektromagnetski
valovi: polarizacija, ogib, interferencija.
stojni valovi. Izvori elektromagnetskih valova:
zračenje crnog tijela, laser. Interakcija
elektromagnetskih valova s tvari: refleksija,
refrakcija, prizma i disperzija; jednostavni
optički uređaji: leća (povećalo), mikroskop,
optička mrežica, osnova spektrometra,
apsorpcija, fotoelektrični učinak.
Preporučena literatura:
1. J. Herak: Osnove kemijske fizike,
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
2001.
78
2. D. Winterhalter, A Slijepčević, A. Kuntarić i
K. Kempni: Vježbe iz fizike, Školska knjiga,
Zagreb, 1990.
3. E. Bešić i J. Herak: Zbirka zadataka iz
fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet,
Zagreb, 2003.
4. F. J. Keller, WS. E. Gettys and M. J. Skove:
Physics, McGraw-Hill, New York, 1999.
5. F. J. Blatt: Modern Physics, McGraw-Hill,
New York, 1992.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
STATISTIKA
Šifra predmeta: MB2-09
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Mladen
Petrovečki
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim
načelima vjerojatnosti i pojavama razdioba
kod mnoštva događaja te procjena rezultata i
pouzdanosti rezultata temeljenih na
statističkim opažanjima.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Vjerojatnosti. Empirijske razdiobe, parametri
koji opisuju razdiobe, grafički prikazi.
Teorijske razdiobe: binomna, Poissonova i
normalna; teorijski parametri za opis
razdiobe. Prilagodba teorijskih razdioba
eksperimentalnim podacima. Procjene
parametara razdiobe. Teorija uzoraka.
Statistički testovi: χ2-test, t-test, F-test,
neparametrijski testovi u farmaciji i
medicinskoj biokemiji. Korelacija i regresija.
Koeficijenti korelacije, testiranje korelacije.
Linearna regresija, standardna greška
regresije.
Preporučena literatura:
1. I. Pavlić, Statistička teorija i primjena,
Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.
2. V. Vranić, Vjerojatnost i statistika,
Tehnička knjiga, Zagreb 1971.
3. B. Petz, Osnove statističke metode, JAZU,
Zagreb 1973.
4. D. W. Wayne, Biostatistics, Wiley&Sons Inc,
6th Ed, New York 1995.
5. S. Bolton, C. Bon, Pharmaceutical
Statistics – Practical and Clinical Applications,
Marcel Dekker, Inc, 4th Ed, New York and
Basel 2004.
6. I. Šošić i V. Serdar, Uvod u statistiku,
Školska knjiga, Zagreb 1997.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ANALITIČKA KEMIJA I i II
Šifra predmeta: MB2-10
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. i 2. godina
Semestar: 2. i 3.
Broj ECTS bodova: 6 + 4,5 = 10,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Nikola
Kujundžić, prof. dr. sc. Svjetlana Luterotti
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz
upoznavanje studenata s teorijskim načelima
i značenjem kemijske analize te njenom
primjenom u kemijskoj identifikaciji,
karakterizaciji, separaciji i kvantitativnoj
kemijskoj analizi postave dobri temelji za
savladavanje stručnih predmeta.
Preduvjeti:
Analitička kemija I uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa
stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije
sa stehiometrijom I.
Analitička kemija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Analitičke
kemije I.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Uloga kemijske analize, analitički proces i
metode, uzorak i uzorkovanje, vrste kemijskih
reakcija u analitičkoj praksi. Izvedbene
značajke analitičkih postupaka; osjetljivost i
selektivnost. Analitička primjena protolitičkih
sustava, reakcija kompleksacije, reakcija
prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije.
Homogene i heterogene ravnoteže u
kemijskoj analizi, složeni sustavi, maskiranje i
demaskiranje. Teorijski temelji postupaka
separacije. Osnove i analitička primjena
solvent ekstrakcije, ionske izmjene,
kapilarnih metoda i kromatografskih metoda.
Temelji kvantitativne analize, pogreške u
kemijskoj analizi. Principi gravimetrijske
analize, svojstva taloga i taložnih reagenasa,
izračunavanje rezultata. Titrimetrijske
metode analize, standardne otopine,
titracijske krivulje, taložne metode,
neutralimetrijske, oksido-redukcijske,
kompleksometrijske titracije, nevodene
titracije.
Seminari:
Selektivno taloženje/otapanje,
karakteristične/selektivne reakcije.
Analitička računanja s kemijskim
ravnotežama, jednostavne, složene. Obrada i
procjena rezultata kvantitativne analize.
79
Vježbe:
Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija
anorganskih i organskih iona. Dokazivanje
funkcionalnih skupina u organskim spojevima.
Obrada i analiza čvrstog uzorka. Separacija
smjesa kationa/aniona selektivnim
taloženjem/otapanjem, ionskom izmjenom na
koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i
dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom
kromatografijom. Gravimetrijska analiza.
Volumetrijske analize (taložne metode,
kompleksometrija, neutralimetrija, redoks).
Preporučena literatura:
1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler:
Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1.
izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999.
2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M.
Widmer (ur.): Analytical Chemistry, Wiley-
VCH, Weinheim, 1998.
3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and
Practice of Analytical Chemistry, 5. izd.,
Blackwell Science, Oxford 2000.
4. M. Valcárcel: Principles of Analytical
Chemistry, A textbook, Springer-Verlag,
Berlin Heidelberg, 2000.
5. Z. Šoljić: Kvalitativna kemijska analiza
anorganskih tvari, Fakultet kemijskog
inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u
Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ORGANSKA KEMIJA I i II
Šifra predmeta: MB2-11
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. i 2. godina
Semestar: 2. i 3.
Broj ECTS bodova: 3,5 + 7 = 10,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja,
prof. dr. sc. Valerije Vrček, doc. dr. sc.
Sandra Jurić
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati
studente, primjenjujući mehanistički pristup
gradivu, sa svojstvima i reaktivnosti osnovnih
organskih struktura, s osnovnom strategijom
organske sinteze i s najvažnijim sintetskim
metodama u laboratoriju.
Preduvjeti:
Organska kemija I: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Opće kemije sa
stehiometrijom I; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Opće kemije
sa stehiometrijom I.
Organska kemija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – položen ispit iz Organske kemije I.
Sadržaj predmeta:
Gradivo kolegija se iznosi na taj način da se
studenti najprije upoznaju s fundamentalnim
postavkama molekulske strukture u vezi s
organskim spojevima, što im omogućuje da
bolje sagledaju cilj predmeta, a isto tako
stječu osnovu za razumijevanje teorije i
laboratorijske prakse. Gradivo je raspoređeno
tako da objedinjuje spojeve koji slično
reagiraju, kod kojih dolazi do sličnih procesa
kidanja i nastajanja kemijskih veza. Odmah u
početku upućuje se na odnos molekulske
strukture i reaktivnosti. Opće karakteristike
organskih reakcija uvodno se prikazuju na
području karbonilnih spojeva. Karbonilne su
skupine sastavni dio mnogih (bio)organskih
spojeva, tako da se odmah na početku može
sagledati uloga organske kemije. Osim toga,
radi se o polarnim skupinama na kojima su
iscrpno proučeni mehanistički tokovi
nastajanja i cijepanja veza. Razumijevanje
polarnih reakcija kod ostalih vrsta organskih
spojeva u logičnoj je vezi s ovim gradivom.
Tako se uz nukleofilne adicije i supstitucije
na karbonilnim spojevima prikazuju i
nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljiku,
nukleofilno-elektrofilna svojstva karbonilnih
spojeva posebno se prikazuju u kemiji alfa-
karbanionskih spojeva, eliminacijske reakcije
i elektrofilne adicije na primjerima alkena i
alkina, te elektrofilne supstitucije na
aromatskim spojevima. Posebno se obrađuju
policiklički i heterociklički aromatski spojevi,
te se konačno obrađuje cjeloviti pristup
planiranju organske sinteze.
Preporučena literatura:
1. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I.
Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb,
1994.
2. Praktikum preparativne organske kemije,
O. Kronja i S. Borčić, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
3. Organic Chemistry, T. Graham Solomon, C.
B. Fryhle, John Wiley & Sons, New York,
2004.
4. Organic Chemistry, J. McMurry,
Brooks/Cole Pub. Co., 2003.
5. Organic Chemistry, A Modern Perspective,
D.E. Lewis, A Times Mirror Company, 1996.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
STRUČNA PRAKSA
Šifra predmeta: MB2-12
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1., 2., 3., 4. i 5. godina
Semestar: 2., 4., 6., 8. i 10.
Broj ECTS bodova: 1 +1 +1,5 + 1,5 + 10 = 15
80
Ime koordinatora praktične nastave: prof.
dr. sc. József Petrik, doc. dr. sc. Roberta
Petlevski
Ciljevi predmeta: Organizacija i provođenje
stručne prakse iz medicinske biokemije.
Preduvjeti:
Stručna praksa I: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.
Stručna praksa II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odrađena praktična nastava iz
Stručne prakse I.
Stručna praksa III: uvjeti za upis ovog
predmeta – odrađena praktična nastava iz
Stručne prakse II.
Stručna praksa IV: uvjeti za upis ovog
predmeta – odrađena praktična nastava iz
Stručne prakse III.
Stručna praksa V: uvjeti za upis ovog
predmeta – odrađena praktična nastava iz
Stručne prakse IV.
Sadržaj predmeta:
I godina: Posjet medicinsko-biokemijskom
laboratoriju primarne zdarvstvene zaštite te
medicinsko-biokemijskom laboratoriju
kliničke bolnice (10 sati stručne prakse).
II godina: Stručna praksa u citološkom i
histološkom laboratoriju (10 sati).
III godina: Stručna praksa u kliničkom
mikrobiološkom laboratoriju (15 sati).
IV godina: Stručna praksa u hematološkom
laboratoriju (15 sati).
V godina: Stručna praksa u kliničko-
biokemijskom laboratoriju koja obuhvaća
laboratorijske metode za ispitivanje
elektrolita, kiselinsko-bazične ravnoteže,
proteina, neproteinskih dušikovih spojeva,
porfirina, ugljikohidrata, lipida i lipoproteina,
enzima i izoenzima, hormona te
mikroelemenata u tjelesnim tekućinama.
Upoznavanje s radom instrumenata i
automatskih analizatora te metodama
molekularne dijagnostike. Stručna praksa
uključuje rad u specijalističkim laboratorijima
za endokrinologiju, dijagnostiku krvlju
prenosivih bolesti te laboratoriju za biološko-
toksikološka vještačenja (100 sati).
Preporučena literatura:
1. Čepelak I, Štraus B, Dodig S, Labar B.
Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska
naklada, Zagreb, 2004.
2. Štraus B i sur. Analitičke tehnike u
kliničkom laboratoriju, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
3. Nastavni materijali s predavanja i
seminara
4. Juretić D, Lipovac K, Petrik J. Medicinska
biokemija: propisi za vježbe (interna skripta),
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
2003.
5. Štraus B. Medicinska biokemija, Medicinska
naklada, Zagreb, 1992.
Metode podučavanja: praktična nastava
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Šifra predmeta: MB2-70
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 1. i 2. godina
Semestar: 1., 2., 3. i 4.
Ime koordinatora praktične nastave: dr. sc.
Nikolina Skender
Ciljevi predmeta: Prijenos studentima
bazične informacije o značaju tjelesne i
zdravstvene kulture za zdravlje, radne,
stvaralačke i adaptivne sposobnosti
neophodne za humani način života.
Sadržaj predmeta:
Program Tjelesne i zdravstvene kulture
izrađen je u skladu s njegovim utjecajem na
promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka
tretira kao integralnu bio-psihosocijalnu
cjelinu. Osnovni program je obavezan za sve
studente 1. i 2. godine studija, a odrađuje se
prema interesu i motiviranosti studenata za
pojedine kineziološke aktivnosti te po nivou
usvojenih motoričkih informacija, spolu i
financijskim uvjetima. Izborne aktivnosti -
sportske ekipe koje nastupaju na prvenstvu
Sveučilišta.
Preporučena literatura:
1. Sva literature koja obrađuje utjecaj
tjelesne aktivnosti na očuvanje zdravlja ili u
terapeutske svrhe
Metode podučavanja: problemska i praktična
nastava
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
PRVA POMOĆ I SIGURNOSNE MJERE PRI RADU
U LABORATORIJU
Šifra predmeta: MB2-42
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: mr.sc. Neda Pjevač
Ciljevi predmeta: Cilj ovog kojegija je da
student ovlada potrebnim znanjima i
vještinama pružanja prve pomoći. To se
prvenstveno odnosi na vještine prepoznavanja
i reagiranja kad je neposredno ugrožen ljudski
život. Općeniti ciljevi uključuju sve reakcije,
znanja i vještine od strane studenta kojima se
pokušava, često u vrlo kratkom vremenskom
roku spasiti ljudske živote. To uključuje i
stjecanje sigurnosti i ovladavanje
komunikacijskim vještinama, kako bi se
studenti mogli što bolje snalaziti u zajednici.
Osim praktičnih znanja i vještina pružanja
81
prve pomoći, studenti se trebaju naučiti kako
će surađivati sa stručnim osobljem,
uključujući liječnike hitne medicinske
pomoći, policiju i vatrogasce.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Etiologija i epidemiologija srčanog zastoja,
opis smjernica za reanimaciju, automatski
defibrilatori, zbrinjavanje traumatiziranog
bolesnika i prva pomoć kod ugriza otrovnih
životinja, kratki prikaz patofiziologije
traumatiziranog bolesnika, zaustavljanje
krvarenja, nadoknada volumena, venski put,
imobilizacija, ugrizi otrovnih životinja. Na
seminarima će se obraditi osnovni principi
reanimacije odraslih i djeteta, zatim
reanimacija u posebnim uvjetima (trudnice,
utapljanje, strujni udar), trijažni sustav,
pružanje prve pomoći prema težini i vrsti
ozljeda, transport unesrećenog.
Preporučena literatura:
1. Smjernice za osnovno održavanje života iz
2005 (www.erc.edu)
2. Pjevač N., Skripta za prvu pomoć,
Medicinski fakultet ,Zagreb
3. Vnuk V., Prehospitalni postupak
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
Šifra predmeta: MB2-44
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Vlasta Vizek-
Vidović
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je omogućiti
studentima da razumiju temeljne pojmove,
modele, načela i vještine interpersonalne
komunikacije te postići da shvate važnost
učinkovitog profesionalnog komuniciranja u
različitim radnim okruženjima u dodiru s
različitim ciljnim skupinama: korisnicima
usluga, neposrednim suradnicima, ostalim
stručnjacima u području te s medijima.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Kolegij se sastoji od pet cjelina koje predaju
eksperti za opću komunikacijsku teoriju te za
specifična područja profesionalnog
komuniciranja u farmaciji, biokemiji i
zdravstvu. U uvodnom dijelu prezentiraju se
opća načela interpersonalne komunikacije,
informacijski model komuniciranja te
značajke verbalne i neverbalne komunikacije.
Metodom iskustvenog učenja objašnjava se
priroda dvosmjernog komuniciranja te odnos
između procesnog i sadržajnog dijela
komunikacije. Proces komunikacije u ljekarni
prikazuje se kroz četiri faze: uspostava
dodira, prikupljanje informacija u svrhu
procjene klijentovih potreba, davanje savjeta
i zaključivanje odnosa. Studenti se upoznaju
s primjerenim i neprimjerenim obrascima
zaključivanja i savjetovanja analizom video
snimki komunikacijskih sekvenci u dodiru
ljekarnika i klijenata. Studenti se na
različitim primjerima iz prakse upoznaju s
temeljnim komunikacijskim vještinama
aktivnog slušanja, postavljanja pitanja i
davanja konstruktivnih povratnih informacija.
Studenti se upoznaju sa statističkim
pokazateljima o posljedicama pogrešaka pri
izdavanju i nepropisnom korištenju lijekova.
Studenti se na snimljenim primjerima iz
medicinskih ustanova upoznaju s načinom
reagiranja pacijenata na informacije o svojoj
bolesti i uputama o upotrebi lijekova. U
području suradnje sa stručnjacima iscrpno su
obrađene prezentacijske vještine. Studenti se
upoznaju s pet faza prezentacijskog procesa:
planiranje, priprema materijala,
uvježbavanje, izvedba i odgovaranje na
pitanja koje će moći primijeniti i tijekom
studiranja. Studenti se također upoznaju sa
svrhom i važnošću komunikacije u medijima u
vezi informiranja široke javnosti o novim
znanstvenim dostignućima u području
biokemije i proizvodnje lijekova.
Preporučena literatura:
1. Vizek Vidović V., Janković I., Pavleković G.
Juretić D., Grundler i sur. (2007) Zbirka
prezentacije s predavanja (elektronička
verzija) FBF
2. Tindall W.N., Beardsley R. , Kimberlin C
(2002),Communication Skills in Pharmacy
Practice: A Practical Guide for Students and
Practitioners, Lippincott Williams & Wilkins
3. Rijavec M., Miljković D. (2001),
Menedžerske vještine 2, Kako savladati
tremu, IEP-D2, Zagreb
4. McManus J.(1998) Effective business
speaking, Learning express, New York
5. Reardon, K. K.(1998): Interpersonalna
komunikacija, Zagreb, Alinea.
6. Brajša, P. (1993). Menađerska
komunikacija. Varaždin: Varaždinska banka
dd.
Metode podučavanja: problemska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE
PSIHOLOGIJE I
82
Šifra predmeta: MB2-45 I
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 1.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ilija Živković
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
nekoliko područja primijenjene psihologije,
kako bi stekli uvid u temeljna područja
primijenjene psihologije, saznali čime se
psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati
u svom budućem profesionalnom radu.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Psihologija pojedinca: individualne razlike i
sposobnosti; emocije i emocionalna
inteligencija; percepcija i stanja svijesti,
razvoj samopoštovanja, evalucijska
tumačenja spolnih razlika, roditeljstvo i
stilovi odgoja.
Psihologija i obrazovanje: činitelji koji
djeluju na učenje i pristupi učenju;
savladavanje teškoća u učenju; cjeloživotno
obrazovanje.
Preporučena literatura:
1. Petz, B. (2001). Uvod u psihologiju
(poglavlja: 3. Naslijeđe ili okolina, 4.B.
Percepcija, 5. Različita stanja svijesti, 6.
Predodžbe, učenje i pamćenje, 8.
Inteligencija, 9. Čuvstva i Motivacija, 10.
Ličnost). Jastrebarsko: Naklada Slap
2. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ODABRANE TEME IZ PRIMIJENJENE
PSIHOLOGIJE II
Šifra predmeta: MB2-45 II
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ilija Živković
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
nekoliko područja primijenjene psihologije,
kako bi stekli uvid u temeljna područja
primijenjene psihologije, saznali čime se
psiholozi bave i kako s njima mogu surađivati
u svom budućem profesionalnom radu.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Psihologija grupe: grupa i grupna dinamika;
velike grupe i međugrupni odnosi; nacija i
nacionalizam; stavovi i predrasude;
interpersonalna komunikacija i odnosi;
prijateljstvo i romantične veze; sukobi i
njihovo rješavanje.
Psihologija i rad: profesionalne odluke i
profesionalni razvoj; motivacija; timski rad i
rukovođenje.
Psihologija i zdravlje: povezanost psihičkih
stanja i tjelesnog zdravlja; normalnost i
abnormalnost; pojam o sebi i poremećaji
hranjenja; pomaganje ljudima u psihičkoj
nevolji: savjetovanje, tretman, terapija.
Preporučena literatura:
1. Petz, B.(2001). Uvod u psihologiju
(poglavlja: 10. Ličnost, 11. Nenormalna
ličnost). Jastrebarsko: Naklada Slap
2. Čorkalo, D. (2003). Grupe i unutargrupni
procesi. U: Ajduković, D. (Ur.). Socijalna
rekonstrukcija zajednica: psihološki procesi,
rješavanje sukoba i socijalna akcija (str. 153-
171). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć
3. Čorkalo, D. (2003). Stavovi i ponašanja
među grupama. U: Ajduković, D. (Ur.).
Socijalna rekonstrukcija zajednica: psihološki
procesi, rješavanje sukoba i socijalna akcija
(str. 173-194). Zagreb: Društvo za psihološku
pomoć
4. Petz, B. (1987). Psihologija rada (poglavlje:
11. Međuljudski odnosi i način rukovođenja,
str. 192–221)
5. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO
Šifra predmeta: MB2-46
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: dr. sc. Ivo Vukušić, viši
znanstveni suradnik
Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa
Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva
2006. - 2011. godine. Upoznati studente s
zakonima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu i
zdravstveno osiguranje, te podzakonskim
propisima koji reguliraju pojedine vrste
zdravstvenog osiguranja. Upoznati studente
sa Zakonom o lijekovima i medicinskim
proizvodima, te podzakonskim propisima koji
obuhvaćaju proizvodnju, ispitivanje,
registraciju, provjeru kakvoće, promet
lijekova, medicinskih i homeopatskih
proizvoda. Upoznati studente sa Zakonom o
ljekarništvu (studij farmacije) odnosno sa
Zakonom o medicinsko-biokemijskoj
djelatnosti (studij medicinske biokemije).
Upoznati studente sa Zakonom o suzbijanju
zlouporabe opojnih droga i osnovama
83
Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe u
RH za 2006.-2012. godinu. Upoznati studente
sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata.
Upoznati studente sa ulogom Hrvatske
ljekarničke komore i Hrvatske komore
medicinskih biokemičara u organizaciji
ljekarničke odnosno medicinsko-
laboratorijske djelatnosti.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Strategija razvitka hrvatskog zdravstva u
periodu 2006. - 2011. godina s naglaskom na
ciljeve strategije, konceptualni okvir
strategije razvitka hrvatskog zdravstva i u
njemu posebice osvrt na lijekove i
farmaceutsku skrb. Osnovne značajke Zakona
o zdravstvenoj zaštiti s posebnim osvrtom na
razine zdravstvene zaštite, tijela zdravstvene
ustanove, zdravstvene ustanove na pojedinim
razinama zdravstvene djelatnosti, zdravstveni
zavodi, referentni centri, zdravstveni radnici,
privatna praksa, nadzor. Osnovne značajke
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
s naglaskom na sustav obveznog zdravstvenog
osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za
obvezno zdravstveno osiguranje, opseg prava
na zdravstvenu zaštitu, prava i obveze
nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja te
prava i obveze nositelja provedbe zdravstvene
zaštite. Osnovne značajke Zakona o
dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s
osvrtom na dopunsko, dodatno i privatno
zdravstveno osiguranje. Osnovne značajke
Zakona o zdravstvenom osiguranju, zaštite
zdravlja na radu s osvrtom na specifičnu
zdravstvenu zaštitu radnika, te prava za
slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima
– koncepcija Zakona, te osnovne značajke
svakog od poglavlja za lijekove, medicinske i
homeopatske proizvode. Pravilnici koji
reguliraju proizvodnju, ispitivanje,
registraciju, provjeru kakvoće i promet
lijekova, medicinskih i homeopatskih
proizvoda. Osnovne značajke Zakona o
ljekarništvu – koncepcija Zakona, te osnovne
značajke svakog od poglavlja u Zakonu (za
studij farmacije). Osnovne značajke Zakona
o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti –
koncepcija Zakona, te osnovne značajke
svakog od poglavlja u Zakonu (za studij
medicinske biokemije). Osnovne značajke
Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga
– opće odredbe, posjedovanje i promet
opojnih droga, sustav za prevenciju ovisnosti i
pomoć ovisniku. Osnove Nacionalne strategije
suzbijanja zlouporabe opojnih droga u RH za
2006. - 2012. godinu. Osnovne značajke
Zakona o zaštiti prava pacijenata s posebnim
osvrtom na dio koji se odnosi na prava
pacijenata.
Preporučena literatura:
1. Navedeni zakoni, podzakonski propisi i
nacionalne strategije objavljene su u
službenom glasilu „Narodne novine“, te su
dostupne na web stranici Narodnih novina i u
tiskanoj formi.
2. Udruga poslodavaca u zdravstvu, Zbirka
zakona o zdravstvenom osiguranju i
zdravstvenoj zaštiti s obrazloženjem, Zagreb,
2006.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ZDRAVSTVENA EKONOMIKA
Šifra predmeta: MB2-47
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 1. godina
Semestar: 2.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Miroslav
Mastilica
Ciljevi predmeta: Cilj nastave iz kolegija
„Zdravstvena ekonomika je prenijeti
studentima osnovna znanja iz područja
organizacije zdravstvene zaštite te
ekonomskog pristupa zdravstvu, posebno cilj
je razviti kod studenata spoznaje o značaju
ekonomskog vrednovanja zdravstvenih
programa, te kritičkog promišljanja problema
s kojima se suočava zdravstvo u Republici
Hrvatskoj.
Preduvjeti: položen razredbeni ispit
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sadržaj predmeta:
Uvod u organizaciju zdravstvene zaštite i
ekonomiku zdravstva: osnovni model
Financiranja zdravstvene zaštite, osnovni
koncepti ekonomike zdravstva (efficiency and
equity). Financiranje zdravstvene zaštite,
ekonomsko vrednovanje zdravlja i
zdravstvene zaštite. Zdravstveno osiguranje.
Metode plaćanja zdravstvenih ustanova. Uvod
u Metode mikroekonomske analize u
zdravstvu: cost-benefit i cost-effectivness
analiza. Financiranje zdravstvene zaštite:
međunarodna usporedba. Makroekonomski
problemi zdravstva u Hrvatskoj. Cost-benefit
analiza (primjer, vježba).
Preporučena literatura:
1. L. Kovačić (urednik): Organizacija i
upravljanje u zdravstvenoj zaštiti. Medicinska
naklada, Zagreb 2003.
2. Culyer AJ: The Economics of Health.
Volume I. and II. Elgar. Aldershot 1991.
3. Drummond MF. Stoddart GL. and Torrance
GW: Methods for Economic Evaluation of
84
Health Care Programmes. Oxford University
Press. Oxford 1987.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOLOŠKA KEMIJA
Šifra predmeta: MB2-13
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Jerka Dumić
Belamarić
Ciljevi predmeta: Upoznati molekularni
sastav, svrhovitost i dinamiku
makromolekularnih struktura, molekularno
ustrojstvo žive tvari te fizička i kemijska
načela biomolekularnih procesa. Steći
iskustvo u eksperimentalnom studiju
biomolekula.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Stanične biologije s osnovama
genetike; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Organske kemije I.
Sadržaj predmeta:
Uvjeti života. Kemijski sastav stanice
(elementarni sastav žive tvari, svojstva vode,
funkcionalne skupine i struktura biomolekula,
svojstva biomakromolekula: usmjerenost,
modularna građa, konformacijska dinamika,
informacija, značenje nekovalentnih sila,
komplementarnost i molekularno ustrojstvo
stanice). Aminokiseline, peptidi i proteini
(ionizacijska svojstva aminokiselina, biološki
važni peptidi, klasifikacija proteina,
primarna, sekundarna, tercijarna i kvarterna
struktura, funkcionalne i strukturne domene,
konformacijske promjene). Nukleinske
kiseline (nukleotidi, struktura nukleinskih
kiselina, komplementarnost dvostruke
uzvojnice DNA, rekombinantna DNA). Lipidi i
membrane (masne kiseline, tipovi
jednostavnih i složenih lipida, struktura i
funkcija membrana). Ugljikohidrati,
glikokonjugati i glikokaliks. Energetika života
(metastabilnost živog sustava, pokretačka sila
bioreakcija, stanični koncentracijski odnosi,
povezivanje endergonih i egzergonih reakcija,
ATP - energetska valuta, ireverzibilne i
reverzibilne reakcije; koncentracijski i
elektrokemijski gradijenti, reduktivni
potencijal, energetika transmembranskih
procesa). Biodinamika: enzimska kataliza i
usmjeravanje biokemijskih procesa (aktivno
središte: specifičnost i ubrzanje, uloga
koenzima, mehanizmi enzimske katalize,
klasifikacija enzima, brzina enzimske
reakcije, inhibicija, zimogeni, izoenzimi,
kovalentne modifikacije i alosterički efektori,
neproteinski biokatalizatori-ribozimi).
Vitamini. Signalne molekule. Eksperimentalno
upoznavanje biomolekularnih osobitosti.
Preporučena literatura:
1. M. Flögel i suradnici, "Uvod u Biokemiju",
Scripta Biochemica, FBF, 2001, ISBN 953-
6256-23-1
2. M. Flögel i suradnici, "Biokemijski
praktikum I", Scripta Biochemica, FBF, 2001.
ISBN 953-6256-12-6
3. G.M. Cooper, Stanica, molekularni pristup,
II. poglavlje: Stanična kemija, Medicinska
naklada Zagreb 2004
4. J.M.Berg, J.L.Tymoczko, L. Stryer,
Biochemistry, 5. izdanje, Part I (Chapters 1-
13) Freeman, New York, 2001.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FIZIKALNA KEMIJA I i II
Šifra predmeta: MB2-14
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3. i 4.
Broj ECTS bodova: 6 + 4,5 = 10,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Stanko Uršić,
doc. dr. sc. Viktor Pilepić
Ciljevi predmeta: Postići da studenti steknu,
u primjerenom opsegu, temeljne uvide i
informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u
kojoj se utvrđuju i razvijaju načela koja se
koriste da bi se objasnila i interpretirala
opažanja u drugim granama kemije i
odnosnim područjima. To uključuje nužnu
primjerenu osnovu za početni pristup uporabi
moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i
metoda. Integracija tih ciljeva i stečenih
znanja i vještina treba osposobiti studenta za
uključivanje u odgovarajuća interdisciplinarna
fizikalna kemijska farmaceutska istraživanja i
biomedicinsku laboratorijsku praksu.
Preduvjeti:
Fizikalna kemija I: uvjeti za upis ovog
predmeta – položen ispit iz Opće kemije sa
stehiometrijom 1; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Fizike.
Fizikalna kemija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Fizikalne
kemije I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Fizikalne kemije I.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Obuhvaćaju raspravu o glavnim svojstvima i
strukturama fizikalnih kemijskih sustava i
analizi dinamike procesa njihovih
transformacija, polazeći od studija
85
primjerenih osnova termodinamike,
spektroskopije, kemijske kinetike,
elektrokemije i koloidne kemije.
Odgovarajuće osnove pristupa termodinamici i
njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i
farmaceutskim te biomedicinskim
disciplinama obuhvaćaju studentima
farmacije i medicinske biokemije prilagođeni
modificirani standardni pristup poznavanju
termodinamičkim konceptima i zakonima,
veličinama i funkcijama (primjerice nulti, prvi
i drugi zakon, unutarnja energija, entalpija,
Gibbsova slobodna energija, kemijski
potencijal, aktiviteti, termodinamička i
praktična konstanta ravnoteže,
transformacije energije u
biološkim/biokemijskim sustavima te odnosne
primjene i povezanosti s farmacijom i
biomedicinom). Analognu načelnu matricu
usmjerenosti na probleme u farmaciji i
biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama
molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u
istraživanju struktura i svojstava molekula
(interakcije tvari sa zračenjem u vidljivom i
infracrvenom dijelu spektra, emisijske
spektroskopije, primjerene minimalne osnove
magnetskih rezonancijskih spektroskopija,
interpretaciju odgovarajućih spektroskopskih
fenomena i mjerenja, osnovne informacije o
pripadajućoj instrumentaciji i
eksperimentalnim tehnikama). Analiza
dinamike kemijskih transformacija (kemijska
kinetika, fenomeni, pojmovi, zakoni i
metode, povezanost s mehanizmima
kemijskih procesa, povezanost s
biološkim/biokemijskim sustavima i
procesima, povezanost i primjene informacija
iz tog područja s farmacijom i biomedicinom)
postavljena je u skladu sa spomenutim
pristupom što također vrijedi i za osnove
elektrokemije (ravnotežna elektrokemija,
primjerice elektrodni fenomeni, članci,
primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici
i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije
(površinske pojave, svojstva i fenomeni
karakteristični za koloidne sustave (primjerice
vrste i svojstva koloidnih sustava, hidrofobna
interakcija, zeta potencijal, metode priprave
i proučavanja koloidnih sutava, raznolike
primjene i sl.).
Seminari:
Izrada računskih zadataka slijedom navedenog
pristupa, izračunavanja najvažnijih fizikalnih
kemijskih parametara zadanih
termodinamičkih, spektroskopskih, kinetičkih,
elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih
kemijskih sustava.
Vježbe:
Određivanje topline neutralizacije,
koagulacija koloidnih sustava, adsorpcija,
određivanje relativne molekularne mase
mjerenjem sniženja tališta, određivanje
konstanti brzina reakcija prvoga reda,
potenciometrijske redoks, pH-metrijske,
konduktometrijske i amperometrijske
titracije, određivanje pKa vrijednosti,
mjerenje optičke rotacije (demonstracijske
vježbe – UV-VIS spektrofotometrija, IR
spektrometrija, HPLC i GC metode).
Preporučena literatura:
1. P.W. Atkins, Physical Chemistry, Oxford
University Press 2002. (ili izdanje 1998.,ali
moguća je i uporaba ranijih izdanja)
2. A. T. Florence and D. Attwood,
Physicochemical Principles of Pharmacy,
Macmillan 1994.
3. R.S. Berry, S.A. Rice and J. Ross, Physical
Chemistry, Oxford University Press 2000.
4. A. Martin, P. Bustamante, A. H. C. Chun
(Ilustrator), Physical Pharmacy: Physical
Chemistry Principles in the Pharmaceutical
Sciences, 4 ed., Lea & Febiger, 1993.
5. M. M. Amiji, B. J. Sandmann (Editors),
Applied Physical Pharmacy, McGraw-Hill,
2002.
6. D. H. Everett, Basic Principles of Colloid
Science, The Royal Society of Chemistry,
Cambridge 1994.
7. R. A. Williams, Editor, Colloid and Surface
Engineering, Applications in the process
industries, Butterworth-Heinemann Ltd.,
Oxford, 1994.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM I i II
Šifra predmeta: MB2-15
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3. i 4.
Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7
Ime predavača: doc. dr. sc. Ivan Kosalec,
doc. dr. sc. Maja Šegvić Klarić
Ciljevi predmeta: Program predmeta
obuhvaća osnove opće bakteriologije,
imunologije, virusologije i parazitologije s
ciljem upoznavanja morfoloških, fizioloških i
biokemijskih osobina, antigene strukture,
proizvodnosti i mehanizama djelovanja
antibiotika te infektivnosti, imunološkog
odgovora i patogeneze patogenih vrsta
bakterija, gljivica i parazita.
Preduvjeti:
Mikrobiologija s parazitologijom I: uvjeti za
upis ovog predmeta – položen ispit iz Stanične
biologije s osnovama genetike; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
86
ispit iz Fiziologije s osnovama anatomije
čovjeka II.
Mikrobiologija s parazitologijom II: uvjeti za
upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz
Mikrobiologije s parazitologijom I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Mikrobiologije s parazitologijom I.
Sadržaj predmeta:
Program kolegija obrađuje taksonomiju,
biologiju (fiziologija, biokemija i genetika
mikroorganizama), antibioze (producenti
antibiotika i njihov mehanizam djelovanja na
mikroorganizme), imunološke principe
(celularni i humuralni imunitet), patogena,
virulentna i antigenska svojstva aerobnih i
anaerobnih gram- pozitivnih i gram-negativnih
vrsta bakterija, mikoplazmi, virusa i gljivica
te podjela i razvojni ciklusi parazita. Također
se stječu znanja o kontroli sterilnosti,
serološkoj dijagnostici, svojstvima i
proizvodnji vakcina, hospitalnim infekcijama i
profilaksi profesionalnih bolesti, dijagnostici i
prevenciji bakterijskih i gljivičnih bolesti.
Preporučena literatura:
1. E. Jawetz, J.L. Melnick, E.A. Adelberg:
Pregled medicinske mikrobiologije, Školska
knjiga, Zagreb, 1980.
2. S. Kalenić, E. Mlinarić-Missoni: Medicinska
bakteriologija i mikologija, Medicinska
naklada, Zagreb, 2001.
3. N. Kučišec-Tepeš: Specijalna bakteriologija
i odabrana poglavlja iz mikrobiologije, Školska
knjiga, Zagreb, 1994.
4. B. Richter: Medicinska parazitologija,
Merkur A.B.D., Zagreb, 2002.
5. S. Duraković: Opća mikrobiologija, PTI -
Zagreb, 1996.
6. H. Weisglass: Medicinska bakteriologija,
Jumena, Zagreb, 1989.
7. B. Kršnjavi: Medicinska parazitologija,
Školska knjiga, Zagreb, 1987.
8. T. Naglić, D. Hajsig, J. Madić, Lj. Pinter:
Praktikum opće mikrobiologije i imunologije,
Školska knjiga, Zagreb, 1992.
9. L. Ožegović, S. Pepeljnjak: Mikotoksikoze,
Školska knjiga, Zagreb, 1995.
10. Z. Brudnjak: Medicinska virologija, Jug.
Medicinska naklada, Zagreb, 1984.
11. M. Prescott, J.P. Harley, D.A. Klein:
Microbiology, Wm. C. Brown Publ., Dubuque,
Iowa, 1993.
12. E. W. Koneman, S.D. Allen, W.M. Janda,
P.C. Schreckenberger, W.C. Winn, Jr.:
Diagnostic Microbiology, Lippincott-Raven
Publ., Philadelphia, 1997.
13. V. Presečki i suradnici: Virologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
BIOKEMIJA I i II
Šifra predmeta: MB2-16
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. i 3. godina
Semestar: 4. i 5.
Broj ECTS bodova: 2,5 + 7 = 9,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Tihana Žanić
Grubišić, prof. dr. sc. Karmela Barišić, prof.
dr. sc. Lada Rumora
Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s
molekularnom logikom biokemijskih procesa u
živom organizmu te dinamikom sinteze i
razgradnje prirodnih biomakromolekula:
proteina, polisaharida, lipida i nukleinskih
kiselina. Studiraju se načela staničnog
metabolizma i principi regulacije i kontrole.
Preduvjeti:
Biokemija I: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biološke kemije; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Biološke kemije.
Biokemija II: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biokemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Biokemije I.
Sadržaj predmeta:
Dinamički aspekti strukture i funkcije
posebnih proteina: hemoglobin, mioglobin,
kolagen, elastin, proteini izvanstaničnog
matriksa. Građa i svojstva staničnih
membrana u različitim tkivima, transport
iona, aminokiselina, šećera. Stvaranje i
pohrana metaboličke energije: metabolizam -
osnovni pojmovi i svojstva. Glikoliza,
oksidacijska dekarboksilacija piruvata, ciklus
limunske kiseline. Stanična bioenergetika,
ciklus ATP, respiratorni lanac i oksidacijska
fosforilacija. Glukoneogeneza i put pentoza-
fosfata. Metabolizam glikogena: glikogeneza i
glikogenoliza, tijek i hormonska regulacija.
Metabolizam masti: razgradnja
triacilglicerola, β-oksidacija masnih kiselina,
biosinteza masnih kiselina, biosinteza
triacilglicerola, glicerofosfatida, kolesterola i
steroidnih lipida. Razgradnja aminokiselina i
ciklus ureje. Biosinteza makromolekularnih
preteča: aminokiselina, hema, ribonukleotida
i deoksiribonukleotida. Informacija u
biološkim sustavima. DNA - genetička uloga,
struktura, organizacija genoma, kromosomi i
geni. Pakiranje DNA i histoni. Konformacije
DNA. Replikacija DNA, vjernost replikacije.
Greške u DNA i njihov popravak. RNA u
stvaranju i translaciji genetičke poruke.
Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA
molekula: mRNA i transkripcija, t-RNA -
aktivacija i uloga u sintezi proteina, građa
ribosoma i rRNA. Genetička šifra i odnosi gena
87
i proteina. Sinteza proteina. Kontrola
ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i
Trp-operon. Kromosomi eukariota i kontrola
ekspresije eukariotskih gena. Značenje
introna i eksona. Integracija biokemijskih
procesa u stanici - osnovni principi regulacije
metabolizma. Kontrola i regulacija
metaboličkih putova - strategija i mehanizmi.
Preporučena literatura:
1. L. Stryer: Biokemija, Školska knjiga,
Zagreb, 1991.
2. JM Berg, JL Tymoczko, L. Stryer:
Biochemistry, fifth edition, Freeman, New
York, 2002.
3. TM Devlin: Texbook of Biochemistry with
Clinical Correlation, J. Wiley & sons, New
York, 2003.
4. K. Saltsman, J. Berg, G. Tomaselli: A
Clinical Companion to Accompany
Biochemistry, Freeman, New York, 2002.
5. C. Smith, AD Marks: MMarks' basic Medical
Biochemistry, A Clinical Approach. Lippincott
Williams & Wilkins, Philadelphia, 2005.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
PATOFIZIOLOGIJA S OSNOVAMA PATOLOGIJE
I i II
Šifra predmeta: MB2-17
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. i 3. godina
Semestar: 4. i 5.
Broj ECTS bodova: 4,5 + 2,5 = 7
Ime predavača: prof. dr. sc. Milan Kujundžić
Ciljevi predmeta: Cilj ovog kolegija je
prikazati osnove cjelokupne moderne
patofiziologije polazeći od uzroka bolesti,
patogeneze, kliničke slike, a ponekad i
kratkog osvrta na terapiju.
Preduvjeti:
Patofiziologija s osnovama patologije I: uvjeti
za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz
Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Fiziologije s osnovama
anatomije čovjeka II.
Patofiziologija s osnovama patologije II:
uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan
kolegij iz Patofiziologije s osnovama
patologije I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Patofiziologije s
osnovama patologije I.
Sadržaj predmeta:
Osnove patofiziologije. Patofiziologija (PF)
krvi i krvotvornih organa. PF imunosnog
sustava. PF bubrega. PF probavnog sustava.
PF kardiovaskularnog sustava. PF dišnog
sustava. PF žlijezda s unutarnjim
izlučivanjem. PF bolesti metabolizma.
Osnovni i češći PF procesi u živčanom sustavu.
Osnove patologije. Osnove rada s pacijentima
i vođenja kliničkog intervjua.
Preporučena literatura:
1. M. Kujundžić i sur., Klinička
patofiziologija, FBF Zagreb, 2003.
2. B. Vrhovac i sur., Interna medicina (3. i
dopunjeno izdanje), Medicinska naklada
Zagreb, 2003.
3. S. Gamulin i sur., Patofiziologija,
Medicinska naklada Zagreb, 2002.
4. S.L. Robins, Osnove patologije, Školska
knjiga, 1994. i novija izdanja.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
IMUNOLOGIJA
Šifra predmeta: MB2-18
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 4.
Broj ECTS bodova: 3,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Branko Malenica
Ciljevi predmeta: Studenta upoznati s
temeljnim znanjima stanične i molekularne
imunologije.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Fiziologije s osnovama
anatomije čovjeka I; uvjeti za polaganje
ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz
Fiziologije s osnovama anatomije čovjeka II
Sadržaj predmeta:
Pregled opće imunologije: imunosni organi,
stanice, komunikacijske molekule (citokini,
kemokinin, adhezijske molekule). Sustav HLA.
Predočne stanice, preradba i predočavanje
antigena. Prirođena imunost - stanice,
receptori, molekularni "uzorci" koji se
prepoznaju, efektorski mehanizmi. Stečena
(adaptivna) imunost - aktivacija imunološke
reakcije - efektorski mehanizmi, humoralna i
stanična (celularna) imunost. Regulacija
imunosne reakcije. Pregled kliničke
imunologije: imunodeficijencije, autoimune
bolesti, imunološka preosjetljivost,
transplantacijska i tumorska imunologija.
Laboratorijske metode: metode za
razdvajanje stanica, metode za detekciju
antigena i antitijela, metode za određivanje
stanične imunosti, metode molekularne
genetike.
Preporučena literatura:
1. Andreis I, Batinić D, Čulo F, Grčević D,
Marušić M, Taradi M, Višnjić D. Imunologija
(šesto izdanje), Medicinska naklada, Zagreb,
2004.
88
2. Abbas KA, Lichtman HA, Pober SJ. Cellular
and Molecular Immunology, WB Saunders
Com., Philadelphia – London - Toronto, 2004.
3. Janeway Ach Jr, Travers P, Walport M,
Schlomchik JM. Immunobiology- the immune
system in health and disease, Garland
Science-Churchil Livingstone, New York-
London, 2005.
4. Roitt IM, Delves PJ. Roitt′s Essential
Immunology (10th edition). Blackwell Science
Inc. London-Paris-Berlin, 2001.
5. izbor iz primarne znanstvene literature
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
HUMANA I POPULACIJSKA GENETIKA
Šifra predmeta: MB2-19
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 4.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ingeborg Barišić
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je
upoznavanje studenata s osnovama humane
genetike - normalnom i poremećenom građom
genetičkog materijala, prevalencijom i
prirodom genetičkih bolesti, načinima na koji
one nastaju i kako se prenose, metodama
njihove dijagnostike i prevencije. Cilj
predmeta je da studenti steknu znanja koja
će im omogućiti da razumiju primjenu
suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj
praksi i znanstvenim populacijskim
istraživanjima.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Stanične biologije s osnovama
genetike
Sadržaj predmeta:
U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju
s osnovnim principima humane genetike, kao i
primjenom genetičkih znanosti u dijagnostici,
liječenju, prevenciji nasljednih i prirođenih
poremećaja. Predmet obrađuje normalnu
građu genoma čovjeka, poremećaje koji
nastaju u građi DNA i kromosoma kao i
njihove posljedice za fenotip. Biti će
objašnjeni načini nasljeđivanja
kromosomskih, monogenskih i multifaktorskih
poremećaja kao i netipični oblici
nasljeđivanja (dinamičke mutacije,
uniparentna disomija, genski upis,
mitohondrijski tip nasljeđivanja i dr.).
Obuhvaćeni su poremećaji gametogeneze,
normalan i poremećen intrauterini razvoj,
čimbenici koji na to utječu, te podjela i
nomenklatura kongenitalnih anomalija.
Studenti će se upoznati sa suvremenim
pristupom obrade osoba/obitelji s nasljednim
poremećajima, uključujući uzimanje osobne i
obiteljske anamneze, kliničkom evaluacijom,
metodama dijagnostike nasljednih bolesti
(biokemijske, citogenetičke, molekulske),
preventivnim postupcima (genetičko
savjetovanje, screening programi, prenatalna
dijagnoza). Upoznati će se s tipičnim
kliničkim slikama i primjerima za pojedine
vrste nasljednih poremećaja. Na primjerima
će se obraditi etičko-pravna pitanja
genetičkog testiranja. U sklopu populacijske
genetike upoznati će se s Hardy-
Weinbergovom jednadžbom i čimbenicima
koji na nju utječu, kao i s primjenom ovih
principa u kliničkoj praksi, populacijskim
screening programima i znanstvenim
istraživanjima.
Preporučena literatura:
1. Barišić I. Osnove humane genetike, skripta
2005;1-90.
2. Barišić I. Malformacijski sindromi
uzrokovani vanjskim činiocima. U: Zergollern
Lj. i sur. Medicinska genetika 1. Zagreb:
Školska knjiga 2. izd. 1991;180-204.
3. Zergollern Lj. Prevencija genetičkih
bolesti. U: Zergollern Lj. i sur. Medicinska
genetika 1. Zagreb: Školska knjiga 2. izd.
1991;345-364.
4. Zergollern Lj i sur. Razvoj humane genetike
u posljednjim desetljećima. Kromosomske
abnormalnosti. U: Zergollern Lj. i sur.
Medicinska genetika 2. Zagreb: Školska knjiga
1994;1-63.
5. Harper PS. Practical genetic counselling.
Oxford: Butterworth-Heinemann, 5th ed.,
2000.
6. Mardešić D. Nasljedne i prenatalno stečene
bolesti. U: Mardešić D. i sur. Pedijatrija,
Školska knjiga, 2000.
7. Wilson GN, Cooley WC. Preventive
management of children with congenital
anomalies and syndromes. Cambridge:
Cambridge University Press, 2000.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FARMACEUTSKA KEMIJA
Šifra predmeta: MB2-20
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 4.
Broj ECTS bodova: 3,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Milena Jadrijević
Mladar-Takač
Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s
farmakoterapijskim skupinama lijekova.
89
Povezivanje strukturnih i terapijskih značajki,
razumijevanje mehanizama djelovanja,
indikacije, nuzdjelovanja i kontraindikacija
lijekova u kliničkoj uporabi.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Organske kemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Organske kemije II.
Sadržaj predmeta:
Uvod u farmaceutsku kemiju; Otkriće
lijekova; Strukturni i fizičko-kemijski
čimbenici u djelovanju lijekova; Od koncepta
lijeka do tržišta; SAR/QSAR; Dizajn i primjena
prolijekova; Suvremeni pristupi u istraživanju
novih lijekova; Klasifikacija lijekova;
Terapijske skupine: Lijekovi s učinkom na
probavni sustav; Krv i krvni proizvodi;
zamjene za krv i plazma ekspanderi;
Antianemici; Kontrastna sredstva u
dijagnostici; Lijekovi u liječenju infektivnih
bolesti (antiseptici i dezinficijensi;
sulfonamidi; antibiotici; antiprotozoici);
Antituberkulotici; Antimikotici;
Antihelmintici; Antivirotici; Citostatici;
Psihofarmaci; Analgetici i antiinflmatorici;
Antitusici; Ekspektoransi; Antimigrenici;
Lijekovi u terapiji gihta; Anestetici; Mišićni
relaksansi; Antiepileptici; Antiparkinsonici;
Simpatomimetici; Parasimpatomimetici;
Blokatori beta-adrenergičkih receptora;
Antimuskarinici-parasimpatolitici; Lijekovi s
učinkom na srce; Antihipertenzivi; Diuretici;
Antikoagulansi; Antihemoragici;
Antihistaminici; Antidijabetici; Hormoni;
Eikozanoidi; Lijekovi za snižavanje razine
triglicerida i kolesterola u krvi; Vitamini;
Elementi u tragovima; Masne kiseline;
Pomoćne tvari.
Preporučena literatura:
1. Farmaceutska kemija – interna skripta
(doc. dr. sc. M. Jadrijević-Mladar Takač &
prof. dr. sc. S. Rendić)
2. Foye’s Principles of Medicinal Chemistry,
5th Ed., D. A. Williams, T. L. Lemke (ed.),
Lipincott Williams & Wilkins, New York, 2002.
3. Drug Action – Basic Principles and
Therapeutic Aspects, Medfarm, Scientific
Publishers, Stutgart, 1996
4. Martindale – The Extra Pharmacopoeia, 31st
Ed., The Pharmaceutical Press, London, 1996.
5. Remington’s Pharmaceutical Sciences, 18th
Ed. (A. Genaro, ed.) Mack Publishing
Company, Easton Pensylvania, 1990.
6. Medicinal Chemistry, G. Patrick, Bios
Scientific Publishers Ltd., Oxford, 2001.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE
ANALIZE
Šifra predmeta: MB2-48
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 4.
Broj ECTS bodova: 4
Ime predavača: prof. dr. sc. Nikola
Kujundžić, prof. dr. sc. Svjetlana Luterotti
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je
upoznavanje studenata s temeljima
spektroskopskih, elektrokemijskih i
termoanalitičkih metoda analize te njihovom
primjenom.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Analitičke kemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Analitičke kemije II.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Teorijska načela i analitičko značenje
elektrokemijskih, spektroskopskih i
termokemijskih metoda analize u općoj
analitičkoj i biomedicinskoj praksi.
Spektroskopske metode analize, uvod, UV-Vis
spektrofotometrija, atomsko-asporpcijska
(emisijska) spektroskopija. Elektrokemijske
metode, uvod, elektrogravimetrija, ion-
selektivne elektrode. Termoanalitičke
metode, uvod, termogravimetrijska analiza,
diferencijalna pretražna kalorimetrija.
Vježbe:
Kvantitativna analiza anorganskih/organskih
analita u jednostavnim uzorcima,
farmaceutskim ili kompleksnim biološkim
uzorcima, primjenom: elektrogravimetrije,
potenciometrijske titracije, UV-Vis
spektrofotometrije, atomsko-apsorpcijske
(emisijske) spektroskopije, diferencijalne
pretražne kalorimetrije.
Preporučena literatura:
1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler:
Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1.
izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999.
2. J. Havas: Ion- and Molecule-Selective
Electrodes in Biological Systems, Akadémiai
Kiadó, Budapest, 1985.
3. R. D. Beaty i J. D. Kerber: Concepts,
Instrumentation and Techniques in Atomic
Absorption Spectrophotometry, Perkin Elmer
Inc., Shelton, CT, 2002.
4. P. Atkins i J. De Paula: Atkins' Physical
Chemistry, 7. izd., Oxford University Press,
Oxford, 2002.
5. D. E. Lewis, Organic Chemistry – A Modern
Perspective – Preliminary Version, Wm. C.
Brown Publishes, Dubuque, 1996.
6. J. Olmsted III i G. M. Williams: Chemistry -
The Molecular Science, Mosby, St. Louis,1994.
90
7. J. L. Ford i P. Timmins, Pharmaceutical
Thermal Analysis – Techniques and
Applications, Ellis Horwood, Chichester, 1989.
8. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M.
Widmer (ur.): Analytical Chemistry, Wiley-
VCH, Weinheim, 1998.
9. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and
Practice of Analytical Chemistry, 5. izd.,
Blackwell Science, Oxford, 2000.
10. M. Valcárcel: Principles of Analytical
Chemistry, A textbook, Springer-Verlag,
Berlin Heidelberg, 2000.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA
ORGANSKIH SPOJEVA
Šifra predmeta: MB2-49
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 4.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Olga Kronja
Ciljevi predmeta: Razumijevanje načela
spektroskopskih metoda (NMR, IR, CD, UV-VIS,
MS) i praktična primjena tih instrumentalnih
tehnika u rješavanju strukturnih i dinamičkih
svojstava bioaktivnih spojeva (npr. steroidi,
vitamini, lijekovi).
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Organska kemija I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Organske kemije II i Fizikalne kemije
II.
Sadržaj predmeta:
Kombinirana primjena spektroskopskih
metoda u organskoj kemiji i biokemiji važan
je pristup u karakterizaciji strukture i
dinamike bioaktivnih spojeva. Detaljnije će se
prikazati načela i praktična primjena
spektrometrije masa, IR, 1H-NMR, 13C-NMR
spektroskopije u detekciji bioaktvnih spojeva,
određivanju njihove strukture i načina
pregrađivanja, te određivanju njihovog udjela
u višekomponentnim sustavima ili biološkim
materijalima (npr. krv, urin). Posebno će se
objasniti priroda interakcije molekula s
elektromagnetskim zračenjem kako bi se
studenti osposobili za samostalni pristup
korištenju spektroskopskih metoda i u drugim
područjima elektromagnetskog spektra (npr.
mikrovalovi, vakuum ultraljubičasto...). Osim
identifikacije i karakterizacije bioaktivnih
spojeva, objasnit će se upotreba
spektroskopskih metoda (posebno NMR
spektroskopije) u razumijevanju dinamičkih
procesa (npr. promjene konformacija,
pregrađivanja). Spektroskopske metode
omogućuju praćenje i prikupljanje kinetičkih
parametara čime se ostvaruje uvid u
mehanizam takvih procesa. To je važno zbog
razumijevanja kemijskih osnova
biotransformacija takvih spojeva.
Preporučena literatura:
1. Spectrometric Identification of Organic
Compounds, R. M. Silverstein, C. G. Bassler,
T. C. Morrill, John Wiley & Sons, Inc. New
York, 1974.
2. Organska kemija, Stanley H. Pine (preveli I.
Bregovec i V. Rapić), Školska knjiga, Zagreb,
1994.
3. Tablice za određivanje strukture organskih
spojeva spektroskopskim metodama, E.
Pretsch i drugi (preveli Z. Meić i M. Žinić),
SKTH/Kemija u industriji, Zagreb 1982.
4. Basic One- and Two-Dimensional NMR
Spectroscopy, H. Friebolin, Wiley-VCH,
Weinheim, 1998.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U
BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA
Šifra predmeta: MB2-50
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 4.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Stanko Uršić,
doc. dr. sc. Viktor Pilepić
Ciljevi predmeta: Dublji uvid u fizikalnu
kemiju i njezine primjene polazeći od
modelnog problema koji integrira znanja,
pristup i konkretna fizikalna kemijska
mjerenja u kemijskoj termodinamici,
spektroskopiji, kinetici, elekrokemiji i
koloidnoj kemiji. Model: interakcija C-
vitamina i toksina u otopini i koloidnom
sustavu.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Fizikalne kemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Fizikalne kemije II.
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Fizikalne kemijske metode u rješavanju
kemijskih i farmaceutskih problema,
uključujući termodinamičke i kinetičke, UV,
IR, NMR i ESR spektroskopske tehnike. Osnovni
pristup u izučavanju reakcijskih mehanizama.
Vježbe:
Modelna vježba koja integrira primjenu
fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u
istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u
91
otopini i koloidnom sustavu. Konkretno
ispitivanje kinetičkim i termodinamičkim
metodama te UV, IR, NMR i ESR
spektroskopskim metodama.
Preporučena literatura:
1. P.W.Atkins, Physical Chemistry, Oxford
University Press 2002. (Ed. 1998. ili novija
izdanja)
2. A. T. Florence and D. Attwood,
Physicochemical Principles of Pharmacy,
Macmillan 1994.
3. N. Isaacs, Physical Organic Chemistry,
Pearson-Prentice Hall (Longman), Edinburgh
1995.
4. M. B. Davies, J. Austin, D. A. Partridge,
Vitamin C: Its Chemistry and Biochemistry,
The Royal Society of Chemistry, Cambridge
1991.
5. Stanko Uršić, Valerije Vrček, Danijel
Ljubas, Ivana Vinković, "Interaction of L-
ascorbate with substituted nitrosobenzenes.
Role of the ascorbate 2-OH group in
antioxidant reactions" u: New J. Chem.,
(1998), 21, 221-223 (separat)
6. T.H.Lowry and K.S. Richardson, Mechanism
and Theory in Organic Chemisrty,
HarperCollins Publishers, 1987.
7. R.S. Berry, S.A. Rice and J. Ross, Physical
Chemistry, Oxford University Press 2000.
8. R. A. Williams, Editor, Colloid and Surface
Engineering, Applications in the process
industries, Butterworth-Heinemann Ltd.,
Oxford, 1994.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
Šifra predmeta: MB2-51
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3.
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Irena Vedrina-
Dragojević
Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa
zdravstvenom ekologijom kao dijelom
ekoloških znanosti, ugroženim elementima
okoliša i utjecajem čovjeka, s ovisnošću
populacije o ukupnosti utjecaja faktora
okoline na zdravlje.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Definicija ekologije, podjela, ekološki
pojmovi. Koncept održivog razvoja. Utjecaj
čovjeka na okoliš. Ugroženi elementi okoliša -
atmosfera, voda, tlo. Kontaminanti u
prehrambenom lancu - utjecaj na zdravlje
čovjeka. Zdravstveni aspekti ekologije.
Ekološki koncept zdravlja. Ekološki otrovi.
Procjena rizika. Zdravstveni kriteriji: primarni
standardi, sekundarni standardi. Faktori
okoliša i zdravlje. Fizikalni faktori
mikroklimatski, makroklimatski, mehanička
energija (buka, vibracije), energija zračenja
(neionizirajuće i ionizirajuće zračenje).
Kemijski faktori okoliša: metali i nemetali.
Teški metali - olovo, kadmij, živa.
Mikroelementi kao kontaminanti. Preparati u
poljoprivredi i stočarstvu - kontaminanti u
prehrambenom lancu: ostaci pesticida i
herbicida, antibiotici, hormoni, veterinarski
preparati. Aditivi u namirnicama, utjecaj na
zdravlje. Utjecaj tehnoloških procesa, uvjeta
prerade i skladištenja na ispravnost namirnica
i njihov utjecaj na zdravlje (biogeni amini,
mikotoksini). Policiklički aromatski
ugljikovodici i nitrozamini, nastajanje,
prirodni procesi, djelatnost čovjeka. Predmeti
široke potrošnje i mogućnost ugrožavanja
ljudskog zdravlja (posuđe i pribor, ambalaža
kao sastavni dio namirnice, dječje
igračke,kozmetički preparati,sredstva za
čišćenje). Ftalati (vinil omekšivači), primjena
(dječje igračke, medicinski pribor),
kancerogenost, toksičnost, izloženost ljudi,
procjena rizika. Kancerogeni u prehrani i
profesionalnoj okolini. Silikoza, azbestoza,
rak kože. Pušenje i rak.
Preporučena literatura:
1. Valić, F. i suradnici: Zdravstvena ekologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 2001.
2. Đikić, D. i suradnici, Ekološki leksikon,
glavni urednik Springer, O.P, Zagreb, Barbat,
Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja RH,
2001.
3. Matas, M., Simončić, V., Šobot, S.: Zaštita
okoline danas za sutra, Školska knjiga, Zagreb
1993.
4. Environmental Health Criteria: World
Health Organization publikacije
5. Technical Report Series: World Health
Organization publikacije
6. Toxicants and Undesirable Food
Constituents; u: Zapsalis, C., Beck, R.A.: Food
Chemistry and Nutritional Biochemistry, John
Wiley and Sons, New York, 1985.
7. znanstveni i stručni radovi dostupni u
domaćim i stranim časopisima
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOETIKA
Šifra predmeta: MB2-53
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 2. godina
Semestar: 3.
92
Broj ECTS bodova: 1
Ime predavača: prof. dr. sc. Tonči Matulić
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljima i
načelima biomedicinske etike. Prepoznavanje
etičkog problema u farmaciji, medicini i
općenito znanstvenoistraživačkoj i
biotehničkoj djelatnosti. Primjena bioetičkih
načela na konkretne znanstvenoistraživačke,
kliničke, apotekarske i socijalne slučajeve s
vrijednosnim nabojima.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Uvod u bioetiku. Povijest, definicija, dioba i
temeljna načela. Bioetika i biomedicinske
znanosti. Metodologije etičke argumentacije.
Odnos etike i biotehnike. Uvjeti
interdisciplinanoga dijaloga. Odnos činjenice i
vrijednosti te objektivnog i subjektivnog u
bioetičkom diskursu. Međunarodne bioetičke
konvencije i deklaracije.
Preporučena literatura:
1. T. Matulić, 2006. Bioetika. Scripta ad usum
privatum studentorum, Zagreb
2. T. Matulić, 2006. Oblikovanje identiteta
bioetičke discipline. Zagreb, GK
3. T. Matulić, 2001. Bioetika. Zagreb, GK
4. T. Matulić, 2006. Medicinsko
prevrednovanje etičkih granica. Zagreb, GK
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
IMUNOKEMIJA
Šifra predmeta: MB2-21
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Slavica Dodig
Ciljevi predmeta: Naučiti kemijske procese
povezane s imunologijom, osnovna načela
imunokemijskih analitičkih metoda te
domete i primjenu imunokemijskih pretraga u
kliničkoj medicini.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Imunologije; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Imunologije
Sadržaj predmeta:
Antigen - struktura, vrste. Epitopi. Dobri i loši
antigeni. Krvne grupe AB0. Rh antigeni.
Hapteni. Alergeni. Antitijela - struktura,
vrste, funkcija. Paratopi. Antiidiotipska
antitijela. Imunoglobulinski razredi i
podrazredi: IgG, IgA, IgM, IgE, IgD. Sekretorni
imunoglobulini. Heterogenost antitijela.
Imunizacija. Cijepljenje . Antitijela
namijenjena imunokemijskoj analitici:
proizvodnja poliklonalnih i monoklonalnih
protutijela. Komplement - svojstva. Putovi
aktivacije: klasičan, alternativni, lektinski.
Reakcija antigen-antitijelo. Sile vezanja
kompleksa antigen-antitijelo. Afinitet.
Avidnost. Utjecaj temperature, pH i
koncentracije soli na afinitet. Konstanta
ravnoteže. Imunokemijske metode: pregled i
svojstva. Taložne reakcije. Kvalitativne
tehnike u gelu. Kvantitativne tehnike u gelu.
Izravne tehnike u otopini. Tehnike s
obilježenim reagensima. Prednosti i nedostaci
biljega (izotopi, enzimi, fluorofori,
luminscentni biljezi). Uloga reakcije avidin-
biotin. Bio-čip tehnologija u imunokemiji.
Protočna citometrija. Citokemijske i
histokemijske metode. Standardizacija -
standardizacija in vivo i in vitro testova.
Standardizacija dijagnostičkog postupka -
optimizacija, validacija, referentne
vrijednosti, Opremanje laboratorija za
imunokemijske analize.
Preporučena literatura:
1. Andreis I, Čulo F, Marušić M, Taradi M:
Imunologija, Medicinska naklada, Zagreb,
2004.
2. Božidar Štraus, Ana Stavljenić-Rukavina,
Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u
kliničkom laboratoriju, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
3. Roitt I, Brostoff J, Male D: Immunology. 6.
izd. Mosby, London, 2001.
4. S. Dodig: Astma, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
5. I. Čepelak, S. Dodig, B. Štraus, B. Labar:
Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska
naklada, Zagreb, 2004.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
FIZIKALNA BIOKEMIJA
Šifra predmeta: MB2-22
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Jerka Dumić
Belamarić
Ciljevi predmeta: Razumjeti život kao
ustaljeno, energetski zahtijevno,
neravnotežno stanje te termodinamička i
kinetička načela koja upravljaju
bioprocesima. Upoznati metode za kinetički i
termodinamički studij bioprocesa.
Preduvjeti:
uvjeti za upis ovog predmeta – položen ispit iz
Biološke kemije; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I i
iz Fizikalne kemije II
93
Sadržaj predmeta:
Stalan protijek energije i nadzirana brzina
bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom
stanju. Biokemijski potencijal i ravnoteža.
Biološko značenje metastabilnosti.
Povezivanje endergonih i egzergonih procesa.
Uloga ATP. Volumen stanice. Potencijal
prijenosa skupine. Ionizacijska svojstva vode.
Ionska jakost. Difuzija. Stabilizacijske sile i
solvatacijska svojstva biomolekula. Kiselo-
bazne ravnoteže homeostaza H+-iona.
Ionizacija aminokiselina. Dinamika proteinske
konformacije. Svrhovitost kvarterne
strukture. Energija aktivacije. Enizimi: vezno
i katalitičko mjesto. Konzervacija
funkcionalnih domena. Teorija prijelaznog
stanja. Jednadžba brzine u ustaljenom
stanju. Učinak temperature i ionske jakosti.
Razine regulacije enzimske aktivnosti.
Višestruke ravnoteže i alosterički efektori.
Hillov dijagram i stupanj kooperativnosti.
Multienzimski kompleksi. Višesupstratne
reakcije. Transport tvari kroz biološke
membrane. Načela pasivnog, olakšanog i
aktivnog transporta. Potencijal
koncentracijskog i elektrokemijskog
gradijenta. Oksidoredukcijski procesi.
Namjenska particija energije. Nosači
elektrona. Oksidativna fosforilacija.
Usmjerenost bioloških procesa. Evolucijski
opitimirani molarni odnosi metaboličkih
reakcija. Energetski i reduktivni potencijal
stanice. Integralni pogled na bioprocese.
Preporučena literatura:
1. M. Flögel, Fizikalna biokemija I. i II. dio,
Scripta Biochemica FBF Zagreb, 2003 (ISBN
953-6256-04-5/1 i 953-6256-04-5/2, drugo
izdanje
2. M. Flögel i sur., Biokemijski praktikum II.,
Scripta Biochemica FBF Zagreb, 2003 (ISBN
953-6256-10-X) drugo izdanje
3. E.Cornish-Bowden, Fundamentals of
Enzyme Kinetics, Portland Press, London,
1999.
4. D.A. Harris, Bioenergetics at Glance,
Blackwell Science Ltd., Oxford, 1996.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ANALITIČKA I PREPARATIVNA BIOKEMIJA I i II
Šifra predmeta: MB2-23
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5. i 6.
Broj ECTS bodova: 2 + 5 = 7
Ime predavača: prof. dr. sc. Jerka Dumić
Belamarić
Ciljevi predmeta: Upoznati teorijske osnove,
praktičnu primjenu i ograničenja suvremenih
biokemijskih, molekularno-bioloških i
analitičkih metoda i postupaka.
Preduvjeti:
Analitička i preparativna biokemija I: uvjeti
za upis ovog predmeta – položen ispit iz
Biološke kemije; uvjeti za polaganje ispita iz
ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije I,
iz Fizikalne kemije II i iz Analitičke kemije II.
Analitička i preparativna biokemija II: uvjeti
za upis ovog predmeta – odslušan kolegij iz
Analitičke i preparativne biokemije I; uvjeti
za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Analitičke i preparativne
biokemije I i iz Fizikalne biokemije.
Sadržaj predmeta:
Izvori i priprema biološkog materijala. Kulture
stanica i tkiva. Sedimentacijske metode.
Kromatografske metode. Elektroforetske
metode. Elektrokemijske metode.
Imunokemijske metode. Radioizotopne
metode. Suvremene metode analize DNA.
Spektrometrijske metode. Enzimske tehnike.
Mikrokalorimetrija. Kristalografske metode.
Masena spektrometrija. Određivanje primarne
strukture makromolekula. Microarray
tehnologije. Nanotehnologije. Racionalni
pristup planiranja i osmišljavanja pokusa.
Analiza i prezentacija rezultata. Analiza
primjene pojedinih metoda u odabranoj
primarnoj znanstvenoj literaturi.
Preporučena literatura:
1. J. Dumić: CD s predavanja
2. Biokemijski praktikum II – Fizikalna
biokemija, Preparativna biokemija, Analitička
biokemija. Scripta biochemica, M. Flögel, G.
Lauc, J. Dumić, G. Maravić i S. Dabelić,
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
2003. ISBN 953-6256-10-x
3. Practical skills in biomolecular sciences, R.
H. Reed, J. D. B. Weyers, A. M. Jones,
Addison Wesley Logman Ltd. 2nd ed., 2003,
ISBN: 0-130-45142-8
4. Modern experimental biochemistry, R. F.
Boyer, Addison Wesley Logman Ltd 3rd ed.
2001, ISBN: 0-8053-3111-5
5. Fundamental Laboratory Approaches for
Biochemistry and Biotechnology, A.J. Ninfa
and D.P. Ballou, Fitzgerald Science Press,
1998, ISBN 1-891786-00-8
6. izbor iz primarne znanstvene literature
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA I i II
Šifra predmeta: MB2-24
94
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5. i 6.
Broj ECTS bodova: 3,5 + 8 = 11,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ivana Čepelak,
prof. dr. sc. József Petrik, doc. dr. sc.
Roberta Petlevski
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je prikazati
analitičke karakteristike kemijskih,
biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu
primjenu u ispitivanju sastava bioloških
tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate
promjene tijekom fizioloških i patoloških
procesa u organizmu čovjeka.
Preduvjeti:
Opća klinička biokemija I: uvjeti za upis ovog
predmeta – upisan kolegij iz Biokemije II;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Patofiziologije s osnovama
patologije I.
Opća klinička biokemija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušani kolegiji iz Opće kliničke
biokemije I i iz Biokemije II, položen ispit iz
Humane i populacijske genetike i iz
Imunologije; uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Opće kliničke
biokemije I.
Sadržaj predmeta:
Načela rada u medicinsko-biokemijskom
laboratoriju: predanalitički, analitički i
poslijeanalitički čimbenici, pretražni
materijal, mjere i jedinice, tehnike,
instrumenti i automatizacija, osiguranje
kvalitete, metode određivanja, referentni
intervali. Voda i elektroliti: raspodjela i
regulacija vode i elektrolita u tjelesnim
tekućinama, voda, natrij, kloridi, kalij, litij,
kalcij, fosfati, magnezij, poremećaji, metode
određivanja. Kiselinsko-bazična ravnoteža:
definicije i parametri kiselinsko-bazične
ravnoteže, puferski sustavi, udio dišnog
sustava i bubrega u određivanju kiselinsko-
bazične ravnoteže, poremećaji, metode
određivanja. Proteini: promet i bilans dušika,
proteini u krvnoj tekućini, mokraći, likvoru,
transudatima, eksudatima - nastanak,
razgradnja, funkcija, proteinske vrste -
metode određivanja, poremećaji. Metaboliti s
dušikom: ureja, kreatinin, kreatin, urati,
amonijak, aminokiseline, metode
određivanja, poremećaji. Porfirini,
hemoglobini i metaboliti, metode određivanja
i poremećaji. Ugljikohidrati: metabolizam i
hormonska regulacija, šećerna bolest, akutne
i kronične komplikacije. Hipoglikemija.
Poremećaji u metabolizmu galaktoze,
fruktoze i glikogena, glikirani hemoglobin i
fruktozamin, metode određivanja, testovi
opterećenja. Lipidi i lipoproteini:
metabolizam i hormonska regulacija,
lipoproteini, apoproteini, trigliceridi,
kolesterol, fosfolipidi, metode određivanja
lipidnih spojeva i lipoproteina, nasljedni i
stečeni poremećaji. Enzimi: enzimi u serumu,
organ specifični enzimi, izoenzimi, metode
određivanja katalitičke koncentracije i mase
enzima, laktat dehidrogenaza, alanin
aminotransferaza, aspartat aminotransferaza,
alkalna fosfataza, gama-glutamil transferaza,
kreatin kinaza, kisela fosfataza, amilaza,
lipaza. Mikroelementi: željezo i bakar -
apsorpcija, transport i korištenje, metode
određivanja, poremećaji. Esencijalni i
neesencijalni mikroelementi: značaj u
metabolizmu, metode određivanja,
poremećaji. Kvalitativna i kvantitativna
analiza mokraće, ostalih tekućina i ekskreta.
Preporučena literatura:
1. Štraus B. Medicinska biokemija, Medicinska
naklada, Zagreb 1992.
2. Štraus B i sur. Analitičke tehnike u
kliničkom laboratoriju, Medicinska naklada,
Zagreb 1997.
3. Juretić D. i sur. Medicinska biokemija,
priručnik, propisi, testovi, Interne skripte
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta,
Zagreb, 1998.
4. Zilva JF, Pannall PR. Klinička kemija u
dijagnostici i terapiji, III prerađeno izdanje,
Školska knjiga, Zagreb, 1992.
5. Flegar-Meštrić Z., Jagarinec N. i sur.
Referentne vrijednosti biokemijskih i
hematoloških sastojaka krvi u školske djece i
adolescenata grada Zagreba, Medicinska
naklada, Zagreb, 1997.
6. nastavni materijali s predavanja (CD)
7. Burtis CA, Ashwood ER. Tietz textbook of
Clinical Chemistry, W.B. Saunders Company,
Philadelphia, 2000.
8. Kaplan LA, Pesce AJ, Kazmierczak SC.
Clinical chemistry: Theory-Analysis-
Correlation, Mosby, London, 4th edition, 2003.
9. Guder WG, Narayanan S, Wisser H, Zawta
B. Samples: from the patient to the
laboratory, Git Verlag GMBH, Darmstadt,
1996.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
HEMATOLOGIJA I i II
Šifra predmeta: MB2-25
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5. i 6.
Broj ECTS bodova: 4,5 + 4,5 = 9
Ime predavača: prof. dr. sc. Mirna Sučić,
prof. dr. sc. Renata Zadro
95
Ciljevi predmeta: Naučiti o organizaciji i
funkciji hematopoetskog i limfopoetskog
sustava, o funkciji leukocita, eritrocita i
trombocita, te naučiti kliničke i laboratorijske
pokazatelje poremećaja i bolesti leukocita,
eritrocita i trombocita.
Preduvjeti:
Hematologija I: uvjeti za upis ovog predmeta
– odslušan kolegij iz Patofiziologije s
osnovama patologije I; uvjeti za polaganje
ispita iz ovog predmeta – položen ispit iz
Patofiziologije s osnovama patologije I.
Hematologija II: uvjeti za upis ovog predmeta
– odslušan kolegij iz Hematologije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Hematologije I.
Sadržaj predmeta:
Organizacija krvotvornog sustava, matične
hematopoetske stanice. Diferencijacija
hematopoetskih stanica, citokini i kemokini.
Eritrocitopoeza, citomorfologija
eritrocitopoeze. Funkcija eritrocita, željezo i
metabolizam željeza, hemoglobin.
Metabolizam eritrocita, funkcija B12 i folne
kiseline. Limfopoetski sustav, T i B limfociti,
NK stanice. Stanični i humoralni imunitet,
sustav komplemenata. Sustav gena tkivne
snošljivosti i njihova funkcija.
Granulocitopoeza, funkcija i metabolizam
granulocita. Megakariocitopoeza, funkcija
trombocita. Monocitopoeza, makrofagi,
funkcija i metabolizam monocita, adhezijske
molekule. Eozinofili i bazofili, funkcija i
metabolizam. Podjela anemija, klinički i
laboratorijski pokazatelji anemija.
Hipoproliferacijske anemije. Anemije zbog
poremećaja u sazrijevanju: sideropenična
anemija, megaloblastična i druge makrocitne
anemije. Hemolitičke anemije. Bolesti
matične hematopoetske stanice: aplastična
anemija, paroksizmalna noćna
hemoglobinurija. Bolesti granulocita i
monocita. Bolesti limfocita. Infektivna
mononukleoza. Imunodeficijencije, AIDS.
Dijagnostika povećaog limfnog čvora.
Splenomegalija i hipersplenizam. Zloćudne
bolesti mijeloidnih stanica. Kronične
mijeloproliferativne bolesti: mijelodisplazije,
akutne mijeloične leukemije. Zloćudne
bolesti limfocita. Kronična limfocitna
leukemija; maligni limfomi; akutne limfatične
leukemije. Multipli mijelom,
makroglobulinemija Waldenstroem, bolest
teških lanaca, monoklonalna gamapatija,
amiloidoza. Bolesti trombocita:
trombocitopenije, trombocitopatije, stečeni
poremećaji trombocita, trombocitoze.
Transplantacija alogenih i autolognih
hematopoetskih stanica.
Preporučena literatura:
1. Labar B, Hauptmann E. i sur. Hematologija,
Školska knjiga, Zagreb, 1998.
2. McKenzie SB. Textbook of hematology,
second edition, Williams and Wilkins, Waverly
Company, 1996.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM
INŽENJERSTVOM
Šifra predmeta: MB2-26
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: doc. dr. sc. Gordana Maravić
Vlahoviček, prof. dr. sc. Gordan Lauc
Ciljevi predmeta: Uputiti studente u
teorijske osnove i praktičnu primjenu
molekularne biologije i genetičkog
inženjerstva.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biokemije II, položen ispit
iz Biološke kemije; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Biokemije
II.
Sadržaj predmeta:
Organizacija i redoslijedi staničnih genoma:
veličina genoma, nekodirajuća DNA,
organizacija kromosoma. Održavanje i
preslagivanje genomske DNA: oštećenja DNA –
vrste, popravak, SOS-odgovor, mjesno
specifična rekombinacija, pokretni genetički
elementi. Metode molekularne biologije: PCR,
sekvenciranje DNA, SSCP, FISH, DNA-mikročip,
Southern, Northern i Western blot, ELISA.
Tehnologija rekombinantne DNA: izolacija i
obilježavanje nukleinskih kiselina, enzimi,
vektori i strategije kloniranja, konstrukcija
rekombinantnih vektora, uvođenje DNA u
stanicu domaćina, proizvodnja
rekombinantnih proteina, genske knjižnice,
mutageneza, inaktivacija gena, protusmislene
RNA i DNA. Napredne tehnologije genetičkog
inženjerstva: transgenične životinje i biljke,
kloniranje čitavih organizama, GMO,
transgenska tehnologija u funkcijskoj
genomici, razvoj novih lijekova i terapija.
Razvrstavanje i prijenos proteina: sekrecijski
put, signalni sljedovi, ER, smatanje i dorada
proteina, Golgijev aparat, vezikularni
transport, lizosomi. Citoskelet i stanično
kretanje: struktura i organizacija
citoskeletnih vlakana, stanično kretanje.
Stanični ciklus: faze, kontrola, regulacija i
regulatorne molekule, točke staničnog
ciklusa, mitoza, citokineza, mejoza i
oplodnja, matične stanice i održavanje zrelog
96
tkiva. Stanično signaliziranje: vrste signalnih
molekula i receptora, putovi prijenosa
signala, regulacija apoptoze. Virusi: genetički
materijal, veličina, morfologija, klasifikacija,
replikacija, viroidi, prioni. Rak: nastanak i
uzroci raka, tumorski virusi, onkogeni i
tumorski supresorski geni, primjena
molekularne biologije u sprječavanju i
liječenju raka.
Preporučena literatura:
1. G. Maravić, G. Lauc, J. Dumić. CD s
predavanjima
2. Cooper, G.M. i Hausman, R.E., Stanica –
molekularni pristup, Zagreb, Medicinska
Naklada, 2004.
3. Nicholl, D. S. T., An introduction to genetic
engineering, 2nd ed., Cambridge Univeristy
Press, 2003.
4. Maravić, G., Lauc, G., Dumić, J., Dabelić,
S., Šupraha, S., Gornik, O., Marcelić, T.
Molekularna biologija – praktikum, Scripta
biochemica, Farmaceutsko-biokemijski
fakultet, Zagreb, 2004., ISBN 953-6256-45-4.
5. Cox i Sincler: Molekularna biologija,
Zagreb, Medicinska Naklada, 2001.
6. Primrose, S.B., Twyman, R.M. and Old,
R.W., Principles of Gene Manipulation, 6th
ed., Blackwell Science, 2003.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
FARMAKOLOGIJA I i II
Šifra predmeta: MB2-27
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 3. i 4. godina
Semestar: 6. i 7.
Broj ECTS bodova: 2,5 + 9 = 11,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ita Samaržija
Ciljevi predmeta: Stjecanja znanja o
međudjelovanju lijeka s ljudskim
organizmom.
Preduvjeti:
Farmakologija I: uvjeti za upis ovog predmeta
– odslušan kolegij iz Patofiziologije s
osnovama patologije čovjeka II, položeni ispiti
iz Farmaceutske kemije i Patofiziologije s
osnovama patologije čovjeka I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Patofiziologije s osnovama patologije
čovjeka II.
Farmakologija II: uvjeti za upis ovog
predmeta – odslušan kolegij iz Farmakologije
I; uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta
– položen ispit iz Farmakologije I.
Sadržaj predmeta:
Student treba steći znanja iz opće i specijalne
farmakologije za sve skupine lijekova
sistematizirane prema anatomsko-terapijsko-
kemijskoj klasifikaciji. Zatim, opće principe
sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetiku)
do općih principa djelovanja lijeka
(farmakodinamiku) za preko tisuću
registriranih lijekova u R Hrvatskoj te njihova
zaštićena i nezaštićena imena. Opće principe
farmakologije čine: 1. osnovna načela
farmakokinetike - karakteristike lijekova za
lokalnu i sustavnu primjenu, prolaz kroz
stanične membrane, resorpciju iz probavnog
sustava i nakon parenteralne primjene,
raspodjelu, bioraspoloživost, metabolizam i
eliminaciju; 2. osnovna načela
farmakodinamike - djelovanje lijekova,
molekularni mehanizmi, receptori,
neurotransmitori i čimbenici koji modificiraju
djelovanje lijekova. Specijalnu farmakologiju
čine znanja o lijekovima iz sljedećih
područja: farmakologije (f.) probavnog
sustava (antiulkusni lijekovi, laksativi,
antidiaroici, antiemetici, anoreksici,
spazmolitici, antiflatulani, propulzivi i
digestivi); f. kardiovaskularnog sustava
(lijekovi s učinkom na srce, antihipertenzivi-
diuretici, blokatori Ca-kanala, inhibitori
angiotenzinskog sustava i β-blokatori,
antiaritmici, koronarni vazodilatatori,
hipolipemici); f. krvotvornih organa i krvi
(antianemici, antikoagulansi, fibrinolitici i
eritropoetin); f. autonomnog živčanog sustava
(l. kolinergičnog i adrenergičnog sustava) i f.
središnjeg živčanog sustava (sedativi -
hipnotici, anestetici, antipsihotici,
antidepresivi, antiparkinsonici, antiepileptici i
anksiolitici); l. pri liječenju boli i palijativna
skrb (opioidni i neopioidni analgetici),
liječenje migrene, antipiretici, protuupalni
lijekovi; l. koštano-mišićnog sustava
(antireumatici, bifosfonati itd);
glukokortikoidi, interferoni, imunosupresivi i
antialergici; f. respiratornog sustava
(antiasmatici, l. za opstruktivne bolesti dišnih
putova, antitusici i ekspektoransi). Potom,
antimikrobni lijekovi (antibiotici, antivirotici,
antimikotici, antituberkulotici, antiprotozoici
i anthelmintici); citostatici; hormonski
pripravci (kontraceptivi, inhibitori prolaktina,
androgeni i antiandrogeni, estrogeni,
progestageni, gonadotropini, pripravci za
liječenje bolesti štitnjače, glukagon,
kalcitonin); imunostimulatori, imunoserumi,
imunoglobulini; oftalmici i otologici te
dermatološki lijekovi (liječenje akni,
psorijaze, zaštita od sunca itd.). Sredstva
ovisnosti i mogućnosti liječenja.
Preporučena literatura:
1. Grupa autora: Medicinska farmakologija,
Urednici: M Bulat, J Geber, Z Lacković;
izdavač: Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
97
2. Lajla Bencarić: Registar lijekova u
Hrvatskoj, izdavač: Udruga poslodavaca u
zdravstvu, Zagreb-II/2004, 47. izdanje, 2004.
3. Ita Samaržija: Vježbe iz farmakologije,
skripta za studente, Studij farmacije i Studij
medicinske biokemije, 2004.
4. Božidar Vrhovac: Farmakoterapijski
priručnik, 4. izdanje, izdavač: Medicinska
naklada, 2003.
5. Ernst Mutschler, Gerd Geisslinger:
Arzneimittelwirkungen, 8. Aufgabe,
Wissenschaftlice Verlagsgesellschaft mbH
Stuttgart, 2001.
6. H.P Rang, M.M. Dale, J.M. Ritter, P.K.
Moore: Pharmacology, fifth edition, Churchill
Livingstone, 2003.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom
jeziku
SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U
ZDRAVLJU I BOLESTI
Šifra predmeta: MB2-54
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Ivana Čepelak
Ciljevi predmeta: Proširiti znanje studenata
iz patofiziologije u smislu značenja
oksidacijsko-antioksidacijskih sustava u
organizmu. Student će steći znanja o
slobodnim radikalima i antioksidansima u i
izvan organizma, te o njihovoj specifičnoj
ulozi u patogenezi bolesti.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biokemije II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Biokemije II
Sadržaj predmeta:
Slobodni radikali i okoliš (atmosferski
zagađivači, prijelazni metali, čestice,
lijekovi, alkohol, ksenobiotici), kemijska
svojstva slobodnih radikala: elektronska
struktura, reakcije, transport nesparenog
elektrona u homogenim i heterogenim
tekućim medijima i u pravilno složenoj čvrstoj
strukturi, slobodni radikali u organizmu,
reaktivni kisikovi spojevi, reaktivni spojevi
dušika i načini njihova djelovanja, primarni,
sekundarni i tercijarni antioksidansi i njihovi
mehanizmi djelovanja, antioksidansi u
prehrani, antioksidansi kao nadomjesna
terapija, slobodni radikali u procesu
karcinogeneze, slobodni radikali i
alkoholizam, slobodni radikali i bolesti pluća,
slobodni radikali u procesu aterogeneze,
oksidacijski stres i programirana smrt stanice,
metode procjene oksidacijskog stresa,
detekcija slobodnih radikala: EPR
spektroskopija sa spinskim stupicama,
posredna detekcija (detekcija produkata
radikalnih reakcija), slobodni radikali i
toksikologija.
Seminari: uključuju samostalnu, konstruktivnu
obradu znanstveno-stručnih članaka koje
odabire voditelj predmeta.
Preporučena literatura:
1. Čepelak I. Slobodni radikali – metabolizam i
toksičnost kisika, interni priručnik Zavod za
medicinsku biokemiju i hematologiju,
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2004.
2. nastavni materijali s predavanja
3. Knight JA. Free radicals, antioxidants,
aging and disease; American Association for
Clinical Chemistry ,1999.
4. Halliwell B. and Gutteridge JMC. Free
Radicals in Biology and Medicine, Oxford
University Press, Oxford, 2001.
5. fotokopije znanstveno-stručnih radova
objavljenih u literaturi
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
METALOPROTEINI – STRUKTURA I
MEHANIZAM
Šifra predmeta: MB2-55
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Mario Gabričević
Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa
različitim mehanizmima djelovanja (oksido-
redukcijskim, kompleksacijskim, transportnim
i dr.) metaloproteina i prikazati kompleksnost
njihovih reakcija u sklopu semimarskih
radova.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Biokemije I i Opće kemije sa
stehiometrijom II
Sadržaj predmeta:
Kolegij je zamišljen kao „problem oriented“.
Unutar kolegija, student treba dobiti znanja o
vrstama metaloproteina i njihovoj ulozi u
živom organizmu te pobliže znanje o
tehnikama koje se koriste u istraživanju
metaloproteina. Student će naučiti primjenu
metoda fluorescencije, spektrofotometrije i
stopped-flow/rapid scan tehnike na problem,
i naučiti način rješavanja mehanizma reakcije
temeljem kinetičkih i termodinamičkih
podataka za zadani sustav. Student će biti
obvezan pripremiti seminar o pojedinom
98
metaloproteinu s naglaskom na strukturu i
mehanizam i morat će prikazati što je novog
napravljeno u zadnje tri godine na tom polju.
Seminar teba trajati pola sata. U sklopu
vježbi, studenti će izmjeriti reakciju
metaloproteina transferina s Fe(III) ionima i
to pomoću stopped-flow/rapid-scan Uv-Vis i
fluorescencijske spektroskopije kao
komplementarnih metoda. Proučit će utjecaj
pH, ionske jakosti, koncentracije
„exogenous“ aniona (HCO3-, H2PO4-, citrat,
NTA itd) i koncentracije reaktanata na brzinu
vezanja Fe(III) iona na C- i N-terminalnom
kraju i temeljem dobivenih podataka
pretpostaviti mehanizam vezanja.
Preporučena literatura:
1. Principles of Fluorescence Spectroscopy,
Joseph R. Lakowicz, Second Edition, 1999. -
odabrana poglavlja
2. Handbook on Metalloproteins, editors: I.
Bertini, A. Siegel, H. Siegel, 2001. - odabrana
poglavlja
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA
Šifra predmeta: MB2-56
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. József Petrik
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
osnovnim načelima rada s kulturama stanica
te primjena pojedinih staničnih kultura u
eksperimentalnoj medicini i dijagnostici.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biokemije I, položen ispit
iz Stanične biologije s osnovama genetike;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
upisan kolegij iz Biokemije II
Sadržaj predmeta:
Mogućnosti primjene animalnih staničnih
kultura kao dobro definiranih živih sustava u
istraživačke i dijagnostičke svrhe. Tehnike
kultiviranja ljudskih i životinjskih stanica i
tkiva. Primarne i trajne stanične kulture.
Komercijalne stanične linije, American Type
Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne
zbirke staničnih linija. Sastav medija i
seruma, faktori rasta i citokini. Receptori,
prijenos signala, drugi glasnici, rani i kasni
geni. Asinkrone i sinkrone populacije stanica,
stanični ciklus. Klonalni rast i preživljavanje
stanica. Krioprezervacija stanica. Metode
ispitivanja citotoksičnosti. Morfološke i
biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije
stanične smrti (apoptoza, nekroza). Kulture
stanica u dijagnostici (određivanje citokina).
Humane kulture stanica u terapiji, kulture
krvotvornih stanica (autologna
transplantacija), matične stanice.
Preporučena literatura:
1. materijali s predavanja
2. R. Ian Freshney, Culture of Animal Cells, A
practical approach, Fourth Edition, Oxford
University Press, 2000.
3. Lodish H., Baltimore D., Berk A., Zipursky
S.L., Matsudaria P., Darnell J. (1997):
Molecular Cell Biology. Sientific American
Books, USA
4. odgovarajući priručnici i protokoli za
pripremu medija te kultiviranje stanica u
eksperimentalne i dijagnostičke svrhe
5. Ikić D., Pavelić D., Spaventi R. i sur.
(Urednici) (1989): Onkogeni i faktori rasta,
Globus, Zagreb
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom
jeziku
BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA
SIGNALIZACIJA
Šifra predmeta: MB2-57
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 6.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Tihana Žanić
Grubišić, prof. dr. sc. Lada Rumora
Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća
analizu temeljnih odnosa između strukture i
funkcije membranskih proteina. Istražit će se
molekularni mehanizmi uključeni u prijenos
signala i mogućnosti moduliranja signalnih
putova u terapijske svrhe.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Biokemije II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Biokemije II
Sadržaj predmeta:
Dinamika, struktura i organizacija bioloških
membrana; Tipovi transporta kroz membrane;
Različite obitelji transportnih proteina;
Anionski kanali: receptori za γ-aminobutirat
(GABA), cistično-fibrozni regulator
transmembranske vodljivosti (CFTR);
Nespecifični nosači lijekova – posrednici u
staničnoj rezistenciji (MDR nosači); Enzimi
vezani za membranu: adenozin-trifosfataze
(ATPaze); Ektoenzimi; Receptori kao signalne
molekule: receptori povezani s G-proteinima,
tirozin-kinazni receptori, receptori smrti;
Prijenos signala u stanici: signalni putovi
99
proteinskih kinaza aktiviranih mitogenima
(MAPK), fosfatidilinozitol-3 kinaze (PI3K),
kaspaza, bcl-2 proteina; Signalni putovi kao
terapijske mete.
Preporučena literatura:
1. Voet, Voet, Pratt: Biochemistry, J. Wiley &
Sons, 1999.
2. Lodish et al.: Molecular cell biology, W.H.
Freeman and Company, 1997.
3. Alberts et al.: Molecular biology of the
cell, Garland publishing company, 1996.
4. Krauss G.: The biochemistry of signal
transduction and regulation, J. Wiley & Sons,
2003.
5. Finkel T., Gutkind J.S.: Signal transduction
and human disease, Wiley-Liss 2003.
6. odabrani pregledni članci iz područja
obuhvaćenog kolegijem
7. znanstveni članci iz područja obuhvaćenog
kolegijem
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I
INFORMACIJA
Šifra predmeta: MB2-58
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 3. godina
Semestar: 5.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Krešimir
Sanković
Ciljevi predmeta: Ukazati studentima na
strukturnu i funkcionalnu ulogu membrana,
posebno u transportu tvari i informacija i
regulaciji procesa u biološkim sistemima.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Stanične biologije s osnovama
genetike i iz Fizike
Sadržaj predmeta:
Molekulska organizacija staničnih membrana,
međumolekulske interakcije. Fazni dijagrami
lipid/voda, stanje proteina u membranama.
Ravnoteža neutralnih i nabijenih čestica
preko membrane: elektrokemijski potencijal,
Nernstova jednadžba, osmotski tlak. Pasivni
transport neutralnih i nabijenih čestica.
Difuzijski potencijal, Goldmanova jednadžba,
porijeklo biopotencijala. Aktivni transport,
ionski kanali. Električki pobuđene membrane:
akcijski potencijal, prijenos impulsa duž
aksona, Hodgkin-Huxleyev model - električne
ekvivalentne sheme. Sinapsa:- kemijska
karika u prijenosu informacija. Prenositelji
informacija između stanica u mozgu,
pamćenje.
Preporučena literatura:
1. R. Glaser: Biophysics, Springer, Berlin,
2000.
2. T. F. Weiss Cellular Membranes, Vol. I i II,
MIT Press, Cambridge, Mass, SAD, 1996.
3. R. B. Gennis: Biomembranes, molecular
structure and function, Springer, Heidelberg,
1999.
4. J. G. Nichols, A. R. Martin, B. G. Wallas:
From neuron to brain, Sinauer, Sunderland,
Mass., USA, 1992.
5. preslike zabilješki nastavnika
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA
Šifra predmeta: MB2-28
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: prof. dr. sc. Franjo Plavšić,
doc. dr. sc. Irena Žuntar
Ciljevi predmeta: Uvesti studente u različite
grane moderne toksikologije i prikazati
aktualne probleme sa štetnim tvarima u
korištenju, uporabi i povezano s onečišćenjem
okoliša te radnim mjestom. Posebno istaknuti
analitičku toksikologiju u klinici i zaštiti
zdravlja ljudi kao temelj za specijalizaciju iz
analitičke toksikologije.
Preduvjeti: uvjeti za polaganje ispita iz ovog
predmeta – položen ispit iz Analitičke kemije
II
Sadržaj predmeta:
Program obuhvaća upoznavanje s osnovama
toksikologije uključujući vrste štetnih učinaka
kod kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja,
osnove toksikokinetike, kliničku toksikologiju,
ekotoksikologiju, toksikogenetiku,
toksinologiju, toksikologiju na radnom
mjestu, regulatornu toksikologiju,
toksikologiju najčešćih otrova te primjenu
računala u toksikologiji za simulaciju procesa
i gradnju baza podataka.
Preporučena literatura:
1. Plavšić F., Vrhovac B., Stavljenić A.,
Osnove kliničke farmakokinetike. Školska
knjiga, Zagreb 1993.
2. Duraković Z. i sur., Klinička toksikologija,
Grafos, Zagreb 2000.
3. Plavšić F., Žuntar I., Uvod u analitičku
toksikologiju, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
4. W.T.Shier, D.Mebs, Handbook of
Toxinology. Marcel Dekker, Inc. New York-
Basel, 1990.
100
5. M.J.Ellenhorn, D.G.Barceloux, Medical
Toxicology. Elsevier. New York-Amsterdam-
London, 1988.
6. Bazelska konvencija o kontroli
prekograničnog prometa opasnog otpada i
njegovu odlaganju (prijevod). ZGO, Zagreb,
1992.
7. D. Mebs, Venomous and Poisonous Animals.
Stuttgard: Medpharm Scientific Publ.; Boca
Raton, London, New York, Washington, DC:
CRC Press, 2002.
8. I.Sunshine. Methodology for Analytical
Toxicology. Vol. I, II and III. CRC Press, Inc.
Boca Raton, 1988.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
KOAGULACIJA
Šifra predmeta: MB2-29
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Renata Zadro
Ciljevi predmeta: Program predmeta
Koagulacija obuhvaća biokemiju i fiziologiju
hemostaze, patofiziologiju tromboze te
dijagnostiku i liječenje bolesti hemostaze.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Hematologije II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Hematologije II
Sadržaj predmeta:
Mehanizam zgrušavanja i fibrinolize. Uloga
krvnih žila u zgrušavanju. Biokemija
čimbenika zgrušavanja. Struktura i funkcija
faktora VIII i von Willebrandova faktora.
Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i
kliničke manifestacije. Kvantitativni i
kvalitativni poremećaji trombocita.
Poremećaji krvnih žila. Nasljedni poremećaji
sustava zgrušavanja (hemofilija A i B, von
Willebarndova bolest). Stečeni poremećaji
zgrušavanja krvi (diseminirana intravaskularna
koagulacija). Trombofilije: nasljedni i stečeni
uzročnici. Antikoagulacijska terapija – vrste i
mehanizam djelovanja. Laboratorijsko
praćenje antitrombotske i antiagregacijske
terapije. Laboratorijska evaluacija
poremećaja hemostaze: globalni testovi
zgrušavanja (protrombinsko vrijeme,
aktivirano parcijalno tromboplastinsko
vrijeme, fibrinogen), određivanje aktivnosti
pojedinačnih faktora zgrušavanja i fibrinolize,
kromogeni testovi za mjerenje aktivnosti
faktora i inhibitora. Ispitivanje funkcije
trombocita: kapacitet primarne hemostaze,
agregacija trombocita, vrijeme krvarenja.
Preporučena literatura:
1. B. Labar, E. Hauptman i sur.:
Hematologija, Školska knjiga, 1998.
2. McKenzie SB: Clinical Laboratory
Hematology. Upper Saddle River, New Jersey:
Pearson Education, Inc. 2004.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH
SUSTAVA I i II
Šifra predmeta: MB2-30
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7. i 8.
Broj ECTS bodova: 7,5 + 7,5 = 15
Ime predavača: prof. dr. sc. Ivana Čepelak
Ciljevi predmeta: Definirati značenje općih i
specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u
probiranju, prevenciji, dijagnostici, praćenju
i prognozi te uspješnosti liječenja raznih
organa i organskih sustava.
Preduvjeti:
Klinička biokemija organa i organskih sustava
I: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan
kolegij iz Opće kliničke biokemije II; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Opće kliničke biokemije II.
Klinička biokemija organa i organskih sustava
II: uvjeti za upis ovog predmeta – odslušan
kolegij iz Klinička biokemija organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I.
Sadržaj predmeta:
Metode procjene poremećaja integriteta
stanica i funkcije pojedinih organa i organskih
sustava. Jetra: uloga jetre u metabolizmu,
sintezi, pohranjivanju, detoksikaciji i
ekskreciji, lab. dijagnostika akutnih i
kroničnih bolesti, kolestaze. Kardiovaskularni
sustav: srce, simptomi srčanih bolesti,
kongestivno zatajivanje srca, koronarna
srčana bolest, hipertenzija, čimbenici rizika
za kardiovaskularne bolesti, lab. dijagnostika
srčanih bolesti, rani i kasni biljezi bolesti
srca. Urogenitalni sustav: lab. procjena
funkcije filtracije, reapsorpcije i sekrecije u
bubregu. Gastrointestinalni sustav: metode
evaluacije funkcije želuca, egzokrine i
endokrine funkcije pankreasa i crijeva.
Metabolizam koštanog tkiva: integrirana
kontrola metabolizma kosti, biokemijski
biljezi pregradnje kosti, bolesti kostiju.
Respiratorni sustav: lab. metode otkrivanja i
101
procjene plućnih bolesti: pneumonija,
kronična opstruktivna bolest, tuberkuloza,
astma. Neurološki sustav: lab. metode
otkrivanja i procjene upalnih i infektivnih
bolesti moždanog sustava. Hipofiza:
hipotalamusna regulacija, hormoni
adenohipofize, hormoni neurohipofize,
metode analitičke evaluacije funkcije
hipofize. Štitnjača: hormoni štitnjače i
njihova funkcija, postupci određivanja
hormona, bolesti štitnjače. Nadbubrežna
žlijezda: opća kemija steroida,
adrenokortikalni steroidi, postupci
određivanja adrenokortikalnih hormona,
bolesti kore i srži nadbubrežne žlijezde.
Tumori: metaboličke promjene u tumorskim
stanicama, tumorski biljezi, analitički
postupci određivanja tumorskih biljega.
Preporučena literatura:
1. Čepelak I. i sur. Medicinsko-biokemijske
smjernice, Medicinska naklada, Zagreb 2004.
2. Štraus B. Medicinska biokemija, Medicinska
naklada, Zagreb, 1992.
3. Juretić D. i sur. Medicinska biokemija,
priručnik, propisi, testovi, Interne skripte
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta,
Zagreb, 1998.
4. Thomas L. Clinical laboratory diagnostics.
Use and assessment of clinical laboratory
results, Th-Books Verlagsgesellschaft mbH,
Frankfurt/Main 1998.
5. Kaplan LA, Pesce AJ, Kazmierczak SC.
Clinical chemistry: Theory-Analysis-
Correlation, Mosby, London, 4th edition, 2003.
6. Burtis CA., Ashwood ER. Tietz
Fundamentals of Clinical Chemistry, 4
izdanje, WB Saunders Company, A Harcourt
Health Sciences Company, London,
Philadelphia, 2001.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA
Šifra predmeta: MB2-31
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: prof. dr. sc. Karmela Barišić,
prof. dr. sc. Lada Rumora
Ciljevi predmeta: Program kolegija obuhvaća
upoznavanje temeljnih principe molekularne
tehnologije i tehnika koje se koriste u
dijagnostičke i istraživačke svrhe te izvođenje
osnovnih molekularnih dijagnostičkih
testiranja i interpretacije dobivenih
rezultata.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Molekularne biologije s
genetičkim inženjerstvom; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položeni
ispiti iz Opće kliničke biokemije II i iz
Hematologije II
Sadržaj predmeta:
Genetski temelji bolesti; In vitro manipulacija
nukleinskim kiselinama; Izolacija,
kvantifikacija, hibridizacija i digestija
nukleinskih kiselina; Amplifikacijske tehnike
(PCR i RT-PCR); Elektroforeza; Sekvenciranje i
detekcija nukleinskih kiselina; Kvantitativni
PCR, Microarray i in-situ hibridizacija;
Primjena temeljnjih principa genetike u
dijagnostici monogenskih bolesti (cistična
fibroza, Huntingtonova bolest, mišićna
distrofija Duchenne, sindrom lomljivog X
kromosoma) i poligenskih bolesti
(ateroskleroza, hipertenzija, astma,
neurodegenerativne bolesti), onkologiji,
forenzici, utvrđivanju očinstva,
transplantaciji i infektivnim bolestima;
Farmakogenetika; Interpretacija rezultata i
kontrola kvalitete rada.
Preporučena literatura:
1. Molecular Diagnostics for the Clinical
Laboratorian, W. B. Coleman i G. J. Tsongalis
(Eds), Humana Press, 1997.
2. Molecular Diagnostics: A Training and Study
Guide, G. J. Tsongalis i W. B. Coleman (Eds),
Washington, DC: AACC Press, 2002.
3. materijali s predavanja, seminara i vježbi
4. Molecular Biology in Medicinal Chemistry,
T. H. Dingermann, D. Steinhilber, G. Folkers
(Eds) John Wiley and Sons, 2002.
5. Tietz Textbook of Fundamentals of Clinical
Chemistry, 4th ed; C. A. Burtis, E. R. Ashwood
(Eds), WB Saunders Company, A harcourt
Health Sciences Company, 2001.
6. znanstveni i stručni radovi
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom i njemačkom
jeziku
BIOKEMIJA LIJEKOVA
Šifra predmeta: MB2-32
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: prof. dr. sc. Marica Medić-
Šarić
Ciljevi predmeta: Stjecanje spoznaja o
enzimima, biološkim i kemijskim promjenama
te učincima ljekovitih tvari, drugih
ksenobiotika i endobiotika na ljudski
102
organizam kao posljedice metaboličkih
procesa.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Biokemije II i iz Farmaceutske
kemije
Sadržaj predmeta:
Uvod u Biokemiju lijekova. Metabolizam i
biotransformacije kseno- i endobiotika.
Reakcije I faze: bio-oksidacije, bio-
redukcije, hidrolize, ostale reakcije. Enzimi i
enzimski sustavi (P450, flavin
monooksigenaze, peroksidaze, molibden
hidroksilaze). Reakcije II faze: metilacije,
konjugacije s aminokiselinama, acetilacije,
sulfokonjugacije, glukuronidacije, konjugacije
s glutationom). Stereoselektivnost.
Prolijekovi. Tansportni proteini: P-
glikoprotein, MRP-prenosioci, BCRP, LRP,
ostali. Indukcija, inhibicija, stimulacija u
biotransformacijama lijekova. Metaboličke
interakcije lijek-lijek, lijek-kemijska tvar.
Farmakogenomika. Biotransfromacije i
biološki učinci endo- i ksenobiotika. QSPR i
QSAR u istraživanjima novih lijekova.
Kinetički pristup činiocima koji utjeću na
reakcije biotransformacije – indukcije i
inhibicije. Korištenje intra- i internet baza
podataka. „High througput“ metode (metode
brzog dobivanja rezultata). Korisnost „probe
drugs“ (lijekova karakterističnih proba) u in-
vitro in in-vivo ispitivanjima. Primjena i
metode QSAR and QSPR. Uvod u laboratorijske
vježbe.
Preporučena literatura:
1. Rendić S., Di Carlo F.J.: Human
Cytochrome P450 Enzymes: A Status Report
Summarizing Their Reactions, Substrates,
Inducers and Inhibitors, Drug Metab Rev.
1997;29:413-580
2. Rendić S . Summary of information on
human CYP enzymes: human P450 metabolism
data. Drug Metab Rev. 2002 Feb-May;34(1-
2):83-448
3. Rendić S. Drug interactions of H2-receptor
antagonists involving cytochrome P450 (CYPs)
enzymes: from the laboratory to the clinic
(Review). Croat Med J. 1999 Sep;40(3):357-67
4. Drug-Drug Interactions: Scientific and
Regulatory Perspectives. Izd. Lee A. P.,
Academic Press, New York 1999.
5. Andrew Parkinson, Biotransformation of
Xenobiotics, in Casarett and Doull's
Toxicology: The Basic Science of Poisons, 6TH
Edition /Publisher:McGraw-Hill, US-
ISBN:0071347216, 2001, pp. 133-224
6. Lewis DFV, Guide to Cytochrome P450
Structure and Function, Taylor and Francis,
London 2001, ISBN 0748408975
7. Rendić S. Human P450 Metabolim and
Transporter Databases (internal)
8. S. Rendic and FP Guengerich (Editors),
Drug Metabolism Reviews, Special Issue
Human Cytochromes P450s (Human CYPs),
Marcel Dekker Inc., Volume 34, Number 1-2,
2002.
9. Cytochrome P450
Homepage:http://drnelson.utmem.edu
/CytochromeP450.html
10. Ortiz de Montellano, Cytochrome P450,
Structure, Mechanism, and Biochemistry, Paul
R. (Ed.), 3rd ed., Springer, 2005. ISBN: 0-306-
48324-6
11. Gibson GG, Skett P, Introduction to drug
metabolism, Chapters 4 & 5. 2nd ed., Blackie
Acad. & Professional, London, 1994.
12. Low LK, Metabolic changes of drugs and
related organic compounds. In: Wilson and
Gisvold's textbook of organic, medicinal and
pharmaceutical chemistry, 10th ed., Delgado
JN, Remers WA. (Eds.), Lippincott-Raven
Publishers, Philadelphia, 1998.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOKEMIJA PREHRANE
Šifra predmeta: MB2-33
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: prof. dr. sc. Irena Vedrina-
Dragojević
Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa
nutritivnim značajem, interakcijama i
bioiskoristivosti komponenata namirnica,
utjecajem prehrane na biokemijske testove
za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa
organizma.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta -
položen ispit iz Biokemije I; uvjeti za
polaganje ispita iz ovog predmeta – položen
ispit iz Biokemije II
Sadržaj predmeta:
Osnove zdrave prehrane. Proteini i
aminokiseline - potrebe, biološka
iskoristivost, enzim-inhibitori, mehanizmi
"blokiranja" esencijalnih aminokiselina i
biološka aktivacija reakcionih produkata,
korekcija deficita limitirajućih aminokiselina,
biološka vrijednost proteina i biokemijski
parametri prehrambenog statusa organizma,
proteinska malnutricija, odnos nutritivnih i
flogističkih faktora. Određivanje biokemijskih
parametara. Reaktanti akutne faze.
Prognostičko inflamatorni–nutritivni indeks
(PINI). Ugljikohidrati - značaj, potrebe, izvori.
Poremećaji metabolizma i prehrana.
103
Fiziološki značaj prehrambenih vlakana -
utjecaj na glikemijski indeks namirnica. Lipidi
- potrebe, sastav i porijeklo, biokemijski
značaj esencijalnih masnih kiselina i
polinezasićenih masnih kiselina, patofiziološki
poremećaji uslijed deficita u prehrani.
Prednosti mediteranske prehrane. Minerali –
makroelementi i elementi u tragovima -
biokemijske funkcije, izvori, potrebe,
bioiskoristivost, akumulacija, toksičnost.
Vitamini – izvori u namirnicama,
biotransformacije, mehanizam transporta u
organizmu, bioiskoristivost, biokemijske
funkcije. Biokemijski parametri za procjenu
potreba i vitaminskog statusa organizma,
avitaminoze, hipo- i hipervitaminoze.
Ugrožene populacije. Metabolizam organizmu
stranih i toksičnih spojeva. Biokemijski testovi
za procjenu nutritivnog i zdravstvenog statusa
organizma. Utjecaj komponenata namirnica i
režima prehrane na rezultate biokemijskih
testova.
Preporučena literatura:
1. Brody T.: Nutritional Biochemistry,
Academic press, Inc., New York, London,
1999.
2. Combs G. F. Jr.: The vitamins:
Fundamental aspects in nutrition and health,
Academic press, Inc., New York, London,
1999.
3. kopije prozirnica sa predavanja
4. Machlin L. J.: Handbook of vitamins;
Nutritional, biochemical and clinical aspects,
Marcel Dekker, Inc., New York, Basel, 1984.
5. Belitz D., Grosch W.: Food chemistry (2.
ed.) Springer Verlag, Berlin, New York, 1987.
6. Zapsalis C., Beck R. A.: Food chemistry and
nutritional biochemistry, J. Wiley et Sons,
New York, 1985.
7. Friedman M.: Nutritional and toxicological
significance of enzyme inhibitors in foods,
Plenum press, New York, London, 1986.
8. relevantni članci u znanstvenim časopisima
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S
MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM
Šifra predmeta: MB2-52
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 2,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Ivan Kosalec
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s
epidemiološkim metodama, svojstvima i
značenju infektivnih i invazivnih bolesti,
putevi širenja infekcije s posebnim osvrtom
na rad u biokemijskom laboratoriju. Predmet
izučava etiologiju i mikrobiološku dijagnostiku
infektivnih bolesti, patogenezu, prevenciju i
zaštitu u radu s infektivnim materijalom u
biokemijskom laboratoriju i okolišu. Upoznaje
s biokemijskim parametrima i temeljima
terapije bakterijskih, virusnih i parazitarnih
bolesti.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Mikrobiologije s
parazitologijom II
Sadržaj predmeta:
Osnove opće epidemiologije, metode
istraživanja, karakteristike i značenje važnih
infektivnih bolesti. Upoznavanje s
mikrobiološkim metodama izolacije bakterija
i gljivica, te njihova identifikacija
mikromorfološkim, kulturelnim i biokemijskim
metodama. Serološke metode identifikacije
bakterija i virusnih bolesti. Fagotipizacija
bakterijskih sojeva kao i epidemiološke
metode utvrđivanja putova širenja infekcija.
Upoznavanje fiziološke flore ljudskog tijela
(koža i sluznice, usna šupljina, intestinalni
sustav), uzorkovanje i izolacija patogenih
bakterija i gljivica iz urina, fecesa i krvi.
Izvođenje laboratorijskih pretraga na krvne
parazite, fecesa na ciste i jajašca parazita,
pretragom mišićnog tkiva na ličinke trihinele i
drugih razvojnih oblika parazita u organima
prolaznog domaćina.
Preporučena literatura:
1. I. M. Roitt: Temeljnja imunologija,
JUMENA, Zagreb, 1978.
2. T. Naglić, D. Hajsig: Veterinarska
imunologija, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
3. F. Mihaljević, J. Fališevac, B. Bezjak, B.
Mravunac: Specijalna klinička infektologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 1994.
4. N.N. Damani: Priručnik o postupcima
kontrole infekcija, prijevod 2. izdanja,
Merkur A.B.D., Zagreb, 2004.
5. V. Babuš i sur.: Epidemiologija, Medicinska
naklada, Zagreb, 1997.
6. E. W. Koneman, S.D. Allen, W.M. Janda,
P.C. Schreckenberger, W.C. Winn, Jr.:
Diagnostic Microbiology, Lippincott-Raven
Publ., Philadelphia, 1997.
7. I. Andreis, F. Čulo, M. Marušić, M. Taradi:
Imunologija, Medicinska naklada, Zagreb,
1998.
8. G. R.W. Burton: Microbiology for the health
sciences, J.B. Lippincott Comp., Philadelphia,
1988.
9. J. F. MacFaddin, Biochemical tests for
identification of medical bacteria, 3rd Ed.,
Lippincott Williams&Wilkins, Philadelphia,
2000.
104
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
NEUROKEMIJA
Šifra predmeta: MB2-59
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Milica Trbojević-
Čepe
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama
neurobiologije i likvorske dijagnostike
neuroloških bolesti.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Opće kliničke biokemije II
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Razvoj živčanog sustava. Anatomsko-
morfološka podjela središnjeg živčanog
sustava (SŽS) i temeljne funkcije. Stanična
građa (makroglija i mikroglija). Siva i bijela
tvar. Stanična biologija neurona. Membranski
i akcijski potencijal. Sinapsa i
neurotransmiteri. Načini povezivanja neurona
(neuronski nizovi, putovi, krugovi, mreže).
Građa i funkcija perifernog živčanog sustava.
Temeljni osjetilni i motorički putovi. Lipidi i
proteini živčanog sustava. Aksonski transport.
Mijelin. Patobiokemijska podloga neuroloških
bolesti. Cerebrospinalni likvor kao “ogledalo”
središnjeg živčanog sustava.
Seminari:
Anatomske značajke likvorskih prostora,
hidrodinamika cerebrospinalnog likvora i
njegove osnovne funkcije. Krvno-moždana i
krvno-likvorska barijera. Prolaz tvari i
staničnih elemenata kroz sustav barijera.
Sastav likvora u zdravlju i bolesti. Neurološke
bolesti u kojima je analiza likvora najčešće
indicirana. Citološke i biokemijske pretrage
likvora.
Vježbe:
Primjena kromatografskih i elektroforetskih
tehnika u istraživanju proteina i lipida u
moždanom tkivu i cerebrospinalnom likvoru.
Preporučena literatura:
1. Siegel GJ, Agranoff BW, Albers RW,
Molinoff PB, editors. Basic Neurochemistry.
Molecular, cellular and medical aspects, 5th
ed. New York: Raven Press,1994.
2. Judaš M, Kostović I. Temelji neuroznanosti.
Zagreb: Medicinska naklada, 1997.
3. Fish Fishman RA. Cerebrospinal fluid in
disease of the nervous system, 2nd ed.
Philadelphia: WB Saunders, 1992.
4. Felgenhauer K. Laboratory diagnosis of
neurological diseases. In: Thomas L, editor.
Clinical laboratory diagnostics - use and
assessment of clinical laboratory results.
Frankfurt: TH Books, 1998:1308-1326.
5. Felgenhauer K, Beuche W, editors.
Labordiagnostik Neurologischer
Erkrankungen. Stuttgart: Thieme, 1999.
6. Reiber H, Ungefehr S, Jacobi C. The
intrathecal, polyspecific and oligoclonal
immune response in multiple sclerosis.
Multiple Sclerosis l998; 4:111-117
7. Reib Reiber H. Cerebrospinal fluid-
physiology, analysis and interpretation of
protein patterns for diagnosis of neurological
diseases. Multiple Sclerosis 1998; 4:99-107
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA
Šifra predmeta: MB2-60
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 8.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Elizabeta Topić
Ciljevi predmeta: Približiti studentu
bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s
ulogom medicinsko-biokemijskog laboratorija
u njegovu zbrinjavanju, sintetiziranjem
znanja u području opće, specijalističke i
visokodiferentne medicinske biokemije.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Opće kliničke biokemije II;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Opće kliničke biokemije II
Sadržaj predmeta:
U ovom kolegiju student će naučiti opća
načela dijagnostičkog postupka hitnog
bolesnika. Naučiti će se što su opći uvjeti koji
predstavljaju početak svakog planiranja, kao
što su jasno zadani ciljevi, program stručnog
rada, oblik organizacije i radni proces
laboratorija, stupanj automatizacije, potrebe
i omjer rutinskog rada i znanstvenog
istraživanja te procjena stručnih programa za
budućnost. Pokazati će se smjernice za odabir
pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih
internističkih stanja vezanim za srce,
gušteraču, jetru, žučni mjehur, pluća,
bubreg, hitna neurološka stanja, hitna stanja
u pedijatriji, te intoksiciranih bolesnika.
Približiti studentu najnovija saznanja o
patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih
supstanci poput alkohola i droga. Metabolizam
alkohola i droga. Genetska osnova ovisnosti.
Alkohol, oksidacijski stres i fibrogeneza.
105
Mehanizam učinka droga na središnji živčani
sustav. Metode za identifikaciju alkohola i
droga, križne reakcije, krivotvorenje uzoraka.
Student će na primjeru kliničkog problema s
radnom dijagnozom naučiti odabrati one
laboratorijske pretrage čiji će rezultati
omogućiti prihvaćanje ili odbacivanje radne
dijagnoze pri tom vodeći računa o
metodološkim i biološkim ili interferencijskim
čimbenicima koji mogu utjecati na rezultat.
U kolegiju će se obraditi i proces donošenja
odluke za nabavu novih instrumenata,
postupaka i reagensa, faze u evaluaciji
instrumenata, počevši od faze selekcije
instrumenta (analiza uloge instrumenta u
procesu rada), faza kliničko laboratorijske
evaluacije do faze ekonomske isplativosti
(cijena instrumenta, troškovi
reagencija/analiza, troškovi potrošnog
materijala/analiza, troškovi održavanja,
ukupni troškovi/analiza).
Preporučena literatura:
1. Topić E, Primorac D, Janković S.
Medicinsko biokemijska dijagnostika u
kliničkoj praksi. Zagreb: Medicinska naklada,
2004.
2. Čepelak I, Štraus B, Dodig S, Labar B.
Medicinslo-biokemijske smjernice. Medicinska
naklada, Zagreb, 2004.
3. Vonderscmmit J. Laboratory organization
and automatization. Berlin, New York: Walter
de Gruyter, 1991.
4. Topić E, Samošćanec K. Alkoholizam i
droge. Priručnik Hrvatske komore medicinskih
biokemičara, Medicinska naklada, Zagreb,
2002.
5. Thomas L. Clinical laboratory diagnostics.
TH Books, 1998.
6. Štraus B, Stavljenić-Rukavina A, Plavšić F.
Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju.
Zagreb: Medicinska naklada, 1997.
7. European Committee for Clinical
Laboratory Standards (ECCLS) – Priručnik za
evaluaciju instrumenata, postupaka i test
reagensa
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOSTATISTIKA
Šifra predmeta: MB2-61
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Krešimir
Sanković
Ciljevi predmeta: Upoznavanje složenijih
statističkih postupaka. Osmišljavanje pokusa
te primjena statističkih metoda učestalih u
medicinsko-biokemijskom laboratoriju kao i u
kliničkim ispitivanjima.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Statistike
Sadržaj predmeta:
Korelacije, jednostavna linearna regresija,
višestruka linearna regresija, Coxova
regresija, Passing-Bablokova regresija,
Spearmanov koef. korelacije, Pearsonov koef.
korelacije. Analiza varijance,
jednoparametarska i dvoparametarska
ANOVA. Analiza učestalosti, χ2-test i
Fischerov egzaktni test. Normalna razdioba.
Testovi normalnosti razdiobe. Neparametrijski
testovi: Wilcoxonov test sume rangova, Mann-
Whitneyev test, Kruskal-Wallisov test,
Friedmanov test. Osmišljavanje i provođenje
kliničkih pokusa. Procjena kliničke kakvoće
laboratorijskog testa, ROC-analiza. Kontrola
kvalitete lijekova. Kontrola proizvodnje,
fizičko-kemijskih svojstava, analiza
učinkovitosti, sigurnosti i bioraspoloživosti
lijeka. Vrednovanje analitičkih metoda i
postupaka.
Preporučena literatura:
1. D. W. Wayne, Biostatistics, Wiley&Sons Inc,
6th Ed, New York 1995.
2. S. Bolton, C. Bon, Pharmaceutical
Statistics – Practical and Clinical Applications,
Marcel Dekker, Inc, 4th Ed, New York and
Basel 2004.
3. internet adrese baza podataka
4. kopije predavanja
5. J. E. DeMuth, Basic Statistics and
Pharmaceutical Statistical Applications,
Biostatistica, New York, 1999.
6. I. Šošić i V. Serdar, Uvod u statistiku,
Školska knjiga, Zagreb 1997.
7. V. Vranić, Vjerojatnost i statistika,
Tehnička knjiga, Zagreb 1971.
8. I. Pavlić, Statistička teorija i primjena,
Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
BIOANORGANSKA KEMIJA
Šifra predmeta: MB2-62
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 4. godina
Semestar: 7.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Željko Romić
Ciljevi predmeta: Cilj ovoga kolegija je
upoznavanje s ulogom anorganskih elemenata
106
u biomedicini, funkciji metaloproteina i
metaloenzima, termodinamičkim i kinetičkim
svojstvima kompleksa metala.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Opće kemije sa
stehiometrijom II
Sadržaj predmeta:
Značaj i temeljni principi bioanorganske
kemije (termodinamička i kinetička svojstva
liganada koji tvore komplekse s
biomolekulama). Primjena fizikalnih metoda u
bioanorganskoj kemiji (x-zračenje, EPR,
NMR) s posebnim osvrtom na njihovu primjenu
u dijagnostičke svrhe u biomedicini.
Bioraspoloživost i tkivna raspodjela metala
(unos, transport i pohrana). Željezo, bakar i
cink u biološkim sustavima. Metalopreoteini
na staničnom nivou biti će razjašnjeni na
primjeru željeza (vezanje kompleksa željeza i
transferina na receptor; internalizacija,
pohrana Fe u formi feritina; regulacije
ekspresije transferinskih i feritinskih
receptora). Svojstva i uloga proteina koji
sudjeluju u prijenosu elektrona (Fe-S, Cu).
Uloga metalnih iona kao stabilizatora
biomolekula (proteina, DNA, RNA), te kao
neizostavne komponente aktivnog centra
enzima (karboksi peptidaza A) nukleinskih
kiselina, prostetskih skupina i koenzima.
Mehanizmi toksičnosti metala na staničnom
nivou (primjer Hg). Uloga metala u nastanku
slobodnih radikala (Fentonova reakcija).
Sudjelovanje matala u prevenciji od
oksidacijskog stresa (sastavni dio
antioksidacijskih enzima). Biološka uloga Mo,
W, V, Cr i Mn. Uloga kalcija i magnezija u
regulaciji i biokatalitičkim procesima.
Primjena anorganskih radionuklida u
dijagnostici; terapijska primjena metala.
Preporučena literatura:
1. S.J. Lippard, J.M. Berg, Principles of
Bioinorganic Chemistry, University science
books, Mill Valley, CA (USA) 1994.
2. W. Kaim, B. Schwederski: "Bioinorganic
Chemistry: Inorganic Elements in the
Chemistry of Life", J. Wiley & Sons,
Chichester (GB), 1994.
3. J.J.R. Frausto da Silva & R.J.P. Williams:
“The biological chemistry of the elements:
the inorganic chemistry of life”, Oxford Univ.
Press, Oxford (GB), 1994.
4. L. Stryer: "Biochemistry" (4th ed.), W.H.
Freeman & Co., N.Y.
5. D.E. Fenton:" Biocoordination Chemistry",
Oxford University Press, (GB) 1995.
6. http://www.chemistry.wustl.edu/
EduDev/Feritin/index.html
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
TRANSFUZIOLOGIJA S
IMUNOHEMATOLOGIJOM
Šifra predmeta: MB2-34
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Renata Zadro
Ciljevi predmeta: Edukacija studenata iz
područja transfuzijske medicine, koja
obuhvaća temeljna područja transfuziologije
i imunohematologije.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Hematologije II
Sadržaj predmeta:
Temeljnji principi GMP-a, proizvodnja krvnih
pripravaka, kontrola kvalitete i sigurnost krvi.
Krvne grupe; eritrocitne, trombocitne i
leukocitne; Nasljeđivanje eritrocitnih Kg,
imunizacija i kliničko značenje antitijela i
autoantitijela. Značenje liječenja
transfuzijama krvi; Imunomodulacija,
Laboratorijsko praćenje liječenja krvnim
pripravcima. Rizici liječenja krvnim
pripravcima i nadzor nad nuspojavama.
Molekularne metode u transfuziologiji, Krvlju
prenosive bolesti. Imunologija hepatitisa B,C i
HIV infekcije; Virusne mutacije; značenje u
transfuziologiji. Prionska bolest i novi
patogeni. Serološke metode otkrivanja biljega
krvlju prenosivih bolesti. Kontrola kvalitete u
serološkom laboratoriju i izvještavanje.
Validacija automatiziranih sustava. Statističke
metode u kontroli kvalitete. Temeljni principi
ISO 9001 standarda.
Preporučena literatura:
1. D.Grgičević i T Vuk u knjizi:
Imunohematologija i transfuzijska medicina,
Medicinska naklada, Zagreb, 2000.
2. T.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje
kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti, HZTM,
2002.
3. AABB, Blood safety in the New Millenium,
AABB, Bethesta 2002.
4. B.Golubić Ćepulić i sur: Liječenje
eritrocitnim krvnim pripravcima; KBC Zagreb,
2002.
Metode podučavanja: teorijska i praktična
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI
Šifra predmeta: MB2-35
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
107
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Damir Dodig
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s
dijagnostičkim i terapijskim postupcima
nuklearne medicine, indikacije za njihovu
kliničku primjenu. Rad s otvorenim izvorima
zračenja te principi zaštite od zračenja.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava II, položen ispit iz Fizike;
uvjeti za polaganje ispita iz ovog predmeta –
položen ispit iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava II
Sadržaj predmeta:
Uvod, fizikalne osnove. Instrumencija, obrada
scintigrafskih podataka primjenom računala.
Obrada scintigrafskih podataka, emisijska
kompjuterizirana tomografija. Imunoanaliza,
proizvodnja radionuklida i radiofarmaci.
Ispitivanje štitnjače. Zaštita od zračenja na
radu. PET i upale. Ispitivanje funkcije
bubrega. Ispitivanje koštanog sustava,
detekcija tumora. Nuklearna kardiologija i
pulmologija. Nuklearno-medicinska ispitivanja
u gastroenterologiji. Nuklearna medicina u
neurologiji. Obilježavanje stanica. Nuklearni
akcidenti.
Preporučena literatura:
1. Klinička nuklearna medicina, urednici
Ivančević, Dodig, Kusić, izdavač Medicinska
naklada 1999.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
EVALUACIJA INSTRUMENATA, POSTUPAKA I
REAGENSA
Šifra predmeta: MB2-36
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Željko Romić
Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je upoznati
studente sa procjenom instrumenata,
postupaka i ragensa. Točnost i pravovaljanost
analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i
kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole
visokih standarda sva tri segmenta.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I
Sadržaj predmeta:
Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije,
validacije i evaluacije; potkrijepiti praktičnim
primjerima u okviru seminarskih radova.
Značaj redovite provjere – kalibracije
automatskih analizatora, mjernih
instrumenata (spektrofotometri, vage) i druge
(pipete, kivete, termometri) opreme.
Primjena ISO standarda u kliničko-
laboratorijskoj praksi. Unutarnja i vanjska
kontrola kvalitete. Prednosti uključivanja u
vanjske (inozemne) kontrole kvalitete.
Preciznost, specifičnost, osjetljivost i
točnost. Razumjevanje temeljnih statističkih
pojmova u redovitoj kontroli kvalitete
(srednje vrijednosti, koeficijenta varijacije,
standardne devijacije, medijana, kvartila).
Načini ispitivanja i kontrola reagencija i
reagenasa (kvantitativnih i kvalitativnih).
Postupci u evaluaciji automatskog
analizatora. Procjena potrebe i izbor
optimalnog analizatora uklopivog u strukturu
postojeće opreme. Faze u evaluaciji
automatskog analizatora (selekcija, kliničko-
laboratorijska evaluacija, ekonomska
isplativost). Pregled ostalih čimbenika koji
mogu utjecati na konačan rezultat: priprema
bolesnika, uzorkovanje, pohrana i transport
uzorka.
Preporučena literatura:
1. Vonderschmmitt J. Laboratory Organization
and Automatization, Walter de Gryter, Berlin-
New York, 1991.
2. European Committee for Clinical laboratory
standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju
instrumenata, postupaka i test reagensa
3. Thomas L. Clinical Laboratory Diagnostics,
TH Books, 1998.
4. Burnett D. A practical guide to
accreditation in laboratory medicine. London:
ACB Venture Publications, 2002.
5. Guidelines for the evaluation of analysers
in clinical chemistry. ECCLS document 1986,
vol 2, no 3.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE
Šifra predmeta: MB2-37
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 6
Ime predavača: doc. dr. sc. Nada Vrkić, doc.
dr. sc. Dunja Rogić
Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s
posebnim područjima, uzorcima, postupcima i
patološkim stanjima s kojima će se baviti u
praksi, a uključena su u područje rada
medicinskog biokemičara.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
108
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I i iz
Molekularne dijagnostike
Sadržaj predmeta:
Nasljedne bolesti: biokemijske i molekularne
osnove poremećaja u metabolizmu
aminokiselina, proteina, ugljikohidrata,
lipida, laboratorijski postupci i uzorci u
probiranju i potvrdi dijagnoze. Praćenje
koncentracije lijekova: načini davanja
lijekova, apsorpcija, odnos slobodnog i
vezanog lijeka, eliminacija lijekova,
farmakokinetika, skupljanje uzoraka za
određivanje koncentracije lijeka,
kardioaktivni lijekovi, antibiotici,
antiepileptici. Procjena nutricijskog statusa:
praćenje enteralne i totalne parenteralne
prehrane, makronutrijensi, mikronutrijensi.
Prenatalna i postnatalna laboratorijska
dijagnostika. Klinička biokemija u pedijatriji i
gerijatriji. Trudnoća: laboratorijska
evaluacija zdravlja trudnice i fetusa,
fiziološke promjene u trudnoći, komplikacije
u trudnoći. Biokemijski pokazatelji upale:
tipovi upale, medijatori upale, sepsa i SIRS,
laboratorijske pretrage u dijagnostici upale.
Atopija i alergija: reakcije hiperosjetljivosti
imunološkog sustava, ukupni IgE, alergen-
specifični IgE, alergenima izazvano otpuštanje
medijatora, eozinofilni kationski protein,
alergen-specifični IgG. Hitna laboratorijska
dijagnostika. Biološki i analitički učinci
lijekova na laboratorijske pretrage.
Laboratorijsko praćenje transplantacije
organa.
Preporučena literatura:
1. nastavni materijali s predavanja
2. Topić E., Primorac D., Janković S.
Medicinsko-biokemijska dijagnostika u
kliničkoj praksi, Medicinska naklada 2004.
3. Čepelak I. i sur: Medicinsko-biokemijske
smjernice, Medicinska naklada, Zagreb 2004.
4. Thomas L. Clinical Laboratory Diagnostics.
Use and Assessment of Clinical Laboratory
Results. TH-Books Verlagsgesellschaft mbH,
Frankfurt/Main, Germany 1998.
5. Bishop ML., Duben-Engelkirk JL., Fody EP.
Clinical Chemistry. Principles, procedures,
correlations. 4 ed., Lippincott Williams and
Wilkins, A Wolter Kluwer Company,
Philadelphia, Baltimore, 2000.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE
DIJAGNOSTIKE
Šifra predmeta: MB2-38
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. József Petrik
Ciljevi predmeta: Razvijati aktivni odnos
studenata prema postavljenim kliničkim
slučajevima, prosudba nalaza kod
postavljanja dijagnoze, praćenje tijeka
patološkog stanja i terapije.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I
Sadržaj predmeta:
U okviru kolegija razvijati aktivni odnos
studenata prema prethodnoj nastavnoj građi
stručnih predmeta provjerom znanja u obliku
seminarske nastave u kojoj se posebno
obrađuju studentima unaprijed zadani
problemi – nalazi vezani uz različite kliničke
slučajeve.
Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke
slučajeve vezane uz određena potološka
stanja: srca, bubrega, jetre, želuca,
gušterače, vezivnog i koštanog tkiva,
gastrointestinalnog sustava, endokrinog
sustava, kardiovaskularnog sustava,
naslijedne i autoimune bolesti, tumore,
kiselinsko-bazični status, te praćenje
trudnoće, terapije, trovanja i ovisnosti.
Preporučena literatura:
1. seminarski radovi i biokemijski nalazi iz
suradnih ustanova
2. materijali i literatura s predavanja stručnih
kolegija
3. Philip D Mayne, Andrew P Day. A workbook
of Clinical Chemistry - case presentation and
data interpretation. First published in Great
Britain in 1994 by Edwrd Arnold, a division of
Hodder Headline PLC, London
4. Norbert W Tietz, Rex B. Conn, Elizabeth L.
Pruden. Applied Laboratory Medicine.
Philadelphia, Pennsylvania, 1992 by W.B.
Saunders Company
5. Čepelak I, Štraus B, Dodig S, Labar B.
Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska
naklada, Zagreb, 2004.
6. Teitz Textbook of Clinical Chemistry, 3rd
Edition. CA Burtis & ER Ashwood, Eds.
Saunders & Co., Philadelphia, 1999.
7. B. Štraus, Medicinska biokemija, drugo
obnovljeno i dopunjeno izdanje, Medicinska
naklada, Zagreb 1992.
8. Clinical laboratory diagnostics: use and
assessment of clinical laboratory results, ed.
by Lothar Thomas, Frankfurt/Main: TH-Books-
Verl., 1998.
109
9. Zilva JF, Pannall PR. Klinička kemija u
dijagnostici i terapiji, III prerađeno izdanje,
Školska knjiga, Zagreb, 1992.
Metode podučavanja: problemska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom i madžarskom
jeziku
METODIKA ZNANSTVENOG RADA
Šifra predmeta: MB2-39
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ciljevi predmeta: Upoznati studenta sa
značenjem, etikom, organizacijom i
strategijom znanstvenih istraživanja, s
odabirom i planiranjem vlastitih istraživanja,
s analizom rezultata i znanstvenog doprinosa,
te s načelima, oblicima i kulturom stručnog i
znanstvenog izvještavanja.
Preduvjeti: nema preduvjeta
Sadržaj predmeta:
Razvitak, značenje i definicija znanosti.
Znanost i kultura. Objektivnost i
subjektivnost. Etički, politički, gospodarski,
socijalni i psihološki pristup znanosti. Podjela
znanosti. Osobitosti temeljnih, primijenjenih i
razvojnih istraživanja. Profil znanstvenika.
Pojedinačni i timski rad. Tema istraživanja:
Strategija istraživanja. Obrazloženje teme.
Znanstvena i stručna literatura, vrste
publikacija. Priručne i središnje knjižnice.
Elektroničke baze podataka. Pretraživanje
literature. Nužnost izravne komunikacije
među znanstvenicima. Literaturna
dokumentacija i citiranje. Planiranje
eksperimenta: administrativno, kadrovsko,
materijalno i vremensko. Znanstveno-
istraživačka oprema. Predvidivost
eksperimentalnih pogrešaka. Sigurnost u radu.
Biološki uzorci. Reproducibilnost
eksperimenta. Vođenje dnevnika. Obrada i
analiza rezultata. Prikazivanje podataka.
Rezultati, rasprava i zaključak. Znanstveno
nazivlje i jezik. Stil znanstvenog
izvještavanja. Naslov i autori. Citiranje tuđih
rezultata. Oblici izvještavanja: predavanje i
vizualna prezentacija. Diplomski, magistarski
i doktorski rad. Originalni znanstveni rad.
Kongresno priopćenje. Sažetak. Pregledni rad.
Napredovanje u struci i znanosti. Životopis.
Vrednovanje uspješnosti u znanstvenim
istraživanjima i znanstvenoj karijeri. Izvori
financiranja znanstveno-istraživačkih
projekata. Cjeloživotno učenje. Znanstvene i
stručne asocijacije. Odgovornost
znanstvenika.
Preporučena literatura:
1. M. Flögel: Metodika znanstvenog rada,
Scripta biochemica, FBF, 1997.
2. M. Flögel, Etika i znanost, u: Etika,
priručnik jedne discipline, Školska knjiga
Zagreb 1997.
3. A. Simonić, Znanost - najveća avantura i
izazov ljudskog roda, Vitagraf, Rijeka 1999.
4. R. J. Beynon, A Resaercher's Companion
(Biological Sciences), Portland Press, London
1996.
5. J.C. Gibbins, The Systematic Experiment,
Cambridge University Press, Cambridge, 1993.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKO-
BIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM
Šifra predmeta: MB2-40
Vrsta predmeta: obavezni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 4,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Zlata Flegar-
Meštrić
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
osnovama organizacije i sustavom upravljanja
kvalitetom medicinsko-biokemijskog
laboratorija s profesionalnog i gospodarskog
stajališta u skladu sa zakonskim propisima u
zdravstvu.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I
Sadržaj predmeta:
Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog
laboratorija u sustavu zdravstva. Stručni i
gospodarski pristup u radu medicinsko-
biokemijskog laboratorija. Uloga voditelja
medicinsko-biokemijskog laboratorija u
rješavanju tehničkih, medicinskih zahtjeva i
usklađivanja sa standardima kvalitete. Analiza
cijene rada i ukupnih materijalnih troškova
medicinsko-biokemijskog laboratorija.
Organizacija laboratorijske dijagnostike u
sustavu zdravstva s obzirom na klasifikaciju
općih, specijalističkih i visoko diferentnih
laboratorijskih pretraga. Planiranje i nabavka
laboratorijske opreme prema opsegu rada
medicinsko-biokemijskog laboratorija. Opći
principi dobre laboratorijske prakse.
Laboratorijski informatički sustav, samostalni
i kao dio informatičkog sustava bolnice.
Sigurnosne mjere i mjere zaštite na radu.
Uloga medicinsko-biokemijskog laboratorija u
110
kontinuiranoj edukaciji medicinskih
biokemičara. Zdravstveno zakonodavstvo,
deontologija i etika u zdravstvu.
Preporučena literatura:
1. Burnett D. Understanding Accreditation in
Laboratory Medicine, Piggott Printers,
Cambridge 1996.
2. Kaplan LA, Pesce AJ, Kazmierczak SC.
Clinical Chemistry: Theory, Analysis,
Correlation, Mosby, London, 4th edition, 2003.
3. EN ISO 15189, Medicinski laboratoriji -
Posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju.
http://www.hkmb.hr
4. Rukavina-Stavljenić A, Čvorišćec D.
„Organizacija i upravljanje u medicinskom
laboratoriju” – priručnik, Medicinska naklada
Zagreb, 2004.
5. Zakon o medicinsko-biokemijskoj
djelatnosti. N.N. 121/2003., str. 4510
6. Juretić D, Flegar-Meštrić Z, Rekić B.
Medicinska biokemija: Organizacija rada MBL-
a, sigurnost i zaštita; Farmaceutsko-
biokemijski fakultet, Zagreb, 1998.
7. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. N.N.
121/2003., str. 4470
8. www.hdmb.hr
9. www.hkmb.hr
10. www.ifcc.org
11. www.kb-merkur.hr/zkk
12. Rukavina-Stavljenić A, Čvorišćec D.
“Vanjska i unutarnja provjera kvalitete
bolnica i medicinskih laboratorija“ -
priručnik, u organizaciji Ministarstva
zdravstva RH, Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu - Škole narodnog
zdravlja "A. Štampar" i Hrvatske komore
medicinskih biokemičara. Zagreb, 29. i 30.
studeni 2002.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
DIJETOTERAPIJA
Šifra predmeta: MB2-63
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Irena Vedrina-
Dragojević
Ciljevi predmeta: Upoznavanje dijetoterapije
zdravog i bolesnog organizma i prehrane kao
faktora rizika razvoja nekih bolesti.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
položen ispit iz Biokemije prehrane.
Sadržaj predmeta:
Dijetoprevencija - uloga pojedinih sastojaka
namirnica (proteini, lipidi, ugljikohidrati,
vitamini, minerali, prehrambena vlakna) u
razvoju prehranom uvjetovanih bolesti
(hipertrigliceridemija, hiperlipoproteinemija,
ateroskleroza, hipertonija, dijabetes tipa II,
rahitis, osteporoza, karcinom......).
Poremećaji hranjenja. Pretilost - faktor rizika
razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa
tipa II, karcinoma ... Indeks tjelesne mase.
Pothranjenost – malnutricija, maldigestija,
malapsorpcija. Bulimija, anoreksija,
kompulzivno prejedanje. Dijetoterapija
prehranom uvjetovanih bolesti.
Dijetoterapija genetski uvjetovanih
metaboličkih poremećaja. Poremećaj
metabolizma esencijalnih aminokiselina.
Prehrana kod poremećaja metabolizma
fenilalanina, leucina, izoleucina, valina, lizina
i metionina (fenilketonurija, tirozinemija,
alkaptonurija, albinizam, leucinoza,
propionacidemija, metilmalonacidemija,
hiperlizinemija, homocistinurija,
cistatinurija, cistrinoza, cistinurija).
Poremećaji metabolizma ugljikohidrata
(dijabetes tipa I, intolerancija, malasorpcija).
Intolerancija hrane. Nutritivne alergije -
mehanizam, dijetoterapija. Preporučene i
zabranjene namirnice. Principi prehrane
specifičnih populacija (dojenčad, mala djeca,
adolescenti, starije osobe, trudnice,
sportaši).
Preporučena literatura:
1. Roko Živković: Dijetetika, IK Naprijed,
Zagreb, 2002.
2. Sue Rodwell, Phd Williams: Basic Nutrition
and Diat Therapy, C.V. Mosby; 11th CD-Ro
edition, 2000.
3. Caroll A. Lutz: Nutrition and Diet Therapy,
F. A. Davis Company; 3rd edition, 2001.
4. kopije prozirnica za predavanja
5. Lisa Rapport, Brian Lockwood:
Nutraceuticals, Pharmaceutical Press, 2004.
6. R. Chadwick et al.: Functional Foods,
Springer; 1st edition, 2004.
7. I. Goldberg: Functional Foods: Designer
Foods, Pharmfoods, Nutraceuticals, Plenum
US; 1st edition 1994.
8. E. M. Kellon: Equine Supplements and
Nutraceuceuticals: A Guide to Peak Health
and Performance, Breakthrough Publications,
1999.
9. Robert E. C. Wildman: Handbook of
Nutraceuticals and Functional Foods , Lewis
Publishers, Inc.; 1st edition, 2000.
10. relevantni članci u znanstvenim
časopisima
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
111

RACIONALNA LABORATORIJSKA
DIJAGNOSTIKA
Šifra predmeta: MB2-64
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: prof. dr. sc. Dubravka
Čvoriščec
Ciljevi predmeta: Upoznati studente s
značajnošću pravilnog izbora laboratorijskih
ispitivanja unutar specifične patologije.
Budući stručnjaci moraju biti sposobni
kompetentno sudjelovati u racionalnom
izboru laboratorijskih ispitivanja što uključuje
važnost ispitivanja, svojstva analita,
preanalitičke čimbenike, interferencije kao i
analitičku i dijagnostičku osjetljivost i
specifičnost.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položeni ispiti iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I i iz
Kliničke biokemije organa i organskih sustava
II
Sadržaj predmeta:
Predavanja:
Racionalizacija u brizi o zdravlju. Preporuke
internacionalnih i nacionalnih stručnih
udruženja. Probiranje zdravih osoba.
Preoperativno probiranje pacijenata.
Zlouporaba alkohola i lijekova. Reumatske
bolesti. Kardiovaskularne bolesti. Bolesti
jetre. Bolesti bubrega. Endokrine i
metaboličke bolesti. Bolesti pluća. Gušterača,
želudac i giht. Mišićne bolesti. Maligne
bolesti. Poremećaji elektrolita.
Seminari:
Obuhvaćaju kritički pregled preporuka
različitih stručnih udruženja.
Preporučena literatura:
1. Čepelak i. sur. Medicinsko.biokemijske
smjernice; Medicinska naklada, Zagreb, 2004.
2. Vodič kroz laboratorijske pretrage,
pripremljen kao materijal za tečaj, D.
Čvoriščec, 2005.
3. Thomas L. Clinical laboratory diagnostics.
Use and assessment of clinical laboratory
results, 1998.
4. National Academy of Clinical Biochemistry
Laboratory Medicine Practice Guidelines:
Biomarkers of Acute Coronary Syndrome and
Heart Failure, 2004; http://www.nacb.org
5. National Academy of Clnical Biochemistry
Laboratory Medicine Practice Guidelines:
Reccomendations for Use of Laboratory Tests
to Support poisoned patients who Present to
the Emergency Department. Clin Chem 2003;
49: 357-79
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik
LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ
BOLESNIKA
Šifra predmeta: MB2-65
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Dunja Rogić
Ciljevi predmeta: Upoznati studenta s
načelima organizacije i provođenja
laboratorijske dijagnostike uz bolesnika.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I
Sadržaj predmeta:
Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl.
Point of care testing, POCT). Svrha i smisao
provođenja, cost-benefit analiza. Povezanost
različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT,
mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi
kroz POCT. Biokemijske, hematološke i
koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati
uz bolesnika. Tehnološka rješenja
instrumenata. Osnovne zajedničke
karakteristike POCT tehnologija. Rukovanje i
tehničko održavanje instrumenata, analitička
kontrola kvalitete. Edukacija kliničkog osoblja
za provođenje pretraga uz bolesnika. Važnost
predanalitike. Organizacija POCT službe u
kliničkim ustanovama. Centralni nadzor
mrežno povezanih instrumenata – prednosti i
nedostaci. Uloga medicinskog biokemičara
kao konzultanta. Pretrage uz bolesnika kao
poveznica laboratorijskih stručnjaka i
kliničara.
Preporučena literatura:
1. Priručnik: Laboratorijske pretrage uz
bolesnika. Hrvatska komora medicinskih
biokemičara, Zagreb, 2005. Urednik: Dunja
Rogić
2. Rogić D. Pretrage uz bolesnika: iskustva iz
KBC Zagreb i budući razvoj. U: Priručnik
«Organizacija i upravljenje laboratorijem»,
Hrvatska komora medicinskih biokemičara,
Zagreb, 2004. Urednice: Dubravka Čvorišćec i
Ana Stavljenić-Rukavina
3. Price CP, St John A, Hicks JM: Point of care
testing. AACC Press, Washington DC, 2004.
4. Strandberg K, Thamlitz R, Simonsson P. A
Systematic Approach to Point of Care Blood
112
Gas Analyses – The Malmo Experience. Point
of Care 2;220-224, 2003.
5. NACB Laboratory Medicine Practice
Guidelines: Evidence-based Practice for
POCT. The National Academy of Clinical
Biochemistry Published Laboratory Medicine
Practice Guidelines: Homepage:
www.nacb.org
6. NACB Laboratory Medicine Practice
Guidelines: Clinical Outcomes with Point-of-
Care Testing. The National Academy of
Clinical Biochemistry Published Laboratory
Medicine Practice Guidelines: Homepage:
www.nacb.org
7. Lewandrowski K. Clinical Chemistry.
Laboratory Management and Clinical
Correlations. Lippincott Williams & Wilkins,
Philadelphia, 2002.
Metode podučavanja: teorijska, problemska i
praktična nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
PROIZVODNJA BIOKEMIKALIJA
Šifra predmeta: MB2-66
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 1,5
Ime predavača: doc. dr. sc. Roberta
Petlevski, dr. sc. Dubravka Jeličić
Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa
specifičnostima u proizvodnji i kontroli test
reagencija.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I
Sadržaj predmeta:
Proizvodnja i kontrola test reagencija: tekući
oblici, liofilizirani oblici, test trake, test
tablete. Proizvodnja i kontrola enzim-imuno
testova: izolacija HIV antigena, izolacija
HbsAg antitijela, kontrola EIA testova.
Proizvodnja sterilnih otopina: proizvodnja
injekcija, proizvodnja antitoksičnih seruma,
izolacija enzima. Dobra proizvođačka praksa.
Preporučena literatura:
1. C:A: Burtis, E.R. Ashwood. Tietz textbook
of Clinical Chemistry, W.B. Saunders
Company, Philadelphia, 1999.
2. L.A. Kaplan, A.J. Pesce, S.C. Kazmierczak.
Clinical chemistry: theory, analysis,
correlation, Mosby, London, 4th edition, 2003.
Metode podučavanja: teorijska nastava
Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
STANDARDI KVALITETE U LABORATORIJSKOJ
MEDICINI
Šifra predmeta: MB2-67
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: doc. dr. sc. Zlata Flegar-
Meštrić
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s načelima
sustava kvalitete i međunarodnim normama
za medicinske laboratorije, te primjenom
biološke varijacije u definiranju analitičkih
ciljeva kvalitete i procjeni rezultata pretraga.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I
Sadržaj predmeta:
Kontrola kvalitete, osiguranje kvalitete i
upravljanje kvalitetom. Kvaliteta strukture,
procesa i rezultata. Norme ISO 9001:2000, EN
ISO 17025:1999 i EN ISO 15189:2003.
Osiguranje kvalitete laboratorijskog procesa:
od uputnice do interpretacije rezultata.
Unutarnja analitička kontrola kvalitete.
Vanjska procjena kvalitete. Validacija,
verifikacija i evaluacija mjernih
instrumenata. Indikatori kvalitete -
laboratorijske pogreške. Akreditacija
medicinskih laboratorija. Komponente
biološke varijacije (interindividualna,
intraindividualna, indeks individualnosti).
Načini procjene laboratorijskih rezultata
klinički relevantnih sastojaka tjelesnih
tekućina (populacijske referentne vrijednosti,
individualne referentne vrijednosti), modeli
izrade referentnih intervala, širina
referentnih intervala, pojmovnik referentih
vrijednosti, prijenos referentnih vrijednosti
na nove analitičke uvjete. Utvrđivanje
analitičkih ciljeva kvalitete temeljenih na
komponentama biološke varijacije (ciljne
vrijednosti za preciznost, bias i ukupnu
dozvoljenu analitičku pogrešku).
Predanalitički i analitički kriteriji za
harmonizaciju rezultata laboratorijskih
pretraga na nacionalnoj i međunarodnoj
razini.
Preporučena literatura:
1. Burnett D. Understanding Accreditation in
Laboratory Medicine, Piggott Printers,
Cambridge 1996.
2. Thomas L.. Clinical Laboratory Diagnostics.
Use and assessment of clinical laboratory
results, TH-Books, Frankfurt/Main 1998.
113
3. Fraser CG. Biological variation: from
principles to practice. AACCPress,
Washington, 2001.
4. Flegar-Meštrić Z, Jagarinec N i suradnici.
Referentne vrijednosti biokemijskih i
hematoloških sastojaka krvi u školske djece i
adolescenata grada Zagreba. Medicinska
naklada, Zagreb,1997.
5. Juretić D, Čepelak I, Flegar-Meštrić Z.
External quality assessment in clinical
chemistry: Review of the Croatian situation
with particular reference to equipment. Clin
Chem Lab Med 1999; 37(6): 667-673.
6. EN ISO 15189, Medicinski laboratoriji -
posebni zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju.
http://www.hkmb.hr
7. Hammer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-
Rukavina. Priručnik o kvaliteti - model.
Biochemia Medica 1994; 1-2:31-42
8. C.Ricos,V. Alvarez, F. Cava, JV Garcia-
Lario, CV Hernández Jiménez, et al.,
“Biological variation and desirable quality
specifications. The 2004 update”,
http://www.westgard.com/guest26.htm
9. Hammer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-
Rukavina A. Analitička kontrola u medicinsko-
biokemijskom laboratoriju. Biochemia Medica
1995; 1:37-45
10. Steven J. Soldin, Carlo Brugnara, Edward
C. Wong: Pediatric reference ranges. 4th ed.
AACC Press, Washington, 2003.
Metode podučavanja: teorijska i problemska
nastava
Metode ocjenjivanja: pisani ispit
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
moguće izvoditi i na engleskom jeziku
LABORATORIJSKA ENDOKRINOLOGIJA
Šifra predmeta: MB2-68
Vrsta predmeta: izborni predmet
Godina učenja: 5. godina
Semestar: 9.
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: prof. dr. sc. Ernest Suchanek
Ciljevi predmeta: Dati pregled fizioloških i
patofizioloških zbivanja o kojima ovisi
funkcija endokrinih žlijezda i hormona. Na
temelju stečenih znanja prikazati važnost
pouzdane i racionalne laboratorijske
dijagnostike endokrinopatija.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušan kolegij iz Kliničke biokemije organa i
organskih sustava I; uvjeti za polaganje ispita
iz ovog predmeta – položen ispit iz Kliničke
biokemije organa i organskih sustava I
Sadržaj predmeta:
Određivanje hormona (Metode: biološke,
kemijske i imunokemijske. Svojstva metoda:
osjetljivost, specifičnost, interferencije.
Standardizacija: internacionalni standardi,
odabir jedinica, kontrola kvalitete).
Endokrinologija hipofize i hipotalamusa
(Regulacija endokrine funkcije hipofize.
Bolesti hipofize. Određivanje hormona
hipofize i hipotalamusa. Funkcionalni testovi
osovine hipotalamus-hipofiza-ciljno tkivo).
Endokrinologija nadbubrežne žlijezde
(Regulacija endokrine funkcije nadbubrežne
žlijezde. Poremećaji u funkciji nadbubrežne
žlijezde. Određivanje glukokortikoida,
mineralokortikoida i kateholamina.
Biokemijska dijagnostika KAH).
Endokrinologija jajnika i menstruacijski ciklus
(Hormoni jajnika, steroidogeneza i
dozrijevanje jajne stanice. Poremećaji u
menstruacijskom ciklusu i neplodnost u žene.
Određivanje estrogena, gestagena i
androgena u cilju dijagnoze neplodnosti).
Humana reprodukcija i medicinska biokemija
(Predviđanje ovulacije određivanjem
hormona: metode i pouzdanost. Dijagnostika
funkcije žutog tijela. Laboratorijski testovi u
ranoj trudnoći). Endokrinologija posteljice
(Stvaranje hormona u fetoplacentnom
odjeljku. Hormoni posteljice u poremećajima
trudnoće i prenatalnoj dijagnostici.
Određivanje korionskog gonadotropina u
ektopičnoj trudnoći i u biokemijskom probiru
sindroma Down). Endokrinologija testisa
(Endokrinologija i gametogeneza. Poremećaji
funkcije testisa i neplodnost u muškarca.
Određivanje testosterona i dijagnostička
vrijednost određivanja parametara
ejakulata). Hormoni kao biljezi tumora
(Benigni i maligni tumori endokrinih žlijezda.
Ektopično stvaranje hormona).
Preporučena literatura:
1. Burtis CA, Ashwood ER, Tietz NW: Tietz
Textbook of Clinical Chemistry, WB Saunders
Comp, Philadelpia, 1999.
2. Suchanek E: Hormoni – produkcija,
djelovanje i značaj određivanja u
ginekologiji. U: Šimunić V, Ciglar S, Suchanek
E (urednici): Ginekologija, Naklada Ljevak,
Zagreb, 2001: 17-29
3. Suchanek E: Laboratorijska dijagnoza rane
trudnoće. U: Šimunić V, Ciglar S, Suchanek E
(urednici): Ginekologija, Naklada Ljevak,
Zagreb, 2001: 124-126
4. Suchanek E, Đurić K, Kralik-Oguić S, Bernt-
Živković S: Hormonske, biokemijske i
hematološke pretrage u ginekologiji i
perinatologiji. U: Kurjak A i Kupešić S
(urednici): Ginekologija i perinatologija – 1.
dio. Tonimir, Varaždinske toplice, 2003: 209-
222
5. Štraus B: Medicinska biokemija. Školska
knjiga, 1998.
6. Topić E, Primorac D, Janković S:
Medicinsko-biokemijska dijagnostika u
114
kliničkoj praksi. Medicinska naklada, Zagreb, 2. Odabrana poglavlja iz: Molekularna
2004. biologija u medicini, T. M. Cox, J. Sinclair,
Metode podučavanja: teorijska, problemska i Medicinska naklada, 1995, ISBN: 9531761205
praktična nastava 3. Genes and Disease;
Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?
Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je call=bv.View..ShowTOC&rid=gnd.TOC&depth=
moguće izvoditi i na engleskom jeziku 2
4. izbor iz primarne znanstvene literature
KOMPLEKSNA GENETIKA Metode podučavanja: teorijska i problemska
Šifra predmeta: MB2-69 nastava
Vrsta predmeta: izborni predmet Metode ocjenjivanja: usmeni ispit
Godina učenja: 5. godina Jezik podučavanja: hrvatski jezik; nastavu je
Semestar: 9. moguće izvoditi i na engleskom jeziku
Broj ECTS bodova: 3
Ime predavača: doc. dr. sc. Sanja Dabelić
Ciljevi predmeta: Upoznati i razumjeti (i)
važnost varijabilnosti humanog genoma, (ii)
metode i postupke u istraživanjima
kompleksne genetike, (iii) važnost
molekularne genetičke epidemiologije za
dijagnostiku, prevenciju i terapiju bolesti s
kompleksnom genetikom i (iv) spoznati
sociološka, pravna i etička pitanja vezana za
kompleksnu genetiku.
Preduvjeti: uvjeti za upis ovog predmeta –
odslušani kolegiji iz Humane i populacijske
genetike, iz Patofiziologije s osnovama
patologije II, iz Biokemije II i iz Molekularne
biologije s genetičkim inženjerstvom
Sadržaj predmeta:
Kompleksna genetika. Geni i nasljeđe. Faktori
rizika. Uvjeti i način života, stres, faktori
okoliša. Sprega genetičkih i vanjskih čimbenka
– utjecaj na zdravlje i bolest, otpornost i
dugovječnost. Genetika i fiziologija starenja.
Bolesti s kompleksnom genetikom – bolesti
krvožilnog sustava, rak, dijabetes, pretilost,
psihijatrijske bolesti, upalne bolesti
probavnog trakta, respiratorne bolesti,
neurodegenerativne bolesti, autoimune
bolesti. Molekularna genetička
epidemiologija. Biobanke. Farmakogenetika i
farmakogenomika. Baze podataka.
Molekularna dijagnostika i analiza genetičke
varijabilnosti – primjena, svrsishodnost i
sociološki aspekti. Genetičko testiranje i
javno zdravstvo. Kompleksna genetika -
pravna i etička pitanja. Individualizirana
medicina: prevencija, terapija i prognoza.
Kompleksna genetika u službi očuvanja
zdravlja i prevenciji bolesti. Kompleksne
bolesti: važnost informiranja i edukacije.
Klinički, obiteljski i sociološki izazovi
kompleksne genetike.
Preporučena literatura:
1. Odabrana poglavlja iz: Human molecular
genetics, T. Strachan, A. P. Read BIOS
Scientific Publishers, 1999, ISBN: 1-872748-
69-4

115