VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

Šibenik, 2005.

SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................4 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa .......................5 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6 2. OPĆI DIO ............................................................................................................7 3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9 3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9 3.2 Opis kolegija ................................................................................................11 3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11 3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14 3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16 3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta .................................................................................................20 M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25 M14: STATISTIKA.......................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................................................49 3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52 3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52 3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija............................................................................54 3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56

2

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta .....................................................................................................57 3.7. Način završetka studija ...............................................................................57 3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59 4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59 4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59 4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60 4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60 4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61 4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61 4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61 4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62 4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63 4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66 4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67 4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68 4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71

3

1. UVOD

1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom, kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta. Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu, sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske. Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću (psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta, operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova. Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i strategijskog menadžmenta. Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba

4

programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu" znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu. Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao, stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta, koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske. 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2. Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan (djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri izradi ovog prijedloga diplomskog studija. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,

5

projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta: Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova (www.unipd.it); Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business Administration) (www.wu-wien.ac.at); Facoltà di Economia, Università di Bologna (www.economia.unibo.it); Manchester Metropolitan University Business School (www.business.mmu.ac.uk); Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani (www.ef.uni-lj.si); Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave (www.fm.uniba.sk); Queen Mary, University of London (www.qmul.ac.uk). 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre (core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.

6

Uvjeti upisa na studij 2. 2.2. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u Republici Hrvatskoj. određeno je na godinu i pol (tri semestra) za stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija. Sveučilišta u Zadru.4.2. i razlike programskog slijeda. uz polaganje razlike programskog slijeda. preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugim visokim učilištima iz područja ekonomije. vrijednosti 180 ECTS bodova. mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili: preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Odjela za ekonomiju u Šibeniku.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom programu je: SPECIJALISTIČKI MENADŽMENTA DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 2.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog menadžmenta. preddiplomski sveučilišni studij.4. OPĆI DIO 2.3. Nositelj studija: VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU 2. menadžmenta i - - 7 . Trajanje studija. sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. turizma.

poslovne informatike u Republici Hrvatskoj. ako je u toj zemlji primijenjen. ako je u toj zemlji primijenjen. i razlike programskog slijeda. - - 2. 2.6 Stručni naziv Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta: SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske. diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje uz polaganje razlike programskog slijeda.) 8 . Bolonjski proces u obrazovanju. Bolonjski proces u obrazovanju. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja ekonomije i menadžmenta. te sve uvjete za samostalni profesionalni i osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u turizmu. uz polaganje razlike programskog slijeda. stečene na nivou obrazovanja. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. a posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom. odnosima s javnošću i strategijskog menadžmenta. "top managementa".5 Kompetencije stečene diplomskim studijem Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu polaznik ima kompetencije.

godine. OPIS PROGRAMA Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz preddiplomskog studija) u programskom smislu.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij. trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2. 9 . preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava izradom diplomskog rada. Visoku kvalitetu stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista Visoke škole za turistički menadžment. 3. jednogodišnji studij 60 ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija (diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni preddiplomski studij. iako to ni u kom slučaju ne znači da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog studija. u programskom smislu. Naprotiv. koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav). Program diplomskog studija prikazan je u tablici T3.1 u integralnom obliku s obveznim programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija. koji. Osim predloženih izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog studija. predstavlja nastavak preddiplomskog studija. Svi programski sadržaji derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku (modul M1. bez smjerova.1.3. 3. ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija.1 Opis programa diplomskog studija Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta.

6 min. Tjedno Semest.2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ I. ECTS M11 M35 M13 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 min. 6 min. 3 3 3 3 3 3 45 45 45 45 45 45 1 1 1 1 1 1 15 15 15 15 15 15 ECTS M12 M14 M15 M31 M33 M34 M1X 6 6 6 6 6 6 24 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju M22 M23 M27 M2X II. U slučaju 10 ./VJ. 6 min./VJ. SEM. SEMESTAR Diplomski rad - - 20 300 30 30 min. 30 M21 M24 II. 90 Tablica T3. Tjedno Semest. 6 min.Tablica T3. SEM. SEMESTAR Inovacije i tehnološke strategije Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 30 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija (i drugih sveučilišta). uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda. SEMESTAR Psihologija za menadžere Strategijski menadžment Operacijski menadžment Izborni kolegij M1B Izborni kolegij M1C Semest. 30 M30 III. SEMESTAR Poslovna etika Statistika Metode znanstvenog istraživanja Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Menadžment rizika Upravljanje troškovima PRED.1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED. SEMESTAR Menadžment konflikata Poslovne simulacije Izborni kolegij M2A Izborni kolegij M2B Izborni kolegij M2C 3 3 45 45 1 1 15 15 6 6 min. 6 min. Tjedno I. Tjedno Semest.

ECTS bodovnu vrijednost kolegija. način određivanja bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem programskog sadržaja kolegija. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su handout-i. 3. a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24 označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru. Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja. čime se osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj. Primjenom handout-a u nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja.1 Izvedba nastave Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa primjenjuje se kombinirana metoda. mora biti ostvaren i programski slijed kolegija. 3. osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija (koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija) student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom ili zimskom semestru. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale. broj četiri. što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog 11 . Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s preddiplomskog studija. Poslovne simulacije). uz navedene uvjete. po semestru diplomskog studija. koji su organizirani po nastavnim jedinicama. seminare i vježbe. Master) i dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij održava. kratkog programskog sadržaja. načina provjere znanja. ali pri tome. opis izvedbe nastave.2 Opis kolegija Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u unificiranim formama./2000. i principijelno se sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i "case". obvezne i dodatne literature. god. mora biti pripremljen u dva oblika. Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng.2. opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme.izbora kolegija sa drugih studija. Drugi oblik pomoćnih nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija nastavnog sadržaja. Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja. Programski slijed označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu. Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za turistički menadžment od akademske godine 1999.

godine. određeno je pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade handout-a potrebne kvalitete. Kako se. prije početka nastave. Mišljenjem Upravnog vijeća Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002. kod handout-a. za većinu kolegija realizira se putem primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio seminarskog rada. 12 . nazočnost studenata na seminarima i vježbama je obvezatna. Na seminarima i vježbama studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata. provjere i ocjenjivanja izrade seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. potrebno je osigurati dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala. Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme. pri čemu je kolokviju. a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima prenesenog programskog sadržaja. izraditi pomoćne nastavne materijale (protokole) primjera (slučajeva. Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti: . i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u skriptarnici i na web stranicama Škole. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja nastavnog sadržaja. koji su dostupni studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u skriptarnici ili skinuti sa web stranice). koji će se iznositi na predavanjima. Temeljni cilj koji se postiže primjenom ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog sudjelovanja studenata tijekom predavanja. Obrana seminarskog rada. obrani seminarskog rada. .računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi. a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog sadržaja seminarskim radovima. Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi potrebno je. Primjenom ove metode organizacije i provedbe seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih članova studentske grupe. raznolikost. zbog čega je izvršeno opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave. pa su time i javno dostupni. projekata) iz prakse.izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama.sadržaja. radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze na web stranicama Škole. polaganje kolokvija. Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi. Na seminarima i vježbama studenti obvezno kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada.

C4.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta. C7.3. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odovara 1.2. te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta.1. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi: C1. vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja. C6. vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima.5 sati opterećenja studenta. C3. 13 . vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta.2. C8. seminara i vježbi kako je navedeno u 3. C5. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta. C2.

C14. računovodstvo. građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja. Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1. nastavnik i 14 . vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr.5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11) + E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12.3 Provjera znanja i način polaganja ispita Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijelog semestra. C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Za vrijeme predavanja "case" metodom. C15. statistika. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike. C13. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta. ekonometrije i sl. C12. statistike. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta.2. C10.C9. simulacija. numeričkih metoda. C11. 3. informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta. C13. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta. matematika.

AS4.asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na predavanjima. Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima.3 Tablica T3. u ovisnosti o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest shema formiranja završne ocjene AS1. ocjenu seminara.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija Shema određivanja broja bodova Oznaka L 1S 2S P 1C 2C WE OE Σ Nastavna aktivnost AS1 Predavanja Jedan seminarski rad i obrana Dva seminarska rada i obrana Stručni projekt i obrana Jedan kolokvij Dva kolokvija Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita Ukupno 10 25 35 30 100 AS2 10 30 30 30 100 AS3 10 35 25 30 100 AS4 10 40 20 30 100 AS5 10 40 50 100 AS6 10 30 30 30 100 Tablica T3. AS3. projekata. izraženo kao ocjena kolokvija. AS2. Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju. AS5 i AS6 prema tablici T3. kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu. Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome).4 Sustavi ocjenjivanja Sustav ocjenjivanja Ocjena izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (1) nedovoljan (1) A B C D E FX F Broj bodova > 90 > 77 > 64 50 < 50 > 90 > 80 > 70 > 60 > 50 > 40 < 40 Hrvatski sustav Anglosaksonski sustav 15 .

Anketiranjem studenata dobiva se uvid u stanje nastave pojedinog kolegija. posebno sam zadovoljan s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 1 2 3 4 5 16 . Centar za razvoj i kvalitetu – Zagreb). Tablica T3. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa.5 Obrazac za anketiranje studenata ANKETNI UPITNIK Kolegij Datum Nastavnik Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem.3. Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima.2.o. Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u tablici T3. 4 – slažem se. Statističkom obradom rezultata svih studenata po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje od odabrane statističke razdiobe. Organizacija nastave Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara Nastava je redovita Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja Količina dobivenih informacija je dovoljna Redoslijed tema je prihvatljiv Program čini logičnu cjelinu Teme su aktualne i povezane su s praksom Program je dobro dokumentiran primjerima Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi Nastavnik Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju Asistent Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju UKUPNA OCJENA NASTAVE U nastavi mi se posebno svidjelo. 2 – ne slažem se.13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d.o. 3 – prihvaćam.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi se na dva načina.

3 – prihvaćam. 4 – slažem se. Organizacija studija Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 Program čini logičnu cjelinu 1 2 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 Opća ocjena nastavnika studijskog programa Djeluju stručno i sigurno 1 2 Izlažu razumljivo 1 2 U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 Obradili su planiranu materiju 1 2 Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama.6 Obrazac za anketiranje studenata Studij i smjer ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI Modul Godina prvog upisa Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem.Tablica T3. posebno sam zadovoljan / zadovoljna s: 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 17 . 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija. 2 – ne slažem se. 1 2 UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 U studiju mi se posebno svidjelo.

7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge Stručni naziv ANKETNI UPITNIK – ALUMNI Firma Radni staž Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5. smanjiti (-) + = Ekonomija + = Računovodstvo i financije + = Menadžment + = Matematika i statistika + = Poslovna psihologija + = Informatika + = Pravo + = Jezici + = Mentorska praksa U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x) Ekonomija Računovodstvo i financije Menadžment Matematika i statistika Poslovna psihologija Informatika Pravo Jezici Mentorska praksa Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 Komentar: 5 5 5 5 5 5 5 5 5 - 5 18 . Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija 1 2 3 4 Ekonomija 1 2 3 4 Računovodstvo i financije 1 2 3 4 Menadžment 1 2 3 4 Matematika i statistika 1 2 3 4 Poslovna psihologija 1 2 3 4 Informatika 1 2 3 4 Pravo 1 2 3 4 Jezici 1 2 3 4 Mentorska praksa Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+).Tablica T3. = zadržati istim. te predložite promjenu zastupljenosti glavnih grupa kolegija u studijskom programu. . zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati.smanjiti) ili označavanjem (x izbor). zadržati istim (=). izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u cjelini sa stajališta praktične primjene znanja.

put II. put (5) III. put II. put (2) (3) (4) (5) IV. put (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) Ispitni rok: Datum: R I III. put Broj studenata koji su položili ispit: I. put (2) (3) (4) (5) suma indeksa uspjeha broj studenata koji su položili ispit Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit Sintetički indikator uspjeha = 19 .8 Priprema podataka za analizu prolaznosti ANALIZA PROLAZNOSTI Kolegij: Broj prijavljeniih studenata: Broj studenata koji su pristupili ispitu: Broj studenata kjoi nisu položili ispit: I. put IV.Tablica T3.

...........47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT ....29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA............................................................................25 M14: STATISTIKA........................................................6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ...................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA...............40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ...................................................................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.............................................................................................2..........................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA............................................................................3.................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO.................................................................................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT ..........................................................................................43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE.................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................49 20 .....33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ................................................................................................................................................................................

obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. komponente stava i njihova uloga u ponašanju. komponente međuljudskih odnosa – verbalna i neverbalna ekspresija.2. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa. mehanizmi koji utječu na promjenu stava).VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. asertivnost. Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava. empatija. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. aktivno slušanje. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Stereotipi i predrasude . Kroz teme seminarskih radova. važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. U pripremi. Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. pravila komunikacije). protokola primjera seminara. samootkrivanje. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. 21 . Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju).

zaslon. W. S.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1.. M. LCD projektor. formiranje i uloga u međuljudskim odnosima. J. Dodatna literatura: Pearsons.C. B. Osnove socijalne psihologije. socijalna inhibicija. D. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 1997. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. and Contexts. faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac – grupa. Moral (teorije razvoja morala). naklada Slap. Jastrebarsko. Oxford.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s prirodom međuljudskih odnosa. J. Brown Publishers. Hecht. Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji.... 22 . Interpersonal Communication . Petronio..2.M. socijalna kompetencija). L.2. H. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Components. Conteporary Perspectives on Interpersonal Communication. Alberts. Spitsberg. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Brown & Benchmark. 1990.agresivno ponašanje.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. K... USA. SmartBoard. Buley. J.Concepts. Obvezna literatura: Penington. Sukob i nenasilno rješavanje sukoba. 1993.. C.

Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. zaštita ljudskih prava. Ljudska prava. stakeholder etika – etika subjektivno i objektivno zainteresiranih sudionika organizacije. profesionalni kodeksi. načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Kroz teme seminarskih radova. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. normativna etika te suvremene poslovne etičke teorije.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M12: POSLOVNA ETIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Kodeksi. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija.2. U pripremi. Norme i 23 . izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Adam Smith. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. protokola primjera seminara. zakoni. Poslovna načela: Etička načela – Kant i suvremena etika. prava te objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju. shareholderi – dionička etika – etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa. Deskriptivna.

5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu. Spitzberg.. bonton na radnom mjestu. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. kao i primjena istih na radnom mjestu.bonton. bonton etika.. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.. etika sastanaka. etika u komuniciranju. Poslovna etika. Sinergija. te shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela poslovanja. Dodatna literatura: Pearsons.. Osnove socijalne psihologije. Interpersonal Communication-Concept. LCD projektor. pridržavanje i nepridržavanje tradicije. A. Intercultural Communication. predstavljanja. and Contexts. 24 . B.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Pennington. C. Zagreb. etika neformalnih i često nepisanih pravila. Obvezna literatura: Bebek. J. WM. 2002. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Jandt. Naklada Slap. 2000. SmartBoard. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Brown Publishers. 1997. USA. Sage Publications. London. C. B.2.. 1990. etika i protokol. zaslon. Kolumbić. Components. H.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. poslovnih susreta. D. Jastrebarsko. F..2.

protokola primjera seminara. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. mjerenje performanci rada. menadžersko predviđanje. procesi proizvodnje i pružanja usluga. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Razvoj novog proizvoda. nacrt objekta. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Konkurentnost i operacijska strategija. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u operacijski menadžment.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. U pripremi.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Lociranje i planiranje kapaciteta objekta. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski menadžment. upravljanje kvalitetom. upravljanje linijom 25 . Kroz teme seminarskih radova.2. Financijske analize u operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza. pitanja ljudskih resursa u operacijskom menadžmentu. statističke metode kontrole kvalitete.

J. N. R. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).2. SmartBoard. 4/e. B. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.. McGrow Hill..5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14/C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija. LCD projektor.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1. donošenjem odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata. McGrow Hill. Operations Management.5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1. Obvezna literatura: Davis.2. Aquilano. Chase. 26 . W. J. Fundamentals of Operations Management. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). M. agregatno planiranje. zaslon. upravljanje lancem nabave. 2003.. s procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Dodatna literatura: Stevenson.čekanja. pa sve do korištenja suvremenih kvantitativnih aplikacija.. teorija nizova. utvrđivanje rokova. 2005. pravovremeni sustavi.

Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. ARIMA (p. Primjene u istraživanju tržišta i drugim područjima. Stacionarni stohastički procesi. Faktorska analiza.q) modeli i njihova primjena u prognoziranju. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Dijagram toka istraživanja pomoću uzorka. marketingu i drugim područjima. Metoda glavnih komponenti. Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne autokorelacije. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli. Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Programska potpora za statističku analizu podataka i modela.d. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. 27 . Diskriminacijska analiza. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode). gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Kakvoća podataka. Baze podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i poslovnim procesima. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M14: STATISTIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Modeli vremenskih serija i prognostički modeli. Stratificirani i drugi složeniji designi.2. Tablični kalkulator i njegove analitičke funkcije. Primjene u ekonometriji. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Pojam VAR modela. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Uvod u programski paket SAS i StatMaster.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije.

EXCEL Dodatna literatura: Newbold. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Englewood Cliffs: Prentice Hall. 17 sati 28 * 1. Zagreb. StatMaster. P. LOTUS. LCD projektor. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Statistics for Business and Economics.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Školska knjiga.Obvezna literatura: Šošić. Priručnici za programsku potporu SAS. 2004. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. I. zaslon. Primijenjena statistika.2.. 1997. SmartBoard.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1..5 = 42 10 sati 20 sati 30 sati 31 sat 150 sati 28 .

Citiranost. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Planiranje i izvođenje istraživanja. provedba. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. projekt. referentnih rezultata. odabir statistički značajnih. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Pisanje znanstvenog rada. Prezentacija znanstvenog rada. Statistička obrada rezultata. U pripremi. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta.2. Značaj kontrolnog eksperimenta. prezentacija rada na znanstvenim skupovima.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Dinamička analiza. plakat. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. prikaz rezultata istraživanja. koncept. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. eksperimentalno modeliranje. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. 29 . protokola primjera seminara. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Pojam i definicija znanstvenog istraživanja. znanstveno priopćenje. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Opažanje pojava. Kroz teme seminarskih radova. postavljanje hipoteze. publikacija. Hipoteza. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Simulacija. eksperimentalna analiza. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade.

LCD projektor.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Opatija. Rijeka. Multigraf.. Ivanović. Fakultet organizacije i informatike. Zelenika.5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih istraživanja. zaslon.. Zagreb.. R. Dodatna literatura: Žugaj.. M. 30 . 1996. 2000. Z. 1993.2. SmartBoard.Obvezna literatura: Kniewald. 1997. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. J. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. M. Metodika znanstvenog rada. Žugaj. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela.2.. Samobor. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici. Varaždin. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Ekonomski fakultet Zagreb. 1989.5 = 33 5 sati 2* 20 = 40 sati 2 * 5 = 10 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Hoteljerski fakultet u Opatiji.

analiza slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju problema kroz medijaciju. uključivanje treće strane. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Vježbe obuhvaćaju pripremu izrade i obrane dva seminarska rada.2. izbor medijatora. Nastava se izvodi uz pomoć računalnih prezentacija. rješavanje različitih konfliktnih situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata. shvaćanje drugih. Programski sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra". pomoć sudionicima sukova u planiranju budućih interakcija. Vođenje sudionika vještinama pregovaranja. Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. taktika i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M21: MENADŽMENT KONFLIKATA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Posredovanje. percepcija. Aktivno slušanje. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". uzroci. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. umijeće razgovora. zahtjev za 31 . uloga medijatora. vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. dok se primjeri strategija. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Programski sadržaj: Početak i razvoj sukoba. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.

The Guilford Press. osjetljivost na kulturološke barijere (zajedničke značajke svih ljudi. Obvezna literatura: Billikopf. E. G.2. razumijevanje vremenskog okvira. LCD projektor. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika. 32 . zadržavanje integriteta. Winslade. odbacivanje slabih rješenja.jasnoćom. efektivna upotreba humora. Dodatna literatura: Nichols. P. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Helping others resolve differences. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).2. SmartBoard. kulturološke i ideološke razlike). 2000. podjela većih pitanja u manja. priznavanje grešaka i ispričavanje.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 7 19 sati 26 * 1. Jossey-Bass Publishers. New York. The Regents of the University of California. posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja.. odjeljivanje problema od samosvijesti.. San Francisco. The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve Relationships. M.. procjene drugih. G. Narrative Mediation: A New Approach to Conflict Resolution. izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike. strpljivost. definiranje rješenja temeljenih na interesima. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.. 1995.5 = 39 5 sati 10 sati 2 * 5 = 10 sati 67 sati 150 sati 19 (C1) + 26 * 1. Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih strana. kontrola emocija. izbjegavanje pretpostavljanja i zloće. and Monk. fokusiranje na problem a ne na rješenje. zaslon. planiranja. 2004. J.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima.

2. brainstorming.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Inventivnost. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Kroz teme seminarskih radova. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. informacija i kvaliteta. U pripremi. kontrola rezultata istraživanja i razvoja. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Kontrola i upravljanje kvalitetom. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Kreativno mišljenje. 33 . obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Predviđanje tehnoloških promjena. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. TQM.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. ISO standardi. Upravljanje resursima. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Proces inovacija. protokola primjera seminara. značaj inovacija u gospodarstvu. kontrolni sustavi. Tehnike stvaranja ideje. Istraživačko razvojni projekti. Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Generičke tehnologije i inovacije. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Inovacije. Racionalno korištenje vremena. Tehnološki razvoj i multikulturalni menadžment. inovacijsko društvo. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Izvori i vrste inovacija.

Obvezna literatura: Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb, 2003. Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999. Dodatna literatura: Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004. Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb, 1999. Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991.

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1,5 = 33 5 sati 10 sati 35 sati 10 sati 34 sati 150 sati

23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.

34

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M23: TEHNOLOGIJA PROMETA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline. Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom, željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje. Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske. Obvezna literatura: Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002. Dodatna literatura: Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.

35

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 52 sata 150 sati

19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.

36

dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. vrednovanje konceptualnog modela. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija računarskog modela. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. trofazna strategija simulacije. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. struktura računarskih alata za simulaciju diskretnih događaja. izvođenja simulacijskih eksperimenata i njihova analiza. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. modeliranje i računala.. način modeliranja.simulacija u donošenju odluka. Simulacijski softver arena: kriteriji izbora simulacijskog softvera. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. osnovni koncepti. generiranje uzoraka: generiranje slučajnih brojeva. simulacijske strategije. tipovi simulacijskih modela.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M24: POSLOVNE SIMULACIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. analiza 37 . konceptualni simulacijski modeli. podjele simulacijskih modela.. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. linearni kongruentni generatori. Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi simulacije diskretnih događaja. testiranje generatora slučajnih brojeva. modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa softverom Arena.2. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". dijagrami ciklusa aktivnosti. slučajne varijable i njihovo generiranje.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. razvojne tendencije simulacijskog softvera. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje.

LCD projektor. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). M. 2002. upravljanje nivoom zaliha u poduzeću. usporedba alternativnih sistema. analiza izlaza simulacijskih eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema. V. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.. Čerić.2.. K. Kelton. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.. England. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 2004.. Business Process Modelling. 3rd Edition. Marklund. Simulation and Design. Simulation Modeling and Analysis. Simulacijsko modeliranje. Prentice Hall. 2000. W. J. Zagreb. pristup sistemske dinamike.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1. 1993. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih eksperimenata. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom. D.ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba. testovi slaganja. zaslon.2. John Wiley&Sons LTD. simulacija sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike. modeli procesa odlučivanja. dijagrami toka.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 19 sati 26 * 1. dijagrami uzročnih petlji. osnovne naredbe jezika dynamo.5 = 39 10 sati 20 sati 2 * 10 = 20 sati 20 sati 28 sati 150 sati 38 . Dodatna literatura: Warren. Obvezna literatura: Laguna. Školska knjiga.. Competitive Strategy Dynamics. SmartBoard. McGraw Hill. procjena parametara razdioba.. tehnike redukcije varijance.

Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje. 39 . izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.

financijeri. Modeliranje sustava. SMART ciljevi. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima. mjerenja uspješnosti. Općenito o specifikaciji. komunikacije. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. projektni tim. Objektno orjentirano programiranje. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". algebarske i one zasnovane na drugim matematičkim modelima. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. sponzori. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba korisnika. Definiranje i specificiranje zahtjeva. Faze u razvojnom ciklusu softvera: specifikacija. Mjera kvalitete. Osiguranje kvalitete kod projektiranja. projektanti. 40 . Dinamika i rokovi. Dijelovi projekta: korisnici. ciljevi. testiranje. implementacija.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Ljudski faktori u softverskom inženjerstvu. projektiranje. rokovi. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. okruženje. resursi. izvođači. Formalne metode za specifikaciju. Općenito o projektiranju: "top-down" pristup. dokumentacija. Funkcionalno orjentirano programiranje. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa. Specifikacija softvera. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Projektiranje (design) softvera. Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. održavanje. Ciljevi softverskog inženjerstva. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Projektni tim.2.

6th Edition. Software Engineering: A Practitioner's Approach.Implementacija. zaslon. Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom.. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Software Engineering.Schach.R. Obvezna literatura: Sommerville. 2000. IEEE Computer Society. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Alati i radne okoline za programiranje. Wokingham 2000. McGraw-Hill.2. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. 4th Edition. S. Addison-Wesley. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa. I. Resursi. SmartBoard. Koordinacijski mehanizmi. The Future of Software Engineering. Classical and Object-Oriented Software Engineering. With UML and C++. Software Engineering with C++ and CASE Tools. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini. Harlow 1996. New York 1999. Softverski projekti: posebnosti. M. S.5 = 42 5 sati 10 sati 2 * 10 = 20 sati 56 sati 150 sati 41 .: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1.. A.. Razvoj programa. McGraw-Hill. stil programiranja. Dodatna literatura: Pont. LCD projektor. New York 2000.2. Finkelstein.5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 17 sati 28 * 1. Fifth Edition. testiranje i održavanje softvera. S. Dokumentacija sustava. Addison-Wesley. R. Pressman. J.

42 . testiranju sustava i komponenti sustava. održavanje sustava i dokumentacije sustava.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju ciklusa razvoja sustava.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja). Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija, prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.). Obvezna literatura:

43

Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996. Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991. Dodatna literatura: Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice Hall, New York, 2003. Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog programiranja. 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 30 sati 20 sati 26 sati 150 sati

44

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M33: MENADŽMENT RIZIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama. Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika. Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives). Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.

45

VŠTM Dodatna literatura: Lam.5 = 33 5 sati 25 sati 20 sati 5 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1.. & Niehaus G. 2nd edition. Obvezna literatura: Harrington.. McGraw-Hill/Irwin. New York. John Wiley & Sons Inc. J. Bešker. SmartBoard. te razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski proces odlučivanja... Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. 2003. Odštete radnicima i ozljede radnika. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. 2004. Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers. Davidson Frame. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Komercijalni ugovori o osiguranju.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1.2.Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. S. J. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. zaslon. 46 . The Jossey-Bass Business & Management Series.2. 2003.5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta. M. New Jersey. Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls. Risk Management and Insurance. Korporacijska odgovornost prema trećim stranama. Autorizirana predavanja. LCD projektor.

obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Kroz teme seminarskih radova. Obračun troškova po poslovima. U pripremi.2. Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima. Suvremene koncepcije troškova. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. protokola primjera seminara. Informacijski sustav za upravljanje troškovima. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. 47 . izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Obračun troškova po procesima.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Strateški pristup upravljanju troškovima. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Upravljanje troškovima u decentraliziranoj organizaciji. Planiranje troškova. Uloga troškova u upravljačkom procesu. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Upravljački sustavi kontrole troškova. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Predmet i zadaci upravljanja troškovima. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Analiza obujam-trošak-profit.

a što podrazumijeva shvaćanje uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja. Essentials of Cost Management.. C.Obvezna literatura: Stenzel.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S3) (C6): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. RRIF plus. 2003. 48 . RRIF. upoznavanje s mogućnostima efikasne kontrole i korektivnih akcija.. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. zaslon. 8. te korištenje informacijskih sustava u upravljanju troškovima. Belak. M. 1995.5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za praktično upravljanje troškovima u poduzeću. stjecanje sposobnosti uspješnog planiranja troškova. Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima. Dodatna literatura: Cingula. br.2.5 = 33 10 sati 20 sati 25 sati 5 sati 34 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. 2002. M. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). SmartBoard. i Klačmer. Stenzel. LCD projektor. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. V. Menadžersko računovodstvo.2.. Wiley. Zagreb. J. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Zagreb.

Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Razlozi internacionalizacije. Ciljevi i filozofija poduzeća.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Operativna okolina. protokola primjera seminara. Pristup zahtjevu odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 − Tjedno 4 3 1 − ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Kroz teme seminarskih radova. Industrijske analize. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Multinacionalno 49 . Definiranje misije poduzeća. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Kompleksi multinacionalne okoline. Formuliranje strategije. Dimenzije i formiranje strategija. Javni imidž. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. Osnove oportunitetnih strategija.2. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. U pripremi.

5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. LCD projektor. Strategic Management: Concepts and Cases. Operacionaliziranje strategije. vodstvo i kultura. SmartBoard. Obvezna literatura: Buble. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. David. odgovornosti poslovnog sustava. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. M. Strategijski management. Razvoj funkcionalnih strategija. zaslon. 50 . Glavne strategije. Institucionaliziranje strategije. Poduzetnički menadžment.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. 2005. Ekonomski fakultet. Zagreb. Organizacijsko vodstvo i kultura. Split. Operacijski kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava.. Sustavi nagrada.2. Dodatna literatura: Deželjin.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski menadžment omogućavaju definiranje misije. strukture. Sveučilište u Rijeci. Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih informacija okoline. Selekcija dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija. 2002. vođenje i vrednovanje strategije. i sur. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Integracija rezultata u strategiju management procesa. Strategijska kontrola. 10th Edition. godišnji ciljevi. Sekvence ciljeva i selekcija strategije. J. F.2. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). i sur. Strategijske analize i izbor. funkcionalne strategije i poslovne politike.strateško planiranje. 1997. Razmatranje vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. Prentice Hall..

koje se stvarno na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse. Omogućen je uvid u ciljeve. 51 .analize i strategije poslovnih aktivnosti. definiranje setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava.

1 i T1.2. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova u što je uključena izrada magistarskog rada.3 Struktura studija. 3. diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog diplomskog studija. određenih na temelju ECTS kreditnih bodova. pripreme ispita i polaganja ispita.61.2 Ritam studiranja i obveze studenta Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. opterećenja nastavom od 660 sati. Ovakvim odnosima opterećena nastavom i ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u predviđenom roku.3. Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija. 3. Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana konzultacija.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri semestra. Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim opterećenjima studenta iznosi 1. 52 . Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema tablicama T1. ritam studiranja i obveze studenata.3.3. Udjel izbornih kolegija. Temeljem najvećeg opterećenja studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij. 3.3. Kako se radi o dvogodišnjem studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću godinu studija.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom preddiplomskog studija.

Tablica T3.14 Programski slijed predmeta Kolegij 1 Financijska matematika Ekonomika trgovačkih društava Ekonomika neprofitnih organizacija Građa računala i operacijski sustavi Kolegiji koje treba prethodno položiti 2 Matematika Osnove ekonomije Upravljanjem okolišem Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Informatika Matematika Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Trgovačko pravo Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Menadžment Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Trgovačko pravo Radno pravo Matematika Informatika Građa računala i operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Financijsko računovodstvo Osnove menadžmenta Poslovno komuniciranje Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Osnove računovodstva Marketing Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Radno pravo Poslovna statistika Menadžersko računovodstvo Poduzetništvo Projektiranje sustava i analiza informacijskih Poslovna organizacija Financijski menadžment Poslovno pregovaranje Baze podataka 53 .

Financijske institucije i tržišta Menadžment usluga Upravljanje kvalitetom Menadžment ljudskih resursa Business Intelligence Menadžment turističke destinacije Turističke agencije i turoperatori Poslovni informacijski sustavi Osnove ekonomije Osnove računovodstva Menadžersko računovodstvo Trgovačko pravo Trgovačko pravo Osnove ekonomije Osnove računovodstva Upravljanje okolišem Tehnologija hrane i pića Menadžment Poslovna organizacija Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Poslovna organizacija Poslovna statistika Matematika Financijska matematika Menadžment Radno pravo Trgovačko pravo Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Menadžment Menadžment Trgovačko pravo Teorija i organizacija turizma Turističke agencije i turoperatori Upravljanje okolišem Marketing Osnove ekonomije Teorija i organizacija turizma Tehnologija hrane i pića Informatika 3. obveznim kolegijima smjera ili izbornim kolegijima. 54 . Kod zamjene izbornog kolegija studija ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego zamijenjeni kolegij.4. studentu će se priznati isti broj kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i položeni kolegij. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija. Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu visokog obrazovanja RH određen na jednak način.

15. Tablica T3.U tablici T3. ali samo kao izborne kolegije. navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru. uz priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova.15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru Odjel Odjel za arheologiju Kolegij Nacionalna arheologija Turističke regije svijeta Osnove urbane geografije Odjel za geografiju Prometna geografija Pomorska geografija Ekonomske integracije u svijetu Poslovno komuniciranje Poslovna etika Etnologija i turizam Engleski jezik Odjel za informatologiju i Talijanski jezik komunikologiju Njemački jezik Francuski jezik Ekonomika turizma Management turističkih destinacija Avangarda i post moderna Odjel za povijest Fantastična umjetnost umjetnosti Figurativna umjetnost moderne i postmoderne Skulptura XX stoljeća Psihologijski aspekti Interneta Psihologija komuniciranja Kroskulturna psihologija Ispitivanje javnog mnijenja Odjel za psihologiju Socijalna patologija Privrženost kroz životni vijek Psihologija kreativnosti Psihologija socijalne pravde Sociologija kulture Sociologija politike Odjel za sociologiju Sociologija morala Socijalna ekologija Odjel za engleski jezik i Jezik i kultura književnost Odjel za povijest Kulturna antropologija 55 . što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.

Odjel za pomorstvo Mediteranska kulturna povijest u 20 st.16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku Strani jezik Engleski Kolegij Psihologija za menadžere Menadžment konflikata Poslovne simulacije Operacijski menadžment Metode znanstvenog istraživanja Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 56 . Održavanje broda Multimodalni transport Sredstva pomorskog transporta Integralni transportni sustavi Ekonomika pomorstva Morska tehnologija Brodska terotehnologija Tereti u pomorskom prometu Poslovne simulacije 3. Tablica T3. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U tablici T3.5.16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na stranom jeziku s navedenim stranim jezikom.

8. prezentacijama i projektima koje je student izradio u diplomskom studiju. Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja. Kod prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu. Ukoliko student želi izraditi diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi Stručno vijeće Škole. ako se u zemlji u kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces. Ukoliko se nastavni sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. ostvareni broj bodova se priznaje u cijelosti. Ukoliko je poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida studija. Student diplomskog studija koji je izgubio 57 . U principu diplomski rad student može izabrati iz obveznih kolegija studija.6. uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja. Ako se želi zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti sljedeći postupak. Način završetka studija Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom diplomskog rada. pod nadzorom mentora. Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje dekan Škole. kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija nakon položenih svih ispita diplomskog studija.3. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH. ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje. 3. 3.7. Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. koji se temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima. priznaju se u cijelosti s punim brojem ECTS bodova. U tom slučaju kao položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio prije prekida studija.

pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom diplomskom studiju. 58 . može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog slijeda.

Predavaonica A.2x5m) i klima uređajem.5mx2.4.Predavaonica H (IK2) .Predavaonica D . grafoskopom. sustavom razglasa.1 Predavaonice . kapaciteta 90 mjesta. VCR-om. televizorom (72 cm). 59 .2x1. bijelom pločom (1. opremljena je namještajem.2. LCD projektorom. opremljena je namještajem.Predavaonica C (IK1) .1 Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment. kapaciteta 250 mjesta.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku sastoji se od 4.TCR 250 mjesta 90 mjesta 16 računalnih mjesta 30 mjesta 50 mjesta 60 mjesta 150 mjesta 30 računalnih mjesta 60 mjesta. sredstvima za zamračivanje. LCD projektorom.5x1. Predavaonica C. grafoskopom. Predavaonica D. VCR-om.2m) i klima uređajem. 22000 Šibenik.Predavaonica B . 4. bijelom pločom (2. kapaciteta 30 mjesta. projekcijskim platnom (1. 16 računalnih stolova.2x7m) i dva klima uređaja. LCD projektorom. projekcijskim platnom (2.Predavaonica A . grafoskopom. računalom.Predavaonica G .8x1. VCR/DVD. računalom.Predavaonica F . sredstvima za zamračivanje.2m) i klima uređajem. televizorom (80 cm).5m). (informatički kabinet 1). računalom. opremljena je sa 16 računalnih radnih stanica umreženih u nastavnu mrežu. na adresi Trg Andrije Hebranga 11. Predavaonica B.8x1. sredstvima za zamračivanje. projekcijskim platnom (1.5x3.5m).Predavaonica E .8m). bijelom pločom (1.8m). televizorom (8o cm). LCD projektorom. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4. grafoskopom. opremljena je namještajem sredstvima za zamračivanje. bijelom pločom (1. električnim projekcijskim platnom (3.

VCR-om.2. Biblioteka je opremljena računalom. kapaciteta 60 mjesta. Predavaonica H (informatički kabinet 2). bijelom pločom (1. Predavaonica G. sustavom osvjetljavanja i zamračivanja. printerom. grafoskopom i s dva klima uređaja.2. opremljena je računalom LCD projektorom. kapaciteta 150 mjesta.2x2m). 16 umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima. bijelom pločom (1. komunikacijskim čvorištem.5x2. policama za knjige.3 Studentska učionica-čitaonica Studentska čitaonica.5 m).5 m). projekcijskim platnom (2.2 Biblioteka Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4.2. LCD projektorom. Smartboard-om. bijelom pločom (1. s dva računala s pristupom Internetu. te stručnu i znanstvenu periodiku.5m). projekcijskim platnom (2. grafoskopom i klima uređajem. računalom. 4.2x4m) i klima uređajem.000 naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima. opremljena je računalom. 60 . televizorom (80 cm). dva LCD projektora. grafoskopom i klima uređajem. 4. foteljama sa preklopnim stolićima. drugim potrebnim namještajem i klima uređajem. sredstvima za zamračivanje. Predavaonica F. televizorom (80 CM). pločom za oglase studenata. grafoskopom. LCD projektorom.5x2. TCR predavaonica za udaljena predavanja. fotokopirnim uređajem.5x2. projekcijskim platnom (2. projekcijskim platnom (2x2m). bijelom pločom (1. 30 računalnih stolova. 4. obveznu i dodatnu literaturu. sustavom razglasa.2x4m) i sa dva klima uređaja.Predavaonica E.4 Nastavnička čitaonica Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionicečitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika. klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike.2x3m). kapaciteta 50 mjesta. klima uređajem. opremljen je s 31 računalnom radnom stanicom umreženom u nastavnu mrežu. LCD projektorom. opremljena je namještajem. učionica opremljena je namještajem za 30 studenata. dvije kamere. grafoskopom. opremljena je sa 2 računala. kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem. VCR-om. nastavnim programom. a koji obuhvaćaju svu.

4. stručnog i znanstvenog rada nastavnika. klima uređajem i sa šest servera za backup podataka internih računalnih mreža. Ured poslovne tajnice opremljen je računalom. prihvat i smještaj gostujućih nastavnika. i sredstvima za klimatizaciju. 4. Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera. flipchart-om i klima uređajem. printerom i klima uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave). nadzor nastave.8 Uredski prostori Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i sastoje se od ureda dekana i prodekana.6 Nastavnički kabineti Za potrebe održavanja konzultacija. namještajem. Čvorište CARNeta opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek. printerom. printerom. uređajem za neprekidno napajanje. Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta. ured koordinatora nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom prostoru ukupne površine 110 m2. sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem. računalom. 61 . telefonom.00-20. 4.00 sati. uređajem za nadzor telefonske centrale. Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala. ureda za organizaciju. Uredi prodekana opremljeni su namještajem. Svaki nastavnički kabinet opremljen je s dva računala. arhivskim ormarom i klima uređajem. Uredi dekana i prodekana. namještajem. fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem. Sastoji se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim studentima. nadzornim čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole.2.4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala).5 Internet konzola Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata. printerom. priključkom na Internet.2. ureda tajnika. posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08. studentske referade. ureda računovodstva. telefonskom centralom s 32 lokalna broja.2. namještajem. fotokopirnice.

namještajem i klima uređajem. kasom. videorekorderom i klima uređajem. Fotokopirnica . sprema i sanitarnih čvorova. nadzornom mrežom. biblioteka i čitaonice. sustavom stalnog digitalnog video nadzora. klima uređajima (pet uređaja). Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32 kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. mrežnog printera te autonomnog software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih učilišta Republike Hrvatske. računalom i printerom. flipchart-om. 62 . tri printera. printerom. Prostori su opremljeni oglasnim pločama. kojim se osim ovih prostora nadziru i predavaonice. opremom za spiralno i toplinsko uvezivanje radova. Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem. Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih dosjea. Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala. Nadzorni centar opremljen je i uređajem za neprekidno napajanje. hodnika. te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a 4. dva telefona.2. arhivskim ormarima i tri kompleta uredskog namještaja. ormarima za smještaj svečanih toga za potrebe promocija. Internet konzole i dekanat.skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji. stolnim kalkulatorima. telefaks uređajem. integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade koji se sastoji od tri umrežena računala.Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu. Studentska referada opremljena je potrebnim namještajem te klima uređajem.9 Ostali prostori Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza. opremljen je i s dva računala. aule. televizorom.

Grafoskop (prijenosni) 107 kom.ECSAT (knjigovodstveni paket) .Printeri .Televizor .Video rekorder .Multi Surveillance System (nadzor) .Modul FINA (financijski simulator) . za studentsku referadu) Prezentacijska oprema .OFFICE XP (uredski paket) . 26 kom.ORACLE baza za akademsku namjenu .Grafoskop (s postoljem) .SPSS (paket za statističke analize) .Kamere TCR-a . ME (operativni sustav) .CIAM (knjigovodstveni paket) .mrežni ormari Informatička oprema. Hardware . 4 kpt. 63 . 6 kom 1 1 66 19 2 50 (Oracle HR) 20 (MSN) 101 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1 1 2(CIAM) 1(ECSAT) 1 1(Blue Peter) 1 70 70 2 1(Dil Software) 14 kom.WINDOWS 98. 5 kom.LOADSAFE . 8 kom.REFERADA (prog.HULLFORM (hidrostatička analiza) .10 Popis opreme Informatička oprema. 1 kom. 2 kom.WINDOWS 2003 (server) .Računala (radne stanice) .WINDOWS XP Professional (operativni sustav) .Modul RAČUN (računovodstveni simulator) . Software .Smartboard . 2 kom. 2 kpt.Računala (serveri) .SQL SERVER . 6 kom.Multimedijska oprema TCR-a . 10 kom. 7 kom.Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) .WINDIWS XP Home (operativni sustav) .LCD projektor .Scanner-i .2.STATISTICA (statističke analize) .Interna računalna mreža .UPS .POWERSIM (simulacijski paket) . 6 kom.4.WINDOWS 2000 (operativni sustav) . 24 kom.STAR OFFICE (uredski paket) .LINUX (operativni sustav) .Prijenosna računala .

4 kom.Minolta EP1054 . 1 kom.Minolta EP1030 Oprema za uvezivanje i rezanje .Telefaks uređaj . 12 kom. biblioteke i vijećnice . 2 kom. 70 kom. 1 kom. 120 kom.Klima uređaj 2. 1 kom.Oprema za interno tarifiranje Oprema za klimatizaciju .Zasloni (projekcijska platna) . 25 kom.5 kW .Bibliotekarske police .Knjige . 6 kom.2/2. 8 kom.Flipchart Oprema za fotokopiranje i umnožavanje Fotokopirni strojevi .. 1 kpt.Uređaj za termo uvez .Prijenosni mikrofoni Oprema ureda.Klima uređaj 5. - 1 kom.Uređaj za spiralni uvez . 22 kom.Interni sustav razglasa .Telefon funkcijski/nadzorni .5/5.Klima uređaj 3. 16 kom.Bibliotekarski ormari .Fotelje sa preklopnim stolićima . 64 .Oglasne ploče .Fotelje u biblioteci . 1 kom.Giljotina Oprema za telefoniju . 2 kom. 670 kom. 1 kom.7 kW Oprema predavaonica (namještaj) .Promocijske toge . 2 kpt.Katedre . 12 kom 40 kom. 20 kom. 30 kom.Uredski namještaj .Telefon .Konferencijski stol u vijećnici . 12 kom. 10 kom. 1 kom. 1 kom.Stolovi za računalne radne stanice .3/3. 1 kom. 18 kpt. 4 kom.Bijela ploča (whiteboard) .Konferencijske fotelje 18 kom.Stolice/klupe .5 kW .Minolta CF1501 (color) . ~ 4000 kom.Minolta EP4000 .Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 .

65 .Integralna mreža nadzora .Vitrine .Backup računalo . 2 kom.Stolovi za učenje . 20 kom 8 kom 32 kom. 1 kom.Uređaj za neprekidno napajanje 4 kom. 3 kom.CCD kamere . 2 kpt.Stolovi u nastavničkoj čitaonici Oprema video nadzora prostora .Računalo ..

predavanja "case" metodom.2 imaju sljedeće značenje.2 realizira se kao nastavni modul koji obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja modula. sukladno opisu iz točke 3. Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CBmetodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja. stupac 8 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno. izvedba predavanja "case" (CB) metodom. izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom.2. predavanja "ex cathedra" metodom.1 i T4.1 i T4. Stupac 1 sadrži šifru kolegija/modula. u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika.4. Stupci u tablicama T4. stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u kojima sudjeluje. stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti (koordinacija modula. stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima Svaki kolegij. praksi prilagođeno iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i rješavanja slučajeva iz prakse". realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama T4. Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom. 66 . u tablicama T4. Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta povjereno je asistentima.1 i T4. stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). stupac 2 naziv modula. seminare i vježbe). stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik).

7. 10 i 11. 9. a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%. 67 . od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati nastave ili 71%. Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja.2 navedenim u stupcima 6.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz tablica T4. obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika nastave. sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije studija sukladno točki 1 i 2 projekta. za potrebe ove analize. 8.1 i T4.3.4.

dipl.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta Tablica T4. ing. Mira Klarin 15 15 P(EC) M21 Menadžment konflikata P(CB) 30 30 Mr. sc. 30 S 15 68 . oec.4.3. dipl.1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. ing. Gina Lugović P(CB) 30 30 30 S 15 Koordinator Dr. Frane Zvonimir Negro 20 20 P(EC) M35 Strategijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. dipl. 30 Koordinator Mr. sc. Gina Lugović 30 S 15 Koordinator 15 15 Želimir Mikulić. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 15 15 P(EC) M11 Psihologija za menadžere Mr. P(EC) M24 Poslovne simulacije P(CB) 30 30 60 V Frane Urem.

30 S 15 Koordinator Mr. Stipe Belak 30 Metode znanstvenog P(EC) M15 istraživanja P(CB) 15 15 Tanja Radić. dipl. Ratko Dobre 20 20 Inovacije i tehnološke P(EC) M22 strategije P(CB) 25 25 Mr. Hrvoje Baričević P(EC) M23 Tehnologija prometa P(CB) 25 25 30 S Tanja Radić. sc. Stipe Belak 20 20 P(EC) M13 Operacijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. Petar Gardijan S 15 30 Koordinator 20 20 Dr. Mirko Jakić 45 45 M12 Poslovna etika P(EC/CB) 30 S Nikolina Gaćina. prof. dipl. S 15 30 Koordinator Dr. inž. ing. sc. 60 V 30 Koordinator 30 Dr. oec. sc.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. sc. ing. 15 Koordinator Dr. sc. sc.Tablica T4. sc. Josip Ljubković 15 15 P(EC) M14 Statistika P(CB) 25 25 Josipa Perkov. dipl. dipl. mat. 15 69 . opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator Dr.

ing 20 P(EC) M27 Softversko inženjerstvo P(CB) 25 25 Ante Panjkota. Marko Bešker 15 15 P(EC) M33 Menadžment rizika P(CB) 30 30 Divna Goleš. dipl. 30 S 15 70 . dipl. Josip Ljubković Kvantitativne metode za P(EC) M31 poslovno odlučivanje P(CB) 25 25 V Josipa Perkov.Tablica T4. oec. 30 V 15 Koordinator 20 20 Mr. ing. sc. 15 30 Koordinator Dr. Frane Zvonimir Negro 15 P(EC) M34 Upravljanje troškovima P(CB) 30 30 Anita Grubišić.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. dipl. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika – nastavak 1 OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 20 Želimir Mikulić. oec. 30 S 15 Koordinator 15 Mr. mat. sc. dipl. sc. prof.

te za svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni kolegij i spadaju u područje polje i granu modula. životopis (do jedne stranice teksta). vrijeme zadnjeg izbora u znanstveno nastavno ili nastavno zvanje. asistente. projekata. Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama. pomoćnih nastavnih materijala (handout-a. Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja. protokola vježbi).4. znanstvenih i stručnih radova. povjerena izvedba dijela predavanja "case" metodom.4 Podaci o angažiranim nastavnicima Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje. e-mail adresu i adresu osobne web stranice. ekspertiza. elaborata. skripta. navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi. temeljem objavljenih radova. matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik zaposlen. 71 . zbirki zadataka. odlukom Vijeća odjela. kojima je. popis svih knjiga.

te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti. Sveučilište u Rijeci hrvoje@pfri. gdje je nositelj obveznih kolegija: Tereti u prometu.) i majke Branke. više od pedeset radova. sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. godine).hr/nastavnici/hbaricevic Tehnologija prometa Životopis: Hrvoje Baričević rođen je 31. do 1988. dvoje autoriziranih predavanja. Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta. Godine 2002. te je u Zagrebu doktorirao 1991. te participira kolegij Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport). Končar” u Rijeci.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail adresa: URL: Kolegij: Hrvoje Baričević Redoviti profesor (2002.vstsi. od oca Ivana (pok. godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara Hrvatske. a u razdoblju od 1978. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci. na dodiplomskom studiju. Tehnologija kopnenog prometa. U akademskoj godini 1998/99. poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986. Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli kvalitete poduzeća “R. Nakon višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske. otac troje djece. oženjen. Od 2000.) Pomorski fakultet.). godine u Rijeci. Nositelj je kolegija Željeznice.). u svojstvu vanjskog suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu. godine obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke. pod matičnim brojem 165742. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu.) i kolegija 72 . do 2003. godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja čvorišta Rijeke”. Sigurnost u prometu i Međunarodno otpremništvo. 1984. te desetak projekata iz područja tehnologije prometa.hr http://www. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972. na smjeru Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji. godine nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na istom studiju. g. Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za pomorstvo od 2001. autor je dva udžbenika. listopada 1953. Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978. Od 1996. godine.

Poletan. U veljači 2001. Godine 1993. Rijeka. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. Pomorstvo. do 2001. do 2003. God. Nositelj je kolegija Željeznice. Od 1998. Baričević. 16. November 1999. Rijeka.. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. g. do 2001. 73 .. 2002. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Poletan. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Od 1998.. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. Šibenik. br. 2. god. H. 2003. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. g. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo... Potsdam (Germany). Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999.14.15. Symposium ETT 99 / SATNAV. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. Traffic Simulation Models. 2001. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. 2000. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. H.T. 3. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. godine u Zagrebu. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. Promet u turizmu. Baričević. God. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. 4.d.. Popis radova: 1. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu.Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. U veljači 2001.. Sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. H. Tehnologija kopnenog prometa. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). Baričević. g. 2. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. Rijeka. god. H. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. Baričević. a 1995. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. Baričević.) i kolegija Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. Logističke odrednice prometa na kopnu. Godine 1993. godine u Zagrebu. Pomorstvo. Pomorski fakultet i Glosa d. a 1995. studenoga 1995. T. Popis knjiga: 1. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. . 2001. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. H. Rijeka. do 2004. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. do 2004. H. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo.. g. Baričević. Visoka škola za turistički menadžment. studenoga 1995.

6.. Skenderović. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M23 Tehnologija prometa 1. D. Baričević. 74 .. Čišić. Zadar 7. 23nd International Convention. Baričević. ELMAR. H. 5.d.21. Šibenik. Pomorski zbornik. Fuzzy Concept of Ship Domain... Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. H.-25. A. D. MIPRO proceedings.5. br. MIPRO Proceedings.. 1997. 17. Baričević. 9. Informacijska podrška logističkog procesa u transportu nafte. Baričević.. Rijeka. Traffic-Control Signals for Arterial Street. Baričević. 2003. Baričević. Baričević. br.. H. 33. Rijeka. Implementacija logistike u multimodalnom transportu. 1993... Baričević. H.: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog naftovoda. May 2000. Opatija. 1995. Baričević. 3.. V. H. Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka. J. Bukša. 4. 6. H. br.. Trieste. 1. anno VI / No. Opatija 21. br. Pomorski fakultet i Glosa d. Vol.. Rijeka. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. H. 1996. H. Čišić.. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. May 2001. Transporti Europei. VOL. Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja cestovne mreže s lukom. H.. Komadina. 2.. Baričević. Čišić D. Distribution of the Power on Internet. Baričević. Žic. Rijeka.. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. H. Baričević. 7.. 2000. H. 8. aprile 2000. Promet u turizmu. H. H.... 1993. Tomas. Rijeka. P. 35. Rijeka. 1998. H. 6. Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora Rijeka. 1.. D. Pomorski zbornik. 2001. Baričević. Rijeka. Visoka škola za turistički menadžment. 1. 1992. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. 8. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela).. 24nd International Convention. 14. Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog prometa luke. Boko. Tehnologija kopnenog prometa.

14. travnja 1989. Baričević. Baričević. Zagreb.... 19.-25.21.T. Rijeka. Poletan.. MIPRO Proceedings. Baričević. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. ELMAR. H. Baričević. MIPRO proceedings.15.-27.. 16. H. Čišić. Rijeka. 23nd International Convention.. anno VI / No. 1995.. . 17. 1. aprile 2000. Građevinski fakultet. H. 17. H. 1999. Jadranska autocesta ..moguće implikacije u razvoju jugoslavenskih morskih luka. FPZ. J.. Međunarodni znanstveni skup. Skenderović.-22.. May 2001.13. H. Zagreb/Poreč. 14. Boko. Logističke odrednice prometa na kopnu. 25.. Čišić. Rijeka. Fuzzy Concept of Ship Domain. Symposium ETT 99 / SATNAV. zbornik radova. Bukša. 1995. 2002. 19. 1994. Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i transport kao čimbenici europske integracije”. Distribution of the Power on Internet. Rijeka.10. 13. H... D. T. Baričević. Tomas.. 18. 11. 2000. 23. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. Rijeka. Zadar 20. Rijeka. 21. H. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. Baričević. Potsdam (Germany). Baričević. H. Opatija 21. Obrazovanje kadrova u pomorstvu s obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2. Baričević. Transporti Europei. Baričević.. 16. listopada 1989. Čišić D. V. 24nd International Convention. 2000.. 12. H. Traffic Simulation Models. Baričević.. Vol. 2001. Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u funkciji razvoja inozemnog turizma. P. H. D. Pomorstvo. Građevinski fakultet. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem.. Baričević.. H. Pomorstvo. H. Društvo i tehnologija.. Komadina.. SSIJ’89. H. November 1999. H. Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog regionalnog čvorišta. Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu.. Baričević. Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog terminala u Rijeci . znanstveno-stručni skup Dubrovnik. Opatija. Društvo i tehnologija.. A. H. VOL. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. 14. 1. Baričević. God. Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i suvremenih transportnih tehnologija. 15. 22. Trieste.. br. God. Poletan. br. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta). 75 . May 2000. Baričević.

Portorož . E. Baričević.. 27. ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1. luka u 25. Baričević. november 1997.. Zagreb.-6..-21.. Navigation system in highway traffic. 33. Zagreb.11. Promet. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. Zagreb. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v prometu. H. 1990. Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa. 28. br. Baričević.5-6.1996. H. Mrnjavac. Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage..november 1997. Budapest. 1997. 1997.Baričević. H. 10. 19. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu / 76 . međunarodno znanstvenostrukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko društvo za znanost v prometu. Ljubljana. ICTS. 29. Promet-Traffic. 26. H.24. 1995. Č. H. Baričević. 31. 20-21. 27. Baričević. KoREMA. Baričević. Zagreb. 1997. ISEP (Proceedings) 5th International Symposium on Electronics in Traffic.. Baričević. H. zbornik referatov = Proceedings / 1. H. H. 32.KoREMA ) Osijek/Bizovac.-21. – Portorož. Automation in transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima = 16th Conference on transportation systems. Baričević. ISEP ( zbornik referatov = Proceedings / 6. H. No. oktober 1996. Portorož .. 20.-28. 1997.1997...11. Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji multimodalnog transporta. ISEP 95 : zbornik referatov = Proceedings / 4. The Essence of Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology. – Portorož. Ancona. SITH. Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS (Highway Capacity Software).. Split. Dundović. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th International Symposium on Electronics in Traffic.. 5. 30.: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja. Baričević... Automatizacija u prometu ’97 ( Sedamnaesti skup o prometnim sustavima . Projection of the Development of the “on board” Road Vehicles Computer Technologies.. Relations Between Capacity and Performance of the Tehnological Transport Process. savjetovanje: Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske. Ljubljana. H. Suvremeni promet.-11. Zagreb. Baričević. H.. 1-2. oktober 1995. No. Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova. siječanj 1991. Tranzitna funkcija sjevernojadranskih multimodalnom transportu. EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN codification in integrated transport.2.

H. 36. Contribution to Systematic Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment. 34. 1-2. Stubičke toplice / Graz. H. Baričević.. Ljubljana. 1998. Č.. Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za kibernetsko upravljanje prometom (SKUP). Suvremeni promet. Osamnaesti skup o prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems. Baričević. 1997. Ljubljana. Kompjutorska spektrometrija kao segment tehnologije lučke špedicije. ISEP (zbornik referatov = Proceedings / 7. Baričević..-28. A.. 25.6th International Symposium on Electronics in Traffic.. Zagreb. oktober 1998. Č. No. 77 . H. 8.-9. Dundović. Dundović. Automatizacija u prometu. oktober 1997. Kraš.. November. 35. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/ 7th International Symposium on Electronics in Traffic.

na projektiranju strukture broda. na projektiranju brodova.4000 tipa. na Pomorskom fakultetu u Splitu. Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542. produktivnosti i razvoju brodske opreme. u MTRZ "Velimir Škorpik". koordinira osnivanje Visoke škole za turizam u Šibeniku.Belak@vstsi. Spremnik za AK47 je dio opreme HV (proizvedeno više milijuna komada). Od 1984. brodske terotehnologije i propulzije broda. Metode znanstvenog istraživanja Životopis: Stipe Belak rođen je 21.1995. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: Stipe. do 2004. U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1998. 78 . do 1991. koju vodi od osnivanja do danas. u Baru. radi u MTRZ u Šibeniku u projektnom uredu. opreme i rekonstrukcije propulzije.vstsi. Od 1988. Teorija broda. Otpor i propulzija broda. brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1975. "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji glavnog projektanta više projekata brodogradilišta. Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970.hr http://www. 1100/1400/1600/prob. Tijekom Domovinskog rata projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992. drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda. Od 1988.hr/nastavnici/sbelak Operacijski menadžment.B. radi u Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje. brodogradilišta. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa broda. i Prekrcajna sredstva. brodova i brodske opreme. cal. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te više od 20 projekata. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R.Ime i prezime: Zvanje: Stipe Belak izvanredni profesor (2002. Održavanje broda. cad. Od 1976. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija. radi. 9x19mm. do 1988. Od 1991. Od 1975. univerzalni spremnik za AK47. do 1988. godine S. Terotehnologija. godine.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. Od 1980. radi kao glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. prigušivač za automat BM2R. osnovane Odlukom Vlade RH u travnju 1997. Od 1996. a izvanrednog profesora izabran je 2002. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju “Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih prijenosnika” odbranio je 1990. i BM2L. 10. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. 1951.

Belak. Belak.. Kobe.Popis skripti: 1. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04. System Model for Ship Hull Motions and Deformations Determining in Sailing Conditions. Proceedings of the 5th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Zbornik radova 11. S. 8. Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Perkov. Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine ELMAR 2004. 2003.. S. 4. Belak. S. S...-18. S. 2.. 7.. Šibenik. Terotechnology. Belak. 2004. Pomorstvo. 2004. Perkov . Szczecin... Belak. Zadar. Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja. Kobe. Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO. S. 2002. November 9. S. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Belak. S. 13.. K. 2005. 2005. Čičin-Šain. Metoda funkcionalne pouzdanosti. Šibenik. June 16.-12.. D. 4.-12. Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real Sailing and Service Conditions.. Šibenik. Belak. Šibenik. J. Uvod u znanost. 2004. 3.. Kobe Japan. S. Menadžment sustava II. 3. 2004. Belak. Skripta. Zbornik radova 11. 2005. The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. S. Skripta.. Kobe. S. Belak. Japan. The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations in Sailing Conditions. May 21-23. D. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova.. 12. S. S. međunarodnog savjetovanja HDO. međunarodnog savjetovanja HDO. 10. 2002. Šibenik. The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced Availability of Propulsion and Steering Requirements. S. The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002.. (knjiga u tisku) 2. Plovnost broda. Župan. Skripta. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. 2005.. Belak. Japan... S. J.... Belak.. međunarodnog savjetovanja HDO. Čičin-Šain. 9. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. Šibenik. Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002... November 9.OCEAN'04. Belak. 2004. Zbornik radova 11. 5. Kobe. 2005. Interna skripta. S. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Croatia. Belak. Čovo. Japan. 11. međunarodnog savjetovanja HDO. Business Intelligence. P. 2003. Belak. Popis radova 1. 6. 79 . Belak. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Održavanje linije za kalandriranje. Šibenik. Zbornik radova 11. Belak. 18. Šibenik. 2005. Japan. 2002. Belak. The Propeller Thrust Force Analysis. S. Šibenik. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. Journal of Maritime Studies.

2002.. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. Belak. Euromaintenance '98. Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering ISME 2000. Šibenik 1999.. Zbornik radova Visoke pomorske škole Sveučilišta u Splitu. S. Terotechnology. 2001. S. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . P. Belak. Gradnja broda budućnosti. Belak. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Oršulić. Szczecin. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima.. Belak. Šibenik. Zbornik radova Visoke pomorske škole... The Modern Tanker Engine Room Design. S. S. Belak.stručnog skupa održavanja.. Belak.. 5.-12. Kobe. 16. Čovo. Belak. S.14. Tomašević. Belak. Belak. of the XI SYM-OP-IS. S. November 9. Naše More... 17.. Skripta. 1991. 6. Sveučilište u Splitu. Uvod u znanost. 22. S. of the 14th European Maintenance Conference. Čovo.OCEAN'04... "Istraživanje pouzdanosti brodskog dizelskog motora".. P. The Ship Hull Service Continous Monitoring System and Procedure. Belak..... M. Šibenik. 2001. Japan. Proc. Design for Maintenance. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. S. 20. Čovo.. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. The KBXM Tanker Hull Structure. Proc. 80 . ODRA '99.. Čovo. 2004. 15.. Belak. Szczecin.. 3. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . Čovo. S. S. Beograd. Šibenik. S. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. S. J. S.. M. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. P. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis. Čovo. 2004. Održavanje linije za kalandriranje. Belak. Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno . 18. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1.. 2002. Belak... Proc. 4. P. 19. Belak.. Dubrovnik 1998. Tokyo. S.. 2. S. Split 2000. S. 2. 2000. 2002. Belak. The KBXM Ship Hull Structure. P.stručnog skupa održavanja. Čovo. Kobe. Japan. Perkov . Belak. 21. P. Belak. May 21-23. S. P. 2005. Split 2000. 2000.stručnog skupa održavanja. 2005. of the 3rd International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999. Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the Technical Problem..

. 81 . S. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba.. 4. “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for Blowback Operated Automatic Weapons”. 1990. 1996. Arhiva Instituta BISa. of the 4th Symposium Design ’96.3. Opatija. Proc. Belak.

6 godina. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977. Zagreb. Popis knjiga: 1. Oskar.Ime i prezime: Zvanje: Marko Bešker izvanredan profesor (1992. Vodio na FPZ u Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. 2005. g.. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Oskar. godine (Sudskom presudom od 2004. Direktor OSKAR d. otac Nikola Bešker. magistrirao 1980. 1997.vstsi. poglavlje u knjizi Injac N. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima.hr http://www. ( u tisku) 3. Zagreb. Ravnatelj CRO CERT-a. Zagreb.o. 82 . 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja okolišem i upravljanja sigurnošću. M. Oskar. reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ). 2005. Objavio je 55 stručnih radova.. u Sarajevu (BiH). godine. Zagreb. Političko obrazovanje. 1999. Završio učiteljsku školu 1962. matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967. Bešker. Upravljanje rizicima.o.. Politika okoliša. Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom gospodarstvu. M. svibnja 1944. M. Zagreb. od totalitarizma do demokracije. menadžera upravljanja okolišem 2003. EOQ auditora 1997..reizbor stavljen u stanje mirovanja 8 godina) Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti. Centar za razvoj i kvalitetu. Zagreb E-mail: URL: Kolegiji: marko@oskar. Centar za razvoj i kvalitetu. Ustanova za certificiranje sustava upravljanja. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete. u Travniku. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao 1996. 2 godine. Sustavi kvalitete 2000. majka Anica Milišić-Baraban. Zagreb. 4.. Bešker. Bešker.hr/nastavnici/mbesker Menadžment rizika Životopis: Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02. Bešker. te doktorirao 1988. U zvanje izvanrednog profesora u području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. (u tisku) 2. EOQ menadžer okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu. sudskom presudom 2004. Oskar. Nastavnik na FPZ 20 godina.

9. Oskar. M. Bešker. Bešker. Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih. Zagreb. 1991. Oskar. M. 8. koautorstvo sa dr. M. Bešker. 2001.. 2004. Dizajn i redizajn poslovnih procesa. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. 2003. M. 3. Upravaljanje poslovnim rizicima. Popis skripti: 1. Popis radova: 1. 7. Centar za razvoj i kvalitetu. Visoka škola za turistički menadžment.Oskar. Oskar.... Bešker. M.. 2002. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Bešker. M. Zagreb . Zbornik radova. Upravljanje sigurnošću. Bešker. Zagreb. Otvoreno učilište Zagreb. 10. Bešker. Metodologija modeliranja poslovnih procesa. Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001. 1995. 6. Metodologija projektiranja sustava upravljanja. 4. 1995. Zagreb. Zbornik radova. Oskar. koautorstvo 50%. 2003. 1996. Oskar. 2004. Zagreb. Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO 19977). M. Upravljanje kvalitetom. M. Zagreb. 2002. Zagreb. Zagreb. Zagreb. M.. M. Centar za razvoj i kvalitetu.Metodologija procjene rizika poslovanja. Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja tvrtki. 1992. Bešker. ISO 9000ff:2000). 2002. 2004. Fpz. 2002. 2001. Bešker. Oskar. Bešker.. Bešker.Oskar. Peta konferencija kvaliteti HDK. Zagreb. Bešker. 3. Bešker. Oskar. M... Zagreb. Šibenik. Sekom Kugler 50%: 50%. 5. Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava. Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi. 15. 2005. br. Bešker.17. Zagreb..5. 2001. 11. 1995. Oskar. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Oskar.. Centar za razvoj i kvalitetu.. Bešker. Bešker. Bešker. 2003. 13.. E – quolity . M.Oskar. Bešker.. Oskar... Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik konkurentnosti. M. Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti. Upravljanje eko rizicima. Centar za razvoj i kvalitetu. Hrvatski inženjerski savez. M. Zagreb.Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti. Centar za razvoj i kvalitetu.sc.. 2. Bešker. M.Suvremeni sustavi civilne obrane. M. 4. M... Zagreb. M. Bešker.. 12. Bešker. Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta. Oskar. koautorstvo 50%. M. 2004. Centar za razvoj i kvalitetu. Upravljanje rizicima. Komuniciranje i govorništvo menadžera. Zagreb. 83 .. Zagreb. 14. 6. Zagreb. 2.

Zagreb. 2002..2003. Bešker. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Sigurnost i upravljanje kvalitetom. Upravljanje rizicima. Bešker.i.. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Sankt . Bešker. 2000.. Bešker. 2005. 8. 11. Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva nerado prihvaća. 9. 4.Peterburg 2004.1. M. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA. Zbornik radova. 5.. Univerziteta.. Simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Bešker. 84 .5. Centar za razvoj i kvalitetu. Fakultet političkih znanosti.. 1995. Zagreb. 5.. M. 2001. Centar za razvoj i kvalitetu. 2004. Bešker. Trogir. Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete. Bešker M. Upravljanje eko rizicima. Vodice. Zagreb.Ru. Utemeljenja politike okoliša. M.međunarodna znanstveno – stručna konferencija o pitanjima kvalitete. Zbornik radova.. Zbornik radova. Bešker. 12. M. M. Bešker. Upravljanje rizicima. 2005. 6... Sigurnost i upravljanja kvalitetom.4. Zagreb. skripta. Oskar. Oskar. 7. Šesti simpozij o kvaliteti. Peti simpozij o kvaliteti.. Bešker. koautorstvo. Oskar. 2001.Peterburg. M. Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju organizacijom. Trogir. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. M. Bešker. Hercena.Zadar.. 2003. Bešker. Bešker.Vodice. Bešker. Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva. 10. 2000. M. Šibenik.. treći simpozij o kvaliteti . Centar za razvoj i kvalitetu. Upravljanje sigurnošću. M. M. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Oskar. ( u tisku ) 2. Sankt . 13. M. 2003. Zagreb. 2003. M.. Četvrti simpozij o kvaliteti. Četvrta konferencija o kvaliteti HDK. Zagreb. M. 3.

Član je uredništva znanstveno-stručnog on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. R. Dobre. Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990.hr http://www.hr/nastavnici/dijanacs Strategijski menadžment. Od strane Ministarstva mora. godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma". Operacijski menadžment Životopis: Dijana Čičin-Šain je rođena 14. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Dijana Čičin-Šain Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku predavač (2003. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta "Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. gdje i danas održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije". Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom "Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". listopada 1971. Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku. sc.) dijana@vstsi. Aktivno se služi engleskim jezikom. 1998. godine u Novoj Gradiški. turizma. a 1997. godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. te surađuje na organizaciji i provođenju Mentorske prakse studenata.vstsi. prometa i razvitka imenovana je za predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje poslovnica. Udana je i majka jednog djeteta. godine se u istom svojstvu zapošljava u Srednjoj školi Obrovac. Upisuje poslijediplomski znanstveni studij "Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu spremu VII/1. 85 . gdje 1995. turističke vodiče i turističke animatore. "Osnove menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma". Imenovana je za rad s Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima (Mozvag).

Zbornik radova VŠTM. Belak. Čičin-Šain.. 1.. Čičin-Šain. D. 2. Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog gospodarstva... 2004. Ekonomski fakultet Zagreb. D. 2004. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. D. Čičin-Šain. 5. Belak. 2003.. Čičin-Šain. TIM. Čičin-Šain. D.. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. 1. Vol. Šibenik. TIM. 2004. D. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Čičin-Šain. Nautički turizam i održivi razvoj.. TIM. 7. 2. Čičin-Šain... Planiranje. D. 86 . 2005. Skripta za predavanja i vježbe. 2004. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. 2.. Zbornik radova VŠTM. 11. Čičin-Šain. Osnove ekonomije. Vol. TIM. Šibenik.. Vol. Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. 14... 2004. 8. D. Menadžment i poslovna organizacija. D. Šibenik. 12. Sustavi menadžerske kontrole. Čičin-Šain. Šibenik. 10.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. 3.. Šibenik.. 1. 2003. D. 2. 2002. međunarodno savjetovanje HDO-a. Šibenik. Šibenik. 2005. 2003. 1. Zbornik radova VŠTM. TIM. 2004. Organizacijske strukture hrvatskih marina. Šibenik. Vol. Šibenik. Čičin-Šain. Vol. Zbornik radova. D. Čičin-Šain. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. 11. D. Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. Vol.Popis skripti: 1. Popis radova: 1. D. Vol. D. TIM. 6. Menadžment marina. 1. Vol. 13. 2.. Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and Training for Tourism". Zbornik radova VŠTM. Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta. 2003. Vol. 2.. 9... M. TIM. stavovi nautičara. S.. TIM. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. 4. 2004. 11. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. D. Skripta za predavanja i vježbe. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". TIM. Čičin-Šain. Čičin-Šain. Šibenik. 2002. D... Šibenik.. 2. Skripta za predavanja i vježbe. 15. 3. 1. Osnove menadžmenta. D.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja".. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. TIM. Vol. 2003. D. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM... Zbornik radova. S. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. međunarodno savjetovanje HDO-a. Vol. Zbornik radova VŠTM. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM".. Čičin-Šain. Vol. TIM. D.. TIM. Čičin-Šain. 2003. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta..

Menadžment i poslovna organizacija. Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva... Čičin-Šain. Šibenik. Čičin-Šain. 2003. 3. 87 . TIM. Šibenik. Vol. 2. Zbornik radova VŠTM.. Sustavi menadžerske kontrole. TIM. Čičin-Šain. D. TIM. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Vol. TIM. 3. Vol. Zbornik radova VŠTM. S. 2. D.. 2. Zbornik radova VŠTM. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". Planiranje... Šibenik. Menadžment i poslovna organizacija.. 1. Vol. TIM. D. TIM. Šibenik. Belak. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. 2.. 11. Belak. 2004. Čičin-Šain. Čičin-Šain.16. Zbornik radova. D. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. TIM. Zbornik radova VŠTM. 2004. 2. Zbornik radova VŠTM. međunarodno savjetovanje HDO-a. 1. D.. 2004. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. Šibenik. 4. S. Šibenik. D.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". 2. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. TIM. međunarodno savjetovanje HDO-a. Šibenik. Vol. Vol. 2004... 11. 2. 2. Čičin-Šain. 2004... Zbornik radova....: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. 2003. Čičin-Šain. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. Šibenik. D. 17.. Vol. 2005. 2004. Čičin-Šain.. Čičin-Šain. Čičin-Šain. Vol. D. TIM. Zbornik radova VŠTM. 4. Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj. Vol. Čičin-Šain.. D. 2005. 5.. D. 2. D. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. 2004.

Menadžment ugostiteljstva. Skripta. Menadžment turističke destinacije. Inovacije i tehnološke strategije. 1983. a 2003. Objavio više stručnih radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva. Skripta. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz područja marketinga. Visoka škola za menadžment u Šibeniku. tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. Ima više društvenih priznanja. Osnove turizma.. 3. Dobre. novinar i publicist. rujna 1939.. R. Gimnaziju završio u Zadru. Popis knjiga: 1. Zadar. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Organizacija tržišne funkcije. Dobre.. 4. Popis skripta: 1. Dobre..hr/nastavnici/rdobre Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Rođen 10. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole.2002. Dobre. 2003. Šibenik. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. Menadžment ugostiteljstva. Skripta. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u Perugi – Italija. škola za turistički turistički škola za 88 . Šibenik. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2001. Šibenik. 4. 2.hr http://www. 2004. Sada prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. godine u Šibeniku. R.vstsi. Recenzent i urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Visoka škola za menadžment. U znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. Dobre. R. Šibenik. Dobre. Dobre. 3. R. Skripta. Privredna komora Zadar.. R. tehnološke promjene i strategije. R. godine. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Inovacije. Dobre. Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća.. Više godina bio profesionalni politički djelatnik. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih službi i kao komercijalni direktor. a Ekonomski fakultet u Zagrebu.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku rdobre@vstsi. Šibenik. Govori talijanski i ruski jezik. Šibenik. 2004..Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Ratko Dobre profesor visoke škole (2003. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. R. 2001. 2.. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. R. Šibenik.

2004. tehnološke promjene i strategije. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 89 . Dobre. Dobre. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Inovacije. 2001. R. R..5.. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije 1. Šibenik. Šibenik. 2. Skripta. R. Skripta. 2004. Šibenik. Dobre. Inovacije i tehnološke strategije. Ekonomika poduzetništva.

pod mentorstvom prof. Lambaša Belak. TIM. 2004. Ž. N. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. 2005. 2. 2004.. Ž.. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil: zdravstveni tehničar. Tehnologija hrane. «Algebra» škola informatike. Lambaša Belak. Ž.. Ž. Maturirala je 17. N. Zbornik radova VŠTM. Gaćina. Vol. Ž.vstsi. Šibenik kao asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje». srpnja 1992. dr. Završila je informatičke tečajeve: Word 2000. Internet i mrežne komunikacije. N. Nakon srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet. 3. Zagreb. Šibenik. Lambaša Belak. Rad je izrađen u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode.Ime i prezime: Zvanje: Nikolina Gaćina asistent (2003. Popis skripti: Lambaša Belak.. Popis radova: 1. Skripta.gacina Poslovna etika Životopis: Nikolina Gaćina rođena 15. 2004. sc. smjer: biokemijsko inženjerstvo. Zagreb. Vol..hr/nastavnici/n. 90 . Zbornik radova VŠTM.. 2. Vol.2.. 24. Ivan Mijatović.. počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.hr http://www. Gaćina.. 4. Excel 2000. Gaćina. travnja 1974. 2. Vinarstvo. Šibenik. «Algebra» škola informatike. TIM. Šibenik. 2004. Ima odlično znanje engleskog jezika. Zbornik radova VŠTM. Zagreb. «Algebra» škola informatike. 2. Šibenik. TIM. Gaćina.. Zagreb («Microsoft» cerified). Priprema i posluživanje jela.. Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom».. dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje njemačkog jezika. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4. Sredstva ponude jela i pića. travnja 2001. Normativi i temeljne kuhinjske kalkulacije. Zbornik radova VŠTM. N. Gaćina. smjer: laboratorijski. Lambaša Belak. N.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: nikolina@vstsi. 2. TIM. Vol.

Gaćina. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Tehnologija hrane.. Radić.. N.5. Lambaša Belak. T. Ž. Handouti. 2004. 91 . 2004.. Šibenik.. TIM. Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava prehrana. Ž. 2. Gaćina. 6.. N. Šibenik.. Lambaša Belak. Zbornik radova VŠTM Vol.

Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije: Turističke agencije i turoperatori. P.Ime i prezime: Petar Gardijan Znanstvena titula: viši predavač (2003. produkt menadžera u marketingu. elektronskoj i prehrambenoj industriji. Skripta. Skripta.. znanstvenog novaka u institutu. P.07. 3. do 1988. Marketing. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Gardijan. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. u Plastovu (Skradin). Šibenik. Šibenik. Skripta. 2002.. Popis knjiga: 1. primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu..hr/nastavnici/p. Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i destinacijama. 2002. Trideset godina radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog referenta plana i analize.1943. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Priručnik međunarodne ekonomije. 2. Šibenik. Sve to je provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu. Menadžment poduzetništva. direktora OOUR-a. Popis skripti: 1. 5. P. P.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988. Šibenik. P. 92 . komercijalnog direktora. Turističke agencije i turoperatori. do 1992. P. 2005. godine. Marketinški priručnik. Marketinški priručnik. Skripta.vstsi.hr http://www. 2000.. Gardijan. Šibenik i bio njegov tajnik od 1981. Gardijan. Skripta. Menadžment poduzetništva i Međunarodnu ekonomiju. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi. Gardijan. 2004. 2005. Šibenik. Prošireno izdanje. Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK. trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti. II. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Gardijan.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: gardijan@vstsi. Završio je Srednju ekonomsku školu.. ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. Šibenik.gardijan Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Petar Gardijan rođen je 10. 4. Gardijan. do potpredsjednika SOUR-a.

Skripta.uvjerenja 549 od 06. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.vstsi.Ime i prezime: Zvanje: Divna Goleš predavač (2003. godine započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća». D. kolovoza 1962. D. Šibenik. Šibenik. Goleš.10. U Vrpolju kod Šibenika pohađala je osnovnu školu. 3. Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na rukovodnim dužnostima. se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete ( MK – 0242 -1/2004 . Šibenik. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment. D. Goleš. Upoznajmo normu ISO 9000.br. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. te stekla zvanje diplomirnog ekonomiste. Troškovi. Goleš. U organizaciji neovisne udruge računovođa.) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905). Od 2003. solventnost. Popis skripti: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Dokumentacija. Skripta.hr/nastavnici/dgoles Menadžment rizika Životopis: Divna Goleš je rođena 21. 2. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. D.. Rješenjem Ministarstva mora. 2005. turizma. Goleš. Ekonomika troškova... Skripta. 93 . 4.. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. obrtna sredstva. U Splitu je 1989. prometa i razvitka br. stekla je zvanje «Ovlašteni računovođa» red.. Šibenik. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Skripta. kapacitet. D. Amortizacija. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. 2004.. 6. 2004. 2003. Šibenik. na Ekonomskom fakultetu diplomirala. a srednju ekonomsku školu u Šibeniku. poreznih savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999. Goleš. D. u Šibeniku. 530-14-05-02 od 28. auditi. 5. Član je Udruge «Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete.02. Šibenik.hr http://www.2005. 2004.1999. Od 1999. Goleš.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: divna@vstsi.

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. Šibenik.. 3. Skripta. Zbornik radova VŠTM. 1... Goleš. D. 1.. D..Popis radova: 1. Ekonomika troškova.. Metode upravljanja troškovima. Goleš. 2004. Zbornik radova VŠTM. TIM. TIM. D. Šibenik. D. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 94 . Šibenik. Zadovoljstvo kupca. Zbornik radova VŠTM. Goleš. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Vol. TIM. 2004.. Vol. TIM. Kvaliteta u turizmu. 2003. 2003. Goleš. 2. D. 3. Vol. 2003. D. Skripta. Vol.. Goleš. 2. Metode upravljanja troškovima. Goleš. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. 2.

Frane Z. Šibenik. koji je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj». godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste te stručnu spremu VII/2. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku. te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d. prezentacije te prodaje i naplate. Popis radova: 1. gdje u veljači 1995. Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d. Vol. 2004. prometa i razvitka broj 530-1405-02 od 28. Udana je. 2. Grubišić. Šibenik. gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve službe poduzeća. započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «..vstsi.o. travnja 1971. 2. Šibenik u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. A.o.. veljače 2005. Zbornik radova VŠTM. 2. A. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. godine.o.hr http://www. A.Godine 1995. Šibenik. Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni rezultat. Aktivno se služi engleskim jezikom. godine u Šibeniku. Godine 1998. Grubišić.Ime i prezime: Zvanje: Marična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Anita Grubišić predavač (2003. čiji je i direktor. TIM. Zbornik radova VŠTM. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002.Izradila je stručnu recenziju knjiga mr. a daljnje školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i financije. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Grubišić.o.hr/nastavnici/agrubisic Upravljanje troškovima Životopis: Anita Grubišić rođena je 05. majka dvoje djece. Negro: «Osnove računovodstva i financija» Šibenik 1999.. zaposlila se u poduzeću « COLIBRI» d. Rješenjem Ministarstva mora. turizma. Ponašanje troškova. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu.o. TIM. U skladu sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih djelatnika. Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda i usluga u poduzeća od ideje do realizacije..) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku anita@vstsi. 2004. 3. Vol. 2. TIM. 2004..sc. 95 . Analiza financijskih izvješća.o. na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija. Šibenik.

Protokol vježbi. Vol. Vol.. Vol.. 2003. 1. A. Zbornik radova VŠTM. A. 2. Grubišić. Grubišić. TIM. Zbornik radova VŠTM.. 2003.. 2003.. 1. TIM. 2004... 3. Bilanca. TIM. Šibenik. 1. Vol.. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. Razred 0. Šibenik. A. A. 2. Šibenik.. 2003. 1. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. Grubišić. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Grubišić. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.4. kratkotrajna financijska imovina. Razred 1. Vol. Grubišić. 7. A. TIM. 1. Zbornik radova VŠTM. Popis skripti: 1. 2003. Šibenik.. Grubišić.. Protokol vježbi. Grubišić. Vol. Grubišić. Grubišić. 2003. A. Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja. A. A... Šibenik. Šibenik. Dugotrajna imovina. A. Novac. kratkoročna potraživanja. 5. TIM. Šibenik. 2003. Dugotrajna imovina.. 96 . A. A. 6. TIM.. 2004. 2. Zbornik radova VŠTM. Šibenik.. gubitak iznad visine kapitala. Protokol vježbi. Grubišić. Zbornik radova VŠTM. 3. 8. Šibenik. 2.. 2004. 2003. Ponašanje troškova. Vol. 1. Grubišić. Zbornik radova VŠTM. Oporezivanje nesamostalnog rada. TIM..

hr/~mjakic Poslovna etika Životopis: Mirko Jakić.. fasc. izmijenjeno izdanje ). od 1991. 19. M. Popis knjiga: 1. Filozofija o znanosti. 3. .kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. 3. Jakić. Jakić. M.unizd. kao docent. 1989.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Mirko Jakić izvanredni profesor (2003. Critique of Immanuel Kant's Criticism. – 2003. 1985. do danas kao prorektor za nastavu. Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija matematike Hilarija Putnama«. Zagreb 1993. hfd. Zagreb 2004. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru.. u Sinju. Zagreb 2003. Conjectures and Metalogical Rules.hr http://www.. s tezom: »Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«. Popis radova: 1. M. 4. 2. hfd.personal. a od 2004. Logika ( IV.. . Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. a od 1998. Jakić. HFD Zagreb 2004. Sveučilište u Splitu. M. U razdoblju od 1978.. vol. Sveučilište u Splitu. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor. M. Jakić. završava doktorski studij iz filozofije na Sveučilištu u Ljubljani..1991.) Sveučilište u Zadru mjakic@unizd. rođen je 1954.1998. 2. Synthesis Philosophica. M. Disputatio philosophica 1. Od 2003. 1.. M. Školska knjiga.. a diplomirao je 1977. Jakić. Has logic any ontology? Synthesis Philosophica. Jakić. Zagreb 2003. Zagreb 1989. 97 . Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju logike? Filozofska istraživanja. završava Magistarski studij iz filozofije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jakić. HFD Zagreb 2002. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1973.

M. Jakić. Zagreb 1988. Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji. (str. 2. do 1996.) 9. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986.60. . (str. god. M.752. 57.. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom "Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike" Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M12 Poslovna etika 1. 181 195. Zagreb 1988. Acta Analytica. god. . M.262) pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici".) 8.) Popis projekata: 1. . Radovi.704. Critique of Immanuel Kant's Criticism. od 1991.01 .. M. 2. Jakić.. Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja.. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod naslovom "Znanje i protok informacija". M. M.) 12. od 1996. 196. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science.704. 738.) 11. (str.28. . Disputatio philosophica 1.. Jakić. 702. 3. od 2002.. Zadar 1986. (str. Jakić. 71. Zagreb 1990. M. Filozofska istraživanja. Filozofska istraživanja. (str.) 7. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. Jakić. do 1999.) 4. 196. Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih disciplina. Zagreb 2004. . . (str. 702. Jakić.81. (str.195. . Zadar 1992.) 3. Acta Analytica. M.. Jakić.5. Zadar 1984.) 6. M. god. M. god. Zagreb 1990. Radovi. (str. Radovi. Jakić. Zagreb 1992. (str. Jakić.271. (str.. M. Zagreb 1985. god. Putnam i istina Filozofska istraživanja. Filozofska istraživanja. 187. M. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. Jakić. (str. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in Mathematics. Putnam i istina Filozofska istraživanja.) 10. Jakić. 187. 181 . Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. On the nature of mathematical theories (1).) 98 . 259. Jakić. voditelj znanstvenoga projekta (6 . 17.

Vlasta Vizek-Vidović. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih. 450. g.hr/~m.dr. Recenzira radove za časopise i zbornike. Psihologiju komunikacije realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološkokatehetskoj školi u Zadru. od Matičnog povjerenstva izabrana je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije. Slavko Kljajić.. Alije Kulenovića. upisuje poslijediplomski studij . stručnih i preglednih radova i prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i domaćim časopisima. 144/4. Napredak. Osim na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. Od 1993. pred povjerenstvom prof. prof. polje psihologije.klarin Menadžment konflikata Životopis: Mira Klarin rođena je 3. a diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19.sc. g. Očeva uloga u razvitku samopoštovanja. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa.Član je Hrvatskog psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva Hrvatske. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. siječnja 1998. sc. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece E-mail: URL: Kolegiji: mklarin@unizd. 99 . Klarin. Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i Edukacijske psihologije. Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof. Klarin. stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje znanja.dr. 1999. u Zadru.sc. Doktorsku disertaciju obranila je 18. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti. prof. 1995. M. g. M. siječnja 2005. Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina): 1. prodekana za nastavu. g.dr.sc. završila je jednopredmetni studij Psihologije. Obnašala je dužnost predstojnika Zavoda za predškolski odgoj. 20. 2004.dr. prosinca 2000. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1987.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru.dr.sc. Zadar.. u stalnom je radnom odnosu na Filozofskom fakultetu.znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.personal. Marine Ajduković.Ime i prezime: Zvanje: Mira Klarin docent (2005. svibnja 1963. 2.hr http://www.unizd. g. 2005.

3.. 55-69.. Klarin. M.. 1/2. M. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . 2004. kultura i odnosi s javnostima. O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u mlađim razredima osnovne škole . R. 2002. 2002. str. 4-5. M. 13. 34. I. M. M. 100 . 1. 12. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. 14. 129-141... 2002. Lukić. Klarin. (pregledni rad) 10. 78-81.. Mediji.. 2002. Klarin. Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. D. Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije.... M. Hvar. br. Klarin. Lokas. 2000. br. 2002..1 str. 19. 7. 2002. M. 9/2... Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije. Klarin. Razvoj i igra djeteta predškolske dobi. M. Annales. Klarin. Vidaković. br. 2002.. str. 11. 1081-1099. 2004. 2001. 805-825.. br. učitelj. 2002. M.. M. Vuković. M. 1-2.longitudinalno ispitivanje. 2002. Zbornik radova "Dani predškolskog odgoja. Klarin. 1. str. Zbornik radova "Djetinjstvo.. Društvo i tehnologija. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. M. M.. 164-168. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada. str. 2001. Split. M.. Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji. Zadar.. Društvena istraživanja. 75-80. Klarin. Informatologija. M.. 2004.. Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi.. 9.. M. str. Klarin.. 81-95. Ponašanje djeteta rane školske dobi u interakciji s učiteljicom. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar. razvoj i odgoj.. 18. Ušljebrka. Razvoj u socijalnom kontekstu. 167-175.. Klarin. Zbornik radova "Mirisi djetinjstva. Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata. Klarin. Internet i međukulturalna komunikacija. M. Dijete. Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata. 249-257. 15. 5. Bacalja.. 148-150. Klarin.. br. Klarin. 1. Zbornik radova sa skupa. 2003. br. Klarin. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. 81-85.. Medij kultura i odnosi s javnostima..rezultati jedne ankete. 14. Klarin. Annales for Istrian and mediterranean Studies.. Klarin. 2. 4. Split. odgojitelj.. Zbornik radova.. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". god. Klarin. J. 17. M. Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i međukulturalne komunikacije. Nenadić-Bilan. 2003. Lj. 7. Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta".. M. Vidaković J. 8. 6. Društvena istraživanja. (prethodno priopćenje) 11. 2002. Baština k baštini. Klarin. 13/6.. 16. M. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. 20.

. Vidaković... M. 167-175. 4. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". (prethodno priopćenje) 101 . 1/2. Zbornik radova. M. kultura i odnosi s javnostima. str.. Klarin. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. J.2. Klarin. 164-168. 3. 148-150. 81-95.1 str. M. Vuković.21. M. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. Razvoj u socijalnom kontekstu. 2002.. 2. 2002. str. Zagreb. Društvo i tehnologija. 11-20. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu.. 2000. Klarin. 2002. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . M. Klarin. M. br 1(2). Klarin. br. Vol. Mediji... Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. 2. br. Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi".. 2002.longitudinalno ispitivanje.

g. Završila je certifikatnu 2001. U radu Centra PSP organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece. 1956. Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja telefonskog psihološkog savjetovanja. posttraumatskog stresnog sindroma. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju iz Realitetne terapije 2004. do danas. Osniva 1994.hr http://www. gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. 2000. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za pedagogiju završila je studij pedagogije 1978. Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije posttraumatskog stresnog sindroma 1997.vstsi.lugovic@vstsi.hr/nastavnici/glugovic Psihologija za menadžere. Završila je edukaciju za facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs. Pohađala je edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994. supruga poginulih 102 .Ime i prezime: Zvanje: Gina Lugović viši predavač (2003. 02. obranila je specijalističku radnju pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite» 2001. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije. Priprema i provodi projekte «Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a «Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om 1995. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija psihologije radi kao studentpsiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja. komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka.) Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb.godine.hr gina. Pohađala je edukacijski seminar za uporabu MMPI-2. Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods. Šibenik E-mail: URL: Kolegiji: gina. (Choice Thery. reality Therapy. Menadžment konflikata Životopis: Rođena je u Osijeku. (WGI voditelj Leon Lojk). kojoj je osnovni cilj psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima.t-com. i na Odsjeku za psihologiju studij psihologije 1980.lugovic@si.g. Split. Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik. 1995 i 1996. i 1996. SKID-I i SKID-II. Odsjek za psihologiju.g. 04.

Član je Hrvatske psihološke komore. Osnovni elementi međuljudskih odnosa. u srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj. 2005. do 2002. 2005. OB Šibenik. Zagreb. brak i obitelj. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež. Gogić. 103 . Lugović. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik. predavač stručnih kolegija iz područja psihologije . obitelji i svih stradalnika iz Domovinskog rata. Sekcije za kliničku psihologiju. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. 2. Od 1985. G. dječju i adolescentnu psihijatriju. Sekcije za forenzičku psihologiju.psihofiziologije rada. Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku. Regionalni je mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost» Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. B. U projektu Ministarstva prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za prevenciju zlouporabe droga. Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982.. Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003. 2. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu zdravlja Šibenik. Visoka škola za turtistički menadžment. U Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama psihologije. G. Hrvatski psihosocijalni program.2000.. prometnoj). Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih invalida Zagreb. Popis skripti: 1. G. Kocijan-Hercigonja. MHBDR. Z.. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split. Popis knjiga: 1. Skripta. Gradska knjižnica «J. Sudionik je Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. ekonomsko-turističkoj. Kultura komuniciranja i poslovna etika. ur. invalida. . Knezović. Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja «psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje komunikacije unutar obitelji. Šižgorić». kao psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za delinkvenciju. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. ur. Lugović. Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju – hrvatski ogranak.hrvatskih branitelja. Lugović. psihijatrije i neurologije. Lugović. D. kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele pedijatrije. Skripta. Od 1980. Bila je član Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje paralize Republike Hrvatske. Hrvatskog psihološkog društva. 1997. 2001. Visoka škola za turtistički menadžment. G. Šibenik. Šibenik. Šibenik. Stjepan Sirovica. Etičkog odbora HPK.. razvojačenih branitelja.

2004.. Skripta. 934-940 3. Sekcija za forenzički psihologiju. Dječji vrtić Vodice. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika.. 1999.. br. 15th World Congress on Mrdical Law. Lugović. HPD Zadar. Ispravni putevi za učiniti pravednu stvar – Tolerancija. 2001. ed. Skripta. Lugović.. G. intervencije. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik.3. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. G. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Lugović. obvezama i odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje. Visoka škola za turtistički menadžment.. Popis pozvanih predavanja: 1. osobine razvoja djeteta i mogućnosti vrtića). 2004. Liović. 2. ministry of Education.. A. Lugović. Solaris. Community Stres Prevention. HPD. modeli za procjenu zlostavljanja. G. Lugović. Visoka škola za turtistički menadžment. Tijek reakcija PTSP u djece . Lahad. Lj. Lugović. Đ. 2004 3. 2005. 6. Lugović. 4. Medix. Živković. J. 1-5 August 2004. obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study. B. Lugović. 2004 4.. Rašunović-Sunara. G. Psihologija međuljudskih odnosa. The Psychological and Counseling Service.. Rašunović-Sunara. Lugović. 2003 Popis objavljenih radova: 1. 5.. Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima. G. G. Opatija. Knin. Lugović. B. pravo i pravda. 5. Jerusalem. 7. Šibenik... G. Đ. Skripta. G. Vodice. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). Lj. Lj. p. J... G... Odsjek za psihologiju. M. UNH. Lugović. Šibenik. Vol. G. Filip Jakov. Nastajanje traume. Poslovna komunikacija. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. 5. Lugović. Israel.. Belicza. G. Komunikacija (dijete-vrtić). Lugović. Forenzički intervju s djetetom. Radovančević. Šibenik. 4. Lugović... G. 54/55.. Komunikacija (stručni tim – roditelji... Liović. G. Visoka škola za turtistički menadžment. 2004. SHEFI. Radovančević. 2004... 2004. Ayalon. 104 . Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.. 4. Skradin Children Posttrauma Study. 2. Knin. O. Cohen. G. Pano izlaganje. 1999. Belicza.. Magistarski rad. Lugović. 2004. Skradin 1996 – 1999. Zadar 2005. The respond of patients and health care workers to the proposed law on patients rights. Kultura komuniciranja. Biograd. Kako živjeti zajedno. UNH. G. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. Lugović.. 1999. Stjepan Sirovica. Skripta. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja.. M. MHBDR. 1999. Lugović.. Lj. Knin. The Psychological and Counseling Service. 4. Dječja i adolescentna 105 . 4. Knezović. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Solaris. Zadar 2005. Community Stres Prevention. Lugović. ed. O. 2004. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. Lugović. ur. 5. Šibenik.. Magistarski rad. Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. Lugović.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M11 Psihologija za menadžere 1. Zagreb.. Lj.. O. ministry of Education. ministry of Education. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Tijek reakcija PTSP u djece . Lugović. Ayalon. G. Z. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). Skradin Children Posttrauma Study. Kocijan-Hercigonja. SHEFI. G. D. Israel. Lugović. A. G. Pano izlaganje. G. 2005.. Dječja i adolescentna psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. SHEFI. 2001. 3.. Ayalon. Cohen. Živković. Filip Jakov. Lugović.. G.. Vol. Israel. Zadar 2005. 4. Cohen.. Lahad. HPD Zadar. 1999. Lahad. 2. Gogić. 8. ed. Lugović. Pano izlaganje. Lugović. B. Solaris. Skradin Children Posttrauma Study. G. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. G. UNH. The Psychological and Counseling Service. 1997. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. G. 2001. Šižgorić». Jerusalem. G.. 6. 7. A. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. Community Stres Prevention.. HPD Zadar. Živković. 5.. 2004. Lugović. Vol. Lugović. Gradska knjižnica «J.. Šibenik. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. (Knjiga sažetaka) 9. OB Šibenik. G. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. Hrvatski psihosocijalni program. ur. Odsjek za psihologiju. M. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Visoka škola za turistički menadžment... Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. Zagreb. G. G. Psihologija međuljudskih odnosa. 3. 4. 1999. Skradin 1996 – 1999. Tijek reakcija PTSP u djece . G. Skradin 1996 – 1999. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. 2. Lugović. 1997. G. Jerusalem. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. Lugović.

1997. (Knjiga sažetaka) 106 .psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. Zagreb.

te objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisu ITA Informatika.2 Računarstvo.hr http://www. godine u Šibeniku gdje je završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom. razvoja softvera za funkcijske blokove. Softversko inženjerstvo Životopis: Želimir Mikulić. zaposlio se u tvrtki Velebit Informatika iz Zagreba iz koje je 1989. smjer Elektronike. danas Fakultet elektrotehnike i računarstva. godine prešao raditi u tvrtku Velebit kemija i strojevi. rukovodio radom grupe dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava AXE 10 za tržište SSSR-a. znanstveno polje 2.o. Compco systems d.hr/nastavnici/zmikulic Poslovne simulacije. Nakon preseljenja u Šibenik 1985.) zelimir. Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL. usmjerenje Telekomunikacije i informatika. do funkcijskog ispitivnja centrale u radu. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen brončanom plaketom "Josip Lončar". Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za razvoj.mikulic@compco. izrade projektnih podataka za centrale itd. ispitivanja programa na računalu opće namjene i na maketi centrale. Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini. Tehničke znanosti. sistem dizajna po funkciji i po funkcijskom bloku. predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku za područje 2. preko rješavanja problema uvođenja novif funkcija u sustav.ing.o. dipl. kolegij operacijski sustavi. Diplomirao je prije roka u jesen 1979. Rođen je 02. predavač (2003. danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE. Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja "Nikola Tesla". Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo 107 . Surađivao je na više projekata današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i računalnih mreža.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Želimir Mikulić Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. godine..vstsi. veljače 1957. Ti poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom. U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava.

1991. 2004. Zbornik radova VŠTM . Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije. Popis radova: 1. 2004. Vol. Vol. 1. 2. TIM. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja. izabran je u zvanje predavača za kolegij Operacijskih sustava. 2004. industriji. implementacijom i održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti. 11.. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . Vol. godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d. 4.. Ž.o. Zbornik radova VŠTM . Vol. državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Šibenik. TIM.. 2. Zbornik radova VŠTM . uslužnom sektoru. Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika (voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao voditelj Računalnog praktikuma.. Ž. Mikulić. Oženjen je i stalno živi u Šibeniku. hotelskoturističkim tvrtkama. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. Šibenik. 108 . 2. TIM. Sistemski razvoj: napredni alati. trgovini. Vol. TIM.. TIM. Zbornik radova VŠTM . Vol. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih poslova do korištenja u upravljanju procesima. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. TIM. 2... Mikulić. Vol. Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura. školstvu. Šibenik. 2004.. Ž. 9. proizvodnjom. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Vol. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . 2.. Mikulić. Šibenik. 2.. 2004. Operacijski sustavi i građa računala. Ž.. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa.. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Mikulić. 2003. Šibenik. Vol. 8. 3. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. 7. TIM.. 2. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . 10. 2. što uključuje osobna računala. Mikulić. poslužitelje. TIM. programsku podršku i edukaciju korisnika. Ž.. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM)..njihovo asembliranje. Mikulić.. U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz predmeta Informatika. Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja.. Zbornik radova VŠTM . Ž. Mikulić.o. 2003. Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama. TIM. Ž. Vol. 2003. Ž. tehnike i alternativni pristupi. računalne mreže. 6. Poslovna informatika i Poslovne simulacije.. Tvrtka se bavi projektiranjem. 2004. 1. Mikulić. Vol.. 5. Godine 2003. Šibenik. Šibenik. 1. Šibenik. Šibenik.. 2004. Poslovna strategija i informacijski sustavi. TIM... Ž. 1.. Šibenik. TIM. 2003. Ž. u kojoj je i danas zaposlen. Ž.

2004. 1. 3. Mikulić. Ž.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M24 Poslovne simulacije 1. Šibenik.. 2003. 2. Vol. Vol. 2004. Šibenik. Mikulić. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. 5. 2. Zbornik radova VŠTM .. Ž. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. TIM. 2004. Šibenik. 2004 3. Vol. TIM. Vol.. 4. TIM. TIM. tehnike i alternativni pristupi... 2.. 1. Šibenik. TIM. Vol. 2. Šibenik. Poslovne simulacije. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . 2004.. Sistemski razvoj: napredni alati. TIM. Mikulić.. 2. 2. Mikulić.. Ž.. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Ž. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava.. Zbornik radova VŠTM . 2. Ž. Mikulić. TIM. Ž. Šibenik... Vol.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. Ž. Vol. Zbornik radova VŠTM . Skripta. Šibenik. 2003 109 . TIM. Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo 1. Mikulić.. Ž. 2004 4. Ž. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Mikulić. Mikulić. Mikulić. Šibenik.. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Vol. Zbornik radova VŠTM . 2004.. Zbornik radova VŠTM .

2000. F. Z. Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d. kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje. Z.11. "Zadar" i "Ugo"). a od 21.) Sveučilište u Zadru. bavi se i teoretskim radom pišući referate . na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na Ekonomskom fakltetu u Zagrebu. u Zadru. Osnovnu školu završio je u Ražancu.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Frane Zvonimir Negro Viši predavač (2000. 1999. iz područja menadžmenta i financijskog menadžmenta. Ekonomski studij završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu.o.hr http://www. 110 . 2.hr/nastavnici/fznegro Strategijski menadžment. Objavio je više radova iz područja računovodstva. radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka. Osnove računovodstva i financija. revizije i financija. Upravljanje troškovima Životopis: Rođen je 02.. Sav svoj radni vijek.1941. "Bagat".god.vstsi. Negro. Završio je poslijediplomski studij. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. koje poslove obavlja profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. 1999... Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku fznegro@vstsi. stručne i znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista. 2002. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. u praksi. polje financije trgovačkih društava. proveo je na poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih poduzeća u gradu Zadru ("Maraska". F. F.o. tada Zagrebačkog sveučilišta. Negro. kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača. Management. Z. Popis knjiga: 1. srednju ekonomsku školu u Zadru. Negro. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji. Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment. Na Visokoj školi za turistički menadžment. Financijski management. Položio je ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja.u svojstvu višeg predavača. 3.01.

2005. 2004. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Skripta. F. Z. 2002. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. F. Negro. Negro. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. 2003. Metode kalkulacija.. Z. 2003 / 2004 i 2004 / 2005. F. Negro.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z.. F. 4. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 3. Skripta. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. Negro. Skripta. 2003. Obrtna sredstva. Financijski menadžment i bankarstvo.. 2. F. Negro. Z. Z. Z. Negro. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.Popis skripti: 1. 2005. Z. Skripta. Skripta. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. F. Metode kalkulacija. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Z.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 111 .. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. 2005. Z. F. Strategijski menadžment.. 6. 2. Obrtna sredstva. Negro. 2005. Negro. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. Negro. F. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. Skripta... 2004 / 2005 2.. Z. Financijski management. F. F. F. 2005.. F. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 5. F. 2005. Popis autoriziranih predavanja: 1. 3. F. 5. 1999. F. 4. Negro. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. Metode kalkulacija. Z..: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Management. Skripta. 2003. Negro.

Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Splitu. SoftCom 2004. smjer Automatika završio u Šibeniku. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike / Biomedicinske elektronike na FESB .hr/nastavnici/a.Ime i prezime: Zvanje: Ante Panjkota asistent (2003.. pp: 42 . T. Meštrovića Drniš E-mail: URL: Kolegiji: apanjkota@inet. 2003.. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" – program za identifikaciju pisan u C++. Rončević. 2.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku Srednja škola I. A. " Kinematics of rowing – a new approach to the rowing technique training". published at the EUROSIM’04.. 3.2004.u. Zanchi. a provjera istog izvršena simulacijom u VISSIM –u. Innsbruck. February 16 – 18. god. 2005.Signals and Systems in Human Motion. 2004. Popis objavljenih radova. 112 . "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke “. Panjkota... October 10-13. Split-Dubrovnik-Venice. BioMED '05.. A.Workshop on Signals and Systems in Human Motion. Musić..panjkota Softversko inženjerstvo Životopis: Osnovnu i Srednju Tehničku školu. "Muscle activity during ergometer rowing". Paris. A.: 1. Vanjski je suradnik Laboratorija za Biomehaniku. Panjkota.hr http://www. Panjkota. J.vstsi.. pp: 652 – 656. Special Session . Croatia-Italy. Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999. A. September 6-10..46.

Šibenik. J. Tijekom studija bila je stipendist Šibensko-kninske županije. gdje je i završila osnovnu školu Petar Krešimir IV. Šibenik. Perkov. Skripta. Interna skripta. Interna skripta. Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka. 2003.Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Šibenik.hr http://www. Perkov. Popis skripti: 1. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. brojevi: Zbirka riješenih zadataka. Interna skripta.. J. Perkov. 2. Od siječnja 2003. metrike i izometrije. J. radi kao prof. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. 1996. kolovoza 1978. Šibenik. Perkov. Šibenik. te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija ″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. R. matematike u Ekonomskoj.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: josipa@vstsi. 8. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Šibenik. Perkov. Skripta..Ime i prezime: Zvanje: Josipa Perkov asistent (2002. 3.. Funkcije: Zbirka riješenih zadataka. J. Interna skripta. Šibenik. upisuje se na PMF . Matematika II. u Šibeniku. Paić. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Životopis: Josipa Perkov rođena je 1. 113 . 6. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. J.hr/nastavnici/jperkov Statistika. Skripta.vstsi. Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka.. Matematika I. Po povratku u Šibenik 2002. 2004. R. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Statistika.. 7. Perkov.. Interna skripta. J.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. 2004. Paić. gdje je i diplomirala 2001. Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj školi. 2003.. R. J. 2003. 2004. J. Paić. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. 2003. na temu Geodetske krivulje. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.. 4. 5. Skupovi.

.9.. J. J. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Statistika. 3. Perkov. Perkov. Interna skripta. 2005. Osnove rada u Microsoft Wordu.... Binomna razdioba. Uvjetna vjerojatnost. 2003. Statistika. 6.. Šibenik. Zbornik radova 11.. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. J. J. Vol. 2. Prebrojavanje: permutacije. Šibenik. Šibenik. 2005. Šibenik. Binomna razdioba. TIM.. J. Perkov. Paić. 4.. Šibenik. 5. Šibenik. Šibenik. Vol. 2004. R. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. S. Protokol vježbi. Vol. 2004.. J. međunarodnog savjetovanja HDO-a. 5. Perkov. J. 2004. J. međunarodnog savjetovanja HDO-a.. J. 8. 2004. TIM. Vol.. 2004.. J.. J. Skripta. Belak. TIM.. 114 .. 2. Protokol vježbi. Šibenik. 2. Zbornik radova VŠTM . Vol. Perkov. Uvjetna vjerojatnost. Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka. J. TIM. Zbornik radova VŠTM . Prebrojavanje: permutacije. 2. 2004.. Šibenik. J. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. J. TIM. 4. Interna skripta. Vol. S. Prebrojavanje: permutacije. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka... 2004. Osnove rada u Microsoft Excelu. J. 2004. TIM. Protokol vježbi.. J. Popis radova: 1. Metoda funkcionalne pouzdanosti. TIM. Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 1. 2. J.. Zbornik radova 11. Zbornik radova VŠTM .. Šibenik. Perkov.. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M14 Statistika 1. R. Vol. Zbornik radova VŠTM . Perkov. 2004. varijacije i kombinacije. 2004. TIM. 3. Perkov. Zbornik radova VŠTM . Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Zbornik radova VŠTM ... 2004. Perkov... 3. 2... 4. Perkov. Binomna razdioba. Vol. 2004. 7. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Paić. 2005. J. 2. Zbornik radova VŠTM . Skripta. Uvjetna vjerojatnost. Belak. 2004. varijacije i kombinacije. Šibenik. TIM. Šibenik. Vol. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Perkov. Perkov.. Zbornik radova VŠTM . Perkov. 2004. 2. Šibenik. Perkov. Perkov. varijacije i kombinacije. Šibenik. Zbornik radova VŠTM . Osnove rada u Microsoft PowerPointu. Perkov. 2. 2. 2. Šibenik. Perkov.

Mentorska praksa i Praksa u turizmu. polje – EKOLOGIJA. i koordinatora izrade nastavničkih web stranica. Tehnologija prometa Životopis: Tanja Radić rođena je 8. smjer molekularna biologija.vstsi.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Radić. od listopada 2004. travnja 2003. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora. Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth. T. i stekla zvanje diplomiranog inženjera biologije. Alumni koordinatora. 1997.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: tanja@vstsi. Diplomirala je 10. Sibile Jelaska. i komentorstvom mr. U listopadu 2003. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu (opća – VII gimnazija). Popis skripti: 1. Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia. Biološki odsjek. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša. Šibenik. pod mentorstvom akademkinje prof. Upravljanje okolišem.. dr. sc. Skripta. a od veljače 2005. 10.Ime i prezime: Zvanje: Tanja Radić asistent (2003. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom: «Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive». U ožujku 2004. 2005.radic Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja. Zagreb.hr http://www. surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane. Nataše Bauer.“ koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom dodjele rektorove nagrade. Lambaša Belak.hr/nastavnici/t. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. sc. March 2005. Suautor je ili autor više stručnih radova te surađuje u pisanju skripta i handouta. Ž. Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. rujna 1978. 115 .

2. Pisanje seminarskih radova.. Handouti.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Radić. 2004. Šibenik. elaborata i dr. TIM. Ž. Zbornik radova VŠTM. Lambaša Belak. Časopis Održavanje i eksploatacija. 4. 2005.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 8. Handouti. Interna skripta. Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju krutog otpada na slivnom području rijeke Krke. T.. 2004. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Šibenik. Zagreb. Radić.. Vol. Vol. Lambaša Belak. Čičin-Šain D. Radić.. Tehnologija hrane. Pisanje diplomskih radova.. Zbornik radova 11. Ž. Ž. Radić.. Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na problem oštećenja tla. 2005. – 8. T. Vol.. TIM.. Radić. 2005. Vol. 2004. TIM. Radić. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. HDO. Pisanje seminarskih radova. HDO. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na biocenoze. listopada 2005. Ž. Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Radić T. Šibenik. Perkov J. 2005. Interna skripta. Prirodne i otpadne vode i nihovo pročišćavanje. Lambaša Belak. T. Belak. Zbornik radova VŠTM. 2005. Ivčić S. Međunarodnog skupa održavatelja. Lambaša Belak. T. Šibenik. 2. 2. 6.. (u pripremi) 2. Ž. Uloga ekologije u očuvanju zraka.... Radić. 2. 2005.. Ž. Zbornik radova VŠTM. Belak. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park Krka. Gaćina. T. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. T. 2005. Ž. 9. T.. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. S. Lambaša Belak.. T. Belak. Radić. 3. Ž. 2004. 11. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Lambaša Belak. Šibenik... S. N. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004.. Lambaša Belak. Pisanje diplomskih radova... Lambaša Belak. Radić. Radić.. T... 12. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 5. Gospodarenje otpadom. 116 .. 10. 2. 2. Ekologija i zaštita okoliša. Šibenik. Vol.. T. Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Radić. T. Ž.. Šibenik.: 1. 2004. Interna skripta. Lambaša Belak.. Interna skripta..Popis radova: 1. Popis projekata. Lambaša Belak. 2004. Radić. TIM. TIM. Ž.. Radić... S. Radić. Šibenik.. T. 7. T.. Mikulandra Volić I. 5. Zbornik radova VŠTM. T.

Sukladno broju angažiranih nastavnika. 4. 4. opremi iz točke 4.6. te broju angažiranih nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta. a s obzirom na kapacitete predavaonica. broj studenata po jednom angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15. od čega se za stručni preddiplomski studij menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata godišnje. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta. procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i izvanrednih studenata godišnje. prijelaz na druge studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini studija. integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90% nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima. Planirani broj studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata sveučilišnog studija. stalno zaposlenog nastavnika. sveučilišnih i stručnih studija. čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju..2. 117 .6. Proračun opterećenja prostora nastavom.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta Broj studenata diplomskog studija menadžmenta.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta Sukladno raspoloživom prostoru.4. smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na 150 redovitih studenata godišnje. na svakog. kabineta i laboratorija. a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje. u odgovarajućim segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem. a 95% na vježbama. temeljem iskazanog interesa sa nastavak studija turističkog menadžmenta. Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija. Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta godišnje neovisno o smjeru. što omogućava visoku kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog studija. dolazi oko 5 studenata diplomskog studija menadžmenta.

00 380.000. noćenje…) 34 Financijski rashodi 38 Ostali rashodi 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 424 Knjige.072.4.000. troškova osiguranja kapitala. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.00 180.15.6. troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: IZNOS U KN 3 3.00 2.00 250.7.000.00 370. Tablica T4.3. putnih troškova gostujućih nastavnika.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta RAČUN OPIS 1 2 3 RASHODI POSLOVANJA 31 Rashodi za zaposlene 321 Rashodi za zaposlene u administraciji 322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 323 Rashodi za vanjske suradnike 32 Materijalni rashodi 321 Naknade troškova zaposlenima 322 Rashodi za materijal i energiju 323 Rashodi za usluge 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.817.1 i 4. izvršen je proračun.00 710. određenog u točki 4. te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1.00 100.3.00 300.00 kuna godišnje. 1.000.000.00 200. a ne procjena.00 118 .15.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija.000.817.00 1.772. 4.000. te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju.000. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona. troškova amortizacije opreme i zgrada.000.000. Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe.7 Procjena troškova studija po studentu S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija.000. koja iznosi 5.00 10.00 1.000.00 220.000.352.000. dnevnice.00 4. općih režijskih troškova. kako je prikazano u tablici T4.5.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija menadžmenta.00 10.000.00 362.000.400.00 700 5.280.00 300. 1.000.2. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.000.

6 koja iznosi 12.3.3.00 95.000.4.00 kuna godišnje.000.000.000. te jednog administrativnog djelatnika (1.00 30.000.000. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.000.00 125.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta RAČUN 1 3 31 321 322 323 32 321 322 323 329 3299 34 38 4 41 42 421 422 423 424 RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Rashodi za zaposlene u administraciji Rashodi za stalno zaposlene nastavnike Rashodi za vanjske suradnike Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.000.00 60. Tablica T 4.00 60.500. kako je prikazano u tablici T4. dnevnice. određenog u točki 4.500.000.000.00 30.000.00 40.000.00 285.000.00 25.000. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: 35.3.00 180.00 60 12.6.00 20.00 750.1 i 4.00 OPIS 2 IZNOS U KN 3 690.00 60. noćenje…) Financijski rashodi Ostali rashodi RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Građevinski objekti Postrojenja i oprema Prijevozna sredstva Knjige.000.000.000.00 505.00 2.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu diplomskog studija menadžmenta.7.000.00 119 .00 3.

s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem. U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim rezultatima. a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta).evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija. objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole. .statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i seminarima . Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom razdiobom.4.8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom slijedećih elemenata: .2. seminarima. Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova udruge Alumni.4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u prethodnom semestru. .statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve kolegije. . vježbama.kontrola nazočnosti studenata na predavanjima. Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u točki 3.kontrola prolaznosti studenata na ispitima. 120 . Rezultati ankete studenata su javni. Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu sudjeluje najmanje dvoje studenata studija. Pri predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti rezultati postignuti u svim segmentima nastave. a prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove svoje Alumni udruge.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful