VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

Šibenik, 2005.

SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................4 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa .......................5 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6 2. OPĆI DIO ............................................................................................................7 3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9 3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9 3.2 Opis kolegija ................................................................................................11 3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11 3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14 3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16 3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta .................................................................................................20 M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25 M14: STATISTIKA.......................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................................................49 3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52 3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52 3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija............................................................................54 3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56

2

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta .....................................................................................................57 3.7. Način završetka studija ...............................................................................57 3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59 4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59 4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59 4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60 4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60 4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61 4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61 4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61 4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62 4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63 4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66 4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67 4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68 4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71

3

1. UVOD

1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom, kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta. Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu, sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske. Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću (psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta, operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova. Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i strategijskog menadžmenta. Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba

4

programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu" znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu. Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao, stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta, koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske. 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2. Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan (djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri izradi ovog prijedloga diplomskog studija. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,

5

projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta: Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova (www.unipd.it); Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business Administration) (www.wu-wien.ac.at); Facoltà di Economia, Università di Bologna (www.economia.unibo.it); Manchester Metropolitan University Business School (www.business.mmu.ac.uk); Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani (www.ef.uni-lj.si); Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave (www.fm.uniba.sk); Queen Mary, University of London (www.qmul.ac.uk). 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre (core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.

6

vrijednosti 180 ECTS bodova. preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog menadžmenta. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u Republici Hrvatskoj. Sveučilišta u Zadru. menadžmenta i - - 7 . preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugim visokim učilištima iz područja ekonomije. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa.4. Nositelj studija: VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU 2. određeno je na godinu i pol (tri semestra) za stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija. uz polaganje razlike programskog slijeda.2. preddiplomski sveučilišni studij.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom programu je: SPECIJALISTIČKI MENADŽMENTA DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 2. i razlike programskog slijeda. turizma.4. Trajanje studija. Uvjeti upisa na studij 2. 2.2.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom. OPĆI DIO 2. Odjela za ekonomiju u Šibeniku. mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili: preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.3.

poslovne informatike u Republici Hrvatskoj. ako je u toj zemlji primijenjen. Bolonjski proces u obrazovanju. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. 2. te sve uvjete za samostalni profesionalni i osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u turizmu. Bolonjski proces u obrazovanju. stečene na nivou obrazovanja. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja ekonomije i menadžmenta. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij.6 Stručni naziv Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta: SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec. i razlike programskog slijeda.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu polaznik ima kompetencije. diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje uz polaganje razlike programskog slijeda.) 8 . "top managementa". ako je u toj zemlji primijenjen. uz polaganje razlike programskog slijeda. - - 2. a posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom. odnosima s javnošću i strategijskog menadžmenta. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske.

1 u integralnom obliku s obveznim programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija. u programskom smislu. 3. OPIS PROGRAMA Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz preddiplomskog studija) u programskom smislu. ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija. preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava izradom diplomskog rada.3. koji. bez smjerova. 9 . Visoku kvalitetu stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista Visoke škole za turistički menadžment. koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav).1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij. Svi programski sadržaji derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku (modul M1. trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2.1 Opis programa diplomskog studija Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta. 3. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija (diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni preddiplomski studij. Osim predloženih izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog studija. jednogodišnji studij 60 ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997. Program diplomskog studija prikazan je u tablici T3. iako to ni u kom slučaju ne znači da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog studija.1. godine. Naprotiv. predstavlja nastavak preddiplomskog studija.

/VJ. 6 min. 90 Tablica T3. 6 min. SEMESTAR Psihologija za menadžere Strategijski menadžment Operacijski menadžment Izborni kolegij M1B Izborni kolegij M1C Semest.1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED. SEMESTAR Inovacije i tehnološke strategije Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 30 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija (i drugih sveučilišta). 6 min.Tablica T3. Tjedno Semest. ECTS M11 M35 M13 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 min. 6 min. Tjedno Semest. 6 min. 30 M21 M24 II. SEMESTAR Poslovna etika Statistika Metode znanstvenog istraživanja Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Menadžment rizika Upravljanje troškovima PRED. SEMESTAR Menadžment konflikata Poslovne simulacije Izborni kolegij M2A Izborni kolegij M2B Izborni kolegij M2C 3 3 45 45 1 1 15 15 6 6 min. 30 M30 III./VJ. U slučaju 10 . SEMESTAR Diplomski rad - - 20 300 30 30 min. SEM. Tjedno I. uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda.2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ I. SEM. 3 3 3 3 3 3 45 45 45 45 45 45 1 1 1 1 1 1 15 15 15 15 15 15 ECTS M12 M14 M15 M31 M33 M34 M1X 6 6 6 6 6 6 24 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju M22 M23 M27 M2X II. Tjedno Semest.

čime se osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj. a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24 označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru.2.2 Opis kolegija Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u unificiranim formama. uz navedene uvjete.izbora kolegija sa drugih studija. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su handout-i. Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s preddiplomskog studija. Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja. 3. Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za turistički menadžment od akademske godine 1999. ali pri tome. po semestru diplomskog studija. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale. Programski slijed označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu. osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija (koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija) student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom ili zimskom semestru. broj četiri. koji su organizirani po nastavnim jedinicama. god.1 Izvedba nastave Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa primjenjuje se kombinirana metoda. 3. seminare i vježbe. načina provjere znanja. obvezne i dodatne literature. kratkog programskog sadržaja. način određivanja bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem programskog sadržaja kolegija. Primjenom handout-a u nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja. mora biti ostvaren i programski slijed kolegija. Drugi oblik pomoćnih nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija nastavnog sadržaja. Master) i dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij održava. Poslovne simulacije). ECTS bodovnu vrijednost kolegija. mora biti pripremljen u dva oblika. opis izvedbe nastave./2000. i principijelno se sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i "case". opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme. Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja. što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog 11 .

12 . Primjenom ove metode organizacije i provedbe seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. Na seminarima i vježbama studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata. Temeljni cilj koji se postiže primjenom ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog sudjelovanja studenata tijekom predavanja. pri čemu je kolokviju. određeno je pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade handout-a potrebne kvalitete. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja nastavnog sadržaja. provjere i ocjenjivanja izrade seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. potrebno je osigurati dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala. za većinu kolegija realizira se putem primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio seminarskog rada. a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog sadržaja seminarskim radovima.sadržaja. Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi. Kako se.računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi. na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih članova studentske grupe. Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme. koji će se iznositi na predavanjima. Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti: . polaganje kolokvija. prije početka nastave. pa su time i javno dostupni. nazočnost studenata na seminarima i vježbama je obvezatna. . kod handout-a. Na seminarima i vježbama studenti obvezno kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada. projekata) iz prakse. koji su dostupni studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u skriptarnici ili skinuti sa web stranice). godine. zbog čega je izvršeno opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave. Mišljenjem Upravnog vijeća Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002. radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze na web stranicama Škole. obrani seminarskog rada. izraditi pomoćne nastavne materijale (protokole) primjera (slučajeva. i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u skriptarnici i na web stranicama Škole. Obrana seminarskog rada. a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima prenesenog programskog sadržaja.izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama. raznolikost. Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi potrebno je.

te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi: C1. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odovara 1. C4. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta. C6. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta. 13 . vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta.2. vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta.2. C7. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. C8. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. seminara i vježbi kako je navedeno u 3.1. C2. vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta. C5. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima.3.5 sati opterećenja studenta. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij. C3.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine.

2. informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta. računovodstvo. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja. C15. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta. nastavnik i 14 .3 Provjera znanja i način polaganja ispita Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijelog semestra. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja. Za vrijeme predavanja "case" metodom. C12. statistika. C14. C13.5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11) + E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta. matematika. C13. C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. C10.C9. 3. C11. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr. statistike. ekonometrije i sl. građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika. simulacija. numeričkih metoda. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta. Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike.

u ovisnosti o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest shema formiranja završne ocjene AS1. AS4. projekata.asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na predavanjima. izraženo kao ocjena kolokvija. Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju. AS3. kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija Shema određivanja broja bodova Oznaka L 1S 2S P 1C 2C WE OE Σ Nastavna aktivnost AS1 Predavanja Jedan seminarski rad i obrana Dva seminarska rada i obrana Stručni projekt i obrana Jedan kolokvij Dva kolokvija Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita Ukupno 10 25 35 30 100 AS2 10 30 30 30 100 AS3 10 35 25 30 100 AS4 10 40 20 30 100 AS5 10 40 50 100 AS6 10 30 30 30 100 Tablica T3.4 Sustavi ocjenjivanja Sustav ocjenjivanja Ocjena izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (1) nedovoljan (1) A B C D E FX F Broj bodova > 90 > 77 > 64 50 < 50 > 90 > 80 > 70 > 60 > 50 > 40 < 40 Hrvatski sustav Anglosaksonski sustav 15 . AS2. Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima. AS5 i AS6 prema tablici T3.3 Tablica T3. Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome). ocjenu seminara.

Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u tablici T3. Tablica T3. posebno sam zadovoljan s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 1 2 3 4 5 16 . Statističkom obradom rezultata svih studenata po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje od odabrane statističke razdiobe.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi se na dva načina.o. 2 – ne slažem se. 3 – prihvaćam.13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d.o. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa.3. Centar za razvoj i kvalitetu – Zagreb).2. 4 – slažem se. Anketiranjem studenata dobiva se uvid u stanje nastave pojedinog kolegija. Organizacija nastave Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara Nastava je redovita Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja Količina dobivenih informacija je dovoljna Redoslijed tema je prihvatljiv Program čini logičnu cjelinu Teme su aktualne i povezane su s praksom Program je dobro dokumentiran primjerima Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi Nastavnik Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju Asistent Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju UKUPNA OCJENA NASTAVE U nastavi mi se posebno svidjelo. Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima.5 Obrazac za anketiranje studenata ANKETNI UPITNIK Kolegij Datum Nastavnik Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem.

Organizacija studija Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 Program čini logičnu cjelinu 1 2 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 Opća ocjena nastavnika studijskog programa Djeluju stručno i sigurno 1 2 Izlažu razumljivo 1 2 U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 Obradili su planiranu materiju 1 2 Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama. posebno sam zadovoljan / zadovoljna s: 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 17 .Tablica T3. 4 – slažem se. 1 2 UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 U studiju mi se posebno svidjelo.6 Obrazac za anketiranje studenata Studij i smjer ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI Modul Godina prvog upisa Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem. 2 – ne slažem se. 3 – prihvaćam. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija.

Tablica T3. smanjiti (-) + = Ekonomija + = Računovodstvo i financije + = Menadžment + = Matematika i statistika + = Poslovna psihologija + = Informatika + = Pravo + = Jezici + = Mentorska praksa U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x) Ekonomija Računovodstvo i financije Menadžment Matematika i statistika Poslovna psihologija Informatika Pravo Jezici Mentorska praksa Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 Komentar: 5 5 5 5 5 5 5 5 5 - 5 18 .7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge Stručni naziv ANKETNI UPITNIK – ALUMNI Firma Radni staž Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5.smanjiti) ili označavanjem (x izbor). = zadržati istim. zadržati istim (=). Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija 1 2 3 4 Ekonomija 1 2 3 4 Računovodstvo i financije 1 2 3 4 Menadžment 1 2 3 4 Matematika i statistika 1 2 3 4 Poslovna psihologija 1 2 3 4 Informatika 1 2 3 4 Pravo 1 2 3 4 Jezici 1 2 3 4 Mentorska praksa Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+). zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati. izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u cjelini sa stajališta praktične primjene znanja. . te predložite promjenu zastupljenosti glavnih grupa kolegija u studijskom programu.

Tablica T3. put (2) (3) (4) (5) IV.8 Priprema podataka za analizu prolaznosti ANALIZA PROLAZNOSTI Kolegij: Broj prijavljeniih studenata: Broj studenata koji su pristupili ispitu: Broj studenata kjoi nisu položili ispit: I. put (2) (3) (4) (5) suma indeksa uspjeha broj studenata koji su položili ispit Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit Sintetički indikator uspjeha = 19 . put (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) Ispitni rok: Datum: R I III. put II. put (5) III. put Broj studenata koji su položili ispit: I. put IV. put II.

.................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA..................................................43 M33: MENADŽMENT RIZIKA..6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ........................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ............................................................................................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO...............................................................2.............................................................3..............21 M12: POSLOVNA ETIKA ....................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .............................49 20 .......................................................................................25 M14: STATISTIKA....................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA...............................................................................................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA........................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT ...........................................................................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA .......................................................................................................................................................................................................................

Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Kroz teme seminarskih radova. mehanizmi koji utječu na promjenu stava). Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. komponente međuljudskih odnosa – verbalna i neverbalna ekspresija.2. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. asertivnost. utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju). važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Stereotipi i predrasude . 21 . drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. protokola primjera seminara. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. U pripremi. empatija. komponente stava i njihova uloga u ponašanju. pravila komunikacije). aktivno slušanje. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. samootkrivanje. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa. Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija.

Concepts. 1993.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1.. Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji.. J.2.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s prirodom međuljudskih odnosa.. D. formiranje i uloga u međuljudskim odnosima. Dodatna literatura: Pearsons. faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac – grupa. C. Brown Publishers. Petronio. M. K. J. socijalna kompetencija). 1990. socijalna inhibicija. Obvezna literatura: Penington. Spitsberg. Sukob i nenasilno rješavanje sukoba. LCD projektor. Buley. and Contexts. L. S. B. Jastrebarsko.M. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.... SmartBoard. 22 .C. Moral (teorije razvoja morala). Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). H. W. Alberts. 1997. Brown & Benchmark. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Interpersonal Communication .. Oxford.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. J. Conteporary Perspectives on Interpersonal Communication. zaslon.agresivno ponašanje. naklada Slap. Osnove socijalne psihologije.2. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Hecht. Components.. USA.

zakoni. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Kodeksi. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Ljudska prava. klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. Norme i 23 . profesionalni kodeksi. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. U pripremi. Deskriptivna. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. normativna etika te suvremene poslovne etičke teorije. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Kroz teme seminarskih radova. stakeholder etika – etika subjektivno i objektivno zainteresiranih sudionika organizacije. načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M12: POSLOVNA ETIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. zaštita ljudskih prava. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. shareholderi – dionička etika – etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa.2. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. protokola primjera seminara. Poslovna načela: Etička načela – Kant i suvremena etika. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. Adam Smith. prava te objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju.

SmartBoard. Jastrebarsko. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. USA. Kolumbić.2.. pridržavanje i nepridržavanje tradicije. D. 1990. bonton etika. te shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela poslovanja. LCD projektor. etika i protokol. Pennington. 2002.. predstavljanja. Poslovna etika. etika sastanaka. 24 . C. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Obvezna literatura: Bebek. C. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Spitzberg. and Contexts. zaslon. Naklada Slap. Dodatna literatura: Pearsons. etika u komuniciranju. 2000. kao i primjena istih na radnom mjestu.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu. Jandt. J. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Components. Sinergija. Zagreb... Osnove socijalne psihologije. WM. poslovnih susreta. Intercultural Communication.2. B.. F. Interpersonal Communication-Concept.bonton. 1997. B. H. etika neformalnih i često nepisanih pravila.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Brown Publishers. A.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. London. bonton na radnom mjestu. Sage Publications.

Razvoj novog proizvoda. Financijske analize u operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza. mjerenje performanci rada. protokola primjera seminara. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Lociranje i planiranje kapaciteta objekta. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.2. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. nacrt objekta. menadžersko predviđanje. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski menadžment. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Kroz teme seminarskih radova. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. U pripremi. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. upravljanje linijom 25 .3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. procesi proizvodnje i pružanja usluga. pitanja ljudskih resursa u operacijskom menadžmentu. statističke metode kontrole kvalitete. upravljanje kvalitetom. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u operacijski menadžment. Konkurentnost i operacijska strategija.

J. W. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). teorija nizova.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1. zaslon. 26 . M. Chase. Obvezna literatura: Davis. Dodatna literatura: Stevenson. donošenjem odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 4/e. utvrđivanje rokova. Operations Management.2.5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1.čekanja. Aquilano.. B. SmartBoard. LCD projektor. upravljanje lancem nabave. pravovremeni sustavi.. pa sve do korištenja suvremenih kvantitativnih aplikacija.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14/C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija. McGrow Hill. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. s procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište. agregatno planiranje. J. 2003. Fundamentals of Operations Management.2.. McGrow Hill. R. N.. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. 2005.

Modeli vremenskih serija i prognostički modeli. ARIMA (p.q) modeli i njihova primjena u prognoziranju.2. Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne autokorelacije. marketingu i drugim područjima. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije.d. Dijagram toka istraživanja pomoću uzorka. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode). gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni. Stratificirani i drugi složeniji designi. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M14: STATISTIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Primjene u ekonometriji. 27 . Primjene u istraživanju tržišta i drugim područjima. Uvod u programski paket SAS i StatMaster. Faktorska analiza. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli. Pojam VAR modela. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Kakvoća podataka. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Programska potpora za statističku analizu podataka i modela. Metoda glavnih komponenti. Baze podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i poslovnim procesima. Diskriminacijska analiza. Stacionarni stohastički procesi. Tablični kalkulator i njegove analitičke funkcije.

17 sati 28 * 1.2. 1997. Školska knjiga. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Priručnici za programsku potporu SAS.5 = 42 10 sati 20 sati 30 sati 31 sat 150 sati 28 . StatMaster. Primijenjena statistika. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Englewood Cliffs: Prentice Hall.. Zagreb.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. SmartBoard.2. P. Statistics for Business and Economics. LOTUS. zaslon. LCD projektor. 2004. EXCEL Dodatna literatura: Newbold. I.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse..Obvezna literatura: Šošić.

Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. U pripremi. Kroz teme seminarskih radova. publikacija. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Simulacija. koncept. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. projekt. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. prezentacija rada na znanstvenim skupovima. eksperimentalna analiza. eksperimentalno modeliranje. referentnih rezultata. odabir statistički značajnih. provedba. plakat. Značaj kontrolnog eksperimenta.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. znanstveno priopćenje. Dinamička analiza. Hipoteza. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Opažanje pojava. postavljanje hipoteze. Statistička obrada rezultata. prikaz rezultata istraživanja. Planiranje i izvođenje istraživanja. Pisanje znanstvenog rada. Citiranost. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Pojam i definicija znanstvenog istraživanja. Prezentacija znanstvenog rada.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. 29 . Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. protokola primjera seminara.2. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.

Ekonomski fakultet Zagreb. Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela. 1997. Rijeka. Z. 30 .Obvezna literatura: Kniewald. Hoteljerski fakultet u Opatiji.5 = 33 5 sati 2* 20 = 40 sati 2 * 5 = 10 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. 1996. Zelenika.. 1989. Varaždin..5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih istraživanja. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. M. Fakultet organizacije i informatike. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Multigraf.. samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Zagreb. Ivanović. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Osnove znanstvenog i stručnog rada.2. zaslon. Opatija. R. Metodika znanstvenog rada.. Samobor. SmartBoard. Dodatna literatura: Žugaj. 2000. 1993. Žugaj. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). LCD projektor.. M.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. J.2.

Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Programski sadržaj: Početak i razvoj sukoba. analiza slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka. izbor medijatora. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. shvaćanje drugih. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Nastava se izvodi uz pomoć računalnih prezentacija. Posredovanje. Vježbe obuhvaćaju pripremu izrade i obrane dva seminarska rada. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". umijeće razgovora.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M21: MENADŽMENT KONFLIKATA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. percepcija. Programski sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra". Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. uključivanje treće strane. pomoć sudionicima sukova u planiranju budućih interakcija. procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju problema kroz medijaciju. taktika i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. rješavanje različitih konfliktnih situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata. uloga medijatora. zahtjev za 31 . dok se primjeri strategija. uzroci. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Aktivno slušanje. Vođenje sudionika vještinama pregovaranja.2. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu.

kontrola emocija. definiranje rješenja temeljenih na interesima. fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika. Dodatna literatura: Nichols. zadržavanje integriteta. odbacivanje slabih rješenja. P. SmartBoard. efektivna upotreba humora. 32 . fokusiranje na problem a ne na rješenje.2.5 = 39 5 sati 10 sati 2 * 5 = 10 sati 67 sati 150 sati 19 (C1) + 26 * 1. procjene drugih. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. and Monk. J. G. San Francisco. izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike. The Guilford Press. Jossey-Bass Publishers. The Regents of the University of California.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 7 19 sati 26 * 1.2. G. 2004. Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih strana. Obvezna literatura: Billikopf. razumijevanje vremenskog okvira. strpljivost. planiranja.jasnoćom. posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja. 1995.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima. 2000. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). zaslon. Narrative Mediation: A New Approach to Conflict Resolution.. izbjegavanje pretpostavljanja i zloće. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. New York. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. M. The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve Relationships.. priznavanje grešaka i ispričavanje. Helping others resolve differences. odjeljivanje problema od samosvijesti. LCD projektor. podjela većih pitanja u manja. kulturološke i ideološke razlike).. osjetljivost na kulturološke barijere (zajedničke značajke svih ljudi. Winslade. E.

Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. 33 . značaj inovacija u gospodarstvu. inovacijsko društvo. Racionalno korištenje vremena. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Inovacije. Upravljanje resursima. Izvori i vrste inovacija. Kontrola i upravljanje kvalitetom. Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. brainstorming. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Inventivnost. Istraživačko razvojni projekti. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. U pripremi. ISO standardi.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. informacija i kvaliteta. Predviđanje tehnoloških promjena. Kreativno mišljenje. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Tehnološki razvoj i multikulturalni menadžment. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Generičke tehnologije i inovacije. kontrolni sustavi. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. TQM. Tehnike stvaranja ideje. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Kroz teme seminarskih radova.2. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. protokola primjera seminara. kontrola rezultata istraživanja i razvoja. Proces inovacija.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.

Obvezna literatura: Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb, 2003. Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999. Dodatna literatura: Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004. Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb, 1999. Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991.

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1,5 = 33 5 sati 10 sati 35 sati 10 sati 34 sati 150 sati

23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.

34

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M23: TEHNOLOGIJA PROMETA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline. Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom, željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje. Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske. Obvezna literatura: Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002. Dodatna literatura: Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.

35

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 52 sata 150 sati

19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.

36

gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. analiza 37 . tipovi simulacijskih modela. razvojne tendencije simulacijskog softvera. način modeliranja. modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa softverom Arena. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. konceptualni simulacijski modeli. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Simulacijski softver arena: kriteriji izbora simulacijskog softvera. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. linearni kongruentni generatori. modeliranje i računala. struktura računarskih alata za simulaciju diskretnih događaja. vrednovanje konceptualnog modela. Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.simulacija u donošenju odluka. trofazna strategija simulacije.2. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija računarskog modela.. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. osnovni koncepti. podjele simulacijskih modela..VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M24: POSLOVNE SIMULACIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. generiranje uzoraka: generiranje slučajnih brojeva.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. simulacijske strategije. dijagrami ciklusa aktivnosti. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje. izvođenja simulacijskih eksperimenata i njihova analiza. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi simulacije diskretnih događaja. testiranje generatora slučajnih brojeva. slučajne varijable i njihovo generiranje. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra".

1993. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. zaslon. Dodatna literatura: Warren. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom. Competitive Strategy Dynamics. Simulation Modeling and Analysis. analiza izlaza simulacijskih eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema. Business Process Modelling. pristup sistemske dinamike. 2004. 3rd Edition. J.5 = 39 10 sati 20 sati 2 * 10 = 20 sati 20 sati 28 sati 150 sati 38 .2.. 2000. Obvezna literatura: Laguna.. Simulacijsko modeliranje.. testovi slaganja. usporedba alternativnih sistema. simulacija sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike. Simulation and Design. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. 2002. K.. Čerić.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 19 sati 26 * 1. McGraw Hill. procjena parametara razdioba. England. Školska knjiga.. Marklund. John Wiley&Sons LTD. W. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih eksperimenata. upravljanje nivoom zaliha u poduzeću. tehnike redukcije varijance. SmartBoard. LCD projektor. Zagreb. dijagrami toka. Prentice Hall. modeli procesa odlučivanja.2. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). M. dijagrami uzročnih petlji. Kelton. V. osnovne naredbe jezika dynamo..ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba. D.

Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje. 39 . izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.

Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa. dokumentacija. Općenito o specifikaciji. Objektno orjentirano programiranje. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Osiguranje kvalitete kod projektiranja. Faze u razvojnom ciklusu softvera: specifikacija. Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. 40 . testiranje. Ciljevi softverskog inženjerstva. Mjera kvalitete. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Formalne metode za specifikaciju. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba korisnika. SMART ciljevi. resursi. Projektiranje (design) softvera. okruženje. ciljevi. Funkcionalno orjentirano programiranje. sponzori. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. komunikacije. rokovi. Specifikacija softvera. održavanje. Projektni tim. Dinamika i rokovi.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Ljudski faktori u softverskom inženjerstvu. algebarske i one zasnovane na drugim matematičkim modelima. Modeliranje sustava. projektiranje. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Općenito o projektiranju: "top-down" pristup. izvođači. financijeri. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima. mjerenja uspješnosti.2. Dijelovi projekta: korisnici.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. projektanti. implementacija. Definiranje i specificiranje zahtjeva. projektni tim.

Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Obvezna literatura: Sommerville. Finkelstein. S. LCD projektor.. McGraw-Hill. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini. Fifth Edition.5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 17 sati 28 * 1. With UML and C++.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. S. Pressman... 6th Edition. Harlow 1996. stil programiranja.. McGraw-Hill. Razvoj programa.2. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). IEEE Computer Society.Schach. New York 2000.Implementacija. A. SmartBoard. Alati i radne okoline za programiranje. Software Engineering with C++ and CASE Tools.2. Koordinacijski mehanizmi. Resursi. R. zaslon. M.5 = 42 5 sati 10 sati 2 * 10 = 20 sati 56 sati 150 sati 41 . S. Dokumentacija sustava. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). testiranje i održavanje softvera. Addison-Wesley.R. New York 1999. Classical and Object-Oriented Software Engineering. Wokingham 2000. Dodatna literatura: Pont. 2000. Softverski projekti: posebnosti. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa. The Future of Software Engineering. 4th Edition. J. Software Engineering. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. I. Software Engineering: A Practitioner's Approach. Addison-Wesley. Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom.

Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju ciklusa razvoja sustava. održavanje sustava i dokumentacije sustava. 42 . testiranju sustava i komponenti sustava.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja). Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija, prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.). Obvezna literatura:

43

Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996. Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991. Dodatna literatura: Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice Hall, New York, 2003. Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog programiranja. 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 30 sati 20 sati 26 sati 150 sati

44

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M33: MENADŽMENT RIZIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama. Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika. Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives). Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.

45

Odštete radnicima i ozljede radnika. Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers. 2nd edition. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). S. McGraw-Hill/Irwin. John Wiley & Sons Inc.. VŠTM Dodatna literatura: Lam. Obvezna literatura: Harrington. M.2. Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls. J. 2003. New York. & Niehaus G. SmartBoard. zaslon. Bešker. The Jossey-Bass Business & Management Series. New Jersey..5 = 33 5 sati 25 sati 20 sati 5 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 2003... Autorizirana predavanja.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1.5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta. Korporacijska odgovornost prema trećim stranama. Davidson Frame. Komercijalni ugovori o osiguranju. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Risk Management and Insurance. J.2.Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. LCD projektor. te razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski proces odlučivanja. 46 .. 2004.

Obračun troškova po poslovima. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. 47 .2. Strateški pristup upravljanju troškovima. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Suvremene koncepcije troškova. Upravljanje troškovima u decentraliziranoj organizaciji. Kroz teme seminarskih radova. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. U pripremi. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Predmet i zadaci upravljanja troškovima. Informacijski sustav za upravljanje troškovima. Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima. Planiranje troškova. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Upravljački sustavi kontrole troškova.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Uloga troškova u upravljačkom procesu. Obračun troškova po procesima. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. protokola primjera seminara. Analiza obujam-trošak-profit.

i Klačmer. stjecanje sposobnosti uspješnog planiranja troškova. 8. Zagreb..2.5 = 33 10 sati 20 sati 25 sati 5 sati 34 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). upoznavanje s mogućnostima efikasne kontrole i korektivnih akcija. J. V. Essentials of Cost Management. SmartBoard. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Dodatna literatura: Cingula. RRIF plus. te korištenje informacijskih sustava u upravljanju troškovima. 48 . br. Stenzel. C.. Menadžersko računovodstvo. 2002. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.2. a što podrazumijeva shvaćanje uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja.Obvezna literatura: Stenzel. 2003.5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za praktično upravljanje troškovima u poduzeću. Belak. RRIF.. Zagreb. M.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S3) (C6): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. M. Wiley. zaslon. Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima. 1995. LCD projektor.

Ciljevi i filozofija poduzeća. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Kroz teme seminarskih radova. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Multinacionalno 49 . U pripremi. Javni imidž. Kompleksi multinacionalne okoline. Definiranje misije poduzeća. Formuliranje strategije. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Razlozi internacionalizacije. Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti. Operativna okolina. Osnove oportunitetnih strategija. protokola primjera seminara. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 − Tjedno 4 3 1 − ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Dimenzije i formiranje strategija.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Pristup zahtjevu odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća.2. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Industrijske analize. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita.

. Prentice Hall. Strategijski management. Selekcija dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija. Ekonomski fakultet.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. odgovornosti poslovnog sustava. vođenje i vrednovanje strategije. Integracija rezultata u strategiju management procesa. Razvoj funkcionalnih strategija. zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.. Glavne strategije. J. Obvezna literatura: Buble. Sveučilište u Rijeci. Sekvence ciljeva i selekcija strategije. Operacionaliziranje strategije. F. Strategijske analize i izbor. Strategijska kontrola. godišnji ciljevi. vodstvo i kultura. Strategic Management: Concepts and Cases. Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. strukture. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 10th Edition. 2002. M. 1997.2. Split. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. LCD projektor. Zagreb. i sur. Dodatna literatura: Deželjin. Institucionaliziranje strategije. i sur.. Sustavi nagrada.strateško planiranje. Razmatranje vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. 50 . Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih informacija okoline. Organizacijsko vodstvo i kultura.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski menadžment omogućavaju definiranje misije. Operacijski kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava.2. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). funkcionalne strategije i poslovne politike. David. 2005.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Poduzetnički menadžment. SmartBoard.

koje se stvarno na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse.analize i strategije poslovnih aktivnosti. 51 . definiranje setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava. Omogućen je uvid u ciljeve.

52 . Ovakvim odnosima opterećena nastavom i ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u predviđenom roku. diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog diplomskog studija. 3. Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema tablicama T1.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri semestra.3 Struktura studija.2 Ritam studiranja i obveze studenta Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim opterećenjima studenta iznosi 1. određenih na temelju ECTS kreditnih bodova. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova u što je uključena izrada magistarskog rada. pripreme ispita i polaganja ispita. 3. opterećenja nastavom od 660 sati. 3. Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija.2. Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana konzultacija. ritam studiranja i obveze studenata. Udjel izbornih kolegija.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom preddiplomskog studija.3.3.3.61. Temeljem najvećeg opterećenja studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij. Kako se radi o dvogodišnjem studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću godinu studija.1 i T1.

14 Programski slijed predmeta Kolegij 1 Financijska matematika Ekonomika trgovačkih društava Ekonomika neprofitnih organizacija Građa računala i operacijski sustavi Kolegiji koje treba prethodno položiti 2 Matematika Osnove ekonomije Upravljanjem okolišem Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Informatika Matematika Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Trgovačko pravo Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Menadžment Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Trgovačko pravo Radno pravo Matematika Informatika Građa računala i operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Financijsko računovodstvo Osnove menadžmenta Poslovno komuniciranje Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Osnove računovodstva Marketing Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Radno pravo Poslovna statistika Menadžersko računovodstvo Poduzetništvo Projektiranje sustava i analiza informacijskih Poslovna organizacija Financijski menadžment Poslovno pregovaranje Baze podataka 53 .Tablica T3.

obveznim kolegijima smjera ili izbornim kolegijima. Kod zamjene izbornog kolegija studija ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego zamijenjeni kolegij. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija.4. studentu će se priznati isti broj kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i položeni kolegij. Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu visokog obrazovanja RH određen na jednak način.Financijske institucije i tržišta Menadžment usluga Upravljanje kvalitetom Menadžment ljudskih resursa Business Intelligence Menadžment turističke destinacije Turističke agencije i turoperatori Poslovni informacijski sustavi Osnove ekonomije Osnove računovodstva Menadžersko računovodstvo Trgovačko pravo Trgovačko pravo Osnove ekonomije Osnove računovodstva Upravljanje okolišem Tehnologija hrane i pića Menadžment Poslovna organizacija Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Poslovna organizacija Poslovna statistika Matematika Financijska matematika Menadžment Radno pravo Trgovačko pravo Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Menadžment Menadžment Trgovačko pravo Teorija i organizacija turizma Turističke agencije i turoperatori Upravljanje okolišem Marketing Osnove ekonomije Teorija i organizacija turizma Tehnologija hrane i pića Informatika 3. 54 .

15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru Odjel Odjel za arheologiju Kolegij Nacionalna arheologija Turističke regije svijeta Osnove urbane geografije Odjel za geografiju Prometna geografija Pomorska geografija Ekonomske integracije u svijetu Poslovno komuniciranje Poslovna etika Etnologija i turizam Engleski jezik Odjel za informatologiju i Talijanski jezik komunikologiju Njemački jezik Francuski jezik Ekonomika turizma Management turističkih destinacija Avangarda i post moderna Odjel za povijest Fantastična umjetnost umjetnosti Figurativna umjetnost moderne i postmoderne Skulptura XX stoljeća Psihologijski aspekti Interneta Psihologija komuniciranja Kroskulturna psihologija Ispitivanje javnog mnijenja Odjel za psihologiju Socijalna patologija Privrženost kroz životni vijek Psihologija kreativnosti Psihologija socijalne pravde Sociologija kulture Sociologija politike Odjel za sociologiju Sociologija morala Socijalna ekologija Odjel za engleski jezik i Jezik i kultura književnost Odjel za povijest Kulturna antropologija 55 . Tablica T3. što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru. ali samo kao izborne kolegije.U tablici T3. uz priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova.15.

Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U tablici T3. Tablica T3.5. Održavanje broda Multimodalni transport Sredstva pomorskog transporta Integralni transportni sustavi Ekonomika pomorstva Morska tehnologija Brodska terotehnologija Tereti u pomorskom prometu Poslovne simulacije 3.Odjel za pomorstvo Mediteranska kulturna povijest u 20 st.16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na stranom jeziku s navedenim stranim jezikom.16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku Strani jezik Engleski Kolegij Psihologija za menadžere Menadžment konflikata Poslovne simulacije Operacijski menadžment Metode znanstvenog istraživanja Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 56 .

Student diplomskog studija koji je izgubio 57 . Ukoliko student želi izraditi diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi Stručno vijeće Škole. U tom slučaju kao položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio prije prekida studija. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH. pod nadzorom mentora. 3. Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje dekan Škole. Način završetka studija Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom diplomskog rada.3. kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija nakon položenih svih ispita diplomskog studija. Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja. uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja.7. Ukoliko je poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida studija. U principu diplomski rad student može izabrati iz obveznih kolegija studija. koji se temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima. ostvareni broj bodova se priznaje u cijelosti. Ukoliko se nastavni sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. ako se u zemlji u kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces. Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. Ako se želi zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti sljedeći postupak. prezentacijama i projektima koje je student izradio u diplomskom studiju.8. 3. priznaju se u cijelosti s punim brojem ECTS bodova.6. ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje. Kod prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu.

58 .pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom diplomskom studiju. može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog slijeda.

bijelom pločom (1. LCD projektorom. grafoskopom.TCR 250 mjesta 90 mjesta 16 računalnih mjesta 30 mjesta 50 mjesta 60 mjesta 150 mjesta 30 računalnih mjesta 60 mjesta.5mx2.5x1. Predavaonica C.2x7m) i dva klima uređaja.Predavaonica E .2.5m).Predavaonica F . Predavaonica A. 59 . 16 računalnih stolova. projekcijskim platnom (1.2m) i klima uređajem. 22000 Šibenik. projekcijskim platnom (1. sustavom razglasa. Predavaonica B. opremljena je sa 16 računalnih radnih stanica umreženih u nastavnu mrežu.5x3.Predavaonica B . opremljena je namještajem.1 Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment.2x5m) i klima uređajem.Predavaonica G . Predavaonica D. VCR/DVD. bijelom pločom (1.2x1. grafoskopom.5m). kapaciteta 250 mjesta. sredstvima za zamračivanje. VCR-om. bijelom pločom (2. bijelom pločom (1.8m).8x1.Predavaonica H (IK2) .Predavaonica C (IK1) .1 Predavaonice . sredstvima za zamračivanje.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku sastoji se od 4. električnim projekcijskim platnom (3. 4.4. kapaciteta 30 mjesta. LCD projektorom. projekcijskim platnom (2.Predavaonica D . kapaciteta 90 mjesta. LCD projektorom. televizorom (80 cm). VCR-om.8m). grafoskopom. sredstvima za zamračivanje. računalom.Predavaonica A .8x1. televizorom (72 cm). računalom. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4. opremljena je namještajem.2m) i klima uređajem. televizorom (8o cm). grafoskopom. (informatički kabinet 1). na adresi Trg Andrije Hebranga 11. računalom. LCD projektorom. opremljena je namještajem sredstvima za zamračivanje.

grafoskopom i klima uređajem.4 Nastavnička čitaonica Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionicečitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika. VCR-om. televizorom (80 cm). klima uređajem. komunikacijskim čvorištem.5 m). policama za knjige.5x2. fotokopirnim uređajem. LCD projektorom.5x2. bijelom pločom (1. 60 . s dva računala s pristupom Internetu. klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike. LCD projektorom. Predavaonica H (informatički kabinet 2).2x4m) i klima uređajem. a koji obuhvaćaju svu. opremljena je namještajem. projekcijskim platnom (2. grafoskopom.Predavaonica E. Smartboard-om. grafoskopom i s dva klima uređaja. Predavaonica F.5 m). 4. foteljama sa preklopnim stolićima.2 Biblioteka Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4.3 Studentska učionica-čitaonica Studentska čitaonica. opremljena je računalom LCD projektorom. obveznu i dodatnu literaturu. sustavom osvjetljavanja i zamračivanja. 4. grafoskopom. opremljena je sa 2 računala. drugim potrebnim namještajem i klima uređajem. projekcijskim platnom (2x2m).2. TCR predavaonica za udaljena predavanja. LCD projektorom.2x2m). 30 računalnih stolova. dva LCD projektora.2x4m) i sa dva klima uređaja. kapaciteta 60 mjesta. opremljen je s 31 računalnom radnom stanicom umreženom u nastavnu mrežu.5x2.000 naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima. učionica opremljena je namještajem za 30 studenata. printerom. sustavom razglasa. projekcijskim platnom (2. televizorom (80 CM). dvije kamere. opremljena je računalom. bijelom pločom (1. kapaciteta 150 mjesta. 4. grafoskopom i klima uređajem. Predavaonica G. kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem. računalom. te stručnu i znanstvenu periodiku. sredstvima za zamračivanje. nastavnim programom. VCR-om. Biblioteka je opremljena računalom. bijelom pločom (1. kapaciteta 50 mjesta.2x3m).2. projekcijskim platnom (2.2.5m). bijelom pločom (1. 16 umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima. pločom za oglase studenata.

8 Uredski prostori Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i sastoje se od ureda dekana i prodekana. Čvorište CARNeta opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek. i sredstvima za klimatizaciju. 4. 4. nadzor nastave. namještajem. ureda tajnika. printerom i klima uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave).5 Internet konzola Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata. namještajem. Ured poslovne tajnice opremljen je računalom. računalom.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala). printerom. prihvat i smještaj gostujućih nastavnika. Svaki nastavnički kabinet opremljen je s dva računala. klima uređajem i sa šest servera za backup podataka internih računalnih mreža.00 sati. fotokopirnice. printerom. posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08. uređajem za neprekidno napajanje.2. Uredi dekana i prodekana. fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem.6 Nastavnički kabineti Za potrebe održavanja konzultacija.2. Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala. namještajem. 61 . ureda računovodstva. priključkom na Internet. studentske referade. stručnog i znanstvenog rada nastavnika. Sastoji se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim studentima. Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera. telefonom. ureda za organizaciju. telefonskom centralom s 32 lokalna broja. Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta.2. 4. printerom. sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem.00-20. flipchart-om i klima uređajem. Uredi prodekana opremljeni su namještajem. arhivskim ormarom i klima uređajem.4.2. nadzornim čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole. uređajem za nadzor telefonske centrale. ured koordinatora nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom prostoru ukupne površine 110 m2.

računalom i printerom. Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32 kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. tri printera. dva telefona. hodnika. Studentska referada opremljena je potrebnim namještajem te klima uređajem. kojim se osim ovih prostora nadziru i predavaonice.2. biblioteka i čitaonice. stolnim kalkulatorima.skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji. flipchart-om. arhivskim ormarima i tri kompleta uredskog namještaja. 62 . klima uređajima (pet uređaja). sprema i sanitarnih čvorova. aule.Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu. integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade koji se sastoji od tri umrežena računala. te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a 4. nadzornom mrežom. kasom. televizorom. opremljen je i s dva računala. Internet konzole i dekanat. Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala. telefaks uređajem. Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih dosjea. videorekorderom i klima uređajem. opremom za spiralno i toplinsko uvezivanje radova. namještajem i klima uređajem. mrežnog printera te autonomnog software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih učilišta Republike Hrvatske. Nadzorni centar opremljen je i uređajem za neprekidno napajanje.9 Ostali prostori Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza. sustavom stalnog digitalnog video nadzora. printerom. ormarima za smještaj svečanih toga za potrebe promocija. Fotokopirnica . Prostori su opremljeni oglasnim pločama. Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem.

7 kom.Prijenosna računala . 10 kom. 5 kom.LINUX (operativni sustav) .SPSS (paket za statističke analize) .4.WINDOWS XP Professional (operativni sustav) .Printeri .WINDOWS 2000 (operativni sustav) . Hardware .WINDOWS 98.Televizor . ME (operativni sustav) .ORACLE baza za akademsku namjenu . 63 .Multimedijska oprema TCR-a .Video rekorder .Modul RAČUN (računovodstveni simulator) .Multi Surveillance System (nadzor) .2. Software .REFERADA (prog.Kamere TCR-a .LCD projektor .LOADSAFE . 8 kom.Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) .Modul FINA (financijski simulator) .OFFICE XP (uredski paket) .Računala (radne stanice) .STAR OFFICE (uredski paket) .mrežni ormari Informatička oprema. 2 kpt.ECSAT (knjigovodstveni paket) .HULLFORM (hidrostatička analiza) .STATISTICA (statističke analize) . 6 kom.WINDIWS XP Home (operativni sustav) .CIAM (knjigovodstveni paket) .Računala (serveri) .Grafoskop (s postoljem) . 2 kom.SQL SERVER . 26 kom. 1 kom.WINDOWS 2003 (server) .Smartboard . 2 kom. 6 kom 1 1 66 19 2 50 (Oracle HR) 20 (MSN) 101 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1 1 2(CIAM) 1(ECSAT) 1 1(Blue Peter) 1 70 70 2 1(Dil Software) 14 kom. 6 kom.10 Popis opreme Informatička oprema.UPS . za studentsku referadu) Prezentacijska oprema . 24 kom.Scanner-i .Grafoskop (prijenosni) 107 kom. 4 kpt.Interna računalna mreža .POWERSIM (simulacijski paket) .

Giljotina Oprema za telefoniju .Telefaks uređaj . 1 kom. 8 kom.Minolta CF1501 (color) .Klima uređaj 3.Prijenosni mikrofoni Oprema ureda.5 kW . 4 kom.Fotelje u biblioteci .Oglasne ploče . ~ 4000 kom.2/2. 1 kom.5/5. 120 kom.Zasloni (projekcijska platna) .Bijela ploča (whiteboard) .Konferencijske fotelje 18 kom.3/3.Minolta EP4000 .7 kW Oprema predavaonica (namještaj) .Bibliotekarski ormari .Uredski namještaj . 2 kom.Knjige .Klima uređaj 5. 70 kom. 12 kom 40 kom.. 2 kpt.5 kW .Telefon funkcijski/nadzorni . 10 kom.Oprema za interno tarifiranje Oprema za klimatizaciju . 64 .Interni sustav razglasa .Uređaj za termo uvez . 2 kom.Bibliotekarske police .Flipchart Oprema za fotokopiranje i umnožavanje Fotokopirni strojevi . 1 kom. - 1 kom.Minolta EP1054 .Promocijske toge . 12 kom. 1 kom.Stolice/klupe . 16 kom. 30 kom.Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 . 670 kom. 22 kom.Katedre . 6 kom. 25 kom.Fotelje sa preklopnim stolićima . 18 kpt. 20 kom. 1 kom.Klima uređaj 2. 1 kom. 12 kom. 1 kom.Uređaj za spiralni uvez . 1 kpt. 4 kom.Telefon .Stolovi za računalne radne stanice . biblioteke i vijećnice .Konferencijski stol u vijećnici .Minolta EP1030 Oprema za uvezivanje i rezanje . 1 kom.

Stolovi za učenje . 3 kom. 65 .Računalo .Vitrine . 2 kpt.CCD kamere .Backup računalo .Integralna mreža nadzora . 1 kom..Stolovi u nastavničkoj čitaonici Oprema video nadzora prostora .Uređaj za neprekidno napajanje 4 kom. 2 kom. 20 kom 8 kom 32 kom.

stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). predavanja "ex cathedra" metodom. sukladno opisu iz točke 3. seminare i vježbe). stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti (koordinacija modula. praksi prilagođeno iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i rješavanja slučajeva iz prakse". izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom.1 i T4. predavanja "case" metodom. stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik).2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno. Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom. u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika.2 imaju sljedeće značenje. realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama T4. stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Stupac 1 sadrži šifru kolegija/modula. stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u kojima sudjeluje. stupac 8 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.1 i T4. Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta povjereno je asistentima.2 realizira se kao nastavni modul koji obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja modula. Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CBmetodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja. stupac 2 naziv modula. izvedba predavanja "case" (CB) metodom.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima Svaki kolegij. 66 . u tablicama T4.4. Stupci u tablicama T4.1 i T4.2.

Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja. 67 . 8.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz tablica T4.2 navedenim u stupcima 6. a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%. 7.1 i T4. 9. 10 i 11. od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati nastave ili 71%. za potrebe ove analize. obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika nastave. sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije studija sukladno točki 1 i 2 projekta.4.

30 S 15 68 .4. Gina Lugović 30 S 15 Koordinator 15 15 Želimir Mikulić.1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. dipl. sc. dipl.3. Gina Lugović P(CB) 30 30 30 S 15 Koordinator Dr. ing. Frane Zvonimir Negro 20 20 P(EC) M35 Strategijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. P(EC) M24 Poslovne simulacije P(CB) 30 30 60 V Frane Urem. 30 Koordinator Mr. ing.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta Tablica T4. dipl. Mira Klarin 15 15 P(EC) M21 Menadžment konflikata P(CB) 30 30 Mr. sc. oec. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 15 15 P(EC) M11 Psihologija za menadžere Mr.

sc. Stipe Belak 20 20 P(EC) M13 Operacijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. sc. Josip Ljubković 15 15 P(EC) M14 Statistika P(CB) 25 25 Josipa Perkov. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator Dr. dipl. 15 Koordinator Dr. Hrvoje Baričević P(EC) M23 Tehnologija prometa P(CB) 25 25 30 S Tanja Radić. sc. 60 V 30 Koordinator 30 Dr. prof. dipl. Stipe Belak 30 Metode znanstvenog P(EC) M15 istraživanja P(CB) 15 15 Tanja Radić.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. ing. sc. Petar Gardijan S 15 30 Koordinator 20 20 Dr. dipl. inž. oec. Mirko Jakić 45 45 M12 Poslovna etika P(EC/CB) 30 S Nikolina Gaćina. dipl. sc. ing. 15 69 . S 15 30 Koordinator Dr. 30 S 15 Koordinator Mr. Ratko Dobre 20 20 Inovacije i tehnološke P(EC) M22 strategije P(CB) 25 25 Mr. sc.Tablica T4. mat. sc.

oec. ing. dipl. sc. sc. 30 S 15 70 . ing 20 P(EC) M27 Softversko inženjerstvo P(CB) 25 25 Ante Panjkota.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. mat. Marko Bešker 15 15 P(EC) M33 Menadžment rizika P(CB) 30 30 Divna Goleš. dipl. Josip Ljubković Kvantitativne metode za P(EC) M31 poslovno odlučivanje P(CB) 25 25 V Josipa Perkov. dipl. dipl. 30 V 15 Koordinator 20 20 Mr. oec. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika – nastavak 1 OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 20 Želimir Mikulić. Frane Zvonimir Negro 15 P(EC) M34 Upravljanje troškovima P(CB) 30 30 Anita Grubišić. sc.Tablica T4. 30 S 15 Koordinator 15 Mr. 15 30 Koordinator Dr. prof.

Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama. vrijeme zadnjeg izbora u znanstveno nastavno ili nastavno zvanje. kojima je. elaborata. zbirki zadataka. Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja. odlukom Vijeća odjela. povjerena izvedba dijela predavanja "case" metodom.4 Podaci o angažiranim nastavnicima Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje. znanstvenih i stručnih radova. asistente. navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi. skripta. 71 . e-mail adresu i adresu osobne web stranice. životopis (do jedne stranice teksta).4. protokola vježbi). pomoćnih nastavnih materijala (handout-a. projekata. popis svih knjiga. temeljem objavljenih radova. matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik zaposlen. te za svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni kolegij i spadaju u područje polje i granu modula. ekspertiza.

godine nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na istom studiju.vstsi. poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986. gdje je nositelj obveznih kolegija: Tereti u prometu. Tehnologija kopnenog prometa. Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli kvalitete poduzeća “R. godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara Hrvatske. 1984. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972. Nositelj je kolegija Željeznice.hr http://www.). pod matičnim brojem 165742. autor je dva udžbenika. Godine 2002. godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja čvorišta Rijeke”. Nakon višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske. te participira kolegij Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport). Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za pomorstvo od 2001. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti. Končar” u Rijeci. Sveučilište u Rijeci hrvoje@pfri. a u razdoblju od 1978. Od 1996. od oca Ivana (pok. godine).) i majke Branke. Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta. godine.) Pomorski fakultet. godine u Rijeci. dvoje autoriziranih predavanja. Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001.) i kolegija 72 .Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail adresa: URL: Kolegij: Hrvoje Baričević Redoviti profesor (2002. otac troje djece. g.). godine obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke. u svojstvu vanjskog suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu. do 2003. te desetak projekata iz područja tehnologije prometa. te je u Zagrebu doktorirao 1991. listopada 1953. oženjen. U akademskoj godini 1998/99. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci. sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. Od 2000. Sigurnost u prometu i Međunarodno otpremništvo. do 1988. više od pedeset radova. na smjeru Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji. na dodiplomskom studiju.hr/nastavnici/hbaricevic Tehnologija prometa Životopis: Hrvoje Baričević rođen je 31.

do 2004.) i kolegija Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. 2001.. 2001. Promet u turizmu. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. Poletan. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. H. studenoga 1995. Od 1998. .. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. Rijeka. God.Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. Rijeka. Potsdam (Germany). Baričević.. Šibenik. g. Godine 1993. Poletan. 2003. 2000. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. do 2003.15. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. H.d.. Baričević. 3.14. br.T. g. Sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. Godine 1993. g. a 1995. November 1999. god. Popis knjiga: 1. Logističke odrednice prometa na kopnu. a 1995. studenoga 1995. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. Rijeka. Pomorstvo. T. 2. Od 1998. Nositelj je kolegija Željeznice.. god. Baričević. Pomorstvo. do 2001. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. Visoka škola za turistički menadžment. 73 . God.. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. Tehnologija kopnenog prometa. Traffic Simulation Models. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. H. H.. godine u Zagrebu. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. Symposium ETT 99 / SATNAV. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa.. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. Baričević. U veljači 2001. Rijeka. H. do 2001. 2002. 4. g. Popis radova: 1. Pomorski fakultet i Glosa d. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. Baričević. Baričević. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. godine u Zagrebu. U veljači 2001. 2. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. H. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). do 2004. 16. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo.

Baričević. Visoka škola za turistički menadžment. Promet u turizmu. 5. Baričević. P. H. br. Šibenik. Boko. Skenderović. 6. 8. Vol. Čišić. Transporti Europei.. Tehnologija kopnenog prometa.5. Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora Rijeka. 2.. Baričević. 6. Baričević.. V.. Baričević. Baričević.. 2001. 3. 17. May 2001.-25. Pomorski fakultet i Glosa d. 1. H. Bukša. 35. 1992. 2003. Zadar 7. A. H. Traffic-Control Signals for Arterial Street. Baričević. Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka. Trieste.. H. Baričević. D. Baričević. 1996. 1998. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M23 Tehnologija prometa 1. Komadina. 23nd International Convention. Distribution of the Power on Internet. 1. 74 . J. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. H. H.. Rijeka. Tomas... 6.. Pomorski zbornik. Rijeka. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela).. Baričević. H. MIPRO proceedings.. H. Rijeka. Rijeka. br. Opatija. br. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. br. Rijeka. Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja cestovne mreže s lukom. 2000.. Rijeka. VOL. Pomorski zbornik. H. 1995. 7. H. 1997. Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog prometa luke. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. H. 33.. ELMAR. Baričević. H.. Opatija 21.. 1. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Informacijska podrška logističkog procesa u transportu nafte. Baričević. MIPRO Proceedings... D. Žic. 1993. anno VI / No. 14.... Develpoments up to now ships automation and expected improvements. Fuzzy Concept of Ship Domain.. Čišić D.d. H. 9.: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog naftovoda. Baričević. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. 1993. D. May 2000. 4. Rijeka.21. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. Čišić. 24nd International Convention. 8. aprile 2000. Implementacija logistike u multimodalnom transportu. H.

Baričević. 24nd International Convention.. Čišić. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i suvremenih transportnih tehnologija. May 2001. br. 1994. H. travnja 1989.moguće implikacije u razvoju jugoslavenskih morskih luka.21.. 17. Rijeka. listopada 1989.. Građevinski fakultet. 17. .. D. Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu. 14. Građevinski fakultet. 13. 75 . H. Poletan. 23. Baričević. H. H. MIPRO proceedings. Opatija 21. 19. Zadar 20. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta). 11. H. Boko. Fuzzy Concept of Ship Domain.. Baričević. Rijeka. Međunarodni znanstveni skup. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. znanstveno-stručni skup Dubrovnik. Rijeka. 23nd International Convention. Baričević. H. H. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. Baričević. 21... Baričević. 16. Jadranska autocesta ... Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog regionalnog čvorišta. Baričević. H. Distribution of the Power on Internet. 18. 1995.. God. H.. God. Transporti Europei. Poletan. Baričević.. Bukša. anno VI / No. Baričević. 1.14... Zagreb. November 1999. Tomas. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. Čišić D. zbornik radova. A. ELMAR.. 2002. 1995. 12. Skenderović. H. Rijeka.10. Baričević. Opatija.. H.-22. P. 25. Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog terminala u Rijeci . Rijeka. 19. Potsdam (Germany). H. May 2000. MIPRO Proceedings. Društvo i tehnologija. FPZ. Trieste.T. Traffic Simulation Models. 2000. T. Društvo i tehnologija. V. Obrazovanje kadrova u pomorstvu s obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2. Čišić..-25. 15. aprile 2000. 1.-27.. 1999. Zagreb/Poreč. J. Pomorstvo.. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. VOL. 2000. br. Logističke odrednice prometa na kopnu.. 2001. SSIJ’89. Vol. Baričević. H.. D. Rijeka.. H.13.15. 14. Symposium ETT 99 / SATNAV. 22. Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i transport kao čimbenici europske integracije”. Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u funkciji razvoja inozemnog turizma. 16.. H. Baričević.. Pomorstvo. Baričević. Baričević. Komadina.

: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja. br. ICTS.. 10. oktober 1995.. 33. Baričević. The Essence of Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology. međunarodno znanstvenostrukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. Ancona. siječanj 1991.11. ISEP (Proceedings) 5th International Symposium on Electronics in Traffic. H. 20.november 1997. 28. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. Baričević. H. H. Č. ISEP 95 : zbornik referatov = Proceedings / 4. november 1997. 27. – Portorož.-21. Split. H. Baričević.. 1997. Tranzitna funkcija sjevernojadranskih multimodalnom transportu..24. Projection of the Development of the “on board” Road Vehicles Computer Technologies. SITH. 1-2. Zagreb. Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa. 27. Baričević. KoREMA. Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage. H. 1997. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu / 76 . ISEP ( zbornik referatov = Proceedings / 6.. Zagreb. zbornik referatov = Proceedings / 1.. Automatizacija u prometu ’97 ( Sedamnaesti skup o prometnim sustavima . H. 20-21. Dundović. 1995. Portorož .-21. Relations Between Capacity and Performance of the Tehnological Transport Process. Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS (Highway Capacity Software)..11. H. Zagreb.. Suvremeni promet. H. oktober 1996. EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN codification in integrated transport..Baričević.-6. Baričević. Zagreb. Baričević. E. 1997. No. – Portorož. H. H. Navigation system in highway traffic..-28. Baričević.1996.. Promet. Baričević. Portorož .. No.5-6. Zagreb.1997. 29. Budapest. Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova. Automation in transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima = 16th Conference on transportation systems. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v prometu. Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji multimodalnog transporta.KoREMA ) Osijek/Bizovac. 30. 26. savjetovanje: Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske. Ljubljana. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th International Symposium on Electronics in Traffic. Ljubljana. 32. 1997. Mrnjavac. Baričević.. 31. ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1.2. Promet-Traffic. 1990. H.-11. 5. Baričević.. luka u 25.. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko društvo za znanost v prometu. 19.

mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/ 7th International Symposium on Electronics in Traffic. 1997. Osamnaesti skup o prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems. 35. Dundović. 36. 1998. Č. Kraš. 25.-28.-9. November. Kompjutorska spektrometrija kao segment tehnologije lučke špedicije.. Stubičke toplice / Graz. 1-2. H. No. Dundović. A. oktober 1997. Suvremeni promet. ISEP (zbornik referatov = Proceedings / 7. Automatizacija u prometu. 77 . Ljubljana.. H. Contribution to Systematic Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment. Baričević. H. Baričević.. Baričević.. Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za kibernetsko upravljanje prometom (SKUP).. oktober 1998. 34.6th International Symposium on Electronics in Traffic. Č. 8. Zagreb. Ljubljana..

koju vodi od osnivanja do danas. osnovane Odlukom Vlade RH u travnju 1997. do 1991. na projektiranju strukture broda. brodske terotehnologije i propulzije broda. Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542. "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji glavnog projektanta više projekata brodogradilišta. U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1998. Metode znanstvenog istraživanja Životopis: Stipe Belak rođen je 21. Od 1996. 1951. godine S. Od 1980. u MTRZ "Velimir Škorpik".1995. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R. koordinira osnivanje Visoke škole za turizam u Šibeniku.Ime i prezime: Zvanje: Stipe Belak izvanredni profesor (2002. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. i BM2L. Spremnik za AK47 je dio opreme HV (proizvedeno više milijuna komada). univerzalni spremnik za AK47. prigušivač za automat BM2R. produktivnosti i razvoju brodske opreme.hr/nastavnici/sbelak Operacijski menadžment. i Prekrcajna sredstva. do 1988. radi kao glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. u Baru. brodogradilišta.4000 tipa. cad. godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. Od 1975. Teorija broda. na projektiranju brodova.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: Stipe. na Pomorskom fakultetu u Splitu. Od 1988. Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1975. opreme i rekonstrukcije propulzije. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju “Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih prijenosnika” odbranio je 1990. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te više od 20 projekata. Od 1984. 1100/1400/1600/prob. cal. do 1988. Terotehnologija.B. godine. Otpor i propulzija broda. 10. Od 1988. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa broda. Tijekom Domovinskog rata projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Od 1976. 9x19mm. drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda. radi. brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970.vstsi. radi u Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje.Belak@vstsi. do 2004. radi u MTRZ u Šibeniku u projektnom uredu. Od 1991. a izvanrednog profesora izabran je 2002.hr http://www. brodova i brodske opreme. Održavanje broda. 78 .

Belak. S. 12. (knjiga u tisku) 2. S.. 18. J. D.. Zbornik radova 11. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Belak. Journal of Maritime Studies. Belak. Skripta.-12. Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja. S.. Zadar. Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. S.. Kobe. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 10. The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. Japan. 2005. The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations in Sailing Conditions. May 21-23... Croatia. S. 2005. Belak. Interna skripta. Perkov. međunarodnog savjetovanja HDO. Čovo. S. Belak. Zbornik radova 11.. Šibenik. The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced Availability of Propulsion and Steering Requirements. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. 11.. P. 7. Kobe Japan. 2003. Kobe. Skripta. S. međunarodnog savjetovanja HDO. 2002. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. 2004. 3. 9. 2002. Japan. Business Intelligence. K. Uvod u znanost. međunarodnog savjetovanja HDO. Kobe.. S. Čičin-Šain. 2002. Belak. Zbornik radova 11. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Šibenik. Belak. 3.Popis skripti: 1. S. 2004.. November 9. 6. Japan. Belak. Šibenik. June 16. 2004. 79 ..-12. Održavanje linije za kalandriranje. Belak.. 5. Popis radova 1.. Szczecin. Šibenik. Belak. The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova.OCEAN'04... J. D. Pomorstvo. Proceedings of the 5th International Conference on Marine Technology ODRA '01. 4. 2004. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Župan. 2003. Belak. 8. 13. S. 2005.. System Model for Ship Hull Motions and Deformations Determining in Sailing Conditions. Zbornik radova 11. S.. Belak. Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine ELMAR 2004. Belak.. November 9. Šibenik. 2005. 2005. 4. Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. međunarodnog savjetovanja HDO. Belak. Kobe. Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real Sailing and Service Conditions. Perkov . Menadžment sustava II. 2005. Šibenik. Skripta.. Japan. Terotechnology. Zbornik radova 11. Belak. S. S. S. međunarodnog savjetovanja HDO. Metoda funkcionalne pouzdanosti.. 2. Plovnost broda.. Čičin-Šain.-18. Belak. Šibenik.. Šibenik.. S. S. S.. 2004.. Belak. The Propeller Thrust Force Analysis.

Belak. 2000. 22. Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno . Belak.... Belak. Proc. Čovo. The Ship Hull Service Continous Monitoring System and Procedure. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Održavanje linije za kalandriranje. Belak. P. Proc. Oršulić. Belak. Čovo. S.. S. May 21-23. Design for Maintenance. P. Šibenik 1999. S. Čovo.. Szczecin.. 2004. S. S. Šibenik. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. M. Skripta.. S. The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the Technical Problem. The KBXM Tanker Hull Structure. J. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. "Istraživanje pouzdanosti brodskog dizelskog motora".stručnog skupa održavanja. Split 2000.. Belak.. P. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima. 6. S. 20. P. Čovo. Šibenik. 21. of the 3rd International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999. Belak. November 9. Čovo.. Čovo. 2000. S. P. Perkov . S. Naše More. 2. S.stručnog skupa održavanja. Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. of the 14th European Maintenance Conference. 18. 2001.14. Kobe. Euromaintenance '98. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. Beograd.. 2002.. Kobe..stručnog skupa održavanja. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. 2005. Belak. 4... Belak. Proc. 16. 15. 5. Belak.. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . Šibenik. M.. P. Belak. Tokyo. Zbornik radova Visoke pomorske škole Sveučilišta u Splitu.. Japan. 2. Belak. S.. 2005. Split 2000. Szczecin. Belak. Sveučilište u Splitu. 19. Belak. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Dubrovnik 1998. Japan. 2001. S. The Modern Tanker Engine Room Design. Belak. 2004.. S.. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. 2002. S.OCEAN'04.. 3.-12. Belak. Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering ISME 2000. The KBXM Ship Hull Structure. 2002. 1991.. Belak. The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis. P.. S.. 80 . 17.. Čovo.. Terotechnology. of the XI SYM-OP-IS. Uvod u znanost.. S. Zbornik radova Visoke pomorske škole. Gradnja broda budućnosti. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. ODRA '99. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. S. Tomašević.

1990. 81 . S. Arhiva Instituta BISa. Belak.3. 1996. of the 4th Symposium Design ’96.. 4. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba. Opatija. Proc.. “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for Blowback Operated Automatic Weapons”.

2 godine. magistrirao 1980. 82 .hr/nastavnici/mbesker Menadžment rizika Životopis: Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02. te doktorirao 1988. Bešker.vstsi. Zagreb. Politika okoliša. Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom gospodarstvu. reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ). godine (Sudskom presudom od 2004. ( u tisku) 3. Zagreb. M. Objavio je 55 stručnih radova. Nastavnik na FPZ 20 godina. Vodio na FPZ u Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Ustanova za certificiranje sustava upravljanja... 1997. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima.o. svibnja 1944. U zvanje izvanrednog profesora u području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. Bešker. Oskar. 1999. Zagreb. Oskar. 2005. Političko obrazovanje..o. Upravljanje rizicima.. u Travniku. Bešker. Popis knjiga: 1. Oskar. EOQ menadžer okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu.hr http://www. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete. sudskom presudom 2004. (u tisku) 2. 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja okolišem i upravljanja sigurnošću..reizbor stavljen u stanje mirovanja 8 godina) Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti. Sustavi kvalitete 2000.Ime i prezime: Zvanje: Marko Bešker izvanredan profesor (1992. Oskar. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao 1996. matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967. od totalitarizma do demokracije. Direktor OSKAR d. Centar za razvoj i kvalitetu. Zagreb E-mail: URL: Kolegiji: marko@oskar. M. g. M. EOQ auditora 1997. 4. Centar za razvoj i kvalitetu. godine. Bešker. u Sarajevu (BiH). menadžera upravljanja okolišem 2003. otac Nikola Bešker. majka Anica Milišić-Baraban. Ravnatelj CRO CERT-a. Centar za razvoj i kvalitetu. M. poglavlje u knjizi Injac N. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977. Zagreb. 2005. Završio učiteljsku školu 1962. 6 godina. Zagreb. Zagreb.

6. 8. M. Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih. 1995. Zagreb. Bešker.. M. M. Zagreb.. Centar za razvoj i kvalitetu. br. 6. Bešker. M. Bešker. 1996.Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti. Sekom Kugler 50%: 50%.. Oskar. 2002. Bešker. 2001. Upravljanje eko rizicima. M. 13. Oskar. M.sc.. Popis skripti: 1. Popis radova: 1. Bešker.. Upravljanje kvalitetom. M. Metodologija projektiranja sustava upravljanja. 2002.Oskar. M. Bešker. koautorstvo sa dr. Metodologija modeliranja poslovnih procesa. Zagreb. Bešker. Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava. Zagreb. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. Zagreb. koautorstvo 50%.. M. Hrvatski inženjerski savez. 2005. Oskar. 12. Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja tvrtki. Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti. Bešker.. Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi. M. Centar za razvoj i kvalitetu. Oskar. Centar za razvoj i kvalitetu. 2001. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Upravaljanje poslovnim rizicima. Bešker. 3. Zbornik radova. M. Oskar. 4. M.. Zagreb. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker. 1995. Bešker. Fpz. Bešker. Bešker. M. Oskar. Bešker. Zagreb. 2. Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik konkurentnosti. 3. 2001. Zagreb.. 2003.. Zagreb. Komuniciranje i govorništvo menadžera. 10. Zagreb. M. Upravljanje sigurnošću. Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker. Visoka škola za turistički menadžment. 1992. 1995. Dizajn i redizajn poslovnih procesa. 14. Centar za razvoj i kvalitetu. Oskar. 2002. Oskar. M... 4.Oskar.Metodologija procjene rizika poslovanja. 2004. E – quolity . Bešker.. Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO 19977). Zagreb... M. 2004. Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001.. Otvoreno učilište Zagreb.17.5.Oskar.. Zagreb. Zagreb. Zbornik radova. Bešker.. Oskar. Upravljanje rizicima. 15. 2004. Šibenik. 2. Zagreb . ISO 9000ff:2000). Bešker. Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta. Oskar. Zagreb. 2004. M.. Zagreb. 9. Centar za razvoj i kvalitetu. 7. 11. 2003. 1991. Peta konferencija kvaliteti HDK.Suvremeni sustavi civilne obrane. M.. Oskar. Bešker.. M. 83 . 5. M. Bešker. 2002. koautorstvo 50%. 2003. Zagreb.

Oskar. 84 . Zagreb. Bešker. 2000... 2005.i.međunarodna znanstveno – stručna konferencija o pitanjima kvalitete. 6. 2003. koautorstvo.5.Ru.Peterburg..Vodice. 9.. Bešker. M. Upravljanje eko rizicima. M. Utemeljenja politike okoliša. Upravljanje sigurnošću.. Oskar. 2004. 2001. Trogir.Peterburg 2004. Sigurnost i upravljanje kvalitetom. Četvrti simpozij o kvaliteti. Bešker. Trogir. M.. M. 13. Sigurnost i upravljanja kvalitetom.. Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete. Četvrta konferencija o kvaliteti HDK.1. Centar za razvoj i kvalitetu. M. 7. Centar za razvoj i kvalitetu.. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. Šibenik. Bešker. Bešker. skripta. 2002.. M.. Bešker.. Upravljanje rizicima. 2005. Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA. Upravljanje rizicima. 12. Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva nerado prihvaća. Bešker. Zbornik radova. Bešker. 11. 5. 2003. M. M.Zadar.. 5. Bešker. 2000. Simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker.. Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju organizacijom. Peti simpozij o kvaliteti. Zagreb. M. ( u tisku ) 2. M.. 10. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. M. 8. 4. Zagreb. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. Bešker. Fakultet političkih znanosti. 3. Zagreb. Hercena. Vodice. Bešker. treći simpozij o kvaliteti . 1995.2003. Univerziteta. Zbornik radova. Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva.4. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Oskar. Sankt . Sankt . Oskar. Zagreb. Šesti simpozij o kvaliteti. 2001. Zbornik radova. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. M. Bešker M. 2003. Zagreb. Bešker. M.

Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku. godine se u istom svojstvu zapošljava u Srednjoj školi Obrovac. Operacijski menadžment Životopis: Dijana Čičin-Šain je rođena 14. a 1997. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. listopada 1971. 1998. turističke vodiče i turističke animatore. prometa i razvitka imenovana je za predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje poslovnica. Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990.hr http://www. Upisuje poslijediplomski znanstveni studij "Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. "Osnove menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma". Imenovana je za rad s Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima (Mozvag). sc.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Dijana Čičin-Šain Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku predavač (2003.hr/nastavnici/dijanacs Strategijski menadžment. 85 . godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu spremu VII/1. Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta "Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. Od strane Ministarstva mora. R. gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom "Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. gdje 1995.vstsi. godine u Novoj Gradiški. Dobre. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. Aktivno se služi engleskim jezikom. turizma. te surađuje na organizaciji i provođenju Mentorske prakse studenata. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Član je uredništva znanstveno-stručnog on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. gdje i danas održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije".) dijana@vstsi. Udana je i majka jednog djeteta. godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma".

2005.. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. 8. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM".. 2005. Vol. Zbornik radova VŠTM. 2. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. D. Čičin-Šain.. D.. 10. Šibenik.. 7. Čičin-Šain..Popis skripti: 1. Šibenik. 11. Skripta za predavanja i vježbe. D. Šibenik. TIM. D. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. D. TIM. 1. Vol. 15. D. Vol. 2003. 14. D. S. Šibenik. 4. 1. Menadžment marina. TIM. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. Sustavi menadžerske kontrole. 5.. D. D. Čičin-Šain. Čičin-Šain. Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. 2004. 11. Planiranje. Šibenik.. D. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. 1. Vol. Čičin-Šain. 2003. D. Čičin-Šain. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. TIM. Čičin-Šain. 2004. Menadžment i poslovna organizacija. D. 9. Vol. Šibenik.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja".. Čičin-Šain. 86 . 6.. D. 3. Skripta za predavanja i vježbe. D. 1.. Zbornik radova VŠTM. 2003. Osnove ekonomije. Vol. 2. Čičin-Šain.. 2003. Čičin-Šain. 2002.. TIM. Popis radova: 1. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 11. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta. Belak. 12. Vol. D.. Nautički turizam i održivi razvoj.. Zbornik radova. 2004. 2. Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". 2003... 2. Zbornik radova VŠTM. 2004. Organizacijske strukture hrvatskih marina. Šibenik. Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog gospodarstva. Zbornik radova. TIM. 1. TIM. TIM. Šibenik. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća... M.. Osnove menadžmenta... 2. S. Čičin-Šain. Vol. D. Vol. Vol. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. 2002. D. Zbornik radova VŠTM. TIM. 3. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. 2003. Šibenik.. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Čičin-Šain. 2. stavovi nautičara. međunarodno savjetovanje HDO-a. 1. Ekonomski fakultet Zagreb. međunarodno savjetovanje HDO-a.. 2004. 2. Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. Vol. 2004. Čičin-Šain.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Šibenik. TIM.. 13. Belak. Šibenik. Šibenik.. Vol. 2. Čičin-Šain. Zbornik radova VŠTM.. D. Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and Training for Tourism". Čičin-Šain... Skripta za predavanja i vježbe. TIM.. 2003.

1. Šibenik. 2005.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Čičin-Šain.. D... Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. Čičin-Šain. Planiranje. 2004. TIM. 2. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova".. 2. D. 2. 87 . 2.. 11. Vol. 2. 2004. Zbornik radova VŠTM. Vol. Šibenik. Čičin-Šain. međunarodno savjetovanje HDO-a. 2004.. Čičin-Šain. TIM. TIM. 5. 1. Zbornik radova VŠTM. Vol. Zbornik radova VŠTM. Sustavi menadžerske kontrole.. D. TIM. Menadžment i poslovna organizacija. D. Šibenik. 2. 2004. D. Menadžment i poslovna organizacija.. Čičin-Šain.. Šibenik. 2. 4. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta.. Belak. Belak. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain.. 11.. 2004. Zbornik radova. Vol. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Zbornik radova VŠTM. Vol. Čičin-Šain. Vol. Vol. Zbornik radova VŠTM. D. Šibenik. 2005. Šibenik.. 4. Zbornik radova. Čičin-Šain. Vol. TIM. Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva..: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". 2004. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. 2. Zbornik radova VŠTM.. Šibenik.. S. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. 17. Čičin-Šain. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. 2003. D.. S. 3. međunarodno savjetovanje HDO-a. TIM. 2003. TIM. 3.. Čičin-Šain. D. Čičin-Šain. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. 2004. Zbornik radova VŠTM. Vol. 2. Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj.. D. D. TIM..16. D. TIM. Šibenik.

4. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. R. novinar i publicist. a Ekonomski fakultet u Zagrebu. R. Inovacije. Menadžment ugostiteljstva.hr http://www. Visoka škola za menadžment u Šibeniku. rujna 1939. Recenzent i urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Menadžment ugostiteljstva. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole.hr/nastavnici/rdobre Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Rođen 10. Privredna komora Zadar. Popis knjiga: 1. Više godina bio profesionalni politički djelatnik. Gimnaziju završio u Zadru.. 3. Dobre. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih službi i kao komercijalni direktor. Dobre... Skripta. Dobre. Šibenik. Dobre. Dobre. godine u Šibeniku. 2001. R. R. Govori talijanski i ruski jezik. R. 2.vstsi. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz područja marketinga.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku rdobre@vstsi. R. U znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. Skripta. Popis skripta: 1.2002. Dobre. tehnološke promjene i strategije. 1983. Skripta. Sada prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Dobre. Šibenik. Šibenik. Skripta. Menadžment turističke destinacije. Organizacija tržišne funkcije. Osnove turizma. Visoka turistički menadžment u Šibeniku.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća. 2004. godine. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. Inovacije i tehnološke strategije. 2.. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u Perugi – Italija. škola za turistički turistički škola za 88 .. Visoka škola za menadžment. 4. Šibenik. 2004. a 2003. Objavio više stručnih radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva. Šibenik. Ima više društvenih priznanja.. 2003. 3.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Ratko Dobre profesor visoke škole (2003. 2001. Zadar.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. 2004. R. Šibenik. Dobre.

Šibenik. Inovacije i tehnološke strategije.. tehnološke promjene i strategije. 2004. Dobre. Skripta. 2004. Šibenik. Ekonomika poduzetništva. Dobre. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Dobre. Inovacije. 2001. Šibenik.. R.5. 89 .. R. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. Skripta.

N. Vinarstvo. 2. TIM. travnja 1974. Vol. Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom».. 2004..2. Gaćina. N. srpnja 1992. Završila je informatičke tečajeve: Word 2000. počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. 2. Zagreb. 2004. N. N. 2.. Popis radova: 1. Šibenik. Lambaša Belak. 3. Gaćina.. Gaćina. 24. Tehnologija hrane. Ž. Normativi i temeljne kuhinjske kalkulacije. Šibenik. Sredstva ponude jela i pića. 2. Zagreb. Vol. 2004. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. smjer: biokemijsko inženjerstvo. Šibenik..gacina Poslovna etika Životopis: Nikolina Gaćina rođena 15. travnja 2001. Vol. Zbornik radova VŠTM. sc. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil: zdravstveni tehničar. Popis skripti: Lambaša Belak.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: nikolina@vstsi.vstsi. Internet i mrežne komunikacije. TIM.. «Algebra» škola informatike. Ima odlično znanje engleskog jezika. 2005.hr/nastavnici/n.. Nakon srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Skripta. Priprema i posluživanje jela. Gaćina.. 4.. Ž. Zagreb («Microsoft» cerified). Lambaša Belak. N. dr. Rad je izrađen u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode. TIM. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4. Maturirala je 17. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. «Algebra» škola informatike. TIM. Lambaša Belak.Ime i prezime: Zvanje: Nikolina Gaćina asistent (2003.. Zagreb.. Šibenik. Ž. 2004.hr http://www. Ivan Mijatović. «Algebra» škola informatike. Ž. 2. Ž. pod mentorstvom prof. 90 . Zbornik radova VŠTM. Šibenik kao asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje». Lambaša Belak. Excel 2000. Zbornik radova VŠTM. Gaćina. dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje njemačkog jezika. smjer: laboratorijski.. Vol.

N. TIM. Šibenik. 2. 2004. Handouti. Zbornik radova VŠTM Vol.. Šibenik. 2004. N.. Radić. Gaćina. 91 . T. Tehnologija hrane. Ž. Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava prehrana.. Gaćina. 6. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Ž.5. Lambaša Belak... Lambaša Belak.

do potpredsjednika SOUR-a. Šibenik i bio njegov tajnik od 1981. Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK.Ime i prezime: Petar Gardijan Znanstvena titula: viši predavač (2003. do 1988. Šibenik. P.. elektronskoj i prehrambenoj industriji. 2002. Gardijan. 2002. Skripta. 2000. direktora OOUR-a. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Marketinški priručnik. Popis knjiga: 1. P. Priručnik međunarodne ekonomije. ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. Sve to je provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu. u Plastovu (Skradin).hr http://www. Menadžment poduzetništva i Međunarodnu ekonomiju. Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i destinacijama. Skripta. 92 . Menadžment poduzetništva... Popis skripti: 1. Trideset godina radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog referenta plana i analize. Gardijan. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. P.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: gardijan@vstsi. 4. produkt menadžera u marketingu. 2. Turističke agencije i turoperatori. Šibenik. II. 2005.. Gardijan. 5.. samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi. do 1992. znanstvenog novaka u institutu. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu.07. Prošireno izdanje. Marketinški priručnik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Marketing. Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije: Turističke agencije i turoperatori. P. Šibenik. Gardijan.. komercijalnog direktora. P. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. godine. Skripta. Gardijan. Šibenik.gardijan Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Petar Gardijan rođen je 10. Gardijan. Završio je Srednju ekonomsku školu. Skripta. Šibenik.1943.hr/nastavnici/p.vstsi. P. 3. 2005. Skripta. trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988. Šibenik.

02. godine započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća». Goleš. Skripta. auditi. 2003.br. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Član je Udruge «Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete. Skripta. Goleš. D. Skripta. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Šibenik.10. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. te stekla zvanje diplomirnog ekonomiste. Skripta. Šibenik. D. U Splitu je 1989. Upoznajmo normu ISO 9000. solventnost. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment.hr/nastavnici/dgoles Menadžment rizika Životopis: Divna Goleš je rođena 21. Šibenik.1999. na Ekonomskom fakultetu diplomirala. stekla je zvanje «Ovlašteni računovođa» red. 93 . Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na rukovodnim dužnostima.Ime i prezime: Zvanje: Divna Goleš predavač (2003. 2.. Ekonomika troškova. 2004. Goleš. Šibenik.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. a srednju ekonomsku školu u Šibeniku.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: divna@vstsi. Goleš. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. prometa i razvitka br.) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905).. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Od 2003. U Vrpolju kod Šibenika pohađala je osnovnu školu. Amortizacija. 5. D. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Rješenjem Ministarstva mora. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Goleš. 2004. poreznih savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999.. turizma. U organizaciji neovisne udruge računovođa. se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete ( MK – 0242 -1/2004 . kolovoza 1962. 4. Troškovi. Goleš. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.vstsi. kapacitet. 2004.uvjerenja 549 od 06. 2003.hr http://www.. u Šibeniku. 3. D. 530-14-05-02 od 28. Od 1999. 2005. Šibenik. Skripta. 6. Popis skripti: 1. Skripta. obrtna sredstva. Dokumentacija. Šibenik. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. D.2005. D..

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. Zbornik radova VŠTM. 2. Vol... Metode upravljanja troškovima. Goleš. TIM. Kvaliteta u turizmu. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Goleš. Šibenik. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Skripta. 2003. Skripta. Vol... TIM. Šibenik..Popis radova: 1. 2004. 2. 3. 2003. Šibenik. TIM.. D. Goleš. 1. 3.. D. Zadovoljstvo kupca. Ekonomika troškova. Vol. 2. D. 94 . 1. D. Goleš. Metode upravljanja troškovima. Goleš. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. Zbornik radova VŠTM.. 2003. Goleš.. Zbornik radova VŠTM. 2004. 2. D. D. 2003.

Vol. veljače 2005.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku anita@vstsi.Ime i prezime: Zvanje: Marična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Anita Grubišić predavač (2003. Šibenik. čiji je i direktor. 2. Šibenik. A.o. godine.Izradila je stručnu recenziju knjiga mr.vstsi. 95 . Zbornik radova VŠTM. gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve službe poduzeća. A. Popis radova: 1. Godine 1998. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste te stručnu spremu VII/2.. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Grubišić. 2. Aktivno se služi engleskim jezikom. U skladu sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih djelatnika. 2004. 3. Zbornik radova VŠTM. Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni rezultat. Rješenjem Ministarstva mora. TIM. travnja 1971.o. 2004. Vol. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu. započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «. Ponašanje troškova. TIM. Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d. Šibenik. Šibenik u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. 2. Grubišić. Negro: «Osnove računovodstva i financija» Šibenik 1999. godine u Šibeniku..o.o. majka dvoje djece. Analiza financijskih izvješća. turizma. prometa i razvitka broj 530-1405-02 od 28. Zbornik radova VŠTM. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku...o. 2.hr/nastavnici/agrubisic Upravljanje troškovima Životopis: Anita Grubišić rođena je 05. A. na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija. TIM. Šibenik. Udana je. Grubišić. gdje u veljači 1995. koji je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj».hr http://www. Frane Z.. zaposlila se u poduzeću « COLIBRI» d.o. Vol. 2004.Godine 1995. Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda i usluga u poduzeća od ideje do realizacije.sc. prezentacije te prodaje i naplate. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002. te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d. a daljnje školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i financije.

2003.. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. 2003. 2. Šibenik. Šibenik. 1. Šibenik. TIM. Vol. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. Vol.. kratkotrajna financijska imovina. A. A. 1.. TIM. Grubišić. Zbornik radova VŠTM. Popis skripti: 1. Protokol vježbi. Grubišić. A. Vol. 2004... 5.4. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Protokol vježbi. Šibenik. 1. Šibenik. 8. 2003. A. Dugotrajna imovina. Šibenik.... Grubišić. 2003. Šibenik. Bilanca. 2003. 1. gubitak iznad visine kapitala. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. 2003. 2003.. 7.. Zbornik radova VŠTM. Protokol vježbi. TIM. Grubišić. Zbornik radova VŠTM.. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. Razred 1. Vol. 1. Grubišić. A. Zbornik radova VŠTM. Grubišić. Vol. Vol.. 6.. 2004. 2003. 3. Grubišić. TIM. Šibenik.. Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja.. Grubišić.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol.. TIM. Zbornik radova VŠTM. A. Grubišić. TIM. Šibenik. A. Novac. A. 2. Dugotrajna imovina. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. kratkoročna potraživanja. Šibenik. Oporezivanje nesamostalnog rada. A. Vol. Razred 0. A. 1. Ponašanje troškova. A. 2.. 3. TIM. Grubišić. 96 . 2004. Zbornik radova VŠTM. TIM. Grubišić.

Zagreb 1989. vol. Jakić. Sveučilište u Splitu. fasc. HFD Zagreb 2002.hr/~mjakic Poslovna etika Životopis: Mirko Jakić.1991..personal. U razdoblju od 1978. a od 1998. M. ..kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. a od 2004. 1. Conjectures and Metalogical Rules. hfd. a diplomirao je 1977. Zagreb 2004. HFD Zagreb 2004. M. završava Magistarski studij iz filozofije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jakić. Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju logike? Filozofska istraživanja. u Sinju. Od 2003. M. izmijenjeno izdanje ). Jakić. M.hr http://www. 2. Disputatio philosophica 1. Zagreb 2003. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Mirko Jakić izvanredni profesor (2003..1998. s tezom: »Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«. – 2003. Synthesis Philosophica.. kao docent. 2. završava doktorski studij iz filozofije na Sveučilištu u Ljubljani. 4. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1973. Zagreb 2003. Filozofija o znanosti. Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija matematike Hilarija Putnama«.. Popis knjiga: 1.unizd. 19. Jakić. Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. M. 1989. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. M. Popis radova: 1. Has logic any ontology? Synthesis Philosophica. . Zagreb 1993. Jakić. Školska knjiga. do danas kao prorektor za nastavu. rođen je 1954.) Sveučilište u Zadru mjakic@unizd. 1985. 97 . Jakić. 3. Sveučilište u Splitu.. Critique of Immanuel Kant's Criticism.. hfd. 3. od 1991.. Jakić. M. Logika ( IV.

Jakić. Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih disciplina. Jakić. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. 259. M. M. Zagreb 2004. 71..704. 196. .) 98 . Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science.5. M. (str. do 1996. M. Critique of Immanuel Kant's Criticism. god. 196. 187. Filozofska istraživanja. M.) 11. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. 702. .271. . (str. od 1991. Filozofska istraživanja. Jakić.) 12. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod naslovom "Znanje i protok informacija". Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji.28. god. 181 . Zagreb 1992. 702. Jakić.. (str. M. (str. Zagreb 1990. od 1996. Zagreb 1985. Jakić. god. M. Jakić. (str. voditelj znanstvenoga projekta (6 .752. od 2002. Jakić.. Radovi.262) pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici".) 9.. (str. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. M.195. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986.01 . . Zagreb 1988. Acta Analytica. Zadar 1986. . Jakić. Zagreb 1988. 2. .. (str.) Popis projekata: 1. Acta Analytica. 181 195. Jakić. 57.) 3. Zadar 1984.. do 1999.) 6. Radovi.704. Zagreb 1990.) 4. Putnam i istina Filozofska istraživanja. Jakić. On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in Mathematics. . M. (str.) 8.) 10. 17. Jakić.. On the nature of mathematical theories (1).) 7. M.60. 187. god. Filozofska istraživanja. 3. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom "Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike" Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M12 Poslovna etika 1. Putnam i istina Filozofska istraživanja. (str.81. M. (str. Zadar 1992. 2. Disputatio philosophica 1. M. 738. (str. Jakić. Radovi. Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja.. god.

Napredak. siječnja 2005.. Doktorsku disertaciju obranila je 18. 144/4. završila je jednopredmetni studij Psihologije. u Zadru.hr http://www. polje psihologije.Član je Hrvatskog psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva Hrvatske.personal. upisuje poslijediplomski studij . prof.sc. Obnašala je dužnost predstojnika Zavoda za predškolski odgoj. u stalnom je radnom odnosu na Filozofskom fakultetu.sc. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa.Ime i prezime: Zvanje: Mira Klarin docent (2005. siječnja 1998. 1995..) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. prof. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti.unizd. g. Klarin.dr.dr. svibnja 1963. Slavko Kljajić. Psihologiju komunikacije realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološkokatehetskoj školi u Zadru. Alije Kulenovića. Klarin.sc. od Matičnog povjerenstva izabrana je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije. Marine Ajduković. Od 1993. Zadar. 2005. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof. 2004.klarin Menadžment konflikata Životopis: Mira Klarin rođena je 3. M. M. a diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19.sc. sc. stručnih i preglednih radova i prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i domaćim časopisima. Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i Edukacijske psihologije.dr. Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla. 450.dr. Očeva uloga u razvitku samopoštovanja. Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina): 1. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1987. pred povjerenstvom prof. 1999. Recenzira radove za časopise i zbornike. g. 20. Vlasta Vizek-Vidović. g. prosinca 2000. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece E-mail: URL: Kolegiji: mklarin@unizd. prodekana za nastavu. stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof.dr.hr/~m. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje znanja. 99 . 2. g. Osim na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece.znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih. g.

Klarin. Nenadić-Bilan. 5. 2002. Zbornik radova. Annales for Istrian and mediterranean Studies. Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja. Klarin. 2003. Klarin. br. učitelj. 167-175. Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije. 1/2.. Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata. M. 2000. Klarin. br.. Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi. M.. 15. M.. 13/6. M. 2002... 2001. Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata.. 8. 13. Klarin.. str... 34. 2003. Klarin. Lj. M. Ponašanje djeteta rane školske dobi u interakciji s učiteljicom. Klarin. Klarin. 4-5. str.. 100 . R. 16. Klarin. Klarin. razvoj i odgoj. 7. 18. 2002. M. 9/2. str. Društvena istraživanja. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština".. 14. Split.. 2002... 9. 55-69.. Vidaković J. 2001. M. 2004. 2002.. M. Vidaković. 2002.rezultati jedne ankete. str. I. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. M.. Klarin... 20. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar. 2002. Informatologija. Društvena istraživanja. M. Zbornik radova "Dani predškolskog odgoja. M. 7. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. M. M. 129-141. 19.. Bacalja.3. god. str. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u mlađim razredima osnovne škole . 1-2. Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji. 805-825. Annales. 12.. Klarin.. M. 164-168. 11. Zbornik radova "Mirisi djetinjstva. 17. Hvar. 6. Zadar. (prethodno priopćenje) 11. Dijete. 148-150. 2. br. M.. (pregledni rad) 10... Društvo i tehnologija. Split. M. 2004.. odgojitelj. 75-80. Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i međukulturalne komunikacije.. 2002. Klarin. br.. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. 1.. Medij kultura i odnosi s javnostima.. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije. br. Lokas. M. 78-81.. Razvoj i igra djeteta predškolske dobi. Zbornik radova "Djetinjstvo. Baština k baštini. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. Klarin. Lukić. Vuković. 1. 1. 81-95. M. Mediji..1 str.longitudinalno ispitivanje. Ušljebrka. 2002. Internet i međukulturalna komunikacija. Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta". 1081-1099. Klarin. 2004. br. Klarin. M. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . 81-85. Zbornik radova sa skupa. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada. 14.. 2002. kultura i odnosi s javnostima. Klarin.. J. 249-257.. D. Klarin. M. Razvoj u socijalnom kontekstu. 4.

M. Mediji. Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi".. M. J. 2. br.. 167-175. 11-20. 2000. Klarin.longitudinalno ispitivanje. Zagreb. Klarin. 2002.. (prethodno priopćenje) 101 . str.. 2002. Vol. M. Vuković.. kultura i odnosi s javnostima. M. 2002. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. 1/2. br 1(2). M. 2. str. Zbornik radova. 81-95. 4. br. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". 164-168. Vidaković. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . Klarin. 2002. Klarin.. 3.2.. Klarin.. 148-150. Razvoj u socijalnom kontekstu.21. Društvo i tehnologija. M.1 str..

t-com.g. Split. gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. kojoj je osnovni cilj psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima. Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik.lugovic@si. Menadžment konflikata Životopis: Rođena je u Osijeku. 04. 02. Tijekom studija psihologije radi kao studentpsiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja. obranila je specijalističku radnju pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite» 2001.hr/nastavnici/glugovic Psihologija za menadžere. i na Odsjeku za psihologiju studij psihologije 1980.godine.hr gina. 2000. godine.g. 1956. 1995 i 1996. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije. Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods.vstsi. Osniva 1994. do danas. Priprema i provodi projekte «Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a «Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om 1995. supruga poginulih 102 . Pohađala je edukacijski seminar za uporabu MMPI-2. i 1996. Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju iz Realitetne terapije 2004. (Choice Thery. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za pedagogiju završila je studij pedagogije 1978. Odsjek za psihologiju. Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja telefonskog psihološkog savjetovanja. SKID-I i SKID-II.lugovic@vstsi. U radu Centra PSP organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece.hr http://www. Pohađala je edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994.Ime i prezime: Zvanje: Gina Lugović viši predavač (2003. komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka. reality Therapy. Završila je certifikatnu 2001. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.g. Šibenik E-mail: URL: Kolegiji: gina. posttraumatskog stresnog sindroma. (WGI voditelj Leon Lojk).) Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb. Završila je edukaciju za facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs. Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije posttraumatskog stresnog sindroma 1997.

Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju – hrvatski ogranak.2000. Član je Hrvatske psihološke komore.hrvatskih branitelja.. Šižgorić». Knezović. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split. kao psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za delinkvenciju. Visoka škola za turtistički menadžment. 2.. Sekcije za kliničku psihologiju. Šibenik. invalida. D. obitelji i svih stradalnika iz Domovinskog rata. Šibenik. Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003. Od 1980. 103 . Etičkog odbora HPK. Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku. do 2002. G. Skripta. ur. dječju i adolescentnu psihijatriju. 1997. a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih invalida Zagreb. Z. G. ur. B. Gradska knjižnica «J.psihofiziologije rada. Kultura komuniciranja i poslovna etika. Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. predavač stručnih kolegija iz područja psihologije . Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. Gogić. Kocijan-Hercigonja. Popis knjiga: 1. 2. Skripta. . Bila je član Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje paralize Republike Hrvatske. ekonomsko-turističkoj. Regionalni je mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost» Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. Stjepan Sirovica. U Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama psihologije. prometnoj).. 2005. Lugović. Lugović. Šibenik. Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja «psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje komunikacije unutar obitelji. razvojačenih branitelja. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. Visoka škola za turtistički menadžment. MHBDR. Hrvatskog psihološkog društva. G. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. u srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj. Hrvatski psihosocijalni program. Sudionik je Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. U projektu Ministarstva prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za prevenciju zlouporabe droga. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik. Lugović. 2001. Sekcije za forenzičku psihologiju. 2005. Osnovni elementi međuljudskih odnosa. psihijatrije i neurologije. G. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu zdravlja Šibenik. OB Šibenik. kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele pedijatrije. Zagreb. brak i obitelj. Od 1985. Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982. Lugović. Popis skripti: 1..

4. 104 ... Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. Popis pozvanih predavanja: 1. Komunikacija (stručni tim – roditelji. UNH. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Odsjek za psihologiju. G.. Vodice.. Đ. Skradin Children Posttrauma Study. Lahad.. 2. Liović. obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study. Zadar 2005. Lugović. Skripta. Lugović. The Psychological and Counseling Service. G. G. 2004. Psihologija međuljudskih odnosa. Poslovna komunikacija.. Lugović.. G. Pano izlaganje. Šibenik. G. 5. Visoka škola za turtistički menadžment. br.... Jerusalem. Lugović. Skripta. 54/55. O. Filip Jakov. Komunikacija (dijete-vrtić). Lugović. Lugović. Lugović. Rašunović-Sunara. modeli za procjenu zlostavljanja. G. 2004. ministry of Education... UNH. Ispravni putevi za učiniti pravednu stvar – Tolerancija.. Lj. pravo i pravda. 1999. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Lugović. G. Vol. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Kultura komuniciranja. Israel. Lugović. 1-5 August 2004. G. Visoka škola za turtistički menadžment.. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. 5. G. Lugović. J. 2004 3. Nastajanje traume.. intervencije. Biograd. Radovančević. G.. M. 15th World Congress on Mrdical Law. 2004 4. Rašunović-Sunara. G.3. p. Medix. 1999. Visoka škola za turtistički menadžment. 2004. 2001. A. 2. Sekcija za forenzički psihologiju. 2004. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. Lugović. B. G. Lugović. 4.... Knin. Magistarski rad. HPD Zadar. Živković. 7. G. G. Lugović. Kako živjeti zajedno... HPD. Radovančević. Šibenik. Lugović. J. Đ. Solaris. 5. obvezama i odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje. Liović.. 934-940 3. 6. 2005. Ayalon. Dječji vrtić Vodice. osobine razvoja djeteta i mogućnosti vrtića). Lj. Skradin 1996 – 1999. The respond of patients and health care workers to the proposed law on patients rights. 2004. Forenzički intervju s djetetom. 4. Community Stres Prevention. Šibenik. G. Knin. Belicza. 2003 Popis objavljenih radova: 1.. ed. Skripta. 2004. Opatija. Lugović.. Tijek reakcija PTSP u djece . Cohen. SHEFI. Belicza. Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima. Lj. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih).. B.

1997. Lugović. Šižgorić». Skradin 1996 – 1999. Cohen. Solaris. O. Tijek reakcija PTSP u djece . The Psychological and Counseling Service. Skradin Children Posttrauma Study.. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. G.. Lugović. Vol. Lugović. Gradska knjižnica «J. 2. SHEFI. Zagreb. 2. Živković. Psihologija međuljudskih odnosa. Ayalon. Kocijan-Hercigonja. Gogić. G. Z.. G.. 2001. Lahad. ed. Skripta. 2004. Lugović. Lj. Lugović. G. Lugović. Pano izlaganje. Lugović.. HPD Zadar. D. Lahad. Hrvatski psihosocijalni program. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. ed. 2004. 8. B. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. (Knjiga sažetaka) 9.. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. Lj. Dječja i adolescentna 105 . Solaris. Lugović. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. G. 4. 1999. 7.. 2005. Cohen. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. OB Šibenik.. G.. ur.. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Jerusalem. SHEFI.. Zadar 2005. ur.. G. A. Skradin 1996 – 1999. Lugović. 5. Lugović. HPD Zadar. 4. Lugović. The Psychological and Counseling Service. Stjepan Sirovica. Knin. 3.. Community Stres Prevention. A. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. 5. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. M. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. UNH. Community Stres Prevention. G. Pano izlaganje. Lugović. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Filip Jakov. 1999. Skradin Children Posttrauma Study. 4. 1999. 4. Vol. M. 6. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Šibenik. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Ayalon. G. Tijek reakcija PTSP u djece . Odsjek za psihologiju.. Jerusalem. Živković. 2001. Israel. G. Israel. Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih).Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M11 Psihologija za menadžere 1. Knezović. Visoka škola za turistički menadžment. ministry of Education. 1999. G. G.. Zadar 2005. Lugović. G.. O. Zagreb. 3. Šibenik. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. Dječja i adolescentna psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. Lugović. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ministry of Education. G.. 1997. MHBDR. Magistarski rad.

Zagreb.psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. 1997. (Knjiga sažetaka) 106 .

izrade projektnih podataka za centrale itd.hr/nastavnici/zmikulic Poslovne simulacije.vstsi. danas Fakultet elektrotehnike i računarstva. dipl.o. Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za razvoj. telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL. U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. godine.) zelimir.. Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. sistem dizajna po funkciji i po funkcijskom bloku. Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo 107 . Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini.o. Compco systems d.ing. predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku za područje 2. godine u Šibeniku gdje je završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom. kolegij operacijski sustavi. znanstveno polje 2. Nakon preseljenja u Šibenik 1985. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen brončanom plaketom "Josip Lončar". razvoja softvera za funkcijske blokove. ispitivanja programa na računalu opće namjene i na maketi centrale. veljače 1957.hr http://www.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Želimir Mikulić Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. godine prešao raditi u tvrtku Velebit kemija i strojevi.mikulic@compco.2 Računarstvo. zaposlio se u tvrtki Velebit Informatika iz Zagreba iz koje je 1989. danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE. ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava. do funkcijskog ispitivnja centrale u radu. Softversko inženjerstvo Životopis: Želimir Mikulić. smjer Elektronike. Rođen je 02. Tehničke znanosti. Surađivao je na više projekata današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i računalnih mreža. Ti poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom. preko rješavanja problema uvođenja novif funkcija u sustav. predavač (2003. Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja "Nikola Tesla". te objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisu ITA Informatika. rukovodio radom grupe dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava AXE 10 za tržište SSSR-a. Diplomirao je prije roka u jesen 1979. usmjerenje Telekomunikacije i informatika.

Ž... Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja. 2004... Vol.. 2004. TIM. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM).njihovo asembliranje. 9. Ž. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Mikulić. TIM. Ž.. 4. 2004. 1991. 2. Vol.. u kojoj je i danas zaposlen. 11. 2003. 2004. 5.. Ž. Zbornik radova VŠTM .. TIM. državnoj upravi i lokalnoj samoupravi.. TIM. tehnike i alternativni pristupi. Vol. 2.o. 2. Ž. Vol....o. 2. Zbornik radova VŠTM . Ž. Šibenik. Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura. 1. Mikulić. Mikulić. 2. što uključuje osobna računala. računalne mreže. Mikulić. TIM. Zbornik radova VŠTM . 6. Mikulić. Šibenik. TIM. Mikulić.. Oženjen je i stalno živi u Šibeniku. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika (voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao voditelj Računalnog praktikuma. izabran je u zvanje predavača za kolegij Operacijskih sustava. Zbornik radova VŠTM . školstvu. Ž. TIM.. Šibenik. Sistemski razvoj: napredni alati. 2003. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih poslova do korištenja u upravljanju procesima. Šibenik. programsku podršku i edukaciju korisnika. Šibenik. 1. TIM.. 7. godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d. Poslovna strategija i informacijski sustavi. Popis radova: 1. Mikulić. Vol. 108 .. 8. Godine 2003. TIM. poslužitelje. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja. Mikulić. trgovini. Zbornik radova VŠTM . Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije. Poslovna informatika i Poslovne simulacije. 1. 1. 2003. 10.. Šibenik. Tvrtka se bavi projektiranjem. Šibenik. Vol. 2004... Ž. Vol. Šibenik.. Mikulić. Vol. hotelskoturističkim tvrtkama. TIM. Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama. 2004. 2.. 2004. Ž. implementacijom i održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti. Vol. TIM. 2. Vol. Zbornik radova VŠTM . industriji. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. uslužnom sektoru. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. Ž. Šibenik. Ž. Šibenik. Zbornik radova VŠTM . 2. Šibenik. 3. Zbornik radova VŠTM . U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz predmeta Informatika. Vol. Mikulić. 2003. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. proizvodnjom.. Operacijski sustavi i građa računala.

Mikulić. 2004. Šibenik. 2. Sistemski razvoj: napredni alati. Vol. Poslovne simulacije. Zbornik radova VŠTM .. Vol. Zbornik radova VŠTM . 2. TIM. Ž. Zbornik radova VŠTM . 3. Mikulić. 1. Mikulić. 2004. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. TIM. 2. Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo 1. Šibenik.. Šibenik. Ž. Ž. Skripta.. TIM. Vol. 2. 2004. TIM. Mikulić.. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa.. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava.. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Mikulić. 2004. Ž. Ž.. Ž.. 4. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. Vol. Vol. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Vol. Zbornik radova VŠTM . 2004. TIM. Zbornik radova VŠTM . 5. Zbornik radova VŠTM . 2...... 2. Mikulić. Ž. tehnike i alternativni pristupi.. Šibenik. Mikulić. Ž. Šibenik. 2004 4. Šibenik. TIM. Zbornik radova VŠTM . TIM. 1.. 2003.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ž. 2004 3. 2..Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M24 Poslovne simulacije 1. Šibenik. Mikulić. 2003 109 . Mikulić. Vol. TIM. 2. Šibenik. Vol. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa.

2002. iz područja menadžmenta i financijskog menadžmenta. Negro. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji. Z. na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na Ekonomskom fakltetu u Zagrebu. F.o.. 3. Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment. 2. Objavio je više radova iz područja računovodstva. kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača. "Bagat". Z.) Sveučilište u Zadru. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku..11. 1999. Popis knjiga: 1.o. "Zadar" i "Ugo").2000. koje poslove obavlja profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Frane Zvonimir Negro Viši predavač (2000. tada Zagrebačkog sveučilišta. Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d.vstsi. Negro. proveo je na poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih poduzeća u gradu Zadru ("Maraska". Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku fznegro@vstsi. bavi se i teoretskim radom pišući referate . F. polje financije trgovačkih društava. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Položio je ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja. Osnove računovodstva i financija.01.god.. Na Visokoj školi za turistički menadžment. u Zadru. Ekonomski studij završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu. a od 21. radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka. 1999. Sav svoj radni vijek. kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje. Z. Osnovnu školu završio je u Ražancu. Završio je poslijediplomski studij. Financijski management.hr/nastavnici/fznegro Strategijski menadžment. Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti. stručne i znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista. srednju ekonomsku školu u Zadru. revizije i financija. Upravljanje troškovima Životopis: Rođen je 02. Management.1941.u svojstvu višeg predavača. u praksi. kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. F.hr http://www. Negro. 110 .

Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. 2. 1999. F. 2003 / 2004 i 2004 / 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F... F.Popis skripti: 1. Z.. Z. Negro. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Strategijski menadžment. Z. F. Skripta. Metode kalkulacija. Management.. 111 . Negro. Z.: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. F.. 2003. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Negro. Skripta. Negro. F. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi.. Financijski management. F. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Skripta. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. 2004 / 2005 2. Skripta. Z. Negro. Negro. Negro. Negro. 3. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. F. 5.. 2005. Z. Negro. Z.. F. Skripta. Negro. 4. 2005. Negro.. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. 3. 2005. 2004. 6. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. Popis autoriziranih predavanja: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Obrtna sredstva. Negro. Financijski menadžment i bankarstvo. F. F. 2002. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Metode kalkulacija. Obrtna sredstva. Z. 4. 2003. 5. F. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F.. 2. Skripta. Z. 2005. Skripta. 2005. Z. Negro. Z. F. Metode kalkulacija. Negro. Skripta. Skripta.. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005. Negro.

2003.: 1. A. 112 ... Popis objavljenih radova. Croatia-Italy.vstsi. Musić.hr/nastavnici/a. a provjera istog izvršena simulacijom u VISSIM –u. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike / Biomedicinske elektronike na FESB . pp: 652 – 656. Paris. 2005. Special Session . Rončević. Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Splitu. October 10-13. "Muscle activity during ergometer rowing". T. Panjkota..2004. 2. Meštrovića Drniš E-mail: URL: Kolegiji: apanjkota@inet.Workshop on Signals and Systems in Human Motion. Panjkota. A. smjer Automatika završio u Šibeniku. Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999. SoftCom 2004..u.panjkota Softversko inženjerstvo Životopis: Osnovnu i Srednju Tehničku školu. 3. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" – program za identifikaciju pisan u C++... god.. 2004. pp: 42 .) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku Srednja škola I. Split-Dubrovnik-Venice. Innsbruck. February 16 – 18. Zanchi. A. J.. "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke “. " Kinematics of rowing – a new approach to the rowing technique training".Signals and Systems in Human Motion.46. September 6-10. BioMED '05.. A. Panjkota.hr http://www.Ime i prezime: Zvanje: Ante Panjkota asistent (2003. published at the EUROSIM’04. Vanjski je suradnik Laboratorija za Biomehaniku.

Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj školi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Skupovi. Paić. upisuje se na PMF . u Šibeniku. 2003. J. Interna skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku..hr http://www. gdje je i završila osnovnu školu Petar Krešimir IV. Perkov. matematike u Ekonomskoj. 2003. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: josipa@vstsi. Perkov. Perkov. 1996. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija ″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka. 2004. 3. Po povratku u Šibenik 2002.Ime i prezime: Zvanje: Josipa Perkov asistent (2002. gdje je i diplomirala 2001. J.hr/nastavnici/jperkov Statistika. Šibenik. Popis skripti: 1. R... 2.. Skripta.Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu. 4. 2004. J. Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Životopis: Josipa Perkov rođena je 1. Funkcije: Zbirka riješenih zadataka. Interna skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Interna skripta. Interna skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 6. Perkov.. na temu Geodetske krivulje. 8. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. Perkov. Šibenik. 113 .. J. 5.. J.vstsi. R. Šibenik. kolovoza 1978. J. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. J. Matematika I. Šibenik. 2004. Šibenik. Perkov. metrike i izometrije. Interna skripta. Paić. Od siječnja 2003. Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka. Skripta. Šibenik. brojevi: Zbirka riješenih zadataka. Paić. Skripta. Perkov. Šibenik. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. Šibenik. Tijekom studija bila je stipendist Šibensko-kninske županije. radi kao prof. Statistika. 2003. te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 7.. R.. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. J. Matematika II.

.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. J. TIM.. Perkov. Perkov. Zbornik radova VŠTM . 8. Osnove rada u Microsoft Excelu. Zbornik radova 11. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. J. 2005. Uvjetna vjerojatnost. Vol. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Protokol vježbi. Vol.. J. 2004. Zbornik radova VŠTM . 2004. 2004. Perkov. međunarodnog savjetovanja HDO-a. 2004. Protokol vježbi. Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka. Vol. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Metoda funkcionalne pouzdanosti.. Perkov. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M14 Statistika 1. 2004. 114 . Šibenik. Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 1. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. varijacije i kombinacije. Vol.. 2005. međunarodnog savjetovanja HDO-a. Binomna razdioba. Vol. Belak. varijacije i kombinacije.. Šibenik. Binomna razdioba. 4. Paić. Šibenik... 2004.. Zbornik radova VŠTM . Perkov. 2004. 2. Paić... R. Vol. TIM. 6. Perkov. TIM. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . Šibenik. R. Skripta. 2.. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . Belak. J. 3.. Šibenik. J. 2. 2004. Šibenik... 5. 2004. Perkov. Popis radova: 1. 7. Šibenik. J. J. Osnove rada u Microsoft Wordu. J.. J. J. Perkov. Perkov. Prebrojavanje: permutacije. TIM. Šibenik..9. 2. Perkov. J. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. 2003. 2004. varijacije i kombinacije. 2004. 2. Skripta. Šibenik. Perkov. Protokol vježbi. Zbornik radova 11. S.. Uvjetna vjerojatnost. 4. Interna skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. Statistika.. Osnove rada u Microsoft PowerPointu.. 4. Perkov. J. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. J. Prebrojavanje: permutacije. Perkov. J. 2004... 2. 2. 2. 2. J.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. 2. Zbornik radova VŠTM . TIM. 3.. J. Vol. 2... Šibenik. TIM. Uvjetna vjerojatnost. 2004.. Binomna razdioba.. Statistika. 2. 2005. Šibenik. Zbornik radova VŠTM . J. Vol. S. 2004. Šibenik. TIM. J. Šibenik. Perkov. Interna skripta. Prebrojavanje: permutacije. TIM. 5.. Šibenik. Vol. Perkov. Perkov. 3.

“ koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom dodjele rektorove nagrade. rujna 1978. i koordinatora izrade nastavničkih web stranica.hr/nastavnici/t. i komentorstvom mr. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora. Upravljanje okolišem.. Alumni koordinatora. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. polje – EKOLOGIJA. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom: «Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive». Sibile Jelaska. Šibenik. Suautor je ili autor više stručnih radova te surađuje u pisanju skripta i handouta. Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia. Ž. Mentorska praksa i Praksa u turizmu. Radić.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: tanja@vstsi. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. od listopada 2004. Zagreb. 115 . Lambaša Belak. 2005. Diplomirala je 10. Skripta.vstsi. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša. Tehnologija prometa Životopis: Tanja Radić rođena je 8. 10.radic Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja. U listopadu 2003. surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane.Ime i prezime: Zvanje: Tanja Radić asistent (2003. 1997. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu (opća – VII gimnazija). Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth. sc. a od veljače 2005. Popis skripti: 1. U ožujku 2004. Biološki odsjek. dr. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Nataše Bauer..hr http://www. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. sc. i stekla zvanje diplomiranog inženjera biologije. March 2005. Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. T. pod mentorstvom akademkinje prof. travnja 2003. smjer molekularna biologija.

. Gaćina. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Radić. 2005.. Interna skripta. Gospodarenje otpadom. Pisanje diplomskih radova. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. T.. Handouti. 116 .. Ž. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. 3.. Vol. Radić.. T.Popis radova: 1. Šibenik. Radić.. Lambaša Belak. Prirodne i otpadne vode i nihovo pročišćavanje. Lambaša Belak. Mikulandra Volić I. Belak. Zbornik radova VŠTM. 2005. listopada 2005. Ekologija i zaštita okoliša.: 1. 7... Interna skripta. 2004. Šibenik. Šibenik. Perkov J. Lambaša Belak.. Lambaša Belak... T. Vol. Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju krutog otpada na slivnom području rijeke Krke. 2004. Šibenik. Lambaša Belak. Ž. 2005.. (u pripremi) 2.. Zbornik radova VŠTM. Interna skripta.. 2. 2005. Lambaša Belak. Zagreb. 10. T... T. elaborata i dr. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park Krka.. Ž. TIM. Radić. TIM. S. Ivčić S.. Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Radić. Šibenik. 11. Radić. Šibenik. TIM. – 8.. 2004. S. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Ž. Međunarodnog skupa održavatelja. 12. 4. 2004. T. T.. HDO. T. 2. Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na problem oštećenja tla.. Handouti. Radić. N. Radić. 2004. T. Zbornik radova VŠTM. TIM. Šibenik. Uloga ekologije u očuvanju zraka.. Ž. Popis projekata. T. Belak. Radić.. T. Lambaša Belak.. Radić. Zbornik radova 11. Lambaša Belak. T. Ž. Ž.. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na biocenoze. 9. Šibenik. S. Vol. 2005. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. 2005. HDO. T. 8.. 5. Vol. Zbornik radova VŠTM. Radić. Pisanje seminarskih radova. Radić T. TIM. 5. Ž.. Šibenik. 2.. Šibenik.. T. Belak. 2.. Tehnologija hrane. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. Šibenik. Ž. Interna skripta. Pisanje diplomskih radova. 2. 2004. Ž. Časopis Održavanje i eksploatacija. Pisanje seminarskih radova... Radić. Radić. Radić.. Čičin-Šain D. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005.. Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. 6. Lambaša Belak. 2.. Lambaša Belak. Zbornik radova VŠTM.

a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje.6. 4. broj studenata po jednom angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija.4. kabineta i laboratorija. Sukladno broju angažiranih nastavnika. čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju. na svakog. što omogućava visoku kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog studija. Proračun opterećenja prostora nastavom.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta Broj studenata diplomskog studija menadžmenta. procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i izvanrednih studenata godišnje. od čega se za stručni preddiplomski studij menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata godišnje. Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta godišnje neovisno o smjeru. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta. Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija. sveučilišnih i stručnih studija. a 95% na vježbama. integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90% nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima.. stalno zaposlenog nastavnika. temeljem iskazanog interesa sa nastavak studija turističkog menadžmenta.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta Sukladno raspoloživom prostoru. opremi iz točke 4. Planirani broj studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata sveučilišnog studija.2. te broju angažiranih nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta. u odgovarajućim segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem. prijelaz na druge studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini studija. smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na 150 redovitih studenata godišnje. 117 . a s obzirom na kapacitete predavaonica.6. 4. dolazi oko 5 studenata diplomskog studija menadžmenta.

00 370.000.00 118 .3.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija. troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta.817.000.000.000.15.00 362.4.400.00 kuna godišnje.000.352.6.280. Tablica T4.000.00 4.7.000.000.00 300. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.00 180.00 710.000. 1.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija menadžmenta.3. putnih troškova gostujućih nastavnika.7 Procjena troškova studija po studentu S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija.00 300. općih režijskih troškova. te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju.15.00 220.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta RAČUN OPIS 1 2 3 RASHODI POSLOVANJA 31 Rashodi za zaposlene 321 Rashodi za zaposlene u administraciji 322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 323 Rashodi za vanjske suradnike 32 Materijalni rashodi 321 Naknade troškova zaposlenima 322 Rashodi za materijal i energiju 323 Rashodi za usluge 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.00 10.00 380.000. troškova amortizacije opreme i zgrada.000. kako je prikazano u tablici T4.00 250. 1. određenog u točki 4.00 700 5.00 100. noćenje…) 34 Financijski rashodi 38 Ostali rashodi 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 424 Knjige.817.00 2.00 1.2.000.000.072.00 1. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4. izvršen je proračun.00 200.000.00 10. Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe. troškova osiguranja kapitala.1 i 4.000. te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: IZNOS U KN 3 3.5.772.000. a ne procjena. koja iznosi 5.000.000. dnevnice. 4. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona.

određenog u točki 4.4. kako je prikazano u tablici T4.00 OPIS 2 IZNOS U KN 3 690.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu diplomskog studija menadžmenta.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta RAČUN 1 3 31 321 322 323 32 321 322 323 329 3299 34 38 4 41 42 421 422 423 424 RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Rashodi za zaposlene u administraciji Rashodi za stalno zaposlene nastavnike Rashodi za vanjske suradnike Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.00 60.000.000.000.00 95. Tablica T 4.00 60 12.6.00 20.000.500.1 i 4.000. dnevnice.00 180.000.00 30. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.00 505. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: 35. noćenje…) Financijski rashodi Ostali rashodi RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Građevinski objekti Postrojenja i oprema Prijevozna sredstva Knjige.000.00 60.3.00 750.00 125.000.7.000.6 koja iznosi 12.3.000.00 30.000.00 119 .000.000.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija.00 285.00 3.00 2.500.000.000.000. te jednog administrativnog djelatnika (1.000.00 40.3.00 60.000.00 25.00 kuna godišnje.

objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole. U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim rezultatima. Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u točki 3.8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom slijedećih elemenata: . . Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu sudjeluje najmanje dvoje studenata studija.4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u prethodnom semestru. .evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija. a prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove svoje Alumni udruge.statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i seminarima . 120 . Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom razdiobom. .kontrola nazočnosti studenata na predavanjima.statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve kolegije. s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem. Pri predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti rezultati postignuti u svim segmentima nastave. a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta). seminarima. Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova udruge Alumni. Rezultati ankete studenata su javni.kontrola prolaznosti studenata na ispitima.4. vježbama.2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful