P. 1
TMDR Finale

TMDR Finale

|Views: 326|Likes:
Published by dfejzic

More info:

Published by: dfejzic on Dec 21, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/21/2010

pdf

text

original

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

Šibenik, 2005.

SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................4 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa .......................5 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6 2. OPĆI DIO ............................................................................................................7 3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9 3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9 3.2 Opis kolegija ................................................................................................11 3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11 3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14 3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16 3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta .................................................................................................20 M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25 M14: STATISTIKA.......................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................................................49 3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52 3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52 3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija............................................................................54 3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56

2

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta .....................................................................................................57 3.7. Način završetka studija ...............................................................................57 3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59 4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59 4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59 4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60 4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60 4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61 4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61 4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61 4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62 4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63 4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66 4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67 4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68 4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71

3

1. UVOD

1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom, kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta. Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu, sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske. Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću (psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta, operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova. Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i strategijskog menadžmenta. Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba

4

programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu" znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu. Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao, stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta, koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske. 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2. Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan (djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri izradi ovog prijedloga diplomskog studija. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,

5

projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta: Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova (www.unipd.it); Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business Administration) (www.wu-wien.ac.at); Facoltà di Economia, Università di Bologna (www.economia.unibo.it); Manchester Metropolitan University Business School (www.business.mmu.ac.uk); Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani (www.ef.uni-lj.si); Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave (www.fm.uniba.sk); Queen Mary, University of London (www.qmul.ac.uk). 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre (core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.

6

sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. 2. menadžmenta i - - 7 . preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugim visokim učilištima iz područja ekonomije. OPĆI DIO 2.4. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u Republici Hrvatskoj. Trajanje studija. Nositelj studija: VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU 2. i razlike programskog slijeda.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom.2.4. Uvjeti upisa na studij 2. mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili: preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom programu je: SPECIJALISTIČKI MENADŽMENTA DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 2. Sveučilišta u Zadru. uz polaganje razlike programskog slijeda. određeno je na godinu i pol (tri semestra) za stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija. vrijednosti 180 ECTS bodova. preddiplomski sveučilišni studij. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. turizma. Odjela za ekonomiju u Šibeniku.3.2. preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog menadžmenta.

odnosima s javnošću i strategijskog menadžmenta.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu polaznik ima kompetencije. ako je u toj zemlji primijenjen. a posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. "top managementa".6 Stručni naziv Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta: SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec.poslovne informatike u Republici Hrvatskoj. diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje uz polaganje razlike programskog slijeda. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske. Bolonjski proces u obrazovanju. - - 2. Bolonjski proces u obrazovanju. uz polaganje razlike programskog slijeda. te sve uvjete za samostalni profesionalni i osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u turizmu. 2.) 8 . ako je u toj zemlji primijenjen. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja ekonomije i menadžmenta. stečene na nivou obrazovanja. i razlike programskog slijeda.

9 . iako to ni u kom slučaju ne znači da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog studija. Osim predloženih izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog studija. predstavlja nastavak preddiplomskog studija. preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava izradom diplomskog rada. trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2. u programskom smislu. godine.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij.1 u integralnom obliku s obveznim programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija. koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav). Program diplomskog studija prikazan je u tablici T3.1 Opis programa diplomskog studija Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta. jednogodišnji studij 60 ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997.1.3. Svi programski sadržaji derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku (modul M1. koji. ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija. OPIS PROGRAMA Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz preddiplomskog studija) u programskom smislu. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija (diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni preddiplomski studij. bez smjerova. 3. Naprotiv. 3. Visoku kvalitetu stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista Visoke škole za turistički menadžment.

6 min. SEMESTAR Poslovna etika Statistika Metode znanstvenog istraživanja Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Menadžment rizika Upravljanje troškovima PRED. SEMESTAR Psihologija za menadžere Strategijski menadžment Operacijski menadžment Izborni kolegij M1B Izborni kolegij M1C Semest. 90 Tablica T3. SEMESTAR Diplomski rad - - 20 300 30 30 min./VJ. 3 3 3 3 3 3 45 45 45 45 45 45 1 1 1 1 1 1 15 15 15 15 15 15 ECTS M12 M14 M15 M31 M33 M34 M1X 6 6 6 6 6 6 24 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju M22 M23 M27 M2X II. 6 min. 6 min. 30 M30 III. SEMESTAR Menadžment konflikata Poslovne simulacije Izborni kolegij M2A Izborni kolegij M2B Izborni kolegij M2C 3 3 45 45 1 1 15 15 6 6 min. Tjedno Semest. 6 min. uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda. Tjedno Semest. U slučaju 10 . 6 min. SEM. SEM. Tjedno Semest./VJ. SEMESTAR Inovacije i tehnološke strategije Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 30 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija (i drugih sveučilišta).1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED. ECTS M11 M35 M13 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 min.2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ I. Tjedno I. 30 M21 M24 II.Tablica T3.

ECTS bodovnu vrijednost kolegija. Drugi oblik pomoćnih nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija nastavnog sadržaja. po semestru diplomskog studija. osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija (koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija) student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom ili zimskom semestru. Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za turistički menadžment od akademske godine 1999. seminare i vježbe. što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog 11 . Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s preddiplomskog studija. Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja. broj četiri. Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja. Poslovne simulacije)./2000.2. ali pri tome. kratkog programskog sadržaja. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su handout-i. čime se osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj. Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme. način određivanja bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem programskog sadržaja kolegija. Master) i dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij održava. opis izvedbe nastave.izbora kolegija sa drugih studija. god.2 Opis kolegija Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u unificiranim formama. obvezne i dodatne literature. Programski slijed označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu. mora biti ostvaren i programski slijed kolegija. koji su organizirani po nastavnim jedinicama. 3. Primjenom handout-a u nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja. i principijelno se sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i "case". a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24 označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale. mora biti pripremljen u dva oblika. uz navedene uvjete. 3.1 Izvedba nastave Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa primjenjuje se kombinirana metoda. načina provjere znanja.

za većinu kolegija realizira se putem primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio seminarskog rada.sadržaja. Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme. Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi potrebno je. provjere i ocjenjivanja izrade seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. Primjenom ove metode organizacije i provedbe seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. polaganje kolokvija. Mišljenjem Upravnog vijeća Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002. pri čemu je kolokviju. prije početka nastave.računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi. Obrana seminarskog rada. zbog čega je izvršeno opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave. radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze na web stranicama Škole. kod handout-a. koji su dostupni studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u skriptarnici ili skinuti sa web stranice). i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u skriptarnici i na web stranicama Škole. Kako se. određeno je pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade handout-a potrebne kvalitete. a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog sadržaja seminarskim radovima. . Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti: . na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih članova studentske grupe. 12 . Na seminarima i vježbama studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata. projekata) iz prakse. nazočnost studenata na seminarima i vježbama je obvezatna. pa su time i javno dostupni. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja nastavnog sadržaja. a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima prenesenog programskog sadržaja.izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama. potrebno je osigurati dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala. koji će se iznositi na predavanjima. Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi. godine. izraditi pomoćne nastavne materijale (protokole) primjera (slučajeva. Temeljni cilj koji se postiže primjenom ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog sudjelovanja studenata tijekom predavanja. raznolikost. obrani seminarskog rada. Na seminarima i vježbama studenti obvezno kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada.

vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta.5 sati opterećenja studenta.3. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta.1. vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta.2. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. C3. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja. C8. 13 . vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odovara 1. C6. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. C4.2. C7. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi: C1. C2. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta. seminara i vježbi kako je navedeno u 3. C5. te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata.

C13. C14. informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta. C15. statistika. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja. građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta. nastavnik i 14 .5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11) + E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12. C11. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr. računovodstvo.C9. 3. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta. C13. matematika.3 Provjera znanja i način polaganja ispita Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijelog semestra. Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja. C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. statistike. numeričkih metoda. C12. Za vrijeme predavanja "case" metodom. simulacija. ekonometrije i sl.2. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike. C10.

izraženo kao ocjena kolokvija. AS5 i AS6 prema tablici T3. AS4. projekata. ocjenu seminara. kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu. AS2. u ovisnosti o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest shema formiranja završne ocjene AS1. AS3.4 Sustavi ocjenjivanja Sustav ocjenjivanja Ocjena izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (1) nedovoljan (1) A B C D E FX F Broj bodova > 90 > 77 > 64 50 < 50 > 90 > 80 > 70 > 60 > 50 > 40 < 40 Hrvatski sustav Anglosaksonski sustav 15 .3 Tablica T3. Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima. Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome). Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija Shema određivanja broja bodova Oznaka L 1S 2S P 1C 2C WE OE Σ Nastavna aktivnost AS1 Predavanja Jedan seminarski rad i obrana Dva seminarska rada i obrana Stručni projekt i obrana Jedan kolokvij Dva kolokvija Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita Ukupno 10 25 35 30 100 AS2 10 30 30 30 100 AS3 10 35 25 30 100 AS4 10 40 20 30 100 AS5 10 40 50 100 AS6 10 30 30 30 100 Tablica T3.asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na predavanjima.

4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi se na dva načina.2. 2 – ne slažem se.3. Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima.o. Centar za razvoj i kvalitetu – Zagreb). Organizacija nastave Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara Nastava je redovita Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja Količina dobivenih informacija je dovoljna Redoslijed tema je prihvatljiv Program čini logičnu cjelinu Teme su aktualne i povezane su s praksom Program je dobro dokumentiran primjerima Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi Nastavnik Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju Asistent Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju UKUPNA OCJENA NASTAVE U nastavi mi se posebno svidjelo. 4 – slažem se. Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u tablici T3.o. Tablica T3. Statističkom obradom rezultata svih studenata po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje od odabrane statističke razdiobe. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa. posebno sam zadovoljan s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 1 2 3 4 5 16 .5 Obrazac za anketiranje studenata ANKETNI UPITNIK Kolegij Datum Nastavnik Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem.13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d. Anketiranjem studenata dobiva se uvid u stanje nastave pojedinog kolegija. 3 – prihvaćam.

2 – ne slažem se.6 Obrazac za anketiranje studenata Studij i smjer ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI Modul Godina prvog upisa Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem. Organizacija studija Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 Program čini logičnu cjelinu 1 2 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 Opća ocjena nastavnika studijskog programa Djeluju stručno i sigurno 1 2 Izlažu razumljivo 1 2 U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 Obradili su planiranu materiju 1 2 Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama. 3 – prihvaćam. 4 – slažem se. 1 2 UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 U studiju mi se posebno svidjelo.Tablica T3. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija. posebno sam zadovoljan / zadovoljna s: 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 17 .

Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija 1 2 3 4 Ekonomija 1 2 3 4 Računovodstvo i financije 1 2 3 4 Menadžment 1 2 3 4 Matematika i statistika 1 2 3 4 Poslovna psihologija 1 2 3 4 Informatika 1 2 3 4 Pravo 1 2 3 4 Jezici 1 2 3 4 Mentorska praksa Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+). zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati.smanjiti) ili označavanjem (x izbor).Tablica T3. . izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u cjelini sa stajališta praktične primjene znanja. te predložite promjenu zastupljenosti glavnih grupa kolegija u studijskom programu.7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge Stručni naziv ANKETNI UPITNIK – ALUMNI Firma Radni staž Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5. smanjiti (-) + = Ekonomija + = Računovodstvo i financije + = Menadžment + = Matematika i statistika + = Poslovna psihologija + = Informatika + = Pravo + = Jezici + = Mentorska praksa U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x) Ekonomija Računovodstvo i financije Menadžment Matematika i statistika Poslovna psihologija Informatika Pravo Jezici Mentorska praksa Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 Komentar: 5 5 5 5 5 5 5 5 5 - 5 18 . zadržati istim (=). = zadržati istim.

put (2) (3) (4) (5) IV. put IV. put (5) III. put II. put II. put Broj studenata koji su položili ispit: I.8 Priprema podataka za analizu prolaznosti ANALIZA PROLAZNOSTI Kolegij: Broj prijavljeniih studenata: Broj studenata koji su pristupili ispitu: Broj studenata kjoi nisu položili ispit: I. put (2) (3) (4) (5) suma indeksa uspjeha broj studenata koji su položili ispit Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit Sintetički indikator uspjeha = 19 .Tablica T3. put (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) Ispitni rok: Datum: R I III.

...................................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE.............................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT ..........................................................6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ...........................................................................................................................................43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...............................................................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA......................3.........................................................................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA .................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.........................................................................2..............................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................25 M14: STATISTIKA.....................................................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ................................................................................................................................................49 20 .....................21 M12: POSLOVNA ETIKA .............................................................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT ......35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE......................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................

izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima.2. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Kroz teme seminarskih radova. Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje. asertivnost. komponente međuljudskih odnosa – verbalna i neverbalna ekspresija. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju). samootkrivanje.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. empatija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. mehanizmi koji utječu na promjenu stava). Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. pravila komunikacije).3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. komponente stava i njihova uloga u ponašanju. aktivno slušanje. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. protokola primjera seminara. U pripremi. 21 . prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Stereotipi i predrasude .

LCD projektor. Sukob i nenasilno rješavanje sukoba. USA. S. H.2. 1993. C. Jastrebarsko. L. faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac – grupa. and Contexts.. 1997. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Osnove socijalne psihologije.agresivno ponašanje. Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji. Petronio.C.. Moral (teorije razvoja morala). W. Spitsberg.. Dodatna literatura: Pearsons. B.. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Conteporary Perspectives on Interpersonal Communication. K.2. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oxford.. Buley. socijalna kompetencija). SmartBoard. zaslon. Hecht. Alberts. J.M. Components. D. M.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. 22 .Concepts. socijalna inhibicija. J. Interpersonal Communication . formiranje i uloga u međuljudskim odnosima.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s prirodom međuljudskih odnosa. Brown & Benchmark.... 1990. J.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Obvezna literatura: Penington. Brown Publishers. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. naklada Slap.

klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Ljudska prava. Poslovna načela: Etička načela – Kant i suvremena etika. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. zakoni. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam.2. Kroz teme seminarskih radova. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. profesionalni kodeksi. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. normativna etika te suvremene poslovne etičke teorije. Adam Smith. Deskriptivna. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Norme i 23 . izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. prava te objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju. protokola primjera seminara.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M12: POSLOVNA ETIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Kodeksi. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. stakeholder etika – etika subjektivno i objektivno zainteresiranih sudionika organizacije. shareholderi – dionička etika – etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa. U pripremi. zaštita ljudskih prava.

2. 1990. etika sastanaka. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Sage Publications. etika i protokol. Interpersonal Communication-Concept. F. bonton na radnom mjestu. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). WM. D. Poslovna etika. J. Jastrebarsko. Obvezna literatura: Bebek. USA. Components. etika u komuniciranju. 24 . 2000. Zagreb.. SmartBoard. etika neformalnih i često nepisanih pravila. and Contexts. Kolumbić. Osnove socijalne psihologije. kao i primjena istih na radnom mjestu. B.bonton.. pridržavanje i nepridržavanje tradicije. 2002. C.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu. te shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela poslovanja. B. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Brown Publishers. Pennington. London. LCD projektor.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Jandt. Dodatna literatura: Pearsons.. Naklada Slap.. poslovnih susreta.. Spitzberg. bonton etika. A. Sinergija.2.. 1997. zaslon. Intercultural Communication.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. H. C. predstavljanja.

Lociranje i planiranje kapaciteta objekta. Kroz teme seminarskih radova. upravljanje linijom 25 . gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski menadžment. statističke metode kontrole kvalitete. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. protokola primjera seminara. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u operacijski menadžment. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. procesi proizvodnje i pružanja usluga. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.2. mjerenje performanci rada. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. U pripremi. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. upravljanje kvalitetom. Konkurentnost i operacijska strategija. menadžersko predviđanje. Razvoj novog proizvoda. pitanja ljudskih resursa u operacijskom menadžmentu. nacrt objekta. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Financijske analize u operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza.

zaslon.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1.. J. N.5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1.2. utvrđivanje rokova.2.. teorija nizova. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. W. Aquilano. McGrow Hill.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14/C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija. Operations Management. 2003. upravljanje lancem nabave. Dodatna literatura: Stevenson. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). pa sve do korištenja suvremenih kvantitativnih aplikacija. pravovremeni sustavi... R. donošenjem odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. SmartBoard. 2005. McGrow Hill. 26 . Chase. agregatno planiranje.čekanja. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Obvezna literatura: Davis. M. Fundamentals of Operations Management. s procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište. B. 4/e. J. LCD projektor.

27 .d. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode). dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Primjene u istraživanju tržišta i drugim područjima. Stacionarni stohastički procesi. Uvod u programski paket SAS i StatMaster. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Programska potpora za statističku analizu podataka i modela.q) modeli i njihova primjena u prognoziranju.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Diskriminacijska analiza. Stratificirani i drugi složeniji designi.2. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Primjene u ekonometriji. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Modeli vremenskih serija i prognostički modeli. marketingu i drugim područjima. Tablični kalkulator i njegove analitičke funkcije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne autokorelacije. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Pojam VAR modela. Kakvoća podataka. Metoda glavnih komponenti. Multivarijatna analiza varijance i kovarijance.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M14: STATISTIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Faktorska analiza. ARIMA (p. Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni. Dijagram toka istraživanja pomoću uzorka. Baze podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i poslovnim procesima. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli.

zaslon. Statistics for Business and Economics. LOTUS.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse. I.. 17 sati 28 * 1. Zagreb. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).5 = 42 10 sati 20 sati 30 sati 31 sat 150 sati 28 . 1997. Englewood Cliffs: Prentice Hall. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).2..: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. Primijenjena statistika. LCD projektor. Školska knjiga. SmartBoard. P. StatMaster.2.Obvezna literatura: Šošić. EXCEL Dodatna literatura: Newbold. Priručnici za programsku potporu SAS. 2004.

Pisanje znanstvenog rada. prikaz rezultata istraživanja. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Značaj kontrolnog eksperimenta.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti.2. eksperimentalna analiza. Kroz teme seminarskih radova. 29 . drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Planiranje i izvođenje istraživanja. referentnih rezultata. provedba. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. projekt. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Hipoteza. protokola primjera seminara. prezentacija rada na znanstvenim skupovima. U pripremi. Dinamička analiza.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Opažanje pojava. plakat. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Pojam i definicija znanstvenog istraživanja. eksperimentalno modeliranje. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. znanstveno priopćenje. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Simulacija. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Statistička obrada rezultata. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. postavljanje hipoteze. Prezentacija znanstvenog rada. odabir statistički značajnih. publikacija. Citiranost. koncept.

5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih istraživanja. SmartBoard.. Osnove znanstvenog i stručnog rada.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Varaždin. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. M. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. 1996. Zagreb. Opatija. Hoteljerski fakultet u Opatiji.5 = 33 5 sati 2* 20 = 40 sati 2 * 5 = 10 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Zelenika. Ekonomski fakultet Zagreb. Žugaj. Z. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Rijeka... Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Dodatna literatura: Žugaj. Multigraf. Fakultet organizacije i informatike. 2000. Samobor.2. Metodika znanstvenog rada. 1993. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.Obvezna literatura: Kniewald. R. J. LCD projektor. samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici.. 30 . 1989. 1997. Ivanović. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. M. zaslon.2.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M21: MENADŽMENT KONFLIKATA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. dok se primjeri strategija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Vođenje sudionika vještinama pregovaranja. Vježbe obuhvaćaju pripremu izrade i obrane dva seminarska rada. rješavanje različitih konfliktnih situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata. zahtjev za 31 . Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. taktika i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. uloga medijatora. percepcija. izbor medijatora. pomoć sudionicima sukova u planiranju budućih interakcija. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. shvaćanje drugih. uzroci. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Programski sadržaj: Početak i razvoj sukoba. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Aktivno slušanje. Nastava se izvodi uz pomoć računalnih prezentacija. Posredovanje. umijeće razgovora. analiza slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. Programski sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra". procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju problema kroz medijaciju. postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju.2. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. uključivanje treće strane. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita.

32 . posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja.2. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.. izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike. P. 1995. odjeljivanje problema od samosvijesti. procjene drugih. razumijevanje vremenskog okvira. efektivna upotreba humora.. Narrative Mediation: A New Approach to Conflict Resolution.5 = 39 5 sati 10 sati 2 * 5 = 10 sati 67 sati 150 sati 19 (C1) + 26 * 1.. The Guilford Press. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). LCD projektor. podjela većih pitanja u manja. San Francisco. kontrola emocija.jasnoćom. Dodatna literatura: Nichols. and Monk. zadržavanje integriteta.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 7 19 sati 26 * 1. izbjegavanje pretpostavljanja i zloće. priznavanje grešaka i ispričavanje. J. 2004. strpljivost. G. G. kulturološke i ideološke razlike). Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. SmartBoard. definiranje rješenja temeljenih na interesima. Winslade. fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika. Jossey-Bass Publishers. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). odbacivanje slabih rješenja. Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih strana. zaslon. E. osjetljivost na kulturološke barijere (zajedničke značajke svih ljudi. The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve Relationships. Obvezna literatura: Billikopf.2.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima. planiranja. The Regents of the University of California. Helping others resolve differences. M. New York. fokusiranje na problem a ne na rješenje.. 2000.

Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. kontrola rezultata istraživanja i razvoja. Izvori i vrste inovacija. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Racionalno korištenje vremena. kontrolni sustavi. TQM. U pripremi. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Tehnološki razvoj i multikulturalni menadžment. ISO standardi.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Generičke tehnologije i inovacije. Istraživačko razvojni projekti. Kontrola i upravljanje kvalitetom. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Tehnike stvaranja ideje. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Upravljanje resursima. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Kreativno mišljenje. Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. značaj inovacija u gospodarstvu. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Kroz teme seminarskih radova. inovacijsko društvo. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. protokola primjera seminara. brainstorming. Proces inovacija.2. 33 . drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Inovacije. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Inventivnost. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. informacija i kvaliteta. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Predviđanje tehnoloških promjena.

Obvezna literatura: Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb, 2003. Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999. Dodatna literatura: Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004. Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb, 1999. Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991.

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1,5 = 33 5 sati 10 sati 35 sati 10 sati 34 sati 150 sati

23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.

34

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M23: TEHNOLOGIJA PROMETA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline. Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom, željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje. Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske. Obvezna literatura: Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002. Dodatna literatura: Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.

35

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 52 sata 150 sati

19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.

36

vrednovanje konceptualnog modela. testiranje generatora slučajnih brojeva. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. analiza 37 . Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. simulacijske strategije. konceptualni simulacijski modeli.. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje. razvojne tendencije simulacijskog softvera.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi simulacije diskretnih događaja. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa softverom Arena. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. dijagrami ciklusa aktivnosti. osnovni koncepti. izvođenja simulacijskih eksperimenata i njihova analiza. struktura računarskih alata za simulaciju diskretnih događaja. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija računarskog modela. Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena. Simulacijski softver arena: kriteriji izbora simulacijskog softvera. modeliranje i računala.. trofazna strategija simulacije. podjele simulacijskih modela. tipovi simulacijskih modela. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. linearni kongruentni generatori. generiranje uzoraka: generiranje slučajnih brojeva. način modeliranja.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M24: POSLOVNE SIMULACIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. slučajne varijable i njihovo generiranje. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.simulacija u donošenju odluka.

Čerić.2. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. analiza izlaza simulacijskih eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema. Simulation and Design. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom. Marklund. dijagrami uzročnih petlji. Kelton. modeli procesa odlučivanja. pristup sistemske dinamike. V. Prentice Hall. Competitive Strategy Dynamics.5 = 39 10 sati 20 sati 2 * 10 = 20 sati 20 sati 28 sati 150 sati 38 . Zagreb.. 2000.. procjena parametara razdioba. England. Obvezna literatura: Laguna. Business Process Modelling. 2004.. zaslon. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). John Wiley&Sons LTD. osnovne naredbe jezika dynamo. D. 2002.. 1993. W. LCD projektor.2.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 19 sati 26 * 1. Dodatna literatura: Warren. 3rd Edition.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih eksperimenata. J.ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). usporedba alternativnih sistema. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Simulation Modeling and Analysis. M. Simulacijsko modeliranje. testovi slaganja. McGraw Hill. Školska knjiga. simulacija sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike. tehnike redukcije varijance.. SmartBoard. upravljanje nivoom zaliha u poduzeću. K. dijagrami toka..

Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje. 39 . izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.

Funkcionalno orjentirano programiranje. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. komunikacije. algebarske i one zasnovane na drugim matematičkim modelima. 40 . sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. rokovi. Faze u razvojnom ciklusu softvera: specifikacija. Općenito o specifikaciji. Općenito o projektiranju: "top-down" pristup. projektni tim. izvođači. Ciljevi softverskog inženjerstva. ciljevi.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba korisnika. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Projektni tim. Specifikacija softvera. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima. projektiranje. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Osiguranje kvalitete kod projektiranja. dokumentacija. implementacija. Projektiranje (design) softvera.2. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Ljudski faktori u softverskom inženjerstvu. mjerenja uspješnosti. Definiranje i specificiranje zahtjeva. Mjera kvalitete. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. održavanje. SMART ciljevi. testiranje. okruženje. Modeliranje sustava. Dinamika i rokovi. sponzori. Dijelovi projekta: korisnici. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod. resursi.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Formalne metode za specifikaciju. financijeri. Objektno orjentirano programiranje. projektanti.

Resursi. SmartBoard.Implementacija. M. zaslon. The Future of Software Engineering. S.2.R. Software Engineering with C++ and CASE Tools. 6th Edition. Dokumentacija sustava. J. Wokingham 2000. R. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini. testiranje i održavanje softvera.5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 17 sati 28 * 1. Dodatna literatura: Pont. New York 1999. Addison-Wesley.2. New York 2000. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom. Koordinacijski mehanizmi. Software Engineering: A Practitioner's Approach. A. McGraw-Hill. Classical and Object-Oriented Software Engineering.5 = 42 5 sati 10 sati 2 * 10 = 20 sati 56 sati 150 sati 41 . Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). LCD projektor. Obvezna literatura: Sommerville. 4th Edition... IEEE Computer Society. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. With UML and C++. 2000. Software Engineering. Fifth Edition. Softverski projekti: posebnosti. McGraw-Hill. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.Schach. stil programiranja.. Pressman. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Razvoj programa. S. Harlow 1996.. I. Finkelstein. Alati i radne okoline za programiranje. Addison-Wesley. S.

42 . testiranju sustava i komponenti sustava.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju ciklusa razvoja sustava. održavanje sustava i dokumentacije sustava.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja). Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija, prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.). Obvezna literatura:

43

Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996. Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991. Dodatna literatura: Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice Hall, New York, 2003. Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog programiranja. 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 30 sati 20 sati 26 sati 150 sati

44

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M33: MENADŽMENT RIZIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama. Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika. Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives). Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.

45

te razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski proces odlučivanja.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Davidson Frame. S. SmartBoard. Odštete radnicima i ozljede radnika. zaslon.. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. New Jersey.2. & Niehaus G. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. 2004. New York.. Autorizirana predavanja. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). LCD projektor.. Risk Management and Insurance. Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls.Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. Komercijalni ugovori o osiguranju. J.. Korporacijska odgovornost prema trećim stranama. 2003. M. Bešker. 2003. Obvezna literatura: Harrington. 46 . 2nd edition.5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta. McGraw-Hill/Irwin. The Jossey-Bass Business & Management Series. John Wiley & Sons Inc. Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers. J. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.5 = 33 5 sati 25 sati 20 sati 5 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. VŠTM Dodatna literatura: Lam.2.

sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Obračun troškova po procesima. Suvremene koncepcije troškova. Obračun troškova po poslovima. Kroz teme seminarskih radova. Upravljački sustavi kontrole troškova.2. Planiranje troškova. Upravljanje troškovima u decentraliziranoj organizaciji. 47 . Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Uloga troškova u upravljačkom procesu. protokola primjera seminara. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Analiza obujam-trošak-profit. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Predmet i zadaci upravljanja troškovima. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Informacijski sustav za upravljanje troškovima. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Strateški pristup upravljanju troškovima. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. U pripremi.

protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). J. Zagreb.5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za praktično upravljanje troškovima u poduzeću. te korištenje informacijskih sustava u upravljanju troškovima. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Stenzel.. M. 2003. Belak. Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima. Wiley. RRIF plus. i Klačmer. LCD projektor.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S3) (C6): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3..5 = 33 10 sati 20 sati 25 sati 5 sati 34 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. 48 . Menadžersko računovodstvo. Essentials of Cost Management.. upoznavanje s mogućnostima efikasne kontrole i korektivnih akcija.2. 1995.. stjecanje sposobnosti uspješnog planiranja troškova. br. zaslon. C. V. 2002. M. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). SmartBoard. a što podrazumijeva shvaćanje uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja. Dodatna literatura: Cingula. Zagreb. RRIF.Obvezna literatura: Stenzel. 8.2.

Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Pristup zahtjevu odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća. Kroz teme seminarskih radova. Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti. Osnove oportunitetnih strategija. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. Ciljevi i filozofija poduzeća. Formuliranje strategije. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 − Tjedno 4 3 1 − ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Definiranje misije poduzeća. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. protokola primjera seminara. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Dimenzije i formiranje strategija. Multinacionalno 49 . gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Razlozi internacionalizacije. Kompleksi multinacionalne okoline. Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. Industrijske analize.2. Operativna okolina. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Javni imidž. U pripremi.

2005.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. LCD projektor. Sekvence ciljeva i selekcija strategije.. Prentice Hall.. i sur. Organizacijsko vodstvo i kultura. 2002. SmartBoard. Zagreb. Sveučilište u Rijeci. Razvoj funkcionalnih strategija. Glavne strategije. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Integracija rezultata u strategiju management procesa. 1997. Operacionaliziranje strategije. funkcionalne strategije i poslovne politike. M. Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih informacija okoline.strateško planiranje. Selekcija dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Razmatranje vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. 10th Edition. Split.2. Ekonomski fakultet. odgovornosti poslovnog sustava. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Dodatna literatura: Deželjin. Strategijska kontrola. godišnji ciljevi. Strategic Management: Concepts and Cases. Sustavi nagrada. David.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Strategijski management. vođenje i vrednovanje strategije. zaslon. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). vodstvo i kultura.2. Strategijske analize i izbor. i sur.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski menadžment omogućavaju definiranje misije.. strukture. Obvezna literatura: Buble. Poduzetnički menadžment. 50 . J. Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. Institucionaliziranje strategije. F. Operacijski kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava.

Omogućen je uvid u ciljeve. koje se stvarno na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse.analize i strategije poslovnih aktivnosti. 51 . definiranje setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava.

3. ritam studiranja i obveze studenata. 3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri semestra.3 Struktura studija. Udjel izbornih kolegija. pripreme ispita i polaganja ispita. Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema tablicama T1.3. opterećenja nastavom od 660 sati.2 Ritam studiranja i obveze studenta Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. 52 .3. Temeljem najvećeg opterećenja studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij. Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim opterećenjima studenta iznosi 1. 3. Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija.2. određenih na temelju ECTS kreditnih bodova. Ovakvim odnosima opterećena nastavom i ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u predviđenom roku.61. Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana konzultacija. Kako se radi o dvogodišnjem studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću godinu studija. diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog diplomskog studija.1 i T1.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom preddiplomskog studija. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova u što je uključena izrada magistarskog rada.3.

14 Programski slijed predmeta Kolegij 1 Financijska matematika Ekonomika trgovačkih društava Ekonomika neprofitnih organizacija Građa računala i operacijski sustavi Kolegiji koje treba prethodno položiti 2 Matematika Osnove ekonomije Upravljanjem okolišem Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Informatika Matematika Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Trgovačko pravo Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Menadžment Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Trgovačko pravo Radno pravo Matematika Informatika Građa računala i operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Financijsko računovodstvo Osnove menadžmenta Poslovno komuniciranje Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Osnove računovodstva Marketing Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Radno pravo Poslovna statistika Menadžersko računovodstvo Poduzetništvo Projektiranje sustava i analiza informacijskih Poslovna organizacija Financijski menadžment Poslovno pregovaranje Baze podataka 53 .Tablica T3.

Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu visokog obrazovanja RH određen na jednak način. 54 . Kod zamjene izbornog kolegija studija ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego zamijenjeni kolegij. obveznim kolegijima smjera ili izbornim kolegijima.Financijske institucije i tržišta Menadžment usluga Upravljanje kvalitetom Menadžment ljudskih resursa Business Intelligence Menadžment turističke destinacije Turističke agencije i turoperatori Poslovni informacijski sustavi Osnove ekonomije Osnove računovodstva Menadžersko računovodstvo Trgovačko pravo Trgovačko pravo Osnove ekonomije Osnove računovodstva Upravljanje okolišem Tehnologija hrane i pića Menadžment Poslovna organizacija Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Poslovna organizacija Poslovna statistika Matematika Financijska matematika Menadžment Radno pravo Trgovačko pravo Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Menadžment Menadžment Trgovačko pravo Teorija i organizacija turizma Turističke agencije i turoperatori Upravljanje okolišem Marketing Osnove ekonomije Teorija i organizacija turizma Tehnologija hrane i pića Informatika 3.4. studentu će se priznati isti broj kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i položeni kolegij. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija.

navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru.15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru Odjel Odjel za arheologiju Kolegij Nacionalna arheologija Turističke regije svijeta Osnove urbane geografije Odjel za geografiju Prometna geografija Pomorska geografija Ekonomske integracije u svijetu Poslovno komuniciranje Poslovna etika Etnologija i turizam Engleski jezik Odjel za informatologiju i Talijanski jezik komunikologiju Njemački jezik Francuski jezik Ekonomika turizma Management turističkih destinacija Avangarda i post moderna Odjel za povijest Fantastična umjetnost umjetnosti Figurativna umjetnost moderne i postmoderne Skulptura XX stoljeća Psihologijski aspekti Interneta Psihologija komuniciranja Kroskulturna psihologija Ispitivanje javnog mnijenja Odjel za psihologiju Socijalna patologija Privrženost kroz životni vijek Psihologija kreativnosti Psihologija socijalne pravde Sociologija kulture Sociologija politike Odjel za sociologiju Sociologija morala Socijalna ekologija Odjel za engleski jezik i Jezik i kultura književnost Odjel za povijest Kulturna antropologija 55 . što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Tablica T3.15. ali samo kao izborne kolegije.U tablici T3. uz priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova.

Održavanje broda Multimodalni transport Sredstva pomorskog transporta Integralni transportni sustavi Ekonomika pomorstva Morska tehnologija Brodska terotehnologija Tereti u pomorskom prometu Poslovne simulacije 3.5.16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku Strani jezik Engleski Kolegij Psihologija za menadžere Menadžment konflikata Poslovne simulacije Operacijski menadžment Metode znanstvenog istraživanja Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 56 .Odjel za pomorstvo Mediteranska kulturna povijest u 20 st.16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na stranom jeziku s navedenim stranim jezikom. Tablica T3. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U tablici T3.

3. Ukoliko se nastavni sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. 3. Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. U tom slučaju kao položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio prije prekida studija. Student diplomskog studija koji je izgubio 57 . koji se temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima. kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija nakon položenih svih ispita diplomskog studija. Način završetka studija Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom diplomskog rada. 3. ako se u zemlji u kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida studija. uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja. Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje dekan Škole. priznaju se u cijelosti s punim brojem ECTS bodova.7. Kod prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu. Ukoliko je poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja. U principu diplomski rad student može izabrati iz obveznih kolegija studija. ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje. ostvareni broj bodova se priznaje u cijelosti. Ukoliko student želi izraditi diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi Stručno vijeće Škole. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH. Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja.8. prezentacijama i projektima koje je student izradio u diplomskom studiju. Ako se želi zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti sljedeći postupak.6. pod nadzorom mentora.

može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog slijeda. 58 .pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom diplomskom studiju.

grafoskopom. LCD projektorom. Predavaonica C.1 Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment. opremljena je namještajem.TCR 250 mjesta 90 mjesta 16 računalnih mjesta 30 mjesta 50 mjesta 60 mjesta 150 mjesta 30 računalnih mjesta 60 mjesta.2x5m) i klima uređajem.Predavaonica D . kapaciteta 90 mjesta.2m) i klima uređajem. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4. Predavaonica A. kapaciteta 30 mjesta.1 Predavaonice . VCR-om. grafoskopom.8m). sredstvima za zamračivanje. 59 . na adresi Trg Andrije Hebranga 11. bijelom pločom (1. VCR-om.2x7m) i dva klima uređaja. bijelom pločom (2.Predavaonica A .2 Prostor i oprema za izvođenje nastave Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku sastoji se od 4.8m). sredstvima za zamračivanje. računalom.Predavaonica G . električnim projekcijskim platnom (3. projekcijskim platnom (1.2. televizorom (8o cm).2x1. sredstvima za zamračivanje.Predavaonica C (IK1) .5x1. grafoskopom. sustavom razglasa. LCD projektorom.5m). računalom.5m).8x1. projekcijskim platnom (1. bijelom pločom (1. 4.8x1. LCD projektorom. opremljena je namještajem. VCR/DVD. televizorom (72 cm). grafoskopom. projekcijskim platnom (2. LCD projektorom. Predavaonica B. televizorom (80 cm).5mx2. računalom. bijelom pločom (1.5x3. Predavaonica D.Predavaonica B . kapaciteta 250 mjesta. opremljena je sa 16 računalnih radnih stanica umreženih u nastavnu mrežu.Predavaonica H (IK2) . opremljena je namještajem sredstvima za zamračivanje.Predavaonica F .2m) i klima uređajem. 16 računalnih stolova. 22000 Šibenik. (informatički kabinet 1).4.Predavaonica E .

televizorom (80 cm). opremljena je sa 2 računala. 4. Biblioteka je opremljena računalom.000 naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima.5x2. 30 računalnih stolova. VCR-om. s dva računala s pristupom Internetu. LCD projektorom. sustavom osvjetljavanja i zamračivanja. klima uređajem. drugim potrebnim namještajem i klima uređajem. pločom za oglase studenata. 60 . printerom. grafoskopom. sustavom razglasa. kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem. projekcijskim platnom (2x2m). sredstvima za zamračivanje. projekcijskim platnom (2. VCR-om. Predavaonica H (informatički kabinet 2). TCR predavaonica za udaljena predavanja.2x2m).4 Nastavnička čitaonica Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionicečitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika. 16 umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima. kapaciteta 60 mjesta.5m). bijelom pločom (1. dvije kamere. LCD projektorom.Predavaonica E. projekcijskim platnom (2.2x4m) i sa dva klima uređaja. bijelom pločom (1. televizorom (80 CM).2 Biblioteka Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4.2. komunikacijskim čvorištem. računalom. opremljena je računalom LCD projektorom. bijelom pločom (1. Predavaonica G. te stručnu i znanstvenu periodiku. klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike. 4. foteljama sa preklopnim stolićima. kapaciteta 150 mjesta.3 Studentska učionica-čitaonica Studentska čitaonica. grafoskopom i s dva klima uređaja. Predavaonica F.2x4m) i klima uređajem. Smartboard-om. obveznu i dodatnu literaturu. grafoskopom i klima uređajem. opremljena je računalom. nastavnim programom.5x2. policama za knjige. a koji obuhvaćaju svu. projekcijskim platnom (2. učionica opremljena je namještajem za 30 studenata. opremljena je namještajem. 4. kapaciteta 50 mjesta. opremljen je s 31 računalnom radnom stanicom umreženom u nastavnu mrežu.2x3m). dva LCD projektora. fotokopirnim uređajem. grafoskopom i klima uređajem.5 m).5 m). bijelom pločom (1. grafoskopom.5x2.2. LCD projektorom.2.

posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08. nadzornim čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole.00 sati.6 Nastavnički kabineti Za potrebe održavanja konzultacija. računalom. i sredstvima za klimatizaciju. telefonskom centralom s 32 lokalna broja. Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera. 4. Uredi prodekana opremljeni su namještajem. ureda tajnika.2.00-20. 61 . priključkom na Internet. klima uređajem i sa šest servera za backup podataka internih računalnih mreža. arhivskim ormarom i klima uređajem. Ured poslovne tajnice opremljen je računalom.5 Internet konzola Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata. fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem. namještajem. sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem.2. ured koordinatora nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom prostoru ukupne površine 110 m2.2.2. uređajem za neprekidno napajanje. telefonom. prihvat i smještaj gostujućih nastavnika. printerom. 4. fotokopirnice. printerom. namještajem. studentske referade. flipchart-om i klima uređajem. Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta. printerom i klima uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave). ureda za organizaciju. 4. Svaki nastavnički kabinet opremljen je s dva računala. uređajem za nadzor telefonske centrale. nadzor nastave.8 Uredski prostori Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i sastoje se od ureda dekana i prodekana.4. namještajem. stručnog i znanstvenog rada nastavnika. ureda računovodstva. Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala. Čvorište CARNeta opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek. printerom.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala). Sastoji se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim studentima. Uredi dekana i prodekana.

Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32 kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. kojim se osim ovih prostora nadziru i predavaonice.9 Ostali prostori Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza. televizorom.Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu.2. kasom. flipchart-om.skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji. Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala. aule. videorekorderom i klima uređajem. telefaks uređajem. namještajem i klima uređajem. integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade koji se sastoji od tri umrežena računala. klima uređajima (pet uređaja). sprema i sanitarnih čvorova. hodnika. Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih dosjea. ormarima za smještaj svečanih toga za potrebe promocija. tri printera. nadzornom mrežom. arhivskim ormarima i tri kompleta uredskog namještaja. Nadzorni centar opremljen je i uređajem za neprekidno napajanje. biblioteka i čitaonice. opremom za spiralno i toplinsko uvezivanje radova. računalom i printerom. opremljen je i s dva računala. mrežnog printera te autonomnog software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih učilišta Republike Hrvatske. printerom. te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a 4. Internet konzole i dekanat. 62 . sustavom stalnog digitalnog video nadzora. Prostori su opremljeni oglasnim pločama. Studentska referada opremljena je potrebnim namještajem te klima uređajem. Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem. dva telefona. stolnim kalkulatorima. Fotokopirnica .

24 kom.2.CIAM (knjigovodstveni paket) .WINDOWS XP Professional (operativni sustav) .Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) .WINDOWS 2003 (server) .Interna računalna mreža . ME (operativni sustav) . 2 kom. 2 kom.OFFICE XP (uredski paket) .Televizor . za studentsku referadu) Prezentacijska oprema .Video rekorder .Modul FINA (financijski simulator) .Prijenosna računala .10 Popis opreme Informatička oprema.LCD projektor . 7 kom.WINDOWS 2000 (operativni sustav) .Multi Surveillance System (nadzor) . 26 kom. 10 kom.Multimedijska oprema TCR-a .SQL SERVER .4.Kamere TCR-a . Hardware .WINDOWS 98. 6 kom. 6 kom 1 1 66 19 2 50 (Oracle HR) 20 (MSN) 101 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1 1 2(CIAM) 1(ECSAT) 1 1(Blue Peter) 1 70 70 2 1(Dil Software) 14 kom.LOADSAFE .SPSS (paket za statističke analize) .Printeri .WINDIWS XP Home (operativni sustav) .Smartboard .STAR OFFICE (uredski paket) .UPS .STATISTICA (statističke analize) .Scanner-i .LINUX (operativni sustav) .ORACLE baza za akademsku namjenu .REFERADA (prog. 5 kom. 63 . 8 kom.Modul RAČUN (računovodstveni simulator) .HULLFORM (hidrostatička analiza) .Grafoskop (prijenosni) 107 kom.Grafoskop (s postoljem) . 6 kom.Računala (radne stanice) .ECSAT (knjigovodstveni paket) .mrežni ormari Informatička oprema. Software .POWERSIM (simulacijski paket) . 2 kpt. 4 kpt. 1 kom.Računala (serveri) .

1 kom.Flipchart Oprema za fotokopiranje i umnožavanje Fotokopirni strojevi . 1 kom. 30 kom. 12 kom 40 kom.Zasloni (projekcijska platna) .Uredski namještaj . 1 kom. 120 kom.Stolice/klupe . 1 kom.Telefon .Minolta CF1501 (color) .Uređaj za spiralni uvez . 4 kom. 10 kom.Interni sustav razglasa . 18 kpt. 64 .Minolta EP1030 Oprema za uvezivanje i rezanje .Prijenosni mikrofoni Oprema ureda. 670 kom. 1 kom. 25 kom.Telefaks uređaj .Promocijske toge .Minolta EP1054 .Knjige . 1 kom.Konferencijske fotelje 18 kom. 12 kom. 1 kom. 16 kom. - 1 kom. 1 kom. biblioteke i vijećnice .Katedre .2/2.Klima uređaj 2.Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 . 2 kpt.Bibliotekarski ormari .Bibliotekarske police . 4 kom.5/5. 2 kom.Giljotina Oprema za telefoniju ..3/3. ~ 4000 kom.Minolta EP4000 .Fotelje u biblioteci .Bijela ploča (whiteboard) . 22 kom.Konferencijski stol u vijećnici .Klima uređaj 3. 20 kom.Telefon funkcijski/nadzorni . 70 kom.Oglasne ploče .Stolovi za računalne radne stanice .Fotelje sa preklopnim stolićima .Oprema za interno tarifiranje Oprema za klimatizaciju . 12 kom. 2 kom. 8 kom.Uređaj za termo uvez . 6 kom.5 kW .7 kW Oprema predavaonica (namještaj) .Klima uređaj 5.5 kW . 1 kpt.

Stolovi za učenje .Vitrine . 20 kom 8 kom 32 kom. 2 kpt. 3 kom.Stolovi u nastavničkoj čitaonici Oprema video nadzora prostora . 1 kom.CCD kamere .Računalo .Uređaj za neprekidno napajanje 4 kom. 65 .Backup računalo . 2 kom..Integralna mreža nadzora .

praksi prilagođeno iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i rješavanja slučajeva iz prakse".2 imaju sljedeće značenje. stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). stupac 8 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Stupac 1 sadrži šifru kolegija/modula.2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno.1 i T4. u tablicama T4. stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.2 realizira se kao nastavni modul koji obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja modula. seminare i vježbe). izvedba predavanja "case" (CB) metodom. predavanja "ex cathedra" metodom. 66 . sukladno opisu iz točke 3. stupac 2 naziv modula. stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). predavanja "case" metodom.4. Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CBmetodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja. Stupci u tablicama T4. Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta povjereno je asistentima. stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima Svaki kolegij. izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom. realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama T4.1 i T4.1 i T4. stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u kojima sudjeluje. u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika. stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti (koordinacija modula.2.

1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz tablica T4. sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije studija sukladno točki 1 i 2 projekta.1 i T4. za potrebe ove analize. Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja. od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati nastave ili 71%. obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika nastave. 67 . 10 i 11. 8.3. 7.4.2 navedenim u stupcima 6. a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%. 9.

opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 15 15 P(EC) M11 Psihologija za menadžere Mr.4. sc.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta Tablica T4. dipl. Gina Lugović 30 S 15 Koordinator 15 15 Želimir Mikulić. sc. ing. Mira Klarin 15 15 P(EC) M21 Menadžment konflikata P(CB) 30 30 Mr. dipl. Frane Zvonimir Negro 20 20 P(EC) M35 Strategijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. P(EC) M24 Poslovne simulacije P(CB) 30 30 60 V Frane Urem. oec. dipl. 30 Koordinator Mr. Gina Lugović P(CB) 30 30 30 S 15 Koordinator Dr.3. ing. 30 S 15 68 .1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta.

dipl.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. Mirko Jakić 45 45 M12 Poslovna etika P(EC/CB) 30 S Nikolina Gaćina. 30 S 15 Koordinator Mr. dipl. Josip Ljubković 15 15 P(EC) M14 Statistika P(CB) 25 25 Josipa Perkov. sc. Hrvoje Baričević P(EC) M23 Tehnologija prometa P(CB) 25 25 30 S Tanja Radić. ing. oec. dipl. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator Dr. sc. mat.Tablica T4. dipl. 15 69 . sc. sc. 60 V 30 Koordinator 30 Dr. sc. S 15 30 Koordinator Dr. sc. Stipe Belak 20 20 P(EC) M13 Operacijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. Petar Gardijan S 15 30 Koordinator 20 20 Dr. inž. Ratko Dobre 20 20 Inovacije i tehnološke P(EC) M22 strategije P(CB) 25 25 Mr. sc. 15 Koordinator Dr. ing. Stipe Belak 30 Metode znanstvenog P(EC) M15 istraživanja P(CB) 15 15 Tanja Radić. prof.

sc. oec. mat. ing 20 P(EC) M27 Softversko inženjerstvo P(CB) 25 25 Ante Panjkota. 30 S 15 70 . opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika – nastavak 1 OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 20 Želimir Mikulić. dipl. 30 V 15 Koordinator 20 20 Mr. Frane Zvonimir Negro 15 P(EC) M34 Upravljanje troškovima P(CB) 30 30 Anita Grubišić. 30 S 15 Koordinator 15 Mr. dipl. sc. prof. dipl. sc. Marko Bešker 15 15 P(EC) M33 Menadžment rizika P(CB) 30 30 Divna Goleš. 15 30 Koordinator Dr.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. dipl. ing.Tablica T4. Josip Ljubković Kvantitativne metode za P(EC) M31 poslovno odlučivanje P(CB) 25 25 V Josipa Perkov. oec.

elaborata. temeljem objavljenih radova. e-mail adresu i adresu osobne web stranice. asistente. projekata. popis svih knjiga. životopis (do jedne stranice teksta). znanstvenih i stručnih radova. Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama. protokola vježbi).4. skripta. navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi. odlukom Vijeća odjela. Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja. kojima je. pomoćnih nastavnih materijala (handout-a.4 Podaci o angažiranim nastavnicima Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje. ekspertiza. te za svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni kolegij i spadaju u područje polje i granu modula. vrijeme zadnjeg izbora u znanstveno nastavno ili nastavno zvanje. 71 . povjerena izvedba dijela predavanja "case" metodom. matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik zaposlen. zbirki zadataka.

oženjen. više od pedeset radova. Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za pomorstvo od 2001. pod matičnim brojem 165742. godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara Hrvatske.) i majke Branke. te je u Zagrebu doktorirao 1991. do 2003. te participira kolegij Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport). izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci. godine nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na istom studiju. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja čvorišta Rijeke”. Sigurnost u prometu i Međunarodno otpremništvo.hr/nastavnici/hbaricevic Tehnologija prometa Životopis: Hrvoje Baričević rođen je 31. Sveučilište u Rijeci hrvoje@pfri. listopada 1953. Nakon višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske. 1984. Nositelj je kolegija Željeznice. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972. a u razdoblju od 1978. godine). te desetak projekata iz područja tehnologije prometa. dvoje autoriziranih predavanja. sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta.).Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail adresa: URL: Kolegij: Hrvoje Baričević Redoviti profesor (2002. Od 1996. autor je dva udžbenika. na dodiplomskom studiju. godine obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke. godine u Rijeci. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti. otac troje djece.vstsi. godine. Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978.hr http://www. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu. Tehnologija kopnenog prometa. poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986. Od 2000.). U akademskoj godini 1998/99. Godine 2002. od oca Ivana (pok. gdje je nositelj obveznih kolegija: Tereti u prometu. g. do 1988.) Pomorski fakultet. u svojstvu vanjskog suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu. Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli kvalitete poduzeća “R.) i kolegija 72 . Končar” u Rijeci. na smjeru Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji.

Baričević.. H. T.T. a 1995. g. 2001. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo.. U veljači 2001. Promet u turizmu. 4. Baričević. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. Od 1998. 3. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. do 2004. Godine 1993. 2001. 2. 16. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. Symposium ETT 99 / SATNAV. Pomorski fakultet i Glosa d. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta.15.. studenoga 1995. god. H. Logističke odrednice prometa na kopnu.. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. H. Šibenik. Baričević. Tehnologija kopnenog prometa. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. g. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. a 1995. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. H. Poletan.) i kolegija Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. br. Godine 1993. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. 2002.d. Rijeka.. Traffic Simulation Models. H. godine u Zagrebu. Rijeka. 73 . Rijeka. Baričević. g. U veljači 2001. do 2004. godine u Zagrebu.14. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22.Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001.. Od 1998. Nositelj je kolegija Željeznice. November 1999. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. Pomorstvo. Rijeka. . Visoka škola za turistički menadžment. do 2001. 2000. H. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa.. g. god. God. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. Sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. Pomorstvo. studenoga 1995. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. God. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Baričević. do 2001. Popis radova: 1. do 2003. Poletan. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. 2. 2003. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. Baričević. Potsdam (Germany). Popis knjiga: 1..

H.... Baričević.: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog naftovoda. H. D. 1. Žic. 1998. 1995. 8.5. Tomas. Baričević. 4. Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja cestovne mreže s lukom. H. Zbornik radova Pomorskog fakulteta.. Vol. 23nd International Convention. Promet u turizmu. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. MIPRO proceedings. Fuzzy Concept of Ship Domain. 33. Opatija. Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog prometa luke. 1993. 6. Rijeka. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. Pomorski zbornik. Čišić. H. 24nd International Convention.. Pomorski fakultet i Glosa d. H. 14. 1993. Baričević. 1. br. H.. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. br. 9. Baričević. Baričević. Implementacija logistike u multimodalnom transportu. Rijeka. 6. Rijeka. Zadar 7. H. Visoka škola za turistički menadžment. Čišić.. 1.. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M23 Tehnologija prometa 1.. 1997. 1996. Rijeka.. Čišić D. anno VI / No. J.. Bukša..21. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). 2000. 3. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Tehnologija kopnenog prometa. Baričević. 35. Trieste. 2001. Baričević. P. Boko. D.. Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora Rijeka. Rijeka. Rijeka.-25. 2003.. Rijeka. 8. 74 . Baričević.. H. Opatija 21. Skenderović. Komadina. MIPRO Proceedings. Baričević.. D. Baričević. Zbornik radova Pomorskog fakulteta.d. Baričević. H. VOL. br. 17. ELMAR. H.. A. May 2000. H. 7.. Šibenik.. 5. 6. br. H. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. 1992.. V. Informacijska podrška logističkog procesa u transportu nafte. Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka. aprile 2000. Baričević. Distribution of the Power on Internet. Pomorski zbornik. H. Baričević.. 2. May 2001.. Traffic-Control Signals for Arterial Street. Transporti Europei. H.

Skenderović. Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u funkciji razvoja inozemnog turizma. 19. Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog terminala u Rijeci . Baričević. H.. J.. God.14. H. Poletan.. Obrazovanje kadrova u pomorstvu s obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2. Transporti Europei. ELMAR. Rijeka.. Logističke odrednice prometa na kopnu. zbornik radova. God. MIPRO Proceedings. 1995. Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu. FPZ.-25.. 1999. Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i suvremenih transportnih tehnologija. Društvo i tehnologija. Jadranska autocesta . 17. Rijeka. 16. Baričević.. Opatija. H.. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. D. H.T. Društvo i tehnologija. listopada 1989. H. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta). 14.. H. May 2001. Zagreb/Poreč. Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog regionalnog čvorišta. Baričević. Zadar 20. 23. 1995. 18.. 15.13. 23nd International Convention.. travnja 1989. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. H. 16. Distribution of the Power on Internet. br. Baričević. 75 .. H. Boko. Međunarodni znanstveni skup. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. May 2000. 25... Rijeka. Bukša. znanstveno-stručni skup Dubrovnik. 22. T. 17.moguće implikacije u razvoju jugoslavenskih morskih luka. Trieste.. Baričević. 1.. Zagreb. 14. 1994. Baričević. H. SSIJ’89. 1. Symposium ETT 99 / SATNAV. Traffic Simulation Models. Vol. P.-22. 2000. 12. Baričević. Poletan. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. H. 11. Baričević.. aprile 2000.-27. 2000. Baričević. Pomorstvo. Čišić. Rijeka. V. Rijeka. 2001. 24nd International Convention. 2002. . November 1999. H. 21. Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i transport kao čimbenici europske integracije”. MIPRO proceedings. H. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. Tomas. VOL. Baričević.. br.. Baričević.21.15.. Baričević. Građevinski fakultet. H. 13. Baričević. Građevinski fakultet. H. Fuzzy Concept of Ship Domain. Pomorstvo.. Opatija 21.. Rijeka. D. Komadina. H. Čišić D.10. 19... Čišić.. A. Baričević. anno VI / No. Potsdam (Germany).

H. ISEP ( zbornik referatov = Proceedings / 6. Baričević. 30. Baričević. ISEP 95 : zbornik referatov = Proceedings / 4. Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS (Highway Capacity Software). H.. Ljubljana. 1-2. Automation in transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima = 16th Conference on transportation systems. – Portorož.. Projection of the Development of the “on board” Road Vehicles Computer Technologies. Zagreb. 31.5-6. H. 28. zbornik referatov = Proceedings / 1. 19. 27.. Tranzitna funkcija sjevernojadranskih multimodalnom transportu. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu / 76 . No. SITH. ICTS. Mrnjavac. Č. 27. 20. EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN codification in integrated transport. 32. H.. 1997. 5.. The Essence of Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology.-28. No.-21. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th International Symposium on Electronics in Traffic. Baričević. november 1997. Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji multimodalnog transporta... H. H.2. E. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v prometu. Promet. Relations Between Capacity and Performance of the Tehnological Transport Process.Baričević. siječanj 1991. H.november 1997. luka u 25.24. 26... 33..11. 1990. Zagreb. Navigation system in highway traffic. oktober 1996.KoREMA ) Osijek/Bizovac. međunarodno znanstvenostrukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. Zagreb. 10. 1997. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science.1997. Split. Portorož .-21. Ljubljana.. H. Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova. 1995.. 29. Baričević. 1997. Budapest. Baričević. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko društvo za znanost v prometu. Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa.-11.. 20-21.11. oktober 1995. Suvremeni promet. H. Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage.1996. Baričević. 1997.: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja.. KoREMA. br.. H. Baričević. Dundović. Zagreb. Baričević. ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1. Ancona. H. Zagreb. ISEP (Proceedings) 5th International Symposium on Electronics in Traffic. Promet-Traffic. – Portorož. savjetovanje: Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske. Automatizacija u prometu ’97 ( Sedamnaesti skup o prometnim sustavima .-6. Baričević. Portorož . Baričević.

.-9. Automatizacija u prometu. Suvremeni promet. Baričević.-28. H. 1997. H. Č. H. Ljubljana. 8. Ljubljana. Stubičke toplice / Graz. Zagreb. ISEP (zbornik referatov = Proceedings / 7.. No.6th International Symposium on Electronics in Traffic. Dundović. Č. Kompjutorska spektrometrija kao segment tehnologije lučke špedicije. 36. Baričević.. 34. 1-2. oktober 1997. Dundović. 1998. 77 . mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/ 7th International Symposium on Electronics in Traffic.. Contribution to Systematic Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment. Osamnaesti skup o prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems.. 35. 25.. Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za kibernetsko upravljanje prometom (SKUP). Baričević. Kraš. November. A. oktober 1998.

osnovane Odlukom Vlade RH u travnju 1997. Tijekom Domovinskog rata projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992.1995. Spremnik za AK47 je dio opreme HV (proizvedeno više milijuna komada). do 1988. 1100/1400/1600/prob. Od 1988. na projektiranju brodova.4000 tipa. 1951.hr/nastavnici/sbelak Operacijski menadžment. 9x19mm. cad. 78 . u MTRZ "Velimir Škorpik". brodogradilišta. Od 1980. radi. radi u Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje. Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1975. univerzalni spremnik za AK47. a izvanrednog profesora izabran je 2002.Belak@vstsi. godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. na Pomorskom fakultetu u Splitu. opreme i rekonstrukcije propulzije. Održavanje broda.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. Od 1984. brodova i brodske opreme. i BM2L. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. cal. Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970. Metode znanstvenog istraživanja Životopis: Stipe Belak rođen je 21. godine S. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: Stipe. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa broda. Terotehnologija. drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda. brodske terotehnologije i propulzije broda. Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542. Od 1991. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju “Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih prijenosnika” odbranio je 1990. do 1991. Teorija broda. koju vodi od osnivanja do danas. do 2004. 10. produktivnosti i razvoju brodske opreme. Od 1988. do 1988. godine.B. prigušivač za automat BM2R. "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji glavnog projektanta više projekata brodogradilišta. radi u MTRZ u Šibeniku u projektnom uredu. na projektiranju strukture broda. radi kao glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. Od 1996. Od 1975. U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1998. brodske opreme i čeličnih konstrukcija. u Baru.hr http://www. Otpor i propulzija broda.Ime i prezime: Zvanje: Stipe Belak izvanredni profesor (2002.vstsi. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te više od 20 projekata. i Prekrcajna sredstva. Od 1976. koordinira osnivanje Visoke škole za turizam u Šibeniku.

79 . Journal of Maritime Studies. 2005. Proceedings of the 5th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Japan. Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Japan. The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation. Belak. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova. S. 6. 7.. Terotechnology. S. međunarodnog savjetovanja HDO. 3. Japan.-12.. Šibenik.. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Belak. System Model for Ship Hull Motions and Deformations Determining in Sailing Conditions.. Zbornik radova 11. Belak. Šibenik. S. J. Šibenik.. međunarodnog savjetovanja HDO. 2005. Zadar. 2005. S. S.. 2003. November 9. Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. 4. 13. June 16. Čičin-Šain. S. 2002. 11. November 9. S.. 2005. Japan.. Zbornik radova 11. 2002. Belak. 2003. 2. Menadžment sustava II.. Kobe..-18. S. Belak. Metoda funkcionalne pouzdanosti. (knjiga u tisku) 2. Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine ELMAR 2004. Belak. Belak. Pomorstvo. Šibenik. May 21-23. Perkov . Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real Sailing and Service Conditions. Interna skripta. Belak.. 3. Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja... Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04. Belak. S. Belak. Belak. D. K. 2004. Župan. Čovo. The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations in Sailing Conditions. Belak.OCEAN'04. 18. Uvod u znanost. Belak. 10.. Šibenik. 2002. S. Kobe Japan. Skripta.. 2004. S. 2005. J. S. Šibenik.. The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced Availability of Propulsion and Steering Requirements.. međunarodnog savjetovanja HDO. The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002... međunarodnog savjetovanja HDO. Belak. 4. Skripta.Popis skripti: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.-12.. Čičin-Šain. Belak. 2005. Croatia. S. 2004. Plovnost broda. Popis radova 1.. međunarodnog savjetovanja HDO. S. Šibenik. Skripta. Šibenik. Zbornik radova 11. Perkov. P. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. 2004. S. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Belak. The Propeller Thrust Force Analysis. 9. Održavanje linije za kalandriranje. 5.. 12.. Kobe.. Kobe.. S. Zbornik radova 11. Šibenik. Belak. Kobe. Szczecin. 8. Zbornik radova 11. D. S. 2004. Business Intelligence. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.

Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno . Proc. S. The KBXM Tanker Hull Structure.. Japan. 6. S. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno .. Belak. 15.. Šibenik 1999. Čovo. Belak.. Šibenik. S. S. Belak. Perkov . Belak... Naše More. Split 2000.. 2002.. Proc. 80 .. The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the Technical Problem. S. Skripta. Tomašević. P.. 19... May 21-23. 2000. P. S. S. 2005. S.. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. The KBXM Ship Hull Structure. S. Beograd... 2002. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. 20. M. Szczecin. Održavanje linije za kalandriranje. 2. 3. Tokyo. Szczecin.. Uvod u znanost. Čovo. The Ship Hull Service Continous Monitoring System and Procedure. J. 17. 5. Belak. S. Belak. S. Čovo. S. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Japan. S.OCEAN'04.. Gradnja broda budućnosti.. Belak. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. 2001. 4. S. Šibenik. P. Belak.. Čovo. Belak. November 9. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. Belak. P. 2000.. "Istraživanje pouzdanosti brodskog dizelskog motora". of the XI SYM-OP-IS. Belak.. Čovo. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . 1991.stručnog skupa održavanja. Zbornik radova Visoke pomorske škole. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. 2005.. Design for Maintenance.stručnog skupa održavanja. S. Proc. 2001. 22. Split 2000. Zbornik radova Visoke pomorske škole Sveučilišta u Splitu. The Modern Tanker Engine Room Design. Belak. P. Terotechnology.-12. S. Belak. Dubrovnik 1998. 18. Belak.. Šibenik.stručnog skupa održavanja. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. Belak. 2002. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. 21. Kobe. P. 2004. Euromaintenance '98. Čovo. 2004. Belak. 2. P. Kobe.14. Sveučilište u Splitu. Čovo. of the 3rd International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999. S. 16.. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering ISME 2000.. M. Belak. Oršulić.. of the 14th European Maintenance Conference. Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. ODRA '99. The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis...

3. Arhiva Instituta BISa. Opatija.. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba.. 1990. 81 . Belak. S. 1996. 4. “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for Blowback Operated Automatic Weapons”. of the 4th Symposium Design ’96. Proc.

od totalitarizma do demokracije.. Centar za razvoj i kvalitetu. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977.hr http://www. M. Vodio na FPZ u Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Oskar.. 82 . Zagreb. sudskom presudom 2004. te doktorirao 1988. Upravljanje rizicima. godine (Sudskom presudom od 2004. poglavlje u knjizi Injac N. Oskar. Zagreb. EOQ menadžer okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu. 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja okolišem i upravljanja sigurnošću. Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom gospodarstvu. 2005. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao 1996. Direktor OSKAR d. Bešker. Zagreb. godine. 2005. ( u tisku) 3. Političko obrazovanje. Objavio je 55 stručnih radova. M.o. Zagreb. Bešker. U zvanje izvanrednog profesora u području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. Oskar. matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967. Nastavnik na FPZ 20 godina. 4. 1999. Centar za razvoj i kvalitetu. Zagreb. 6 godina. Oskar. Bešker. magistrirao 1980. g. Završio učiteljsku školu 1962. menadžera upravljanja okolišem 2003. Politika okoliša.. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete. M.Ime i prezime: Zvanje: Marko Bešker izvanredan profesor (1992. Ustanova za certificiranje sustava upravljanja. otac Nikola Bešker. Zagreb. Sustavi kvalitete 2000.. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima. 1997.hr/nastavnici/mbesker Menadžment rizika Životopis: Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02.reizbor stavljen u stanje mirovanja 8 godina) Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti. (u tisku) 2. Ravnatelj CRO CERT-a. Popis knjiga: 1. u Sarajevu (BiH). reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ). Zagreb E-mail: URL: Kolegiji: marko@oskar.vstsi..o. u Travniku. Bešker. 2 godine. svibnja 1944. M. Centar za razvoj i kvalitetu. EOQ auditora 1997. majka Anica Milišić-Baraban.

2003. Zbornik radova... Upravljanje eko rizicima. M. Otvoreno učilište Zagreb.Suvremeni sustavi civilne obrane. Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava. Oskar. 8.Oskar. Bešker. 2004. Bešker. Sekom Kugler 50%: 50%. Centar za razvoj i kvalitetu. Oskar..Metodologija procjene rizika poslovanja. 11. 15. 3. 5. Bešker. 2. koautorstvo 50%. Bešker. 2002. Bešker. 10. 7. 2003. 9. Zagreb. Bešker. 2001. koautorstvo 50%.. 2002. Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti. 2004. M. Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi.. Oskar.. Bešker. Zagreb. 2002. M. Komuniciranje i govorništvo menadžera.Oskar. Zagreb . Zbornik radova. Oskar. Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja tvrtki. Dizajn i redizajn poslovnih procesa. 14. M. Zagreb. 2004. Bešker.. 2001. Bešker. Bešker. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. Popis radova: 1. M. Oskar. M. ISO 9000ff:2000).. Bešker. Peta konferencija kvaliteti HDK.5.. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker.. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Zagreb. Bešker. Zagreb... M.17. Oskar.. Bešker. 2004. 1991. Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik konkurentnosti. M. Popis skripti: 1. Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker. Hrvatski inženjerski savez. Zagreb. 4. Metodologija modeliranja poslovnih procesa. Centar za razvoj i kvalitetu.. 1995. Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih.. Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta. M. Zagreb. 4.Oskar. Bešker. Oskar. Upravljanje rizicima... Zagreb. M. Upravaljanje poslovnim rizicima. Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO 19977). M. Zagreb.. Centar za razvoj i kvalitetu. Oskar. Bešker. 2005. 6. Zagreb. Bešker. Šibenik. M. Upravljanje kvalitetom. 1995. M. Bešker. br. Zagreb. Zagreb. Oskar. M. Oskar. 2. Metodologija projektiranja sustava upravljanja. Centar za razvoj i kvalitetu. Fpz. 1992. Bešker. Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001. 1995. 2003.Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti. Zagreb.sc. 2001. E – quolity . M. M. M. koautorstvo sa dr. Zagreb. Upravljanje sigurnošću. M. 83 . Centar za razvoj i kvalitetu. 3. Zagreb. 13.. Oskar. Zagreb. M. 6. 1996. 2002.. Visoka škola za turistički menadžment. 12.. M.

Šesti simpozij o kvaliteti. Centar za razvoj i kvalitetu. Fakultet političkih znanosti. Oskar. Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva. 8.. 11. Zbornik radova. Peti simpozij o kvaliteti. M.. Oskar. Bešker. Četvrta konferencija o kvaliteti HDK. Upravljanje rizicima. Bešker. Šibenik. M. Upravljanje eko rizicima. Bešker.1. M. skripta. 2005. 2002.2003. Bešker... Zagreb. 5. Sankt . Bešker... 2003. Sankt . M. Bešker. Trogir.Vodice. Bešker.i.međunarodna znanstveno – stručna konferencija o pitanjima kvalitete. Univerziteta. Bešker. Sigurnost i upravljanja kvalitetom.4. Zagreb. 2003.Peterburg 2004. M. 2000. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. M.. Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju organizacijom. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. 1995. koautorstvo.Zadar.. Bešker.5. Zagreb. 2005. Trogir. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom... Upravljanje sigurnošću. Bešker. Zagreb. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Bešker. Bešker. Oskar. 2001. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. Centar za razvoj i kvalitetu. Zagreb. 2004. M. Zbornik radova. 2000. 10.. ( u tisku ) 2.. Utemeljenja politike okoliša. 13. M. Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA. 7. 2001. M. M. 2003. M. Četvrti simpozij o kvaliteti. Vodice. Bešker M. Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva nerado prihvaća. 12. 5.. M. Zagreb. Sigurnost i upravljanje kvalitetom.Ru.. Bešker. Oskar. 4. Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete. 6. Simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Hercena. 3. Upravljanje rizicima. 9.Peterburg. treći simpozij o kvaliteti . 84 . Zbornik radova. Psihologija i metodika poučavanja odraslih.

Od strane Ministarstva mora.vstsi. Imenovana je za rad s Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima (Mozvag). 85 . Aktivno se služi engleskim jezikom. Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta "Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. listopada 1971. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Dijana Čičin-Šain Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku predavač (2003. turističke vodiče i turističke animatore. sc.hr/nastavnici/dijanacs Strategijski menadžment. Član je uredništva znanstveno-stručnog on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. te surađuje na organizaciji i provođenju Mentorske prakse studenata. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu spremu VII/1. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. turizma. Dobre. godine se u istom svojstvu zapošljava u Srednjoj školi Obrovac. "Osnove menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma". Upisuje poslijediplomski znanstveni studij "Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. a 1997.hr http://www. Udana je i majka jednog djeteta. prometa i razvitka imenovana je za predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje poslovnica.) dijana@vstsi. godine u Novoj Gradiški. godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. gdje 1995. Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku. gdje i danas održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije". Operacijski menadžment Životopis: Dijana Čičin-Šain je rođena 14. godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma". Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. 1998. gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom "Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". R.

D. 4. Čičin-Šain.. Čičin-Šain.. TIM. D. Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. D. 1. Belak. Zbornik radova VŠTM. D.. međunarodno savjetovanje HDO-a. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 1. S. 8. Šibenik. Zbornik radova VŠTM... terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". 5. 11... D. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. D. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM". 15. Čičin-Šain. Čičin-Šain.. 2003. TIM. Organizacijske strukture hrvatskih marina. Čičin-Šain. Zbornik radova VŠTM.. Šibenik. 6. Šibenik. D. TIM. 2. Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta. Šibenik. 12. Šibenik. Menadžment i poslovna organizacija. D. Šibenik. Šibenik. Skripta za predavanja i vježbe. Zbornik radova VŠTM.. međunarodno savjetovanje HDO-a.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". 2004. Čičin-Šain. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. 1. Vol. Vol. 2004. TIM.. Čičin-Šain. 2003. 2005. Osnove menadžmenta. D. D. 2003. 2004. 2004. TIM. 2003... 2002. D. Šibenik... D. Šibenik. 2005. Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. 1. TIM. TIM. 1.. Vol. Šibenik. Šibenik. 1. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. M. 2. Sustavi menadžerske kontrole. Zbornik radova VŠTM. 13. 7... 3. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta.. 2003. Nautički turizam i održivi razvoj. Čičin-Šain... 2004. Vol. Vol. Osnove ekonomije. 11. Zbornik radova. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. TIM. Čičin-Šain. S. Zbornik radova. D. Čičin-Šain. Skripta za predavanja i vježbe.. Vol. 86 . 2. 2. Čičin-Šain. D. Vol. 2. 2. Popis radova: 1. Čičin-Šain. D. TIM. Planiranje. 11. Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. Vol... Čičin-Šain. Čičin-Šain. Vol. 3. Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and Training for Tourism". 14. 10. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Vol. D. 9.. TIM... Skripta za predavanja i vježbe. TIM. Šibenik. D. Čičin-Šain. 2004. Menadžment marina. 2. Čičin-Šain. Čičin-Šain. stavovi nautičara.Popis skripti: 1. Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog gospodarstva. 2004. Zbornik radova VŠTM.. Zbornik radova VŠTM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbornik radova VŠTM.. 2002. Šibenik. Belak. Zbornik radova VŠTM.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. TIM. Čičin-Šain. D. Vol. 2003. 2003. Ekonomski fakultet Zagreb.. Zbornik radova VŠTM.

2. S. TIM. 2004.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Vol. 3. Zbornik radova VŠTM. 2. Vol. TIM. D. S.. 2004. Planiranje. 2004. 2003. Vol. Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva. D. Šibenik. TIM. TIM. 2004. Vol. Vol. Zbornik radova VŠTM. Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj.. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. TIM. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. 2004. Sustavi menadžerske kontrole. 5. 4. Čičin-Šain. 2.. D. Zbornik radova VŠTM. D. 11.. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. TIM. Zbornik radova. 2004.. Čičin-Šain. 2004. Zbornik radova. 2005. Čičin-Šain. Zbornik radova VŠTM. 1.. 2. D. 2. Belak. 2005. 3. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. D. D.. Vol. Čičin-Šain.. Čičin-Šain. 2003. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Čičin-Šain. 2.. TIM. 1. 4. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta... D. Vol... 2. Belak.. TIM.16. 17. TIM. Šibenik. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. 2. Šibenik. 11. Čičin-Šain. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. Menadžment i poslovna organizacija.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". Zbornik radova VŠTM.. međunarodno savjetovanje HDO-a. Šibenik.. Vol.. Šibenik. 87 . Čičin-Šain.. D.. Menadžment i poslovna organizacija. Šibenik. međunarodno savjetovanje HDO-a. D. Šibenik. Čičin-Šain. D. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". Šibenik. 2. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. Čičin-Šain.. Vol.

tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. Govori talijanski i ruski jezik.hr/nastavnici/rdobre Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Rođen 10. Menadžment ugostiteljstva. 2001. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. Skripta. Osnove turizma. Menadžment ugostiteljstva. Više godina bio profesionalni politički djelatnik. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. R. Zadar. R. 4. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 3. Dobre. a 2003. Ima više društvenih priznanja. R. Dobre. Skripta.. Šibenik. Recenzent i urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. novinar i publicist. R. Organizacija tržišne funkcije. 2004. Inovacije. Skripta. Dobre. Privredna komora Zadar. Menadžment turističke destinacije. 2003. Šibenik. R.2002. 2. škola za turistički turistički škola za 88 .. Šibenik. 2001. Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća.. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. godine.. 4. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. Objavio više stručnih radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva. 2004. Popis knjiga: 1.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku rdobre@vstsi.hr http://www. rujna 1939. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole. Dobre. godine u Šibeniku. Inovacije i tehnološke strategije. Dobre. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u Perugi – Italija. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz područja marketinga.. Šibenik.. Sada prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. 2. R. tehnološke promjene i strategije. Visoka škola za menadžment.. R. 1983. R. Dobre. 3. a Ekonomski fakultet u Zagrebu. Gimnaziju završio u Zadru. Popis skripta: 1. Visoka škola za menadžment u Šibeniku.vstsi. Skripta. Dobre. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih službi i kao komercijalni direktor. U znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. 2004. Šibenik..Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Ratko Dobre profesor visoke škole (2003. Dobre.

2. R.. tehnološke promjene i strategije.5. Dobre. Skripta. Šibenik. 89 .. R. Dobre. Dobre. Inovacije i tehnološke strategije. 2004. Šibenik. 2004. R.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ekonomika poduzetništva. Skripta. 2001. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije 1. Inovacije. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.

srpnja 1992. Zagreb. Zbornik radova VŠTM. «Algebra» škola informatike. Šibenik. Internet i mrežne komunikacije.Ime i prezime: Zvanje: Nikolina Gaćina asistent (2003... Rad je izrađen u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM... 24. Gaćina. Šibenik.. Normativi i temeljne kuhinjske kalkulacije. Šibenik. 2. Vol. Maturirala je 17. Lambaša Belak. Šibenik..) Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: nikolina@vstsi. 2.. pod mentorstvom prof. Popis radova: 1. Skripta. 90 .. Lambaša Belak. Priprema i posluživanje jela. 2. Sredstva ponude jela i pića. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil: zdravstveni tehničar. 2004. Gaćina. smjer: biokemijsko inženjerstvo. N. travnja 2001. Popis skripti: Lambaša Belak. Šibenik. Ivan Mijatović.hr http://www. TIM. Zbornik radova VŠTM. sc. N. Gaćina. dr. 2004. 2005. TIM. Ima odlično znanje engleskog jezika. Ž. Ž. Zagreb. dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje njemačkog jezika.. Lambaša Belak. Zagreb. Tehnologija hrane. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4. N. Ž. Nakon srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet. TIM. N.. Ž. Excel 2000.vstsi. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. Ž. Zagreb («Microsoft» cerified). Vol. N. 3. 2. 4. Šibenik kao asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje».. Završila je informatičke tečajeve: Word 2000. Gaćina. Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom». Vinarstvo.. Gaćina. 2004.gacina Poslovna etika Životopis: Nikolina Gaćina rođena 15.2. smjer: laboratorijski. Lambaša Belak. 2004. Vol. «Algebra» škola informatike. «Algebra» škola informatike. 2. travnja 1974.hr/nastavnici/n.

Gaćina. Zbornik radova VŠTM Vol. N.. Handouti.. 2. Lambaša Belak....5. Lambaša Belak. Tehnologija hrane. 6. Šibenik. Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava prehrana. T. Ž. 91 . 2004. Ž. Šibenik. Gaćina. Radić. TIM. N.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004.

P. Menadžment poduzetništva i Međunarodnu ekonomiju.hr http://www. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2000. do potpredsjednika SOUR-a. Priručnik međunarodne ekonomije. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988. Skripta. samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi. Turističke agencije i turoperatori. Šibenik i bio njegov tajnik od 1981. u Plastovu (Skradin). Skripta.. Skripta. Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i destinacijama. 3. Sve to je provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu. 2004. P. direktora OOUR-a.07. trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti. 4. Šibenik. Marketinški priručnik. P.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: gardijan@vstsi.hr/nastavnici/p.Ime i prezime: Petar Gardijan Znanstvena titula: viši predavač (2003. Šibenik. do 1988. Gardijan. Popis knjiga: 1... 2005. Završio je Srednju ekonomsku školu. Šibenik. Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije: Turističke agencije i turoperatori. Gardijan. 2002. 2002. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Gardijan. 92 . produkt menadžera u marketingu.gardijan Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Petar Gardijan rođen je 10.1943. Gardijan. Gardijan. 2005. Šibenik. Šibenik. znanstvenog novaka u institutu. Marketing. Gardijan. 5.. primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu. P. 2.. Menadžment poduzetništva. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Trideset godina radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog referenta plana i analize. godine. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. P. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. Popis skripti: 1. Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK. Marketinški priručnik. Prošireno izdanje. komercijalnog direktora.vstsi. do 1992. Šibenik. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. P. elektronskoj i prehrambenoj industriji.. II.

2003. auditi.) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905). Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine.10. Goleš. 530-14-05-02 od 28. Šibenik.br..2005.vstsi. Ekonomika troškova. Goleš.02.1999. Skripta. Od 2003. 2004. poreznih savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999. D. Skripta. 93 . 2003. obrtna sredstva. Goleš. Šibenik. kolovoza 1962. Šibenik. U organizaciji neovisne udruge računovođa. Šibenik.uvjerenja 549 od 06. Skripta. Amortizacija. Goleš. godine započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća». Zbirka zadataka i rješenih primjera. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbirka zadataka i rješenih primjera. U Splitu je 1989. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment. 2004.hr http://www. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Upoznajmo normu ISO 9000. U Vrpolju kod Šibenika pohađala je osnovnu školu. Goleš. Popis skripti: 1. Šibenik. turizma. na Ekonomskom fakultetu diplomirala.. 4. D. u Šibeniku..hr/nastavnici/dgoles Menadžment rizika Životopis: Divna Goleš je rođena 21. D. D. Od 1999. 5.. se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete ( MK – 0242 -1/2004 . Rješenjem Ministarstva mora. Dokumentacija. D. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. D. 6.Ime i prezime: Zvanje: Divna Goleš predavač (2003. Član je Udruge «Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete. Goleš. te stekla zvanje diplomirnog ekonomiste. prometa i razvitka br. Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na rukovodnim dužnostima. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta.. 2004.. 3. Šibenik. Skripta. a srednju ekonomsku školu u Šibeniku. Skripta. solventnost. stekla je zvanje «Ovlašteni računovođa» red. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: divna@vstsi. 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Troškovi. kapacitet.

D. Goleš. Metode upravljanja troškovima. 2003.. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. TIM. Goleš. Ekonomika troškova. Šibenik. 94 . 2003. TIM. 2003. Skripta. D.... Vol. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Kvaliteta u turizmu. D. Zbornik radova VŠTM. D.Popis radova: 1. Šibenik. 2004. TIM. 2004. D. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Šibenik. Vol. 1. Vol. Goleš. Zbornik radova VŠTM. 2.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. TIM. Zbornik radova VŠTM. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Skripta. Goleš. 2.. 3. Vol. Zadovoljstvo kupca. 1. 2003. Goleš. 3. Goleš. 2. D... 2. Metode upravljanja troškovima.

Grubišić. Šibenik. Godine 1998. godine u Šibeniku. 3. započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «. Šibenik. A. 95 . Zbornik radova VŠTM. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste te stručnu spremu VII/2.o. Udana je. Vol.. Popis radova: 1.o.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku anita@vstsi. zaposlila se u poduzeću « COLIBRI» d. 2. TIM. A. veljače 2005. godine. gdje u veljači 1995. prezentacije te prodaje i naplate. 2. majka dvoje djece. na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija. U skladu sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih djelatnika. Šibenik. gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve službe poduzeća.Izradila je stručnu recenziju knjiga mr.Godine 1995.o. Ponašanje troškova. te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d. 2004. Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d. a daljnje školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i financije. Zbornik radova VŠTM. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Frane Z.. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku.. Šibenik. Negro: «Osnove računovodstva i financija» Šibenik 1999. Šibenik u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. Grubišić. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002. prometa i razvitka broj 530-1405-02 od 28. Analiza financijskih izvješća.Ime i prezime: Zvanje: Marična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Anita Grubišić predavač (2003. 2004.o. Šibenik. Vol. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Zbornik radova VŠTM. Aktivno se služi engleskim jezikom. koji je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj».hr/nastavnici/agrubisic Upravljanje troškovima Životopis: Anita Grubišić rođena je 05. 2. Vol.o.vstsi. turizma. 2.sc. Rješenjem Ministarstva mora. Grubišić. Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni rezultat. čiji je i direktor.. travnja 1971.o. A.. 2004. TIM.hr http://www. Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda i usluga u poduzeća od ideje do realizacije.

. 5. 2003.. TIM. 2003. 2003. TIM. 1.. 2003. kratkoročna potraživanja. Grubišić. A. A.. Šibenik... Dugotrajna imovina. Vol. Protokol vježbi. Bilanca... 6. Vol.. 8. 1. Dugotrajna imovina. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Grubišić. 2003. Protokol vježbi.. Vol. 3. A. Zbornik radova VŠTM. 2003.. 1. Zbornik radova VŠTM. A.. 1. TIM. Šibenik. Grubišić. Šibenik. TIM. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Vol. Grubišić. Vol. TIM. 2004. Ponašanje troškova. 7. Razred 1.. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. TIM. 2. gubitak iznad visine kapitala. Vol. Novac. Protokol vježbi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbornik radova VŠTM. A.4. Oporezivanje nesamostalnog rada. 2004. 96 . A. Šibenik.. Razred 0. 2. Grubišić. A. Šibenik. Grubišić. Grubišić. kratkotrajna financijska imovina.. Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja. TIM. Zbornik radova VŠTM. Popis skripti: 1.. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. 2. Grubišić. 1. A. 2004. Zbornik radova VŠTM. Grubišić. 2. 3.. Vol. Šibenik. A. 2003. Grubišić. A. Šibenik.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. 1. Šibenik. 2003. Grubišić. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. Vol. A. Bilanca – temeljni financijski izvještaj.

Filozofija o znanosti.. a diplomirao je 1977. Jakić. 2. vol. izmijenjeno izdanje ).) Sveučilište u Zadru mjakic@unizd. Popis radova: 1. Zagreb 2003. Synthesis Philosophica.. hfd.. a od 1998. 1... rođen je 1954. HFD Zagreb 2002. M. Logika ( IV. Zagreb 2004.. M. Jakić. U razdoblju od 1978. Od 2003. 19. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. Popis knjiga: 1.unizd. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1973.1991. 1985. do danas kao prorektor za nastavu. Conjectures and Metalogical Rules. . Jakić. Disputatio philosophica 1. a od 2004. 2. M.personal. . hfd.1998. Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija matematike Hilarija Putnama«. Zagreb 1993. s tezom: »Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«. od 1991. Školska knjiga. Jakić. Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. Jakić. 3.kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. 97 . M. Sveučilište u Splitu. Zagreb 1989. završava doktorski studij iz filozofije na Sveučilištu u Ljubljani. HFD Zagreb 2004. M. u Sinju. Has logic any ontology? Synthesis Philosophica. 1989. Critique of Immanuel Kant's Criticism. Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju logike? Filozofska istraživanja. završava Magistarski studij iz filozofije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. – 2003.hr http://www.. 3. 4. Jakić. Sveučilište u Splitu. M. kao docent.hr/~mjakic Poslovna etika Životopis: Mirko Jakić. fasc.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Mirko Jakić izvanredni profesor (2003. Jakić. M. Zagreb 2003. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor..

271... Zagreb 1988. Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja. On the nature of mathematical theories (1). Jakić. . M. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. od 1996.) 8.) 11. Jakić.. . (str.. (str.752. .) 98 . Critique of Immanuel Kant's Criticism. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. M. Zagreb 1985. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. . Jakić. M.. 702.262) pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici".81. M. 2. M. (str. Jakić. M. Filozofska istraživanja. Radovi. od 1991. god.01 . do 1999. voditelj znanstvenoga projekta (6 .) 7. M. (str. 187.704. On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in Mathematics. M. Zagreb 1988.) 3. Zadar 1992. 181 .195. Putnam i istina Filozofska istraživanja. (str. . Disputatio philosophica 1. M. 2.) 12. Jakić. Jakić. Zadar 1986.704. 196. Zagreb 2004. . Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji. M. Jakić.60. Jakić. Acta Analytica. 17.28. 3. god. Zagreb 1990. god. 738. Filozofska istraživanja. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod naslovom "Znanje i protok informacija". (str. M. god. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. (str. 57. (str. od 2002.) 4. god. Jakić.) 10. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. 196. Putnam i istina Filozofska istraživanja. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom "Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike" Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M12 Poslovna etika 1. Radovi.. Filozofska istraživanja.) 9. (str. (str.5. 181 195. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. . 259. Zagreb 1992. Jakić.) Popis projekata: 1. Jakić. 71.. Zagreb 1990. Acta Analytica. Radovi. Jakić. M. 187. Zadar 1984.) 6. do 1996. Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih disciplina. 702.. (str.

Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i Edukacijske psihologije. siječnja 1998.sc.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. prof. Napredak. g. Od 1993. Slavko Kljajić. g.dr. stručnih i preglednih radova i prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i domaćim časopisima. stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof. u stalnom je radnom odnosu na Filozofskom fakultetu. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje znanja. Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla.dr.Član je Hrvatskog psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva Hrvatske.personal.. Alije Kulenovića. polje psihologije. Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina): 1.hr/~m. M. Obnašala je dužnost predstojnika Zavoda za predškolski odgoj. u Zadru. a diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19. prodekana za nastavu. siječnja 2005.sc. od Matičnog povjerenstva izabrana je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije. Marine Ajduković.unizd.dr. Klarin.sc. 144/4.Ime i prezime: Zvanje: Mira Klarin docent (2005.hr http://www. M. svibnja 1963. Vlasta Vizek-Vidović. sc.znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Klarin. g.sc. 2. g. Zadar. 2005. 1995. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti. završila je jednopredmetni studij Psihologije.dr. 450.. 99 . Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece E-mail: URL: Kolegiji: mklarin@unizd. 1999. Osim na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. pred povjerenstvom prof. prosinca 2000.klarin Menadžment konflikata Životopis: Mira Klarin rođena je 3. Recenzira radove za časopise i zbornike. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih.dr. Doktorsku disertaciju obranila je 18. prof. 20. upisuje poslijediplomski studij . Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1987. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof. Očeva uloga u razvitku samopoštovanja. 2004. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa. Psihologiju komunikacije realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološkokatehetskoj školi u Zadru.

1. 2002. 2002. 14. Klarin. odgojitelj. Zadar. Vuković. 9/2. Ponašanje djeteta rane školske dobi u interakciji s učiteljicom. Klarin. god.. Klarin. M.. 81-85. M. Annales. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada. 167-175. str. (pregledni rad) 10. Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije. 81-95. 4-5. Zbornik radova "Djetinjstvo. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. M. Klarin. Klarin.. str.. 11. Zbornik radova sa skupa.. 2002.. 2002.. Društvena istraživanja. Zbornik radova. 2003. Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta".. Klarin. Klarin. 2. Vidaković J.. 20. 5. Informatologija. M. 2002. Bacalja. Klarin. (prethodno priopćenje) 11. 18. 17.. 2004.. Lj. 2002. 2002. D. 2000. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. 75-80.rezultati jedne ankete. Ušljebrka. 2001. 2004. O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u mlađim razredima osnovne škole . 7. 12. 13/6. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. 14. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. M.. Medij kultura i odnosi s javnostima.. 4. 7. br. R. 1. Zbornik radova "Dani predškolskog odgoja. Baština k baštini. 148-150.. 2004. 2003. 16.. M. M. 2002. 6. Razvoj i igra djeteta predškolske dobi. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar. M.. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . M. Lokas. br. M.. Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja... M.. 19. Mediji. 55-69. Klarin. 1081-1099.. 13. M. Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i međukulturalne komunikacije. Razvoj u socijalnom kontekstu.3. Split. Internet i međukulturalna komunikacija.1 str. Klarin. Split.. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". 1/2. 100 . Zbornik radova "Mirisi djetinjstva. Društvo i tehnologija.. Dijete.. Klarin. Nenadić-Bilan.. br. M... 164-168. M. Lukić. Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji. Vidaković. Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata.. br. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. Klarin. J. Klarin. Klarin. M. Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi. 1. M. Annales for Istrian and mediterranean Studies. razvoj i odgoj. 1-2. 2002. 78-81. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. I.. Hvar. Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata. učitelj. str. M. 15. Društvena istraživanja. Klarin.. 9. Klarin. M.. kultura i odnosi s javnostima. Klarin.. 805-825. M. M.. 2002.. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije. br. 249-257. 129-141.. str. 2001.longitudinalno ispitivanje. br. str. Klarin. 34.. 8.

Klarin.longitudinalno ispitivanje. 3. M.1 str.. M. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. 81-95.. br. 148-150.2.... 2002. M. M. 2002. Društvo i tehnologija.. Vidaković. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . 2. Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi". Klarin. 11-20. J. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. 2. 2002. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. Zagreb. 167-175.. Klarin.. Klarin. str. Klarin. Vol. M. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". 2002. br 1(2). Mediji. str. M. br. (prethodno priopćenje) 101 . 1/2. Vuković. 2000. kultura i odnosi s javnostima. Razvoj u socijalnom kontekstu. 164-168. 4. Zbornik radova..21.

g.Ime i prezime: Zvanje: Gina Lugović viši predavač (2003. Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije posttraumatskog stresnog sindroma 1997. i 1996. Odsjek za psihologiju.) Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb. kojoj je osnovni cilj psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije.vstsi. Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju iz Realitetne terapije 2004. 2000. obranila je specijalističku radnju pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite» 2001.lugovic@si. Pohađala je edukacijski seminar za uporabu MMPI-2.t-com.hr/nastavnici/glugovic Psihologija za menadžere.g. U radu Centra PSP organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece. gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka. (WGI voditelj Leon Lojk). Menadžment konflikata Životopis: Rođena je u Osijeku.hr http://www. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. supruga poginulih 102 .lugovic@vstsi. SKID-I i SKID-II. 04. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. 1995 i 1996. Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods. posttraumatskog stresnog sindroma. (Choice Thery.hr gina. Šibenik E-mail: URL: Kolegiji: gina. 1956. Završila je certifikatnu 2001. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za pedagogiju završila je studij pedagogije 1978.godine. Pohađala je edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994. reality Therapy.g. Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik. Završila je edukaciju za facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs. Tijekom studija psihologije radi kao studentpsiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja. Split. godine. Priprema i provodi projekte «Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a «Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om 1995. 02. Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja telefonskog psihološkog savjetovanja. do danas. Osniva 1994. i na Odsjeku za psihologiju studij psihologije 1980.

razvojačenih branitelja. Z. Bila je član Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje paralize Republike Hrvatske. 2. ur. Gogić. Kultura komuniciranja i poslovna etika. D. Šibenik. invalida. Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003.. 2005. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik. 2001. U projektu Ministarstva prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za prevenciju zlouporabe droga. G. Od 1980. G. Visoka škola za turtistički menadžment. G. Popis knjiga: 1. Sudionik je Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. Šižgorić». Osnovni elementi međuljudskih odnosa. predavač stručnih kolegija iz područja psihologije . Šibenik. Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. Lugović. Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja «psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje komunikacije unutar obitelji. Lugović. Sekcije za forenzičku psihologiju. Sekcije za kliničku psihologiju..2000. 2005. Šibenik. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele pedijatrije..hrvatskih branitelja. Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982. Hrvatskog psihološkog društva. dječju i adolescentnu psihijatriju. brak i obitelj. Knezović. OB Šibenik. G.. Lugović. Kocijan-Hercigonja. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split. a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih invalida Zagreb. prometnoj). Gradska knjižnica «J. B. Skripta. Popis skripti: 1. Etičkog odbora HPK. Član je Hrvatske psihološke komore. Regionalni je mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost» Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. 2. kao psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za delinkvenciju. .psihofiziologije rada. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Lugović. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu zdravlja Šibenik. ekonomsko-turističkoj. Hrvatski psihosocijalni program. 103 . Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. obitelji i svih stradalnika iz Domovinskog rata. Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju – hrvatski ogranak. ur. psihijatrije i neurologije. 1997. do 2002. Skripta. Zagreb. u srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj. Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku. Od 1985. Visoka škola za turtistički menadžment. Stjepan Sirovica. MHBDR. U Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama psihologije. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež.

Knin... Skradin Children Posttrauma Study.. 2004 3.. Biograd. G. Filip Jakov. G. G. Lugović. Šibenik.. Lugović. Pano izlaganje. 2. Komunikacija (stručni tim – roditelji. The respond of patients and health care workers to the proposed law on patients rights. Rašunović-Sunara. A. Sekcija za forenzički psihologiju.. Kultura komuniciranja.. J. 6. Lj. B. 2001. intervencije.. Šibenik. Knin. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). Lugović. 2.. Lugović. 4. G. Živković. Vodice. Kako živjeti zajedno. 934-940 3. UNH. 1-5 August 2004. Solaris. Psihologija međuljudskih odnosa. Odsjek za psihologiju. Jerusalem.. Lugović. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Lugović. Lugović. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.. Đ. M. 1999. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. 2003 Popis objavljenih radova: 1. 15th World Congress on Mrdical Law. O. 4. B.. Belicza. UNH. Đ. Liović. 2004. Lugović.. 5. Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima. Rašunović-Sunara. 5. Visoka škola za turtistički menadžment. Skripta. G. Lugović. Opatija. J. Belicza. Visoka škola za turtistički menadžment. p. Skripta. Lahad.. Lugović. G. Medix.. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. 2004. G. Popis pozvanih predavanja: 1. Lugović. Lugović. Poslovna komunikacija. Visoka škola za turtistički menadžment. Nastajanje traume. 1999. pravo i pravda. Tijek reakcija PTSP u djece . Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. G. Komunikacija (dijete-vrtić).. Šibenik. Lugović.. Ispravni putevi za učiniti pravednu stvar – Tolerancija... 54/55. 2005. Liović. G. 2004 4. 2004. 2004. Lj. Radovančević. Cohen.. Magistarski rad. 5. Radovančević. Ayalon. G. Skradin 1996 – 1999. Lugović. ed. G.. br. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. 104 . Forenzički intervju s djetetom. ministry of Education. obvezama i odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje. Community Stres Prevention. modeli za procjenu zlostavljanja. G.3. obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study. Israel. 2004. Skripta. Zadar 2005. Dječji vrtić Vodice. SHEFI. osobine razvoja djeteta i mogućnosti vrtića). G. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik... HPD Zadar. The Psychological and Counseling Service. 2004. 7. HPD. G.. 4.. Vol. Lj. G. Lugović.

Lugović. Solaris. (Knjiga sažetaka) 9. G. A. G. 2001. G. Skradin 1996 – 1999. 4. Magistarski rad. Israel. 2. G. M.. Lugović. G. Community Stres Prevention. Visoka škola za turistički menadžment. Zadar 2005. 3. O. Lahad. ministry of Education. SHEFI. 1999. 2001. Skradin 1996 – 1999. Dječja i adolescentna psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole.. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. Lugović. Lugović. Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1.. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. G. 2004. Cohen. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Pano izlaganje... Vol. Lj.. Stjepan Sirovica. ed.. Zagreb. Lugović. G. G. Dječja i adolescentna 105 . Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. Zagreb. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. ministry of Education. G. ed. Lugović. SHEFI. OB Šibenik.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M11 Psihologija za menadžere 1. 5. Community Stres Prevention. 2005. O. G.. Solaris.. Gradska knjižnica «J. Ayalon. 1997.. Z. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. 1999.. Skradin Children Posttrauma Study. Lugović. 2004. G. Šižgorić». Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih).. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Lugović. Zadar 2005. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. MHBDR. 3. Lugović. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. Filip Jakov. Šibenik. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. 1999. 4. Lugović. Psihologija međuljudskih odnosa. Ayalon. UNH. ur. Kocijan-Hercigonja. Lugović. 5. G.. Lugović. Skradin Children Posttrauma Study. Skripta. Lugović. 7. 8. Lj. 1997. G.. Knin. HPD Zadar. Šibenik. Cohen. Tijek reakcija PTSP u djece .. Hrvatski psihosocijalni program. The Psychological and Counseling Service. Odsjek za psihologiju. Živković. Israel. Pano izlaganje. 1999. Gogić. A. 6. 4. Lugović. D. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. HPD Zadar. Jerusalem. Lahad. G. 2. B. Vol.. Tijek reakcija PTSP u djece .. M. Jerusalem. The Psychological and Counseling Service. 4. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Živković. Knezović. ur.

psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. 1997. Zagreb. (Knjiga sažetaka) 106 .

znanstveno polje 2.o.. Rođen je 02. ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava. do funkcijskog ispitivnja centrale u radu.mikulic@compco. Softversko inženjerstvo Životopis: Želimir Mikulić. godine prešao raditi u tvrtku Velebit kemija i strojevi. rukovodio radom grupe dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava AXE 10 za tržište SSSR-a. predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku za područje 2.hr http://www.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Želimir Mikulić Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.hr/nastavnici/zmikulic Poslovne simulacije. sistem dizajna po funkciji i po funkcijskom bloku. dipl. usmjerenje Telekomunikacije i informatika. razvoja softvera za funkcijske blokove. telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL. godine. godine u Šibeniku gdje je završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom. Diplomirao je prije roka u jesen 1979. Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini. Compco systems d. smjer Elektronike.) zelimir. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen brončanom plaketom "Josip Lončar". Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. Tehničke znanosti.ing.o. U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. ispitivanja programa na računalu opće namjene i na maketi centrale. te objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisu ITA Informatika. zaposlio se u tvrtki Velebit Informatika iz Zagreba iz koje je 1989. Nakon preseljenja u Šibenik 1985. danas Fakultet elektrotehnike i računarstva. kolegij operacijski sustavi.vstsi. Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja "Nikola Tesla". predavač (2003.2 Računarstvo. danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE. veljače 1957. Surađivao je na više projekata današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i računalnih mreža. preko rješavanja problema uvođenja novif funkcija u sustav. Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za razvoj. Ti poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom. Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo 107 . izrade projektnih podataka za centrale itd.

Vol. što uključuje osobna računala. Ž. TIM. Zbornik radova VŠTM . Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. 2004... Ž. Vol. 5. Zbornik radova VŠTM . 2004.. 2. Mikulić. Mikulić. Vol. TIM. TIM. 1. TIM. 1. 2004. Tvrtka se bavi projektiranjem. Zbornik radova VŠTM .. Ž. računalne mreže. poslužitelje. Mikulić. proizvodnjom. Mikulić. Mikulić. Šibenik. 1991. stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih poslova do korištenja u upravljanju procesima. Šibenik. TIM.. TIM.. Zbornik radova VŠTM .. uslužnom sektoru. TIM. 8. u kojoj je i danas zaposlen. hotelskoturističkim tvrtkama. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Mikulić.. Zbornik radova VŠTM . 11.. Zbornik radova VŠTM . 2. Vol.. Mikulić. 2003. Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije. Šibenik. Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama. Vol. tehnike i alternativni pristupi. Mikulić. Mikulić.... 9. Šibenik. Godine 2003. državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Vol. Ž. Poslovna strategija i informacijski sustavi. Šibenik.. Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura. 1. 10.njihovo asembliranje. Šibenik.. Ž. Oženjen je i stalno živi u Šibeniku.. Operacijski sustavi i građa računala. 2004.. 108 . izabran je u zvanje predavača za kolegij Operacijskih sustava. Šibenik. 2. Ž. Ž. TIM. Ž. Ž. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. 2. TIM. Poslovna informatika i Poslovne simulacije. industriji. 2. godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. 7. trgovini. Vol. Vol. Vol. Mikulić. 2004. Zbornik radova VŠTM .. 2004. TIM. Šibenik. Šibenik.o. Zbornik radova VŠTM .. Zbornik radova VŠTM . Ž. U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz predmeta Informatika. 4.. Mikulić. 2004.o. 3. programsku podršku i edukaciju korisnika. Zbornik radova VŠTM .. Sistemski razvoj: napredni alati. 2003. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. školstvu. Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika (voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao voditelj Računalnog praktikuma. Ž. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. 2. 1. Šibenik.. Popis radova: 1.. 2003. 2. Vol. TIM. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). implementacijom i održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti. 6. 2. 2003. Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja. Vol.

Ž. 2004.. 2003.. 2. Ž. 2003 109 . Zbornik radova VŠTM . Ž. Ž. 3. Zbornik radova VŠTM . TIM. Ž. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Vol. TIM. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. Mikulić. Mikulić. Ž. Sistemski razvoj: napredni alati. Vol. Ž. 1.. tehnike i alternativni pristupi. Poslovne simulacije. Zbornik radova VŠTM . Vol. Mikulić. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. Šibenik. TIM. 2004. 2. 2004 4. Vol.. 2. Šibenik. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. TIM. Šibenik. 2004. 2004. TIM.. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. Mikulić. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ž. 4.. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Šibenik. TIM. Šibenik.. Ž. 2. 2. Šibenik. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Šibenik. TIM.. Skripta. Zbornik radova VŠTM . 2004 3. Šibenik. Vol. 5. TIM... Zbornik radova VŠTM . Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo 1.. 2.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M24 Poslovne simulacije 1.. Vol. 2. Mikulić.. Mikulić.. Zbornik radova VŠTM . 1. Zbornik radova VŠTM .. Mikulić.. Mikulić. Vol. 2.. 2004. Vol. Mikulić.

kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.hr http://www. "Bagat". na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na Ekonomskom fakltetu u Zagrebu. F. Negro. proveo je na poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih poduzeća u gradu Zadru ("Maraska". Objavio je više radova iz područja računovodstva.1941. "Zadar" i "Ugo").god. Z.u svojstvu višeg predavača. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku fznegro@vstsi. Ekonomski studij završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu. koje poslove obavlja profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Popis knjiga: 1.o. iz područja menadžmenta i financijskog menadžmenta.2000.o. Negro. bavi se i teoretskim radom pišući referate . 1999. Završio je poslijediplomski studij. u praksi. kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Osnove računovodstva i financija. stručne i znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista.) Sveučilište u Zadru. 2002. Na Visokoj školi za turistički menadžment. radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka.. 3.. Negro. revizije i financija. Upravljanje troškovima Životopis: Rođen je 02. F.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Frane Zvonimir Negro Viši predavač (2000. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji. Osnovnu školu završio je u Ražancu. F. Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment. srednju ekonomsku školu u Zadru. Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d.01. Management. 1999. a od 21. Financijski management. 110 . Z. polje financije trgovačkih društava. Z.hr/nastavnici/fznegro Strategijski menadžment. Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti. kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje.. Položio je ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja. tada Zagrebačkog sveučilišta. u Zadru. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Sav svoj radni vijek. 2.vstsi.11.

Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Management. 3. Skripta. Negro. 2. 2004. Negro. Financijski menadžment i bankarstvo. 4. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Metode kalkulacija.. 2005. F. 2005.. Skripta. Negro. 2004 / 2005 2. 4. F. 2003. 2. Z.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. Negro. 2. F.. 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F. Skripta. Z. Metode kalkulacija. F.. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 5. Z. F. Z. 111 .. F. F. 2002. F. Skripta. Negro... Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. Negro.. Z. Skripta. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F. 2003. Skripta. Z. F. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Z. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. F. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Negro. F. Skripta. F. Obrtna sredstva. Z. Negro. Metode kalkulacija. Negro.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 1999. 2005. 5. Negro. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. Popis autoriziranih predavanja: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. 2005. Z. Financijski management. 2003 / 2004 i 2004 / 2005. Skripta. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z.. Strategijski menadžment. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.Popis skripti: 1. 6. Negro. Negro. 2005. Negro.. Skripta.. Obrtna sredstva. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. 3. Z. F. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Z. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1.

Meštrovića Drniš E-mail: URL: Kolegiji: apanjkota@inet. Paris. pp: 652 – 656.. Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Special Session . Vanjski je suradnik Laboratorija za Biomehaniku. A... Panjkota. Musić. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike / Biomedicinske elektronike na FESB .46. " Kinematics of rowing – a new approach to the rowing technique training".. 2005. Popis objavljenih radova. 2003. A. a provjera istog izvršena simulacijom u VISSIM –u.Signals and Systems in Human Motion. "Muscle activity during ergometer rowing". 3. god..Ime i prezime: Zvanje: Ante Panjkota asistent (2003. 2.Workshop on Signals and Systems in Human Motion. published at the EUROSIM’04. 2004. 112 .hr http://www.panjkota Softversko inženjerstvo Životopis: Osnovnu i Srednju Tehničku školu. pp: 42 .. September 6-10.hr/nastavnici/a. T. A.u.. A. smjer Automatika završio u Šibeniku. Panjkota. Split-Dubrovnik-Venice.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku Srednja škola I. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" – program za identifikaciju pisan u C++.. Zanchi. J. Croatia-Italy. Panjkota. Innsbruck.vstsi. BioMED '05. Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999..: 1. February 16 – 18. SoftCom 2004. October 10-13.2004. Rončević. "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke “.

Matematika I.hr http://www. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Tijekom studija bila je stipendist Šibensko-kninske županije. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. J. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. upisuje se na PMF . Paić. 2004. Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka. Šibenik. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. Perkov.. Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj školi.. 2004. J. R. Šibenik.. te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Od siječnja 2003. 2. Perkov. 7. Perkov. 113 .. brojevi: Zbirka riješenih zadataka. Šibenik. Interna skripta. Popis skripti: 1.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Statistika. R. Šibenik.hr/nastavnici/jperkov Statistika. Skripta. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta.Ime i prezime: Zvanje: Josipa Perkov asistent (2002. Interna skripta. 2004. 4.vstsi. R. J. Šibenik.Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 6. Perkov. metrike i izometrije. Funkcije: Zbirka riješenih zadataka. 1996. 8. Paić. 2004. Interna skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Matematika II. gdje je i završila osnovnu školu Petar Krešimir IV. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Životopis: Josipa Perkov rođena je 1. 5. u Šibeniku. kolovoza 1978. J. Interna skripta. J. te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija ″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. na temu Geodetske krivulje.. Šibenik. Po povratku u Šibenik 2002. Šibenik. 2003. Skripta. Perkov. Šibenik. Skupovi. J. Perkov. matematike u Ekonomskoj. 3. Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka. gdje je i diplomirala 2001.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: josipa@vstsi. Skripta. radi kao prof. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. J. Paić. 2003. Interna skripta.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov.. J. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka.. 2003.

Zbornik radova VŠTM . 2004. Perkov. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Metoda funkcionalne pouzdanosti. 2. Protokol vježbi.. Perkov. Zbornik radova VŠTM . 2004. varijacije i kombinacije.. J. 4.. J. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. Interna skripta. Skripta. Zbornik radova 11. Perkov. Belak... Šibenik. Perkov. Šibenik.. J.. TIM. 2.. S. Osnove rada u Microsoft PowerPointu. J. Protokol vježbi. J. 2.. 2. Perkov. Paić. Binomna razdioba. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M14 Statistika 1. 3.. Perkov. Popis radova: 1. 2. Perkov. Vol. 2. J. TIM. J. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. Prebrojavanje: permutacije. 2004. S. Šibenik. Šibenik. Vol. TIM. 2005. varijacije i kombinacije. Perkov. 6... Statistika. J. Šibenik. J.. TIM. Perkov. Vol.9.. Šibenik. Zbornik radova VŠTM . 2004. TIM. Perkov.. 2004. Šibenik. Vol. 2003. 2004. 2. Perkov. Šibenik. Uvjetna vjerojatnost.. Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka. Uvjetna vjerojatnost.. TIM.. Perkov. 2004... J. Protokol vježbi.. J.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. J. Šibenik. 2004. 2. 2005. Zbornik radova VŠTM . Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. R. 2004.. 114 . Zbornik radova VŠTM . 4. Prebrojavanje: permutacije.. J. međunarodnog savjetovanja HDO-a. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 3. J. Zbornik radova 11. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. 8. 3. Šibenik. Vol. 2. Perkov. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. 2004. Zbornik radova VŠTM . Paić.. 2005. 4. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Skripta. 2004. J. Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 1. Binomna razdioba. J. 5. Vol. TIM. Binomna razdioba. 2. Interna skripta. TIM. 7.. Vol. 2004. Šibenik. Šibenik. J... Perkov. Šibenik. Statistika. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 5. Perkov. Vol. varijacije i kombinacije.. Osnove rada u Microsoft Wordu. 2. Uvjetna vjerojatnost. Perkov.. međunarodnog savjetovanja HDO-a. Perkov. Prebrojavanje: permutacije.. Belak. J. Zbornik radova VŠTM . Osnove rada u Microsoft Excelu. Zbornik radova VŠTM . Perkov. 2004.

pod mentorstvom akademkinje prof.. Suautor je ili autor više stručnih radova te surađuje u pisanju skripta i handouta. Šibenik. Alumni koordinatora. 1997.hr http://www. 2005. March 2005. 10. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Diplomirala je 10. Mentorska praksa i Praksa u turizmu. Sibile Jelaska. i koordinatora izrade nastavničkih web stranica. surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane.“ koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom dodjele rektorove nagrade. Popis skripti: 1. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom: «Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive». Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia. T. 115 .hr/nastavnici/t. od listopada 2004. rujna 1978. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.Ime i prezime: Zvanje: Tanja Radić asistent (2003. a od veljače 2005. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora. Biološki odsjek. smjer molekularna biologija. dr. Tehnologija prometa Životopis: Tanja Radić rođena je 8. Upravljanje okolišem. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša. Zagreb. sc. U listopadu 2003. Ž. sc. Lambaša Belak. Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Radić. Skripta.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: tanja@vstsi. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.. polje – EKOLOGIJA. Nataše Bauer. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu (opća – VII gimnazija). i komentorstvom mr. i stekla zvanje diplomiranog inženjera biologije.vstsi. U ožujku 2004.radic Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja. travnja 2003. Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth.

HDO. 2004.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Radić. N.. 116 . T. Šibenik. Lambaša Belak. Zbornik radova VŠTM. Lambaša Belak. Ž. 6.Popis radova: 1. TIM. Lambaša Belak. Lambaša Belak. T. Radić. Radić. Radić. Šibenik.. T. Vol. Šibenik. Handouti. listopada 2005. Lambaša Belak. Ž.. S. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ž. – 8. Vol. elaborata i dr. Šibenik. Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju krutog otpada na slivnom području rijeke Krke. Šibenik. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. Radić. Lambaša Belak. Belak. Tehnologija hrane. T. Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na problem oštećenja tla..... Radić. Radić. Radić. Popis projekata.. Pisanje diplomskih radova. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. T. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. Ž. Ž. T. Lambaša Belak.. Handouti. Zbornik radova VŠTM. 11. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na biocenoze. T. TIM. Belak. Pisanje diplomskih radova.. Uloga ekologije u očuvanju zraka. 2004. Radić... Interna skripta. TIM. 2004... 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM.. 2004. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park Krka. Radić. Interna skripta. Interna skripta.. Šibenik. Radić. Pisanje seminarskih radova.. Međunarodnog skupa održavatelja. Zbornik radova VŠTM. Prirodne i otpadne vode i nihovo pročišćavanje.. 2004. Interna skripta. T. 2. 8. Šibenik. Šibenik.. 2. T.. Lambaša Belak. Zagreb. Ekologija i zaštita okoliša. Gaćina. Radić. T. 3. Ž.. Perkov J. Pisanje seminarskih radova. 2005. Ž. Zbornik radova VŠTM. 2. Ž. T. TIM. Šibenik. 4. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 2.. Ž.. Vol. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Gospodarenje otpadom.. Belak.. S. Lambaša Belak.. Šibenik. T. Ivčić S... 7. 2004. Šibenik.. Zbornik radova VŠTM. 2004. Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Radić. S. 2005. Časopis Održavanje i eksploatacija. Šibenik. 2005. 10. Čičin-Šain D.. Ž. HDO.. Mikulandra Volić I. Radić.. Radić T. 12. Zbornik radova 11. 2005. 2005. Lambaša Belak.. 2. 5. T. 9. 2. 5. Šibenik. 2005. (u pripremi) 2. T. Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Vol.: 1..

. u odgovarajućim segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem. smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na 150 redovitih studenata godišnje.2. 4. kabineta i laboratorija. Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija. a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje. a s obzirom na kapacitete predavaonica. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta. od čega se za stručni preddiplomski studij menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata godišnje.6. procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i izvanrednih studenata godišnje. čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju. što omogućava visoku kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog studija.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta Sukladno raspoloživom prostoru. a 95% na vježbama. Planirani broj studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata sveučilišnog studija. broj studenata po jednom angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15. opremi iz točke 4. te broju angažiranih nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta. Proračun opterećenja prostora nastavom. dolazi oko 5 studenata diplomskog studija menadžmenta. 4. Sukladno broju angažiranih nastavnika. sveučilišnih i stručnih studija.4. na svakog.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija. integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90% nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima. stalno zaposlenog nastavnika. temeljem iskazanog interesa sa nastavak studija turističkog menadžmenta.6.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta Broj studenata diplomskog studija menadžmenta. 117 . prijelaz na druge studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini studija. Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta godišnje neovisno o smjeru.

1.00 200. putnih troškova gostujućih nastavnika. te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju. 1.00 118 .000.5.00 180.00 300.00 10. troškova osiguranja kapitala.00 220. izvršen je proračun.000.00 1. troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta.000.00 4.6.000. Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe.000. općih režijskih troškova.00 710. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona. troškova amortizacije opreme i zgrada.352.2.00 250.00 362. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.000.00 1.000.7. koja iznosi 5.000. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.00 100. a ne procjena.817. dnevnice.772.15.000.000.000.00 10.00 380.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija menadžmenta.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta RAČUN OPIS 1 2 3 RASHODI POSLOVANJA 31 Rashodi za zaposlene 321 Rashodi za zaposlene u administraciji 322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 323 Rashodi za vanjske suradnike 32 Materijalni rashodi 321 Naknade troškova zaposlenima 322 Rashodi za materijal i energiju 323 Rashodi za usluge 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.000.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija.000.000.000.400.3.817. noćenje…) 34 Financijski rashodi 38 Ostali rashodi 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 424 Knjige. 4. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: IZNOS U KN 3 3.072. određenog u točki 4.00 700 5.4.00 370. kako je prikazano u tablici T4.00 kuna godišnje.00 300.000.15.7 Procjena troškova studija po studentu S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija. te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1.1 i 4.000.280.3.00 2.000. Tablica T4.

3.000.00 750.00 119 .00 OPIS 2 IZNOS U KN 3 690.000.000.6 koja iznosi 12.4.000.00 30.000. noćenje…) Financijski rashodi Ostali rashodi RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Građevinski objekti Postrojenja i oprema Prijevozna sredstva Knjige.00 60.000. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.500.7.00 3.500.00 505. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: 35.00 2.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu diplomskog studija menadžmenta.00 95.000.00 60.00 20.000.000.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija. kako je prikazano u tablici T4. određenog u točki 4.00 40.000.000.00 125.00 25.3. te jednog administrativnog djelatnika (1.3.000.00 60.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta RAČUN 1 3 31 321 322 323 32 321 322 323 329 3299 34 38 4 41 42 421 422 423 424 RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Rashodi za zaposlene u administraciji Rashodi za stalno zaposlene nastavnike Rashodi za vanjske suradnike Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put. dnevnice.000.1 i 4.000.6.00 180.00 60 12.00 30.00 285.000.000.000. Tablica T 4.000.00 kuna godišnje.

s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem. 120 . Pri predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti rezultati postignuti u svim segmentima nastave.2.4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u prethodnom semestru.statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i seminarima . objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole.8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom slijedećih elemenata: . Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u točki 3. U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim rezultatima.evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija. . Rezultati ankete studenata su javni.4. seminarima. Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu sudjeluje najmanje dvoje studenata studija. .kontrola nazočnosti studenata na predavanjima. . vježbama. a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta). a prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove svoje Alumni udruge.kontrola prolaznosti studenata na ispitima. Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom razdiobom.statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve kolegije. Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova udruge Alumni.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->