VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

Šibenik, 2005.

SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................4 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa .......................5 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6 2. OPĆI DIO ............................................................................................................7 3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9 3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9 3.2 Opis kolegija ................................................................................................11 3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11 3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14 3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16 3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta .................................................................................................20 M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25 M14: STATISTIKA.......................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................................................49 3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52 3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52 3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija............................................................................54 3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56

2

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta .....................................................................................................57 3.7. Način završetka studija ...............................................................................57 3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59 4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59 4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59 4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60 4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60 4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61 4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61 4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61 4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62 4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63 4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66 4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67 4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68 4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71

3

1. UVOD

1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom, kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta. Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu, sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske. Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću (psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta, operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova. Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i strategijskog menadžmenta. Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba

4

programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu" znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu. Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao, stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta, koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske. 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2. Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan (djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri izradi ovog prijedloga diplomskog studija. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,

5

projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta: Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova (www.unipd.it); Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business Administration) (www.wu-wien.ac.at); Facoltà di Economia, Università di Bologna (www.economia.unibo.it); Manchester Metropolitan University Business School (www.business.mmu.ac.uk); Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani (www.ef.uni-lj.si); Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave (www.fm.uniba.sk); Queen Mary, University of London (www.qmul.ac.uk). 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre (core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.

6

vrijednosti 180 ECTS bodova.4. i razlike programskog slijeda. mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili: preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. turizma. Uvjeti upisa na studij 2. OPĆI DIO 2.4. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom programu je: SPECIJALISTIČKI MENADŽMENTA DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 2. preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog menadžmenta. preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugim visokim učilištima iz područja ekonomije. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u Republici Hrvatskoj. Sveučilišta u Zadru.2. preddiplomski sveučilišni studij.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom. uz polaganje razlike programskog slijeda. određeno je na godinu i pol (tri semestra) za stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija. 2. Odjela za ekonomiju u Šibeniku.2. menadžmenta i - - 7 . Nositelj studija: VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU 2.3. Trajanje studija. sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

ako je u toj zemlji primijenjen. uz polaganje razlike programskog slijeda. i razlike programskog slijeda. "top managementa". diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje uz polaganje razlike programskog slijeda. 2. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij.poslovne informatike u Republici Hrvatskoj. Bolonjski proces u obrazovanju. a posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom. te sve uvjete za samostalni profesionalni i osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u turizmu.) 8 .6 Stručni naziv Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta: SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja ekonomije i menadžmenta.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu polaznik ima kompetencije. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. - - 2. odnosima s javnošću i strategijskog menadžmenta. ako je u toj zemlji primijenjen. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. Bolonjski proces u obrazovanju. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske. stečene na nivou obrazovanja.

Osim predloženih izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog studija. koji. Naprotiv. 3. preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava izradom diplomskog rada. 3.3. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija (diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni preddiplomski studij. u programskom smislu. 9 . jednogodišnji studij 60 ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997. predstavlja nastavak preddiplomskog studija.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij. bez smjerova. iako to ni u kom slučaju ne znači da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog studija. Visoku kvalitetu stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista Visoke škole za turistički menadžment. godine. koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav).1 u integralnom obliku s obveznim programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija. trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2. Svi programski sadržaji derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku (modul M1. ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija. Program diplomskog studija prikazan je u tablici T3.1.1 Opis programa diplomskog studija Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta. OPIS PROGRAMA Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz preddiplomskog studija) u programskom smislu.

90 Tablica T3./VJ. uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda. SEM. 6 min. Tjedno Semest. Tjedno Semest. 6 min. U slučaju 10 . Tjedno Semest. SEMESTAR Poslovna etika Statistika Metode znanstvenog istraživanja Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Menadžment rizika Upravljanje troškovima PRED. SEMESTAR Psihologija za menadžere Strategijski menadžment Operacijski menadžment Izborni kolegij M1B Izborni kolegij M1C Semest. SEM. Tjedno I. SEMESTAR Diplomski rad - - 20 300 30 30 min. 6 min.Tablica T3. 3 3 3 3 3 3 45 45 45 45 45 45 1 1 1 1 1 1 15 15 15 15 15 15 ECTS M12 M14 M15 M31 M33 M34 M1X 6 6 6 6 6 6 24 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju M22 M23 M27 M2X II. ECTS M11 M35 M13 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 min. 6 min. 30 M30 III./VJ. SEMESTAR Inovacije i tehnološke strategije Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 30 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija (i drugih sveučilišta). SEMESTAR Menadžment konflikata Poslovne simulacije Izborni kolegij M2A Izborni kolegij M2B Izborni kolegij M2C 3 3 45 45 1 1 15 15 6 6 min. 30 M21 M24 II.2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ I. 6 min.1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED.

Drugi oblik pomoćnih nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija nastavnog sadržaja. Poslovne simulacije). ali pri tome. ECTS bodovnu vrijednost kolegija. opis izvedbe nastave. mora biti pripremljen u dva oblika. god. Programski slijed označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu. načina provjere znanja. a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24 označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale. broj četiri. obvezne i dodatne literature. Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za turistički menadžment od akademske godine 1999.2 Opis kolegija Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u unificiranim formama. kratkog programskog sadržaja. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su handout-i. opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme. Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. 3. uz navedene uvjete. mora biti ostvaren i programski slijed kolegija. 3. i principijelno se sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i "case". koji su organizirani po nastavnim jedinicama. osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija (koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija) student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom ili zimskom semestru. način određivanja bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem programskog sadržaja kolegija./2000. seminare i vježbe.izbora kolegija sa drugih studija. Master) i dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij održava. Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja.2. što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog 11 . Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s preddiplomskog studija.1 Izvedba nastave Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa primjenjuje se kombinirana metoda. čime se osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj. Primjenom handout-a u nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja. po semestru diplomskog studija. Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja.

a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima prenesenog programskog sadržaja. raznolikost. projekata) iz prakse. radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze na web stranicama Škole. koji su dostupni studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u skriptarnici ili skinuti sa web stranice).sadržaja. . a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog sadržaja seminarskim radovima. nazočnost studenata na seminarima i vježbama je obvezatna. 12 . prije početka nastave. koji će se iznositi na predavanjima. Primjenom ove metode organizacije i provedbe seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. polaganje kolokvija. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja nastavnog sadržaja. Obrana seminarskog rada. izraditi pomoćne nastavne materijale (protokole) primjera (slučajeva. određeno je pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade handout-a potrebne kvalitete. Na seminarima i vježbama studenti obvezno kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada. obrani seminarskog rada. zbog čega je izvršeno opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave. Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi potrebno je. kod handout-a. Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme. Temeljni cilj koji se postiže primjenom ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog sudjelovanja studenata tijekom predavanja. Mišljenjem Upravnog vijeća Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002. Kako se.izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama. Na seminarima i vježbama studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata.računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi. Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti: . pa su time i javno dostupni. potrebno je osigurati dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala. i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u skriptarnici i na web stranicama Škole. pri čemu je kolokviju. za većinu kolegija realizira se putem primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio seminarskog rada. provjere i ocjenjivanja izrade seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. godine. Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi. na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih članova studentske grupe.

vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta. vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja. C4.3. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta.5 sati opterećenja studenta. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi: C1. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. C5.2. seminara i vježbi kako je navedeno u 3. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta. C8. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odovara 1. C3. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. C6. 13 . C7.2. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij. C2. te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata.1.

statistike. C11. Za vrijeme predavanja "case" metodom. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta. numeričkih metoda. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja. statistika. C10.5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11) + E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12. matematika.2. C13.C9. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja. Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1. C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta. C15. ekonometrije i sl. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja. građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika. nastavnik i 14 . računovodstvo. C13. C12. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta. C14.3 Provjera znanja i način polaganja ispita Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijelog semestra. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike. simulacija. 3. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr.

kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu. ocjenu seminara. Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju.3 Tablica T3. u ovisnosti o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest shema formiranja završne ocjene AS1.4 Sustavi ocjenjivanja Sustav ocjenjivanja Ocjena izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (1) nedovoljan (1) A B C D E FX F Broj bodova > 90 > 77 > 64 50 < 50 > 90 > 80 > 70 > 60 > 50 > 40 < 40 Hrvatski sustav Anglosaksonski sustav 15 . AS3.asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na predavanjima. projekata.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija Shema određivanja broja bodova Oznaka L 1S 2S P 1C 2C WE OE Σ Nastavna aktivnost AS1 Predavanja Jedan seminarski rad i obrana Dva seminarska rada i obrana Stručni projekt i obrana Jedan kolokvij Dva kolokvija Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita Ukupno 10 25 35 30 100 AS2 10 30 30 30 100 AS3 10 35 25 30 100 AS4 10 40 20 30 100 AS5 10 40 50 100 AS6 10 30 30 30 100 Tablica T3. AS4. Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome). AS5 i AS6 prema tablici T3. AS2. Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima. izraženo kao ocjena kolokvija.

5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa. 4 – slažem se. Anketiranjem studenata dobiva se uvid u stanje nastave pojedinog kolegija.2.o. Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u tablici T3. Organizacija nastave Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara Nastava je redovita Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja Količina dobivenih informacija je dovoljna Redoslijed tema je prihvatljiv Program čini logičnu cjelinu Teme su aktualne i povezane su s praksom Program je dobro dokumentiran primjerima Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi Nastavnik Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju Asistent Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju UKUPNA OCJENA NASTAVE U nastavi mi se posebno svidjelo.5 Obrazac za anketiranje studenata ANKETNI UPITNIK Kolegij Datum Nastavnik Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem. 3 – prihvaćam. Statističkom obradom rezultata svih studenata po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje od odabrane statističke razdiobe.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi se na dva načina. Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima. posebno sam zadovoljan s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 1 2 3 4 5 16 .13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d.3. Centar za razvoj i kvalitetu – Zagreb).o. Tablica T3. 2 – ne slažem se.

Organizacija studija Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 Program čini logičnu cjelinu 1 2 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 Opća ocjena nastavnika studijskog programa Djeluju stručno i sigurno 1 2 Izlažu razumljivo 1 2 U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 Obradili su planiranu materiju 1 2 Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama.Tablica T3. posebno sam zadovoljan / zadovoljna s: 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 17 . 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija.6 Obrazac za anketiranje studenata Studij i smjer ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI Modul Godina prvog upisa Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem. 4 – slažem se. 1 2 UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 U studiju mi se posebno svidjelo. 3 – prihvaćam. 2 – ne slažem se.

zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati. Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija 1 2 3 4 Ekonomija 1 2 3 4 Računovodstvo i financije 1 2 3 4 Menadžment 1 2 3 4 Matematika i statistika 1 2 3 4 Poslovna psihologija 1 2 3 4 Informatika 1 2 3 4 Pravo 1 2 3 4 Jezici 1 2 3 4 Mentorska praksa Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+). izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u cjelini sa stajališta praktične primjene znanja.Tablica T3. = zadržati istim.smanjiti) ili označavanjem (x izbor). smanjiti (-) + = Ekonomija + = Računovodstvo i financije + = Menadžment + = Matematika i statistika + = Poslovna psihologija + = Informatika + = Pravo + = Jezici + = Mentorska praksa U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x) Ekonomija Računovodstvo i financije Menadžment Matematika i statistika Poslovna psihologija Informatika Pravo Jezici Mentorska praksa Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 Komentar: 5 5 5 5 5 5 5 5 5 - 5 18 .7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge Stručni naziv ANKETNI UPITNIK – ALUMNI Firma Radni staž Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5. . te predložite promjenu zastupljenosti glavnih grupa kolegija u studijskom programu. zadržati istim (=).

put (5) III. put (2) (3) (4) (5) suma indeksa uspjeha broj studenata koji su položili ispit Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit Sintetički indikator uspjeha = 19 . put (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) Ispitni rok: Datum: R I III. put II. put Broj studenata koji su položili ispit: I. put IV. put II.8 Priprema podataka za analizu prolaznosti ANALIZA PROLAZNOSTI Kolegij: Broj prijavljeniih studenata: Broj studenata koji su pristupili ispitu: Broj studenata kjoi nisu položili ispit: I. put (2) (3) (4) (5) IV.Tablica T3.

.21 M12: POSLOVNA ETIKA .........................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA...................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE...................3......................6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE .............................................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ............................................43 M33: MENADŽMENT RIZIKA..........................................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA..............................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE....................................................................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA...................................................................................................................................................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .........................................................49 20 .................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO..........................................................................................................................................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE .......................................................................................2.......................................25 M14: STATISTIKA......................

Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. U pripremi. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. asertivnost. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima.2. mehanizmi koji utječu na promjenu stava). prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Kroz teme seminarskih radova. važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Stereotipi i predrasude . 21 . komponente stava i njihova uloga u ponašanju. komponente međuljudskih odnosa – verbalna i neverbalna ekspresija. empatija.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. aktivno slušanje. samootkrivanje. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. pravila komunikacije). utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju). protokola primjera seminara. Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje.

. M.agresivno ponašanje.. Interpersonal Communication . socijalna inhibicija.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Conteporary Perspectives on Interpersonal Communication. and Contexts. Buley. Obvezna literatura: Penington. K.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac – grupa. formiranje i uloga u međuljudskim odnosima. C.. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. S.2. Oxford. SmartBoard. naklada Slap. Alberts. 1993..2. Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji. Sukob i nenasilno rješavanje sukoba.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s prirodom međuljudskih odnosa. Brown Publishers. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.. 1990. Jastrebarsko. Petronio. Spitsberg. L. zaslon. USA. Moral (teorije razvoja morala). socijalna kompetencija). Osnove socijalne psihologije. H.M. W.C. J.Concepts. J. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 1997. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. J. Components. Dodatna literatura: Pearsons. B. D.. Brown & Benchmark. LCD projektor. Hecht. 22 ..

Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Adam Smith. Deskriptivna. protokola primjera seminara. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Norme i 23 . klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. zaštita ljudskih prava.2. zakoni. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M12: POSLOVNA ETIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Kodeksi. stakeholder etika – etika subjektivno i objektivno zainteresiranih sudionika organizacije. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. profesionalni kodeksi. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Ljudska prava. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Poslovna načela: Etička načela – Kant i suvremena etika. U pripremi. načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam. shareholderi – dionička etika – etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa. normativna etika te suvremene poslovne etičke teorije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. Kroz teme seminarskih radova. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. prava te objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju.

Sinergija. USA. Intercultural Communication. Pennington. F. B. etika neformalnih i često nepisanih pravila. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). London. LCD projektor.. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. J. Brown Publishers. Poslovna etika. 24 . C. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Sage Publications.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. WM. bonton na radnom mjestu. Jandt.. B. zaslon. and Contexts. etika sastanaka.2.. C. Dodatna literatura: Pearsons. 1990. Components.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. te shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela poslovanja.bonton. predstavljanja. Spitzberg. Jastrebarsko. Kolumbić. Naklada Slap. 2002. etika u komuniciranju. pridržavanje i nepridržavanje tradicije. etika i protokol. A. 2000.2. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Obvezna literatura: Bebek... 1997. D. SmartBoard. Osnove socijalne psihologije.. H. Interpersonal Communication-Concept. bonton etika. Zagreb. poslovnih susreta. kao i primjena istih na radnom mjestu.

Razvoj novog proizvoda. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. protokola primjera seminara. Konkurentnost i operacijska strategija. Financijske analize u operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza. pitanja ljudskih resursa u operacijskom menadžmentu. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. procesi proizvodnje i pružanja usluga. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski menadžment. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. upravljanje linijom 25 . nacrt objekta. menadžersko predviđanje. upravljanje kvalitetom. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u operacijski menadžment. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. statističke metode kontrole kvalitete. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. U pripremi. mjerenje performanci rada.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Kroz teme seminarskih radova. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Lociranje i planiranje kapaciteta objekta.2.

s procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište. J. N. Operations Management. McGrow Hill.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14/C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija.. M. Obvezna literatura: Davis. J. B. agregatno planiranje.. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). LCD projektor. pravovremeni sustavi. 26 . pa sve do korištenja suvremenih kvantitativnih aplikacija. Dodatna literatura: Stevenson.čekanja. Chase. Fundamentals of Operations Management. W. R. 4/e.2. 2005. upravljanje lancem nabave.2. zaslon. SmartBoard. McGrow Hill. 2003. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. donošenjem odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata.. teorija nizova. utvrđivanje rokova. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1.. Aquilano.5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).

Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni. 27 . Tablični kalkulator i njegove analitičke funkcije.d. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli.2. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Faktorska analiza. Kakvoća podataka. ARIMA (p. Dijagram toka istraživanja pomoću uzorka. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode). Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Programska potpora za statističku analizu podataka i modela. Modeli vremenskih serija i prognostički modeli. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Metoda glavnih komponenti. Stacionarni stohastički procesi.q) modeli i njihova primjena u prognoziranju.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Baze podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i poslovnim procesima. Primjene u istraživanju tržišta i drugim područjima. Uvod u programski paket SAS i StatMaster. Pojam VAR modela. Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. Stratificirani i drugi složeniji designi. Diskriminacijska analiza. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne autokorelacije. Primjene u ekonometriji.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M14: STATISTIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. marketingu i drugim područjima.

. StatMaster.2. LOTUS.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse. I. zaslon. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Školska knjiga. EXCEL Dodatna literatura: Newbold. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 17 sati 28 * 1. P. LCD projektor. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Priručnici za programsku potporu SAS.2. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Zagreb.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1.Obvezna literatura: Šošić. Statistics for Business and Economics.. 2004. Englewood Cliffs: Prentice Hall. 1997.5 = 42 10 sati 20 sati 30 sati 31 sat 150 sati 28 . Primijenjena statistika. SmartBoard.

prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. prikaz rezultata istraživanja. Dinamička analiza. eksperimentalna analiza. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. referentnih rezultata. U pripremi. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. eksperimentalno modeliranje. 29 . ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. koncept. postavljanje hipoteze. znanstveno priopćenje.2.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. projekt. Prezentacija znanstvenog rada. Simulacija. publikacija. Statistička obrada rezultata. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Kroz teme seminarskih radova. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Značaj kontrolnog eksperimenta. Pisanje znanstvenog rada. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Opažanje pojava. Hipoteza. Citiranost. prezentacija rada na znanstvenim skupovima. protokola primjera seminara. Planiranje i izvođenje istraživanja. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. provedba. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Pojam i definicija znanstvenog istraživanja. plakat. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. odabir statistički značajnih. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija.

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). M. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela.. 2000. Dodatna literatura: Žugaj. 30 . Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. LCD projektor. Hoteljerski fakultet u Opatiji. Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. J. Opatija. 1997.5 = 33 5 sati 2* 20 = 40 sati 2 * 5 = 10 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Zelenika.2. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).Obvezna literatura: Kniewald. Zagreb. Ivanović. Multigraf. 1989.2. M. Ekonomski fakultet Zagreb.5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih istraživanja.. SmartBoard. Žugaj.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. R. Z. Metodika znanstvenog rada.. Samobor. Fakultet organizacije i informatike. zaslon.. 1996. Varaždin. Rijeka. 1993. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici..

umijeće razgovora. Programski sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra". sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. uključivanje treće strane. Posredovanje. Aktivno slušanje. uzroci. taktika i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. pomoć sudionicima sukova u planiranju budućih interakcija. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M21: MENADŽMENT KONFLIKATA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. percepcija. Vježbe obuhvaćaju pripremu izrade i obrane dva seminarska rada. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. uloga medijatora. procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju problema kroz medijaciju. Vođenje sudionika vještinama pregovaranja. shvaćanje drugih. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra".3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita.2. analiza slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka. postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. rješavanje različitih konfliktnih situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata. izbor medijatora. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Programski sadržaj: Početak i razvoj sukoba. zahtjev za 31 . Nastava se izvodi uz pomoć računalnih prezentacija. dok se primjeri strategija.

podjela većih pitanja u manja.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 7 19 sati 26 * 1. kontrola emocija. Obvezna literatura: Billikopf. fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika. G. razumijevanje vremenskog okvira. San Francisco. odjeljivanje problema od samosvijesti. procjene drugih. The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve Relationships.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima.jasnoćom. 32 . izbjegavanje pretpostavljanja i zloće. priznavanje grešaka i ispričavanje. posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja. kulturološke i ideološke razlike). izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike. G. and Monk.2. definiranje rješenja temeljenih na interesima. Helping others resolve differences. LCD projektor. 2004. strpljivost. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.2. 2000. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. zaslon. fokusiranje na problem a ne na rješenje. SmartBoard.. The Guilford Press. odbacivanje slabih rješenja.. Narrative Mediation: A New Approach to Conflict Resolution. New York. Jossey-Bass Publishers. J. P. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Dodatna literatura: Nichols. M. The Regents of the University of California. zadržavanje integriteta. E.. Winslade. efektivna upotreba humora. Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih strana. planiranja. 1995. osjetljivost na kulturološke barijere (zajedničke značajke svih ljudi.5 = 39 5 sati 10 sati 2 * 5 = 10 sati 67 sati 150 sati 19 (C1) + 26 * 1.

inovacijsko društvo. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. TQM. Tehnike stvaranja ideje. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. kontrolni sustavi. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Proces inovacija. ISO standardi. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Istraživačko razvojni projekti. Upravljanje resursima. Generičke tehnologije i inovacije. informacija i kvaliteta. U pripremi. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija.2. Tehnološki razvoj i multikulturalni menadžment. Racionalno korištenje vremena.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Kreativno mišljenje. Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Kroz teme seminarskih radova. protokola primjera seminara. značaj inovacija u gospodarstvu. Predviđanje tehnoloških promjena. brainstorming. kontrola rezultata istraživanja i razvoja. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Inovacije. 33 . Inventivnost. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Izvori i vrste inovacija. Kontrola i upravljanje kvalitetom.

Obvezna literatura: Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb, 2003. Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999. Dodatna literatura: Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004. Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb, 1999. Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991.

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1,5 = 33 5 sati 10 sati 35 sati 10 sati 34 sati 150 sati

23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.

34

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M23: TEHNOLOGIJA PROMETA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline. Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom, željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje. Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske. Obvezna literatura: Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002. Dodatna literatura: Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.

35

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 52 sata 150 sati

19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.

36

struktura računarskih alata za simulaciju diskretnih događaja. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. osnovni koncepti. slučajne varijable i njihovo generiranje. tipovi simulacijskih modela. modeliranje i računala. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija.. konceptualni simulacijski modeli. analiza 37 . Simulacijski softver arena: kriteriji izbora simulacijskog softvera. vrednovanje konceptualnog modela. linearni kongruentni generatori. testiranje generatora slučajnih brojeva. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. podjele simulacijskih modela.simulacija u donošenju odluka. dijagrami ciklusa aktivnosti.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa softverom Arena.. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". generiranje uzoraka: generiranje slučajnih brojeva.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M24: POSLOVNE SIMULACIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. simulacijske strategije. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. izvođenja simulacijskih eksperimenata i njihova analiza. trofazna strategija simulacije. Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija računarskog modela.2. način modeliranja. razvojne tendencije simulacijskog softvera. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi simulacije diskretnih događaja.

.. procjena parametara razdioba.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1. Obvezna literatura: Laguna.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 19 sati 26 * 1. Školska knjiga. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom.. osnovne naredbe jezika dynamo. SmartBoard. analiza izlaza simulacijskih eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema. Kelton. V.. 2004. John Wiley&Sons LTD. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih eksperimenata. McGraw Hill. simulacija sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike. 2002. tehnike redukcije varijance. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). testovi slaganja. dijagrami uzročnih petlji. 1993. Business Process Modelling. Simulacijsko modeliranje. pristup sistemske dinamike. Competitive Strategy Dynamics. Simulation Modeling and Analysis. upravljanje nivoom zaliha u poduzeću. D. Simulation and Design. modeli procesa odlučivanja. K. Čerić. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. J. Prentice Hall. Dodatna literatura: Warren.2. 3rd Edition.ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba. Zagreb. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).5 = 39 10 sati 20 sati 2 * 10 = 20 sati 20 sati 28 sati 150 sati 38 . M. W. 2000. England.. usporedba alternativnih sistema. Marklund. zaslon.2. LCD projektor. dijagrami toka.

Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje. 39 . izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.

Osiguranje kvalitete kod projektiranja. algebarske i one zasnovane na drugim matematičkim modelima. Dijelovi projekta: korisnici. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba korisnika. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod. Modeliranje sustava. Dinamika i rokovi. održavanje. sponzori. Projektni tim. resursi. 40 . financijeri. ciljevi. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ljudski faktori u softverskom inženjerstvu. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. projektni tim. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Faze u razvojnom ciklusu softvera: specifikacija. Općenito o projektiranju: "top-down" pristup. SMART ciljevi. Objektno orjentirano programiranje. dokumentacija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Definiranje i specificiranje zahtjeva. Općenito o specifikaciji. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". rokovi. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. izvođači. komunikacije. okruženje.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. mjerenja uspješnosti. projektanti. Funkcionalno orjentirano programiranje. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. projektiranje. testiranje. Formalne metode za specifikaciju. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu.2. Ciljevi softverskog inženjerstva. Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. Projektiranje (design) softvera. Mjera kvalitete. implementacija. Specifikacija softvera.

Addison-Wesley. I. Software Engineering with C++ and CASE Tools. zaslon.5 = 42 5 sati 10 sati 2 * 10 = 20 sati 56 sati 150 sati 41 . Software Engineering: A Practitioner's Approach. Resursi. Softverski projekti: posebnosti. stil programiranja. J. The Future of Software Engineering. Finkelstein. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. M.2. Addison-Wesley.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa.. New York 2000. testiranje i održavanje softvera. Dodatna literatura: Pont. IEEE Computer Society. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). McGraw-Hill. Classical and Object-Oriented Software Engineering. New York 1999. SmartBoard. Koordinacijski mehanizmi. Obvezna literatura: Sommerville. Alati i radne okoline za programiranje. LCD projektor. S. 6th Edition.Implementacija. 2000. Software Engineering. Harlow 1996. S. With UML and C++. Wokingham 2000. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).Schach..2.R. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini.. Dokumentacija sustava.5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 17 sati 28 * 1. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. S. R. Fifth Edition. 4th Edition. Pressman.. A. McGraw-Hill. Razvoj programa.

testiranju sustava i komponenti sustava.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju ciklusa razvoja sustava. 42 . održavanje sustava i dokumentacije sustava.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja). Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija, prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.). Obvezna literatura:

43

Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996. Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991. Dodatna literatura: Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice Hall, New York, 2003. Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog programiranja. 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 30 sati 20 sati 26 sati 150 sati

44

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M33: MENADŽMENT RIZIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama. Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika. Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives). Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.

45

: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. LCD projektor. The Jossey-Bass Business & Management Series. John Wiley & Sons Inc. J. McGraw-Hill/Irwin.. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Obvezna literatura: Harrington. 46 . & Niehaus G. New York.5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta. New Jersey. Komercijalni ugovori o osiguranju. VŠTM Dodatna literatura: Lam.. Risk Management and Insurance..Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. te razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski proces odlučivanja. 2nd edition. Autorizirana predavanja. 2004.5 = 33 5 sati 25 sati 20 sati 5 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers. zaslon.. Bešker. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls. S. Korporacijska odgovornost prema trećim stranama. SmartBoard. Davidson Frame. 2003..2. 2003. Odštete radnicima i ozljede radnika. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. J. M.2.

Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Strateški pristup upravljanju troškovima. 47 . Obračun troškova po procesima. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Obračun troškova po poslovima. Planiranje troškova. Analiza obujam-trošak-profit. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Uloga troškova u upravljačkom procesu. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima.2. protokola primjera seminara. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Informacijski sustav za upravljanje troškovima.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Upravljački sustavi kontrole troškova. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. U pripremi. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Predmet i zadaci upravljanja troškovima. Kroz teme seminarskih radova. Upravljanje troškovima u decentraliziranoj organizaciji. Suvremene koncepcije troškova. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.

LCD projektor. br. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. M. J.2. te korištenje informacijskih sustava u upravljanju troškovima. 8.5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za praktično upravljanje troškovima u poduzeću. zaslon. 48 . 2002. C. M.Obvezna literatura: Stenzel. SmartBoard. RRIF plus. a što podrazumijeva shvaćanje uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja.5 = 33 10 sati 20 sati 25 sati 5 sati 34 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1.2. 1995. RRIF. upoznavanje s mogućnostima efikasne kontrole i korektivnih akcija. Stenzel. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Menadžersko računovodstvo. Zagreb.. V.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S3) (C6): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Zagreb. i Klačmer. stjecanje sposobnosti uspješnog planiranja troškova. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.. Dodatna literatura: Cingula. Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima. 2003. Wiley... protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Essentials of Cost Management. Belak.

protokola primjera seminara. Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija.2. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 − Tjedno 4 3 1 − ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. U pripremi. Osnove oportunitetnih strategija. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Multinacionalno 49 . Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Razlozi internacionalizacije. Dimenzije i formiranje strategija. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Formuliranje strategije. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Industrijske analize. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Kompleksi multinacionalne okoline. Pristup zahtjevu odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća. Javni imidž. Ciljevi i filozofija poduzeća. Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Definiranje misije poduzeća. Operativna okolina. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Kroz teme seminarskih radova. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a.

Zagreb.2.2.. Sustavi nagrada. Strategijska kontrola. vođenje i vrednovanje strategije. Split. F. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Ekonomski fakultet. Glavne strategije. Razvoj funkcionalnih strategija. Razmatranje vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. Strategijski management. David. LCD projektor. Strategijske analize i izbor. odgovornosti poslovnog sustava. i sur... Operacionaliziranje strategije. Obvezna literatura: Buble. Selekcija dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija. Sekvence ciljeva i selekcija strategije.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. zaslon.strateško planiranje. Strategic Management: Concepts and Cases. i sur. strukture. J. Poduzetnički menadžment. SmartBoard. godišnji ciljevi. Organizacijsko vodstvo i kultura. Integracija rezultata u strategiju management procesa. Operacijski kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava. 50 . Dodatna literatura: Deželjin. Sveučilište u Rijeci. Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih informacija okoline. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Institucionaliziranje strategije. M.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski menadžment omogućavaju definiranje misije. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). vodstvo i kultura. 2005. 2002. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. funkcionalne strategije i poslovne politike. Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. 10th Edition. 1997. Prentice Hall.

51 .analize i strategije poslovnih aktivnosti. koje se stvarno na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse. definiranje setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava. Omogućen je uvid u ciljeve.

određenih na temelju ECTS kreditnih bodova. Kako se radi o dvogodišnjem studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću godinu studija. opterećenja nastavom od 660 sati. Udjel izbornih kolegija.3.3. 3. Ovakvim odnosima opterećena nastavom i ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u predviđenom roku. Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim opterećenjima studenta iznosi 1.2. diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog diplomskog studija.3. 3. pripreme ispita i polaganja ispita.3. Temeljem najvećeg opterećenja studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij. Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema tablicama T1. 3.3 Struktura studija. Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija.1 i T1. ritam studiranja i obveze studenata.2 Ritam studiranja i obveze studenta Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. 52 .1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri semestra.61.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom preddiplomskog studija. Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana konzultacija. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova u što je uključena izrada magistarskog rada.

Tablica T3.14 Programski slijed predmeta Kolegij 1 Financijska matematika Ekonomika trgovačkih društava Ekonomika neprofitnih organizacija Građa računala i operacijski sustavi Kolegiji koje treba prethodno položiti 2 Matematika Osnove ekonomije Upravljanjem okolišem Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Informatika Matematika Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Trgovačko pravo Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Menadžment Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Trgovačko pravo Radno pravo Matematika Informatika Građa računala i operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Financijsko računovodstvo Osnove menadžmenta Poslovno komuniciranje Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Osnove računovodstva Marketing Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Radno pravo Poslovna statistika Menadžersko računovodstvo Poduzetništvo Projektiranje sustava i analiza informacijskih Poslovna organizacija Financijski menadžment Poslovno pregovaranje Baze podataka 53 .

Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu visokog obrazovanja RH određen na jednak način.Financijske institucije i tržišta Menadžment usluga Upravljanje kvalitetom Menadžment ljudskih resursa Business Intelligence Menadžment turističke destinacije Turističke agencije i turoperatori Poslovni informacijski sustavi Osnove ekonomije Osnove računovodstva Menadžersko računovodstvo Trgovačko pravo Trgovačko pravo Osnove ekonomije Osnove računovodstva Upravljanje okolišem Tehnologija hrane i pića Menadžment Poslovna organizacija Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Poslovna organizacija Poslovna statistika Matematika Financijska matematika Menadžment Radno pravo Trgovačko pravo Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Menadžment Menadžment Trgovačko pravo Teorija i organizacija turizma Turističke agencije i turoperatori Upravljanje okolišem Marketing Osnove ekonomije Teorija i organizacija turizma Tehnologija hrane i pića Informatika 3.4. Kod zamjene izbornog kolegija studija ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego zamijenjeni kolegij. obveznim kolegijima smjera ili izbornim kolegijima. studentu će se priznati isti broj kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i položeni kolegij. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija. 54 .

15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru Odjel Odjel za arheologiju Kolegij Nacionalna arheologija Turističke regije svijeta Osnove urbane geografije Odjel za geografiju Prometna geografija Pomorska geografija Ekonomske integracije u svijetu Poslovno komuniciranje Poslovna etika Etnologija i turizam Engleski jezik Odjel za informatologiju i Talijanski jezik komunikologiju Njemački jezik Francuski jezik Ekonomika turizma Management turističkih destinacija Avangarda i post moderna Odjel za povijest Fantastična umjetnost umjetnosti Figurativna umjetnost moderne i postmoderne Skulptura XX stoljeća Psihologijski aspekti Interneta Psihologija komuniciranja Kroskulturna psihologija Ispitivanje javnog mnijenja Odjel za psihologiju Socijalna patologija Privrženost kroz životni vijek Psihologija kreativnosti Psihologija socijalne pravde Sociologija kulture Sociologija politike Odjel za sociologiju Sociologija morala Socijalna ekologija Odjel za engleski jezik i Jezik i kultura književnost Odjel za povijest Kulturna antropologija 55 .U tablici T3.15. navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru. Tablica T3. uz priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova. ali samo kao izborne kolegije. što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.

5. Tablica T3. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U tablici T3.Odjel za pomorstvo Mediteranska kulturna povijest u 20 st.16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na stranom jeziku s navedenim stranim jezikom.16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku Strani jezik Engleski Kolegij Psihologija za menadžere Menadžment konflikata Poslovne simulacije Operacijski menadžment Metode znanstvenog istraživanja Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 56 . Održavanje broda Multimodalni transport Sredstva pomorskog transporta Integralni transportni sustavi Ekonomika pomorstva Morska tehnologija Brodska terotehnologija Tereti u pomorskom prometu Poslovne simulacije 3.

3. Ako se želi zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti sljedeći postupak. ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje. kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija nakon položenih svih ispita diplomskog studija.6. Ukoliko se nastavni sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. Ukoliko student želi izraditi diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi Stručno vijeće Škole. ostvareni broj bodova se priznaje u cijelosti. uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida studija.7. Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. priznaju se u cijelosti s punim brojem ECTS bodova. Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja. 3. Kod prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu. U principu diplomski rad student može izabrati iz obveznih kolegija studija. Student diplomskog studija koji je izgubio 57 . Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje dekan Škole. koji se temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima. pod nadzorom mentora. U tom slučaju kao položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio prije prekida studija. ako se u zemlji u kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces. Ukoliko je poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja.3. Način završetka studija Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom diplomskog rada. prezentacijama i projektima koje je student izradio u diplomskom studiju.8. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH.

može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog slijeda.pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom diplomskom studiju. 58 .

na adresi Trg Andrije Hebranga 11. projekcijskim platnom (1.1 Predavaonice . sredstvima za zamračivanje. kapaciteta 90 mjesta.2m) i klima uređajem.Predavaonica G . projekcijskim platnom (2. televizorom (72 cm).2x5m) i klima uređajem.1 Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment.Predavaonica A . Predavaonica A. televizorom (8o cm).Predavaonica H (IK2) . LCD projektorom. Predavaonica D. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4. opremljena je namještajem. računalom. VCR-om.5x1. Predavaonica C.TCR 250 mjesta 90 mjesta 16 računalnih mjesta 30 mjesta 50 mjesta 60 mjesta 150 mjesta 30 računalnih mjesta 60 mjesta.8m).8x1. VCR/DVD. kapaciteta 30 mjesta.5m). Predavaonica B. sredstvima za zamračivanje. računalom. 22000 Šibenik. projekcijskim platnom (1. LCD projektorom.Predavaonica E .2 Prostor i oprema za izvođenje nastave Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku sastoji se od 4. grafoskopom. (informatički kabinet 1).2m) i klima uređajem. računalom. opremljena je sa 16 računalnih radnih stanica umreženih u nastavnu mrežu. 16 računalnih stolova. televizorom (80 cm).Predavaonica D . bijelom pločom (1. LCD projektorom.5mx2. sredstvima za zamračivanje. VCR-om. grafoskopom.Predavaonica C (IK1) . bijelom pločom (2.5x3.Predavaonica F . električnim projekcijskim platnom (3.8x1.4. 59 . grafoskopom. 4. opremljena je namještajem.8m). bijelom pločom (1. LCD projektorom. grafoskopom. bijelom pločom (1.2x7m) i dva klima uređaja. opremljena je namještajem sredstvima za zamračivanje.2. sustavom razglasa. kapaciteta 250 mjesta.2x1.Predavaonica B .5m).

5x2.2.2. televizorom (80 CM). dvije kamere. grafoskopom i s dva klima uređaja. grafoskopom i klima uređajem. opremljena je sa 2 računala.5m). dva LCD projektora. LCD projektorom.5x2. 16 umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima. Biblioteka je opremljena računalom.000 naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima. kapaciteta 150 mjesta. policama za knjige. kapaciteta 60 mjesta. obveznu i dodatnu literaturu.2x2m). projekcijskim platnom (2. opremljen je s 31 računalnom radnom stanicom umreženom u nastavnu mrežu. opremljena je računalom. grafoskopom. pločom za oglase studenata. kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem. televizorom (80 cm). 4. sustavom razglasa.2x3m). opremljena je namještajem. sredstvima za zamračivanje. 4.2 Biblioteka Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4. Predavaonica G.5 m).2x4m) i sa dva klima uređaja. bijelom pločom (1. projekcijskim platnom (2. 60 . te stručnu i znanstvenu periodiku. bijelom pločom (1. a koji obuhvaćaju svu. VCR-om. nastavnim programom. klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike. bijelom pločom (1. LCD projektorom.5 m). računalom. učionica opremljena je namještajem za 30 studenata. bijelom pločom (1. Smartboard-om. 4.2.5x2.4 Nastavnička čitaonica Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionicečitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika. projekcijskim platnom (2. kapaciteta 50 mjesta. grafoskopom. VCR-om. TCR predavaonica za udaljena predavanja. fotokopirnim uređajem. 30 računalnih stolova. printerom. drugim potrebnim namještajem i klima uređajem. komunikacijskim čvorištem.3 Studentska učionica-čitaonica Studentska čitaonica. projekcijskim platnom (2x2m). Predavaonica H (informatički kabinet 2).2x4m) i klima uređajem. foteljama sa preklopnim stolićima. Predavaonica F. klima uređajem.Predavaonica E. opremljena je računalom LCD projektorom. s dva računala s pristupom Internetu. sustavom osvjetljavanja i zamračivanja. grafoskopom i klima uređajem. LCD projektorom.

4. Ured poslovne tajnice opremljen je računalom. printerom. ureda računovodstva. studentske referade. telefonom.6 Nastavnički kabineti Za potrebe održavanja konzultacija. telefonskom centralom s 32 lokalna broja. Čvorište CARNeta opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek. sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem. i sredstvima za klimatizaciju.2. fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem. namještajem. klima uređajem i sa šest servera za backup podataka internih računalnih mreža. uređajem za neprekidno napajanje.2. ured koordinatora nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom prostoru ukupne površine 110 m2. Uredi dekana i prodekana. stručnog i znanstvenog rada nastavnika. 4.2. nadzornim čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole.2. flipchart-om i klima uređajem. Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera. računalom. Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala. Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta. Sastoji se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim studentima.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala). printerom.8 Uredski prostori Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i sastoje se od ureda dekana i prodekana. nadzor nastave.5 Internet konzola Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata. priključkom na Internet. 4. printerom i klima uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave). namještajem.00 sati. fotokopirnice. uređajem za nadzor telefonske centrale. 61 . ureda za organizaciju. ureda tajnika. Uredi prodekana opremljeni su namještajem. printerom. posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08. prihvat i smještaj gostujućih nastavnika. arhivskim ormarom i klima uređajem. namještajem.00-20. Svaki nastavnički kabinet opremljen je s dva računala.4.

Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih dosjea. Studentska referada opremljena je potrebnim namještajem te klima uređajem. sustavom stalnog digitalnog video nadzora. biblioteka i čitaonice. Nadzorni centar opremljen je i uređajem za neprekidno napajanje. aule.Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu. namještajem i klima uređajem. Internet konzole i dekanat.2. videorekorderom i klima uređajem. tri printera. stolnim kalkulatorima. nadzornom mrežom. kojim se osim ovih prostora nadziru i predavaonice. kasom. televizorom. Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem. Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala. ormarima za smještaj svečanih toga za potrebe promocija. integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade koji se sastoji od tri umrežena računala. računalom i printerom.9 Ostali prostori Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza. Fotokopirnica . dva telefona. arhivskim ormarima i tri kompleta uredskog namještaja. te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a 4. sprema i sanitarnih čvorova. flipchart-om. opremom za spiralno i toplinsko uvezivanje radova. printerom. 62 . Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32 kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. klima uređajima (pet uređaja). mrežnog printera te autonomnog software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih učilišta Republike Hrvatske. Prostori su opremljeni oglasnim pločama. telefaks uređajem. hodnika.skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji. opremljen je i s dva računala.

Računala (serveri) .OFFICE XP (uredski paket) .Grafoskop (prijenosni) 107 kom.CIAM (knjigovodstveni paket) .Smartboard .SQL SERVER .Multimedijska oprema TCR-a .SPSS (paket za statističke analize) . 6 kom. Software . 6 kom. 2 kom. 7 kom.LOADSAFE . 4 kpt. 6 kom 1 1 66 19 2 50 (Oracle HR) 20 (MSN) 101 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1 1 2(CIAM) 1(ECSAT) 1 1(Blue Peter) 1 70 70 2 1(Dil Software) 14 kom. 63 .LCD projektor .Printeri . ME (operativni sustav) . 24 kom.2.Scanner-i . 2 kpt.WINDOWS 2003 (server) .Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) . 10 kom.Multi Surveillance System (nadzor) .Interna računalna mreža .WINDIWS XP Home (operativni sustav) .Televizor .WINDOWS 2000 (operativni sustav) .Prijenosna računala .ORACLE baza za akademsku namjenu .LINUX (operativni sustav) .REFERADA (prog. za studentsku referadu) Prezentacijska oprema .Modul FINA (financijski simulator) . 2 kom. Hardware .STATISTICA (statističke analize) . 5 kom. 1 kom.ECSAT (knjigovodstveni paket) .mrežni ormari Informatička oprema.UPS . 26 kom.Kamere TCR-a .Grafoskop (s postoljem) .Video rekorder . 8 kom.Modul RAČUN (računovodstveni simulator) .STAR OFFICE (uredski paket) .WINDOWS XP Professional (operativni sustav) .Računala (radne stanice) .10 Popis opreme Informatička oprema.WINDOWS 98.HULLFORM (hidrostatička analiza) .POWERSIM (simulacijski paket) .4.

6 kom. 1 kom. 2 kpt. 1 kom..Prijenosni mikrofoni Oprema ureda.Oglasne ploče . 18 kpt. 22 kom. biblioteke i vijećnice .Flipchart Oprema za fotokopiranje i umnožavanje Fotokopirni strojevi .Interni sustav razglasa .Minolta CF1501 (color) .Uredski namještaj .Bibliotekarske police .Oprema za interno tarifiranje Oprema za klimatizaciju .Klima uređaj 3.Fotelje u biblioteci . 12 kom 40 kom.Konferencijski stol u vijećnici . 1 kom.5 kW . 1 kom. 670 kom.Bijela ploča (whiteboard) .Stolovi za računalne radne stanice . 1 kom. - 1 kom.Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 .Knjige . 25 kom.Telefon .Bibliotekarski ormari .Stolice/klupe . 1 kom. 4 kom. 20 kom. 1 kom.Klima uređaj 5.Minolta EP1054 . ~ 4000 kom.Uređaj za termo uvez .5 kW .Zasloni (projekcijska platna) . 12 kom.Telefaks uređaj .Katedre .Minolta EP4000 . 12 kom.Klima uređaj 2.Uređaj za spiralni uvez .Giljotina Oprema za telefoniju . 8 kom.2/2. 30 kom. 10 kom. 2 kom. 16 kom. 70 kom.5/5.Konferencijske fotelje 18 kom. 1 kpt.Telefon funkcijski/nadzorni . 4 kom.7 kW Oprema predavaonica (namještaj) .3/3.Minolta EP1030 Oprema za uvezivanje i rezanje . 1 kom.Fotelje sa preklopnim stolićima . 2 kom. 120 kom.Promocijske toge . 64 .

.CCD kamere .Uređaj za neprekidno napajanje 4 kom.Vitrine .Backup računalo . 65 .Integralna mreža nadzora .Stolovi za učenje .Stolovi u nastavničkoj čitaonici Oprema video nadzora prostora . 2 kom. 20 kom 8 kom 32 kom. 3 kom. 2 kpt.Računalo . 1 kom.

stupac 8 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.4. Stupac 1 sadrži šifru kolegija/modula. izvedba predavanja "case" (CB) metodom. predavanja "case" metodom. izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom. stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik).3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima Svaki kolegij. stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Stupci u tablicama T4.2.2 imaju sljedeće značenje. Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta povjereno je asistentima. predavanja "ex cathedra" metodom. stupac 2 naziv modula.2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno. Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom. Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CBmetodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja. stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama T4.2 realizira se kao nastavni modul koji obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja modula. stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti (koordinacija modula.1 i T4. sukladno opisu iz točke 3. seminare i vježbe). stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u kojima sudjeluje.1 i T4. u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika. praksi prilagođeno iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i rješavanja slučajeva iz prakse".1 i T4. u tablicama T4. 66 . stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik).

Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja. 67 . a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%. 9. za potrebe ove analize.2 navedenim u stupcima 6. 7. obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika nastave. 8.3. 10 i 11. od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati nastave ili 71%.4.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz tablica T4.1 i T4. sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije studija sukladno točki 1 i 2 projekta.

ing.4. dipl. 30 Koordinator Mr. oec. Gina Lugović 30 S 15 Koordinator 15 15 Želimir Mikulić. dipl.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta Tablica T4. Gina Lugović P(CB) 30 30 30 S 15 Koordinator Dr. sc. Frane Zvonimir Negro 20 20 P(EC) M35 Strategijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. P(EC) M24 Poslovne simulacije P(CB) 30 30 60 V Frane Urem. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 15 15 P(EC) M11 Psihologija za menadžere Mr. Mira Klarin 15 15 P(EC) M21 Menadžment konflikata P(CB) 30 30 Mr.1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta.3. dipl. ing. sc. 30 S 15 68 .

15 69 . Stipe Belak 30 Metode znanstvenog P(EC) M15 istraživanja P(CB) 15 15 Tanja Radić.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta.Tablica T4. sc. Hrvoje Baričević P(EC) M23 Tehnologija prometa P(CB) 25 25 30 S Tanja Radić. Petar Gardijan S 15 30 Koordinator 20 20 Dr. mat. oec. Ratko Dobre 20 20 Inovacije i tehnološke P(EC) M22 strategije P(CB) 25 25 Mr. sc. dipl. 30 S 15 Koordinator Mr. ing. inž. prof. sc. sc. dipl. Mirko Jakić 45 45 M12 Poslovna etika P(EC/CB) 30 S Nikolina Gaćina. sc. 60 V 30 Koordinator 30 Dr. 15 Koordinator Dr. S 15 30 Koordinator Dr. Josip Ljubković 15 15 P(EC) M14 Statistika P(CB) 25 25 Josipa Perkov. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator Dr. dipl. sc. Stipe Belak 20 20 P(EC) M13 Operacijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. dipl. sc. ing.

Marko Bešker 15 15 P(EC) M33 Menadžment rizika P(CB) 30 30 Divna Goleš. ing. sc. Josip Ljubković Kvantitativne metode za P(EC) M31 poslovno odlučivanje P(CB) 25 25 V Josipa Perkov. dipl. ing 20 P(EC) M27 Softversko inženjerstvo P(CB) 25 25 Ante Panjkota. dipl. 30 S 15 Koordinator 15 Mr. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika – nastavak 1 OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 20 Želimir Mikulić. oec.Tablica T4. 15 30 Koordinator Dr. dipl. 30 S 15 70 . Frane Zvonimir Negro 15 P(EC) M34 Upravljanje troškovima P(CB) 30 30 Anita Grubišić. sc. sc. prof. dipl.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. oec. mat. 30 V 15 Koordinator 20 20 Mr.

pomoćnih nastavnih materijala (handout-a. temeljem objavljenih radova. odlukom Vijeća odjela.4 Podaci o angažiranim nastavnicima Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje. znanstvenih i stručnih radova. životopis (do jedne stranice teksta). kojima je. navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi. protokola vježbi). zbirki zadataka.4. skripta. ekspertiza. te za svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni kolegij i spadaju u područje polje i granu modula. 71 . projekata. matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik zaposlen. popis svih knjiga. vrijeme zadnjeg izbora u znanstveno nastavno ili nastavno zvanje. elaborata. asistente. e-mail adresu i adresu osobne web stranice. povjerena izvedba dijela predavanja "case" metodom. Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama. Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja.

U akademskoj godini 1998/99. te participira kolegij Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport). autor je dva udžbenika. a u razdoblju od 1978. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972.). više od pedeset radova. Sigurnost u prometu i Međunarodno otpremništvo. oženjen. Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978. dvoje autoriziranih predavanja. g. Sveučilište u Rijeci hrvoje@pfri. pod matičnim brojem 165742. godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara Hrvatske.) i majke Branke. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci.). otac troje djece. godine u Rijeci. Nakon višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske.hr http://www. listopada 1953. do 1988. Končar” u Rijeci. Od 1996. na smjeru Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji. godine). godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja čvorišta Rijeke”. Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za pomorstvo od 2001. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti. godine nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na istom studiju.hr/nastavnici/hbaricevic Tehnologija prometa Životopis: Hrvoje Baričević rođen je 31. Tehnologija kopnenog prometa. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. Nositelj je kolegija Željeznice. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu. sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli kvalitete poduzeća “R.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail adresa: URL: Kolegij: Hrvoje Baričević Redoviti profesor (2002.) i kolegija 72 . Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta.) Pomorski fakultet. u svojstvu vanjskog suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu. 1984.vstsi. od oca Ivana (pok. do 2003. poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986. Od 2000. godine. gdje je nositelj obveznih kolegija: Tereti u prometu. te desetak projekata iz područja tehnologije prometa. te je u Zagrebu doktorirao 1991. godine obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke. na dodiplomskom studiju. Godine 2002.

godine u Zagrebu.. do 2001. Potsdam (Germany). U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. a 1995. godine u Zagrebu. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. Rijeka. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. Baričević. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. Tehnologija kopnenog prometa. Baričević. Rijeka. Nositelj je kolegija Željeznice. Od 1998. Symposium ETT 99 / SATNAV. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. Godine 1993. 2. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). Od 1998. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22.. g.. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. 2001. H. Promet u turizmu. 16. H. Sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala.. do 2001. H.T. 73 . 2. 2000. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. do 2004. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. T. br. Baričević. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo.. Šibenik. Rijeka. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. God.Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. 2003. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. U veljači 2001. do 2004. god. Godine 1993. g. H. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. 4. Baričević. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. Baričević. g. g.d. Rijeka. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001.. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Logističke odrednice prometa na kopnu. 3. Visoka škola za turistički menadžment. U veljači 2001. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. Popis knjiga: 1. 2001. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. 2002. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa.14. studenoga 1995. . studenoga 1995. Poletan.. H. God. a 1995. H. Traffic Simulation Models. Pomorstvo. Baričević. November 1999. Poletan. do 2003. Popis radova: 1. god.. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22.15. Pomorski fakultet i Glosa d. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. Pomorstvo.) i kolegija Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001.

Rijeka. Baričević.. Tomas. ELMAR. H. 7. 1993. Komadina. aprile 2000.5.. H. Visoka škola za turistički menadžment. 6. Rijeka. H. 9.. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). J. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M23 Tehnologija prometa 1. Baričević. Opatija 21. May 2001. H. 35. Baričević. D. 1. br. 74 . Pomorski zbornik.. 14. Fuzzy Concept of Ship Domain. 24nd International Convention. V. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. MIPRO proceedings. Žic.. 6.: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog naftovoda. Implementacija logistike u multimodalnom transportu. Čišić. 1998. Pomorski fakultet i Glosa d. Čišić D.21. Baričević. Baričević.. 17. May 2000. Baričević. Rijeka. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Tehnologija kopnenog prometa. 1995.. Distribution of the Power on Internet. Zadar 7.. H.. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. H.. 5. 6. Opatija. Šibenik. H. D. Rijeka. VOL. 2. 2000. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. br. Transporti Europei. Trieste. Skenderović. Bukša. 23nd International Convention. A....-25. Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja cestovne mreže s lukom. Boko. 1. Informacijska podrška logističkog procesa u transportu nafte. 1992. 2001. MIPRO Proceedings. Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora Rijeka. Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog prometa luke. Promet u turizmu.. Čišić.. 33. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. D. Rijeka. H. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. 1996.. 1993. br. H. 3. 1. Baričević. Rijeka. H.d.. Traffic-Control Signals for Arterial Street.. Baričević. 2003. Vol. Rijeka. 4. Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka.. Baričević. Pomorski zbornik. Baričević. Baričević. H.. P. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated.. br. Baričević. H.. H. 1997. Baričević. H. 8. anno VI / No. 8.

Skenderović. Rijeka. November 1999. 25.... 11. H. 16. Rijeka. Trieste. 14. Rijeka. listopada 1989. H. Vol. 19.moguće implikacije u razvoju jugoslavenskih morskih luka. Transporti Europei.. Potsdam (Germany).-25.. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. Baričević. Symposium ETT 99 / SATNAV. H. God... Boko. Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i suvremenih transportnih tehnologija. zbornik radova. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. Zagreb. Pomorstvo..13. Građevinski fakultet. H. Distribution of the Power on Internet. 1995. H. 16. Građevinski fakultet. Baričević. anno VI / No. MIPRO proceedings. Traffic Simulation Models.. 14. Zadar 20. 1995. Fuzzy Concept of Ship Domain. 2000. Pomorstvo. 15. 1. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. br. 23. H. Baričević.. 75 .. Tomas.. 17. H. Zagreb/Poreč. Čišić D. 19. 2000. T.. Baričević. H. A. Baričević. 1999. God. H. Poletan. H.T.. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. FPZ. Poletan. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta). Baričević. 13. H. 2002.. Baričević. 24nd International Convention. H. Čišić.-27. 1. Logističke odrednice prometa na kopnu. H. Obrazovanje kadrova u pomorstvu s obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2. br.. . Opatija.21.. Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog terminala u Rijeci . 23nd International Convention.. May 2001. Međunarodni znanstveni skup. 1994. 22. SSIJ’89.. Baričević. Čišić. 21.10.. Baričević. VOL. Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog regionalnog čvorišta. Rijeka. D. 2001. Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u funkciji razvoja inozemnog turizma. Rijeka. travnja 1989.. Bukša.-22.14. znanstveno-stručni skup Dubrovnik. 17. Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu. P. 18. MIPRO Proceedings. Baričević.. H. Baričević. V. Baričević. J. May 2000.15.. ELMAR. 12. Baričević. Društvo i tehnologija. Baričević. H. Opatija 21.. Društvo i tehnologija. Rijeka. D. Komadina. Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i transport kao čimbenici europske integracije”. aprile 2000. Jadranska autocesta .

H. 30. siječanj 1991. 29. Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage. Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji multimodalnog transporta. Baričević. H.. 20-21. Portorož . 33. 27. luka u 25. H. No.. ICTS. Ljubljana. Zagreb.. No. Ljubljana. Automatizacija u prometu ’97 ( Sedamnaesti skup o prometnim sustavima . Promet-Traffic. oktober 1995.. ISEP 95 : zbornik referatov = Proceedings / 4. međunarodno znanstvenostrukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science.-28. – Portorož.11.. Suvremeni promet. Baričević.Baričević.2. Zagreb. H.-21... Č. 10. Mrnjavac. Zagreb. 28. november 1997. KoREMA. H. 1990.5-6. 26. Relations Between Capacity and Performance of the Tehnological Transport Process.. Baričević. 1997. Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS (Highway Capacity Software). ISEP ( zbornik referatov = Proceedings / 6. 27. 19. 1-2. Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova.. ISEP (Proceedings) 5th International Symposium on Electronics in Traffic. zbornik referatov = Proceedings / 1. Navigation system in highway traffic. Zagreb.. 1997. br. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th International Symposium on Electronics in Traffic. Promet.-6. H.. ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1. Baričević. H.KoREMA ) Osijek/Bizovac. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. 32.: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja. Budapest. Baričević. E.-11.11. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu / 76 . 1997. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko društvo za znanost v prometu. Baričević.24. Zagreb. Automation in transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima = 16th Conference on transportation systems. Dundović. 31.-21. H. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v prometu. oktober 1996. Baričević. Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa.. savjetovanje: Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske.1997. Baričević. The Essence of Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology. Tranzitna funkcija sjevernojadranskih multimodalnom transportu.1996. EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN codification in integrated transport. Portorož . Baričević. 1997. – Portorož. H. 20. SITH.. H.. H. Projection of the Development of the “on board” Road Vehicles Computer Technologies. Split. 1995. 5. Ancona.november 1997. Baričević..

Dundović.6th International Symposium on Electronics in Traffic. Dundović. Stubičke toplice / Graz. Baričević. A. oktober 1997. Kompjutorska spektrometrija kao segment tehnologije lučke špedicije. Baričević. Suvremeni promet. 1997.. Č.. 25.. Ljubljana.-28. 35. 34. Kraš.-9. 8. 77 . ISEP (zbornik referatov = Proceedings / 7. H. Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za kibernetsko upravljanje prometom (SKUP). H. No.. November. Osamnaesti skup o prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems. H.. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/ 7th International Symposium on Electronics in Traffic. Č. Zagreb. Automatizacija u prometu. 1-2. 36. Baričević. 1998. oktober 1998.. Ljubljana. Contribution to Systematic Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment.

Od 1980. Otpor i propulzija broda. U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1998.B. na projektiranju strukture broda. Od 1975.Ime i prezime: Zvanje: Stipe Belak izvanredni profesor (2002.4000 tipa. 1951. radi u MTRZ u Šibeniku u projektnom uredu. godine S.hr/nastavnici/sbelak Operacijski menadžment. koju vodi od osnivanja do danas. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa broda. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju “Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih prijenosnika” odbranio je 1990. na projektiranju brodova.Belak@vstsi. 78 . u MTRZ "Velimir Škorpik". i Prekrcajna sredstva. Od 1976. 9x19mm. radi kao glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542. Teorija broda. na Pomorskom fakultetu u Splitu. koordinira osnivanje Visoke škole za turizam u Šibeniku. Spremnik za AK47 je dio opreme HV (proizvedeno više milijuna komada). produktivnosti i razvoju brodske opreme. cal. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R. 1100/1400/1600/prob. do 2004.vstsi. brodova i brodske opreme. Od 1991. do 1988. Održavanje broda. Tijekom Domovinskog rata projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992. Od 1988. osnovane Odlukom Vlade RH u travnju 1997. do 1991.1995. i BM2L. godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji glavnog projektanta više projekata brodogradilišta. cad. drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda. Terotehnologija. brodske terotehnologije i propulzije broda. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: Stipe. radi. godine. do 1988. 10. Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970. a izvanrednog profesora izabran je 2002. prigušivač za automat BM2R.hr http://www. Od 1988. u Baru. brodogradilišta. brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te više od 20 projekata. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1975. radi u Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje. univerzalni spremnik za AK47. Od 1996. Od 1984. opreme i rekonstrukcije propulzije. Metode znanstvenog istraživanja Životopis: Stipe Belak rođen je 21.

Japan. 4. 2005. S. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Belak. S. Čičin-Šain..OCEAN'04. S. Belak. Business Intelligence.. Belak. Šibenik. 2004. The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations in Sailing Conditions. Perkov. S. 3. 2002. 11.-12. S. Čičin-Šain.. Menadžment sustava II. Zbornik radova 11. Pomorstvo.. međunarodnog savjetovanja HDO. S. J. Belak. Belak. Perkov . Popis radova 1. S.. J. međunarodnog savjetovanja HDO. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. S.. 9. Belak. Šibenik. The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation.. S. S. Croatia. (knjiga u tisku) 2. 4. 2003. 2004... Metoda funkcionalne pouzdanosti. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. S. 6. May 21-23. 3. 2004. Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja. Održavanje linije za kalandriranje. 2005. K. 12. Kobe. Belak. D. 2004.. Zbornik radova 11. Belak. Belak. 5. The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced Availability of Propulsion and Steering Requirements. Kobe. Šibenik.. Skripta. 2005. Uvod u znanost. Kobe Japan. Zadar. 79 .-12. Interna skripta.. The Propeller Thrust Force Analysis. Journal of Maritime Studies.-18. P.. Plovnost broda. Šibenik.. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova. Japan. 2004. System Model for Ship Hull Motions and Deformations Determining in Sailing Conditions. 7. Šibenik. The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. međunarodnog savjetovanja HDO. Kobe. međunarodnog savjetovanja HDO. Proceedings of the 5th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Šibenik.. November 9. Šibenik. Zbornik radova 11.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Belak. Čovo.Popis skripti: 1. Belak. 2005.. Belak. 2. Šibenik. S. 2005. Belak. Belak. 2002. Belak. Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Zbornik radova 11. S.. Zbornik radova 11.. D. Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. 10. Belak. Belak.. Japan. S. 13. 2002.. Šibenik. Župan. S. Japan. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. June 16. Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real Sailing and Service Conditions. Skripta. Terotechnology. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04.. Kobe. 2005. 8.. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. 2003. S. 18. Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine ELMAR 2004. Skripta. 2004. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. Szczecin. međunarodnog savjetovanja HDO. November 9. S.

2002. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1.14. S.. Belak.. 22. S. Belak. 2004. 15. J.. S. Belak. "Istraživanje pouzdanosti brodskog dizelskog motora". Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. Belak. M. ODRA '99. Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering ISME 2000. S. The Ship Hull Service Continous Monitoring System and Procedure.. S. Šibenik 1999. Belak. Belak. Belak.. S.... 2005. Tomašević. Čovo. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. S. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Terotechnology. Čovo. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. Beograd. Čovo. S. S. Szczecin. 18. Belak. M. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Japan. Šibenik. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002.. 2000.stručnog skupa održavanja.. P. Perkov . The KBXM Ship Hull Structure. P... 2001. 17. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. 2000. Kobe. Belak. Održavanje linije za kalandriranje. P. Šibenik. Čovo. Naše More.. 2002. The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis.. Belak.. S. Belak. Szczecin. Belak. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . Kobe. P. The Modern Tanker Engine Room Design.. Euromaintenance '98. Oršulić. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . 4. P.. P. Belak. 16. S.. S. Sveučilište u Splitu. S. P. Uvod u znanost. November 9. 2005. Skripta. 6. Proc. Belak. 2.. Zbornik radova Visoke pomorske škole Sveučilišta u Splitu.stručnog skupa održavanja. 2. 80 . Japan. Čovo. Gradnja broda budućnosti. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO.. Split 2000. 3.. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima. S. Proc. Split 2000. Čovo. Čovo. of the XI SYM-OP-IS. 2002. of the 14th European Maintenance Conference.OCEAN'04... Šibenik. The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the Technical Problem. The KBXM Tanker Hull Structure. Belak.stručnog skupa održavanja. of the 3rd International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999... Zbornik radova Visoke pomorske škole. S.-12. Dubrovnik 1998. Belak. 1991. S. Belak.. 20.. 2001. Tokyo. Proc. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. Design for Maintenance. Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno . 19. 21. 2004. May 21-23. S. 5..

Belak. Arhiva Instituta BISa. of the 4th Symposium Design ’96. 1990.. 1996. 4.3. S. Opatija. Proc. 81 . “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for Blowback Operated Automatic Weapons”.. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba.

. Vodio na FPZ u Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Političko obrazovanje. 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja okolišem i upravljanja sigurnošću. u Sarajevu (BiH). od totalitarizma do demokracije. matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967.. 6 godina. Zagreb. Bešker. Ustanova za certificiranje sustava upravljanja. Zagreb. Oskar. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao 1996. otac Nikola Bešker. godine. Zagreb. Zagreb. Oskar. M. 2005. (u tisku) 2. 4.. Završio učiteljsku školu 1962. 2005. Centar za razvoj i kvalitetu. godine (Sudskom presudom od 2004. Objavio je 55 stručnih radova.hr http://www. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Sustavi kvalitete 2000. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete. EOQ auditora 1997.. 82 . Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977. reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ).hr/nastavnici/mbesker Menadžment rizika Životopis: Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02. 2 godine.reizbor stavljen u stanje mirovanja 8 godina) Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti. Zagreb E-mail: URL: Kolegiji: marko@oskar. svibnja 1944. Direktor OSKAR d. ( u tisku) 3.o.Ime i prezime: Zvanje: Marko Bešker izvanredan profesor (1992. EOQ menadžer okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu. majka Anica Milišić-Baraban. Oskar. M. sudskom presudom 2004. Nastavnik na FPZ 20 godina. Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom gospodarstvu. U zvanje izvanrednog profesora u području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. Zagreb. Centar za razvoj i kvalitetu. g.o. Popis knjiga: 1. menadžera upravljanja okolišem 2003.. te doktorirao 1988. Bešker. poglavlje u knjizi Injac N. u Travniku. 1997. Politika okoliša. 1999. Centar za razvoj i kvalitetu. Zagreb. Ravnatelj CRO CERT-a. M. Bešker. magistrirao 1980. Bešker. M. Oskar. Upravljanje rizicima.vstsi.

Oskar. Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi. Bešker. M. 2003. Zagreb. Bešker. 2004.Oskar. Popis radova: 1. Zagreb. Oskar. Zagreb. Oskar. koautorstvo 50%. 4. Upravljanje kvalitetom. 2001. M.. Bešker. Zagreb. Bešker. Zbornik radova. Zagreb. Hrvatski inženjerski savez. Zagreb. Zagreb. Upravljanje sigurnošću. Oskar. Peta konferencija kvaliteti HDK. 13. M. Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO 19977). Bešker.. Upravljanje eko rizicima. M. 1991. 1995. Zagreb. Dizajn i redizajn poslovnih procesa. M. 2002. Upravaljanje poslovnim rizicima. koautorstvo 50%. Oskar. 2001. Oskar. Popis skripti: 1. Zbornik radova.. Centar za razvoj i kvalitetu. M. M. 14. Centar za razvoj i kvalitetu..sc. M. M. Bešker. Metodologija projektiranja sustava upravljanja. Psihologija i metodika poučavanja odraslih.. 8. 5. Zagreb.. Bešker. 6. Zagreb. 2002. 2002. Oskar. Metodologija modeliranja poslovnih procesa. Oskar. 6. Bešker. 11. Bešker. Bešker. M. Centar za razvoj i kvalitetu. Visoka škola za turistički menadžment.17. 2001. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih. Bešker.Suvremeni sustavi civilne obrane. Centar za razvoj i kvalitetu. Zagreb .. Zagreb. Komuniciranje i govorništvo menadžera. 7. Zagreb. Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta. Bešker.. 2. Zagreb. Centar za razvoj i kvalitetu. Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti. M. 1996. 1995. Upravljanje rizicima. 10. Bešker.Metodologija procjene rizika poslovanja. Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava. M. 15. Zagreb.. 2004. Oskar.Oskar. Bešker. 2005.. Bešker.. Zagreb. M. M. Bešker. 2004. M. 12. Zagreb. Šibenik. 2003. Bešker. 2003.5. Otvoreno učilište Zagreb. M. 1992. Bešker. 1995. koautorstvo sa dr.. 9. Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. E – quolity .. Bešker. Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja tvrtki... ISO 9000ff:2000). Centar za razvoj i kvalitetu.. Bešker. br.. M.Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti. Fpz. 2002.. 83 ... Sekom Kugler 50%: 50%. 3. Oskar. Oskar. Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik konkurentnosti. M.. 2004. 3. 4. M. Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001. M.Oskar. 2.

Zbornik radova. Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. Zagreb. Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete. Bešker. Bešker. M. 2000. Sankt . Zagreb. Oskar. 2004. M. Trogir.. M. Fakultet političkih znanosti. Oskar. 2003. skripta.. Hercena. Bešker. 1995. Zagreb. M. 6. 9. Zagreb. Bešker M. Sankt . 13.1. Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA. Bešker. Upravljanje rizicima.. 4. M.. 5. Simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Trogir.. M. Oskar. 5. M. 84 . M. 10. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. Četvrti simpozij o kvaliteti.. Bešker. Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju organizacijom. Šesti simpozij o kvaliteti. 8. Bešker. 2003. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Sigurnost i upravljanja kvalitetom. Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva nerado prihvaća.Peterburg 2004.. Upravljanje rizicima... M.Zadar. Zagreb. Bešker. ( u tisku ) 2.2003..5. 11. Peti simpozij o kvaliteti. 12.. Vodice. Četvrta konferencija o kvaliteti HDK. Zbornik radova. Centar za razvoj i kvalitetu. 2005.. Bešker. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom.Peterburg. Zagreb. Šibenik. 2002. Bešker. M. Sigurnost i upravljanje kvalitetom. 2005.. Bešker. Zbornik radova. M. Utemeljenja politike okoliša.Ru.i. Bešker. Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva. Bešker. M.međunarodna znanstveno – stručna konferencija o pitanjima kvalitete. Oskar.Vodice. treći simpozij o kvaliteti . Upravljanje sigurnošću.. 3.4. Univerziteta. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. 7. 2001. 2003. 2001. 2000. Upravljanje eko rizicima. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. Centar za razvoj i kvalitetu. koautorstvo. M.

kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih.hr/nastavnici/dijanacs Strategijski menadžment. godine u Novoj Gradiški.vstsi. Upisuje poslijediplomski znanstveni studij "Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. "Osnove menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma". prometa i razvitka imenovana je za predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje poslovnica. sc. turističke vodiče i turističke animatore. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma". godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. Imenovana je za rad s Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima (Mozvag). te surađuje na organizaciji i provođenju Mentorske prakse studenata. a 1997.) dijana@vstsi. godine se u istom svojstvu zapošljava u Srednjoj školi Obrovac. turizma. gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom "Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. gdje 1995. Operacijski menadžment Životopis: Dijana Čičin-Šain je rođena 14. listopada 1971. Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku. Od strane Ministarstva mora.hr http://www. 85 . godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu spremu VII/1. Dobre. Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990. Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta "Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. R.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Dijana Čičin-Šain Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku predavač (2003. Član je uredništva znanstveno-stručnog on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Aktivno se služi engleskim jezikom. Udana je i majka jednog djeteta. gdje i danas održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije". 1998.

1. Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj.. Popis radova: 1. Šibenik.. Osnove ekonomije. 6. Šibenik. Vol. međunarodno savjetovanje HDO-a. 5. Šibenik. Vol. Osnove menadžmenta. Šibenik.. 2003.. 2004. Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta. Čičin-Šain. D. Zbornik radova.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja".Popis skripti: 1. 2004. D. Čičin-Šain. 2004.. Zbornik radova VŠTM. 2. Čičin-Šain. 12. 2003. D. D. D. D. Čičin-Šain. 9.. D. Vol.. Vol. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. D. Zbornik radova VŠTM. M. Zbornik radova VŠTM. Vol. 14. Zbornik radova VŠTM. D...: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. Zbornik radova VŠTM.. TIM. Skripta za predavanja i vježbe. 1. Zbornik radova VŠTM. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM".. stavovi nautičara. Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. D. 15. D.. 1.. Šibenik. 2003. Čičin-Šain. TIM. Zbornik radova VŠTM. TIM. S. TIM. Šibenik. Ekonomski fakultet Zagreb. 13. Čičin-Šain. Zbornik radova VŠTM. 2. 2002. Zbornik radova VŠTM. Vol. Šibenik. 3. TIM. 2. 11. 1. Čičin-Šain. Planiranje. D.. Zbornik radova. Čičin-Šain.. 86 . međunarodno savjetovanje HDO-a.... 2003. 2004. TIM. Čičin-Šain. Belak. Vol. 2003. 10. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Čičin-Šain. D. TIM.. 8. TIM. Čičin-Šain. Šibenik. 2004. 4. Nautički turizam i održivi razvoj.. Čičin-Šain.. 11.. Organizacijske strukture hrvatskih marina. S. Šibenik. 11.. 3. Šibenik. 2. 1. 2005. 2. D. Vol. TIM. Čičin-Šain. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Čičin-Šain. Menadžment marina. 2004. Skripta za predavanja i vježbe. D.. 2005. D. Vol. Zbornik radova VŠTM. Belak. D. 2002. Čičin-Šain. Čičin-Šain. TIM. 2. 2.. Vol. TIM. Šibenik. 7. 2. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. Skripta za predavanja i vježbe. Menadžment i poslovna organizacija.. Vol.. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova".. D. Šibenik.. Čičin-Šain. Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and Training for Tourism". Čičin-Šain. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. 2003. Vol. TIM. 1.. Sustavi menadžerske kontrole. Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog gospodarstva.

17. TIM. 2005. Čičin-Šain. 2004. TIM. 2004. Čičin-Šain. 2. TIM.. Menadžment i poslovna organizacija. Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj.. međunarodno savjetovanje HDO-a. D. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. TIM. Zbornik radova VŠTM. Menadžment i poslovna organizacija. Čičin-Šain. Šibenik.. D... Zbornik radova. Vol. Vol. Šibenik. Vol. 3. 2004. D. S. Šibenik. međunarodno savjetovanje HDO-a. Vol.. 2. 2.. 2. Zbornik radova VŠTM. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta.. Šibenik. Sustavi menadžerske kontrole. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. D. 87 . 2. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. Čičin-Šain. D. TIM. Belak. 2. 2. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". Šibenik.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. D. 1.. Zbornik radova VŠTM. 3. Vol. Čičin-Šain. Šibenik. 2. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. TIM. Vol. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. D. Zbornik radova VŠTM. Vol. Planiranje.. Vol.. 2003. Čičin-Šain. TIM. Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva..16. 2.. 2004. D. Čičin-Šain. 11.. D. 2003. 5.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja".. Vol.. 2005. 2004.. Čičin-Šain. 2004. Zbornik radova. Šibenik. 2004. Čičin-Šain. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. Šibenik. 1. TIM. Belak. D. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. D. Čičin-Šain.. 4. 11. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. S.. TIM.. 4.

Objavio više stručnih radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva..Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Ratko Dobre profesor visoke škole (2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za menadžment. Dobre. 2004. tehnološke promjene i strategije. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz područja marketinga. Skripta. Popis knjiga: 1. 2004.. Zadar. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. Dobre. rujna 1939. tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. 3. 2.2002. 2001. Skripta. Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća. R. Dobre. Visoka škola za menadžment u Šibeniku.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku rdobre@vstsi. R. 3.. Sada prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka turistički menadžment u Šibeniku.vstsi. Skripta. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih službi i kao komercijalni direktor. škola za turistički turistički škola za 88 . Šibenik. U znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. a Ekonomski fakultet u Zagrebu. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u Perugi – Italija. R. Dobre. 4. Šibenik. Šibenik. Šibenik. godine u Šibeniku.. Govori talijanski i ruski jezik. Menadžment turističke destinacije. 2003. Ima više društvenih priznanja.. 2001. Šibenik. 2. Inovacije i tehnološke strategije. R. novinar i publicist. Recenzent i urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. 2004.hr/nastavnici/rdobre Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Rođen 10. Šibenik. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole.. Skripta. Inovacije. Dobre. Popis skripta: 1. Menadžment ugostiteljstva. Menadžment ugostiteljstva. Dobre. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. Dobre. Šibenik. a 2003. godine. Više godina bio profesionalni politički djelatnik. 4. 1983. Gimnaziju završio u Zadru. Organizacija tržišne funkcije.. R.. Osnove turizma.hr http://www. R. Privredna komora Zadar. R. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. Dobre.

Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije 1.5. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. R. Dobre.. R. 2004. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 89 . Dobre. Šibenik. Ekonomika poduzetništva.. Inovacije. 2. R. Inovacije i tehnološke strategije. 2001.. Dobre. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. Šibenik. tehnološke promjene i strategije. Šibenik.

2005. Ž. počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. smjer: laboratorijski. srpnja 1992. Zagreb.. N. 2. «Algebra» škola informatike. 4. Maturirala je 17. sc. Vol. Ž. 2.. TIM. «Algebra» škola informatike. Popis skripti: Lambaša Belak.2. 2004. Zbornik radova VŠTM. 2. dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje njemačkog jezika. Zagreb. Tehnologija hrane. 2. 24. Lambaša Belak. 3. Lambaša Belak. smjer: biokemijsko inženjerstvo. Normativi i temeljne kuhinjske kalkulacije. Lambaša Belak. TIM. Ivan Mijatović. Popis radova: 1. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4. Završila je informatičke tečajeve: Word 2000. Priprema i posluživanje jela. Vol. Šibenik kao asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje». Zagreb («Microsoft» cerified). Lambaša Belak. Šibenik. Gaćina. pod mentorstvom prof. 2004.vstsi. TIM. Vinarstvo.gacina Poslovna etika Životopis: Nikolina Gaćina rođena 15.. travnja 2001. Zagreb. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. N.hr/nastavnici/n. Nakon srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Zbornik radova VŠTM. N. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil: zdravstveni tehničar. Šibenik. Gaćina. Vol. Skripta. Gaćina..hr http://www. Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom». 2.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: nikolina@vstsi. «Algebra» škola informatike. Šibenik. Gaćina. 2004. 2004.Ime i prezime: Zvanje: Nikolina Gaćina asistent (2003. TIM. Zbornik radova VŠTM. 90 .. Internet i mrežne komunikacije. dr. Ž. N. Zbornik radova VŠTM. Šibenik.. N. travnja 1974... Ž.... Rad je izrađen u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode. Sredstva ponude jela i pića. Ima odlično znanje engleskog jezika. Excel 2000. Ž.. Vol. Gaćina.

. 91 . Gaćina. Šibenik. Radić.5.. Gaćina.. 2004. N.. 2. Lambaša Belak.. Šibenik. Ž. Lambaša Belak. N. T. Tehnologija hrane.. Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava prehrana. Zbornik radova VŠTM Vol. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. Handouti. 6. Ž. 2004.

5.. 2002. trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti.gardijan Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Petar Gardijan rođen je 10.hr/nastavnici/p. do 1992. u Plastovu (Skradin). Šibenik. P. 2.. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi. Gardijan. Skripta. znanstvenog novaka u institutu. Gardijan. 92 . II. Skripta.vstsi. Popis knjiga: 1. Gardijan. Trideset godina radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog referenta plana i analize. Šibenik.. Gardijan. Skripta. 2004. Skripta. godine. Turističke agencije i turoperatori. P.Ime i prezime: Petar Gardijan Znanstvena titula: viši predavač (2003. 2000.1943. komercijalnog direktora. Marketinški priručnik. 3. Šibenik.. Menadžment poduzetništva i Međunarodnu ekonomiju. 2005. Sve to je provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu. Šibenik.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: gardijan@vstsi. elektronskoj i prehrambenoj industriji. Prošireno izdanje. P. direktora OOUR-a. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Popis skripti: 1.. Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i destinacijama. Marketinški priručnik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. do 1988. Završio je Srednju ekonomsku školu. produkt menadžera u marketingu. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988. 2005. Gardijan. Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije: Turističke agencije i turoperatori.07. Priručnik međunarodne ekonomije. Gardijan. 4. 2002. Menadžment poduzetništva.. Šibenik i bio njegov tajnik od 1981. P. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.hr http://www. do potpredsjednika SOUR-a. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Marketing. P. P. ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu.

D. a srednju ekonomsku školu u Šibeniku. Šibenik.hr/nastavnici/dgoles Menadžment rizika Životopis: Divna Goleš je rođena 21.br. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment. u Šibeniku. Skripta. turizma. D. Rješenjem Ministarstva mora. 93 . 4. Šibenik. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.hr http://www. D.. Ekonomika troškova. poreznih savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999.2005.02.vstsi. auditi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: divna@vstsi. te stekla zvanje diplomirnog ekonomiste. U Vrpolju kod Šibenika pohađala je osnovnu školu. Goleš. Troškovi. prometa i razvitka br. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Goleš. Šibenik. 2004. Član je Udruge «Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete. Skripta.10. Goleš.1999. na Ekonomskom fakultetu diplomirala.) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905). 2003. 530-14-05-02 od 28. Goleš. U organizaciji neovisne udruge računovođa. Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na rukovodnim dužnostima. Skripta. D.. Skripta.Ime i prezime: Zvanje: Divna Goleš predavač (2003. D. Skripta. Šibenik. Amortizacija. 2005. 2004.. Skripta.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. godine započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća»... kolovoza 1962. 2. Upoznajmo normu ISO 9000. obrtna sredstva. Goleš. Od 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Šibenik.uvjerenja 549 od 06. solventnost. Goleš. 2004. Šibenik. kapacitet. stekla je zvanje «Ovlašteni računovođa» red. D. 6. Zbirka zadataka i rješenih primjera. 3. 5. 2004. Dokumentacija. se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete ( MK – 0242 -1/2004 . Popis skripti: 1. U Splitu je 1989. Od 1999. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine.

Skripta. 2. 2003. D. Goleš. Vol. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. TIM. 3. Goleš.Popis radova: 1. TIM. D. Kvaliteta u turizmu. Zbornik radova VŠTM. Goleš. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta.. Šibenik. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1.. 2. 1. Zbornik radova VŠTM. Zadovoljstvo kupca. D. 2. Metode upravljanja troškovima.. 94 . 2004. Vol. Šibenik. 2003.. D. Goleš. 1. Zbornik radova VŠTM. Vol.. TIM. 2003. TIM. 3. Goleš. Ekonomika troškova. D. Metode upravljanja troškovima. Šibenik. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. 2003. Vol. Goleš. Zbornik radova VŠTM. 2. D.. Šibenik...

Grubišić.hr/nastavnici/agrubisic Upravljanje troškovima Životopis: Anita Grubišić rođena je 05.o. A..o. 2004. TIM. Grubišić. gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve službe poduzeća. majka dvoje djece. veljače 2005. Vol. godine u Šibeniku. Frane Z...o. Šibenik u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. travnja 1971. A. a daljnje školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i financije. Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d. prezentacije te prodaje i naplate.Ime i prezime: Zvanje: Marična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Anita Grubišić predavač (2003. Zbornik radova VŠTM. Analiza financijskih izvješća. Godine 1998.. Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni rezultat. 2. Šibenik. započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «. Zbornik radova VŠTM. prometa i razvitka broj 530-1405-02 od 28. 2. Popis radova: 1. Grubišić. Vol. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.o. 3. Šibenik. Šibenik. Negro: «Osnove računovodstva i financija» Šibenik 1999. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku. te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu. TIM.Godine 1995. 2. Zbornik radova VŠTM. 2.vstsi. Udana je. A. gdje u veljači 1995. TIM. Rješenjem Ministarstva mora. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste te stručnu spremu VII/2. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002. čiji je i direktor.o.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku anita@vstsi. Šibenik. Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda i usluga u poduzeća od ideje do realizacije.Izradila je stručnu recenziju knjiga mr. 95 . Aktivno se služi engleskim jezikom. 2004. godine. zaposlila se u poduzeću « COLIBRI» d. 2004.o. na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija. U skladu sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih djelatnika.. Vol. turizma. Ponašanje troškova.hr http://www.sc. koji je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj».

Grubišić. Grubišić. Protokol vježbi. Grubišić. 2. Grubišić. A. 7. 2. Vol.. Zbornik radova VŠTM. A. Novac. Šibenik. 2003. A. 1. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. 2004. kratkotrajna financijska imovina. TIM. 8. Šibenik. Popis skripti: 1. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. Vol. Zbornik radova VŠTM. Vol.. Grubišić. 2003. TIM. A. 2004. Protokol vježbi. A. 2003... TIM. 2. A. kratkoročna potraživanja. Šibenik. Ponašanje troškova. Grubišić. Šibenik. A. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Vol. 2003. 2003. Zbornik radova VŠTM.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik.. Šibenik. gubitak iznad visine kapitala. 2003. 1.. 96 . A. Šibenik. 1. A. TIM. Vol. A. Zbornik radova VŠTM. 1.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbornik radova VŠTM.. 2.. Grubišić. TIM.. Šibenik. Grubišić. 2003. 2003. Bilanca... Zbornik radova VŠTM. Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja.. Grubišić.. Grubišić. TIM. Grubišić. Zbornik radova VŠTM. Dugotrajna imovina. Protokol vježbi.. Šibenik. 2004. Šibenik. Vol. Dugotrajna imovina. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. 1. Razred 0. 3. Oporezivanje nesamostalnog rada.4. Zbornik radova VŠTM. A. Šibenik. 5. 3. TIM.. Vol. TIM. Vol. 6. 1. Razred 1.

..unizd.. 2.. 1. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1973. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. a diplomirao je 1977. do danas kao prorektor za nastavu.personal. Jakić. Jakić. Jakić. Popis knjiga: 1. fasc.1991. Jakić. Has logic any ontology? Synthesis Philosophica. – 2003. HFD Zagreb 2004. završava Magistarski studij iz filozofije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Logika ( IV. 3. . 2. kao docent. M.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Mirko Jakić izvanredni profesor (2003. a od 1998. Sveučilište u Splitu. Critique of Immanuel Kant's Criticism. Conjectures and Metalogical Rules.. M. a od 2004. Jakić.hr/~mjakic Poslovna etika Životopis: Mirko Jakić. Jakić. vol.kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Zagreb 2003. Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija matematike Hilarija Putnama«. hfd. M. s tezom: »Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«. Sveučilište u Splitu. od 1991. Jakić. Zagreb 1993.) Sveučilište u Zadru mjakic@unizd. M. M. Od 2003. M. M. Synthesis Philosophica. 3. U razdoblju od 1978. 4. 97 . rođen je 1954. Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju logike? Filozofska istraživanja. Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. HFD Zagreb 2002. Filozofija o znanosti. Zagreb 2003. hfd. izmijenjeno izdanje ). u Sinju. 1985.hr http://www. .. završava doktorski studij iz filozofije na Sveučilištu u Ljubljani. Zagreb 1989.. Školska knjiga. 1989.. 19. Zagreb 2004. Popis radova: 1. Disputatio philosophica 1.1998.

Filozofska istraživanja. Zagreb 1985.) 4. 187. 2. M. do 1999. Radovi.. M. Putnam i istina Filozofska istraživanja. 181 . Zagreb 1992. . Jakić. Zagreb 2004.. (str. .. Zagreb 1990. . On the nature of mathematical theories (1). Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. Jakić.) 98 . god.271. M. (str. (str. 702. M. Radovi.195.) 6.704. Filozofska istraživanja. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom "Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike" Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M12 Poslovna etika 1. (str. (str. Jakić. M.5. . (str. On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in Mathematics. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod naslovom "Znanje i protok informacija". Zadar 1986. (str. od 1996. (str.) 3. Jakić. Jakić. M. 17. voditelj znanstvenoga projekta (6 . M. Putnam i istina Filozofska istraživanja.) Popis projekata: 1. Filozofska istraživanja. Jakić. (str. 259. Zagreb 1990. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. Critique of Immanuel Kant's Criticism. 2.. god.. M.01 . (str. Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji. 57. . od 2002.) 8. . Jakić. 702. 738. 71. .. 196. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. M. Disputatio philosophica 1. Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja. Zagreb 1988.) 10.752.60.. god.28. do 1996. Jakić. 196. Acta Analytica. Jakić.) 11. Jakić.704. Jakić. Zagreb 1988. 3. god. od 1991. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science.) 9. M.) 12..81. Acta Analytica. Radovi. Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih disciplina. Jakić.) 7. 187. Zadar 1992. Zadar 1984. M. 181 195. M. (str. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. god.262) pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici".

dr.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. 2. Osim na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. g.Član je Hrvatskog psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva Hrvatske. M.dr. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof. Napredak. Obnašala je dužnost predstojnika Zavoda za predškolski odgoj. prosinca 2000. polje psihologije.dr. Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i Edukacijske psihologije. a diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19.klarin Menadžment konflikata Životopis: Mira Klarin rođena je 3. stručnih i preglednih radova i prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i domaćim časopisima. Očeva uloga u razvitku samopoštovanja. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece E-mail: URL: Kolegiji: mklarin@unizd.. prof.. g. g. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti. Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla. od Matičnog povjerenstva izabrana je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije. završila je jednopredmetni studij Psihologije.hr http://www. Psihologiju komunikacije realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološkokatehetskoj školi u Zadru. Zadar.sc. prof. 2004. Alije Kulenovića. upisuje poslijediplomski studij .dr. siječnja 1998. siječnja 2005. Slavko Kljajić. Vlasta Vizek-Vidović.personal. 2005. u stalnom je radnom odnosu na Filozofskom fakultetu. 1995.sc.sc.sc. sc. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1987.unizd. prodekana za nastavu. u Zadru. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih.dr. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje znanja.znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 144/4.Ime i prezime: Zvanje: Mira Klarin docent (2005. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa. 20. pred povjerenstvom prof. 450. Klarin. svibnja 1963. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. g. Marine Ajduković. stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof. Klarin. 1999.hr/~m. Doktorsku disertaciju obranila je 18. 99 . Recenzira radove za časopise i zbornike. g. Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina): 1. M. Od 1993.

13. 2002. Split. Hvar. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada. 1. Lukić. Klarin. str. M. 16. Klarin.. Lokas. Zbornik radova "Dani predškolskog odgoja. 164-168. 19. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. str. 81-95. Klarin. Društvena istraživanja. 75-80. Annales for Istrian and mediterranean Studies. 1. Medij kultura i odnosi s javnostima. M. Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije. 1-2. Klarin. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. 11. 8. Klarin.. Klarin.. 2000. M.. Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji. Klarin. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. Zbornik radova "Mirisi djetinjstva. M. Zbornik radova.. 7.. Mediji. 1081-1099..... M. Razvoj u socijalnom kontekstu.. Internet i međukulturalna komunikacija. 17. I. M. 2001.. Klarin. M. J.. Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi. Društvena istraživanja. 2002. 2. Vidaković. Bacalja. 167-175. 18. str. 81-85.. Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja.. Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata. Društvo i tehnologija. Zbornik radova "Djetinjstvo. Baština k baštini. M. Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i međukulturalne komunikacije.. 2002. M. (pregledni rad) 10.rezultati jedne ankete..longitudinalno ispitivanje. Ušljebrka. 129-141. 2001. Lj. Vidaković J... 14. 15. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. 249-257. 78-81. razvoj i odgoj. Klarin. Razvoj i igra djeteta predškolske dobi. 14. Informatologija. str. 100 . 12. D. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". (prethodno priopćenje) 11. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije. Klarin. Dijete. br. 2004. kultura i odnosi s javnostima. Vuković. O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u mlađim razredima osnovne škole . 805-825. 5. M. 1. str.. 2002. br. 2003... Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. 2002. odgojitelj. 2002.. Klarin. Klarin. Klarin. M.1 str. br. 55-69.. Ponašanje djeteta rane školske dobi u interakciji s učiteljicom. Zadar. M. 2002. 2002. 1/2.. Klarin. 13/6.. 2003. Klarin.. 148-150. Annales. Klarin. Split. br. Zbornik radova sa skupa. Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata. Klarin. Nenadić-Bilan. M. M. M... učitelj.. 20. M.. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom... 9. Klarin. R. br. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . 4-5...3. M. 2004. M. 4. M. 9/2. Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta".. 2002. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar. br. 6. 34. M. god. 2002. 7. 2004.

Razvoj u socijalnom kontekstu. kultura i odnosi s javnostima. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu .. 2002. M. Zbornik radova. M.1 str.. Klarin. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. 1/2.. Mediji. M. Klarin. 11-20.. M. 2000. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. (prethodno priopćenje) 101 .. 3. Vidaković. J. br. Društvo i tehnologija.. 2002... str. 167-175. M.2. Zagreb. 148-150. 164-168. Klarin. 4.longitudinalno ispitivanje. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. str. 2002.. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". Vuković. Klarin. Klarin. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. br. 81-95. Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi". 2.21. br 1(2). M. Vol. 2002. 2.

Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik. Priprema i provodi projekte «Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a «Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om 1995. Osniva 1994. Pohađala je edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994. Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods. 04. do danas. kojoj je osnovni cilj psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima. Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije posttraumatskog stresnog sindroma 1997. Odsjek za psihologiju. (WGI voditelj Leon Lojk). obranila je specijalističku radnju pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite» 2001. Šibenik E-mail: URL: Kolegiji: gina.godine.hr http://www.hr gina. 1995 i 1996. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za pedagogiju završila je studij pedagogije 1978. SKID-I i SKID-II. (Choice Thery. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. reality Therapy.g. godine.vstsi.lugovic@si.g. komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka.t-com. i na Odsjeku za psihologiju studij psihologije 1980.Ime i prezime: Zvanje: Gina Lugović viši predavač (2003.g.lugovic@vstsi. 2000. 1956. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije. posttraumatskog stresnog sindroma. Završila je certifikatnu 2001. 02.hr/nastavnici/glugovic Psihologija za menadžere. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pohađala je edukacijski seminar za uporabu MMPI-2. Split. Završila je edukaciju za facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs. supruga poginulih 102 . Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju iz Realitetne terapije 2004. Tijekom studija psihologije radi kao studentpsiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja. Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja telefonskog psihološkog savjetovanja.) Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb. Menadžment konflikata Životopis: Rođena je u Osijeku. gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. i 1996. U radu Centra PSP organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece.

Član je Hrvatske psihološke komore. invalida. MHBDR. Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja «psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje komunikacije unutar obitelji. U Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama psihologije. D. G.. Osnovni elementi međuljudskih odnosa. predavač stručnih kolegija iz područja psihologije . Etičkog odbora HPK. 2001. Popis knjiga: 1. Popis skripti: 1. Visoka škola za turtistički menadžment. Lugović. U projektu Ministarstva prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za prevenciju zlouporabe droga. Sekcije za forenzičku psihologiju. Gradska knjižnica «J. Skripta. Od 1985. Stjepan Sirovica. 2. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata.hrvatskih branitelja. 1997. do 2002. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik. Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982. Sudionik je Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. Zagreb.psihofiziologije rada. prometnoj). Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju – hrvatski ogranak.. Od 1980. ur. Lugović. brak i obitelj. 2005. Visoka škola za turtistički menadžment. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split. Z. Gogić. Regionalni je mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost» Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. 2. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. Šibenik. Lugović. dječju i adolescentnu psihijatriju. Hrvatskog psihološkog društva. Sekcije za kliničku psihologiju. OB Šibenik. B.2000. psihijatrije i neurologije. Kocijan-Hercigonja.. u srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj.. Šibenik. ur. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. Hrvatski psihosocijalni program. Lugović. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. ekonomsko-turističkoj. Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku. Šižgorić». 2005. G. G. razvojačenih branitelja. 103 . Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003. Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. Kultura komuniciranja i poslovna etika. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu zdravlja Šibenik. . G. kao psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za delinkvenciju. a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih invalida Zagreb. kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele pedijatrije. obitelji i svih stradalnika iz Domovinskog rata. Bila je član Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje paralize Republike Hrvatske. Šibenik. Skripta. Knezović. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež.

G. G. 4. pravo i pravda. 2.. G.. Kultura komuniciranja. B. Rašunović-Sunara. 7. HPD Zadar. intervencije. G. Lugović. 2003 Popis objavljenih radova: 1. Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima. Lugović. Skripta. G.. 5.. The respond of patients and health care workers to the proposed law on patients rights. br.. Ispravni putevi za učiniti pravednu stvar – Tolerancija. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. HPD. Lahad. 15th World Congress on Mrdical Law. 1999. osobine razvoja djeteta i mogućnosti vrtića). J. obvezama i odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje.. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). Ayalon. 5. Dječji vrtić Vodice. SHEFI. Lugović.. Šibenik. Živković.. Liović. G.. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Popis pozvanih predavanja: 1. Belicza. Psihologija međuljudskih odnosa. G. obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study. O. Lugović. Jerusalem. Lugović. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. G.. UNH.. Cohen. UNH. G. Filip Jakov. Lugović. Visoka škola za turtistički menadžment. 934-940 3. 1999..3. G. modeli za procjenu zlostavljanja. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite.. Skripta. Lugović. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Komunikacija (dijete-vrtić). Sekcija za forenzički psihologiju. 2. Lugović. Odsjek za psihologiju. Radovančević. Belicza. G. Lugović. A. ed. 2005. 54/55. J. Kako živjeti zajedno. Šibenik. 2004 3.. 2004. B. Israel. 5. Lj. Lj. 4. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Solaris. 1-5 August 2004. Skradin Children Posttrauma Study. Komunikacija (stručni tim – roditelji. Đ. Opatija. Lj. Skripta. Zadar 2005. G. Medix. G. Poslovna komunikacija.. Skradin 1996 – 1999. Knin. Lugović. 2004. G. Lugović. 4.. Lugović. Visoka škola za turtistički menadžment.. Lugović. 2004. 104 .... Pano izlaganje. Radovančević. 2001. p. Rašunović-Sunara. Vodice.. Liović. 6. Knin. Magistarski rad. The Psychological and Counseling Service. Lugović. Šibenik. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Community Stres Prevention. 2004. Đ. 2004. Vol. Forenzički intervju s djetetom. Nastajanje traume. Visoka škola za turtistički menadžment. Tijek reakcija PTSP u djece ... M. Lugović.. Biograd. G.. ministry of Education. 2004. 2004 4.

M. Solaris. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. 5. Hrvatski psihosocijalni program. Lugović. G. 3.. 3. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. Israel.. Zadar 2005. Živković. MHBDR.. Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. Gogić. Dječja i adolescentna 105 .. G. 2004. Israel. Lugović. Lugović. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. G. ed. 2001. 4. Skradin Children Posttrauma Study. 1997. Lahad. Lj. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Knin. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. 1999. 2005. 2.. G. O. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. 7.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M11 Psihologija za menadžere 1. Lugović. Zadar 2005. Tijek reakcija PTSP u djece . Ayalon. ed. Knezović. Jerusalem. G. Filip Jakov.. Z. Dječja i adolescentna psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. Cohen. Lugović. SHEFI. Lugović. Šibenik. 1999. Lugović. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. G. 2004.. G. Lj.. HPD Zadar. Kocijan-Hercigonja. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Zagreb. Pano izlaganje. Lugović. Cohen. 1999. Gradska knjižnica «J. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. HPD Zadar. Odsjek za psihologiju.. Psihologija međuljudskih odnosa. Šibenik. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Lahad. 1999. Skradin 1996 – 1999. Lugović. G.. Community Stres Prevention. D. Skripta. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Živković. OB Šibenik. G. (Knjiga sažetaka) 9. G. M. 1997. 5. Vol. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). ur. 4.. Pano izlaganje. Community Stres Prevention.. G.. 8. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. Tijek reakcija PTSP u djece . Lugović. Stjepan Sirovica. ur. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. 2. B. Magistarski rad. ministry of Education. A. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. Lugović. G. Skradin Children Posttrauma Study.. A. Lugović. Lugović. Zagreb. Visoka škola za turistički menadžment. SHEFI. The Psychological and Counseling Service. Lugović. 4. Šižgorić». ministry of Education. Solaris. 4. Skradin 1996 – 1999. G. Vol. Ayalon. UNH. 6.. 2001. The Psychological and Counseling Service. O.. Jerusalem.. G.

psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. Zagreb. 1997. (Knjiga sažetaka) 106 .

o. telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL. veljače 1957.mikulic@compco. te objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisu ITA Informatika. Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja "Nikola Tesla". U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. izrade projektnih podataka za centrale itd. Nakon preseljenja u Šibenik 1985. Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo 107 . Diplomirao je prije roka u jesen 1979. sistem dizajna po funkciji i po funkcijskom bloku. Surađivao je na više projekata današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i računalnih mreža. znanstveno polje 2. smjer Elektronike. danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE.) zelimir. razvoja softvera za funkcijske blokove. ispitivanja programa na računalu opće namjene i na maketi centrale. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen brončanom plaketom "Josip Lončar".Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Želimir Mikulić Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku..o. Ti poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom. usmjerenje Telekomunikacije i informatika. predavač (2003. do funkcijskog ispitivnja centrale u radu. dipl.hr http://www. Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za razvoj. godine prešao raditi u tvrtku Velebit kemija i strojevi. godine. danas Fakultet elektrotehnike i računarstva. Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini. predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku za područje 2. Compco systems d. preko rješavanja problema uvođenja novif funkcija u sustav. Rođen je 02. rukovodio radom grupe dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava AXE 10 za tržište SSSR-a.2 Računarstvo.ing. Softversko inženjerstvo Životopis: Želimir Mikulić.vstsi. Tehničke znanosti. zaposlio se u tvrtki Velebit Informatika iz Zagreba iz koje je 1989.hr/nastavnici/zmikulic Poslovne simulacije. ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava. kolegij operacijski sustavi. godine u Šibeniku gdje je završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom. Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu.

Zbornik radova VŠTM . 2004. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. TIM.. Ž. Mikulić. Poslovna strategija i informacijski sustavi. Vol. 2003. 1. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. Ž. Ž. 2. Šibenik... računalne mreže. Ž. Zbornik radova VŠTM . TIM. Šibenik.. Popis radova: 1.. Poslovna informatika i Poslovne simulacije. stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih poslova do korištenja u upravljanju procesima. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. 2004. 2004. u kojoj je i danas zaposlen. Ž.. Mikulić. Godine 2003. programsku podršku i edukaciju korisnika. 2. 108 . Mikulić.. 11. Zbornik radova VŠTM . TIM. Mikulić. U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz predmeta Informatika. Vol. 10. Šibenik. tehnike i alternativni pristupi. Ž. Ž.. TIM. Mikulić. 6.. 2. Vol. 2003. 7. Mikulić. Vol. Šibenik.. 9. 5. 1991. 2. Tvrtka se bavi projektiranjem. Vol.. državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Šibenik.. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. Vol.. Šibenik. hotelskoturističkim tvrtkama. Šibenik. Šibenik.. 1. TIM. Ž. 1. Mikulić. školstvu. 2003. poslužitelje. 2004. što uključuje osobna računala. Mikulić.. Šibenik.. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . TIM. implementacijom i održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti. Operacijski sustavi i građa računala. Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika (voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao voditelj Računalnog praktikuma. proizvodnjom. 2003. Šibenik. Sistemski razvoj: napredni alati. 2004. 1. industriji. izabran je u zvanje predavača za kolegij Operacijskih sustava.. Vol. 3. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). 2. TIM. 2004. Vol. Mikulić. 2. 2004. godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d.. Šibenik. Ž.o. TIM. 2. Mikulić. Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura.njihovo asembliranje... Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije. TIM. Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama. Ž. Vol. TIM. uslužnom sektoru. Mikulić. Oženjen je i stalno živi u Šibeniku. Vol. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Zbornik radova VŠTM .. Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja.. Ž. trgovini. TIM. 8. Zbornik radova VŠTM . 2. 4. Vol..o.

Mikulić. Sistemski razvoj: napredni alati.. Vol. Skripta. Vol. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. 2004. 4.. 2. Ž.. Mikulić.... Šibenik. 2004. Mikulić.. 2004 4. Šibenik. 2. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Ž. Ž. 2003 109 .. Zbornik radova VŠTM . Šibenik.. 1. 2.. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo 1. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. 2004 3. Ž.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M24 Poslovne simulacije 1. Vol. Ž. 3. 1. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. Šibenik. 2. 2. Mikulić. Poslovne simulacije. 2. 2004. Šibenik. TIM.. TIM. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). 2003. TIM. 5. Vol. Šibenik. Ž. Šibenik. Vol. Mikulić. Vol.. 2004. Zbornik radova VŠTM . Šibenik.. Mikulić. Zbornik radova VŠTM .. Mikulić. Ž. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Zbornik radova VŠTM . Vol. Zbornik radova VŠTM . tehnike i alternativni pristupi. Ž.. Ž. TIM. TIM. 2. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . 2... 2004. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . TIM. Vol. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. TIM.

hr/nastavnici/fznegro Strategijski menadžment. na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na Ekonomskom fakltetu u Zagrebu.o. Upravljanje troškovima Životopis: Rođen je 02. kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača.. Negro. kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje. a od 21. 3.01. Ekonomski studij završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu. Na Visokoj školi za turistički menadžment. srednju ekonomsku školu u Zadru. Sav svoj radni vijek. Objavio je više radova iz područja računovodstva.11. 1999.o. 1999. 2002. bavi se i teoretskim radom pišući referate . F. 2. "Bagat".Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Frane Zvonimir Negro Viši predavač (2000. Financijski management. u praksi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.) Sveučilište u Zadru.u svojstvu višeg predavača. Z. proveo je na poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih poduzeća u gradu Zadru ("Maraska". Management. revizije i financija. Popis knjiga: 1. radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti. kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.hr http://www. tada Zagrebačkog sveučilišta. 110 . F. Negro..vstsi. Negro. Z. Z. Završio je poslijediplomski studij. stručne i znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista. u Zadru. polje financije trgovačkih društava. "Zadar" i "Ugo"). Osnovnu školu završio je u Ražancu..god. iz područja menadžmenta i financijskog menadžmenta.1941. Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment. Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d. Osnove računovodstva i financija. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku fznegro@vstsi. Položio je ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji.2000. F. koje poslove obavlja profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.

Z. F. Financijski menadžment i bankarstvo. Obrtna sredstva. Negro.Popis skripti: 1. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. Metode kalkulacija. Skripta. Skripta. Z. F. 4.. Skripta. Z. Negro. Negro. Z. 2005. 2005. Skripta. Negro. Skripta.. Z. Z. 2. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. 2003 / 2004 i 2004 / 2005.. Z. Negro. Negro. Financijski management. 2. Negro. Popis autoriziranih predavanja: 1.. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. F. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. F.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. F.. 2003. Z. F. Negro. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. F. Negro. F. Skripta.. F. 6. F. Metode kalkulacija. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 5. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. F. 2005. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004 / 2005 2. Negro. 2003. 111 . Negro. Obrtna sredstva.: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. 2005. 5. Negro. Skripta. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Z. Negro. Z. 2003. 2004. 3. F. 4.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2002.. Strategijski menadžment. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Management.. 2005.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. Z. 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F. 2. Z.. F.. 1999. Negro. F. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Metode kalkulacija. 3. Z.

Panjkota... 2003. Split-Dubrovnik-Venice. Rončević. October 10-13. A.. Innsbruck. a provjera istog izvršena simulacijom u VISSIM –u. T. Croatia-Italy.u. 2005. Meštrovića Drniš E-mail: URL: Kolegiji: apanjkota@inet.: 1.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku Srednja škola I. "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke “. Paris. god. J. published at the EUROSIM’04. 112 . 2.Signals and Systems in Human Motion. SoftCom 2004.46. A. " Kinematics of rowing – a new approach to the rowing technique training". Popis objavljenih radova.Workshop on Signals and Systems in Human Motion. Zanchi. February 16 – 18. 3.. BioMED '05.hr http://www. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" – program za identifikaciju pisan u C++. "Muscle activity during ergometer rowing". Panjkota.2004. smjer Automatika završio u Šibeniku.panjkota Softversko inženjerstvo Životopis: Osnovnu i Srednju Tehničku školu..hr/nastavnici/a.vstsi.Ime i prezime: Zvanje: Ante Panjkota asistent (2003. Special Session . pp: 652 – 656. pp: 42 . Vanjski je suradnik Laboratorija za Biomehaniku. Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Splitu. September 6-10. A. Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999.... 2004. Panjkota. Musić. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike / Biomedicinske elektronike na FESB . A..

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 6. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. matematike u Ekonomskoj. Paić. Perkov.Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu. Šibenik.. J. na temu Geodetske krivulje. te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju..hr/nastavnici/jperkov Statistika.hr http://www. 1996. Interna skripta. Od siječnja 2003. 2003. Skripta. Interna skripta. Šibenik. J. J. Perkov. Skripta.. Paić. upisuje se na PMF . 5.. Po povratku u Šibenik 2002. R. Perkov. J. Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj školi. Šibenik. 7. Skupovi. 113 . R. Perkov. Statistika. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Šibenik. Perkov. metrike i izometrije. 8. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Matematika I. Šibenik.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: josipa@vstsi. te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija ″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Matematika II.. 4. Perkov. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. J. gdje je i diplomirala 2001. 2003. Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka.. Interna skripta. Popis skripti: 1. radi kao prof. Perkov. Tijekom studija bila je stipendist Šibensko-kninske županije.. brojevi: Zbirka riješenih zadataka. 2004. Funkcije: Zbirka riješenih zadataka. 2003.. J. Interna skripta. 2. Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Životopis: Josipa Perkov rođena je 1. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. Paić. Perkov. 2004.. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. gdje je i završila osnovnu školu Petar Krešimir IV. Šibenik. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. J. Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 2004. Skripta. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. kolovoza 1978.vstsi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.Ime i prezime: Zvanje: Josipa Perkov asistent (2002. 3. J. Interna skripta. 2004. u Šibeniku.

Vol. TIM. 114 . 2004. Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka. TIM. Zbornik radova VŠTM . 3. Vol. Vol. J. Šibenik. Zbornik radova 11. Vol. 2004. Zbornik radova 11. Perkov. Interna skripta.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. J. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 3. Šibenik. S. J. Binomna razdioba. 2004.. Binomna razdioba. J.. Zbornik radova VŠTM . 2. TIM. 2003. J. Vol. Zbornik radova VŠTM . 2. TIM. 2004. TIM. Šibenik. Šibenik. Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 1.. Šibenik. TIM. Perkov. Metoda funkcionalne pouzdanosti. 2. Belak. Binomna razdioba. 2004. Uvjetna vjerojatnost. Prebrojavanje: permutacije. Zbornik radova VŠTM . Protokol vježbi. 2004. Šibenik. J.. 2005. 2005. Vol. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. Uvjetna vjerojatnost..9. Šibenik.. Vol.. varijacije i kombinacije.. Paić.. Perkov. Belak. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Perkov. 2. J. Perkov. 2004. Perkov. J. Paić... varijacije i kombinacije. 2. Prebrojavanje: permutacije. 4. Perkov. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Perkov. Interna skripta. Zbornik radova VŠTM . 2004. R. 2004.. Perkov. međunarodnog savjetovanja HDO-a.. J. J. Perkov. Perkov. TIM. Šibenik. 2004. Perkov. Perkov. J.. 6. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. S. Protokol vježbi. J. Zbornik radova VŠTM .. Zbornik radova VŠTM . 2. Skripta. Protokol vježbi. Zbornik radova VŠTM .. TIM. 2.. Osnove rada u Microsoft PowerPointu. Skripta. 2.. J. Zbornik radova VŠTM . Vol. J. Osnove rada u Microsoft Excelu. Uvjetna vjerojatnost. J. 2004.. 4. 2. Šibenik. Vol. 8. 5. 3. TIM. Perkov. Šibenik.. 2005. R. 4.. Popis radova: 1. Statistika. Statistika. J.. Perkov.. Prebrojavanje: permutacije. 2. J. varijacije i kombinacije. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. J. Šibenik.. 2. 2004. 7.. 5.. Šibenik. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. Perkov. Perkov... 2004. Osnove rada u Microsoft Wordu. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M14 Statistika 1. Šibenik.. Šibenik. međunarodnog savjetovanja HDO-a.

T. Suautor je ili autor više stručnih radova te surađuje u pisanju skripta i handouta. Biološki odsjek. U ožujku 2004. sc.radic Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja. Tehnologija prometa Životopis: Tanja Radić rođena je 8. Nataše Bauer. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. polje – EKOLOGIJA. travnja 2003.. i koordinatora izrade nastavničkih web stranica. i komentorstvom mr. Popis skripti: 1. surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane. od listopada 2004. March 2005. 115 . Ž. pod mentorstvom akademkinje prof. 2005. i stekla zvanje diplomiranog inženjera biologije. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.. 1997. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Radić.hr http://www. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom: «Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive». Diplomirala je 10. rujna 1978.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: tanja@vstsi. dr.vstsi. 10. Sibile Jelaska. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša. Lambaša Belak. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu (opća – VII gimnazija). Šibenik. sc. Mentorska praksa i Praksa u turizmu. a od veljače 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Upravljanje okolišem. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora.Ime i prezime: Zvanje: Tanja Radić asistent (2003. Skripta. Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Alumni koordinatora.“ koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom dodjele rektorove nagrade. smjer molekularna biologija. Zagreb. Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia. U listopadu 2003. Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth.hr/nastavnici/t.

S.. 5. Šibenik. 6. T. S. HDO. Zbornik radova VŠTM. TIM. Interna skripta.. Šibenik.. Radić. Lambaša Belak. Handouti. Ž. Interna skripta. 8. Radić. Šibenik.: 1. Pisanje diplomskih radova. Vol.. Interna skripta. 11. Šibenik. Ž. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park Krka. 2005. 2.. S. 9. 2005. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Šibenik. T. Zbornik radova VŠTM.. Lambaša Belak. Pisanje seminarskih radova. Radić.. Lambaša Belak.. Šibenik. Tehnologija hrane. Popis projekata. 3. Ž.. Ž. 7. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 4. Belak. Radić. 2004. T. Mikulandra Volić I. Šibenik. Radić. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005. Vol. Međunarodnog skupa održavatelja. Uloga ekologije u očuvanju zraka. Šibenik. T. 2.. Lambaša Belak. 2005. Ž. T. Prirodne i otpadne vode i nihovo pročišćavanje. T. Lambaša Belak. Zbornik radova VŠTM. T.. 2005.. Šibenik. 2004. Radić... Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na problem oštećenja tla. Lambaša Belak. 5. Lambaša Belak.. 2.. Šibenik. T.. T. Ž... – 8. T. Vol. 12. N. Vol.. Šibenik. Gaćina. Radić. Čičin-Šain D. Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 116 .. Ž. 10... Zbornik radova 11.. 2004.Popis radova: 1. Ž. Radić. Radić. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 2.. T. 2. Radić. Belak. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na biocenoze. Radić T. (u pripremi) 2. elaborata i dr. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ekologija i zaštita okoliša. Lambaša Belak. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. Radić.. Lambaša Belak. Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. HDO. Ivčić S. T. 2004. Zbornik radova VŠTM. 2004... Gospodarenje otpadom.. Radić. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. T. Časopis Održavanje i eksploatacija. Radić. Radić. Handouti. Pisanje diplomskih radova. 2005... Šibenik. Šibenik. 2004. Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju krutog otpada na slivnom području rijeke Krke.. Ž. T. Pisanje seminarskih radova... Ž. 2004. TIM. Zagreb. TIM. 2. listopada 2005. TIM. Belak. 2005. Perkov J. Interna skripta. Zbornik radova VŠTM. Lambaša Belak.

sveučilišnih i stručnih studija. Sukladno broju angažiranih nastavnika. a s obzirom na kapacitete predavaonica. broj studenata po jednom angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta. od čega se za stručni preddiplomski studij menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata godišnje.2. a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje. opremi iz točke 4. na svakog. Planirani broj studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata sveučilišnog studija.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija. kabineta i laboratorija. procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i izvanrednih studenata godišnje.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta Broj studenata diplomskog studija menadžmenta. Proračun opterećenja prostora nastavom.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta Sukladno raspoloživom prostoru.. a 95% na vježbama.6. 4. Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta godišnje neovisno o smjeru. Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija. integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90% nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima. dolazi oko 5 studenata diplomskog studija menadžmenta. čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju. 4. 117 . temeljem iskazanog interesa sa nastavak studija turističkog menadžmenta. prijelaz na druge studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini studija.4. u odgovarajućim segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem. što omogućava visoku kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog studija. smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na 150 redovitih studenata godišnje. te broju angažiranih nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta. stalno zaposlenog nastavnika.6.

000. a ne procjena.00 362.772.000.1 i 4.00 370.000.352.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta RAČUN OPIS 1 2 3 RASHODI POSLOVANJA 31 Rashodi za zaposlene 321 Rashodi za zaposlene u administraciji 322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 323 Rashodi za vanjske suradnike 32 Materijalni rashodi 321 Naknade troškova zaposlenima 322 Rashodi za materijal i energiju 323 Rashodi za usluge 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.15. troškova amortizacije opreme i zgrada.4.000. troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta.000. 1. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: IZNOS U KN 3 3. putnih troškova gostujućih nastavnika.00 380.00 200. troškova osiguranja kapitala. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4. određenog u točki 4.00 10.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija.00 300. kako je prikazano u tablici T4.2.280.00 220.000. noćenje…) 34 Financijski rashodi 38 Ostali rashodi 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 424 Knjige.7 Procjena troškova studija po studentu S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona.000.15.000.000.3.400.00 4.000.00 118 .000. Tablica T4.00 180.00 kuna godišnje.817.000.000. te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1. općih režijskih troškova.072.00 710.00 700 5. 4. Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe.000. izvršen je proračun.000.3. 1.00 300.000.817. dnevnice. te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju.6.00 2. koja iznosi 5.00 250. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.00 10.000.5.00 100.7.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija menadžmenta.00 1.000.00 1.

000.00 25.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu diplomskog studija menadžmenta. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: 35.7.00 180.00 kuna godišnje.00 60.00 119 .000.500.3.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija.00 95.6. određenog u točki 4.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta RAČUN 1 3 31 321 322 323 32 321 322 323 329 3299 34 38 4 41 42 421 422 423 424 RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Rashodi za zaposlene u administraciji Rashodi za stalno zaposlene nastavnike Rashodi za vanjske suradnike Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.000.000. Tablica T 4.00 750.000.000. noćenje…) Financijski rashodi Ostali rashodi RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Građevinski objekti Postrojenja i oprema Prijevozna sredstva Knjige.000. te jednog administrativnog djelatnika (1.00 OPIS 2 IZNOS U KN 3 690.00 505.3.000.000.00 60.000.00 285.00 60 12.00 2.00 20.000.3.00 125.4.000.00 60. dnevnice.500. kako je prikazano u tablici T4.00 30.00 30.000.000.1 i 4.00 3.000.6 koja iznosi 12.00 40.000.000.000. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.

a prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove svoje Alumni udruge.statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i seminarima .kontrola prolaznosti studenata na ispitima.evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija. . seminarima. s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem. a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta). Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova udruge Alumni. objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole. Pri predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti rezultati postignuti u svim segmentima nastave. U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim rezultatima. . Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom razdiobom.4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u prethodnom semestru. Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu sudjeluje najmanje dvoje studenata studija.2. 120 . vježbama. Rezultati ankete studenata su javni.statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve kolegije.8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom slijedećih elemenata: .kontrola nazočnosti studenata na predavanjima. Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u točki 3.4. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful