VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

Šibenik, 2005.

SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................4 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa .......................5 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6 2. OPĆI DIO ............................................................................................................7 3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9 3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9 3.2 Opis kolegija ................................................................................................11 3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11 3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14 3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16 3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta .................................................................................................20 M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25 M14: STATISTIKA.......................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................................................49 3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52 3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52 3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija............................................................................54 3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56

2

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta .....................................................................................................57 3.7. Način završetka studija ...............................................................................57 3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59 4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59 4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59 4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60 4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60 4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61 4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61 4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61 4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62 4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63 4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66 4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67 4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68 4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71

3

1. UVOD

1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom, kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta. Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu, sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske. Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću (psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta, operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova. Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i strategijskog menadžmenta. Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba

4

programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu" znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu. Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao, stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta, koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske. 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2. Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan (djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri izradi ovog prijedloga diplomskog studija. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,

5

projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta: Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova (www.unipd.it); Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business Administration) (www.wu-wien.ac.at); Facoltà di Economia, Università di Bologna (www.economia.unibo.it); Manchester Metropolitan University Business School (www.business.mmu.ac.uk); Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani (www.ef.uni-lj.si); Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave (www.fm.uniba.sk); Queen Mary, University of London (www.qmul.ac.uk). 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre (core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.

6

vrijednosti 180 ECTS bodova. i razlike programskog slijeda. 2.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom.3. mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili: preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. određeno je na godinu i pol (tri semestra) za stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija.4. Uvjeti upisa na studij 2. uz polaganje razlike programskog slijeda. Sveučilišta u Zadru. Trajanje studija. preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugim visokim učilištima iz područja ekonomije. Nositelj studija: VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU 2.2. preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog menadžmenta. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u Republici Hrvatskoj.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom programu je: SPECIJALISTIČKI MENADŽMENTA DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 2. OPĆI DIO 2. turizma.2. preddiplomski sveučilišni studij. sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.4. Odjela za ekonomiju u Šibeniku. menadžmenta i - - 7 . uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa.

preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. stečene na nivou obrazovanja. ako je u toj zemlji primijenjen. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. Bolonjski proces u obrazovanju. Bolonjski proces u obrazovanju. uz polaganje razlike programskog slijeda. a posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom. diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje uz polaganje razlike programskog slijeda.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu polaznik ima kompetencije.6 Stručni naziv Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta: SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec. 2. i razlike programskog slijeda. - - 2. "top managementa". vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske. ako je u toj zemlji primijenjen.poslovne informatike u Republici Hrvatskoj. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja ekonomije i menadžmenta. te sve uvjete za samostalni profesionalni i osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u turizmu.) 8 . preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. odnosima s javnošću i strategijskog menadžmenta.

bez smjerova. Visoku kvalitetu stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista Visoke škole za turistički menadžment. 3. u programskom smislu. OPIS PROGRAMA Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz preddiplomskog studija) u programskom smislu. 9 . preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava izradom diplomskog rada.3. koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav).1 Opis programa diplomskog studija Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta. trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2. Naprotiv. Osim predloženih izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog studija. ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija. godine. 3. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija (diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni preddiplomski studij.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij.1 u integralnom obliku s obveznim programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija.1. Svi programski sadržaji derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku (modul M1. Program diplomskog studija prikazan je u tablici T3. koji. iako to ni u kom slučaju ne znači da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog studija. jednogodišnji studij 60 ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997. predstavlja nastavak preddiplomskog studija.

/VJ. Tjedno Semest.2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ I. 90 Tablica T3. 30 M21 M24 II./VJ. ECTS M11 M35 M13 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 min. 6 min. 6 min.1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED. SEM. 6 min. SEMESTAR Poslovna etika Statistika Metode znanstvenog istraživanja Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Menadžment rizika Upravljanje troškovima PRED. uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda. U slučaju 10 . Tjedno Semest. 30 M30 III.Tablica T3. Tjedno Semest. Tjedno I. SEMESTAR Menadžment konflikata Poslovne simulacije Izborni kolegij M2A Izborni kolegij M2B Izborni kolegij M2C 3 3 45 45 1 1 15 15 6 6 min. SEMESTAR Diplomski rad - - 20 300 30 30 min. 3 3 3 3 3 3 45 45 45 45 45 45 1 1 1 1 1 1 15 15 15 15 15 15 ECTS M12 M14 M15 M31 M33 M34 M1X 6 6 6 6 6 6 24 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju M22 M23 M27 M2X II. 6 min. 6 min. SEMESTAR Inovacije i tehnološke strategije Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 30 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija (i drugih sveučilišta). SEM. SEMESTAR Psihologija za menadžere Strategijski menadžment Operacijski menadžment Izborni kolegij M1B Izborni kolegij M1C Semest.

seminare i vježbe. način određivanja bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem programskog sadržaja kolegija. Master) i dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij održava. Programski slijed označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu. Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog 11 . a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24 označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru. ECTS bodovnu vrijednost kolegija. po semestru diplomskog studija. Poslovne simulacije).izbora kolegija sa drugih studija. čime se osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj. god. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su handout-i. Drugi oblik pomoćnih nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija nastavnog sadržaja. ali pri tome.2. Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za turistički menadžment od akademske godine 1999.1 Izvedba nastave Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa primjenjuje se kombinirana metoda. i principijelno se sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i "case". opis izvedbe nastave. osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija (koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija) student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom ili zimskom semestru. uz navedene uvjete. 3. kratkog programskog sadržaja. obvezne i dodatne literature.2 Opis kolegija Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u unificiranim formama. koji su organizirani po nastavnim jedinicama. Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s preddiplomskog studija. Primjenom handout-a u nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja. Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja. Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja. mora biti pripremljen u dva oblika. 3. načina provjere znanja. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale./2000. opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme. broj četiri. mora biti ostvaren i programski slijed kolegija.

obrani seminarskog rada. i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u skriptarnici i na web stranicama Škole. Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme. polaganje kolokvija. Primjenom ove metode organizacije i provedbe seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. Obrana seminarskog rada. Na seminarima i vježbama studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja nastavnog sadržaja. zbog čega je izvršeno opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave. 12 . projekata) iz prakse. Temeljni cilj koji se postiže primjenom ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog sudjelovanja studenata tijekom predavanja. nazočnost studenata na seminarima i vježbama je obvezatna. a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog sadržaja seminarskim radovima. prije početka nastave. provjere i ocjenjivanja izrade seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. koji će se iznositi na predavanjima. Mišljenjem Upravnog vijeća Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002.izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama. Kako se. Na seminarima i vježbama studenti obvezno kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada. na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih članova studentske grupe. Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti: . kod handout-a. pa su time i javno dostupni. izraditi pomoćne nastavne materijale (protokole) primjera (slučajeva. Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi potrebno je. godine. radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze na web stranicama Škole. za većinu kolegija realizira se putem primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio seminarskog rada. Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi. koji su dostupni studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u skriptarnici ili skinuti sa web stranice).računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi. a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima prenesenog programskog sadržaja.sadržaja. potrebno je osigurati dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala. . pri čemu je kolokviju. raznolikost. određeno je pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade handout-a potrebne kvalitete.

vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi: C1. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta. 13 . vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta. C8. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima.3. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata. C2.2. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij. C3. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odovara 1. C5. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta. C4.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine. seminara i vježbi kako je navedeno u 3.5 sati opterećenja studenta.1.2. C6. C7.

C11. C12. C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. matematika. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja. statistike. C10.3 Provjera znanja i način polaganja ispita Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijelog semestra. računovodstvo. statistika. Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1. Za vrijeme predavanja "case" metodom. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta. numeričkih metoda.C9. simulacija. C15.2. C13. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja. informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr.5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11) + E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja. nastavnik i 14 . građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika. ekonometrije i sl. 3. C14. C13.

AS2. kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu.asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na predavanjima. Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima. Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju. izraženo kao ocjena kolokvija. AS4. u ovisnosti o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest shema formiranja završne ocjene AS1. Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome).3 Tablica T3. AS3. ocjenu seminara.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija Shema određivanja broja bodova Oznaka L 1S 2S P 1C 2C WE OE Σ Nastavna aktivnost AS1 Predavanja Jedan seminarski rad i obrana Dva seminarska rada i obrana Stručni projekt i obrana Jedan kolokvij Dva kolokvija Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita Ukupno 10 25 35 30 100 AS2 10 30 30 30 100 AS3 10 35 25 30 100 AS4 10 40 20 30 100 AS5 10 40 50 100 AS6 10 30 30 30 100 Tablica T3. AS5 i AS6 prema tablici T3.4 Sustavi ocjenjivanja Sustav ocjenjivanja Ocjena izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (1) nedovoljan (1) A B C D E FX F Broj bodova > 90 > 77 > 64 50 < 50 > 90 > 80 > 70 > 60 > 50 > 40 < 40 Hrvatski sustav Anglosaksonski sustav 15 . projekata.

13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d. posebno sam zadovoljan s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 1 2 3 4 5 16 . Tablica T3.2. 3 – prihvaćam.5 Obrazac za anketiranje studenata ANKETNI UPITNIK Kolegij Datum Nastavnik Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem. Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u tablici T3.o. Anketiranjem studenata dobiva se uvid u stanje nastave pojedinog kolegija. Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi se na dva načina.3.o. Statističkom obradom rezultata svih studenata po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje od odabrane statističke razdiobe. Centar za razvoj i kvalitetu – Zagreb). 2 – ne slažem se. Organizacija nastave Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara Nastava je redovita Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja Količina dobivenih informacija je dovoljna Redoslijed tema je prihvatljiv Program čini logičnu cjelinu Teme su aktualne i povezane su s praksom Program je dobro dokumentiran primjerima Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi Nastavnik Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju Asistent Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju UKUPNA OCJENA NASTAVE U nastavi mi se posebno svidjelo. 4 – slažem se. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa.

5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija. 4 – slažem se. 1 2 UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 U studiju mi se posebno svidjelo.6 Obrazac za anketiranje studenata Studij i smjer ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI Modul Godina prvog upisa Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem. 3 – prihvaćam. 2 – ne slažem se.Tablica T3. posebno sam zadovoljan / zadovoljna s: 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 17 . Organizacija studija Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 Program čini logičnu cjelinu 1 2 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 Opća ocjena nastavnika studijskog programa Djeluju stručno i sigurno 1 2 Izlažu razumljivo 1 2 U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 Obradili su planiranu materiju 1 2 Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama.

izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u cjelini sa stajališta praktične primjene znanja.Tablica T3. Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija 1 2 3 4 Ekonomija 1 2 3 4 Računovodstvo i financije 1 2 3 4 Menadžment 1 2 3 4 Matematika i statistika 1 2 3 4 Poslovna psihologija 1 2 3 4 Informatika 1 2 3 4 Pravo 1 2 3 4 Jezici 1 2 3 4 Mentorska praksa Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+). smanjiti (-) + = Ekonomija + = Računovodstvo i financije + = Menadžment + = Matematika i statistika + = Poslovna psihologija + = Informatika + = Pravo + = Jezici + = Mentorska praksa U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x) Ekonomija Računovodstvo i financije Menadžment Matematika i statistika Poslovna psihologija Informatika Pravo Jezici Mentorska praksa Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 Komentar: 5 5 5 5 5 5 5 5 5 - 5 18 . te predložite promjenu zastupljenosti glavnih grupa kolegija u studijskom programu.7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge Stručni naziv ANKETNI UPITNIK – ALUMNI Firma Radni staž Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5. zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati.smanjiti) ili označavanjem (x izbor). . zadržati istim (=). = zadržati istim.

put (2) (3) (4) (5) IV.8 Priprema podataka za analizu prolaznosti ANALIZA PROLAZNOSTI Kolegij: Broj prijavljeniih studenata: Broj studenata koji su pristupili ispitu: Broj studenata kjoi nisu položili ispit: I.Tablica T3. put (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) Ispitni rok: Datum: R I III. put Broj studenata koji su položili ispit: I. put IV. put (2) (3) (4) (5) suma indeksa uspjeha broj studenata koji su položili ispit Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit Sintetički indikator uspjeha = 19 . put II. put (5) III. put II.

...........................................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT ............................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE..........................................................................................................................................................................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA..............43 M33: MENADŽMENT RIZIKA................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO...............33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA .......................................................2............................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA...................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......49 20 .........................................................................................................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA .................................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE .....................................................................................................................................................................................................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA........3......25 M14: STATISTIKA.............................................6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ......................................................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE................................................

2. empatija. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. protokola primjera seminara.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Stereotipi i predrasude . Kroz teme seminarskih radova. komponente međuljudskih odnosa – verbalna i neverbalna ekspresija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. asertivnost. komponente stava i njihova uloga u ponašanju. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju). izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. pravila komunikacije). te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. mehanizmi koji utječu na promjenu stava). aktivno slušanje. 21 . U pripremi. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa. Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. samootkrivanje. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita.

Jastrebarsko. Brown Publishers.. Conteporary Perspectives on Interpersonal Communication. LCD projektor. Petronio. USA. formiranje i uloga u međuljudskim odnosima. Brown & Benchmark. socijalna kompetencija).5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s prirodom međuljudskih odnosa.2.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1.. Obvezna literatura: Penington.. Buley.. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Dodatna literatura: Pearsons. faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac – grupa. Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji.. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 1993. M. H.. and Contexts. D. Hecht.2.C. C. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.agresivno ponašanje. J..M. 1997. J.. J. Spitsberg. W. SmartBoard. socijalna inhibicija. Oxford.Concepts. Moral (teorije razvoja morala). 1990. S. Osnove socijalne psihologije. Interpersonal Communication . Sukob i nenasilno rješavanje sukoba. K. naklada Slap. L. B. Components. Alberts.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. zaslon. 22 .

sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija.2. shareholderi – dionička etika – etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa. Kroz teme seminarskih radova. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam. stakeholder etika – etika subjektivno i objektivno zainteresiranih sudionika organizacije. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Adam Smith. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. prava te objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju. Deskriptivna. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. protokola primjera seminara. Ljudska prava. zakoni. Poslovna načela: Etička načela – Kant i suvremena etika. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Norme i 23 . U pripremi. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. zaštita ljudskih prava. klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. Kodeksi. profesionalni kodeksi. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. normativna etika te suvremene poslovne etičke teorije. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M12: POSLOVNA ETIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.

. 24 . etika sastanaka. C. 1997. LCD projektor. poslovnih susreta.2. Zagreb. 2000. bonton na radnom mjestu... Jastrebarsko.2.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu. Sinergija. etika neformalnih i često nepisanih pravila. A.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. SmartBoard. Pennington. zaslon. te shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela poslovanja. etika u komuniciranju. etika i protokol. Intercultural Communication. C. 2002. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.. WM. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). B. Brown Publishers. Jandt. Obvezna literatura: Bebek. J. D. Spitzberg. Osnove socijalne psihologije. Interpersonal Communication-Concept. London. USA. Kolumbić. Dodatna literatura: Pearsons.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. B.bonton. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). H. 1990. pridržavanje i nepridržavanje tradicije. Components. and Contexts. predstavljanja. bonton etika. Sage Publications. Poslovna etika. Naklada Slap. F. kao i primjena istih na radnom mjestu..

Financijske analize u operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski menadžment. Razvoj novog proizvoda. nacrt objekta. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara.2. mjerenje performanci rada. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. pitanja ljudskih resursa u operacijskom menadžmentu. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Lociranje i planiranje kapaciteta objekta. protokola primjera seminara.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. procesi proizvodnje i pružanja usluga. upravljanje linijom 25 . U pripremi. Konkurentnost i operacijska strategija. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u operacijski menadžment. menadžersko predviđanje.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. upravljanje kvalitetom. statističke metode kontrole kvalitete. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Kroz teme seminarskih radova. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.

McGrow Hill. B. utvrđivanje rokova.5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1. 2003. teorija nizova. upravljanje lancem nabave. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. N. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. J. 2005.2.. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Dodatna literatura: Stevenson. agregatno planiranje. J. SmartBoard. R. LCD projektor. pa sve do korištenja suvremenih kvantitativnih aplikacija. 4/e. McGrow Hill.. Obvezna literatura: Davis..: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1. s procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište. Aquilano. 26 . donošenjem odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata. Chase.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14/C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija. Operations Management.2. Fundamentals of Operations Management.. M. W. zaslon.čekanja. pravovremeni sustavi.

Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Programska potpora za statističku analizu podataka i modela. Dijagram toka istraživanja pomoću uzorka. ARIMA (p. Primjene u istraživanju tržišta i drugim područjima. Tablični kalkulator i njegove analitičke funkcije. Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni. Pojam VAR modela. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. marketingu i drugim područjima. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Primjene u ekonometriji. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Baze podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i poslovnim procesima.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom.2. Metoda glavnih komponenti.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M14: STATISTIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Uvod u programski paket SAS i StatMaster. Kakvoća podataka. Faktorska analiza. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". 27 . Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne autokorelacije. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Stratificirani i drugi složeniji designi.d. Modeli vremenskih serija i prognostički modeli. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode).q) modeli i njihova primjena u prognoziranju. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli. Diskriminacijska analiza. Stacionarni stohastički procesi.

I.5 = 42 10 sati 20 sati 30 sati 31 sat 150 sati 28 . LCD projektor.. EXCEL Dodatna literatura: Newbold.. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. Primijenjena statistika. SmartBoard.2. Zagreb. Priručnici za programsku potporu SAS.2. P. 17 sati 28 * 1. LOTUS.Obvezna literatura: Šošić.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Školska knjiga. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Statistics for Business and Economics. Englewood Cliffs: Prentice Hall. 1997. 2004. zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. StatMaster.

2. plakat.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Simulacija. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. koncept. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. referentnih rezultata. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. postavljanje hipoteze. 29 . odabir statistički značajnih. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. eksperimentalno modeliranje. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Pojam i definicija znanstvenog istraživanja. prezentacija rada na znanstvenim skupovima. publikacija. Kroz teme seminarskih radova. Pisanje znanstvenog rada. eksperimentalna analiza. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. znanstveno priopćenje. Citiranost. protokola primjera seminara. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. projekt. U pripremi. Planiranje i izvođenje istraživanja. prikaz rezultata istraživanja. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Statistička obrada rezultata. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Hipoteza. Značaj kontrolnog eksperimenta. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Opažanje pojava. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Prezentacija znanstvenog rada. provedba. Dinamička analiza. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.

Metodologija znanstvenoistraživačkog rada.Obvezna literatura: Kniewald. Multigraf. Ekonomski fakultet Zagreb. LCD projektor. Metodika znanstvenog rada. Hoteljerski fakultet u Opatiji. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.. Osnove znanstvenog i stručnog rada.2. M. J. Zelenika. 2000. Opatija. M.5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih istraživanja. 1989. Fakultet organizacije i informatike. Ivanović. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici. Rijeka.. SmartBoard.. zaslon. R. Žugaj. Varaždin. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).2. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Zagreb.. 30 .5 = 33 5 sati 2* 20 = 40 sati 2 * 5 = 10 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. 1993. Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela. 1996.. Samobor. Z.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Dodatna literatura: Žugaj. 1997.

dok se primjeri strategija. uključivanje treće strane. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. umijeće razgovora. percepcija. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Aktivno slušanje. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. uloga medijatora. vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka.2. pomoć sudionicima sukova u planiranju budućih interakcija. izbor medijatora. shvaćanje drugih. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. uzroci. taktika i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. zahtjev za 31 . Vođenje sudionika vještinama pregovaranja. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Programski sadržaj: Početak i razvoj sukoba. procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju problema kroz medijaciju. Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Programski sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra". Vježbe obuhvaćaju pripremu izrade i obrane dva seminarska rada. Posredovanje. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. analiza slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju. rješavanje različitih konfliktnih situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata. Nastava se izvodi uz pomoć računalnih prezentacija.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M21: MENADŽMENT KONFLIKATA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom.

J. New York. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). The Regents of the University of California.. odbacivanje slabih rješenja. kulturološke i ideološke razlike). 2000. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Jossey-Bass Publishers. izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike. G. fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika. izbjegavanje pretpostavljanja i zloće.jasnoćom. The Guilford Press. P.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima. Narrative Mediation: A New Approach to Conflict Resolution. planiranja.. G. LCD projektor. Winslade. Helping others resolve differences. 32 . San Francisco. zaslon. zadržavanje integriteta.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 7 19 sati 26 * 1.. 2004.5 = 39 5 sati 10 sati 2 * 5 = 10 sati 67 sati 150 sati 19 (C1) + 26 * 1.2. osjetljivost na kulturološke barijere (zajedničke značajke svih ljudi.2. odjeljivanje problema od samosvijesti. Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih strana. fokusiranje na problem a ne na rješenje. The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve Relationships. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). and Monk. priznavanje grešaka i ispričavanje. posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja. Obvezna literatura: Billikopf. efektivna upotreba humora. podjela većih pitanja u manja. M. definiranje rješenja temeljenih na interesima. Dodatna literatura: Nichols. SmartBoard. 1995. razumijevanje vremenskog okvira. kontrola emocija.. E. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. procjene drugih. strpljivost.

Kontrola i upravljanje kvalitetom. Tehnike stvaranja ideje.2. značaj inovacija u gospodarstvu. Proces inovacija. Kroz teme seminarskih radova. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Istraživačko razvojni projekti. Upravljanje resursima. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Inovacije. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. brainstorming. TQM. Izvori i vrste inovacija.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. inovacijsko društvo. Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Tehnološki razvoj i multikulturalni menadžment. kontrola rezultata istraživanja i razvoja. kontrolni sustavi. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. 33 .3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Racionalno korištenje vremena. informacija i kvaliteta. protokola primjera seminara. Predviđanje tehnoloških promjena. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. U pripremi. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Kreativno mišljenje. Generičke tehnologije i inovacije. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Inventivnost. ISO standardi.

Obvezna literatura: Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb, 2003. Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999. Dodatna literatura: Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004. Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb, 1999. Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991.

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1,5 = 33 5 sati 10 sati 35 sati 10 sati 34 sati 150 sati

23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.

34

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M23: TEHNOLOGIJA PROMETA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline. Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom, željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje. Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske. Obvezna literatura: Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002. Dodatna literatura: Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.

35

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 52 sata 150 sati

19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.

36

. način modeliranja. linearni kongruentni generatori. izvođenja simulacijskih eksperimenata i njihova analiza. osnovni koncepti.2. testiranje generatora slučajnih brojeva. Simulacijski softver arena: kriteriji izbora simulacijskog softvera.. simulacijske strategije. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija računarskog modela. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje. konceptualni simulacijski modeli. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. generiranje uzoraka: generiranje slučajnih brojeva.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M24: POSLOVNE SIMULACIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. vrednovanje konceptualnog modela. modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa softverom Arena. modeliranje i računala.simulacija u donošenju odluka. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi simulacije diskretnih događaja.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. razvojne tendencije simulacijskog softvera. trofazna strategija simulacije. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. struktura računarskih alata za simulaciju diskretnih događaja. tipovi simulacijskih modela. dijagrami ciklusa aktivnosti. slučajne varijable i njihovo generiranje. analiza 37 . podjele simulacijskih modela. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena.

Prentice Hall. zaslon. dijagrami uzročnih petlji. dijagrami toka. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih eksperimenata. W. Kelton... tehnike redukcije varijance. simulacija sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike.. modeli procesa odlučivanja. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2. SmartBoard. Simulacijsko modeliranje. usporedba alternativnih sistema. 2004. Marklund.5 = 39 10 sati 20 sati 2 * 10 = 20 sati 20 sati 28 sati 150 sati 38 . K. 1993. 2000. Business Process Modelling. M. testovi slaganja. V. procjena parametara razdioba. Školska knjiga. England. Dodatna literatura: Warren. Competitive Strategy Dynamics.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 19 sati 26 * 1. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 2002. Čerić. Obvezna literatura: Laguna. D. Simulation and Design.2. 3rd Edition.. pristup sistemske dinamike..ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba. LCD projektor. analiza izlaza simulacijskih eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1. McGraw Hill. upravljanje nivoom zaliha u poduzeću. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom. Zagreb.. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). John Wiley&Sons LTD. Simulation Modeling and Analysis. osnovne naredbe jezika dynamo. J.

izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje. 39 .

Mjera kvalitete. Ljudski faktori u softverskom inženjerstvu. Modeliranje sustava. izvođači. Faze u razvojnom ciklusu softvera: specifikacija. Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. Dinamika i rokovi.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. testiranje. Objektno orjentirano programiranje. algebarske i one zasnovane na drugim matematičkim modelima. komunikacije. Formalne metode za specifikaciju.2. dokumentacija. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. sponzori. rokovi. mjerenja uspješnosti.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod. resursi. Osiguranje kvalitete kod projektiranja. projektni tim. ciljevi. 40 . Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Funkcionalno orjentirano programiranje. projektanti. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Dijelovi projekta: korisnici. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Ciljevi softverskog inženjerstva. financijeri. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. okruženje. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba korisnika. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. SMART ciljevi. projektiranje. Definiranje i specificiranje zahtjeva. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Projektni tim. Specifikacija softvera. Općenito o projektiranju: "top-down" pristup. implementacija. Općenito o specifikaciji. održavanje. Projektiranje (design) softvera.

Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom.2. S. Razvoj programa. Finkelstein. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. New York 1999. Software Engineering: A Practitioner's Approach. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa. Pressman. 2000. Alati i radne okoline za programiranje. Koordinacijski mehanizmi. 4th Edition. Classical and Object-Oriented Software Engineering.Schach. testiranje i održavanje softvera. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo..5 = 42 5 sati 10 sati 2 * 10 = 20 sati 56 sati 150 sati 41 . Resursi. zaslon. New York 2000..R. J. stil programiranja. Software Engineering. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini. Obvezna literatura: Sommerville. IEEE Computer Society. With UML and C++. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Software Engineering with C++ and CASE Tools. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Dokumentacija sustava. Addison-Wesley. I. McGraw-Hill. Dodatna literatura: Pont. Harlow 1996. Addison-Wesley. S.5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 17 sati 28 * 1.Implementacija. McGraw-Hill. SmartBoard. Softverski projekti: posebnosti.. The Future of Software Engineering. Fifth Edition.2.. A. 6th Edition. Wokingham 2000. S. R. LCD projektor. M.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1.

održavanje sustava i dokumentacije sustava. testiranju sustava i komponenti sustava.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju ciklusa razvoja sustava. 42 .

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja). Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija, prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.). Obvezna literatura:

43

Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996. Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991. Dodatna literatura: Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice Hall, New York, 2003. Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog programiranja. 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 30 sati 20 sati 26 sati 150 sati

44

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M33: MENADŽMENT RIZIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama. Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika. Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives). Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.

45

protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. 2nd edition. & Niehaus G. Davidson Frame.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1.2.Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. zaslon. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Odštete radnicima i ozljede radnika. Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls. te razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski proces odlučivanja. John Wiley & Sons Inc. McGraw-Hill/Irwin. J. LCD projektor. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Komercijalni ugovori o osiguranju. 46 . 2004. 2003.5 = 33 5 sati 25 sati 20 sati 5 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1.. J.5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta. Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers. Risk Management and Insurance... M. VŠTM Dodatna literatura: Lam. Autorizirana predavanja. S. Korporacijska odgovornost prema trećim stranama. New Jersey. Bešker. SmartBoard. Obvezna literatura: Harrington. New York. The Jossey-Bass Business & Management Series. 2003.2..

Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima. Analiza obujam-trošak-profit. U pripremi. Upravljački sustavi kontrole troškova. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Strateški pristup upravljanju troškovima. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Informacijski sustav za upravljanje troškovima.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade.2. Kroz teme seminarskih radova. Uloga troškova u upravljačkom procesu. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. 47 . Obračun troškova po procesima. protokola primjera seminara. Upravljanje troškovima u decentraliziranoj organizaciji. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Obračun troškova po poslovima. Planiranje troškova. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Predmet i zadaci upravljanja troškovima. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Suvremene koncepcije troškova.

8.5 = 33 10 sati 20 sati 25 sati 5 sati 34 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. V.2. Belak. C. stjecanje sposobnosti uspješnog planiranja troškova. br. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Wiley. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. M. SmartBoard. Zagreb.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S3) (C6): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. upoznavanje s mogućnostima efikasne kontrole i korektivnih akcija. RRIF plus. Stenzel. RRIF. J.. 48 .2. Zagreb. M.5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za praktično upravljanje troškovima u poduzeću. Essentials of Cost Management. 2003. i Klačmer. Dodatna literatura: Cingula.. Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima. 1995. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). a što podrazumijeva shvaćanje uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja.. te korištenje informacijskih sustava u upravljanju troškovima. LCD projektor.Obvezna literatura: Stenzel. 2002. Menadžersko računovodstvo. zaslon.

ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Operativna okolina. Javni imidž.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 − Tjedno 4 3 1 − ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Dimenzije i formiranje strategija. U pripremi. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. protokola primjera seminara. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija. Kompleksi multinacionalne okoline. Industrijske analize. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Kroz teme seminarskih radova. Pristup zahtjevu odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća. Multinacionalno 49 . Ciljevi i filozofija poduzeća. Razlozi internacionalizacije.2. Osnove oportunitetnih strategija. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Definiranje misije poduzeća. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Formuliranje strategije. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta.

strateško planiranje. 2005. godišnji ciljevi. Institucionaliziranje strategije.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski menadžment omogućavaju definiranje misije. Dodatna literatura: Deželjin. odgovornosti poslovnog sustava. Strategic Management: Concepts and Cases. 50 ..2. i sur. Strategijski management. Operacionaliziranje strategije. F.. Zagreb. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). vodstvo i kultura. Integracija rezultata u strategiju management procesa. J..: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. funkcionalne strategije i poslovne politike. Sekvence ciljeva i selekcija strategije. LCD projektor. Poduzetnički menadžment. Razvoj funkcionalnih strategija. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. Sveučilište u Rijeci. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. i sur. Split. 1997. Obvezna literatura: Buble. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). strukture. 2002. Prentice Hall. Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih informacija okoline. 10th Edition.2. Sustavi nagrada. M. Organizacijsko vodstvo i kultura. Ekonomski fakultet. zaslon.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. David. Operacijski kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava. Glavne strategije. Strategijske analize i izbor. vođenje i vrednovanje strategije. Selekcija dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija. Strategijska kontrola. Razmatranje vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. SmartBoard.

51 . koje se stvarno na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse.analize i strategije poslovnih aktivnosti. definiranje setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava. Omogućen je uvid u ciljeve.

Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija. Udjel izbornih kolegija. 3.2.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri semestra.3 Struktura studija. Temeljem najvećeg opterećenja studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij. 3.3. opterećenja nastavom od 660 sati.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom preddiplomskog studija. diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog diplomskog studija. Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana konzultacija.2 Ritam studiranja i obveze studenta Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. određenih na temelju ECTS kreditnih bodova. Ovakvim odnosima opterećena nastavom i ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u predviđenom roku.3. Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim opterećenjima studenta iznosi 1.3. ritam studiranja i obveze studenata. 52 . Kako se radi o dvogodišnjem studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću godinu studija.1 i T1.61. Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema tablicama T1. 3. pripreme ispita i polaganja ispita. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova u što je uključena izrada magistarskog rada.

Tablica T3.14 Programski slijed predmeta Kolegij 1 Financijska matematika Ekonomika trgovačkih društava Ekonomika neprofitnih organizacija Građa računala i operacijski sustavi Kolegiji koje treba prethodno položiti 2 Matematika Osnove ekonomije Upravljanjem okolišem Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Informatika Matematika Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Trgovačko pravo Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Menadžment Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Trgovačko pravo Radno pravo Matematika Informatika Građa računala i operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Financijsko računovodstvo Osnove menadžmenta Poslovno komuniciranje Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Osnove računovodstva Marketing Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Radno pravo Poslovna statistika Menadžersko računovodstvo Poduzetništvo Projektiranje sustava i analiza informacijskih Poslovna organizacija Financijski menadžment Poslovno pregovaranje Baze podataka 53 .

Financijske institucije i tržišta Menadžment usluga Upravljanje kvalitetom Menadžment ljudskih resursa Business Intelligence Menadžment turističke destinacije Turističke agencije i turoperatori Poslovni informacijski sustavi Osnove ekonomije Osnove računovodstva Menadžersko računovodstvo Trgovačko pravo Trgovačko pravo Osnove ekonomije Osnove računovodstva Upravljanje okolišem Tehnologija hrane i pića Menadžment Poslovna organizacija Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Poslovna organizacija Poslovna statistika Matematika Financijska matematika Menadžment Radno pravo Trgovačko pravo Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Menadžment Menadžment Trgovačko pravo Teorija i organizacija turizma Turističke agencije i turoperatori Upravljanje okolišem Marketing Osnove ekonomije Teorija i organizacija turizma Tehnologija hrane i pića Informatika 3. 54 . studentu će se priznati isti broj kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i položeni kolegij. Kod zamjene izbornog kolegija studija ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego zamijenjeni kolegij.4. Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu visokog obrazovanja RH određen na jednak način. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija. obveznim kolegijima smjera ili izbornim kolegijima.

15. navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru. što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.U tablici T3. uz priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova. ali samo kao izborne kolegije. Tablica T3.15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru Odjel Odjel za arheologiju Kolegij Nacionalna arheologija Turističke regije svijeta Osnove urbane geografije Odjel za geografiju Prometna geografija Pomorska geografija Ekonomske integracije u svijetu Poslovno komuniciranje Poslovna etika Etnologija i turizam Engleski jezik Odjel za informatologiju i Talijanski jezik komunikologiju Njemački jezik Francuski jezik Ekonomika turizma Management turističkih destinacija Avangarda i post moderna Odjel za povijest Fantastična umjetnost umjetnosti Figurativna umjetnost moderne i postmoderne Skulptura XX stoljeća Psihologijski aspekti Interneta Psihologija komuniciranja Kroskulturna psihologija Ispitivanje javnog mnijenja Odjel za psihologiju Socijalna patologija Privrženost kroz životni vijek Psihologija kreativnosti Psihologija socijalne pravde Sociologija kulture Sociologija politike Odjel za sociologiju Sociologija morala Socijalna ekologija Odjel za engleski jezik i Jezik i kultura književnost Odjel za povijest Kulturna antropologija 55 .

16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku Strani jezik Engleski Kolegij Psihologija za menadžere Menadžment konflikata Poslovne simulacije Operacijski menadžment Metode znanstvenog istraživanja Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 56 . Održavanje broda Multimodalni transport Sredstva pomorskog transporta Integralni transportni sustavi Ekonomika pomorstva Morska tehnologija Brodska terotehnologija Tereti u pomorskom prometu Poslovne simulacije 3.Odjel za pomorstvo Mediteranska kulturna povijest u 20 st.16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na stranom jeziku s navedenim stranim jezikom. Tablica T3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U tablici T3.

ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje. Ukoliko se nastavni sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. 3.3. Ukoliko student želi izraditi diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi Stručno vijeće Škole. Način završetka studija Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom diplomskog rada. koji se temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima.6. Student diplomskog studija koji je izgubio 57 .7. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida studija. priznaju se u cijelosti s punim brojem ECTS bodova. uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja. Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja. Kod prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu. Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija nakon položenih svih ispita diplomskog studija. Ako se želi zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti sljedeći postupak. pod nadzorom mentora.8. ostvareni broj bodova se priznaje u cijelosti. U principu diplomski rad student može izabrati iz obveznih kolegija studija. ako se u zemlji u kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH. prezentacijama i projektima koje je student izradio u diplomskom studiju. U tom slučaju kao položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio prije prekida studija. Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje dekan Škole. Ukoliko je poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja. 3.

pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom diplomskom studiju. može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog slijeda. 58 .

Predavaonica B . LCD projektorom.Predavaonica F . računalom. električnim projekcijskim platnom (3.5x3. grafoskopom.8x1.2m) i klima uređajem.Predavaonica A .Predavaonica C (IK1) . računalom. bijelom pločom (1. opremljena je namještajem sredstvima za zamračivanje. 16 računalnih stolova. opremljena je sa 16 računalnih radnih stanica umreženih u nastavnu mrežu.2x5m) i klima uređajem. 4.5mx2.2. televizorom (72 cm).2x7m) i dva klima uređaja.2m) i klima uređajem. Predavaonica C.Predavaonica G . LCD projektorom.TCR 250 mjesta 90 mjesta 16 računalnih mjesta 30 mjesta 50 mjesta 60 mjesta 150 mjesta 30 računalnih mjesta 60 mjesta. grafoskopom.Predavaonica D .1 Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment.5m). (informatički kabinet 1). sustavom razglasa. opremljena je namještajem. opremljena je namještajem. VCR-om.8m). televizorom (80 cm). kapaciteta 250 mjesta.5x1. projekcijskim platnom (1. LCD projektorom. kapaciteta 30 mjesta. VCR/DVD.8x1. Predavaonica A. LCD projektorom.2x1. bijelom pločom (1. Predavaonica B. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4.5m). Predavaonica D. bijelom pločom (2. grafoskopom. grafoskopom. VCR-om. projekcijskim platnom (2. sredstvima za zamračivanje. računalom. kapaciteta 90 mjesta. sredstvima za zamračivanje. 59 .Predavaonica H (IK2) .8m).2 Prostor i oprema za izvođenje nastave Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku sastoji se od 4. 22000 Šibenik.4. televizorom (8o cm).1 Predavaonice .Predavaonica E . projekcijskim platnom (1. bijelom pločom (1. sredstvima za zamračivanje. na adresi Trg Andrije Hebranga 11.

drugim potrebnim namještajem i klima uređajem.5 m). 60 . grafoskopom i klima uređajem. kapaciteta 50 mjesta. foteljama sa preklopnim stolićima.5m). LCD projektorom. dva LCD projektora. grafoskopom. projekcijskim platnom (2.4 Nastavnička čitaonica Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionicečitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika.Predavaonica E.3 Studentska učionica-čitaonica Studentska čitaonica. kapaciteta 60 mjesta.2. klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike.5x2. Biblioteka je opremljena računalom. TCR predavaonica za udaljena predavanja.000 naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima. sustavom razglasa. računalom. 4. pločom za oglase studenata. 30 računalnih stolova. nastavnim programom. televizorom (80 cm). policama za knjige.2. bijelom pločom (1. televizorom (80 CM). sredstvima za zamračivanje. 4. VCR-om. kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem. obveznu i dodatnu literaturu. VCR-om.2x4m) i klima uređajem. s dva računala s pristupom Internetu. fotokopirnim uređajem. opremljena je sa 2 računala.2. projekcijskim platnom (2. grafoskopom i klima uređajem. Predavaonica H (informatički kabinet 2). 4. sustavom osvjetljavanja i zamračivanja. bijelom pločom (1.2 Biblioteka Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4. opremljena je računalom LCD projektorom. LCD projektorom. Predavaonica G.2x2m).5x2. te stručnu i znanstvenu periodiku. printerom. bijelom pločom (1. učionica opremljena je namještajem za 30 studenata. komunikacijskim čvorištem. opremljena je namještajem. LCD projektorom. kapaciteta 150 mjesta. klima uređajem. projekcijskim platnom (2x2m). grafoskopom.2x4m) i sa dva klima uređaja. opremljena je računalom.2x3m). 16 umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima.5x2. Smartboard-om. a koji obuhvaćaju svu. dvije kamere. bijelom pločom (1. opremljen je s 31 računalnom radnom stanicom umreženom u nastavnu mrežu. Predavaonica F.5 m). grafoskopom i s dva klima uređaja. projekcijskim platnom (2.

ureda za organizaciju. arhivskim ormarom i klima uređajem. sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem. i sredstvima za klimatizaciju. 61 .00 sati. namještajem. Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera. Uredi dekana i prodekana. telefonom.8 Uredski prostori Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i sastoje se od ureda dekana i prodekana. uređajem za nadzor telefonske centrale. Čvorište CARNeta opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek. Sastoji se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim studentima. klima uređajem i sa šest servera za backup podataka internih računalnih mreža. posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08. stručnog i znanstvenog rada nastavnika. priključkom na Internet. printerom i klima uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave). 4. nadzor nastave. računalom. ureda tajnika. Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta. 4. studentske referade. fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem. ured koordinatora nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom prostoru ukupne površine 110 m2. fotokopirnice.5 Internet konzola Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata.2. 4.2. printerom.2.6 Nastavnički kabineti Za potrebe održavanja konzultacija.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala). Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala. uređajem za neprekidno napajanje. prihvat i smještaj gostujućih nastavnika. Ured poslovne tajnice opremljen je računalom. namještajem. namještajem. telefonskom centralom s 32 lokalna broja. Uredi prodekana opremljeni su namještajem. nadzornim čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole. Svaki nastavnički kabinet opremljen je s dva računala. flipchart-om i klima uređajem.4. printerom.2. ureda računovodstva. printerom.00-20.

Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu. namještajem i klima uređajem. računalom i printerom. televizorom. kojim se osim ovih prostora nadziru i predavaonice. kasom. Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih dosjea. aule. dva telefona. Prostori su opremljeni oglasnim pločama. klima uređajima (pet uređaja). Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala. opremom za spiralno i toplinsko uvezivanje radova. videorekorderom i klima uređajem. flipchart-om. Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32 kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. sustavom stalnog digitalnog video nadzora. ormarima za smještaj svečanih toga za potrebe promocija. biblioteka i čitaonice.skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji. Studentska referada opremljena je potrebnim namještajem te klima uređajem. Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem. te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a 4. stolnim kalkulatorima. 62 . Internet konzole i dekanat. telefaks uređajem. arhivskim ormarima i tri kompleta uredskog namještaja. integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade koji se sastoji od tri umrežena računala. tri printera.2. sprema i sanitarnih čvorova. hodnika. mrežnog printera te autonomnog software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih učilišta Republike Hrvatske. Nadzorni centar opremljen je i uređajem za neprekidno napajanje. opremljen je i s dva računala.9 Ostali prostori Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza. Fotokopirnica . printerom. nadzornom mrežom.

STAR OFFICE (uredski paket) .ORACLE baza za akademsku namjenu . Hardware .WINDOWS XP Professional (operativni sustav) .Kamere TCR-a . 24 kom.UPS .OFFICE XP (uredski paket) . 6 kom 1 1 66 19 2 50 (Oracle HR) 20 (MSN) 101 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1 1 2(CIAM) 1(ECSAT) 1 1(Blue Peter) 1 70 70 2 1(Dil Software) 14 kom.Računala (serveri) .WINDOWS 2003 (server) .Scanner-i .Smartboard . Software . 6 kom.SPSS (paket za statističke analize) . 26 kom.Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) .mrežni ormari Informatička oprema.LCD projektor .Prijenosna računala . 6 kom.SQL SERVER .WINDIWS XP Home (operativni sustav) . 2 kpt. 5 kom.REFERADA (prog.4. 2 kom.Grafoskop (s postoljem) .POWERSIM (simulacijski paket) .WINDOWS 2000 (operativni sustav) .Grafoskop (prijenosni) 107 kom.2. 4 kpt. 1 kom. 2 kom.Interna računalna mreža . 10 kom.LOADSAFE .Video rekorder .Televizor .Printeri .Multimedijska oprema TCR-a .Računala (radne stanice) .LINUX (operativni sustav) .Modul FINA (financijski simulator) . 8 kom.WINDOWS 98.ECSAT (knjigovodstveni paket) .HULLFORM (hidrostatička analiza) .Modul RAČUN (računovodstveni simulator) . ME (operativni sustav) .CIAM (knjigovodstveni paket) . za studentsku referadu) Prezentacijska oprema . 63 . 7 kom.10 Popis opreme Informatička oprema.STATISTICA (statističke analize) .Multi Surveillance System (nadzor) .

20 kom. 1 kom. 1 kom. 4 kom. 2 kom.Flipchart Oprema za fotokopiranje i umnožavanje Fotokopirni strojevi .2/2.Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 . 30 kom.Fotelje sa preklopnim stolićima . 8 kom. 670 kom.3/3. 6 kom. 1 kpt.Klima uređaj 3.Minolta CF1501 (color) .Minolta EP4000 . 2 kpt.5/5. 22 kom.Bibliotekarske police .Bijela ploča (whiteboard) . 12 kom.Konferencijski stol u vijećnici . 4 kom.Klima uređaj 2. 25 kom.5 kW . 12 kom.Oglasne ploče .Interni sustav razglasa .Minolta EP1054 . 16 kom.Stolice/klupe . 12 kom 40 kom. 64 .Knjige .Telefaks uređaj . 1 kom.Promocijske toge .Telefon funkcijski/nadzorni ..Uredski namještaj .Katedre .Minolta EP1030 Oprema za uvezivanje i rezanje . 1 kom.Uređaj za spiralni uvez . 70 kom.Zasloni (projekcijska platna) . 1 kom.Bibliotekarski ormari .Prijenosni mikrofoni Oprema ureda. 1 kom.Klima uređaj 5. - 1 kom.Konferencijske fotelje 18 kom. 120 kom.Oprema za interno tarifiranje Oprema za klimatizaciju . 18 kpt. 2 kom. 10 kom. 1 kom. biblioteke i vijećnice . 1 kom.Fotelje u biblioteci .5 kW .7 kW Oprema predavaonica (namještaj) .Stolovi za računalne radne stanice . ~ 4000 kom.Giljotina Oprema za telefoniju .Uređaj za termo uvez .Telefon .

3 kom.Stolovi za učenje .Integralna mreža nadzora . 2 kpt.Uređaj za neprekidno napajanje 4 kom. 65 . 1 kom. 20 kom 8 kom 32 kom.Stolovi u nastavničkoj čitaonici Oprema video nadzora prostora ..Backup računalo .Računalo . 2 kom.CCD kamere .Vitrine .

seminare i vježbe).2.1 i T4. 66 . Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta povjereno je asistentima.4.1 i T4. stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti (koordinacija modula. sukladno opisu iz točke 3. realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama T4. stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u kojima sudjeluje. stupac 2 naziv modula. stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika. predavanja "case" metodom.2 imaju sljedeće značenje.1 i T4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima Svaki kolegij. stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). stupac 8 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom. Stupci u tablicama T4. Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom. Stupac 1 sadrži šifru kolegija/modula. izvedba predavanja "case" (CB) metodom. praksi prilagođeno iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i rješavanja slučajeva iz prakse".2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno. predavanja "ex cathedra" metodom.2 realizira se kao nastavni modul koji obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja modula. Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CBmetodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja. u tablicama T4.

od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati nastave ili 71%.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz tablica T4.2 navedenim u stupcima 6. Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja. sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije studija sukladno točki 1 i 2 projekta. obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika nastave. 7. za potrebe ove analize. 10 i 11.4. a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%. 9. 67 . 8.1 i T4.

dipl.4.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta Tablica T4. P(EC) M24 Poslovne simulacije P(CB) 30 30 60 V Frane Urem. Frane Zvonimir Negro 20 20 P(EC) M35 Strategijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. 30 S 15 68 . Gina Lugović 30 S 15 Koordinator 15 15 Želimir Mikulić. dipl. ing. ing. dipl. oec. sc.3. 30 Koordinator Mr.1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 15 15 P(EC) M11 Psihologija za menadžere Mr. sc. Gina Lugović P(CB) 30 30 30 S 15 Koordinator Dr. Mira Klarin 15 15 P(EC) M21 Menadžment konflikata P(CB) 30 30 Mr.

Ratko Dobre 20 20 Inovacije i tehnološke P(EC) M22 strategije P(CB) 25 25 Mr. prof. ing. sc. 15 Koordinator Dr. sc. sc.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. ing. Hrvoje Baričević P(EC) M23 Tehnologija prometa P(CB) 25 25 30 S Tanja Radić. 15 69 . sc.Tablica T4. dipl. 30 S 15 Koordinator Mr. dipl. dipl. S 15 30 Koordinator Dr. inž. sc. oec. dipl. sc. mat. Stipe Belak 20 20 P(EC) M13 Operacijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. Mirko Jakić 45 45 M12 Poslovna etika P(EC/CB) 30 S Nikolina Gaćina. 60 V 30 Koordinator 30 Dr. Petar Gardijan S 15 30 Koordinator 20 20 Dr. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator Dr. Stipe Belak 30 Metode znanstvenog P(EC) M15 istraživanja P(CB) 15 15 Tanja Radić. Josip Ljubković 15 15 P(EC) M14 Statistika P(CB) 25 25 Josipa Perkov. sc.

15 30 Koordinator Dr. ing 20 P(EC) M27 Softversko inženjerstvo P(CB) 25 25 Ante Panjkota. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika – nastavak 1 OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 20 Želimir Mikulić. sc. Josip Ljubković Kvantitativne metode za P(EC) M31 poslovno odlučivanje P(CB) 25 25 V Josipa Perkov. dipl.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. Frane Zvonimir Negro 15 P(EC) M34 Upravljanje troškovima P(CB) 30 30 Anita Grubišić. oec. sc. 30 S 15 Koordinator 15 Mr. ing. oec. 30 S 15 70 . dipl. 30 V 15 Koordinator 20 20 Mr. dipl. prof. Marko Bešker 15 15 P(EC) M33 Menadžment rizika P(CB) 30 30 Divna Goleš.Tablica T4. sc. dipl. mat.

znanstvenih i stručnih radova. povjerena izvedba dijela predavanja "case" metodom. navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi. elaborata. projekata. odlukom Vijeća odjela. zbirki zadataka. popis svih knjiga. životopis (do jedne stranice teksta). skripta. ekspertiza. vrijeme zadnjeg izbora u znanstveno nastavno ili nastavno zvanje. kojima je. protokola vježbi). matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik zaposlen. Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja. 71 . e-mail adresu i adresu osobne web stranice. te za svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni kolegij i spadaju u područje polje i granu modula.4 Podaci o angažiranim nastavnicima Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje.4. Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama. asistente. temeljem objavljenih radova. pomoćnih nastavnih materijala (handout-a.

Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta. Končar” u Rijeci. Godine 2002. od oca Ivana (pok. godine obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke. godine). Od 1996. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972. 1984. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu. te participira kolegij Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport). dvoje autoriziranih predavanja.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail adresa: URL: Kolegij: Hrvoje Baričević Redoviti profesor (2002. godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara Hrvatske. u svojstvu vanjskog suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu.). Tehnologija kopnenog prometa.hr http://www. Nakon višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske. više od pedeset radova. na dodiplomskom studiju. te desetak projekata iz područja tehnologije prometa.hr/nastavnici/hbaricevic Tehnologija prometa Životopis: Hrvoje Baričević rođen je 31.) i majke Branke. autor je dva udžbenika.). sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja čvorišta Rijeke”. Nositelj je kolegija Željeznice.) i kolegija 72 . godine nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na istom studiju. te je u Zagrebu doktorirao 1991. oženjen. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978. pod matičnim brojem 165742. a u razdoblju od 1978. do 1988. otac troje djece. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. na smjeru Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji. poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti. Od 2000.) Pomorski fakultet. godine u Rijeci.vstsi. g. Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za pomorstvo od 2001. godine. gdje je nositelj obveznih kolegija: Tereti u prometu. U akademskoj godini 1998/99. Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli kvalitete poduzeća “R. Sveučilište u Rijeci hrvoje@pfri. do 2003. listopada 1953. Sigurnost u prometu i Međunarodno otpremništvo.

Baričević. H. God. Baričević. 2001. Logističke odrednice prometa na kopnu. 2003. a 1995. 2. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. Sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. Rijeka. U veljači 2001. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. H. Pomorstvo. Pomorstvo. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. 2000. a 1995. 73 . . U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001.. Godine 1993. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. godine u Zagrebu. Symposium ETT 99 / SATNAV. Baričević. do 2004. Rijeka. 4. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. Godine 1993. Popis radova: 1. U veljači 2001. Pomorski fakultet i Glosa d.Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. 3. g. do 2003. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. H. Od 1998... Traffic Simulation Models. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. Od 1998. do 2004. g. Šibenik. Baričević. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. god. H. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22.) i kolegija Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. Baričević. Poletan. Potsdam (Germany).. g. br. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem.... g. Nositelj je kolegija Željeznice. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. 16. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. H.d. do 2001.15. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. Rijeka. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. H. Tehnologija kopnenog prometa. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. Visoka škola za turistički menadžment.T. God. studenoga 1995. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. T. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. god.. 2002. do 2001. 2001.14. godine u Zagrebu. Baričević. Popis knjiga: 1. studenoga 1995. Rijeka. Poletan. 2. November 1999. Promet u turizmu.

8.. D... Pomorski zbornik. May 2000. Transporti Europei. H. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela).. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. 1996.. Baričević. 4. 35. A. Informacijska podrška logističkog procesa u transportu nafte. Rijeka. Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka. 17. D. H. 1995. Baričević. Baričević. V. 1. H... Rijeka. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Rijeka. br. D. H. Rijeka.. 1997. 6. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. br. Promet u turizmu. 6. Distribution of the Power on Internet. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M23 Tehnologija prometa 1.. Baričević. Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog prometa luke. 1. Opatija. Baričević.: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog naftovoda. H. Baričević.d. H. Baričević. 8. May 2001.. Rijeka. 24nd International Convention. Visoka škola za turistički menadžment. Baričević.-25. Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja cestovne mreže s lukom. Baričević. Komadina. 33.. Implementacija logistike u multimodalnom transportu. Žic. Rijeka. Baričević.. Pomorski zbornik. H.. MIPRO Proceedings. 2001. Rijeka. Boko. P. H. 74 . Zbornik radova Pomorskog fakulteta.. Skenderović. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. 1998. Baričević. 23nd International Convention. Čišić. H. Fuzzy Concept of Ship Domain. 2. 9. aprile 2000. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. 5. H. 2003. MIPRO proceedings.21. Tehnologija kopnenog prometa. 1993. Opatija 21. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Čišić D. Tomas. Trieste. VOL. 14. Šibenik... H. J. Baričević.. Baričević.5.. br. Vol. H. ELMAR. 6. 1. anno VI / No.. 7. 2000. Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora Rijeka. Zadar 7. 3. Čišić. br.. H. H. 1992.. Bukša.. Pomorski fakultet i Glosa d. 1993. Traffic-Control Signals for Arterial Street.

J. 11. 14. Baričević. T. Baričević. H.. H. H. Društvo i tehnologija. Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu. Baričević.. 1995. VOL. 19... 19. 2002. Symposium ETT 99 / SATNAV.. Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog regionalnog čvorišta. 21... Opatija 21. 23. 1. Traffic Simulation Models. Jadranska autocesta .-25. Distribution of the Power on Internet.. Čišić.13.. H. Rijeka. 1999. travnja 1989. Trieste. May 2001. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. A. V. H. Transporti Europei. Međunarodni znanstveni skup. Potsdam (Germany). 1994. 17. Zagreb/Poreč. Pomorstvo.21. ELMAR. Poletan.moguće implikacije u razvoju jugoslavenskih morskih luka. Poletan. Komadina. D. Fuzzy Concept of Ship Domain. aprile 2000. May 2000. Rijeka. H.. H. God. H. Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i suvremenih transportnih tehnologija. Baričević. Baričević. Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i transport kao čimbenici europske integracije”. anno VI / No... Rijeka. SSIJ’89.. Baričević.. 2001.-27. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta). Baričević. FPZ. 13.. Rijeka.-22. 15. Baričević. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. Građevinski fakultet. 14. Rijeka.. br. Zadar 20. Čišić. zbornik radova. Pomorstvo. Skenderović. Baričević. .. 16. Baričević. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem.. Bukša. H. 18. November 1999. 22. Baričević. God. Čišić D. br. Opatija. znanstveno-stručni skup Dubrovnik. D. Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u funkciji razvoja inozemnog turizma. H. 17. 2000. 2000. H. 12.. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. Rijeka. H. 75 .. Vol.. Boko. MIPRO proceedings.14. Baričević. Zagreb. H.. MIPRO Proceedings. 16. Baričević.. H. Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog terminala u Rijeci . P. Logističke odrednice prometa na kopnu. 24nd International Convention. listopada 1989. Društvo i tehnologija. 1995. 25. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. 23nd International Convention. Tomas.10.15. Građevinski fakultet. Obrazovanje kadrova u pomorstvu s obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2. H. Baričević.T. 1..

. EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN codification in integrated transport. Baričević.-21. H. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko društvo za znanost v prometu. 1990. 1995.Baričević. Dundović. Tranzitna funkcija sjevernojadranskih multimodalnom transportu. The Essence of Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology. zbornik referatov = Proceedings / 1.. Split. H.. ISEP ( zbornik referatov = Proceedings / 6. H. 1997. 30. H.. 33. Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa.-6. Zagreb. Relations Between Capacity and Performance of the Tehnological Transport Process. 27.24.. br. Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji multimodalnog transporta. luka u 25. KoREMA.. Baričević. H. Baričević. Baričević. Ljubljana. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v prometu. savjetovanje: Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske. Baričević. 10. Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS (Highway Capacity Software). SITH.11. Baričević.KoREMA ) Osijek/Bizovac. siječanj 1991. 1997. E. Zagreb. ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1. Baričević.11. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th International Symposium on Electronics in Traffic. – Portorož... Projection of the Development of the “on board” Road Vehicles Computer Technologies. ICTS. Zagreb. 26. međunarodno znanstvenostrukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. H. Portorož .-28. Baričević. – Portorož.. Automation in transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima = 16th Conference on transportation systems. Automatizacija u prometu ’97 ( Sedamnaesti skup o prometnim sustavima .-21. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. H. H.. Navigation system in highway traffic. 19. Suvremeni promet. ISEP 95 : zbornik referatov = Proceedings / 4.. Budapest. Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage. No. 20.5-6. 31. 28. ISEP (Proceedings) 5th International Symposium on Electronics in Traffic.2.: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja.. oktober 1996. Zagreb. 32. 1997.-11.1997.november 1997. 5. H. Mrnjavac. Č. No. Ljubljana. Zagreb. Baričević.. Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova. 27. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu / 76 . Baričević.. Portorož . 20-21.. Promet. Promet-Traffic. oktober 1995. H. november 1997. 29. Ancona. 1-2. H.1996. 1997.

Baričević. No.-9.. Dundović. Č. 8. Kompjutorska spektrometrija kao segment tehnologije lučke špedicije. Zagreb..-28. H. 1-2. 1997.. Dundović. 77 . Stubičke toplice / Graz. Baričević. 34. Ljubljana. Č. Ljubljana. 36. 1998. Osamnaesti skup o prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems. oktober 1997. November.. Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za kibernetsko upravljanje prometom (SKUP). Baričević. Suvremeni promet. 35. ISEP (zbornik referatov = Proceedings / 7. 25. A. Contribution to Systematic Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment. Automatizacija u prometu.. H. H.. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/ 7th International Symposium on Electronics in Traffic.6th International Symposium on Electronics in Traffic. Kraš. oktober 1998.

9x19mm. Spremnik za AK47 je dio opreme HV (proizvedeno više milijuna komada). U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1998. produktivnosti i razvoju brodske opreme. univerzalni spremnik za AK47. Održavanje broda. Od 1984. do 1988. godine. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te više od 20 projekata. u MTRZ "Velimir Škorpik". i BM2L. Otpor i propulzija broda. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Od 1996. Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1975.4000 tipa. Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970. godine S.hr/nastavnici/sbelak Operacijski menadžment. drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda. radi. Od 1980. do 1991. Tijekom Domovinskog rata projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa broda. na projektiranju brodova.vstsi. Metode znanstvenog istraživanja Životopis: Stipe Belak rođen je 21. 10. na projektiranju strukture broda. "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji glavnog projektanta više projekata brodogradilišta. opreme i rekonstrukcije propulzije. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. brodova i brodske opreme. radi u Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje. Od 1975. radi u MTRZ u Šibeniku u projektnom uredu. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R. Teorija broda. a izvanrednog profesora izabran je 2002. cal. i Prekrcajna sredstva. do 2004. na Pomorskom fakultetu u Splitu. brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Terotehnologija. radi kao glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. 1100/1400/1600/prob.1995.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. u Baru. godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. Od 1988. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju “Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih prijenosnika” odbranio je 1990.hr http://www. Od 1991. prigušivač za automat BM2R. osnovane Odlukom Vlade RH u travnju 1997. do 1988. koordinira osnivanje Visoke škole za turizam u Šibeniku. Od 1988. cad.Belak@vstsi.B. brodske terotehnologije i propulzije broda. brodogradilišta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: Stipe.Ime i prezime: Zvanje: Stipe Belak izvanredni profesor (2002. 1951. koju vodi od osnivanja do danas. 78 . Od 1976. Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542.

4. The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced Availability of Propulsion and Steering Requirements. S... međunarodnog savjetovanja HDO. Uvod u znanost. D. P. Šibenik. Šibenik. Interna skripta. S. Šibenik. Belak. Belak.. Belak. 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 8.. Skripta. 2005. Održavanje linije za kalandriranje. Perkov . J. Journal of Maritime Studies. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. 2004. Zadar. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Menadžment sustava II. Zbornik radova 11. (knjiga u tisku) 2..OCEAN'04. 2004. Belak. 2004. System Model for Ship Hull Motions and Deformations Determining in Sailing Conditions. Szczecin. Belak. S. Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja.-12. S. 5. 2002. S. 9. Business Intelligence. S. Kobe Japan. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova. 6. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. 2002. Čičin-Šain. November 9. 2004... S.. Terotechnology. 3. Perkov. Japan. S. Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine ELMAR 2004. Japan.. međunarodnog savjetovanja HDO. 18.. S.. Metoda funkcionalne pouzdanosti. Belak. The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation. Šibenik. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. 2002. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Župan.. 2005. međunarodnog savjetovanja HDO. 2004. S. 79 . S. Čovo. Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real Sailing and Service Conditions. Belak... Belak. Croatia. 2005. S. Šibenik. Šibenik. Plovnost broda..Popis skripti: 1. S. 12. November 9. Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO. K. Čičin-Šain. Skripta. S. Zbornik radova 11. Belak. S. međunarodnog savjetovanja HDO. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04. Belak. 10. Belak. J. Kobe. Zbornik radova 11.. Belak. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations in Sailing Conditions. 2004.-12. Belak. 2005. The Propeller Thrust Force Analysis. S. Skripta... Proceedings of the 5th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002.. Popis radova 1.. 11. 2003. Japan. 2. The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. Belak.-18. Šibenik... Kobe. Belak. 13. 4. Belak. Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Kobe... 3. Kobe. 2003. 7.. May 21-23. June 16. 2005. S. D. Šibenik. Japan. Pomorstvo. Zbornik radova 11. Šibenik. Belak.

Proc. 17. 2005. Perkov . Split 2000. Beograd.. S. Čovo. 6. Proc. 2005. The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the Technical Problem. Japan. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. 2000.... Belak. P... 2002. The Modern Tanker Engine Room Design.. 2004. Design for Maintenance.. Oršulić. Japan... S. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Belak.. Belak. Belak. 2..14.. P. Šibenik.. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima.. Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. Čovo. November 9. 19.. Tomašević. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Split 2000. Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering ISME 2000. Čovo. S. Kobe. S. S. S. Belak. 18.. Čovo. of the 14th European Maintenance Conference. S.. P.stručnog skupa održavanja. Szczecin. Belak. May 21-23. S. Belak. Terotechnology. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002.. Tokyo. 5. Zbornik radova Visoke pomorske škole Sveučilišta u Splitu. Euromaintenance '98. 2. The KBXM Ship Hull Structure. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. "Istraživanje pouzdanosti brodskog dizelskog motora". Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno . 2001. 22. 2001. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. P. S. Sveučilište u Splitu. S. M.OCEAN'04. S. Belak. 21. Belak. Belak. S.. 15. Čovo.. Belak.. 20. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. 2000. Zbornik radova Visoke pomorske škole. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 4. S. Dubrovnik 1998. Šibenik. Održavanje linije za kalandriranje. S. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . Čovo.. of the 3rd International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999. P. Belak. The KBXM Tanker Hull Structure. The Ship Hull Service Continous Monitoring System and Procedure.. 2002. Naše More. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . Uvod u znanost. 3. Čovo. J. 80 . Belak. Proc. S. P.-12. Belak. Kobe. Belak. The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis.. ODRA '99. Šibenik 1999.. P. Belak. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. M. Skripta. Šibenik..stručnog skupa održavanja. Gradnja broda budućnosti. 16. S. Belak.. of the XI SYM-OP-IS. S. 2004. 2002. Szczecin. 1991.stručnog skupa održavanja.

. 1996. of the 4th Symposium Design ’96. S.3. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba. Proc. Belak. Opatija. 81 . 4.. “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for Blowback Operated Automatic Weapons”. Arhiva Instituta BISa. 1990.

2005. M. M. Popis knjiga: 1. Bešker. menadžera upravljanja okolišem 2003.. Direktor OSKAR d. 4. U zvanje izvanrednog profesora u području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. Oskar. Upravljanje rizicima. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete. te doktorirao 1988.. 2 godine. Zagreb. g. u Travniku. matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967. Centar za razvoj i kvalitetu. svibnja 1944. Završio učiteljsku školu 1962. Zagreb.o. od totalitarizma do demokracije. M. Zagreb. magistrirao 1980. Centar za razvoj i kvalitetu. Objavio je 55 stručnih radova. godine (Sudskom presudom od 2004.vstsi. reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ). sudskom presudom 2004. Ravnatelj CRO CERT-a.reizbor stavljen u stanje mirovanja 8 godina) Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti. M. Zagreb. 82 . 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja okolišem i upravljanja sigurnošću. Politika okoliša. Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom gospodarstvu. Zagreb. godine. Političko obrazovanje. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977. poglavlje u knjizi Injac N.. u Sarajevu (BiH). otac Nikola Bešker. majka Anica Milišić-Baraban. Sustavi kvalitete 2000.hr/nastavnici/mbesker Menadžment rizika Životopis: Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02. 1997. 1999. Oskar. Bešker.o. ( u tisku) 3... 2005. Bešker.Ime i prezime: Zvanje: Marko Bešker izvanredan profesor (1992. Zagreb E-mail: URL: Kolegiji: marko@oskar. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Ustanova za certificiranje sustava upravljanja. EOQ auditora 1997. EOQ menadžer okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu. Oskar. Centar za razvoj i kvalitetu. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao 1996. Vodio na FPZ u Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje sustava upravljanja kvalitetom.hr http://www. Zagreb. (u tisku) 2. Oskar. 6 godina. Bešker. Nastavnik na FPZ 20 godina.

. Oskar. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Bešker. M. M. 2.sc. 1991. Oskar. 15. 2003. M.. Upravaljanje poslovnim rizicima. Oskar. M. Bešker.. M. Zbornik radova. M. 2003.Oskar.17. Metodologija projektiranja sustava upravljanja. Zagreb.Oskar. M. 1996. Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih.. 1995. M.. Bešker. 2004. M. Bešker. M. Upravljanje sigurnošću. Zagreb.. Metodologija modeliranja poslovnih procesa. M. Zagreb. Bešker. 2002. M.. 4. Centar za razvoj i kvalitetu.. Zagreb. Bešker. Bešker.. ISO 9000ff:2000). Upravljanje eko rizicima. Bešker. Zagreb.. 83 . 3. Sekom Kugler 50%: 50%.Oskar. Zbornik radova. Zagreb. Bešker. M. Upravljanje rizicima. 2004. Upravljanje kvalitetom. 13. 12. 2003. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker.Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti.. 2001. Centar za razvoj i kvalitetu. E – quolity . Zagreb. Oskar. Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik konkurentnosti.. M. Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001. 2001. Bešker. 8. Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker. 9. Peta konferencija kvaliteti HDK. Bešker... 1995. Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava. 2005.. Zagreb. Bešker. 6. Oskar. 2. Zagreb. 1995. Zagreb . Oskar. M. br. M. Centar za razvoj i kvalitetu. Centar za razvoj i kvalitetu. 11. Zagreb. Komuniciranje i govorništvo menadžera. Bešker. Zagreb. Oskar. Oskar. M. Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta. 2004. 2002. Bešker. koautorstvo 50%.. Otvoreno učilište Zagreb. M. Oskar. Oskar.. Centar za razvoj i kvalitetu. 2002. Zagreb.5. Zagreb. Bešker. Šibenik. 2002. 7.. M.Suvremeni sustavi civilne obrane. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. 4. 2004. Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO 19977). M. Zagreb. Visoka škola za turistički menadžment. Popis radova: 1. 10.. Bešker. Bešker. Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi. 2001.. Popis skripti: 1. Bešker. Zagreb. koautorstvo sa dr. 3. Hrvatski inženjerski savez. Bešker. Fpz. koautorstvo 50%. Dizajn i redizajn poslovnih procesa. 14. Oskar. 5. Zagreb.Metodologija procjene rizika poslovanja. 6. 1992.. Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja tvrtki.

. Zagreb. 2005.. Šibenik. 2003. Zbornik radova. Bešker. Simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Bešker. 13. 2000.. skripta. 9.4. Bešker. M. Zagreb. Bešker. M. M.Ru. 4. Bešker. 2001. M. 2000.Vodice. Oskar.. 2003.Peterburg 2004. M. Četvrta konferencija o kvaliteti HDK. Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete.2003. M.i. 7. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. M. Utemeljenja politike okoliša. Zagreb. Trogir. Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju organizacijom. Sankt . Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA. Bešker. Oskar... 84 . Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. Šesti simpozij o kvaliteti. 2004. Bešker.5. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Zagreb. Zagreb. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. 5. M. Bešker. koautorstvo. ( u tisku ) 2. M.. Zbornik radova.. M. Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva nerado prihvaća. Univerziteta. Upravljanje eko rizicima. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker M. Sigurnost i upravljanje kvalitetom. Trogir. 2002... M. Sigurnost i upravljanja kvalitetom. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Centar za razvoj i kvalitetu. 8. Bešker. Zbornik radova. Bešker. Fakultet političkih znanosti. Hercena. 2001. 6. 12. 11. Upravljanje rizicima. M. Zagreb. Oskar. 10. Vodice. 1995. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva. 5. 2003.1.. treći simpozij o kvaliteti .Peterburg. Sankt .međunarodna znanstveno – stručna konferencija o pitanjima kvalitete.. 3. Četvrti simpozij o kvaliteti. 2005. Upravljanje rizicima. Upravljanje sigurnošću.Zadar.. M. Bešker. Bešker. Oskar. Peti simpozij o kvaliteti..

te surađuje na organizaciji i provođenju Mentorske prakse studenata. Dobre. 1998. gdje i danas održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije". Imenovana je za rad s Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima (Mozvag). Operacijski menadžment Životopis: Dijana Čičin-Šain je rođena 14.) dijana@vstsi. Član je uredništva znanstveno-stručnog on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. "Osnove menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma".hr http://www. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. turističke vodiče i turističke animatore. R. Aktivno se služi engleskim jezikom.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Dijana Čičin-Šain Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku predavač (2003. prometa i razvitka imenovana je za predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje poslovnica. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. listopada 1971. a 1997. godine se u istom svojstvu zapošljava u Srednjoj školi Obrovac.vstsi. Upisuje poslijediplomski znanstveni studij "Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta "Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. godine u Novoj Gradiški. gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom "Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. gdje 1995. 85 . sc. Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990. turizma.hr/nastavnici/dijanacs Strategijski menadžment. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu spremu VII/1. godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma". Udana je i majka jednog djeteta. Od strane Ministarstva mora. Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku.

86 . Šibenik. Osnove menadžmenta.. Vol. Zbornik radova. 10. 3. D. TIM. Šibenik. Šibenik. Čičin-Šain.. 11. 5. Šibenik. 2.Popis skripti: 1. Vol. Šibenik. 12... 11. D. 2003. 2.. M.. Čičin-Šain. Vol. Šibenik. 3. Sustavi menadžerske kontrole. međunarodno savjetovanje HDO-a. Zbornik radova VŠTM. S. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. D. D.. Zbornik radova VŠTM. TIM.. Čičin-Šain. TIM. Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta. 2004. 14. 1. D. D. Čičin-Šain.. Osnove ekonomije. Menadžment i poslovna organizacija. 1. S. TIM. 2. Vol. 2003. 1. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj.. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM".. 2003. TIM. D. Vol. D. 2003. međunarodno savjetovanje HDO-a. Šibenik. Čičin-Šain. 2005. 2005. 1.... Čičin-Šain. D.. Skripta za predavanja i vježbe. Zbornik radova VŠTM. Popis radova: 1. Organizacijske strukture hrvatskih marina. Čičin-Šain. TIM. Zbornik radova VŠTM. Vol..: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". 2. Čičin-Šain..: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Čičin-Šain. Čičin-Šain. Čičin-Šain. Vol. 4. D. 13. 2004.. 2002.. Skripta za predavanja i vježbe. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. Zbornik radova VŠTM. 8... Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Čičin-Šain. 7. Zbornik radova VŠTM. Nautički turizam i održivi razvoj. 2. 2003. TIM.. Menadžment marina. 2. 2004. 11. Šibenik. stavovi nautičara. 2. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. 1. Šibenik. Vol. Šibenik. Belak.. 2003. Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. TIM. Zbornik radova VŠTM. 2004.. D. 2002.. Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog gospodarstva. 2004. Zbornik radova. Vol. D. Zbornik radova VŠTM. D. 15. Šibenik. Skripta za predavanja i vježbe. Planiranje. Čičin-Šain.. 2004. Šibenik. D. 2003. 2. Šibenik..... Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and Training for Tourism". D. TIM. Belak. Vol. TIM. D. Čičin-Šain. Šibenik. 1. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. 9. TIM. 2004. Čičin-Šain. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". Zbornik radova VŠTM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ekonomski fakultet Zagreb. D. TIM. Čičin-Šain. D. Čičin-Šain. Vol. 6. Čičin-Šain.

.. 4. D. Šibenik. D... 11. Čičin-Šain. 3.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. Menadžment i poslovna organizacija. 2. TIM... TIM. D. Planiranje.. TIM. Menadžment i poslovna organizacija. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Belak.. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. 2004. D. 2005. 87 .16.. Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva. 2004. Zbornik radova VŠTM. Vol. 2005. Vol. Čičin-Šain. Vol. 5. 2003. 2004. Vol. Zbornik radova. Čičin-Šain. TIM. 2. Čičin-Šain. međunarodno savjetovanje HDO-a. Zbornik radova VŠTM. S. Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj. Vol. Zbornik radova VŠTM. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1.. 4.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. 11. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. TIM.. 2. 2. D. Vol. Čičin-Šain. Zbornik radova VŠTM. D. Šibenik. Vol. S. 2004. Šibenik.. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". 2. 2. D. međunarodno savjetovanje HDO-a. Zbornik radova. 2. TIM.. 2004. Sustavi menadžerske kontrole.. D. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. Zbornik radova VŠTM. TIM. 2004. TIM.. TIM. 1. Šibenik. Šibenik. Vol. D. Šibenik. 2003. Zbornik radova VŠTM... 2. D. Čičin-Šain. Čičin-Šain. D. Šibenik. Čičin-Šain. 3... 2. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. Čičin-Šain. 1. Šibenik. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. 17. Belak. Čičin-Šain.. Vol. 2004.

2. tehnološke promjene i strategije. Govori talijanski i ruski jezik. Skripta.. Dobre. 3. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. R. 2004. 2004. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u Perugi – Italija.. Popis knjiga: 1. 2001. Menadžment ugostiteljstva. R. Visoka škola za menadžment u Šibeniku. Šibenik. tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. Popis skripta: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. Objavio više stručnih radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva. R. Menadžment turističke destinacije.hr http://www. Gimnaziju završio u Zadru. Dobre.. Šibenik. Skripta. Inovacije. Ima više društvenih priznanja.. U znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. rujna 1939. Osnove turizma.2002. 1983. Šibenik.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Ratko Dobre profesor visoke škole (2003. 2003.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku rdobre@vstsi. Dobre. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz područja marketinga. Više godina bio profesionalni politički djelatnik. škola za turistički turistički škola za 88 . godine. R. godine u Šibeniku. Šibenik. novinar i publicist. 4. Šibenik. 3. Dobre. 4. a 2003. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. Dobre.. Inovacije i tehnološke strategije. Recenzent i urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Dobre. Visoka škola za menadžment. Dobre. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. Zadar.. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih službi i kao komercijalni direktor. Dobre. Organizacija tržišne funkcije. Privredna komora Zadar. Šibenik. 2. Skripta. R. R. Skripta. R... Sada prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.vstsi. Šibenik.hr/nastavnici/rdobre Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Rođen 10. 2001. Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća. a Ekonomski fakultet u Zagrebu. Menadžment ugostiteljstva. R.

tehnološke promjene i strategije. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Dobre. 89 . 2001. Šibenik. Inovacije i tehnološke strategije. 2004. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije 1. Dobre. Šibenik. 2004... Ekonomika poduzetništva. Skripta.5. Inovacije. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Dobre. R.. Skripta. 2. R. R.

Zagreb («Microsoft» cerified).. Popis skripti: Lambaša Belak. 3. N. Popis radova: 1. Gaćina.. 2. Zagreb. 90 . N.. srpnja 1992.vstsi. Zbornik radova VŠTM. Gaćina. N. Šibenik. Normativi i temeljne kuhinjske kalkulacije. Gaćina. Vol. 2. Ž.. Završila je informatičke tečajeve: Word 2000.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ivan Mijatović. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4. 2. Rad je izrađen u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode. N. smjer: biokemijsko inženjerstvo.Ime i prezime: Zvanje: Nikolina Gaćina asistent (2003. 2004. Nakon srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: nikolina@vstsi. počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. 4. Šibenik. TIM. 2. travnja 2001. Ž. Ž.gacina Poslovna etika Životopis: Nikolina Gaćina rođena 15. «Algebra» škola informatike. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil: zdravstveni tehničar. «Algebra» škola informatike. TIM.. Šibenik kao asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje». Priprema i posluživanje jela. Gaćina. Zagreb. Zbornik radova VŠTM. 2004. Lambaša Belak. Ž. Vol. Lambaša Belak. Vinarstvo. Vol. Zbornik radova VŠTM. Gaćina. Šibenik. sc. 2. Lambaša Belak. dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje njemačkog jezika.2. N. Šibenik... Ž. travnja 1974. Excel 2000. Maturirala je 17. Ima odlično znanje engleskog jezika. smjer: laboratorijski. TIM. Internet i mrežne komunikacije. 24. Tehnologija hrane.. Lambaša Belak. pod mentorstvom prof. 2005. Zagreb. Skripta. Vol. TIM.. 2004. Zbornik radova VŠTM.hr/nastavnici/n.. 2004. «Algebra» škola informatike. Sredstva ponude jela i pića.hr http://www. dr.. Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom». Šibenik.

2.. Lambaša Belak. Zbornik radova VŠTM Vol. Šibenik. Ž.. Gaćina. Lambaša Belak. TIM. 91 . Tehnologija hrane. 2004. Ž. T.5. Šibenik.. Radić. Handouti.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. N. 2004... N. Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava prehrana. Gaćina. 6.

Marketinški priručnik. Šibenik. II. znanstvenog novaka u institutu.1943.gardijan Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Petar Gardijan rođen je 10. Šibenik.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: gardijan@vstsi. P.. Skripta. Šibenik i bio njegov tajnik od 1981. samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi.. do potpredsjednika SOUR-a.hr/nastavnici/p. Gardijan. P. direktora OOUR-a.vstsi. Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije: Turističke agencije i turoperatori. P. Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i destinacijama. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. P. 2005. 2... 2000. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. u Plastovu (Skradin). komercijalnog direktora. P. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Priručnik međunarodne ekonomije. Skripta. Popis skripti: 1.. 4. primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu. do 1992. 3. Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK. Šibenik. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988. Gardijan. trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti. Trideset godina radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog referenta plana i analize. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005. Šibenik. Menadžment poduzetništva. P. Prošireno izdanje. Skripta. Sve to je provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu.07. Turističke agencije i turoperatori. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. produkt menadžera u marketingu. Menadžment poduzetništva i Međunarodnu ekonomiju. Marketinški priručnik. 92 . Završio je Srednju ekonomsku školu. 5.. Šibenik. ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. 2004. Skripta. Gardijan. 2002. Gardijan. godine.hr http://www. Skripta. do 1988. elektronskoj i prehrambenoj industriji. Marketing. 2002. Popis knjiga: 1.Ime i prezime: Petar Gardijan Znanstvena titula: viši predavač (2003. Gardijan. Gardijan.

10. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: divna@vstsi. U Splitu je 1989.. Upoznajmo normu ISO 9000.. Goleš. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment. Šibenik. Skripta. kolovoza 1962. godine započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća». Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Goleš. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Skripta. solventnost. 2004.) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905). Goleš.Ime i prezime: Zvanje: Divna Goleš predavač (2003. Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na rukovodnim dužnostima. te stekla zvanje diplomirnog ekonomiste. Troškovi. turizma. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Šibenik. 2003. D. 2004. Goleš.uvjerenja 549 od 06. Šibenik. 2003.vstsi. Šibenik. U Vrpolju kod Šibenika pohađala je osnovnu školu. Skripta. 5. Od 1999. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Amortizacija. stekla je zvanje «Ovlašteni računovođa» red. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. U organizaciji neovisne udruge računovođa. prometa i razvitka br. D. a srednju ekonomsku školu u Šibeniku. Dokumentacija.1999. kapacitet. 93 . u Šibeniku. Od 2003.hr http://www. auditi. 2004. 530-14-05-02 od 28. obrtna sredstva. 6. D. Rješenjem Ministarstva mora. Skripta.hr/nastavnici/dgoles Menadžment rizika Životopis: Divna Goleš je rođena 21.. 2004. D. 2005. 2. Goleš. Popis skripti: 1.2005. 4. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Goleš.br. Član je Udruge «Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete. Skripta. Šibenik. 3. poreznih savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999. na Ekonomskom fakultetu diplomirala. D. Ekonomika troškova.02. D. se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete ( MK – 0242 -1/2004 .

2003. Goleš. Goleš. Šibenik.Popis radova: 1. 3. 94 . Ekonomika troškova. Goleš. Zadovoljstvo kupca. TIM. 3... Skripta. 2. D.. Šibenik. D. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. Vol. TIM. 1. Zbornik radova VŠTM. 2004. D. 2004.. TIM. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbornik radova VŠTM. D. Goleš. Kvaliteta u turizmu. Metode upravljanja troškovima. TIM. 2. Skripta. Metode upravljanja troškovima. 2. Goleš.. Vol. Zbornik radova VŠTM. Vol.. 2003. Šibenik. 1. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Goleš.. 2003.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. D. Zbornik radova VŠTM. Vol.. 2003. 2. D.

turizma. Grubišić. 2. TIM. A. Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d. Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni rezultat.hr http://www. Udana je. gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve službe poduzeća.Izradila je stručnu recenziju knjiga mr. na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija. 2004. Popis radova: 1.o. Grubišić. 2. Vol. 3.sc. 95 . čiji je i direktor. TIM. koji je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj». Vol. Ponašanje troškova. Godine 1998. započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «. travnja 1971. Šibenik.o. 2004. gdje u veljači 1995. U skladu sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih djelatnika. Šibenik. 2.o. Šibenik. Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda i usluga u poduzeća od ideje do realizacije.. Vol.. Zbornik radova VŠTM. Analiza financijskih izvješća. Rješenjem Ministarstva mora.hr/nastavnici/agrubisic Upravljanje troškovima Životopis: Anita Grubišić rođena je 05. zaposlila se u poduzeću « COLIBRI» d.Ime i prezime: Zvanje: Marična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Anita Grubišić predavač (2003.o. godine u Šibeniku. godine. a daljnje školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i financije. prezentacije te prodaje i naplate. Negro: «Osnove računovodstva i financija» Šibenik 1999. A. prometa i razvitka broj 530-1405-02 od 28. te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d.. majka dvoje djece.vstsi. Zbornik radova VŠTM. 2004. Šibenik u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik.o. Grubišić. A. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Aktivno se služi engleskim jezikom. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste te stručnu spremu VII/2.o. TIM. 2. Zbornik radova VŠTM. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.Godine 1995. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002...) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku anita@vstsi. Frane Z. veljače 2005. Šibenik.

2. Bilanca – temeljni financijski izvještaj.. 2004. Grubišić. Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja.. gubitak iznad visine kapitala. A. Vol. Zbornik radova VŠTM. Vol. 96 . 2003. TIM. 2003. Grubišić. Vol. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Grubišić. Zbornik radova VŠTM. 2003. Šibenik. TIM. Bilanca. Razred 0. Grubišić. 8. A. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. 2. TIM. 1. 2. Zbornik radova VŠTM.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku... A. 6. Šibenik. TIM. A. Razred 1.. A. Popis skripti: 1. Grubišić. Oporezivanje nesamostalnog rada. 1. Dugotrajna imovina.4. 2003. A. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. kratkoročna potraživanja. Grubišić. A. Protokol vježbi. Vol. Protokol vježbi. A. 3. Šibenik. Zbornik radova VŠTM.. 3. 2004..... Bilanca – temeljni financijski izvještaj.. 2004. kratkotrajna financijska imovina. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik.. Dugotrajna imovina. Šibenik. Šibenik. TIM. Zbornik radova VŠTM. TIM.. Grubišić.. TIM. Šibenik. Vol. 5. TIM. Protokol vježbi. 2003. Vol. 1. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Novac. A. Grubišić. A. 2. A. 1. 2003.. 7. Vol. Šibenik. 1. Zbornik radova VŠTM. Grubišić.. Grubišić. Vol. Grubišić. 2003. 1. Ponašanje troškova..

.personal. Critique of Immanuel Kant's Criticism. Disputatio philosophica 1. hfd. Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija matematike Hilarija Putnama«. rođen je 1954. hfd. 4.1991.1998. M. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor. HFD Zagreb 2002. M. Jakić... Od 2003. izmijenjeno izdanje ). do danas kao prorektor za nastavu. 1. Zagreb 2004. 1985. Jakić. 97 . 3. 2.. 19. vol. U razdoblju od 1978.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Mirko Jakić izvanredni profesor (2003. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. M. M.unizd. Has logic any ontology? Synthesis Philosophica. s tezom: »Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«. Jakić.. M.. Synthesis Philosophica. Zagreb 1989. Školska knjiga. Jakić. Zagreb 2003. završava Magistarski studij iz filozofije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. a od 1998. – 2003.. Sveučilište u Splitu.. Sveučilište u Splitu..hr/~mjakic Poslovna etika Životopis: Mirko Jakić.hr http://www. Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. . 3.) Sveučilište u Zadru mjakic@unizd. Conjectures and Metalogical Rules. Zagreb 1993. od 1991. Filozofija o znanosti. fasc. Zagreb 2003. u Sinju. a diplomirao je 1977. Popis radova: 1. M. HFD Zagreb 2004. Popis knjiga: 1. Jakić. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1973. Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju logike? Filozofska istraživanja. Logika ( IV. M. kao docent. Jakić. završava doktorski studij iz filozofije na Sveučilištu u Ljubljani. 1989. 2. Jakić. a od 2004.kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru.

. Zagreb 1985. Acta Analytica. Zagreb 1988.) 3. M. . Jakić. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. (str. Zadar 1992. Jakić. (str.) 8. Zadar 1984. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom "Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike" Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M12 Poslovna etika 1. 181 195. 187.60. (str..) Popis projekata: 1. 181 . M.5.) 6. Jakić. (str. (str. 3. Radovi. (str.. Zagreb 1990.01 . god. M. do 1996. god. 57. M.. god. 738.704. god.. Critique of Immanuel Kant's Criticism. Radovi. Zagreb 2004. M. Zagreb 1990. . 71.704. (str. 702. Filozofska istraživanja. Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih disciplina. Putnam i istina Filozofska istraživanja. M.262) pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici". 259. Zadar 1986. Jakić.) 11. (str. Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja. 196. 17. (str. M. do 1999.) 4. 2.) 9. (str. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. Jakić. Disputatio philosophica 1. Jakić. 2.271. Filozofska istraživanja. od 1991. .. voditelj znanstvenoga projekta (6 . Jakić. Zagreb 1988. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji. On the nature of mathematical theories (1).81. On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in Mathematics. Jakić. (str. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. M. Acta Analytica. od 1996. M. od 2002. god. Radovi. Putnam i istina Filozofska istraživanja. 187. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. . Jakić.. M. Filozofska istraživanja.) 12.. Jakić.) 7.195. M.) 98 .752.28. Jakić. 196. Zagreb 1992. . What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science.) 10. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod naslovom "Znanje i protok informacija". Jakić. . 702. M. .

prof.dr.. Vlasta Vizek-Vidović. u Zadru. Alije Kulenovića. svibnja 1963. Psihologiju komunikacije realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološkokatehetskoj školi u Zadru.hr http://www. polje psihologije. Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i Edukacijske psihologije.Ime i prezime: Zvanje: Mira Klarin docent (2005. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece E-mail: URL: Kolegiji: mklarin@unizd. Osim na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih.sc. stručnih i preglednih radova i prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i domaćim časopisima.. M.sc. Očeva uloga u razvitku samopoštovanja. Klarin. Napredak. Recenzira radove za časopise i zbornike. 144/4. prodekana za nastavu. M. 2004. prof.dr. a diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19.znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje znanja.dr. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti.sc. 20. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1987. od Matičnog povjerenstva izabrana je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije.klarin Menadžment konflikata Životopis: Mira Klarin rođena je 3. Obnašala je dužnost predstojnika Zavoda za predškolski odgoj. 2005.dr. 450. stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof.Član je Hrvatskog psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva Hrvatske. siječnja 2005.hr/~m.unizd. g. siječnja 1998. 99 . Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina): 1. u stalnom je radnom odnosu na Filozofskom fakultetu. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof. g. g. Zadar. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece.sc. prosinca 2000. g. Slavko Kljajić. završila je jednopredmetni studij Psihologije. Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla. 1999. 2. Od 1993. Marine Ajduković. Doktorsku disertaciju obranila je 18. sc. pred povjerenstvom prof. Klarin.dr.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. g. upisuje poslijediplomski studij . 1995. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa.personal.

. Ušljebrka. M. Zbornik radova. Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata.. br. Annales for Istrian and mediterranean Studies. 148-150. 55-69. Zbornik radova "Dani predškolskog odgoja. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom.. Klarin. Informatologija. 2002. 1. Razvoj i igra djeteta predškolske dobi.rezultati jedne ankete. Bacalja. 19. Društvena istraživanja. odgojitelj. Mediji. Dijete. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". Ponašanje djeteta rane školske dobi u interakciji s učiteljicom. 2001. (pregledni rad) 10... 13/6. O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u mlađim razredima osnovne škole .. Hvar. Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata. 2002. 805-825. 12.. Klarin. 2001. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. 2003. br. Klarin. Baština k baštini. Split. 20. 15. str. Vuković. 11. Klarin. Klarin. M. 129-141. učitelj. 1/2. M. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom.. 78-81. 2002. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . str... M. 34. J.. M.. 14. Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i međukulturalne komunikacije.. Split. M.. M. god. 4. str. Klarin. Klarin. 1-2. Klarin. 1. 2002. Klarin. 2004. M. Razvoj u socijalnom kontekstu... I. Klarin. Klarin. 9. Zbornik radova "Djetinjstvo. 81-85. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije. M. Klarin. Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi. M. Klarin. 17. Zadar. Društvo i tehnologija. 2004.. M. 164-168. 2002.longitudinalno ispitivanje. 1081-1099.. br. D. str. Klarin.. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada. Zbornik radova sa skupa.. M. 7. 2000.. 2.. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. Lokas. M. Klarin. 13. Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije. 14. (prethodno priopćenje) 11.1 str.. 2003. Zbornik radova "Mirisi djetinjstva. br.. 2002.. Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja. 16. kultura i odnosi s javnostima. br.. Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta". M.3. Lj. Klarin. Internet i međukulturalna komunikacija.. Nenadić-Bilan. Klarin. Vidaković. br. 2002. M.. 9/2.. Annales.. 5. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. 6. 249-257. Medij kultura i odnosi s javnostima.. M. 2002. 75-80. 7.. 100 . Vidaković J. Lukić. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. M. 1.. 2002. M. 2002. M. R.. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar. Društvena istraživanja.. 18.. 167-175. str. 81-95. Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji. Klarin. 4-5. 2004. 8. M. razvoj i odgoj.

str. 148-150. 2. Vidaković. Vuković. 2002. Mediji. 2002. 4. M. 2000. br. 2002. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1.. J. Vol.. Zbornik radova. Klarin. M.. br 1(2). Razvoj u socijalnom kontekstu.. 81-95. (prethodno priopćenje) 101 .21. str.. M. br. 167-175. Klarin. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. M. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština".. 2002.. 3. Zagreb. kultura i odnosi s javnostima. Klarin. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu.2. M. 11-20. 164-168.. 1/2. Društvo i tehnologija. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. Klarin. M.longitudinalno ispitivanje.. 2.1 str. Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi". Klarin.

i na Odsjeku za psihologiju studij psihologije 1980.godine. SKID-I i SKID-II. Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik.vstsi. 04. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije. Završila je edukaciju za facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za pedagogiju završila je studij pedagogije 1978.g. Šibenik E-mail: URL: Kolegiji: gina. gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju.Ime i prezime: Zvanje: Gina Lugović viši predavač (2003. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. 1995 i 1996.t-com. godine.hr gina. Pohađala je edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994. Osniva 1994. Pohađala je edukacijski seminar za uporabu MMPI-2.) Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb. Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije posttraumatskog stresnog sindroma 1997. reality Therapy. Odsjek za psihologiju.g. do danas. (WGI voditelj Leon Lojk). 02.hr/nastavnici/glugovic Psihologija za menadžere. komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka. Menadžment konflikata Životopis: Rođena je u Osijeku.g. i 1996. kojoj je osnovni cilj psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima. supruga poginulih 102 .hr http://www. Završila je certifikatnu 2001. (Choice Thery. U radu Centra PSP organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece. Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju iz Realitetne terapije 2004.lugovic@vstsi. 1956. 2000. Priprema i provodi projekte «Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a «Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om 1995. obranila je specijalističku radnju pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite» 2001. posttraumatskog stresnog sindroma.lugovic@si. Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja telefonskog psihološkog savjetovanja. Tijekom studija psihologije radi kao studentpsiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja. Split.

Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. 2005. psihijatrije i neurologije. Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003. Zagreb. 2. Regionalni je mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost» Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. Sekcije za kliničku psihologiju. Šibenik. Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja «psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje komunikacije unutar obitelji. Gradska knjižnica «J. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu zdravlja Šibenik. 103 .hrvatskih branitelja. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež. u srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj.2000. Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku. Od 1985. Kocijan-Hercigonja. Z. D. G. Hrvatski psihosocijalni program. ur. OB Šibenik.. 2001.. Šižgorić». Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju – hrvatski ogranak. Popis skripti: 1. Sekcije za forenzičku psihologiju. Šibenik. Sudionik je Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. kao psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za delinkvenciju. Gogić... ekonomsko-turističkoj. MHBDR. a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih invalida Zagreb. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split. G. Stjepan Sirovica. Visoka škola za turtistički menadžment. Lugović. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. B. brak i obitelj. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik. Knezović. 2. U Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama psihologije. obitelji i svih stradalnika iz Domovinskog rata. Osnovni elementi međuljudskih odnosa. ur. G. Hrvatskog psihološkog društva. Šibenik. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Etičkog odbora HPK. dječju i adolescentnu psihijatriju. Član je Hrvatske psihološke komore. invalida. Kultura komuniciranja i poslovna etika. U projektu Ministarstva prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za prevenciju zlouporabe droga. G. razvojačenih branitelja. 2005. Lugović.psihofiziologije rada. Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982. 1997. Lugović. . predavač stručnih kolegija iz područja psihologije . Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. prometnoj). Skripta. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele pedijatrije. Skripta. do 2002. Lugović. Popis knjiga: 1. Visoka škola za turtistički menadžment. Od 1980. Bila je član Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje paralize Republike Hrvatske.

Lugović. 7. 2003 Popis objavljenih radova: 1.. Knin. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. 54/55... Sekcija za forenzički psihologiju. 6. Radovančević. Visoka škola za turtistički menadžment. p. 2005. Ispravni putevi za učiniti pravednu stvar – Tolerancija. Liović. 1-5 August 2004. Filip Jakov.. Radovančević. Lj. 2004 3. Lj. 2004.. Solaris. Lugović. Lugović. intervencije. Cohen. 2004 4. Vodice. Biograd. G.. Knin. Zadar 2005. 15th World Congress on Mrdical Law. 104 . M. G. 2. G. J. Đ. ministry of Education. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. Dječji vrtić Vodice. Lugović. ed. Kako živjeti zajedno. Đ. 4. UNH. Lugović. 5. HPD Zadar. Šibenik. Skripta.. G. G.. br..... pravo i pravda. B. Skripta. G. B. The Psychological and Counseling Service. Opatija. Israel. The respond of patients and health care workers to the proposed law on patients rights.. O. Lugović. G. G. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. G. Visoka škola za turtistički menadžment. Lugović. Medix. 934-940 3. Šibenik. obvezama i odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje. Popis pozvanih predavanja: 1. Kultura komuniciranja. J. G. Pano izlaganje. Lahad.. Rašunović-Sunara.. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Lugović. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. Vol. Lugović. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih).. Belicza. Tijek reakcija PTSP u djece .. Lugović. 2004. 2004. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Šibenik. G. Magistarski rad. G.3. Skradin 1996 – 1999. Belicza. Lugović. Živković. Odsjek za psihologiju. SHEFI.. Nastajanje traume. 2001. Lugović. 5.. Rašunović-Sunara. Forenzički intervju s djetetom. Lugović. 4. Skradin Children Posttrauma Study. 2004. 2. 4. Poslovna komunikacija. Jerusalem. HPD.. UNH. Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima. G. Lugović. Komunikacija (dijete-vrtić). osobine razvoja djeteta i mogućnosti vrtića). Community Stres Prevention. Lugović.. Lj.. modeli za procjenu zlostavljanja. Psihologija međuljudskih odnosa. G. 2004. Komunikacija (stručni tim – roditelji. A.... 5. 1999. Skripta. 2004. Visoka škola za turtistički menadžment. G. obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study. 1999. Ayalon. Liović.

ministry of Education.. G. Skradin 1996 – 1999. Lugović.. Zadar 2005. G. 4. Psihologija međuljudskih odnosa. Tijek reakcija PTSP u djece . Cohen. Ayalon. A. G. Israel. Lugović. Kocijan-Hercigonja. Živković. D. Lahad. Stjepan Sirovica. 7. 1999. 8. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. SHEFI. 1999. Zagreb. MHBDR.. G. Lugović. Dječja i adolescentna 105 . Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. Cohen. 6. HPD Zadar. Lugović. Lugović. Gradska knjižnica «J. Lugović. Vol. Skradin Children Posttrauma Study. O.. O. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. Gogić. ed. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. Zagreb. G. G. Filip Jakov. The Psychological and Counseling Service. OB Šibenik. G. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. 2001. Jerusalem. 3. Lugović. Lugović. SHEFI. 1999. Lugović. Community Stres Prevention.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M11 Psihologija za menadžere 1. Lj. Lugović. Lugović. (Knjiga sažetaka) 9. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije.. Pano izlaganje. 1997. Lugović. A. G. G. Solaris. M. The Psychological and Counseling Service. 4. Skradin 1996 – 1999. Lugović. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). ministry of Education. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. 2.. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. 5. 5. Lugović. Visoka škola za turistički menadžment. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. 2005. Šižgorić». Odsjek za psihologiju. Community Stres Prevention.. 4. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. 1997. Zadar 2005.. M... 2001. G... G. G.. 1999. Dječja i adolescentna psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. Lj. Knin. Živković. Hrvatski psihosocijalni program. ed. Skradin Children Posttrauma Study. B. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Ayalon. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. UNH. Lahad. Vol. ur.. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. Solaris. Jerusalem. Tijek reakcija PTSP u djece . G. ur. 2. Šibenik. Šibenik. Israel.. 3. 2004. Pano izlaganje. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. Magistarski rad. Knezović. HPD Zadar. Z. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2004. G. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. 4.. Skripta..

psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. 1997. Zagreb. (Knjiga sažetaka) 106 .

Surađivao je na više projekata današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i računalnih mreža. kolegij operacijski sustavi. dipl.hr/nastavnici/zmikulic Poslovne simulacije. razvoja softvera za funkcijske blokove. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen brončanom plaketom "Josip Lončar". Softversko inženjerstvo Životopis: Želimir Mikulić. danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE. Ti poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom. do funkcijskog ispitivnja centrale u radu. Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini. Diplomirao je prije roka u jesen 1979. smjer Elektronike. Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja "Nikola Tesla". preko rješavanja problema uvođenja novif funkcija u sustav. Rođen je 02.o. izrade projektnih podataka za centrale itd. Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo 107 . ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava. rukovodio radom grupe dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava AXE 10 za tržište SSSR-a. te objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisu ITA Informatika.vstsi. zaposlio se u tvrtki Velebit Informatika iz Zagreba iz koje je 1989. Tehničke znanosti. ispitivanja programa na računalu opće namjene i na maketi centrale. znanstveno polje 2. usmjerenje Telekomunikacije i informatika.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Želimir Mikulić Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za razvoj. Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu.2 Računarstvo.. danas Fakultet elektrotehnike i računarstva.) zelimir.hr http://www. godine prešao raditi u tvrtku Velebit kemija i strojevi. Nakon preseljenja u Šibenik 1985.mikulic@compco. U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. sistem dizajna po funkciji i po funkcijskom bloku.ing.o. predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku za područje 2. telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL. godine u Šibeniku gdje je završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom. predavač (2003. godine. Compco systems d. veljače 1957.

2. Mikulić. Mikulić. što uključuje osobna računala. 1. programsku podršku i edukaciju korisnika. 108 . Vol..... Ž.. stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih poslova do korištenja u upravljanju procesima. 2003. tehnike i alternativni pristupi. Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja. Poslovna informatika i Poslovne simulacije. 4. 10. TIM. Šibenik. Vol. TIM. industriji. Šibenik.. Zbornik radova VŠTM . proizvodnjom. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. 7. Tvrtka se bavi projektiranjem. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . Mikulić. Poslovna strategija i informacijski sustavi. Ž. Ž. Vol. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. Mikulić. 2. školstvu. 2004. 2004.o. Mikulić.. TIM. Zbornik radova VŠTM . 8. Vol. 11. Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama. 2004. 2. Oženjen je i stalno živi u Šibeniku. Šibenik. Ž. Šibenik. Zbornik radova VŠTM .. 5. Zbornik radova VŠTM .. Vol. 2004. Ž.. Vol. uslužnom sektoru. Ž. Mikulić. 2004. Godine 2003. 1. U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz predmeta Informatika. Vol.njihovo asembliranje.. Zbornik radova VŠTM . 3... Zbornik radova VŠTM .. 2004. izabran je u zvanje predavača za kolegij Operacijskih sustava. Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije. 2004. Zbornik radova VŠTM . Mikulić. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Zbornik radova VŠTM . TIM. 2. trgovini. Vol. 9. Zbornik radova VŠTM .. Ž. Mikulić. računalne mreže. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja. TIM. Šibenik. TIM. Vol. 1.. implementacijom i održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti. Ž. Šibenik.. 2. TIM.. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. 2. Zbornik radova VŠTM .. Mikulić. Šibenik. Šibenik. Vol. 2003. 6. 2. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Operacijski sustavi i građa računala. Šibenik. TIM. Mikulić. 2003. Ž.. u kojoj je i danas zaposlen. TIM. Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika (voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao voditelj Računalnog praktikuma. TIM. Popis radova: 1. TIM. hotelskoturističkim tvrtkama. Šibenik. Ž. 1. Ž. Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura. godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d.. Šibenik. Sistemski razvoj: napredni alati. 1991. poslužitelje. Vol. 2.. državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. 2003..o.

Ž. Mikulić. 2004. Ž.. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. 3. Šibenik. 2. Vol. Ž.. Ž. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava.. Vol. Mikulić. Mikulić. Vol.. Mikulić. 1. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). 2003 109 . TIM. TIM. tehnike i alternativni pristupi.. 1. Mikulić. Skripta. 2004 3. TIM. Sistemski razvoj: napredni alati. 2. Ž. 2. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. 2004. Zbornik radova VŠTM . 2. TIM. Vol.. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM .. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. Zbornik radova VŠTM .. 2. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ž. Mikulić. Vol. Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo 1. 2. Šibenik. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Mikulić. Mikulić. 5. Zbornik radova VŠTM . Vol. TIM. Zbornik radova VŠTM . 2. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. Šibenik.. Ž. Poslovne simulacije. Ž... 4. Šibenik. Vol. Vol. Zbornik radova VŠTM . 2.. Šibenik. Šibenik. TIM. TIM.. Šibenik. Šibenik. 2004. 2004.. TIM. 2004 4.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M24 Poslovne simulacije 1.. 2004. Ž...

2002. proveo je na poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih poduzeća u gradu Zadru ("Maraska". Popis knjiga: 1. stručne i znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista. 1999. Upravljanje troškovima Životopis: Rođen je 02. kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje. Osnovnu školu završio je u Ražancu. Z. Na Visokoj školi za turistički menadžment.. koje poslove obavlja profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Z. polje financije trgovačkih društava. Objavio je više radova iz područja računovodstva.o. Sav svoj radni vijek.. Osnove računovodstva i financija.01. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji. F. radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka. u Zadru.u svojstvu višeg predavača. a od 21. Položio je ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja. Negro. bavi se i teoretskim radom pišući referate . na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na Ekonomskom fakltetu u Zagrebu. kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.. Negro.hr/nastavnici/fznegro Strategijski menadžment. F. Management. Negro.hr http://www. F. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 1999. "Bagat". revizije i financija.11. Financijski management.o. Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment. 110 . kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Frane Zvonimir Negro Viši predavač (2000. Ekonomski studij završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu.) Sveučilište u Zadru. Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d. 3. u praksi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku fznegro@vstsi. Z. iz područja menadžmenta i financijskog menadžmenta. 2.2000. srednju ekonomsku školu u Zadru.1941. tada Zagrebačkog sveučilišta.vstsi. "Zadar" i "Ugo"). Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Završio je poslijediplomski studij.god. Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti.

Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F. 3. F. 2004. Skripta. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Z.. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi.. 5. 1999. Negro. Skripta.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. Metode kalkulacija.. Financijski menadžment i bankarstvo. Obrtna sredstva. F. F. F. 2003. 2004 / 2005 2. Z. Obrtna sredstva. Z. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. Skripta. Z. Skripta. F. 2. Z. F. Metode kalkulacija.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F. Z. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Z. 2005. 111 . Negro. F. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. Negro.. 3. Financijski management. 2002. Z.: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. 2005. Skripta. 2003 / 2004 i 2004 / 2005. Z. 2003. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. F. Negro. Z. Skripta. Negro. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Z. Metode kalkulacija. F. 2. F. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Management. 2005.. Skripta. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1.Popis skripti: 1. 5. 2003. Negro. F. 4. 2005. 2. Strategijski menadžment. 2005. 6. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Negro. Skripta. Skripta.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. Popis autoriziranih predavanja: 1.. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. Skripta. F.. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. 2005.. Z. 4. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F.

hr http://www. Vanjski je suradnik Laboratorija za Biomehaniku. Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999. 2004. 2. Special Session . February 16 – 18.. Split-Dubrovnik-Venice. Popis objavljenih radova. pp: 42 . 2003. A. smjer Automatika završio u Šibeniku. September 6-10.vstsi. Zanchi. Panjkota..2004.46. "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke “.panjkota Softversko inženjerstvo Životopis: Osnovnu i Srednju Tehničku školu. 112 . a provjera istog izvršena simulacijom u VISSIM –u.: 1.hr/nastavnici/a. J.. Rončević.u. A. October 10-13.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku Srednja škola I. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" – program za identifikaciju pisan u C++..Workshop on Signals and Systems in Human Motion. god. SoftCom 2004. 3. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike / Biomedicinske elektronike na FESB . Paris. A... BioMED '05. published at the EUROSIM’04. Panjkota.. "Muscle activity during ergometer rowing".Ime i prezime: Zvanje: Ante Panjkota asistent (2003. Meštrovića Drniš E-mail: URL: Kolegiji: apanjkota@inet. Panjkota. Musić. T. A.. pp: 652 – 656.Signals and Systems in Human Motion.. " Kinematics of rowing – a new approach to the rowing technique training". 2005. Innsbruck. Croatia-Italy. Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Splitu.

Interna skripta. R. Šibenik.. upisuje se na PMF . Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. 7. brojevi: Zbirka riješenih zadataka. 2004. J. 8. 4. J. gdje je i diplomirala 2001. Šibenik.. 2004. J.. Funkcije: Zbirka riješenih zadataka. Perkov. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. metrike i izometrije.. 2003. Perkov.. te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija ″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. R. Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Životopis: Josipa Perkov rođena je 1..hr/nastavnici/jperkov Statistika. Interna skripta. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 1996.hr http://www.. J. J. J.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: josipa@vstsi. u Šibeniku. Skripta. 2003.. 113 . Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. Matematika I. na temu Geodetske krivulje. 2003. Šibenik. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Statistika. Perkov. Od siječnja 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 5. te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju..Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu. Šibenik. Po povratku u Šibenik 2002. Skripta. Paić. Perkov. Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Interna skripta. Perkov. gdje je i završila osnovnu školu Petar Krešimir IV. Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka. Paić. Skripta. matematike u Ekonomskoj. Tijekom studija bila je stipendist Šibensko-kninske županije.vstsi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. Šibenik. 6. Paić. J. 2004. Perkov. Perkov. radi kao prof. Šibenik.. Matematika II. Popis skripti: 1. Šibenik. R. kolovoza 1978. Perkov. 2. Skupovi. J. Interna skripta. 3. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Interna skripta. Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj školi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.Ime i prezime: Zvanje: Josipa Perkov asistent (2002.

Paić. 5. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov.. Šibenik. J. R. 2. Zbornik radova 11. Perkov. Skripta.. S. J. Šibenik. 2005.. Metoda funkcionalne pouzdanosti. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Interna skripta. 2004. Šibenik. 2. Šibenik. 2005. 2004. Statistika. Osnove rada u Microsoft PowerPointu. TIM. Šibenik. Šibenik. Protokol vježbi.. J. 2. Perkov. 2004. Vol. Belak.. J. Statistika. Binomna razdioba.. R. Perkov... Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. J. Belak. međunarodnog savjetovanja HDO-a. Vol. 2004. Vol.9. 2. Zbornik radova VŠTM .. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 3. Prebrojavanje: permutacije. Uvjetna vjerojatnost. Šibenik.. Binomna razdioba. Perkov. Prebrojavanje: permutacije. J.. 2. TIM. TIM. TIM. Šibenik.. 2004. 114 . TIM. varijacije i kombinacije. Osnove rada u Microsoft Excelu. TIM. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Uvjetna vjerojatnost. Zbornik radova VŠTM . Paić. 2004. J. Perkov. Vol. 2004. Protokol vježbi. 4. 2005. varijacije i kombinacije. Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 1. TIM. međunarodnog savjetovanja HDO-a.. Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka. Osnove rada u Microsoft Wordu. 2004. Zbornik radova VŠTM . Vol.. 7. Šibenik. Šibenik. Perkov. Popis radova: 1. 2. Perkov. J. Perkov. J. Šibenik.. varijacije i kombinacije.. 2. Zbornik radova VŠTM . J. Šibenik.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. J. Binomna razdioba. Perkov. 2. Perkov. Šibenik. Šibenik. Perkov. Vol. 4. TIM. 3. S.. Vol. 2004. Perkov. Skripta. Perkov. 2.. 2004. 2. Šibenik. 2004. TIM.... 2004. 4. 2. 5. Vol. Zbornik radova VŠTM . Perkov... 6. J. Perkov. Prebrojavanje: permutacije. Perkov. 2003. J.. J. Interna skripta.. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M14 Statistika 1. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova 11. Uvjetna vjerojatnost. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. J. Perkov. 8. Zbornik radova VŠTM . J. Protokol vježbi.. Zbornik radova VŠTM . Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. Vol. 2. J. 3. Šibenik. Zbornik radova VŠTM .. J.

Upravljanje okolišem. Radić. surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane. pod mentorstvom akademkinje prof. polje – EKOLOGIJA.. March 2005. a od veljače 2005. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora. Lambaša Belak. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom: «Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive». Zagreb. 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. travnja 2003.radic Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja. dr. 10.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: tanja@vstsi. Alumni koordinatora.vstsi. i komentorstvom mr. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.“ koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom dodjele rektorove nagrade. 115 .hr http://www. Biološki odsjek. Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. 1997. Sibile Jelaska. Suautor je ili autor više stručnih radova te surađuje u pisanju skripta i handouta. Popis skripti: 1. Mentorska praksa i Praksa u turizmu. U ožujku 2004. U listopadu 2003. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.. smjer molekularna biologija. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu (opća – VII gimnazija). Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia. rujna 1978. Diplomirala je 10. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša. sc. Nataše Bauer. i stekla zvanje diplomiranog inženjera biologije. T. Tehnologija prometa Životopis: Tanja Radić rođena je 8. Ž. od listopada 2004. Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth.hr/nastavnici/t. sc.Ime i prezime: Zvanje: Tanja Radić asistent (2003. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. i koordinatora izrade nastavničkih web stranica.

. Radić. Ž. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na biocenoze. Lambaša Belak. 5. Radić. S. TIM. 12.. Zbornik radova VŠTM.. Časopis Održavanje i eksploatacija. Zbornik radova VŠTM. T. Lambaša Belak. Interna skripta. 4. Vol. Vol. Lambaša Belak. Ž. 2.. T. 2005. Ž... Zbornik radova VŠTM. Radić. 2004. 5. Radić.. Vol. Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju krutog otpada na slivnom području rijeke Krke. Radić. Ž... Šibenik. elaborata i dr. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Belak. 2. Gospodarenje otpadom. Lambaša Belak. 2. Šibenik. Ž. 2005. Ž. Mikulandra Volić I.. Lambaša Belak.. N.. Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. Pisanje diplomskih radova. TIM. 116 ... Pisanje diplomskih radova. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. 10. HDO. Pisanje seminarskih radova.. T. Zagreb.. Radić. T. Čičin-Šain D. Lambaša Belak. 2. 11. 7. Šibenik. Handouti. T. 8. (u pripremi) 2. 2004. Radić. Radić.. – 8. Šibenik. Tehnologija hrane. Radić.. Šibenik.. Pisanje seminarskih radova. Radić. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. 2004.. Ekologija i zaštita okoliša. Perkov J. 2.. S. Radić. Šibenik. Interna skripta. 3. 2005. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 9. Šibenik. Ž. Belak. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park Krka. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005. T. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 2004.. Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na problem oštećenja tla. T.. Popis projekata. Lambaša Belak. Vol. S. Ž. Interna skripta. Međunarodnog skupa održavatelja. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Ž. Handouti.. Ivčić S. Radić T. Šibenik. T. Uloga ekologije u očuvanju zraka.Popis radova: 1. 2005. Lambaša Belak. Vol.. T.. 2004.. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. TIM.. T.. Gaćina.. TIM. Radić.: 1. Interna skripta. T.. T. 2004. Prirodne i otpadne vode i nihovo pročišćavanje.. Lambaša Belak. Šibenik. 2005.. 2004. Lambaša Belak. 2005. Belak. listopada 2005. 2. Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Radić. 6. T. Zbornik radova VŠTM. HDO. Ž.. Zbornik radova 11. T. Radić. Šibenik.

Sukladno broju angažiranih nastavnika. te broju angažiranih nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta Sukladno raspoloživom prostoru.. procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i izvanrednih studenata godišnje. Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta godišnje neovisno o smjeru. čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju. 4. Planirani broj studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata sveučilišnog studija. broj studenata po jednom angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15. a 95% na vježbama. opremi iz točke 4. što omogućava visoku kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog studija. na svakog. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta.2. 117 .6. a s obzirom na kapacitete predavaonica. kabineta i laboratorija. a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje.4. stalno zaposlenog nastavnika. u odgovarajućim segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem. dolazi oko 5 studenata diplomskog studija menadžmenta. od čega se za stručni preddiplomski studij menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata godišnje. temeljem iskazanog interesa sa nastavak studija turističkog menadžmenta. integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90% nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima.6. sveučilišnih i stručnih studija.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija. 4. smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na 150 redovitih studenata godišnje. Proračun opterećenja prostora nastavom. Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta Broj studenata diplomskog studija menadžmenta. prijelaz na druge studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini studija.

000. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.2.000.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta RAČUN OPIS 1 2 3 RASHODI POSLOVANJA 31 Rashodi za zaposlene 321 Rashodi za zaposlene u administraciji 322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 323 Rashodi za vanjske suradnike 32 Materijalni rashodi 321 Naknade troškova zaposlenima 322 Rashodi za materijal i energiju 323 Rashodi za usluge 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put. Tablica T4. noćenje…) 34 Financijski rashodi 38 Ostali rashodi 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 424 Knjige. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona.4.00 370.352.00 kuna godišnje.15. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: IZNOS U KN 3 3.817.000.000.000. troškova amortizacije opreme i zgrada.000. određenog u točki 4.00 1.000.00 220.000.000.00 250.15.00 710. te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1. koja iznosi 5.000.000.3.00 10.000.7.00 1.000.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija menadžmenta.3.817.00 300.00 4.5. troškova osiguranja kapitala.1 i 4.00 700 5.00 200. 1.00 10.072.00 180.00 118 . Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe.000. dnevnice. 1.772. kako je prikazano u tablici T4. troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta.400.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.00 300. 4.280.000.7 Procjena troškova studija po studentu S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija.000.00 2.00 362.000.00 100. izvršen je proračun. putnih troškova gostujućih nastavnika.00 380.000. te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju.6. općih režijskih troškova. a ne procjena.

3. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.3.00 OPIS 2 IZNOS U KN 3 690.00 505.000. određenog u točki 4.00 750.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu diplomskog studija menadžmenta.500.000.00 2.00 285.000.000.00 20.7. kako je prikazano u tablici T4.6.000.000.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta RAČUN 1 3 31 321 322 323 32 321 322 323 329 3299 34 38 4 41 42 421 422 423 424 RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Rashodi za zaposlene u administraciji Rashodi za stalno zaposlene nastavnike Rashodi za vanjske suradnike Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.000. dnevnice.000.500.000.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija.3. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: 35.00 30. te jednog administrativnog djelatnika (1.00 95.00 60 12. noćenje…) Financijski rashodi Ostali rashodi RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Građevinski objekti Postrojenja i oprema Prijevozna sredstva Knjige.00 125.1 i 4.6 koja iznosi 12.000.00 25.00 3.00 119 .00 60.00 60.000.000.4.000.000.00 kuna godišnje.00 40.00 180.00 30.00 60.000.000.000.000. Tablica T 4.

. . U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim rezultatima.kontrola nazočnosti studenata na predavanjima.4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u prethodnom semestru. Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom razdiobom. objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole. seminarima.statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i seminarima . a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta). Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu sudjeluje najmanje dvoje studenata studija.4.evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija. Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova udruge Alumni.kontrola prolaznosti studenata na ispitima. s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem. . Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u točki 3.statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve kolegije. Rezultati ankete studenata su javni. 120 .8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom slijedećih elemenata: . vježbama.2. Pri predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti rezultati postignuti u svim segmentima nastave. a prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove svoje Alumni udruge.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful