VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

Šibenik, 2005.

SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................4 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa .......................5 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6 2. OPĆI DIO ............................................................................................................7 3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9 3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9 3.2 Opis kolegija ................................................................................................11 3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11 3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14 3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16 3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta .................................................................................................20 M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25 M14: STATISTIKA.......................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................................................49 3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52 3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52 3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija............................................................................54 3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56

2

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta .....................................................................................................57 3.7. Način završetka studija ...............................................................................57 3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59 4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59 4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59 4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60 4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60 4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61 4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61 4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61 4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62 4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63 4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66 4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67 4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68 4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71

3

1. UVOD

1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom, kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta. Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu, sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske. Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću (psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta, operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova. Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i strategijskog menadžmenta. Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba

4

programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu" znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu. Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao, stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta, koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske. 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2. Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan (djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri izradi ovog prijedloga diplomskog studija. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,

5

projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta: Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova (www.unipd.it); Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business Administration) (www.wu-wien.ac.at); Facoltà di Economia, Università di Bologna (www.economia.unibo.it); Manchester Metropolitan University Business School (www.business.mmu.ac.uk); Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani (www.ef.uni-lj.si); Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave (www.fm.uniba.sk); Queen Mary, University of London (www.qmul.ac.uk). 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre (core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.

6

Uvjeti upisa na studij 2. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u Republici Hrvatskoj. OPĆI DIO 2. mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili: preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. turizma.3. i razlike programskog slijeda. 2. Nositelj studija: VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU 2.4.4.2.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom programu je: SPECIJALISTIČKI MENADŽMENTA DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 2. preddiplomski sveučilišni studij. uz polaganje razlike programskog slijeda. menadžmenta i - - 7 . određeno je na godinu i pol (tri semestra) za stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija. sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog menadžmenta. preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugim visokim učilištima iz područja ekonomije. Odjela za ekonomiju u Šibeniku. Sveučilišta u Zadru.2. Trajanje studija. vrijednosti 180 ECTS bodova.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa.

i razlike programskog slijeda. - - 2. ako je u toj zemlji primijenjen. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. "top managementa".) 8 . te sve uvjete za samostalni profesionalni i osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u turizmu. stečene na nivou obrazovanja. a posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. Bolonjski proces u obrazovanju. 2. Bolonjski proces u obrazovanju. ako je u toj zemlji primijenjen. odnosima s javnošću i strategijskog menadžmenta. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. uz polaganje razlike programskog slijeda.6 Stručni naziv Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta: SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec.poslovne informatike u Republici Hrvatskoj.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu polaznik ima kompetencije. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja ekonomije i menadžmenta. diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje uz polaganje razlike programskog slijeda.

1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij. bez smjerova.1 u integralnom obliku s obveznim programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija. 3. ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija.1. Naprotiv. Program diplomskog studija prikazan je u tablici T3.1 Opis programa diplomskog studija Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta. OPIS PROGRAMA Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz preddiplomskog studija) u programskom smislu.3. koji. trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2. iako to ni u kom slučaju ne znači da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog studija. godine. predstavlja nastavak preddiplomskog studija. 9 . Osim predloženih izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog studija. Svi programski sadržaji derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku (modul M1. u programskom smislu. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija (diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni preddiplomski studij. 3. jednogodišnji studij 60 ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997. Visoku kvalitetu stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista Visoke škole za turistički menadžment. koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav). preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava izradom diplomskog rada.

uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda. SEM. SEMESTAR Inovacije i tehnološke strategije Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 30 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija (i drugih sveučilišta).1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED. ECTS M11 M35 M13 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 min. Tjedno Semest. U slučaju 10 .2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ I.Tablica T3./VJ. 6 min. 6 min. Tjedno Semest. 6 min. 30 M30 III. 90 Tablica T3. SEMESTAR Diplomski rad - - 20 300 30 30 min. 3 3 3 3 3 3 45 45 45 45 45 45 1 1 1 1 1 1 15 15 15 15 15 15 ECTS M12 M14 M15 M31 M33 M34 M1X 6 6 6 6 6 6 24 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju M22 M23 M27 M2X II. 30 M21 M24 II. SEMESTAR Poslovna etika Statistika Metode znanstvenog istraživanja Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Menadžment rizika Upravljanje troškovima PRED. 6 min. 6 min. Tjedno Semest. SEMESTAR Menadžment konflikata Poslovne simulacije Izborni kolegij M2A Izborni kolegij M2B Izborni kolegij M2C 3 3 45 45 1 1 15 15 6 6 min. SEMESTAR Psihologija za menadžere Strategijski menadžment Operacijski menadžment Izborni kolegij M1B Izborni kolegij M1C Semest. Tjedno I./VJ. SEM.

mora biti ostvaren i programski slijed kolegija. ali pri tome.izbora kolegija sa drugih studija. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su handout-i. Drugi oblik pomoćnih nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija nastavnog sadržaja. mora biti pripremljen u dva oblika. Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale. Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja. čime se osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj. 3. i principijelno se sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i "case". osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija (koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija) student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom ili zimskom semestru. načina provjere znanja. ECTS bodovnu vrijednost kolegija. seminare i vježbe. a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24 označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru. Poslovne simulacije). obvezne i dodatne literature. broj četiri. 3. Primjenom handout-a u nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja. god. koji su organizirani po nastavnim jedinicama. Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za turistički menadžment od akademske godine 1999. Programski slijed označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu. opis izvedbe nastave. uz navedene uvjete.1 Izvedba nastave Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa primjenjuje se kombinirana metoda./2000. Master) i dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij održava. način određivanja bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem programskog sadržaja kolegija. po semestru diplomskog studija.2. Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s preddiplomskog studija. što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog 11 . opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme.2 Opis kolegija Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u unificiranim formama. kratkog programskog sadržaja.

Primjenom ove metode organizacije i provedbe seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. nazočnost studenata na seminarima i vježbama je obvezatna. Kako se. radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze na web stranicama Škole. Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi potrebno je. izraditi pomoćne nastavne materijale (protokole) primjera (slučajeva.računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi. Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti: . Na seminarima i vježbama studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata. . i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u skriptarnici i na web stranicama Škole. projekata) iz prakse. kod handout-a. potrebno je osigurati dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala. polaganje kolokvija. raznolikost. obrani seminarskog rada. za većinu kolegija realizira se putem primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio seminarskog rada. Mišljenjem Upravnog vijeća Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002. a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog sadržaja seminarskim radovima. Obrana seminarskog rada. 12 . godine. Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme. koji će se iznositi na predavanjima. prije početka nastave.sadržaja. Temeljni cilj koji se postiže primjenom ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog sudjelovanja studenata tijekom predavanja. koji su dostupni studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u skriptarnici ili skinuti sa web stranice). na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih članova studentske grupe. pa su time i javno dostupni. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja nastavnog sadržaja. zbog čega je izvršeno opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave. Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi. a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima prenesenog programskog sadržaja. pri čemu je kolokviju. određeno je pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade handout-a potrebne kvalitete. provjere i ocjenjivanja izrade seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. Na seminarima i vježbama studenti obvezno kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada.izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama.

Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta.1. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta. seminara i vježbi kako je navedeno u 3. C7. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odovara 1. C4. 13 .3. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. C3.2. C2. C6. vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta. C5.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta. vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi: C1. C8. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima.5 sati opterećenja studenta.2. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij.

ekonometrije i sl. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja. C11. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr. matematika.3 Provjera znanja i način polaganja ispita Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijelog semestra. C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja. 3. računovodstvo. simulacija. C13.5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11) + E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12. nastavnik i 14 . vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja. statistika.C9. informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta. C15. numeričkih metoda. Za vrijeme predavanja "case" metodom. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike. građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika. Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1.2. C14. C12. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta. C13. statistike. C10.

Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju. ocjenu seminara. AS4.asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na predavanjima. izraženo kao ocjena kolokvija. AS5 i AS6 prema tablici T3. AS2.3 Tablica T3. AS3.4 Sustavi ocjenjivanja Sustav ocjenjivanja Ocjena izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (1) nedovoljan (1) A B C D E FX F Broj bodova > 90 > 77 > 64 50 < 50 > 90 > 80 > 70 > 60 > 50 > 40 < 40 Hrvatski sustav Anglosaksonski sustav 15 . u ovisnosti o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest shema formiranja završne ocjene AS1. projekata. Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome). Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima. kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija Shema određivanja broja bodova Oznaka L 1S 2S P 1C 2C WE OE Σ Nastavna aktivnost AS1 Predavanja Jedan seminarski rad i obrana Dva seminarska rada i obrana Stručni projekt i obrana Jedan kolokvij Dva kolokvija Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita Ukupno 10 25 35 30 100 AS2 10 30 30 30 100 AS3 10 35 25 30 100 AS4 10 40 20 30 100 AS5 10 40 50 100 AS6 10 30 30 30 100 Tablica T3.

4 – slažem se. Centar za razvoj i kvalitetu – Zagreb).3.5 Obrazac za anketiranje studenata ANKETNI UPITNIK Kolegij Datum Nastavnik Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem. posebno sam zadovoljan s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 1 2 3 4 5 16 . Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u tablici T3. Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima. Organizacija nastave Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara Nastava je redovita Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja Količina dobivenih informacija je dovoljna Redoslijed tema je prihvatljiv Program čini logičnu cjelinu Teme su aktualne i povezane su s praksom Program je dobro dokumentiran primjerima Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi Nastavnik Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju Asistent Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju UKUPNA OCJENA NASTAVE U nastavi mi se posebno svidjelo.o. 2 – ne slažem se.13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi se na dva načina. 3 – prihvaćam. Statističkom obradom rezultata svih studenata po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje od odabrane statističke razdiobe. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa.o. Tablica T3. Anketiranjem studenata dobiva se uvid u stanje nastave pojedinog kolegija.

Tablica T3. 4 – slažem se. Organizacija studija Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 Program čini logičnu cjelinu 1 2 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 Opća ocjena nastavnika studijskog programa Djeluju stručno i sigurno 1 2 Izlažu razumljivo 1 2 U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 Obradili su planiranu materiju 1 2 Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama. posebno sam zadovoljan / zadovoljna s: 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 17 . 2 – ne slažem se. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija. 3 – prihvaćam. 1 2 UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 U studiju mi se posebno svidjelo.6 Obrazac za anketiranje studenata Studij i smjer ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI Modul Godina prvog upisa Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem.

zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati. smanjiti (-) + = Ekonomija + = Računovodstvo i financije + = Menadžment + = Matematika i statistika + = Poslovna psihologija + = Informatika + = Pravo + = Jezici + = Mentorska praksa U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x) Ekonomija Računovodstvo i financije Menadžment Matematika i statistika Poslovna psihologija Informatika Pravo Jezici Mentorska praksa Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 Komentar: 5 5 5 5 5 5 5 5 5 - 5 18 . Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija 1 2 3 4 Ekonomija 1 2 3 4 Računovodstvo i financije 1 2 3 4 Menadžment 1 2 3 4 Matematika i statistika 1 2 3 4 Poslovna psihologija 1 2 3 4 Informatika 1 2 3 4 Pravo 1 2 3 4 Jezici 1 2 3 4 Mentorska praksa Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+).Tablica T3. izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u cjelini sa stajališta praktične primjene znanja. zadržati istim (=).7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge Stručni naziv ANKETNI UPITNIK – ALUMNI Firma Radni staž Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5. . te predložite promjenu zastupljenosti glavnih grupa kolegija u studijskom programu. = zadržati istim.smanjiti) ili označavanjem (x izbor).

put IV. put II. put (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) Ispitni rok: Datum: R I III. put (2) (3) (4) (5) IV. put (5) III.8 Priprema podataka za analizu prolaznosti ANALIZA PROLAZNOSTI Kolegij: Broj prijavljeniih studenata: Broj studenata koji su pristupili ispitu: Broj studenata kjoi nisu položili ispit: I. put Broj studenata koji su položili ispit: I. put II.Tablica T3. put (2) (3) (4) (5) suma indeksa uspjeha broj studenata koji su položili ispit Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit Sintetički indikator uspjeha = 19 .

........................................................................................................................49 20 ..........2................................................................................................................................................................................................................................3.....................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .......................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................43 M33: MENADŽMENT RIZIKA.................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT ..............................................................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE........................................................................6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ............................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO.................................25 M14: STATISTIKA.........................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE..................................................................................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ....................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA...40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE .........................................................................................................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA .

Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. asertivnost. 21 . Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje. Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. samootkrivanje. aktivno slušanje. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa. Kroz teme seminarskih radova. pravila komunikacije). U pripremi.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju). gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. komponente međuljudskih odnosa – verbalna i neverbalna ekspresija. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Stereotipi i predrasude . Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.2. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. protokola primjera seminara. važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. empatija. mehanizmi koji utječu na promjenu stava). drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. komponente stava i njihova uloga u ponašanju.

Components.Concepts. socijalna kompetencija). Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji.agresivno ponašanje. zaslon.2. C. Brown & Benchmark.. Buley. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). L. naklada Slap..5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s prirodom međuljudskih odnosa. Sukob i nenasilno rješavanje sukoba. Brown Publishers. Oxford. B.M.. W. Jastrebarsko. Osnove socijalne psihologije. faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac – grupa.. S. socijalna inhibicija. SmartBoard. J.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1.. Spitsberg... Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. D. Moral (teorije razvoja morala). 1990. K. M. Obvezna literatura: Penington. Conteporary Perspectives on Interpersonal Communication. and Contexts. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Petronio. Dodatna literatura: Pearsons. LCD projektor. USA.C. J. Alberts. Interpersonal Communication . 22 .2. 1993. 1997. Hecht. H. J. formiranje i uloga u međuljudskim odnosima.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1..

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M12: POSLOVNA ETIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Norme i 23 . načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam. stakeholder etika – etika subjektivno i objektivno zainteresiranih sudionika organizacije. protokola primjera seminara. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Kodeksi. zakoni.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Adam Smith. U pripremi. prava te objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju. klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. Kroz teme seminarskih radova. zaštita ljudskih prava. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Ljudska prava.2. shareholderi – dionička etika – etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. profesionalni kodeksi. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. normativna etika te suvremene poslovne etičke teorije. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. Poslovna načela: Etička načela – Kant i suvremena etika. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Deskriptivna. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija.

USA. predstavljanja. Interpersonal Communication-Concept. Zagreb.. SmartBoard. Spitzberg. C.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu. poslovnih susreta. bonton etika. 2002. and Contexts. etika sastanaka. C.. D. F.2. etika u komuniciranju. Brown Publishers. B. Intercultural Communication. etika neformalnih i često nepisanih pravila. 24 .2. Pennington. kao i primjena istih na radnom mjestu.bonton. A. Dodatna literatura: Pearsons. Sinergija. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Sage Publications. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. etika i protokol. 1997. Jandt. Naklada Slap. Kolumbić..: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. J. Components.. Obvezna literatura: Bebek.. 1990. 2000.. H. pridržavanje i nepridržavanje tradicije. Poslovna etika. LCD projektor. bonton na radnom mjestu. B. Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko. WM. London. te shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela poslovanja. zaslon.

Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Lociranje i planiranje kapaciteta objekta. menadžersko predviđanje. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Razvoj novog proizvoda. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u operacijski menadžment. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. statističke metode kontrole kvalitete. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. upravljanje linijom 25 . Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Kroz teme seminarskih radova. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. nacrt objekta. U pripremi. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.2. mjerenje performanci rada. upravljanje kvalitetom. protokola primjera seminara. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. procesi proizvodnje i pružanja usluga. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski menadžment. Financijske analize u operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. pitanja ljudskih resursa u operacijskom menadžmentu. Konkurentnost i operacijska strategija.

2. Aquilano.. 2003.. R. M.. 4/e. utvrđivanje rokova. Chase. J. SmartBoard. Fundamentals of Operations Management. s procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište. Dodatna literatura: Stevenson. pravovremeni sustavi. zaslon. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. 26 . pa sve do korištenja suvremenih kvantitativnih aplikacija. B. agregatno planiranje. McGrow Hill. McGrow Hill.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1.. Operations Management.čekanja. upravljanje lancem nabave. Obvezna literatura: Davis. teorija nizova. LCD projektor.5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1. W. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). donošenjem odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata. 2005. N.2. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. J.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14/C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija.

q) modeli i njihova primjena u prognoziranju. Primjene u ekonometriji. Pojam VAR modela. Uvod u programski paket SAS i StatMaster. Diskriminacijska analiza. marketingu i drugim područjima. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode). Baze podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i poslovnim procesima. Stacionarni stohastički procesi. ARIMA (p. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Tablični kalkulator i njegove analitičke funkcije.2. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli. Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni. 27 . Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Stratificirani i drugi složeniji designi.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Dijagram toka istraživanja pomoću uzorka. Faktorska analiza. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Programska potpora za statističku analizu podataka i modela. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Metoda glavnih komponenti. Kakvoća podataka. Primjene u istraživanju tržišta i drugim područjima. Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne autokorelacije.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M14: STATISTIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.d. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Modeli vremenskih serija i prognostički modeli.

Priručnici za programsku potporu SAS..Obvezna literatura: Šošić. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. 17 sati 28 * 1. LOTUS. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Zagreb. 2004.5 = 42 10 sati 20 sati 30 sati 31 sat 150 sati 28 . I.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. SmartBoard. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).2. Školska knjiga. Primijenjena statistika. LCD projektor. zaslon. StatMaster. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse. Englewood Cliffs: Prentice Hall. P..2. EXCEL Dodatna literatura: Newbold. Statistics for Business and Economics. 1997.

Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. postavljanje hipoteze. Opažanje pojava. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. protokola primjera seminara. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Značaj kontrolnog eksperimenta. eksperimentalna analiza. Pisanje znanstvenog rada. znanstveno priopćenje. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. projekt. 29 . Kroz teme seminarskih radova. koncept. provedba.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Prezentacija znanstvenog rada. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Hipoteza. odabir statistički značajnih. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. U pripremi. plakat. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Citiranost. referentnih rezultata. Dinamička analiza. eksperimentalno modeliranje.2. prikaz rezultata istraživanja. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Simulacija. publikacija. prezentacija rada na znanstvenim skupovima. Statistička obrada rezultata. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Planiranje i izvođenje istraživanja. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Pojam i definicija znanstvenog istraživanja.

Hoteljerski fakultet u Opatiji. M. Opatija.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Ekonomski fakultet Zagreb.5 = 33 5 sati 2* 20 = 40 sati 2 * 5 = 10 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1.2.. Dodatna literatura: Žugaj. J..Obvezna literatura: Kniewald. Ivanović.. samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici. Multigraf. 1993.5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih istraživanja. Samobor. Žugaj. Zagreb. 2000. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. 30 . zaslon. Rijeka.. Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela. 1997. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Z. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. M.2. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. SmartBoard. Zelenika. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 1989. LCD projektor.. Fakultet organizacije i informatike. Metodika znanstvenog rada. 1996. R. Varaždin.

percepcija. analiza slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Programski sadržaj: Početak i razvoj sukoba. Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Vođenje sudionika vještinama pregovaranja. umijeće razgovora. rješavanje različitih konfliktnih situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Nastava se izvodi uz pomoć računalnih prezentacija.2. Programski sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra". pomoć sudionicima sukova u planiranju budućih interakcija. postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju. procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju problema kroz medijaciju. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. uloga medijatora. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M21: MENADŽMENT KONFLIKATA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Vježbe obuhvaćaju pripremu izrade i obrane dva seminarska rada. dok se primjeri strategija. Aktivno slušanje. zahtjev za 31 . izbor medijatora. uključivanje treće strane. vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka. taktika i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. uzroci. Posredovanje. shvaćanje drugih.

Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih strana. razumijevanje vremenskog okvira. kulturološke i ideološke razlike). G. 2000. J. SmartBoard. podjela većih pitanja u manja. M. Dodatna literatura: Nichols.jasnoćom. P. posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja. izbjegavanje pretpostavljanja i zloće. fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika. izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike.. strpljivost. The Guilford Press. Jossey-Bass Publishers. definiranje rješenja temeljenih na interesima. efektivna upotreba humora. 32 . 2004.2. Winslade. Obvezna literatura: Billikopf.. fokusiranje na problem a ne na rješenje.. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. G.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 7 19 sati 26 * 1. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. E. odjeljivanje problema od samosvijesti.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). The Regents of the University of California. and Monk. planiranja. zadržavanje integriteta.. zaslon. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).5 = 39 5 sati 10 sati 2 * 5 = 10 sati 67 sati 150 sati 19 (C1) + 26 * 1. Narrative Mediation: A New Approach to Conflict Resolution. The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve Relationships. 1995. San Francisco. priznavanje grešaka i ispričavanje. osjetljivost na kulturološke barijere (zajedničke značajke svih ljudi. procjene drugih. odbacivanje slabih rješenja. LCD projektor. New York. Helping others resolve differences.2. kontrola emocija.

Racionalno korištenje vremena. TQM. U pripremi. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. kontrola rezultata istraživanja i razvoja.2. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Kroz teme seminarskih radova. Tehnološki razvoj i multikulturalni menadžment. brainstorming. Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. Proces inovacija. informacija i kvaliteta. Istraživačko razvojni projekti. značaj inovacija u gospodarstvu. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Inventivnost. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Generičke tehnologije i inovacije. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Tehnike stvaranja ideje. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Izvori i vrste inovacija. Kontrola i upravljanje kvalitetom. protokola primjera seminara. 33 . Upravljanje resursima. Predviđanje tehnoloških promjena. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Inovacije. kontrolni sustavi. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Kreativno mišljenje. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. ISO standardi. inovacijsko društvo.

Obvezna literatura: Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb, 2003. Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999. Dodatna literatura: Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004. Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb, 1999. Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991.

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1,5 = 33 5 sati 10 sati 35 sati 10 sati 34 sati 150 sati

23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.

34

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M23: TEHNOLOGIJA PROMETA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline. Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom, željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje. Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske. Obvezna literatura: Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002. Dodatna literatura: Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.

35

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 52 sata 150 sati

19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.

36

modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa softverom Arena. Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje.simulacija u donošenju odluka. vrednovanje konceptualnog modela. način modeliranja. simulacijske strategije. trofazna strategija simulacije.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. struktura računarskih alata za simulaciju diskretnih događaja. podjele simulacijskih modela. modeliranje i računala.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M24: POSLOVNE SIMULACIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. osnovni koncepti. konceptualni simulacijski modeli. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi simulacije diskretnih događaja. izvođenja simulacijskih eksperimenata i njihova analiza. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra".2. linearni kongruentni generatori.. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. testiranje generatora slučajnih brojeva. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. tipovi simulacijskih modela. Simulacijski softver arena: kriteriji izbora simulacijskog softvera. analiza 37 .. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija računarskog modela. slučajne varijable i njihovo generiranje. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. dijagrami ciklusa aktivnosti. razvojne tendencije simulacijskog softvera. generiranje uzoraka: generiranje slučajnih brojeva.

osnovne naredbe jezika dynamo. Zagreb. 3rd Edition.2. usporedba alternativnih sistema. M. Školska knjiga. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). analiza izlaza simulacijskih eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema..5 = 39 10 sati 20 sati 2 * 10 = 20 sati 20 sati 28 sati 150 sati 38 . Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Marklund. Dodatna literatura: Warren.2... dijagrami toka. V. D. pristup sistemske dinamike. 1993. testovi slaganja. procjena parametara razdioba. McGraw Hill. W. Prentice Hall.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1.. SmartBoard. Kelton. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). dijagrami uzročnih petlji. modeli procesa odlučivanja. zaslon. upravljanje nivoom zaliha u poduzeću. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom. England. Simulation and Design. K. Simulation Modeling and Analysis. 2002.. Simulacijsko modeliranje. John Wiley&Sons LTD. 2004. tehnike redukcije varijance. 2000.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 19 sati 26 * 1. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih eksperimenata. Čerić. Competitive Strategy Dynamics. Business Process Modelling. J. Obvezna literatura: Laguna. simulacija sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike.ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. LCD projektor..

39 . izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje.

rokovi. mjerenja uspješnosti. Projektni tim. Funkcionalno orjentirano programiranje. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. održavanje. Općenito o projektiranju: "top-down" pristup.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. resursi. Formalne metode za specifikaciju. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Dijelovi projekta: korisnici. projektanti. sponzori. ciljevi. okruženje. projektni tim. Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. dokumentacija. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima. Objektno orjentirano programiranje. financijeri. Općenito o specifikaciji. Mjera kvalitete. Dinamika i rokovi. komunikacije. Modeliranje sustava. Specifikacija softvera. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba korisnika. Ljudski faktori u softverskom inženjerstvu. Ciljevi softverskog inženjerstva. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom.2. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. algebarske i one zasnovane na drugim matematičkim modelima. izvođači. implementacija. Osiguranje kvalitete kod projektiranja. SMART ciljevi. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. projektiranje. Faze u razvojnom ciklusu softvera: specifikacija. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Projektiranje (design) softvera. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. 40 . Definiranje i specificiranje zahtjeva. testiranje.

M...: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom.. Obvezna literatura: Sommerville. S. Softverski projekti: posebnosti. Alati i radne okoline za programiranje. SmartBoard. zaslon. Dodatna literatura: Pont.2. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 6th Edition. J. Fifth Edition. With UML and C++. stil programiranja. A.Schach. testiranje i održavanje softvera. McGraw-Hill. New York 2000. New York 1999. Wokingham 2000.5 = 42 5 sati 10 sati 2 * 10 = 20 sati 56 sati 150 sati 41 . I. Software Engineering with C++ and CASE Tools. Harlow 1996. 2000. Classical and Object-Oriented Software Engineering. S. S. Finkelstein.. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Software Engineering.5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 17 sati 28 * 1. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa.Implementacija.R. Addison-Wesley. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini. The Future of Software Engineering. LCD projektor. Koordinacijski mehanizmi. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Addison-Wesley. 4th Edition. Pressman. Dokumentacija sustava. McGraw-Hill. Razvoj programa. IEEE Computer Society. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. R.2. Software Engineering: A Practitioner's Approach. Resursi.

42 . održavanje sustava i dokumentacije sustava. testiranju sustava i komponenti sustava.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju ciklusa razvoja sustava.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja). Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija, prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.). Obvezna literatura:

43

Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996. Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991. Dodatna literatura: Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice Hall, New York, 2003. Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog programiranja. 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 30 sati 20 sati 26 sati 150 sati

44

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M33: MENADŽMENT RIZIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama. Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika. Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives). Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.

45

te razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski proces odlučivanja. John Wiley & Sons Inc. 2003..5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta. Autorizirana predavanja.2. J. & Niehaus G.. VŠTM Dodatna literatura: Lam. The Jossey-Bass Business & Management Series. M. SmartBoard. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).5 = 33 5 sati 25 sati 20 sati 5 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Komercijalni ugovori o osiguranju. New Jersey. 46 . Risk Management and Insurance.Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. Korporacijska odgovornost prema trećim stranama. Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls.. 2004.. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Bešker. Davidson Frame. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. zaslon. 2nd edition.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers. J.2. LCD projektor. Obvezna literatura: Harrington. Odštete radnicima i ozljede radnika. 2003. S. McGraw-Hill/Irwin.. New York.

Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Upravljanje troškovima u decentraliziranoj organizaciji. Strateški pristup upravljanju troškovima. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Kroz teme seminarskih radova. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Obračun troškova po poslovima. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. U pripremi.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Predmet i zadaci upravljanja troškovima. Analiza obujam-trošak-profit. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. protokola primjera seminara. Suvremene koncepcije troškova. 47 . Upravljački sustavi kontrole troškova. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Planiranje troškova. Uloga troškova u upravljačkom procesu. Obračun troškova po procesima. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.2. Informacijski sustav za upravljanje troškovima. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta.

Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Zagreb. Menadžersko računovodstvo. Stenzel. RRIF. a što podrazumijeva shvaćanje uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja. Essentials of Cost Management. C.. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za praktično upravljanje troškovima u poduzeću. SmartBoard. upoznavanje s mogućnostima efikasne kontrole i korektivnih akcija. 2003... 8. M.5 = 33 10 sati 20 sati 25 sati 5 sati 34 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Wiley. Zagreb. zaslon. J.. stjecanje sposobnosti uspješnog planiranja troškova. i Klačmer. RRIF plus. 2002. te korištenje informacijskih sustava u upravljanju troškovima.2. Belak. br. 1995. LCD projektor. V. 48 . M. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S3) (C6): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Dodatna literatura: Cingula.Obvezna literatura: Stenzel. Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 − Tjedno 4 3 1 − ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Kompleksi multinacionalne okoline. Definiranje misije poduzeća. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Industrijske analize. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Operativna okolina. Dimenzije i formiranje strategija.2. U pripremi. Pristup zahtjevu odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća. Javni imidž. protokola primjera seminara. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Razlozi internacionalizacije. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. Multinacionalno 49 . Ciljevi i filozofija poduzeća. Formuliranje strategije. Osnove oportunitetnih strategija. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. Kroz teme seminarskih radova. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita.

i sur.2. Zagreb. strukture. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 10th Edition.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih informacija okoline. Sustavi nagrada. J. Institucionaliziranje strategije. Obvezna literatura: Buble. Strategic Management: Concepts and Cases. LCD projektor.2. Glavne strategije. funkcionalne strategije i poslovne politike. Ekonomski fakultet.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Organizacijsko vodstvo i kultura. David. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Dodatna literatura: Deželjin. 1997. zaslon. F. Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. godišnji ciljevi..strateško planiranje. Prentice Hall. Operacijski kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava. vodstvo i kultura. Razmatranje vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. Split. 2002. Strategijski management. vođenje i vrednovanje strategije. 50 .. i sur. SmartBoard. Poduzetnički menadžment. M. Sveučilište u Rijeci.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski menadžment omogućavaju definiranje misije. Selekcija dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija. Strategijske analize i izbor. Integracija rezultata u strategiju management procesa.. odgovornosti poslovnog sustava. Sekvence ciljeva i selekcija strategije. Strategijska kontrola. Razvoj funkcionalnih strategija. 2005. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Operacionaliziranje strategije.

51 . Omogućen je uvid u ciljeve.analize i strategije poslovnih aktivnosti. definiranje setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava. koje se stvarno na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse.

3.3.3 Struktura studija. Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana konzultacija. opterećenja nastavom od 660 sati. Temeljem najvećeg opterećenja studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij.3. određenih na temelju ECTS kreditnih bodova.1 i T1.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom preddiplomskog studija. Udjel izbornih kolegija. Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema tablicama T1. Ovakvim odnosima opterećena nastavom i ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u predviđenom roku. 3. 3.61. ritam studiranja i obveze studenata.3. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova u što je uključena izrada magistarskog rada.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri semestra. 3. Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija.2. pripreme ispita i polaganja ispita. diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog diplomskog studija. 52 . Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim opterećenjima studenta iznosi 1.2 Ritam studiranja i obveze studenta Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. Kako se radi o dvogodišnjem studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću godinu studija.

Tablica T3.14 Programski slijed predmeta Kolegij 1 Financijska matematika Ekonomika trgovačkih društava Ekonomika neprofitnih organizacija Građa računala i operacijski sustavi Kolegiji koje treba prethodno položiti 2 Matematika Osnove ekonomije Upravljanjem okolišem Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Informatika Matematika Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Trgovačko pravo Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Menadžment Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Trgovačko pravo Radno pravo Matematika Informatika Građa računala i operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Financijsko računovodstvo Osnove menadžmenta Poslovno komuniciranje Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Osnove računovodstva Marketing Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Radno pravo Poslovna statistika Menadžersko računovodstvo Poduzetništvo Projektiranje sustava i analiza informacijskih Poslovna organizacija Financijski menadžment Poslovno pregovaranje Baze podataka 53 .

Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu visokog obrazovanja RH određen na jednak način. Kod zamjene izbornog kolegija studija ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego zamijenjeni kolegij. obveznim kolegijima smjera ili izbornim kolegijima. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija. 54 .4.Financijske institucije i tržišta Menadžment usluga Upravljanje kvalitetom Menadžment ljudskih resursa Business Intelligence Menadžment turističke destinacije Turističke agencije i turoperatori Poslovni informacijski sustavi Osnove ekonomije Osnove računovodstva Menadžersko računovodstvo Trgovačko pravo Trgovačko pravo Osnove ekonomije Osnove računovodstva Upravljanje okolišem Tehnologija hrane i pića Menadžment Poslovna organizacija Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Poslovna organizacija Poslovna statistika Matematika Financijska matematika Menadžment Radno pravo Trgovačko pravo Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Menadžment Menadžment Trgovačko pravo Teorija i organizacija turizma Turističke agencije i turoperatori Upravljanje okolišem Marketing Osnove ekonomije Teorija i organizacija turizma Tehnologija hrane i pića Informatika 3. studentu će se priznati isti broj kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i položeni kolegij.

ali samo kao izborne kolegije. što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru Odjel Odjel za arheologiju Kolegij Nacionalna arheologija Turističke regije svijeta Osnove urbane geografije Odjel za geografiju Prometna geografija Pomorska geografija Ekonomske integracije u svijetu Poslovno komuniciranje Poslovna etika Etnologija i turizam Engleski jezik Odjel za informatologiju i Talijanski jezik komunikologiju Njemački jezik Francuski jezik Ekonomika turizma Management turističkih destinacija Avangarda i post moderna Odjel za povijest Fantastična umjetnost umjetnosti Figurativna umjetnost moderne i postmoderne Skulptura XX stoljeća Psihologijski aspekti Interneta Psihologija komuniciranja Kroskulturna psihologija Ispitivanje javnog mnijenja Odjel za psihologiju Socijalna patologija Privrženost kroz životni vijek Psihologija kreativnosti Psihologija socijalne pravde Sociologija kulture Sociologija politike Odjel za sociologiju Sociologija morala Socijalna ekologija Odjel za engleski jezik i Jezik i kultura književnost Odjel za povijest Kulturna antropologija 55 . uz priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova. navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru. Tablica T3.15.U tablici T3.

16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na stranom jeziku s navedenim stranim jezikom. Održavanje broda Multimodalni transport Sredstva pomorskog transporta Integralni transportni sustavi Ekonomika pomorstva Morska tehnologija Brodska terotehnologija Tereti u pomorskom prometu Poslovne simulacije 3. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U tablici T3.16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku Strani jezik Engleski Kolegij Psihologija za menadžere Menadžment konflikata Poslovne simulacije Operacijski menadžment Metode znanstvenog istraživanja Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 56 .Odjel za pomorstvo Mediteranska kulturna povijest u 20 st.5. Tablica T3.

koji se temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima. 3. ako se u zemlji u kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces. ostvareni broj bodova se priznaje u cijelosti.3. U tom slučaju kao položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio prije prekida studija. U principu diplomski rad student može izabrati iz obveznih kolegija studija. prezentacijama i projektima koje je student izradio u diplomskom studiju. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH. Ukoliko se nastavni sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. Način završetka studija Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom diplomskog rada. Ukoliko je poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja. 3. Student diplomskog studija koji je izgubio 57 . ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje.8. Ukoliko student želi izraditi diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi Stručno vijeće Škole. Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja. Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje dekan Škole. uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja.7. Kod prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu.6. priznaju se u cijelosti s punim brojem ECTS bodova. Ako se želi zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti sljedeći postupak. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida studija. kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija nakon položenih svih ispita diplomskog studija. pod nadzorom mentora.

58 .pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom diplomskom studiju. može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog slijeda.

Predavaonica A . Predavaonica C.Predavaonica F . opremljena je sa 16 računalnih radnih stanica umreženih u nastavnu mrežu. LCD projektorom.5m). računalom. VCR-om.5mx2. električnim projekcijskim platnom (3.2x5m) i klima uređajem. VCR-om.Predavaonica D .2m) i klima uređajem. LCD projektorom. bijelom pločom (1.4. na adresi Trg Andrije Hebranga 11. 22000 Šibenik. opremljena je namještajem.1 Predavaonice . bijelom pločom (1. Predavaonica A. LCD projektorom.Predavaonica E .Predavaonica H (IK2) . računalom. grafoskopom. kapaciteta 30 mjesta.5m).5x3.Predavaonica B . računalom. kapaciteta 250 mjesta. televizorom (8o cm). opremljena je namještajem. sredstvima za zamračivanje. grafoskopom.8x1. Predavaonica D. VCR/DVD. bijelom pločom (1. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4. LCD projektorom. Predavaonica B.8m).Predavaonica G . projekcijskim platnom (1. sustavom razglasa. bijelom pločom (2.2m) i klima uređajem. projekcijskim platnom (2. 4.TCR 250 mjesta 90 mjesta 16 računalnih mjesta 30 mjesta 50 mjesta 60 mjesta 150 mjesta 30 računalnih mjesta 60 mjesta.2x7m) i dva klima uređaja.1 Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment.2. sredstvima za zamračivanje. grafoskopom.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku sastoji se od 4. projekcijskim platnom (1. (informatički kabinet 1).8m). sredstvima za zamračivanje.Predavaonica C (IK1) . 59 . grafoskopom. 16 računalnih stolova. opremljena je namještajem sredstvima za zamračivanje. kapaciteta 90 mjesta. televizorom (80 cm).8x1.2x1.5x1. televizorom (72 cm).

2x4m) i klima uređajem.2.5 m). 4. projekcijskim platnom (2x2m). klima uređajem. 30 računalnih stolova. 60 . 4. dva LCD projektora. TCR predavaonica za udaljena predavanja. LCD projektorom. VCR-om.2x4m) i sa dva klima uređaja. sustavom razglasa. bijelom pločom (1. Biblioteka je opremljena računalom. LCD projektorom.3 Studentska učionica-čitaonica Studentska čitaonica. bijelom pločom (1. učionica opremljena je namještajem za 30 studenata. printerom. s dva računala s pristupom Internetu. LCD projektorom. opremljena je namještajem.2 Biblioteka Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4. 4. kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem. drugim potrebnim namještajem i klima uređajem. televizorom (80 cm). obveznu i dodatnu literaturu. kapaciteta 50 mjesta. opremljena je računalom LCD projektorom. sredstvima za zamračivanje. bijelom pločom (1. te stručnu i znanstvenu periodiku. Predavaonica G. računalom. fotokopirnim uređajem. grafoskopom i s dva klima uređaja. opremljena je sa 2 računala.000 naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima.2.5m). projekcijskim platnom (2.5x2.2x2m). VCR-om. grafoskopom i klima uređajem.5 m). opremljen je s 31 računalnom radnom stanicom umreženom u nastavnu mrežu. Predavaonica H (informatički kabinet 2). Predavaonica F. grafoskopom i klima uređajem.2x3m). projekcijskim platnom (2.2. komunikacijskim čvorištem. grafoskopom. nastavnim programom. Smartboard-om. a koji obuhvaćaju svu. dvije kamere. policama za knjige. pločom za oglase studenata. kapaciteta 60 mjesta. bijelom pločom (1. klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike. kapaciteta 150 mjesta. sustavom osvjetljavanja i zamračivanja.5x2. 16 umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima. grafoskopom.Predavaonica E. projekcijskim platnom (2. foteljama sa preklopnim stolićima.5x2. opremljena je računalom. televizorom (80 CM).4 Nastavnička čitaonica Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionicečitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika.

2. 4. fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem. namještajem. arhivskim ormarom i klima uređajem. telefonom. studentske referade. uređajem za neprekidno napajanje. Uredi prodekana opremljeni su namještajem.00-20. 4.4.2. printerom. ured koordinatora nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom prostoru ukupne površine 110 m2. printerom.6 Nastavnički kabineti Za potrebe održavanja konzultacija. ureda tajnika. flipchart-om i klima uređajem. telefonskom centralom s 32 lokalna broja.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala). nadzor nastave. Uredi dekana i prodekana. klima uređajem i sa šest servera za backup podataka internih računalnih mreža.00 sati. nadzornim čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole. sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem.2. 61 . ureda za organizaciju. stručnog i znanstvenog rada nastavnika.2.8 Uredski prostori Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i sastoje se od ureda dekana i prodekana. ureda računovodstva. Čvorište CARNeta opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek. priključkom na Internet. Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala. prihvat i smještaj gostujućih nastavnika. 4. printerom. uređajem za nadzor telefonske centrale. namještajem. Svaki nastavnički kabinet opremljen je s dva računala. i sredstvima za klimatizaciju. fotokopirnice. Sastoji se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim studentima. Ured poslovne tajnice opremljen je računalom. posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08. računalom.5 Internet konzola Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata. Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera. namještajem. printerom i klima uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave). Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta.

ormarima za smještaj svečanih toga za potrebe promocija. videorekorderom i klima uređajem. dva telefona.Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu. Prostori su opremljeni oglasnim pločama. Nadzorni centar opremljen je i uređajem za neprekidno napajanje. opremom za spiralno i toplinsko uvezivanje radova. Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem. te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a 4. 62 . sustavom stalnog digitalnog video nadzora. Studentska referada opremljena je potrebnim namještajem te klima uređajem.2. televizorom. printerom. Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32 kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. klima uređajima (pet uređaja). Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala. kojim se osim ovih prostora nadziru i predavaonice. integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade koji se sastoji od tri umrežena računala. namještajem i klima uređajem. arhivskim ormarima i tri kompleta uredskog namještaja. telefaks uređajem. opremljen je i s dva računala. sprema i sanitarnih čvorova.9 Ostali prostori Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza. biblioteka i čitaonice. Internet konzole i dekanat. računalom i printerom. Fotokopirnica . tri printera.skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji. kasom. flipchart-om. hodnika. stolnim kalkulatorima. aule. Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih dosjea. nadzornom mrežom. mrežnog printera te autonomnog software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih učilišta Republike Hrvatske.

OFFICE XP (uredski paket) .Scanner-i .Interna računalna mreža . Software . 4 kpt.STAR OFFICE (uredski paket) .WINDOWS 98. 2 kpt.4. 2 kom.Televizor .Multimedijska oprema TCR-a .10 Popis opreme Informatička oprema.Video rekorder . 63 .Kamere TCR-a .ORACLE baza za akademsku namjenu . 26 kom.Grafoskop (s postoljem) .REFERADA (prog.Modul RAČUN (računovodstveni simulator) .Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) .LOADSAFE .UPS . 1 kom. Hardware . 6 kom 1 1 66 19 2 50 (Oracle HR) 20 (MSN) 101 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1 1 2(CIAM) 1(ECSAT) 1 1(Blue Peter) 1 70 70 2 1(Dil Software) 14 kom.LCD projektor .Multi Surveillance System (nadzor) . 8 kom. 5 kom.Računala (radne stanice) . 24 kom.CIAM (knjigovodstveni paket) . 7 kom.Računala (serveri) .HULLFORM (hidrostatička analiza) .POWERSIM (simulacijski paket) . za studentsku referadu) Prezentacijska oprema .Modul FINA (financijski simulator) .WINDIWS XP Home (operativni sustav) .WINDOWS 2000 (operativni sustav) .Printeri .2.Smartboard .WINDOWS 2003 (server) . 6 kom. 2 kom.Prijenosna računala .SPSS (paket za statističke analize) . 6 kom.ECSAT (knjigovodstveni paket) . ME (operativni sustav) .Grafoskop (prijenosni) 107 kom.SQL SERVER . 10 kom.mrežni ormari Informatička oprema.STATISTICA (statističke analize) .WINDOWS XP Professional (operativni sustav) .LINUX (operativni sustav) .

- 1 kom.Oprema za interno tarifiranje Oprema za klimatizaciju . 1 kom.Stolovi za računalne radne stanice .5 kW . 1 kom.Telefaks uređaj .5 kW .Interni sustav razglasa .Bijela ploča (whiteboard) . 18 kpt. 30 kom. 1 kom.Konferencijski stol u vijećnici ..Telefon funkcijski/nadzorni . 25 kom.3/3.Uređaj za spiralni uvez . 2 kom.Katedre . 1 kom.Minolta CF1501 (color) .Giljotina Oprema za telefoniju . biblioteke i vijećnice . 1 kom. 12 kom.Stolice/klupe . 70 kom.Oglasne ploče . 20 kom.Prijenosni mikrofoni Oprema ureda. 1 kom. 4 kom.Fotelje u biblioteci . 64 .Uredski namještaj .Konferencijske fotelje 18 kom. 670 kom. 120 kom.5/5. 22 kom.Flipchart Oprema za fotokopiranje i umnožavanje Fotokopirni strojevi .Minolta EP1030 Oprema za uvezivanje i rezanje . 12 kom. 1 kpt. 8 kom. ~ 4000 kom.Fotelje sa preklopnim stolićima .Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 . 1 kom.Knjige . 1 kom.Bibliotekarski ormari . 2 kpt.Promocijske toge . 10 kom.Minolta EP4000 . 4 kom.Klima uređaj 5.2/2. 2 kom.Uređaj za termo uvez . 6 kom. 16 kom. 12 kom 40 kom.7 kW Oprema predavaonica (namještaj) .Telefon .Zasloni (projekcijska platna) .Klima uređaj 3.Minolta EP1054 .Bibliotekarske police .Klima uređaj 2.

CCD kamere . 2 kpt.Stolovi za učenje .Uređaj za neprekidno napajanje 4 kom.. 2 kom. 65 . 20 kom 8 kom 32 kom.Vitrine . 1 kom.Integralna mreža nadzora .Backup računalo . 3 kom.Stolovi u nastavničkoj čitaonici Oprema video nadzora prostora .Računalo .

2 imaju sljedeće značenje.2 realizira se kao nastavni modul koji obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja modula. stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u kojima sudjeluje. u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika. stupac 2 naziv modula. stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CBmetodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja. stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti (koordinacija modula. seminare i vježbe). praksi prilagođeno iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i rješavanja slučajeva iz prakse". predavanja "ex cathedra" metodom. stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik).1 i T4. Stupci u tablicama T4.2. predavanja "case" metodom. Stupac 1 sadrži šifru kolegija/modula. realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama T4. izvedba predavanja "case" (CB) metodom. stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). stupac 8 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.1 i T4. sukladno opisu iz točke 3.2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno. Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta povjereno je asistentima. Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima Svaki kolegij. u tablicama T4. 66 .1 i T4.4. izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom.

67 .1 i T4. Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja.2 navedenim u stupcima 6.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz tablica T4. sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije studija sukladno točki 1 i 2 projekta. obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika nastave. od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati nastave ili 71%. 10 i 11. a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%. 8.3. 7.4. za potrebe ove analize. 9.

ing. 30 Koordinator Mr. Gina Lugović 30 S 15 Koordinator 15 15 Želimir Mikulić.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta Tablica T4. sc.4. Frane Zvonimir Negro 20 20 P(EC) M35 Strategijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain.3. oec.1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. ing. dipl. sc. dipl. dipl. Mira Klarin 15 15 P(EC) M21 Menadžment konflikata P(CB) 30 30 Mr. Gina Lugović P(CB) 30 30 30 S 15 Koordinator Dr. 30 S 15 68 . opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 15 15 P(EC) M11 Psihologija za menadžere Mr. P(EC) M24 Poslovne simulacije P(CB) 30 30 60 V Frane Urem.

prof. dipl.Tablica T4. 60 V 30 Koordinator 30 Dr. ing. Petar Gardijan S 15 30 Koordinator 20 20 Dr. sc. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator Dr. sc. Stipe Belak 30 Metode znanstvenog P(EC) M15 istraživanja P(CB) 15 15 Tanja Radić. mat. ing. Stipe Belak 20 20 P(EC) M13 Operacijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain. sc. dipl. 15 Koordinator Dr. S 15 30 Koordinator Dr. sc. sc. dipl. inž.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. 30 S 15 Koordinator Mr. Ratko Dobre 20 20 Inovacije i tehnološke P(EC) M22 strategije P(CB) 25 25 Mr. Josip Ljubković 15 15 P(EC) M14 Statistika P(CB) 25 25 Josipa Perkov. oec. dipl. 15 69 . Mirko Jakić 45 45 M12 Poslovna etika P(EC/CB) 30 S Nikolina Gaćina. Hrvoje Baričević P(EC) M23 Tehnologija prometa P(CB) 25 25 30 S Tanja Radić. sc. sc.

15 30 Koordinator Dr. ing. 30 S 15 Koordinator 15 Mr. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika – nastavak 1 OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 20 Želimir Mikulić. Josip Ljubković Kvantitativne metode za P(EC) M31 poslovno odlučivanje P(CB) 25 25 V Josipa Perkov. oec. dipl. Frane Zvonimir Negro 15 P(EC) M34 Upravljanje troškovima P(CB) 30 30 Anita Grubišić. sc. dipl. sc. mat. ing 20 P(EC) M27 Softversko inženjerstvo P(CB) 25 25 Ante Panjkota. 30 V 15 Koordinator 20 20 Mr. prof. dipl. Marko Bešker 15 15 P(EC) M33 Menadžment rizika P(CB) 30 30 Divna Goleš. sc. dipl. oec.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. 30 S 15 70 .Tablica T4.

protokola vježbi). Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja. vrijeme zadnjeg izbora u znanstveno nastavno ili nastavno zvanje. Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama. e-mail adresu i adresu osobne web stranice. navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi. skripta. životopis (do jedne stranice teksta).4 Podaci o angažiranim nastavnicima Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje. matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik zaposlen. asistente.4. kojima je. pomoćnih nastavnih materijala (handout-a. povjerena izvedba dijela predavanja "case" metodom. zbirki zadataka. popis svih knjiga. odlukom Vijeća odjela. projekata. temeljem objavljenih radova. elaborata. 71 . te za svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni kolegij i spadaju u područje polje i granu modula. znanstvenih i stručnih radova. ekspertiza.

a u razdoblju od 1978. oženjen. godine u Rijeci.) i majke Branke. Končar” u Rijeci. do 2003. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Nositelj je kolegija Željeznice.).Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail adresa: URL: Kolegij: Hrvoje Baričević Redoviti profesor (2002. Od 1996.) i kolegija 72 . g. te je u Zagrebu doktorirao 1991. godine nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na istom studiju. Nakon višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske. godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara Hrvatske. te participira kolegij Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport).) Pomorski fakultet.).vstsi. sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. na smjeru Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji. te desetak projekata iz područja tehnologije prometa. u svojstvu vanjskog suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu. Tehnologija kopnenog prometa. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972. godine). više od pedeset radova.hr http://www. otac troje djece. 1984. Sveučilište u Rijeci hrvoje@pfri. Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli kvalitete poduzeća “R. U akademskoj godini 1998/99. gdje je nositelj obveznih kolegija: Tereti u prometu. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu. poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986.hr/nastavnici/hbaricevic Tehnologija prometa Životopis: Hrvoje Baričević rođen je 31. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978. do 1988. autor je dva udžbenika. godine. listopada 1953. Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta. godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja čvorišta Rijeke”. Od 2000. Godine 2002. godine obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke. Sigurnost u prometu i Međunarodno otpremništvo. pod matičnim brojem 165742. na dodiplomskom studiju. dvoje autoriziranih predavanja. Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za pomorstvo od 2001. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti. od oca Ivana (pok.

za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999.) i kolegija Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. Baričević. Šibenik. 4. 2. Poletan.. Promet u turizmu. 2000. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. a 1995. g. November 1999. a 1995. H. Rijeka. Godine 1993. do 2001. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. U veljači 2001. g. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. br. 2. 2001. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). Visoka škola za turistički menadžment.. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. H. Symposium ETT 99 / SATNAV. studenoga 1995.. 16.. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. studenoga 1995. 73 . Popis radova: 1. 2003.. Sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. God. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. do 2001. Baričević. Baričević. 2001.Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001.T. Rijeka. g. Baričević. Baričević. Od 1998. g. Traffic Simulation Models. Poletan. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. T. godine u Zagrebu. godine u Zagrebu. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. god. 2002. Baričević. Pomorstvo. Rijeka. Potsdam (Germany). H. do 2003. Godine 1993. Rijeka. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. 3. Pomorski fakultet i Glosa d.15. do 2004. H. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem..d. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. Od 1998. Logističke odrednice prometa na kopnu. Tehnologija kopnenog prometa. Nositelj je kolegija Željeznice.. god. Pomorstvo. do 2004.14. Popis knjiga: 1. H. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. U veljači 2001. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. . Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. H.. God. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta.

. V. Čišić. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. 2. Baričević.. 3.. 1997. Implementacija logistike u multimodalnom transportu. Baričević. Fuzzy Concept of Ship Domain. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). Rijeka. Rijeka. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Boko. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. 8. Čišić. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. 35. Opatija. Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka. Tehnologija kopnenog prometa. 1998.. Trieste. 4. Traffic-Control Signals for Arterial Street.. Opatija 21. 1. Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja cestovne mreže s lukom. 7. Zadar 7. 2000. Distribution of the Power on Internet. Informacijska podrška logističkog procesa u transportu nafte... 8. Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog prometa luke. May 2000. A. 6. P. D. 1996. 2003. Baričević. D.. May 2001. Baričević. br. br.. Baričević.. Baričević... H.. MIPRO proceedings. Transporti Europei. Bukša. 6. Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora Rijeka. Komadina. 1995. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. 17. H.. Zbornik radova Pomorskog fakulteta.. H. br. H. Tomas. Baričević. H. 2001. Pomorski zbornik.. Skenderović.21. Baričević. 1993. 74 . anno VI / No. Čišić D. aprile 2000. H. Rijeka. Baričević. Rijeka. D. Pomorski zbornik.5. 6. H. Šibenik. Rijeka. Baričević. H. Baričević.: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog naftovoda. 1993. H. ELMAR. H. H. 14. 1. 23nd International Convention. 1992. J. Visoka škola za turistički menadžment.. 24nd International Convention. H. Žic. 33. 5. Baričević. H. Pomorski fakultet i Glosa d. MIPRO Proceedings. Rijeka.-25.. H. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M23 Tehnologija prometa 1.. br. Vol. Baričević..d. Rijeka. Promet u turizmu.. 9.. VOL. 1.

75 .moguće implikacije u razvoju jugoslavenskih morskih luka. H. 17. Pomorstvo. J. 19.. SSIJ’89. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. Rijeka. H. P. 12. A. Opatija 21. 22. 2000.14. H. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. 24nd International Convention. 18.-27. Rijeka. Baričević. Baričević... Vol.. Rijeka. Zadar 20. D. Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu. Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog terminala u Rijeci .. D... God.. Baričević. Traffic Simulation Models. Baričević. H. H. H. znanstveno-stručni skup Dubrovnik. H. 17. 23nd International Convention. Čišić. 1995. Baričević. 2001. Baričević.21. listopada 1989. Obrazovanje kadrova u pomorstvu s obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2. Rijeka.. Građevinski fakultet. H. Društvo i tehnologija. Baričević. Transporti Europei. Boko.T.. 1995. 1999. Komadina. 23.. 1. 1. Baričević. Međunarodni znanstveni skup.-22. H. Rijeka. Poletan. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. Baričević. Skenderović. Građevinski fakultet. VOL. Rijeka. Opatija. God. Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u funkciji razvoja inozemnog turizma. 25. November 1999. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta). . H..10. Trieste. Potsdam (Germany). 11. travnja 1989.. Logističke odrednice prometa na kopnu. Pomorstvo. H. aprile 2000. Zagreb. Zagreb/Poreč. 1994. Društvo i tehnologija.13. br. FPZ. Baričević. 16.. Baričević. Baričević. Fuzzy Concept of Ship Domain..... H. Symposium ETT 99 / SATNAV. Tomas.-25. H. Poletan. Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i transport kao čimbenici europske integracije”. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. Baričević. V. anno VI / No.. Čišić D. 21.. zbornik radova. 19. 13. MIPRO proceedings.15. Bukša. May 2001. Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i suvremenih transportnih tehnologija. May 2000.. T. 14. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca... ELMAR. Čišić. Baričević. 16. 15. 2000. 14. MIPRO Proceedings. H.. Distribution of the Power on Internet. H. Jadranska autocesta . br. Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog regionalnog čvorišta. 2002.

Navigation system in highway traffic. Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji multimodalnog transporta. Baričević. 20-21. Baričević.november 1997. 27... Suvremeni promet. Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS (Highway Capacity Software). Baričević. Promet-Traffic. 1997.. zbornik referatov = Proceedings / 1.-6. H. Projection of the Development of the “on board” Road Vehicles Computer Technologies. Ljubljana..-11. Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage. siječanj 1991. 32. H. Promet. H.. H. H. 1-2. Dundović. KoREMA.. br. No. 1990. Baričević. Č. Baričević.. ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1. Baričević. Split. H. H. 27..KoREMA ) Osijek/Bizovac. Baričević. No. H. Automation in transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima = 16th Conference on transportation systems. H. Zagreb. 1997. E. Zagreb.. savjetovanje: Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske. Ancona. 30. Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa..-28. ICTS. 29. – Portorož.5-6. Budapest. Automatizacija u prometu ’97 ( Sedamnaesti skup o prometnim sustavima . 5. Mrnjavac. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th International Symposium on Electronics in Traffic.-21. 26.Baričević. november 1997. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu / 76 . Baričević. ISEP 95 : zbornik referatov = Proceedings / 4. međunarodno znanstvenostrukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. H. – Portorož. oktober 1996. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v prometu. 31. H. 1995.: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja.11. Zagreb.-21. Zagreb.1996. Tranzitna funkcija sjevernojadranskih multimodalnom transportu.. The Essence of Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology. 20. oktober 1995. ISEP ( zbornik referatov = Proceedings / 6.11. SITH. Baričević. Baričević. Ljubljana. ISEP (Proceedings) 5th International Symposium on Electronics in Traffic.2.. 33. Relations Between Capacity and Performance of the Tehnological Transport Process.. 10. 28. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko društvo za znanost v prometu. EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN codification in integrated transport. Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova. Zagreb.1997.24. 19. Portorož . 1997. 1997.. luka u 25. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science.. Portorož .

-9.6th International Symposium on Electronics in Traffic. No... Ljubljana. Contribution to Systematic Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment. Baričević. Automatizacija u prometu. Baričević. Baričević. H. 1998. November. Osamnaesti skup o prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems. 8. Suvremeni promet. Dundović. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/ 7th International Symposium on Electronics in Traffic. 36. Zagreb. 1-2.. Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za kibernetsko upravljanje prometom (SKUP). Dundović. 35. Č. H. ISEP (zbornik referatov = Proceedings / 7. Kraš. 34. Stubičke toplice / Graz. Kompjutorska spektrometrija kao segment tehnologije lučke špedicije. 1997.. A. oktober 1998. 77 . Ljubljana. 25.. oktober 1997. H.-28. Č..

Od 1975. do 1988. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa broda.hr http://www. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te više od 20 projekata.Ime i prezime: Zvanje: Stipe Belak izvanredni profesor (2002. u MTRZ "Velimir Škorpik". 78 . osnovane Odlukom Vlade RH u travnju 1997. a izvanrednog profesora izabran je 2002. radi kao glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. 1100/1400/1600/prob. radi. brodova i brodske opreme. godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. koordinira osnivanje Visoke škole za turizam u Šibeniku. Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1975. Od 1996. radi u Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje. godine. Održavanje broda. godine S. Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. i Prekrcajna sredstva. Od 1988. brodske opreme i čeličnih konstrukcija. 1951. Otpor i propulzija broda. Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju “Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih prijenosnika” odbranio je 1990. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: Stipe. drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda.B. na projektiranju strukture broda. "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji glavnog projektanta više projekata brodogradilišta.Belak@vstsi.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. brodske terotehnologije i propulzije broda. Od 1976. do 2004. Teorija broda. univerzalni spremnik za AK47. Od 1984. Metode znanstvenog istraživanja Životopis: Stipe Belak rođen je 21. do 1988. U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1998. do 1991. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R. Od 1988. i BM2L. Tijekom Domovinskog rata projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992. radi u MTRZ u Šibeniku u projektnom uredu. Od 1991. Spremnik za AK47 je dio opreme HV (proizvedeno više milijuna komada). opreme i rekonstrukcije propulzije. na projektiranju brodova.4000 tipa. 9x19mm. Terotehnologija.1995. cad. na Pomorskom fakultetu u Splitu.vstsi. produktivnosti i razvoju brodske opreme. 10. Od 1980. brodogradilišta. koju vodi od osnivanja do danas.hr/nastavnici/sbelak Operacijski menadžment. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija. u Baru. prigušivač za automat BM2R. cal.

P.. Šibenik. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. S. S. S. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. Plovnost broda.. 2004. 2005. 2. Uvod u znanost. The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations in Sailing Conditions. 3... 4. 6. Croatia. Zbornik radova 11. Zbornik radova 11. 9. Belak. Belak.-12. Skripta.. S. 2002. 2004. S. D. Šibenik. 12. Belak.OCEAN'04. Šibenik. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04.. Kobe. 2004. Belak. Belak. međunarodnog savjetovanja HDO. Japan. S. 10. Čovo. Šibenik.-12. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation. 2005. Belak. 2002. May 21-23.-18. 8. Proceedings of the 5th International Conference on Marine Technology ODRA '01. 4. Pomorstvo. Belak. Terotechnology.. međunarodnog savjetovanja HDO... 2003. 7. S. Šibenik. Belak. 5.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Belak. Popis radova 1. Japan. Kobe. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova. S. November 9. Belak. System Model for Ship Hull Motions and Deformations Determining in Sailing Conditions. Belak. 79 . S. Perkov. November 9.. 2004. Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real Sailing and Service Conditions. Šibenik... Šibenik. 13. Šibenik. Japan.. S. Kobe.. Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine ELMAR 2004. S. Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja. 11. Skripta. Belak. Kobe Japan. Belak.. (knjiga u tisku) 2. 2005.. Szczecin.Popis skripti: 1. Šibenik. The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced Availability of Propulsion and Steering Requirements. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Journal of Maritime Studies. Belak. Održavanje linije za kalandriranje... S. K. Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Perkov . Metoda funkcionalne pouzdanosti. 2005. Zadar. međunarodnog savjetovanja HDO. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Business Intelligence. S. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova.. 18. J. S.. 3. 2004. The Propeller Thrust Force Analysis. Kobe. Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. 2005. 2004. D. Menadžment sustava II. Zbornik radova 11. June 16. Zbornik radova 11. 2002. S. međunarodnog savjetovanja HDO. S. Čičin-Šain... Belak. 2003. 2005. Čičin-Šain. Belak. Belak. Interna skripta. J.. The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. Zbornik radova 11.. Skripta. S. Župan. međunarodnog savjetovanja HDO. Japan.

. S. P. S. 21. P. 2005. Održavanje linije za kalandriranje. Belak. 2. 80 . Belak. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno ..-12.. Belak.. Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. S. 2005. Šibenik.. S. 2004. Zbornik radova Visoke pomorske škole. M. 6.. Čovo. The KBXM Ship Hull Structure. 2002. P. S. Zbornik radova Visoke pomorske škole Sveučilišta u Splitu. Beograd. Čovo. S. Japan.14. S. S. Belak. 22. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. Proc. November 9.. Japan. 17.. Proc.... The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . Belak. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Gradnja broda budućnosti. Belak. Oršulić. Belak. 2001. Dubrovnik 1998. Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno . Čovo... Terotechnology. May 21-23. S... Belak. S. The Ship Hull Service Continous Monitoring System and Procedure. 2004. 15. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002. Euromaintenance '98.. Kobe. 19. Čovo. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima. Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering ISME 2000. The KBXM Tanker Hull Structure.. P. 5. Sveučilište u Splitu. 2... The Modern Tanker Engine Room Design. S. 1991. Šibenik. Belak. Split 2000. Šibenik 1999. Tomašević. Perkov .. P. Belak. 16. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. S.. Belak. of the XI SYM-OP-IS. S. Belak. Belak. S. Čovo. Šibenik.. J. S. Čovo.stručnog skupa održavanja.. of the 14th European Maintenance Conference. Kobe.. Skripta. "Istraživanje pouzdanosti brodskog dizelskog motora".stručnog skupa održavanja. Tokyo. Belak. of the 3rd International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999.OCEAN'04.stručnog skupa održavanja. ODRA '99. Naše More. Design for Maintenance. Szczecin. Belak. Szczecin. Belak. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01.. 3. 2000. 18.. 4. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. M. S. Uvod u znanost. 2000. Belak. 20. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the Technical Problem.. P. 2002. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. Čovo. 2002. P. S. 2001. Split 2000. Proc..

of the 4th Symposium Design ’96. Belak. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba. “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for Blowback Operated Automatic Weapons”. 81 . 4. 1996.. Opatija. S. 1990.3.. Arhiva Instituta BISa. Proc.

. Ustanova za certificiranje sustava upravljanja. svibnja 1944. Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom gospodarstvu. Nastavnik na FPZ 20 godina. u Travniku. ( u tisku) 3. menadžera upravljanja okolišem 2003. Zagreb E-mail: URL: Kolegiji: marko@oskar. Direktor OSKAR d. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977. 2005. 1997. Oskar. Upravljanje rizicima. Zagreb. matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967. EOQ menadžer okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu.. majka Anica Milišić-Baraban. Zagreb. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima.hr/nastavnici/mbesker Menadžment rizika Životopis: Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02.vstsi. od totalitarizma do demokracije. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao 1996. Objavio je 55 stručnih radova. EOQ auditora 1997.. Zagreb. Sustavi kvalitete 2000. 6 godina. godine (Sudskom presudom od 2004. Oskar. 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja okolišem i upravljanja sigurnošću. Oskar.hr http://www. sudskom presudom 2004. 82 .o. Bešker.. Bešker. Politika okoliša. u Sarajevu (BiH). poglavlje u knjizi Injac N. reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ). otac Nikola Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. 2005. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete. g. Ravnatelj CRO CERT-a. te doktorirao 1988.Ime i prezime: Zvanje: Marko Bešker izvanredan profesor (1992. Centar za razvoj i kvalitetu. Oskar..o. Zagreb. M. Bešker. 1999. magistrirao 1980.reizbor stavljen u stanje mirovanja 8 godina) Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti. (u tisku) 2. Završio učiteljsku školu 1962. Zagreb. Zagreb. Centar za razvoj i kvalitetu. Vodio na FPZ u Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. M. Političko obrazovanje. godine. M. 4. U zvanje izvanrednog profesora u području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. Popis knjiga: 1. 2 godine. Bešker. M.

. M.. Zagreb. Oskar. Oskar. M. Zagreb. Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti.5. Bešker. Bešker. Oskar. 3.Suvremeni sustavi civilne obrane. 1996. Zagreb . 83 .. Upravljanje eko rizicima. Zagreb. Visoka škola za turistički menadžment. Bešker. 3. 1995. 6. 14. Bešker. 2004. Sekom Kugler 50%: 50%.Metodologija procjene rizika poslovanja. Bešker. 2002. Centar za razvoj i kvalitetu. 6. M. 10. 11. Zagreb. Upravaljanje poslovnim rizicima. 2. Metodologija modeliranja poslovnih procesa.. 1991. 2005.. Bešker.. Bešker. 2. Komuniciranje i govorništvo menadžera. Bešker. Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO 19977). Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava. Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih. Popis radova: 1.Oskar. Zagreb. Upravljanje sigurnošću. 2002. Zbornik radova. 2002. br.. M. Zagreb. M. Zagreb. 7.. Fpz. Zagreb. Zbornik radova. 2002. Zagreb. M.. M. M. 4. 1995. 13. Oskar. Oskar. Centar za razvoj i kvalitetu. Zagreb. 2001. 9. Oskar. M. M. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. Šibenik. Centar za razvoj i kvalitetu. Metodologija projektiranja sustava upravljanja. M. Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik konkurentnosti. Bešker. Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001. Popis skripti: 1. Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja tvrtki. M.. 2004.. 2004. M. Oskar. Oskar. Bešker. E – quolity . 2001. Hrvatski inženjerski savez. Zagreb. 2003. Bešker. Bešker. Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. M. 2003. M. Dizajn i redizajn poslovnih procesa. Zagreb. ISO 9000ff:2000). Upravljanje rizicima. Bešker. Zagreb. 15..Oskar. M. Bešker. 1992. Bešker. M.17.sc. Zagreb. Oskar. M. 5.Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti. Centar za razvoj i kvalitetu. Oskar. Zagreb.. 4. 1995. Bešker. Peta konferencija kvaliteti HDK. Bešker. M. Centar za razvoj i kvalitetu.. Oskar.Oskar. Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta.. M. 2004. koautorstvo 50%. 2001. Otvoreno učilište Zagreb. Bešker.. 2003.. M. Bešker.. koautorstvo sa dr. Zagreb. Bešker. Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi. Centar za razvoj i kvalitetu.. 8.. koautorstvo 50%.. 12. Centar za razvoj i kvalitetu. Upravljanje kvalitetom.

M. Vodice.. Sigurnost i upravljanja kvalitetom. treći simpozij o kvaliteti . 9. Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA.. Bešker. 2000. M.. Utemeljenja politike okoliša. M. 4. Bešker. Bešker. Bešker. Oskar. skripta. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete.. Zbornik radova. 2003. M. Oskar. Zbornik radova. Psihologija i metodika poučavanja odraslih.2003. Bešker. 2000.Peterburg. Sankt .. 2001. Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva nerado prihvaća. 2003. M. 84 . 7.Peterburg 2004. Zagreb. M. Trogir. 5. Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju organizacijom. 12. Hercena. Bešker. Trogir. M.Zadar. Bešker. Bešker. Zagreb. 2005. M... Upravljanje sigurnošću. Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. Centar za razvoj i kvalitetu.Ru. 5. Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete. Zagreb. M. Univerziteta. Upravljanje rizicima. Sankt . Bešker M. M.i. Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva. 10. Sigurnost i upravljanje kvalitetom. Šibenik. 1995. 3.. Šesti simpozij o kvaliteti.1. Zbornik radova. Zagreb. Peti simpozij o kvaliteti. Četvrta konferencija o kvaliteti HDK. 13... 2003. Četvrti simpozij o kvaliteti.Vodice. Fakultet političkih znanosti.. Zagreb. Bešker. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. 11. Bešker. 8. 2002.međunarodna znanstveno – stručna konferencija o pitanjima kvalitete. M. M. Oskar. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. Bešker. Bešker... 2004. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom.5. 6. Oskar. koautorstvo. Centar za razvoj i kvalitetu.4.. Upravljanje eko rizicima. Upravljanje rizicima. 2001. Zagreb. 2005. Simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. M. ( u tisku ) 2.

Upisuje poslijediplomski znanstveni studij "Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji.vstsi. a 1997. godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. listopada 1971. Dobre. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu spremu VII/1. Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990. godine u Novoj Gradiški. turizma. "Osnove menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma".) dijana@vstsi. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Dijana Čičin-Šain Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku predavač (2003. te surađuje na organizaciji i provođenju Mentorske prakse studenata. Imenovana je za rad s Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima (Mozvag). Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. Udana je i majka jednog djeteta. godine se u istom svojstvu zapošljava u Srednjoj školi Obrovac. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku.hr http://www. gdje 1995. prometa i razvitka imenovana je za predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje poslovnica. Operacijski menadžment Životopis: Dijana Čičin-Šain je rođena 14. Od strane Ministarstva mora. godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma". 1998. 85 . sc. Član je uredništva znanstveno-stručnog on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. R. gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom "Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta "Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. gdje i danas održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije".hr/nastavnici/dijanacs Strategijski menadžment. turističke vodiče i turističke animatore. Aktivno se služi engleskim jezikom.

. Vol. Šibenik. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM". D. 1. 2004.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". 11. Zbornik radova VŠTM. 2004. Šibenik. 2. Šibenik. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. 8. Čičin-Šain. D. 2003. Skripta za predavanja i vježbe. 2. 2. Zbornik radova VŠTM. D. Zbornik radova VŠTM. Popis radova: 1. Čičin-Šain. TIM. Čičin-Šain. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. Zbornik radova VŠTM. 12. Čičin-Šain. Čičin-Šain. 6. D. Šibenik. 2004.. Zbornik radova VŠTM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. 13. Vol. TIM. Šibenik. 1. TIM. Šibenik. 2003. Zbornik radova VŠTM. 2003. Čičin-Šain. Osnove ekonomije. 1.. 5. Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog gospodarstva.... D. 2005. Belak. Šibenik.. Vol. Čičin-Šain. Nautički turizam i održivi razvoj. D. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. Vol. 2003. Čičin-Šain. Sustavi menadžerske kontrole. D.. 2. 2. D. TIM. Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and Training for Tourism". 4.. Vol. 2004. Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta. 11. Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. 2005. S. stavovi nautičara. TIM. 2. 2004.. Čičin-Šain. D. Menadžment i poslovna organizacija.Popis skripti: 1. 2003.. Belak.. Čičin-Šain. Vol. Osnove menadžmenta. Šibenik. 1. Čičin-Šain. 2002. Šibenik. TIM. D. Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. 9. međunarodno savjetovanje HDO-a. Planiranje. Čičin-Šain. Šibenik. Vol.. 2004. Zbornik radova VŠTM. Vol. TIM. Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. Zbornik radova VŠTM. 7.. D... TIM. D. Skripta za predavanja i vježbe.. 11.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. 1. Zbornik radova VŠTM. 3. Zbornik radova VŠTM. 1. Menadžment marina. 86 . Šibenik. Vol. D. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. Zbornik radova. 2004. Vol. 15.. Čičin-Šain.. S. međunarodno savjetovanje HDO-a. D. D.. 2003. TIM.. 2002. 10. Vol. M. D. Čičin-Šain. 14. Šibenik. 3.. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". 2. 2003. Šibenik. Šibenik. Čičin-Šain. Ekonomski fakultet Zagreb... Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Organizacijske strukture hrvatskih marina. D. Skripta za predavanja i vježbe. 2. Zbornik radova. Čičin-Šain. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain.. D.. Šibenik... Vol. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM..

3. 5. Menadžment i poslovna organizacija. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća.. S. Šibenik. 87 . D. TIM. 4. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Zbornik radova. Čičin-Šain. D. Vol. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća.. 2004. Zbornik radova VŠTM. TIM. 2003. Šibenik. 2. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj. Zbornik radova VŠTM. Vol.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". Vol. TIM.. Čičin-Šain... Šibenik. 2004. Čičin-Šain. TIM. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta.. 4. 2. Šibenik. Čičin-Šain. Čičin-Šain.. Zbornik radova VŠTM. 2. Šibenik. Šibenik.. Vol. Zbornik radova VŠTM. Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva. 2005. D. Šibenik. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. D. Vol.. TIM. 1. Vol. TIM. Sustavi menadžerske kontrole. Menadžment i poslovna organizacija. Zbornik radova VŠTM.. D. 2. međunarodno savjetovanje HDO-a. Zbornik radova VŠTM. 2004.16. D. S. Vol. 2. 11. Šibenik. Čičin-Šain. 2003. TIM. Zbornik radova VŠTM. D.. Čičin-Šain. 2004. 2. 2004. Čičin-Šain. Planiranje. 2004.... Belak. Zbornik radova VŠTM. D. Čičin-Šain. TIM. Zbornik radova. D. D. 11. Zbornik radova VŠTM. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta.. 17.. D. TIM. Čičin-Šain.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Čičin-Šain.. 2. Šibenik. Vol. 2. 2004. 1... 2005. Vol. 3. međunarodno savjetovanje HDO-a. Belak.. 2.

Dobre. Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku rdobre@vstsi. Inovacije. Dobre. Dobre. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih službi i kao komercijalni direktor. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Sada prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. 4. R. 2. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. a 2003. 2004. R. Menadžment turističke destinacije. 2001. Inovacije i tehnološke strategije. Više godina bio profesionalni politički djelatnik. rujna 1939. tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. Šibenik. Popis knjiga: 1. Objavio više stručnih radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva. Skripta. 2003... tehnološke promjene i strategije. Privredna komora Zadar. Govori talijanski i ruski jezik. Šibenik. Zadar. Recenzent i urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. R. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u Perugi – Italija. Skripta.. Menadžment ugostiteljstva. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. Dobre... novinar i publicist. Gimnaziju završio u Zadru. Organizacija tržišne funkcije. 2001. 1983. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.hr http://www. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. godine u Šibeniku.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Ratko Dobre profesor visoke škole (2003. Dobre. Osnove turizma. Popis skripta: 1. R.. Šibenik. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. 4.hr/nastavnici/rdobre Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Rođen 10. R. 3. Dobre. U znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. Visoka škola za menadžment. Šibenik. R. 2004..vstsi. 2. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz područja marketinga. Šibenik. R. Skripta. Visoka škola za menadžment u Šibeniku. škola za turistički turistički škola za 88 . 3. Dobre. R. a Ekonomski fakultet u Zagrebu. Ima više društvenih priznanja. 2004. godine. Dobre.2002. Menadžment ugostiteljstva..

Dobre. Skripta. R.5. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. Inovacije i tehnološke strategije. 2001. Dobre.. 2004. Šibenik. Ekonomika poduzetništva.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. 89 .. Inovacije. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Dobre. tehnološke promjene i strategije. 2. Šibenik. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije 1. Skripta. 2004.

Ž..) Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: nikolina@vstsi. N. 2004. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4.2. Zbornik radova VŠTM. 2. 2004. Gaćina. sc. Vol.. Skripta. Zagreb. Rad je izrađen u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode. Zagreb («Microsoft» cerified). Šibenik kao asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje». «Algebra» škola informatike. N.. Popis radova: 1. Gaćina. Završila je informatičke tečajeve: Word 2000.hr http://www. 2. Vol.. Lambaša Belak. Excel 2000. 24. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Zbornik radova VŠTM. Gaćina. 2. Gaćina. Šibenik. 90 . dr. Zagreb.. Sredstva ponude jela i pića.hr/nastavnici/n. Lambaša Belak. Šibenik. Ž. smjer: biokemijsko inženjerstvo. Vol. Lambaša Belak. Šibenik.. Ž. pod mentorstvom prof. Šibenik. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil: zdravstveni tehničar. Priprema i posluživanje jela. 3. Šibenik. Lambaša Belak. počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. travnja 1974. travnja 2001. Popis skripti: Lambaša Belak. smjer: laboratorijski. Maturirala je 17.vstsi.. Zagreb. TIM. Ima odlično znanje engleskog jezika. srpnja 1992. Ivan Mijatović. «Algebra» škola informatike. 2004. N. N. Nakon srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet. 2. Ž. TIM. Vinarstvo. N.. TIM. «Algebra» škola informatike. dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje njemačkog jezika. 4.gacina Poslovna etika Životopis: Nikolina Gaćina rođena 15.. Internet i mrežne komunikacije. Gaćina.Ime i prezime: Zvanje: Nikolina Gaćina asistent (2003. 2. TIM. 2005... Tehnologija hrane. Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom». Zbornik radova VŠTM. Ž. 2004. Zbornik radova VŠTM. Vol. Normativi i temeljne kuhinjske kalkulacije.

.. Handouti. Gaćina.. N. 2.. Šibenik. 2004. 91 . T. Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava prehrana. Radić. 6.5.. Lambaša Belak. TIM. Ž. Gaćina.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. N. Lambaša Belak. Tehnologija hrane. Ž. Zbornik radova VŠTM Vol. Šibenik.

92 . II. Šibenik.vstsi. 2005. Gardijan. 2005. Gardijan. P. 5. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.hr http://www. ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu. Popis knjiga: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Gardijan. samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi. Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK. Završio je Srednju ekonomsku školu. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Marketing. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Marketinški priručnik. P. Skripta. 3. 2002.. Gardijan. P. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988.hr/nastavnici/p.. Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije: Turističke agencije i turoperatori. Trideset godina radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog referenta plana i analize. do 1992.gardijan Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Petar Gardijan rođen je 10. Skripta. Turističke agencije i turoperatori. Menadžment poduzetništva i Međunarodnu ekonomiju.Ime i prezime: Petar Gardijan Znanstvena titula: viši predavač (2003. Šibenik i bio njegov tajnik od 1981. 2000. elektronskoj i prehrambenoj industriji. Marketinški priručnik. Šibenik. Priručnik međunarodne ekonomije. Sve to je provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu. Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i destinacijama. Gardijan. godine. P. Gardijan. Popis skripti: 1. znanstvenog novaka u institutu. Šibenik. Šibenik. 2002. do 1988. do potpredsjednika SOUR-a. Skripta. P. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. u Plastovu (Skradin). trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti. komercijalnog direktora. Menadžment poduzetništva. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Šibenik. P.. direktora OOUR-a. 2..) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: gardijan@vstsi.1943.07.. Šibenik. 4. produkt menadžera u marketingu. Prošireno izdanje.

5. Šibenik.Ime i prezime: Zvanje: Divna Goleš predavač (2003. a srednju ekonomsku školu u Šibeniku. 93 . Skripta. stekla je zvanje «Ovlašteni računovođa» red. 2004. Skripta. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Goleš. 6.br. 2005.. turizma. Šibenik.10..vstsi. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. D. Goleš. Goleš. D. Rješenjem Ministarstva mora.uvjerenja 549 od 06. Goleš. Troškovi. Član je Udruge «Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete. obrtna sredstva. Goleš.) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905). Goleš. Skripta. 2003. Popis skripti: 1. Ekonomika troškova. D. Dokumentacija. U Vrpolju kod Šibenika pohađala je osnovnu školu. prometa i razvitka br. Šibenik. Šibenik. 2004.02. kolovoza 1962. auditi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbirka zadataka i rješenih primjera. U organizaciji neovisne udruge računovođa. godine započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća». Šibenik..1999. te stekla zvanje diplomirnog ekonomiste. 2003. 530-14-05-02 od 28. 3.hr http://www. na Ekonomskom fakultetu diplomirala. U Splitu je 1989. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Upoznajmo normu ISO 9000. 2.2005. Skripta.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: divna@vstsi.. 4. se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete ( MK – 0242 -1/2004 . Šibenik. solventnost. Amortizacija. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.hr/nastavnici/dgoles Menadžment rizika Životopis: Divna Goleš je rođena 21. Skripta. Od 1999. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment. D. kapacitet. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbirka zadataka i rješenih primjera.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na rukovodnim dužnostima. Skripta. Od 2003. poreznih savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999. D. D. u Šibeniku.

Goleš. Zbornik radova VŠTM.. Goleš. TIM. Vol. 1. 2. 2004. 3. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. D.. Goleš. 2003. Šibenik. Vol. Skripta. D. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. D. Skripta. TIM. Kvaliteta u turizmu. Šibenik. D.. Metode upravljanja troškovima. 2003. Šibenik. 3. 2.Popis radova: 1. Ekonomika troškova. 1. Vol. 2. Zbornik radova VŠTM. 2004. 2. Metode upravljanja troškovima... Zbornik radova VŠTM. TIM. 2003. Zadovoljstvo kupca.. TIM. Vol. D.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbornik radova VŠTM. 2003.. 94 . Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Goleš. Goleš. D.. Goleš.

Frane Z. Grubišić. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002. Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni rezultat. Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda i usluga u poduzeća od ideje do realizacije. Zbornik radova VŠTM. započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «.o. turizma. Šibenik. 95 . A. Grubišić. koji je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj».Izradila je stručnu recenziju knjiga mr. 2.Godine 1995. prezentacije te prodaje i naplate. veljače 2005.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku anita@vstsi.sc. 3. gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve službe poduzeća. Rješenjem Ministarstva mora. 2..o. Šibenik. travnja 1971. Vol. a daljnje školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i financije. zaposlila se u poduzeću « COLIBRI» d.. Šibenik.. Udana je. godine. Šibenik. Negro: «Osnove računovodstva i financija» Šibenik 1999. 2. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu.hr/nastavnici/agrubisic Upravljanje troškovima Životopis: Anita Grubišić rođena je 05.. Zbornik radova VŠTM. TIM.o. TIM. Zbornik radova VŠTM. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste te stručnu spremu VII/2.o.hr http://www. godine u Šibeniku. čiji je i direktor. Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d.Ime i prezime: Zvanje: Marična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Anita Grubišić predavač (2003. U skladu sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih djelatnika. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku. prometa i razvitka broj 530-1405-02 od 28. 2004. te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d.vstsi. Vol. Šibenik. 2. Analiza financijskih izvješća. 2004.o. Grubišić. Aktivno se služi engleskim jezikom. Godine 1998. Šibenik u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.. A. Popis radova: 1. 2004.o. TIM. Vol. majka dvoje djece. Ponašanje troškova. A. gdje u veljači 1995.

Zbornik radova VŠTM. A. Vol. 5. gubitak iznad visine kapitala. 2004... Oporezivanje nesamostalnog rada. Zbornik radova VŠTM. 2004. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. Razred 1. A. Grubišić. A. 1. Popis skripti: 1. Grubišić. Zbornik radova VŠTM. Dugotrajna imovina. TIM. A. Grubišić. Vol. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. 2. Šibenik. Šibenik. 2003. 1. A. TIM. Grubišić. 3. Grubišić. Razred 0. Grubišić... Grubišić.. 96 . TIM.. Vol. 1. 8.. Grubišić. A.. Vol. 2003. Vol. 2003. Vol. Bilanca. 2.. TIM. Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja.4. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. Ponašanje troškova. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Šibenik. Grubišić. 1. A. Šibenik. Šibenik. A. Zbornik radova VŠTM. 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku... Grubišić.. 2003.. Dugotrajna imovina. 2003. 2003.. TIM. kratkotrajna financijska imovina. Šibenik. 2003.. Grubišić. 7. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. kratkoročna potraživanja. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. 2003. Protokol vježbi. Vol. A. 6. TIM. 2004.. Zbornik radova VŠTM. TIM. A. Vol.. Protokol vježbi. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Protokol vježbi. TIM. A. Šibenik. 1. Novac.. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. 3.

Disputatio philosophica 1. hfd.. vol. M. Filozofija o znanosti.1991. Jakić. Jakić. Logika ( IV. Jakić. M. Zagreb 2004. . hfd.hr http://www. do danas kao prorektor za nastavu. Zagreb 1993. s tezom: »Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«..) Sveučilište u Zadru mjakic@unizd. Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija matematike Hilarija Putnama«. Školska knjiga. U razdoblju od 1978. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1973. Conjectures and Metalogical Rules. a od 1998. 2. Popis radova: 1.. . izmijenjeno izdanje ). Sveučilište u Splitu. 2. Jakić.hr/~mjakic Poslovna etika Životopis: Mirko Jakić. rođen je 1954.personal. Has logic any ontology? Synthesis Philosophica.1998. Critique of Immanuel Kant's Criticism. M. 3.. 1. 19. Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju logike? Filozofska istraživanja. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor. fasc. Jakić. kao docent. HFD Zagreb 2004. M. a diplomirao je 1977. Od 2003. 1989. završava Magistarski studij iz filozofije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 2003.unizd. M. M. Zagreb 1989. Popis knjiga: 1. završava doktorski studij iz filozofije na Sveučilištu u Ljubljani.. 97 . M. 4.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Mirko Jakić izvanredni profesor (2003. Jakić.. Jakić.kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. u Sinju.. Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. 3. 1985. HFD Zagreb 2002. a od 2004. Zagreb 2003.. Synthesis Philosophica. – 2003. Sveučilište u Splitu. od 1991.

M.. 196. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom "Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike" Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M12 Poslovna etika 1. 3. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986.) 98 . od 2002. M. Putnam i istina Filozofska istraživanja. (str. (str. On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in Mathematics. 187. M.) 12. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod naslovom "Znanje i protok informacija".5.) Popis projekata: 1.) 6. (str.704. (str. od 1996. M. god..60. Jakić.) 9. 702.. god. Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja. Jakić. Zadar 1992.) 8. Radovi. Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih disciplina. Zadar 1984. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma.. M. . What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. Jakić. M. Filozofska istraživanja. Jakić. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. . (str. Jakić. Jakić. god.271. god. 181 195.) 10. Jakić. 71. 57. 196. Filozofska istraživanja. Jakić.704.28. Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji. 702. Filozofska istraživanja. (str. od 1991. (str. (str. 17. Zagreb 1990. Jakić. Zagreb 1990. (str. 2. . Disputatio philosophica 1. Jakić. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science.01 . M. Zagreb 1992. M.81. .. god. M. Jakić. (str. 738. Radovi. . Acta Analytica. do 1999. Radovi. Putnam i istina Filozofska istraživanja.. Zagreb 1988.. 2. (str. 187.. Zagreb 2004. do 1996. 259.) 11. M.752.) 4. Critique of Immanuel Kant's Criticism.195.) 3. . M.262) pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici". 181 . Acta Analytica. M. Zagreb 1985. Zadar 1986. Zagreb 1988. . Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. On the nature of mathematical theories (1). voditelj znanstvenoga projekta (6 . Jakić.) 7.

2. siječnja 2005. 99 .dr. završila je jednopredmetni studij Psihologije. prosinca 2000. g.sc. Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla. sc. pred povjerenstvom prof.personal..dr. Od 1993. Vlasta Vizek-Vidović. Zadar. Alije Kulenovića. 1995. Slavko Kljajić. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. 2005. stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof. Klarin. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje znanja. svibnja 1963. a diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19. Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i Edukacijske psihologije. 450. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece E-mail: URL: Kolegiji: mklarin@unizd. u stalnom je radnom odnosu na Filozofskom fakultetu. Osim na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. upisuje poslijediplomski studij .hr/~m. polje psihologije. siječnja 1998. 20. M. Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina): 1. g. Obnašala je dužnost predstojnika Zavoda za predškolski odgoj. Doktorsku disertaciju obranila je 18. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti. prof. stručnih i preglednih radova i prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i domaćim časopisima. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa.znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Član je Hrvatskog psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva Hrvatske. Marine Ajduković. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1987. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece.sc.klarin Menadžment konflikata Životopis: Mira Klarin rođena je 3. od Matičnog povjerenstva izabrana je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih. 2004. 144/4. Napredak.sc.Ime i prezime: Zvanje: Mira Klarin docent (2005. g. prof.dr. Klarin. 1999. g.hr http://www. Recenzira radove za časopise i zbornike.unizd. Psihologiju komunikacije realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološkokatehetskoj školi u Zadru. Očeva uloga u razvitku samopoštovanja.dr. g.. M. prodekana za nastavu. u Zadru.sc.dr.

.. Zadar. Klarin. M... Društvo i tehnologija. M. M. 81-85. Zbornik radova. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. Split. str. M. Klarin.. 148-150. 78-81. M. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. 4. Annales for Istrian and mediterranean Studies. odgojitelj. Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta". 1081-1099. 8. 81-95.. Klarin. M. 2002. 2003.. Zbornik radova "Mirisi djetinjstva.. D. 2002. Klarin. I.. 2001. Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata. 2002. M. M. M. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada. 16. Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata. Razvoj i igra djeteta predškolske dobi. Ušljebrka.. 9/2. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. Vidaković. Društvena istraživanja. Klarin.. Klarin. 34. 13/6. Društvena istraživanja.. 7. Hvar. Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi... Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . 164-168. 7. Informatologija. (prethodno priopćenje) 11. Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji. 11.. Vidaković J. 167-175. 1. Klarin. 2002. str. br. 1/2. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. Medij kultura i odnosi s javnostima. 2002.. 9.rezultati jedne ankete.. 2002. 5. 1-2. 17. M. Klarin. M.. Mediji. 2004. Lj. str. 75-80. M. Klarin. 18.longitudinalno ispitivanje... Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. M. Klarin.3. 1. 129-141. M. br.. Zbornik radova sa skupa. 2002. 2000. razvoj i odgoj. 2002. M. Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i međukulturalne komunikacije. br.... Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". 19. Annales. R. 2002. 20.. 100 . 4-5. Zbornik radova "Djetinjstvo.. Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije. Ponašanje djeteta rane školske dobi u interakciji s učiteljicom. Zbornik radova "Dani predškolskog odgoja.. Klarin. 13. br. 2. 2001. Lukić. Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja. učitelj. 805-825.. M. M. M. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. 15. Nenadić-Bilan. 6.. M.. J. 2004. Klarin.. Vuković. 2002. (pregledni rad) 10. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije.1 str. Klarin. Klarin. Razvoj u socijalnom kontekstu. 249-257. Lokas.. str. 14. br. Klarin. 2004. str. 2003.. 1. kultura i odnosi s javnostima.. Split. Klarin. Internet i međukulturalna komunikacija.. Dijete. Baština k baštini. Bacalja.. Klarin. god. 12. Klarin. O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u mlađim razredima osnovne škole . 55-69. br. M. 14.

167-175. (prethodno priopćenje) 101 . Vol. 2002. Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi".. 4.. 148-150.1 str. Klarin. br. br 1(2).21. Zbornik radova. M. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. 2002. J. 2. 2.. 164-168.2.longitudinalno ispitivanje. br. M. 3. Zagreb. M.. Mediji.. kultura i odnosi s javnostima. Klarin. Vidaković. 2000. 2002. 81-95. str. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. M. Razvoj u socijalnom kontekstu. Klarin. Klarin. str. Vuković.. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. M. Klarin. 1/2. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . 2002. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. Društvo i tehnologija.. M. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština"... 11-20.

supruga poginulih 102 . Šibenik E-mail: URL: Kolegiji: gina. (WGI voditelj Leon Lojk). 1995 i 1996. Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije posttraumatskog stresnog sindroma 1997. godine. gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. i 1996. Pohađala je edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994.Ime i prezime: Zvanje: Gina Lugović viši predavač (2003. (Choice Thery. 02.hr http://www. obranila je specijalističku radnju pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite» 2001. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije. U radu Centra PSP organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece. 04. do danas.hr/nastavnici/glugovic Psihologija za menadžere. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osniva 1994. Menadžment konflikata Životopis: Rođena je u Osijeku.lugovic@si.g. Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za pedagogiju završila je studij pedagogije 1978. Pohađala je edukacijski seminar za uporabu MMPI-2. Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju iz Realitetne terapije 2004. Završila je edukaciju za facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs.vstsi. i na Odsjeku za psihologiju studij psihologije 1980. kojoj je osnovni cilj psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima. posttraumatskog stresnog sindroma. Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja telefonskog psihološkog savjetovanja.) Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb.godine. Tijekom studija psihologije radi kao studentpsiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja.lugovic@vstsi.t-com.g. Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods. reality Therapy. Priprema i provodi projekte «Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a «Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om 1995. 1956.g.hr gina. SKID-I i SKID-II. Split. Odsjek za psihologiju. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka. Završila je certifikatnu 2001. 2000.

. Visoka škola za turtistički menadžment. Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. 2005. Član je Hrvatske psihološke komore.psihofiziologije rada. 103 . Kocijan-Hercigonja. Sudionik je Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. Šibenik. OB Šibenik. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež. U Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama psihologije. G. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split.hrvatskih branitelja. do 2002. Lugović. Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja «psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje komunikacije unutar obitelji. Šibenik. Osnovni elementi međuljudskih odnosa. dječju i adolescentnu psihijatriju. Lugović. Etičkog odbora HPK. U projektu Ministarstva prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za prevenciju zlouporabe droga. 1997. kao psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za delinkvenciju. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. G. Regionalni je mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost» Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju – hrvatski ogranak. Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku. brak i obitelj. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu zdravlja Šibenik. Hrvatskog psihološkog društva. a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih invalida Zagreb. invalida. Šibenik. Sekcije za forenzičku psihologiju. Knezović. obitelji i svih stradalnika iz Domovinskog rata. Hrvatski psihosocijalni program. Stjepan Sirovica. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Lugović. Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003. Bila je član Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje paralize Republike Hrvatske. 2.. prometnoj). Lugović.. 2. Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982. psihijatrije i neurologije. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. 2005. B. ur. Sekcije za kliničku psihologiju.. Od 1980. Visoka škola za turtistički menadžment. G. razvojačenih branitelja. Zagreb. predavač stručnih kolegija iz područja psihologije . Popis knjiga: 1. Gogić. ekonomsko-turističkoj. Skripta. D.. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. 2001. Kultura komuniciranja i poslovna etika. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik. u srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj. Z. Gradska knjižnica «J. MHBDR. kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele pedijatrije.2000. Popis skripti: 1. G. Skripta. ur. Šižgorić». Od 1985.

Komunikacija (stručni tim – roditelji. 4.. Lahad. br. 7.. 2004. 1999. Lugović. Forenzički intervju s djetetom. 2. Jerusalem. G. Ayalon. 934-940 3. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. 5. 2004. Israel. Community Stres Prevention.. Lj. Skripta.. 2003 Popis objavljenih radova: 1. G.. G. Poslovna komunikacija.. Biograd. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. G. J.. Magistarski rad. Belicza. 2005. 2004.. UNH. 5. O. Psihologija međuljudskih odnosa. Šibenik. G. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja.. Skripta. 6. Vodice. Filip Jakov.. Lugović. 4. Sekcija za forenzički psihologiju. Lugović. Đ.. Lugović. Vol. 2. Lugović. Lugović. Odsjek za psihologiju. The respond of patients and health care workers to the proposed law on patients rights.. Komunikacija (dijete-vrtić).. Ispravni putevi za učiniti pravednu stvar – Tolerancija. G. obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study. p. Skradin 1996 – 1999.. 2004 4. Lj. Pano izlaganje. UNH. Radovančević. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Zadar 2005. G. 104 . Radovančević. Šibenik. pravo i pravda. 2004 3. Kultura komuniciranja.. Rašunović-Sunara. Nastajanje traume. Cohen. G. G.3. Visoka škola za turtistički menadžment. G. G. SHEFI.. Živković. Lugović. osobine razvoja djeteta i mogućnosti vrtića). Đ. G. ed. 1999. Lugović. M. The Psychological and Counseling Service. Lj. Liović.... 2004. Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima. intervencije. Liović. 2001. Medix.. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). Visoka škola za turtistički menadžment. 4. Visoka škola za turtistički menadžment. Lugović. Tijek reakcija PTSP u djece . 2004. J. Belicza. Knin.. G. Lugović. Skradin Children Posttrauma Study. Solaris. 15th World Congress on Mrdical Law. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. 1-5 August 2004. HPD Zadar. B. 5. Dječji vrtić Vodice. Lugović. Knin. 54/55. G. Lugović.. Popis pozvanih predavanja: 1.. Kako živjeti zajedno. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. HPD. ministry of Education. modeli za procjenu zlostavljanja. B. Šibenik. Rašunović-Sunara... 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Lugović. 2004. Lugović. Opatija. A. G. Lugović. Skripta. obvezama i odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje.

D. 4. G.. Zagreb. Lugović. 2004.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M11 Psihologija za menadžere 1. Lahad. 3. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Stjepan Sirovica. Živković. Lugović. Jerusalem. Ayalon. ur. 2. Lugović. G. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu.. Lugović. Community Stres Prevention. Lugović. 4. Lugović. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Lugović. 1997. Pano izlaganje. G. 1997. Lugović. G. 1999. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. 2001.. Lahad. Šibenik. 2. 4. Zadar 2005. UNH.. 2004. 5. Z. Lj. 1999. O. G. Lugović. ministry of Education. The Psychological and Counseling Service. O. A. ministry of Education. ed. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. Psihologija međuljudskih odnosa. G. 6. ed. B. Israel. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. Lugović. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. SHEFI. Magistarski rad. Community Stres Prevention. Filip Jakov. Kocijan-Hercigonja. HPD Zadar. 1999. A. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. 5. G. 8. Jerusalem. G. Zagreb. Odsjek za psihologiju. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata.. G. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih).. Knezović. Lugović. HPD Zadar.. Israel. Knin. Cohen. Skripta. Solaris.. Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. MHBDR. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. Skradin Children Posttrauma Study. Cohen. Lj.. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. 2005. Tijek reakcija PTSP u djece . Vol. (Knjiga sažetaka) 9. Hrvatski psihosocijalni program. G. G. M.. Solaris. 3. Dječja i adolescentna 105 .. Tijek reakcija PTSP u djece . Šibenik. Vol.. The Psychological and Counseling Service. G. Skradin Children Posttrauma Study. Lugović. Zadar 2005.. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Skradin 1996 – 1999. G. Lugović. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. 4. Ayalon. Skradin 1996 – 1999.. Šižgorić». Dječja i adolescentna psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. Gradska knjižnica «J. 1999. Gogić. 7. ur. SHEFI.. M. Pano izlaganje. OB Šibenik. G... Visoka škola za turistički menadžment. Živković. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. Lugović. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. 2001.

1997. Zagreb. (Knjiga sažetaka) 106 .psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole.

preko rješavanja problema uvođenja novif funkcija u sustav. Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini. smjer Elektronike.ing. znanstveno polje 2. rukovodio radom grupe dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava AXE 10 za tržište SSSR-a. ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava. Softversko inženjerstvo Životopis: Želimir Mikulić.hr http://www. Tehničke znanosti. godine prešao raditi u tvrtku Velebit kemija i strojevi.vstsi. kolegij operacijski sustavi. dipl. Nakon preseljenja u Šibenik 1985. predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku za područje 2.) zelimir.2 Računarstvo. Surađivao je na više projekata današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i računalnih mreža.hr/nastavnici/zmikulic Poslovne simulacije. U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE.. te objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisu ITA Informatika. Ti poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom. izrade projektnih podataka za centrale itd.mikulic@compco. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen brončanom plaketom "Josip Lončar". godine u Šibeniku gdje je završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom. razvoja softvera za funkcijske blokove.o. Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja "Nikola Tesla". telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Želimir Mikulić Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. do funkcijskog ispitivnja centrale u radu. usmjerenje Telekomunikacije i informatika. Diplomirao je prije roka u jesen 1979. zaposlio se u tvrtki Velebit Informatika iz Zagreba iz koje je 1989. Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo 107 . Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za razvoj. predavač (2003. danas Fakultet elektrotehnike i računarstva. Compco systems d.o. sistem dizajna po funkciji i po funkcijskom bloku. Rođen je 02. godine. veljače 1957. ispitivanja programa na računalu opće namjene i na maketi centrale. Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu.

2004. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . 7. implementacijom i održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti. 10. Šibenik. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Mikulić. 4.. hotelskoturističkim tvrtkama. trgovini. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja. TIM. programsku podršku i edukaciju korisnika.. 6.o. Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama. Ž. 2004. TIM. TIM. 2003. 2. Vol. Šibenik. računalne mreže. Vol.. Zbornik radova VŠTM .. Zbornik radova VŠTM .. Vol.. Vol. Vol. 2. Zbornik radova VŠTM . Vol. 2.. Šibenik. 1. 2. 1. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . Mikulić. Ž. Mikulić. Mikulić. 2004.o. 108 . 2004. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. 1. 9. Mikulić.. Mikulić. Ž. TIM.. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Ž.. Ž. TIM. što uključuje osobna računala. TIM. Mikulić. proizvodnjom. Poslovna strategija i informacijski sustavi. Tvrtka se bavi projektiranjem... uslužnom sektoru. Šibenik.. 3. Ž.njihovo asembliranje. 2004. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. Zbornik radova VŠTM . TIM. Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja. 11. 2003. Popis radova: 1. 2003. Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika (voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao voditelj Računalnog praktikuma. TIM. industriji. 8. godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d.. stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih poslova do korištenja u upravljanju procesima. školstvu. Mikulić. Šibenik. TIM. 5. Mikulić. Vol. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. Zbornik radova VŠTM . Mikulić. Vol. Šibenik. poslužitelje. Vol. 2004. Oženjen je i stalno živi u Šibeniku. 2004. Ž. 1. Vol. Vol. Ž. Mikulić. Ž. Operacijski sustavi i građa računala. Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura. 2. državnoj upravi i lokalnoj samoupravi.. Sistemski razvoj: napredni alati. Godine 2003. Ž.. 2003. U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz predmeta Informatika. 2. Šibenik. tehnike i alternativni pristupi. Ž... 1991... Šibenik. Zbornik radova VŠTM . Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. TIM. Poslovna informatika i Poslovne simulacije. Šibenik. Šibenik. izabran je u zvanje predavača za kolegij Operacijskih sustava.. u kojoj je i danas zaposlen. TIM. 2. 2... Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa.

2.. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Zbornik radova VŠTM . 2. 2003. TIM.. Mikulić. 2004. 3. tehnike i alternativni pristupi. 2004 3. Šibenik. Ž.. Šibenik. 2. Mikulić. Mikulić.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. Šibenik.. 2004. Vol. Vol. 2. Poslovne simulacije. TIM. Ž. Vol. Mikulić.. TIM. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM).. Zbornik radova VŠTM . TIM. 5. Sistemski razvoj: napredni alati. Vol. 2. Ž. 2003 109 .. Mikulić. 2... 2. Ž. Zbornik radova VŠTM . 1. 2004. 2004. Ž. Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo 1.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M24 Poslovne simulacije 1. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). 2004 4. Zbornik radova VŠTM ... Mikulić. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. Vol. Vol.. Vol. Ž. Ž. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. Šibenik. Mikulić.. Šibenik.. Skripta. 4.. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. Šibenik. TIM. 2004.. Ž. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . Ž. 2. Šibenik. 1. Šibenik. Mikulić. TIM. Zbornik radova VŠTM . TIM. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. TIM.

hr/nastavnici/fznegro Strategijski menadžment. proveo je na poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih poduzeća u gradu Zadru ("Maraska". stručne i znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista. 1999. tada Zagrebačkog sveučilišta.11. Z. "Bagat". Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment.hr http://www. F.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Frane Zvonimir Negro Viši predavač (2000. 2002. Na Visokoj školi za turistički menadžment. Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji.01. 1999.o. Sav svoj radni vijek. bavi se i teoretskim radom pišući referate . Objavio je više radova iz područja računovodstva. kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. F. Negro.. u praksi. Osnove računovodstva i financija. 110 . Z. srednju ekonomsku školu u Zadru. Upravljanje troškovima Životopis: Rođen je 02. Management. kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje. kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača. revizije i financija. Financijski management. 2. Osnovnu školu završio je u Ražancu. "Zadar" i "Ugo"). Negro.. F. Z. a od 21. radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka. polje financije trgovačkih društava.o. u Zadru. Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d. 3.1941. Ekonomski studij završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu. Završio je poslijediplomski studij. na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na Ekonomskom fakltetu u Zagrebu.god. Popis knjiga: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku fznegro@vstsi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. Položio je ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja. koje poslove obavlja profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. iz područja menadžmenta i financijskog menadžmenta.2000.) Sveučilište u Zadru.u svojstvu višeg predavača.vstsi.

. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005. Metode kalkulacija. Z. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Obrtna sredstva. F.: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Negro. Skripta. Z. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Z. 1999. F. Negro. 2002. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. Negro. 2005.. Negro.. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. F. 3. Metode kalkulacija.Popis skripti: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005. Z.. 2003.. F. F. Strategijski menadžment. Z. Z. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. F. 4. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Skripta. F. 5. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004 / 2005 2. Z.. Skripta. Popis autoriziranih predavanja: 1. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005. 2. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 111 . Negro. Skripta.. 2004. Financijski management. Skripta. Negro. 5. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005.. 4. Skripta. F. 2005. Negro. Z. 3. Skripta. Negro. F.. Z. F.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Z... Obrtna sredstva. 2003 / 2004 i 2004 / 2005. Metode kalkulacija. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Negro. Negro. Negro. Financijski menadžment i bankarstvo. 2. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Negro. F.. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. F. 2003. 2003. Skripta. F. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro. Skripta. Z. Management. 6. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Z. Negro. F.

2005. "Muscle activity during ergometer rowing". "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke “.panjkota Softversko inženjerstvo Životopis: Osnovnu i Srednju Tehničku školu. Special Session .. BioMED '05.46.. A.. Croatia-Italy. Panjkota. Paris. 2003. " Kinematics of rowing – a new approach to the rowing technique training". Musić.. a provjera istog izvršena simulacijom u VISSIM –u... Rončević. Panjkota. Split-Dubrovnik-Venice. Innsbruck.Ime i prezime: Zvanje: Ante Panjkota asistent (2003. pp: 42 .: 1. Zanchi. T. A.hr http://www.. 2004. A.u. 2. god. February 16 – 18. Meštrovića Drniš E-mail: URL: Kolegiji: apanjkota@inet. 3. pp: 652 – 656. Panjkota.Signals and Systems in Human Motion. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" – program za identifikaciju pisan u C++. Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999. smjer Automatika završio u Šibeniku.. J. October 10-13. Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Splitu.Workshop on Signals and Systems in Human Motion. Popis objavljenih radova. SoftCom 2004.hr/nastavnici/a. 112 . Vanjski je suradnik Laboratorija za Biomehaniku.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku Srednja škola I. September 6-10. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike / Biomedicinske elektronike na FESB .vstsi. A..2004. published at the EUROSIM’04.

Perkov. Šibenik. 113 . Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skupovi. Perkov. Perkov.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: josipa@vstsi. Perkov... 4. 2004. J. Šibenik. Interna skripta. Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka. 2004. 3. 8. Popis skripti: 1. Perkov. Skripta. upisuje se na PMF . Interna skripta. 2004.. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka.vstsi. Perkov. Statistika. Interna skripta. J. 6. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov.hr/nastavnici/jperkov Statistika. Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka. R. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta.Ime i prezime: Zvanje: Josipa Perkov asistent (2002. Paić.. 5. 2004. te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija ″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. 2003. 2003. gdje je i diplomirala 2001. Skripta. R. Skripta. J. Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj školi. Šibenik.. metrike i izometrije. na temu Geodetske krivulje. Po povratku u Šibenik 2002. matematike u Ekonomskoj. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu. J. J.. 2003. Interna skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 7. Paić. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Funkcije: Zbirka riješenih zadataka. kolovoza 1978... Šibenik. 2003. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Paić.hr http://www. Od siječnja 2003. Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Životopis: Josipa Perkov rođena je 1. gdje je i završila osnovnu školu Petar Krešimir IV. radi kao prof. Matematika I. brojevi: Zbirka riješenih zadataka. Šibenik. te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. u Šibeniku. 1996.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. Interna skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. J.. Šibenik. J.. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. Šibenik. 2. Matematika II. Tijekom studija bila je stipendist Šibensko-kninske županije. J.

Protokol vježbi. varijacije i kombinacije. J. J. 2. Perkov. Šibenik. Perkov. Perkov. Perkov. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005.. 5. Protokol vježbi. 2004. međunarodnog savjetovanja HDO-a.. Šibenik. 114 . Perkov. Vol. Zbornik radova VŠTM . 3.9. varijacije i kombinacije. R. 6. Zbornik radova VŠTM .. 2004. 2005. Šibenik. Vol. TIM. Perkov. R. Binomna razdioba. Osnove rada u Microsoft Wordu. Zbornik radova 11.. 7. J. Šibenik.. Perkov. 2. Zbornik radova VŠTM . J. Binomna razdioba. Paić.. 2. 2005. 2004. Šibenik. Vol. međunarodnog savjetovanja HDO-a. Perkov. Popis radova: 1. Skripta. Perkov. Šibenik.. Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Prebrojavanje: permutacije. Zbornik radova VŠTM . 2004. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM.. Vol. TIM. 2. 2003. Šibenik. 2.. Šibenik. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova.. S. Prebrojavanje: permutacije. Osnove rada u Microsoft PowerPointu. Perkov. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Zbornik radova VŠTM . Perkov. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. J. Perkov.... J. Prebrojavanje: permutacije. Šibenik. Protokol vježbi. Osnove rada u Microsoft Excelu. Perkov. 4. J. Interna skripta. Uvjetna vjerojatnost. Perkov. Šibenik. Uvjetna vjerojatnost. J. S.. 2004. 3. 2004. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M14 Statistika 1. 3. Vol.. J. 2004. Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 1.. 8. Binomna razdioba. TIM. Perkov.. varijacije i kombinacije. Šibenik. J. J. 2004. Zbornik radova VŠTM . Perkov. Šibenik.. Paić. J. TIM.. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka.. 2. Vol. Šibenik. Vol. J. Zbornik radova 11. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. TIM. 2004. 2. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. 5.. Uvjetna vjerojatnost. Perkov.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Statistika. 2004. 2. Metoda funkcionalne pouzdanosti. Belak. Zbornik radova VŠTM . J. J. Statistika. Belak. J. Perkov.. J. 2004. J. 2. Interna skripta.. Skripta. TIM. Šibenik. TIM. Vol.. 2. Zbornik radova VŠTM . 2. 2004. 2004.... Vol. Šibenik. 4.. 4.

Sibile Jelaska. U listopadu 2003.radic Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja. surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane. 2005. Radić. travnja 2003. March 2005. 115 . Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia. od listopada 2004. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.hr/nastavnici/t.. Zagreb. 10.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: tanja@vstsi. Nataše Bauer. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom: «Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive». Biološki odsjek. Tehnologija prometa Životopis: Tanja Radić rođena je 8. Lambaša Belak. i komentorstvom mr. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Mentorska praksa i Praksa u turizmu. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu (opća – VII gimnazija). polje – EKOLOGIJA. i stekla zvanje diplomiranog inženjera biologije. U ožujku 2004. Suautor je ili autor više stručnih radova te surađuje u pisanju skripta i handouta. Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth. smjer molekularna biologija. Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. dr. Diplomirala je 10. pod mentorstvom akademkinje prof. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. 1997. Popis skripti: 1. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora.. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša. i koordinatora izrade nastavničkih web stranica. sc. Šibenik.Ime i prezime: Zvanje: Tanja Radić asistent (2003.hr http://www. Alumni koordinatora.“ koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom dodjele rektorove nagrade. a od veljače 2005.vstsi. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. sc. T. Upravljanje okolišem. rujna 1978. Skripta. Ž.

.. – 8. Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Vol. 5.. elaborata i dr.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju krutog otpada na slivnom području rijeke Krke. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik.. 3. Radić. 6. Ž..... Belak. Lambaša Belak.. Belak. Zbornik radova VŠTM. 11. HDO. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Ž. Perkov J.. T. Radić.. Radić. Radić. Radić. Ž. Zbornik radova VŠTM. 2005. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na biocenoze. Šibenik. Pisanje diplomskih radova. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Mikulandra Volić I. T. 2004. T. Zbornik radova VŠTM.. 2004. Šibenik. T. Pisanje seminarskih radova.. S. T. (u pripremi) 2. Zbornik radova VŠTM. Vol. S.. 2005. 9. Šibenik.. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1... 2004. Radić. Radić. Lambaša Belak. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Tehnologija hrane. Radić... Radić. 116 . Vol. 2004. 2004.. 10. 8. Šibenik. T. Prirodne i otpadne vode i nihovo pročišćavanje. T. Šibenik. Ž. T. Međunarodnog skupa održavatelja. 12. Čičin-Šain D. Šibenik.. Šibenik.. Ivčić S. 2005.. Belak. 2004.. Šibenik. Pisanje diplomskih radova. Šibenik. Radić... Ž. Vol. 2. Interna skripta.. 7.. 2005. Lambaša Belak. Radić T. Ekologija i zaštita okoliša. T. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Uloga ekologije u očuvanju zraka. 2. Radić. HDO. Gaćina. Lambaša Belak. Zbornik radova 11. Gospodarenje otpadom. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Radić. Zagreb.. 2005. Popis projekata. Interna skripta.. Ž. Interna skripta. Handouti. 5. T. 2. T. listopada 2005. 2. Radić.. Interna skripta. Časopis Održavanje i eksploatacija. TIM.. 2005. Šibenik.. Radić.Popis radova: 1. Lambaša Belak. TIM. Ž. T. Vol. Handouti. Lambaša Belak. S. Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Lambaša Belak. Ž. Ž.. 2.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Pisanje seminarskih radova. TIM. Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na problem oštećenja tla. TIM. T. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park Krka. N. 2005.: 1. 4. Lambaša Belak. TIM. T. 2004. Lambaša Belak. Lambaša Belak. Šibenik. Ž.

što omogućava visoku kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog studija.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta Sukladno raspoloživom prostoru.. u odgovarajućim segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem. temeljem iskazanog interesa sa nastavak studija turističkog menadžmenta. opremi iz točke 4.2. procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i izvanrednih studenata godišnje. stalno zaposlenog nastavnika. broj studenata po jednom angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15. 4. smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na 150 redovitih studenata godišnje. čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju. prijelaz na druge studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini studija. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta. a s obzirom na kapacitete predavaonica.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija. sveučilišnih i stručnih studija. Proračun opterećenja prostora nastavom. a 95% na vježbama. od čega se za stručni preddiplomski studij menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata godišnje.6. Sukladno broju angažiranih nastavnika.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta Broj studenata diplomskog studija menadžmenta. a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje. dolazi oko 5 studenata diplomskog studija menadžmenta. Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta godišnje neovisno o smjeru. kabineta i laboratorija. 117 . 4. integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90% nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima.6. na svakog. te broju angažiranih nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta. Planirani broj studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata sveučilišnog studija. Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija.4.

000. Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe.000.00 362.072.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta RAČUN OPIS 1 2 3 RASHODI POSLOVANJA 31 Rashodi za zaposlene 321 Rashodi za zaposlene u administraciji 322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 323 Rashodi za vanjske suradnike 32 Materijalni rashodi 321 Naknade troškova zaposlenima 322 Rashodi za materijal i energiju 323 Rashodi za usluge 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put. troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta. te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju.817.00 2.7.00 220.000. noćenje…) 34 Financijski rashodi 38 Ostali rashodi 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 424 Knjige.000.4.1 i 4.00 4.000.817. dnevnice.00 1.5. koja iznosi 5.00 kuna godišnje.00 180.000.00 370.3.00 1.7 Procjena troškova studija po studentu S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija.000. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: IZNOS U KN 3 3. kako je prikazano u tablici T4.00 100.000. 1.3.280.400.000. te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1.000. Tablica T4.15.000. općih režijskih troškova. putnih troškova gostujućih nastavnika. 4. troškova osiguranja kapitala.00 710.000.00 118 .00 10.00 300. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona.00 250.000.000.00 10.352. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.000.00 380.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija menadžmenta.000. izvršen je proračun.00 700 5.000.15.00 200. određenog u točki 4.00 300.6. 1.772. a ne procjena. troškova amortizacije opreme i zgrada. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.000.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija.2.

00 750.00 285.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu diplomskog studija menadžmenta.000.000.00 40. određenog u točki 4.00 60.000.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija.000.3.3.000.6 koja iznosi 12.000.00 20.3.00 60 12.000.00 3.00 60.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta RAČUN 1 3 31 321 322 323 32 321 322 323 329 3299 34 38 4 41 42 421 422 423 424 RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Rashodi za zaposlene u administraciji Rashodi za stalno zaposlene nastavnike Rashodi za vanjske suradnike Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.000. noćenje…) Financijski rashodi Ostali rashodi RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Građevinski objekti Postrojenja i oprema Prijevozna sredstva Knjige.00 OPIS 2 IZNOS U KN 3 690.000.000.00 30.500.000.000. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: 35.00 119 .00 180.00 95.000.000.000. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.00 2.00 kuna godišnje.500.00 125.000.1 i 4.6. Tablica T 4.000.00 30.00 25.4.00 505. te jednog administrativnog djelatnika (1. kako je prikazano u tablici T4. dnevnice.7.00 60.000.

2. Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u točki 3.kontrola nazočnosti studenata na predavanjima. objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole. Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu sudjeluje najmanje dvoje studenata studija. Rezultati ankete studenata su javni. Pri predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti rezultati postignuti u svim segmentima nastave. seminarima. vježbama. Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom razdiobom.statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve kolegije. Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova udruge Alumni. 120 . .4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u prethodnom semestru. U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim rezultatima. a prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove svoje Alumni udruge.kontrola prolaznosti studenata na ispitima.statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i seminarima . .evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija.4. . s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem.8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom slijedećih elemenata: . a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful