VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

Šibenik, 2005.

SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................4 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa .......................5 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6 2. OPĆI DIO ............................................................................................................7 3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9 3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9 3.2 Opis kolegija ................................................................................................11 3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11 3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14 3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16 3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta .................................................................................................20 M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25 M14: STATISTIKA.......................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................................................49 3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52 3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52 3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija............................................................................54 3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56

2

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta .....................................................................................................57 3.7. Način završetka studija ...............................................................................57 3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59 4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59 4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59 4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60 4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60 4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61 4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61 4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61 4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62 4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63 4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66 4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67 4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68 4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71

3

1. UVOD

1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom, kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta. Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu, sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske. Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću (psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta, operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova. Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i strategijskog menadžmenta. Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba

4

programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu" znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu. Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao, stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta, koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske. 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2. Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan (djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri izradi ovog prijedloga diplomskog studija. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,

5

projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta: Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova (www.unipd.it); Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business Administration) (www.wu-wien.ac.at); Facoltà di Economia, Università di Bologna (www.economia.unibo.it); Manchester Metropolitan University Business School (www.business.mmu.ac.uk); Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani (www.ef.uni-lj.si); Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave (www.fm.uniba.sk); Queen Mary, University of London (www.qmul.ac.uk). 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre (core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.

6

4. Trajanje studija. uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa. uz polaganje razlike programskog slijeda. 2. i razlike programskog slijeda. Nositelj studija: VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU 2.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom. menadžmenta i - - 7 .4. preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugim visokim učilištima iz područja ekonomije.2.2. preddiplomski sveučilišni studij. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u Republici Hrvatskoj. Sveučilišta u Zadru. Odjela za ekonomiju u Šibeniku. preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog menadžmenta. sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom programu je: SPECIJALISTIČKI MENADŽMENTA DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 2.3. Uvjeti upisa na studij 2. OPĆI DIO 2. mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili: preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. turizma. vrijednosti 180 ECTS bodova. određeno je na godinu i pol (tri semestra) za stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija.

uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa.poslovne informatike u Republici Hrvatskoj.6 Stručni naziv Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta: SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec. diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje uz polaganje razlike programskog slijeda. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja ekonomije i menadžmenta. uz polaganje razlike programskog slijeda. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu polaznik ima kompetencije. Bolonjski proces u obrazovanju. preddiplomski sveučilišni ili stručni studij. i razlike programskog slijeda. a posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom. vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske. stečene na nivou obrazovanja. - - 2. ako je u toj zemlji primijenjen. "top managementa". Bolonjski proces u obrazovanju. te sve uvjete za samostalni profesionalni i osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u turizmu. 2.) 8 . ako je u toj zemlji primijenjen. odnosima s javnošću i strategijskog menadžmenta.

jednogodišnji studij 60 ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997. OPIS PROGRAMA Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz preddiplomskog studija) u programskom smislu. Naprotiv.1. Visoku kvalitetu stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista Visoke škole za turistički menadžment. koji. ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija. u programskom smislu. 3. preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava izradom diplomskog rada. iako to ni u kom slučaju ne znači da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog studija. Osim predloženih izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog studija. predstavlja nastavak preddiplomskog studija. koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav). trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2. 3. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija (diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni preddiplomski studij. bez smjerova.1 u integralnom obliku s obveznim programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij.1 Opis programa diplomskog studija Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta.3. Svi programski sadržaji derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku (modul M1. godine. 9 . Program diplomskog studija prikazan je u tablici T3.

2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ I. SEM. U slučaju 10 . Tjedno Semest. 6 min. SEMESTAR Poslovna etika Statistika Metode znanstvenog istraživanja Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Menadžment rizika Upravljanje troškovima PRED. 90 Tablica T3. uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda. 6 min. Tjedno Semest. 6 min. 6 min.Tablica T3. 3 3 3 3 3 3 45 45 45 45 45 45 1 1 1 1 1 1 15 15 15 15 15 15 ECTS M12 M14 M15 M31 M33 M34 M1X 6 6 6 6 6 6 24 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju M22 M23 M27 M2X II. ECTS M11 M35 M13 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 min. 30 M21 M24 II.1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED. SEMESTAR Psihologija za menadžere Strategijski menadžment Operacijski menadžment Izborni kolegij M1B Izborni kolegij M1C Semest./VJ. SEM./VJ. SEMESTAR Inovacije i tehnološke strategije Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 3 3 3 45 45 45 1 1 1 15 15 15 6 6 6 30 Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija (i drugih sveučilišta). SEMESTAR Diplomski rad - - 20 300 30 30 min. 6 min. Tjedno I. Tjedno Semest. 30 M30 III. SEMESTAR Menadžment konflikata Poslovne simulacije Izborni kolegij M2A Izborni kolegij M2B Izborni kolegij M2C 3 3 45 45 1 1 15 15 6 6 min.

koji su organizirani po nastavnim jedinicama. Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja./2000. Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja. i principijelno se sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i "case". ali pri tome. Primjenom handout-a u nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja. opis izvedbe nastave. Poslovne simulacije). broj četiri.izbora kolegija sa drugih studija. po semestru diplomskog studija. god. Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale. 3. Master) i dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij održava. načina provjere znanja.2 Opis kolegija Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u unificiranim formama. obvezne i dodatne literature.2. Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s preddiplomskog studija. način određivanja bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem programskog sadržaja kolegija. kratkog programskog sadržaja. 3. Drugi oblik pomoćnih nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija nastavnog sadržaja. mora biti pripremljen u dva oblika. ECTS bodovnu vrijednost kolegija. mora biti ostvaren i programski slijed kolegija. Programski slijed označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu. uz navedene uvjete. seminare i vježbe. čime se osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj.1 Izvedba nastave Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa primjenjuje se kombinirana metoda. što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog 11 . Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za turistički menadžment od akademske godine 1999. opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su handout-i. a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24 označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru. osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija (koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija) student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom ili zimskom semestru.

koji će se iznositi na predavanjima. Kako se.sadržaja. izraditi pomoćne nastavne materijale (protokole) primjera (slučajeva. Primjenom ove metode organizacije i provedbe seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja nastavnog sadržaja. Na seminarima i vježbama studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata. za većinu kolegija realizira se putem primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio seminarskog rada. Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme. na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih članova studentske grupe. 12 . polaganje kolokvija. Obrana seminarskog rada. pa su time i javno dostupni. raznolikost. i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u skriptarnici i na web stranicama Škole. a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima prenesenog programskog sadržaja. nazočnost studenata na seminarima i vježbama je obvezatna. Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi potrebno je. pri čemu je kolokviju. Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti: . zbog čega je izvršeno opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave.računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi. koji su dostupni studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u skriptarnici ili skinuti sa web stranice). Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi. provjere i ocjenjivanja izrade seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. projekata) iz prakse. . radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze na web stranicama Škole. obrani seminarskog rada. određeno je pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade handout-a potrebne kvalitete. Temeljni cilj koji se postiže primjenom ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog sudjelovanja studenata tijekom predavanja. kod handout-a. prije početka nastave. Mišljenjem Upravnog vijeća Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002. godine. Na seminarima i vježbama studenti obvezno kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada.izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama. a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog sadržaja seminarskim radovima. potrebno je osigurati dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala.

vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja. vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta.2. vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta. 13 . C8. C5. C6. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. C7. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta. te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata.2. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi: C1.5 sati opterećenja studenta. C2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta. seminara i vježbi kako je navedeno u 3. C4. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odovara 1.3. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima. C3.1.

građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika.C9. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja. C15. C14. C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Za vrijeme predavanja "case" metodom. C10. C13. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta. simulacija. statistika. 3. ekonometrije i sl. C11. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta. informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr. računovodstvo. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja.3 Provjera znanja i način polaganja ispita Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijelog semestra. nastavnik i 14 . numeričkih metoda. statistike. C13. C12. matematika.2.5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11) + E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta. Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1.

u ovisnosti o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest shema formiranja završne ocjene AS1. Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima. Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome). projekata.4 Sustavi ocjenjivanja Sustav ocjenjivanja Ocjena izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (1) nedovoljan (1) A B C D E FX F Broj bodova > 90 > 77 > 64 50 < 50 > 90 > 80 > 70 > 60 > 50 > 40 < 40 Hrvatski sustav Anglosaksonski sustav 15 . kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu. AS3.asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na predavanjima. AS4. Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija Shema određivanja broja bodova Oznaka L 1S 2S P 1C 2C WE OE Σ Nastavna aktivnost AS1 Predavanja Jedan seminarski rad i obrana Dva seminarska rada i obrana Stručni projekt i obrana Jedan kolokvij Dva kolokvija Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita Ukupno 10 25 35 30 100 AS2 10 30 30 30 100 AS3 10 35 25 30 100 AS4 10 40 20 30 100 AS5 10 40 50 100 AS6 10 30 30 30 100 Tablica T3. AS2. ocjenu seminara. AS5 i AS6 prema tablici T3. izraženo kao ocjena kolokvija.3 Tablica T3.

Centar za razvoj i kvalitetu – Zagreb). Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u tablici T3.2. 2 – ne slažem se.13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d.o. Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima. posebno sam zadovoljan s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 1 2 3 4 5 16 . Organizacija nastave Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara Nastava je redovita Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja Količina dobivenih informacija je dovoljna Redoslijed tema je prihvatljiv Program čini logičnu cjelinu Teme su aktualne i povezane su s praksom Program je dobro dokumentiran primjerima Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi Nastavnik Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju Asistent Djeluje stručno i sigurno Izlaže razumljivo U izlaganju djeluje uvjerljivo Obradio je planiranu materiju UKUPNA OCJENA NASTAVE U nastavi mi se posebno svidjelo.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi se na dva načina. 3 – prihvaćam. Statističkom obradom rezultata svih studenata po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje od odabrane statističke razdiobe. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa.o. Tablica T3. Anketiranjem studenata dobiva se uvid u stanje nastave pojedinog kolegija. 4 – slažem se.5 Obrazac za anketiranje studenata ANKETNI UPITNIK Kolegij Datum Nastavnik Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem.3.

Tablica T3. 3 – prihvaćam. 1 2 UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 U studiju mi se posebno svidjelo. posebno sam zadovoljan / zadovoljna s: 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s: 17 . 2 – ne slažem se. 4 – slažem se.6 Obrazac za anketiranje studenata Studij i smjer ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI Modul Godina prvog upisa Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem. Organizacija studija Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 Program čini logičnu cjelinu 1 2 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 Opća ocjena nastavnika studijskog programa Djeluju stručno i sigurno 1 2 Izlažu razumljivo 1 2 U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 Obradili su planiranu materiju 1 2 Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama. 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija.

Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija 1 2 3 4 Ekonomija 1 2 3 4 Računovodstvo i financije 1 2 3 4 Menadžment 1 2 3 4 Matematika i statistika 1 2 3 4 Poslovna psihologija 1 2 3 4 Informatika 1 2 3 4 Pravo 1 2 3 4 Jezici 1 2 3 4 Mentorska praksa Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+). . zadržati istim (=).Tablica T3.smanjiti) ili označavanjem (x izbor). izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u cjelini sa stajališta praktične primjene znanja. smanjiti (-) + = Ekonomija + = Računovodstvo i financije + = Menadžment + = Matematika i statistika + = Poslovna psihologija + = Informatika + = Pravo + = Jezici + = Mentorska praksa U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x) Ekonomija Računovodstvo i financije Menadžment Matematika i statistika Poslovna psihologija Informatika Pravo Jezici Mentorska praksa Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 Komentar: 5 5 5 5 5 5 5 5 5 - 5 18 . zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati.7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge Stručni naziv ANKETNI UPITNIK – ALUMNI Firma Radni staž Datum Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5. te predložite promjenu zastupljenosti glavnih grupa kolegija u studijskom programu. = zadržati istim.

put (2) (3) (4) (5) suma indeksa uspjeha broj studenata koji su položili ispit Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit Sintetički indikator uspjeha = 19 .8 Priprema podataka za analizu prolaznosti ANALIZA PROLAZNOSTI Kolegij: Broj prijavljeniih studenata: Broj studenata koji su pristupili ispitu: Broj studenata kjoi nisu položili ispit: I. put II. put II. put (2) (3) (4) (5) IV. put (5) III.Tablica T3. put IV. put Broj studenata koji su položili ispit: I. put (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) Ispitni rok: Datum: R I III.

.................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE.........................................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..............35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.........47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT ...............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA...............................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO............................................................................................25 M14: STATISTIKA...............................................................................43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...............................................................6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE .............................................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA................................................................................................................3................................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.....................................2................................49 20 ...................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT ........................21 M12: POSLOVNA ETIKA .................................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ....

sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje. protokola primjera seminara. Stereotipi i predrasude . prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju). Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa. samootkrivanje. važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. komponente međuljudskih odnosa – verbalna i neverbalna ekspresija. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Kroz teme seminarskih radova. asertivnost. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. 21 . ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. komponente stava i njihova uloga u ponašanju. aktivno slušanje. pravila komunikacije). mehanizmi koji utječu na promjenu stava).2. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. U pripremi. empatija.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima.

S. Interpersonal Communication .. naklada Slap. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Petronio.. Jastrebarsko. formiranje i uloga u međuljudskim odnosima..2. Moral (teorije razvoja morala). Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). LCD projektor..: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s prirodom međuljudskih odnosa. J.C. J. Osnove socijalne psihologije. L.M. 22 . J. Obvezna literatura: Penington. Brown Publishers. Sukob i nenasilno rješavanje sukoba. Buley. Conteporary Perspectives on Interpersonal Communication. W. Components. Brown & Benchmark. 1997. faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac – grupa.Concepts. Spitsberg. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. B. C. M. 1993. Alberts..agresivno ponašanje. H. K.. Oxford. socijalna inhibicija.2. Hecht. zaslon. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.. socijalna kompetencija). D.. and Contexts. 1990. Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji. Dodatna literatura: Pearsons.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. SmartBoard. USA.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M12: POSLOVNA ETIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Ljudska prava. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam. Norme i 23 . zakoni. Kodeksi. klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. U pripremi. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. shareholderi – dionička etika – etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. normativna etika te suvremene poslovne etičke teorije. protokola primjera seminara. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. prava te objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju. zaštita ljudskih prava. Adam Smith.2. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Kroz teme seminarskih radova. stakeholder etika – etika subjektivno i objektivno zainteresiranih sudionika organizacije. Deskriptivna. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. profesionalni kodeksi. Poslovna načela: Etička načela – Kant i suvremena etika.

Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. poslovnih susreta.2. predstavljanja.2. 24 . Jastrebarsko.bonton. 2002... Sage Publications. Poslovna etika.. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. etika i protokol. and Contexts. SmartBoard. 2000. H. D. Jandt. C. London. pridržavanje i nepridržavanje tradicije. Interpersonal Communication-Concept. F. Osnove socijalne psihologije. etika sastanaka. Spitzberg. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). zaslon. Kolumbić.. Intercultural Communication. WM. 1990. USA.. bonton etika. B.5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. bonton na radnom mjestu. Pennington. te shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela poslovanja. A. Dodatna literatura: Pearsons. Sinergija. etika u komuniciranju. Brown Publishers.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). etika neformalnih i često nepisanih pravila.. B. Components. LCD projektor. Zagreb.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu. 1997. Obvezna literatura: Bebek. kao i primjena istih na radnom mjestu. C. Naklada Slap. J.

Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. U pripremi. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u operacijski menadžment. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. menadžersko predviđanje. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Lociranje i planiranje kapaciteta objekta. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. statističke metode kontrole kvalitete. protokola primjera seminara. pitanja ljudskih resursa u operacijskom menadžmentu. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita.2. procesi proizvodnje i pružanja usluga. Razvoj novog proizvoda. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski menadžment. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. upravljanje linijom 25 . upravljanje kvalitetom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Konkurentnost i operacijska strategija. nacrt objekta. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Kroz teme seminarskih radova. Financijske analize u operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. mjerenje performanci rada. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene.

5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1. LCD projektor. 26 . Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.čekanja. McGrow Hill. zaslon.. McGrow Hill.. Fundamentals of Operations Management. pa sve do korištenja suvremenih kvantitativnih aplikacija. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).2.. 2005. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. 4/e. teorija nizova.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1. B. Operations Management. s procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište. donošenjem odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata. agregatno planiranje. R. Dodatna literatura: Stevenson. pravovremeni sustavi. Chase. J.. W. M. SmartBoard. utvrđivanje rokova. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Obvezna literatura: Davis.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14/C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija. 2003. J. Aquilano. N. upravljanje lancem nabave.

Stratificirani i drugi složeniji designi. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Faktorska analiza. Primjene u istraživanju tržišta i drugim područjima. Stacionarni stohastički procesi. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli. Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni. Modeli vremenskih serija i prognostički modeli. Baze podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i poslovnim procesima. Primjene u ekonometriji.2. Dijagram toka istraživanja pomoću uzorka. Pojam VAR modela. Diskriminacijska analiza. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra".q) modeli i njihova primjena u prognoziranju.d. marketingu i drugim područjima. Uvod u programski paket SAS i StatMaster. ARIMA (p. Kakvoća podataka. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Tablični kalkulator i njegove analitičke funkcije. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Programska potpora za statističku analizu podataka i modela. 27 .VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M14: STATISTIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne autokorelacije. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode). Metoda glavnih komponenti.

5 = 42 10 sati 20 sati 30 sati 31 sat 150 sati 28 . 1997. zaslon. Priručnici za programsku potporu SAS.2...2. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse. SmartBoard. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. I. EXCEL Dodatna literatura: Newbold. LOTUS. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Statistics for Business and Economics.Obvezna literatura: Šošić. 17 sati 28 * 1. LCD projektor. Školska knjiga. Primijenjena statistika. P. 2004. Zagreb. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Englewood Cliffs: Prentice Hall. StatMaster.

ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Prezentacija znanstvenog rada. plakat. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. projekt. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Dinamička analiza. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Kroz teme seminarskih radova. Citiranost. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. znanstveno priopćenje. postavljanje hipoteze. Hipoteza.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. odabir statistički značajnih. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. koncept. referentnih rezultata. prikaz rezultata istraživanja. protokola primjera seminara. U pripremi.2. Opažanje pojava. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. prezentacija rada na znanstvenim skupovima. Planiranje i izvođenje istraživanja. provedba.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Pojam i definicija znanstvenog istraživanja. Statistička obrada rezultata. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. 29 . Pisanje znanstvenog rada. Simulacija. eksperimentalno modeliranje. eksperimentalna analiza. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Značaj kontrolnog eksperimenta. publikacija.

protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Osnove znanstvenog i stručnog rada. 1997. Ekonomski fakultet Zagreb.Obvezna literatura: Kniewald. Dodatna literatura: Žugaj. Zagreb.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Rijeka.5 = 33 5 sati 2* 20 = 40 sati 2 * 5 = 10 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici. 1989. R. Samobor.. M.. Zelenika. SmartBoard. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. J.2. 1996. 30 .5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih istraživanja. 1993. Opatija.2. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Žugaj. LCD projektor. Hoteljerski fakultet u Opatiji. Fakultet organizacije i informatike. Z. Multigraf.. M. Varaždin. Ivanović. 2000. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela.. Metodika znanstvenog rada. zaslon.

2. shvaćanje drugih. izbor medijatora. analiza slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. uloga medijatora. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Programski sadržaj: Početak i razvoj sukoba. Aktivno slušanje. Vježbe obuhvaćaju pripremu izrade i obrane dva seminarska rada. taktika i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. Vođenje sudionika vještinama pregovaranja. rješavanje različitih konfliktnih situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata. Programski sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra".VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M21: MENADŽMENT KONFLIKATA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Posredovanje. umijeće razgovora. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". uključivanje treće strane. dok se primjeri strategija. postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju. Nastava se izvodi uz pomoć računalnih prezentacija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. zahtjev za 31 . Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. pomoć sudionicima sukova u planiranju budućih interakcija. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. uzroci. Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju problema kroz medijaciju. vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. percepcija.

. San Francisco. kontrola emocija. odbacivanje slabih rješenja. and Monk. izbjegavanje pretpostavljanja i zloće. LCD projektor. 32 . Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. 2004. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). razumijevanje vremenskog okvira. Narrative Mediation: A New Approach to Conflict Resolution. SmartBoard. strpljivost. Jossey-Bass Publishers. M.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima. osjetljivost na kulturološke barijere (zajedničke značajke svih ljudi. The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve Relationships. E. zadržavanje integriteta. Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih strana. fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika. procjene drugih. The Regents of the University of California. Helping others resolve differences. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). G.2. kulturološke i ideološke razlike). odjeljivanje problema od samosvijesti.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 7 19 sati 26 * 1. G.jasnoćom.. izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike. posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja. 1995. P. Winslade.. planiranja. Obvezna literatura: Billikopf. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. efektivna upotreba humora.. The Guilford Press. podjela većih pitanja u manja. definiranje rješenja temeljenih na interesima. zaslon. J.5 = 39 5 sati 10 sati 2 * 5 = 10 sati 67 sati 150 sati 19 (C1) + 26 * 1. priznavanje grešaka i ispričavanje.2. 2000. Dodatna literatura: Nichols. fokusiranje na problem a ne na rješenje. New York.

sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. U pripremi. Kontrola i upravljanje kvalitetom. Racionalno korištenje vremena. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. ISO standardi. kontrolni sustavi.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Proces inovacija. Predviđanje tehnoloških promjena. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Inovacije.2. Kroz teme seminarskih radova. Upravljanje resursima. kontrola rezultata istraživanja i razvoja. Tehnike stvaranja ideje. inovacijsko društvo. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Inventivnost. brainstorming.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Tehnološki razvoj i multikulturalni menadžment. TQM. Izvori i vrste inovacija. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Istraživačko razvojni projekti. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. protokola primjera seminara. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. 33 . Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. značaj inovacija u gospodarstvu. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Generičke tehnologije i inovacije. Kreativno mišljenje. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. informacija i kvaliteta. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj.

Obvezna literatura: Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb, 2003. Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999. Dodatna literatura: Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004. Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb, 1999. Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991.

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1,5 = 33 5 sati 10 sati 35 sati 10 sati 34 sati 150 sati

23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.

34

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M23: TEHNOLOGIJA PROMETA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline. Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom, željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje. Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske. Obvezna literatura: Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002. Dodatna literatura: Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.

35

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 52 sata 150 sati

19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.

36

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M24: POSLOVNE SIMULACIJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. razvojne tendencije simulacijskog softvera. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije.2. trofazna strategija simulacije. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja.. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi simulacije diskretnih događaja. način modeliranja. konceptualni simulacijski modeli. testiranje generatora slučajnih brojeva. struktura računarskih alata za simulaciju diskretnih događaja. vrednovanje konceptualnog modela. podjele simulacijskih modela. Simulacijski softver arena: kriteriji izbora simulacijskog softvera. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje. modeliranje i računala.. analiza 37 . Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena. dijagrami ciklusa aktivnosti. linearni kongruentni generatori. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija računarskog modela. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. osnovni koncepti. modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa softverom Arena. generiranje uzoraka: generiranje slučajnih brojeva. slučajne varijable i njihovo generiranje. tipovi simulacijskih modela. izvođenja simulacijskih eksperimenata i njihova analiza.simulacija u donošenju odluka. simulacijske strategije. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu.

Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. W. tehnike redukcije varijance.2. Simulacijsko modeliranje. John Wiley&Sons LTD. Business Process Modelling... dijagrami toka. Prentice Hall. LCD projektor. 2002. Školska knjiga.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 19 sati 26 * 1. J. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. 1993. Simulation and Design. Zagreb. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih eksperimenata. Obvezna literatura: Laguna. procjena parametara razdioba. usporedba alternativnih sistema.5 = 39 10 sati 20 sati 2 * 10 = 20 sati 20 sati 28 sati 150 sati 38 . 3rd Edition.2.. M. 2000. pristup sistemske dinamike. simulacija sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike. modeli procesa odlučivanja. Marklund. V. McGraw Hill. upravljanje nivoom zaliha u poduzeću. osnovne naredbe jezika dynamo. K. Dodatna literatura: Warren. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom. 2004. dijagrami uzročnih petlji.. analiza izlaza simulacijskih eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema.ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba.. Simulation Modeling and Analysis. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1. Kelton. testovi slaganja. Čerić. SmartBoard. England. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). D.. zaslon. Competitive Strategy Dynamics.

izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje. 39 .

Dijelovi projekta: korisnici. financijeri. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Faze u razvojnom ciklusu softvera: specifikacija. projektni tim. Objektno orjentirano programiranje. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba korisnika.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Modeliranje sustava. Specifikacija softvera. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. Projektiranje (design) softvera.2. rokovi. komunikacije. resursi. Ljudski faktori u softverskom inženjerstvu. dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa. sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. testiranje. Općenito o specifikaciji. Funkcionalno orjentirano programiranje. implementacija. Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. Općenito o projektiranju: "top-down" pristup. SMART ciljevi. 40 . sponzori. dokumentacija. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra". ciljevi. algebarske i one zasnovane na drugim matematičkim modelima. izvođači. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Formalne metode za specifikaciju. Osiguranje kvalitete kod projektiranja. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima. mjerenja uspješnosti. Ciljevi softverskog inženjerstva. projektiranje. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Uvod. održavanje. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Definiranje i specificiranje zahtjeva. projektanti. Dinamika i rokovi. Mjera kvalitete. okruženje.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 Tjedno 4 3 1 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Projektni tim. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije.

Classical and Object-Oriented Software Engineering.5 = 42 5 sati 10 sati 2 * 10 = 20 sati 56 sati 150 sati 41 . New York 2000. 4th Edition.5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: 17 sati 28 * 1. Addison-Wesley. With UML and C++. testiranje i održavanje softvera. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). IEEE Computer Society. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo.Schach. Finkelstein. The Future of Software Engineering. Fifth Edition. R. S. New York 1999. Razvoj programa.R. Obvezna literatura: Sommerville. S. SmartBoard.Implementacija. Pressman. Harlow 1996.. A. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1. Softverski projekti: posebnosti. zaslon. Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom. 2000.2. Wokingham 2000.. stil programiranja. M. I. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 6th Edition. McGraw-Hill.. Koordinacijski mehanizmi. McGraw-Hill. Dokumentacija sustava. Software Engineering: A Practitioner's Approach. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa. S..2. Addison-Wesley. LCD projektor. Software Engineering. Alati i radne okoline za programiranje. Software Engineering with C++ and CASE Tools. Dodatna literatura: Pont. J. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini. Resursi.

održavanje sustava i dokumentacije sustava. 42 . testiranju sustava i komponenti sustava.Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju ciklusa razvoja sustava.

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Dva kolokvija (2C): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 40 bodova 20 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja). Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija, prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.). Obvezna literatura:

43

Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996. Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991. Dodatna literatura: Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice Hall, New York, 2003. Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog programiranja. 19 sati 26 * 1,5 = 39 5 sati 10 sati 30 sati 20 sati 26 sati 150 sati

44

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M33: MENADŽMENT RIZIKA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova

Programski sadržaj: Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama. Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika. Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives). Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.

45

Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers.5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta..5 = 33 5 sati 25 sati 20 sati 5 sati 39 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. M. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Risk Management and Insurance.. Davidson Frame. & Niehaus G.2. New Jersey. Obvezna literatura: Harrington. Odštete radnicima i ozljede radnika. Bešker. McGraw-Hill/Irwin.Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. John Wiley & Sons Inc. LCD projektor. J. zaslon. J. VŠTM Dodatna literatura: Lam. te razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski proces odlučivanja. 2003. The Jossey-Bass Business & Management Series. Korporacijska odgovornost prema trećim stranama. Autorizirana predavanja. Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls. SmartBoard.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3..2. Komercijalni ugovori o osiguranju. S. 2003.. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). 46 . 2004. 2nd edition.. New York.

Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2. Strateški pristup upravljanju troškovima. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima. prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Obračun troškova po poslovima. Analiza obujam-trošak-profit. 47 . Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Predmet i zadaci upravljanja troškovima. Upravljački sustavi kontrole troškova. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. U pripremi. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Obračun troškova po procesima. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Upravljanje troškovima u decentraliziranoj organizaciji. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Uloga troškova u upravljačkom procesu. Informacijski sustav za upravljanje troškovima. protokola primjera seminara. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Kroz teme seminarskih radova.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Suvremene koncepcije troškova. Planiranje troškova.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 75 45 30 Tjedno 5 3 2 ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom.

. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. 2003. RRIF plus. 8. stjecanje sposobnosti uspješnog planiranja troškova. Zagreb. upoznavanje s mogućnostima efikasne kontrole i korektivnih akcija. V. i Klačmer. RRIF.. te korištenje informacijskih sustava u upravljanju troškovima.Obvezna literatura: Stenzel. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Essentials of Cost Management.5 = 33 10 sati 20 sati 25 sati 5 sati 34 sata 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. Wiley. Belak. 48 . 2002.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S3) (C6): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. SmartBoard. br. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). zaslon.. Dodatna literatura: Cingula.5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za praktično upravljanje troškovima u poduzeću.. Stenzel. M.2.2. 1995. LCD projektor. Menadžersko računovodstvo. Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima. Zagreb. J. a što podrazumijeva shvaćanje uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja. M. C.

Kroz teme seminarskih radova. Razlozi internacionalizacije. protokola primjera seminara. izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe.2. Definiranje misije poduzeća. U pripremi. te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kompleksi multinacionalne okoline.VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT Sati nastave Ukupno Predavanja Seminari Vježbe Godišnje 60 45 15 − Tjedno 4 3 1 − ECTS 6 Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Predavanje (L): Seminarski rad i obrana (1S): Pismeni dio ispita (WE): Usmeni dio ispita (OE): ∑ 10 bodova 25 bodova 35 bodova 30 bodova 100 bodova Programski sadržaj: Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3. Formuliranje strategije. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a. Dimenzije i formiranje strategija. Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja. sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Javni imidž. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade. Industrijske analize. drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Osnove oportunitetnih strategija. Ciljevi i filozofija poduzeća. gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Multinacionalno 49 . prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara. Pristup zahtjevu odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća. ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Operativna okolina.

Glavne strategije. vodstvo i kultura. LCD projektor. Poduzetnički menadžment. SmartBoard. protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama).. Zagreb. strukture. Strategijska kontrola. vođenje i vrednovanje strategije. Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. funkcionalne strategije i poslovne politike.2. 50 . Strategijske analize i izbor. 2002. godišnji ciljevi. i sur. Integracija rezultata u strategiju management procesa. zaslon. Oprema za održavanje nastave sadrži računalo. Ekonomski fakultet. J. Institucionaliziranje strategije. Prentice Hall. Strategijski management.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski menadžment omogućavaju definiranje misije. Strategic Management: Concepts and Cases. Razmatranje vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. Operacionaliziranje strategije. Sveučilište u Rijeci. Obvezna literatura: Buble. Operacijski kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava. Split. Selekcija dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija..2. Sustavi nagrada. i sur. Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih informacija okoline. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). F.strateško planiranje. Sekvence ciljeva i selekcija strategije. 10th Edition. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3. Razvoj funkcionalnih strategija. Dodatna literatura: Deželjin. Organizacijsko vodstvo i kultura. M..5 = 33 5 sati 10 sati 20 sati 5 sati 54 sati 150 sati 23 (C1) + 22 * 1. 2005.: Predavanje (EC) (C1): Predavanje (CB) (C2): sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): ∑ Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 sata 22 * 1. David. odgovornosti poslovnog sustava. 1997.

definiranje setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava. koje se stvarno na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse.analize i strategije poslovnih aktivnosti. Omogućen je uvid u ciljeve. 51 .

1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri semestra. diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog diplomskog studija.3.3 Struktura studija. 52 . Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana konzultacija. ritam studiranja i obveze studenata.1 i T1. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova u što je uključena izrada magistarskog rada.2 Ritam studiranja i obveze studenta Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija.3. Ovakvim odnosima opterećena nastavom i ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u predviđenom roku. 3. određenih na temelju ECTS kreditnih bodova. Kako se radi o dvogodišnjem studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću godinu studija. Temeljem najvećeg opterećenja studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij. Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema tablicama T1.3.3. pripreme ispita i polaganja ispita.61. 3.2.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom preddiplomskog studija. Udjel izbornih kolegija. opterećenja nastavom od 660 sati. Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim opterećenjima studenta iznosi 1. 3.

Tablica T3.14 Programski slijed predmeta Kolegij 1 Financijska matematika Ekonomika trgovačkih društava Ekonomika neprofitnih organizacija Građa računala i operacijski sustavi Kolegiji koje treba prethodno položiti 2 Matematika Osnove ekonomije Upravljanjem okolišem Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Informatika Matematika Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Trgovačko pravo Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Menadžment Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Trgovačko pravo Radno pravo Matematika Informatika Građa računala i operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Financijsko računovodstvo Osnove menadžmenta Poslovno komuniciranje Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C Osnove računovodstva Marketing Osnove programiranja C/C++/Visual C Menadžment Radno pravo Poslovna statistika Menadžersko računovodstvo Poduzetništvo Projektiranje sustava i analiza informacijskih Poslovna organizacija Financijski menadžment Poslovno pregovaranje Baze podataka 53 .

Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija. Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu visokog obrazovanja RH određen na jednak način. obveznim kolegijima smjera ili izbornim kolegijima. studentu će se priznati isti broj kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i položeni kolegij. Kod zamjene izbornog kolegija studija ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego zamijenjeni kolegij. 54 .4.Financijske institucije i tržišta Menadžment usluga Upravljanje kvalitetom Menadžment ljudskih resursa Business Intelligence Menadžment turističke destinacije Turističke agencije i turoperatori Poslovni informacijski sustavi Osnove ekonomije Osnove računovodstva Menadžersko računovodstvo Trgovačko pravo Trgovačko pravo Osnove ekonomije Osnove računovodstva Upravljanje okolišem Tehnologija hrane i pića Menadžment Poslovna organizacija Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Poslovna organizacija Poslovna statistika Matematika Financijska matematika Menadžment Radno pravo Trgovačko pravo Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Menadžment Menadžment Trgovačko pravo Teorija i organizacija turizma Turističke agencije i turoperatori Upravljanje okolišem Marketing Osnove ekonomije Teorija i organizacija turizma Tehnologija hrane i pića Informatika 3.

Tablica T3.U tablici T3. što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru. uz priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova.15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru Odjel Odjel za arheologiju Kolegij Nacionalna arheologija Turističke regije svijeta Osnove urbane geografije Odjel za geografiju Prometna geografija Pomorska geografija Ekonomske integracije u svijetu Poslovno komuniciranje Poslovna etika Etnologija i turizam Engleski jezik Odjel za informatologiju i Talijanski jezik komunikologiju Njemački jezik Francuski jezik Ekonomika turizma Management turističkih destinacija Avangarda i post moderna Odjel za povijest Fantastična umjetnost umjetnosti Figurativna umjetnost moderne i postmoderne Skulptura XX stoljeća Psihologijski aspekti Interneta Psihologija komuniciranja Kroskulturna psihologija Ispitivanje javnog mnijenja Odjel za psihologiju Socijalna patologija Privrženost kroz životni vijek Psihologija kreativnosti Psihologija socijalne pravde Sociologija kulture Sociologija politike Odjel za sociologiju Sociologija morala Socijalna ekologija Odjel za engleski jezik i Jezik i kultura književnost Odjel za povijest Kulturna antropologija 55 . ali samo kao izborne kolegije.15.

Tablica T3. Održavanje broda Multimodalni transport Sredstva pomorskog transporta Integralni transportni sustavi Ekonomika pomorstva Morska tehnologija Brodska terotehnologija Tereti u pomorskom prometu Poslovne simulacije 3.5.16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na stranom jeziku s navedenim stranim jezikom.Odjel za pomorstvo Mediteranska kulturna povijest u 20 st.16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku Strani jezik Engleski Kolegij Psihologija za menadžere Menadžment konflikata Poslovne simulacije Operacijski menadžment Metode znanstvenog istraživanja Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo 56 . Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U tablici T3.

3. Ukoliko se nastavni sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja.6.8. koji se temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima. prezentacijama i projektima koje je student izradio u diplomskom studiju. Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje dekan Škole.7. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida studija. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH. ostvareni broj bodova se priznaje u cijelosti. priznaju se u cijelosti s punim brojem ECTS bodova. kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija nakon položenih svih ispita diplomskog studija. U tom slučaju kao položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio prije prekida studija. Način završetka studija Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom diplomskog rada.3. Ukoliko student želi izraditi diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi Stručno vijeće Škole. Student diplomskog studija koji je izgubio 57 . pod nadzorom mentora. ako se u zemlji u kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces. Ako se želi zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti sljedeći postupak. Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja. Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. 3. Ukoliko je poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja. U principu diplomski rad student može izabrati iz obveznih kolegija studija. ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje. Kod prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu.

može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog slijeda. 58 .pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom diplomskom studiju.

televizorom (72 cm). projekcijskim platnom (2. grafoskopom. grafoskopom. bijelom pločom (1. na adresi Trg Andrije Hebranga 11.Predavaonica E .2m) i klima uređajem.2.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku sastoji se od 4. 59 . kapaciteta 30 mjesta. Predavaonica D.8x1.5mx2. LCD projektorom.2m) i klima uređajem. televizorom (8o cm). Predavaonica A. bijelom pločom (1.Predavaonica G . projekcijskim platnom (1.2x1. 16 računalnih stolova. bijelom pločom (2. Predavaonica C. grafoskopom. opremljena je namještajem. LCD projektorom.5m). 22000 Šibenik. sredstvima za zamračivanje. Predavaonica B.8m).Predavaonica C (IK1) . LCD projektorom.5m).8x1. televizorom (80 cm). računalom. VCR-om.Predavaonica B .5x3.Predavaonica F . kapaciteta 250 mjesta. projekcijskim platnom (1. 4.Predavaonica H (IK2) . opremljena je sa 16 računalnih radnih stanica umreženih u nastavnu mrežu. sredstvima za zamračivanje. (informatički kabinet 1).2x7m) i dva klima uređaja. opremljena je namještajem sredstvima za zamračivanje.1 Predavaonice . računalom. električnim projekcijskim platnom (3.2x5m) i klima uređajem.5x1. LCD projektorom.1 Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment.Predavaonica D . VCR/DVD. kapaciteta 90 mjesta.Predavaonica A . grafoskopom. sustavom razglasa. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4.4. VCR-om. bijelom pločom (1. sredstvima za zamračivanje. opremljena je namještajem.TCR 250 mjesta 90 mjesta 16 računalnih mjesta 30 mjesta 50 mjesta 60 mjesta 150 mjesta 30 računalnih mjesta 60 mjesta. računalom.8m).

2. obveznu i dodatnu literaturu. grafoskopom i klima uređajem. projekcijskim platnom (2.2x4m) i klima uređajem. nastavnim programom.5x2.000 naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima. opremljena je računalom LCD projektorom. projekcijskim platnom (2x2m). Smartboard-om. 60 .5x2. s dva računala s pristupom Internetu. pločom za oglase studenata. televizorom (80 cm). 4. grafoskopom.5 m). VCR-om. grafoskopom i s dva klima uređaja. opremljen je s 31 računalnom radnom stanicom umreženom u nastavnu mrežu. TCR predavaonica za udaljena predavanja. opremljena je sa 2 računala. bijelom pločom (1.2. sustavom osvjetljavanja i zamračivanja.3 Studentska učionica-čitaonica Studentska čitaonica. te stručnu i znanstvenu periodiku. televizorom (80 CM).2x4m) i sa dva klima uređaja. klima uređajem. bijelom pločom (1. bijelom pločom (1.2 Biblioteka Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4. opremljena je računalom. 4. dvije kamere. foteljama sa preklopnim stolićima. učionica opremljena je namještajem za 30 studenata. printerom.5 m). projekcijskim platnom (2. LCD projektorom.5x2.4 Nastavnička čitaonica Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionicečitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika. Biblioteka je opremljena računalom.Predavaonica E. sustavom razglasa. 16 umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima. dva LCD projektora.5m). opremljena je namještajem. grafoskopom i klima uređajem. Predavaonica H (informatički kabinet 2). LCD projektorom. policama za knjige. komunikacijskim čvorištem. računalom. kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem. Predavaonica G. projekcijskim platnom (2. sredstvima za zamračivanje. Predavaonica F. LCD projektorom. 30 računalnih stolova. 4.2x2m).2x3m). klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike. kapaciteta 50 mjesta. VCR-om. bijelom pločom (1. a koji obuhvaćaju svu.2. fotokopirnim uređajem. drugim potrebnim namještajem i klima uređajem. grafoskopom. kapaciteta 60 mjesta. kapaciteta 150 mjesta.

61 . Ured poslovne tajnice opremljen je računalom. printerom i klima uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave).8 Uredski prostori Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i sastoje se od ureda dekana i prodekana. namještajem. Čvorište CARNeta opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek.2. prihvat i smještaj gostujućih nastavnika. 4. ured koordinatora nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom prostoru ukupne površine 110 m2. studentske referade. namještajem. flipchart-om i klima uređajem.2. klima uređajem i sa šest servera za backup podataka internih računalnih mreža. telefonom. uređajem za neprekidno napajanje. stručnog i znanstvenog rada nastavnika.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala). Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera. printerom. arhivskim ormarom i klima uređajem. 4. Sastoji se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim studentima. ureda tajnika.00 sati. Svaki nastavnički kabinet opremljen je s dva računala. nadzor nastave. Uredi dekana i prodekana. nadzornim čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole. Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta. fotokopirnice. ureda za organizaciju. posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08.4.5 Internet konzola Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata.2.00-20. Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala. priključkom na Internet.2. računalom. printerom. printerom. sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem. telefonskom centralom s 32 lokalna broja. ureda računovodstva. namještajem. 4. Uredi prodekana opremljeni su namještajem.6 Nastavnički kabineti Za potrebe održavanja konzultacija. fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem. uređajem za nadzor telefonske centrale. i sredstvima za klimatizaciju.

telefaks uređajem. Internet konzole i dekanat. aule. Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem. integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade koji se sastoji od tri umrežena računala. Nadzorni centar opremljen je i uređajem za neprekidno napajanje. kasom. tri printera. računalom i printerom. 62 . ormarima za smještaj svečanih toga za potrebe promocija. flipchart-om. Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih dosjea. dva telefona. kojim se osim ovih prostora nadziru i predavaonice. hodnika. Studentska referada opremljena je potrebnim namještajem te klima uređajem. videorekorderom i klima uređajem. mrežnog printera te autonomnog software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih učilišta Republike Hrvatske. printerom. Fotokopirnica .9 Ostali prostori Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza. stolnim kalkulatorima. arhivskim ormarima i tri kompleta uredskog namještaja. televizorom. te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a 4. namještajem i klima uređajem. sprema i sanitarnih čvorova. Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32 kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. sustavom stalnog digitalnog video nadzora. opremom za spiralno i toplinsko uvezivanje radova.2.skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji. Prostori su opremljeni oglasnim pločama. nadzornom mrežom. biblioteka i čitaonice. opremljen je i s dva računala. klima uređajima (pet uređaja).Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu. Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala.

ME (operativni sustav) .ORACLE baza za akademsku namjenu . 2 kom.Smartboard . Hardware .STAR OFFICE (uredski paket) .CIAM (knjigovodstveni paket) . 2 kom.LCD projektor . 10 kom.WINDOWS 2003 (server) .Scanner-i .Modul RAČUN (računovodstveni simulator) .HULLFORM (hidrostatička analiza) .Prijenosna računala .Video rekorder .Televizor .4.mrežni ormari Informatička oprema. 6 kom.OFFICE XP (uredski paket) . 1 kom.WINDOWS XP Professional (operativni sustav) .Računala (radne stanice) .WINDIWS XP Home (operativni sustav) .10 Popis opreme Informatička oprema.SPSS (paket za statističke analize) . 2 kpt.Multi Surveillance System (nadzor) .2. 63 .ECSAT (knjigovodstveni paket) .Modul FINA (financijski simulator) . 6 kom.Grafoskop (s postoljem) . 4 kpt. Software .LOADSAFE . 7 kom.Interna računalna mreža . za studentsku referadu) Prezentacijska oprema .Printeri .WINDOWS 2000 (operativni sustav) .Kamere TCR-a .UPS .SQL SERVER .Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) .REFERADA (prog.Grafoskop (prijenosni) 107 kom.Multimedijska oprema TCR-a .WINDOWS 98. 5 kom. 26 kom.STATISTICA (statističke analize) .Računala (serveri) . 8 kom.LINUX (operativni sustav) . 24 kom. 6 kom 1 1 66 19 2 50 (Oracle HR) 20 (MSN) 101 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1(ECSAT) 1 1 2(CIAM) 1(ECSAT) 1 1(Blue Peter) 1 70 70 2 1(Dil Software) 14 kom.POWERSIM (simulacijski paket) .

120 kom.Oglasne ploče .Fotelje u biblioteci . 16 kom.Bibliotekarske police .Promocijske toge .Zasloni (projekcijska platna) . 8 kom. 22 kom.Uređaj za spiralni uvez . 64 . 1 kom. 1 kom. 12 kom.7 kW Oprema predavaonica (namještaj) . 4 kom.Stolice/klupe .Fotelje sa preklopnim stolićima .2/2. 2 kom.Telefaks uređaj .Telefon . 1 kpt. 10 kom.Konferencijske fotelje 18 kom.5/5. 12 kom 40 kom.Klima uređaj 5.Katedre .Oprema za interno tarifiranje Oprema za klimatizaciju .Bibliotekarski ormari .Flipchart Oprema za fotokopiranje i umnožavanje Fotokopirni strojevi .. 18 kpt.Minolta EP1054 . - 1 kom.Telefon funkcijski/nadzorni . ~ 4000 kom.5 kW . 1 kom. 30 kom.Klima uređaj 3.Minolta CF1501 (color) . 2 kom.Uređaj za termo uvez .Stolovi za računalne radne stanice .Minolta EP1030 Oprema za uvezivanje i rezanje .Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 .Konferencijski stol u vijećnici . 6 kom.Prijenosni mikrofoni Oprema ureda. 25 kom. 70 kom.5 kW . 1 kom. 670 kom.Bijela ploča (whiteboard) . 1 kom. 1 kom. 12 kom.Interni sustav razglasa .Klima uređaj 2. 4 kom. 1 kom.Giljotina Oprema za telefoniju . 20 kom. biblioteke i vijećnice . 1 kom.Knjige .Minolta EP4000 . 2 kpt.Uredski namještaj .3/3.

Računalo .Stolovi u nastavničkoj čitaonici Oprema video nadzora prostora . 65 .Backup računalo .Stolovi za učenje .Uređaj za neprekidno napajanje 4 kom. 1 kom. 20 kom 8 kom 32 kom..Vitrine .Integralna mreža nadzora .CCD kamere . 3 kom. 2 kom. 2 kpt.

izvedba predavanja "case" (CB) metodom. stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom.4. praksi prilagođeno iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i rješavanja slučajeva iz prakse". predavanja "case" metodom.2 imaju sljedeće značenje. Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta povjereno je asistentima. stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). predavanja "ex cathedra" metodom. stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik). u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika.2 realizira se kao nastavni modul koji obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja modula.1 i T4. seminare i vježbe). sukladno opisu iz točke 3.1 i T4. Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom. stupac 8 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima Svaki kolegij. Stupci u tablicama T4. 66 . stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u kojima sudjeluje. Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CBmetodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja. realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama T4. stupac 2 naziv modula. u tablicama T4.1 i T4. Stupac 1 sadrži šifru kolegija/modula. stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik).2.2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno. stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti (koordinacija modula.

sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije studija sukladno točki 1 i 2 projekta. obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika nastave. Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja. od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati nastave ili 71%. 9.4.3. za potrebe ove analize. 8.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz tablica T4. 7.2 navedenim u stupcima 6.1 i T4. 67 . a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%. 10 i 11.

dipl. 30 Koordinator Mr. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 15 15 P(EC) M11 Psihologija za menadžere Mr. dipl. ing. Mira Klarin 15 15 P(EC) M21 Menadžment konflikata P(CB) 30 30 Mr. 30 S 15 68 . Gina Lugović P(CB) 30 30 30 S 15 Koordinator Dr. dipl. sc.1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. oec. Frane Zvonimir Negro 20 20 P(EC) M35 Strategijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain.3.4. Gina Lugović 30 S 15 Koordinator 15 15 Želimir Mikulić.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta Tablica T4. sc. P(EC) M24 Poslovne simulacije P(CB) 30 30 60 V Frane Urem. ing.

prof.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta.Tablica T4. sc. sc. 15 69 . ing. dipl. sc. 15 Koordinator Dr. dipl. 60 V 30 Koordinator 30 Dr. sc. oec. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator Dr. Mirko Jakić 45 45 M12 Poslovna etika P(EC/CB) 30 S Nikolina Gaćina. Josip Ljubković 15 15 P(EC) M14 Statistika P(CB) 25 25 Josipa Perkov. Ratko Dobre 20 20 Inovacije i tehnološke P(EC) M22 strategije P(CB) 25 25 Mr. sc. S 15 30 Koordinator Dr. mat. dipl. ing. 30 S 15 Koordinator Mr. dipl. sc. Hrvoje Baričević P(EC) M23 Tehnologija prometa P(CB) 25 25 30 S Tanja Radić. sc. Petar Gardijan S 15 30 Koordinator 20 20 Dr. Stipe Belak 30 Metode znanstvenog P(EC) M15 istraživanja P(CB) 15 15 Tanja Radić. inž. Stipe Belak 20 20 P(EC) M13 Operacijski menadžment P(CB) 25 25 Dijana Čičin-Šain.

mat. oec. ing. 30 S 15 70 . ing 20 P(EC) M27 Softversko inženjerstvo P(CB) 25 25 Ante Panjkota. sc. Josip Ljubković Kvantitativne metode za P(EC) M31 poslovno odlučivanje P(CB) 25 25 V Josipa Perkov.Tablica T4. prof. sc.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta. 15 30 Koordinator Dr. sc. 30 S 15 Koordinator 15 Mr. oec. dipl. dipl. dipl. opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika – nastavak 1 OBLIK NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator 20 Želimir Mikulić. dipl. Marko Bešker 15 15 P(EC) M33 Menadžment rizika P(CB) 30 30 Divna Goleš. 30 V 15 Koordinator 20 20 Mr. Frane Zvonimir Negro 15 P(EC) M34 Upravljanje troškovima P(CB) 30 30 Anita Grubišić.

pomoćnih nastavnih materijala (handout-a. te za svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni kolegij i spadaju u područje polje i granu modula. skripta. protokola vježbi). asistente. temeljem objavljenih radova. Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja. Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama. životopis (do jedne stranice teksta). 71 . zbirki zadataka. popis svih knjiga. navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi. znanstvenih i stručnih radova. elaborata. projekata. povjerena izvedba dijela predavanja "case" metodom. e-mail adresu i adresu osobne web stranice.4 Podaci o angažiranim nastavnicima Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje. ekspertiza. kojima je. matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik zaposlen. odlukom Vijeća odjela.4. vrijeme zadnjeg izbora u znanstveno nastavno ili nastavno zvanje.

otac troje djece.hr http://www. godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja čvorišta Rijeke”. 1984. Nositelj je kolegija Željeznice. autor je dva udžbenika. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972. a u razdoblju od 1978. te je u Zagrebu doktorirao 1991. Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za pomorstvo od 2001. Tehnologija kopnenog prometa. pod matičnim brojem 165742. oženjen. više od pedeset radova. listopada 1953. godine.hr/nastavnici/hbaricevic Tehnologija prometa Životopis: Hrvoje Baričević rođen je 31. Končar” u Rijeci. godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara Hrvatske.). Sveučilište u Rijeci hrvoje@pfri. godine u Rijeci. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci.) i kolegija 72 . sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. od oca Ivana (pok. Sigurnost u prometu i Međunarodno otpremništvo. Od 2000.) Pomorski fakultet. Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta.vstsi. na smjeru Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji. godine). Godine 2002. godine nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na istom studiju. te desetak projekata iz područja tehnologije prometa. dvoje autoriziranih predavanja. na dodiplomskom studiju. g.).Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail adresa: URL: Kolegij: Hrvoje Baričević Redoviti profesor (2002. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti. u svojstvu vanjskog suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu. Nakon višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske. Od 1996.) i majke Branke. te participira kolegij Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport). gdje je nositelj obveznih kolegija: Tereti u prometu. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu. U akademskoj godini 1998/99. Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli kvalitete poduzeća “R. godine obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke. Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978. do 2003. poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986. do 1988. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001.

November 1999. godine u Zagrebu.. br.. g. 3. 2. God.) i kolegija Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001.. Nositelj je kolegija Željeznice. do 2001. Od 1998. g. H. studenoga 1995. Baričević. Symposium ETT 99 / SATNAV. 4.15. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X.. 2002. Pomorski fakultet i Glosa d. Poletan. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. god. do 2001. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. Od 1998. H. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. Traffic Simulation Models. Pomorstvo. godine u Zagrebu. H.. god. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. Rijeka. H.Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca. 2001. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela).d. U veljači 2001. Baričević. T. Baričević. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. studenoga 1995. Godine 1993. God. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. 2000. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. Logističke odrednice prometa na kopnu. Popis radova: 1. do 2004. Šibenik. Poletan. 2003. . a 1995. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa..T.. U veljači 2001. Popis knjiga: 1. Rijeka. te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. do 2004. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Baričević. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. Visoka škola za turistički menadžment. Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. a 1995. Baričević. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. g. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa.. H. Baričević. Potsdam (Germany).14. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. 2001. 73 . Rijeka. Rijeka. 16. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. do 2003. Tehnologija kopnenog prometa. Promet u turizmu. g. 2. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. Pomorstvo. Sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. Godine 1993. H.

Transporti Europei.. 2000. 14.. Pomorski zbornik. Baričević. Čišić D.... 1993. 4. 2001. Rijeka..: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog naftovoda. Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja cestovne mreže s lukom. H. A. 33. Čišić. 6.. Pomorski fakultet i Glosa d. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. May 2000. H. J. Vol. Rijeka.. H. br. P. Informacijska podrška logističkog procesa u transportu nafte.. H.d. 5. ELMAR. 17.. Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora Rijeka. H. Tehnologija kopnenog prometa. 1996. MIPRO proceedings. br. H. H. 7. VOL. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M23 Tehnologija prometa 1. Distribution of the Power on Internet. Čišić.. Baričević.. V.. anno VI / No. Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog prometa luke. 1998. Fuzzy Concept of Ship Domain. Komadina.-25. Traffic-Control Signals for Arterial Street. Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka. Zadar 7. br. H. H. 1993. 9. Rijeka. 8. Baričević. Opatija 21. 6. 24nd International Convention.. 1. aprile 2000... 1997. H. 6. 1. br. Opatija. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. H. (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela). Baričević.. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. Rijeka. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Baričević. D. D. H. Tomas. Promet u turizmu. Trieste. Baričević. Zbornik radova Pomorskog fakulteta.. 1992. Baričević. 1. 2003. Zbornik radova Pomorskog fakulteta. Žic.. Baričević. May 2001. Skenderović. Boko. 3. Bukša. H. 74 . H. 35. Baričević. Baričević.. Baričević. Baričević.5. 23nd International Convention. Implementacija logistike u multimodalnom transportu. Baričević.21. 8. Šibenik. D. Visoka škola za turistički menadžment. 1995.. 2. Pomorski zbornik. Rijeka. Rijeka. MIPRO Proceedings. Rijeka..

25. Baričević. T. SSIJ’89. 2000. 17.. Baričević.-25..13. Baričević.. Baričević. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta). Transporti Europei.. November 1999. VOL.10. 12. ELMAR. Komadina. Bukša. Baričević.. Pomorstvo. P. Čišić. Rijeka. God. Vol. 19. 1994. Pomorstvo. 1995.. Građevinski fakultet. Međunarodni znanstveni skup. H. znanstveno-stručni skup Dubrovnik. God.. Zagreb/Poreč. Obrazovanje kadrova u pomorstvu s obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2. FPZ. br. Rijeka.-22. H... Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. 22. V. Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca.. H..T. 11... Zagreb.. Opatija 21. H. Društvo i tehnologija. Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i transport kao čimbenici europske integracije”. Rijeka. H. Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i suvremenih transportnih tehnologija. 24nd International Convention.15. A.. Baričević. Skenderović. Baričević. H. H. MIPRO Proceedings.. zbornik radova. anno VI / No. Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog terminala u Rijeci . Logističke odrednice prometa na kopnu. 16. D. 15. 21. 1999. Boko. 75 . J. 14. H. 16. H. Zadar 20. 19. 14. travnja 1989... Društvo i tehnologija. H. Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta. May 2001. Baričević. H. 18. Građevinski fakultet. Fuzzy Concept of Ship Domain. Baričević.-27. 13. MIPRO proceedings. Poletan. Opatija. Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated. Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u funkciji razvoja inozemnog turizma.. 1995.moguće implikacije u razvoju jugoslavenskih morskih luka. Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog regionalnog čvorišta. Rijeka. H. Potsdam (Germany). Tomas. listopada 1989. D. br. Rijeka. H. Čišić D. Develpoments up to now ships automation and expected improvements. .. 23nd International Convention. 1. Distribution of the Power on Internet. Jadranska autocesta .21. 2001. Baričević. Čišić. H. Baričević. Trieste. Symposium ETT 99 / SATNAV. May 2000... Poletan.. Baričević. H. 1. Baričević.14.. Baričević. 2002. Traffic Simulation Models. Rijeka. 17. 2000. 23. aprile 2000. Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu.

Ljubljana. Promet.24. savjetovanje: Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske.. Baričević. ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1. Baričević. Ancona.. luka u 25. Split. Baričević. Baričević. 27. Budapest. Tranzitna funkcija sjevernojadranskih multimodalnom transportu.. 1990. Portorož . 32. Zagreb. Baričević. No. The Essence of Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology. Baričević. Zagreb.5-6. ISEP ( zbornik referatov = Proceedings / 6. Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th International Symposium on Electronics in Traffic. H. H.. H..-6. H. 1-2. siječanj 1991. oktober 1995. H. Projection of the Development of the “on board” Road Vehicles Computer Technologies. – Portorož. H. /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v prometu. međunarodno znanstvenostrukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. H. No. Č. br. Navigation system in highway traffic..-21.11. november 1997. ISEP (Proceedings) 5th International Symposium on Electronics in Traffic. KoREMA. Zagreb. Baričević.11. E. 1997. oktober 1996. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu / 76 .1996.-28. 1997. Baričević. 19. 20. ISEP 95 : zbornik referatov = Proceedings / 4. H. 30. Ljubljana.: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja. – Portorož. Dundović. 26.KoREMA ) Osijek/Bizovac. Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji multimodalnog transporta.1997.. 27. 1995. Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa. Automation in transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima = 16th Conference on transportation systems...-21. 1997.. 28. 29. H. 20-21. zbornik referatov = Proceedings / 1.Baričević.november 1997. SITH. Zagreb... Baričević. Baričević. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science. Suvremeni promet. ICTS. Promet-Traffic.2.. Automatizacija u prometu ’97 ( Sedamnaesti skup o prometnim sustavima . /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko društvo za znanost v prometu. 1997. EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN codification in integrated transport. Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS (Highway Capacity Software).. Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova. Relations Between Capacity and Performance of the Tehnological Transport Process. Mrnjavac.-11. H. Zagreb.. Portorož . 31. 33. H. 10. 5.

6th International Symposium on Electronics in Traffic. 34. Osamnaesti skup o prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems. 1-2. Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za kibernetsko upravljanje prometom (SKUP). Dundović.. 1997. 35. 8.. No. Stubičke toplice / Graz. Baričević.. Automatizacija u prometu. H. ISEP (zbornik referatov = Proceedings / 7. Kompjutorska spektrometrija kao segment tehnologije lučke špedicije. Suvremeni promet. Ljubljana. Baričević. Č. H. H. Zagreb.-9. 25. Dundović... 77 .. Kraš. oktober 1998. November. A. 1998. oktober 1997. Baričević. Č.-28. Contribution to Systematic Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment. Ljubljana. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/ 7th International Symposium on Electronics in Traffic. 36.

Održavanje broda. godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. radi u Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje. koju vodi od osnivanja do danas. Od 1976.Belak@vstsi. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija.hr/nastavnici/sbelak Operacijski menadžment. 9x19mm. brodogradilišta. osnovane Odlukom Vlade RH u travnju 1997. Metode znanstvenog istraživanja Životopis: Stipe Belak rođen je 21. Tijekom Domovinskog rata projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992. 1951.Ime i prezime: Zvanje: Stipe Belak izvanredni profesor (2002. prigušivač za automat BM2R. Od 1988. cad. brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Od 1988. radi u MTRZ u Šibeniku u projektnom uredu. drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda. 10. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: Stipe. Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542. Od 1984. Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1975. na projektiranju strukture broda. radi kao glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. i BM2L. Spremnik za AK47 je dio opreme HV (proizvedeno više milijuna komada). Od 1996. produktivnosti i razvoju brodske opreme. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. radi. 1100/1400/1600/prob. Teorija broda. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te više od 20 projekata. do 1988.B. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju “Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih prijenosnika” odbranio je 1990. brodske terotehnologije i propulzije broda.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. opreme i rekonstrukcije propulzije. a izvanrednog profesora izabran je 2002. koordinira osnivanje Visoke škole za turizam u Šibeniku. do 1991. na projektiranju brodova. Od 1991. "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji glavnog projektanta više projekata brodogradilišta. brodova i brodske opreme.1995. cal. godine S. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa broda. do 2004. Od 1975. do 1988. U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1998.4000 tipa. Terotehnologija. univerzalni spremnik za AK47. u MTRZ "Velimir Škorpik". Od 1980. godine.vstsi. na Pomorskom fakultetu u Splitu. 78 . Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R.hr http://www. u Baru. Otpor i propulzija broda. i Prekrcajna sredstva.

. S. Perkov . Zbornik radova 11. Župan. The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja. Belak. The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced Availability of Propulsion and Steering Requirements. Čovo.-18. Zadar. Japan. Belak. Kobe. Belak... Interna skripta. Szczecin. Kobe Japan. The Propeller Thrust Force Analysis. May 21-23. međunarodnog savjetovanja HDO. 3. Uvod u znanost. Čičin-Šain. Održavanje linije za kalandriranje. Zbornik radova 11. Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002. November 9. June 16.. Belak. Belak. 8. 2004. Japan. Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real Sailing and Service Conditions. Belak. 2004. S. Plovnost broda. Kobe. 2004. S. S. 13. Belak. (knjiga u tisku) 2.. System Model for Ship Hull Motions and Deformations Determining in Sailing Conditions. Menadžment sustava II. S. 2. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova. 18. Journal of Maritime Studies.. 2005. Terotechnology. Belak. 2004. Šibenik.. Skripta. 2003. K... Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine ELMAR 2004.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. S. Kobe. 2004. 2002. međunarodnog savjetovanja HDO. Perkov. 2005. Metoda funkcionalne pouzdanosti. S. J. S. Zbornik radova 11.. S. 79 . 2005. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations in Sailing Conditions. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. S.. Belak. 2002. 5. Pomorstvo. 9. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04. 12. Čičin-Šain. Japan. Belak. međunarodnog savjetovanja HDO. Proceedings of the 5th International Conference on Marine Technology ODRA '01.. Šibenik. Šibenik. S.-12. The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation. 4. 3. 2004... 6. 2005.. S. Business Intelligence. Belak. Belak. S. Croatia. Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Šibenik. Šibenik. Zbornik radova 11. 7. Belak. P. Šibenik. Popis radova 1. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002.. S. 2005. Skripta. Skripta. 4. Kobe. međunarodnog savjetovanja HDO.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. Belak. Belak. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. D. Šibenik.. Belak.. 11. D.. međunarodnog savjetovanja HDO. Šibenik.Popis skripti: 1. J. 10.. Zbornik radova 11. S.. 2005. Šibenik. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. Belak.-12. S... November 9. S. 2002.OCEAN'04. Japan.

2. S. 2004.. Belak. Tomašević.. Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno .. 2.. Sveučilište u Splitu. Szczecin. Čovo. 18. Proc.. Gradnja broda budućnosti.. Šibenik. S. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 15. P. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. S. S. The KBXM Tanker Hull Structure. The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis. 19. Čovo. 3. 2002. Kobe. The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the Technical Problem. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova.. S. P. S.. Skripta. 21... Uvod u znanost. ODRA '99. 2005. S.OCEAN'04. P. S. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. J. Belak. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno . Split 2000. 80 . S. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. Čovo. Belak.. Belak. Terotechnology. Proc. Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering ISME 2000. Szczecin. Čovo. "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno .. Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO. P.. of the 3rd International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999. S. Split 2000.. Perkov . S.. S. S. S. Belak. November 9. M. May 21-23. Euromaintenance '98. 16.. 20. Naše More..... 4. 2002. 2001. 22. S. 2005. Belak. Belak. Čovo. Japan. Belak. 5. 17.-12. Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01. 2000. Belak..14. Belak. Beograd. of the XI SYM-OP-IS. 1991. P. Čovo. of the 14th European Maintenance Conference. M. Belak. Šibenik. The KBXM Ship Hull Structure. Proc.. Održavanje linije za kalandriranje.. Tokyo. P. Zbornik radova Visoke pomorske škole Sveučilišta u Splitu. 2004.stručnog skupa održavanja.stručnog skupa održavanja. Belak. Belak. P. Zbornik radova Visoke pomorske škole.. Design for Maintenance. The Modern Tanker Engine Room Design. Dubrovnik 1998. Šibenik. "Istraživanje pouzdanosti brodskog dizelskog motora". Belak.. Belak. S. The Ship Hull Service Continous Monitoring System and Procedure.stručnog skupa održavanja. Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO. 2001. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima. 2000. Šibenik 1999. Kobe. Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002.. Čovo. S. Belak. Japan. 6. Oršulić.. 2002. Belak..

Belak. S. “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for Blowback Operated Automatic Weapons”. Opatija. 4. 1990. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba.3. Arhiva Instituta BISa.. Proc.. of the 4th Symposium Design ’96. 81 . 1996.

te doktorirao 1988. 2005. Zagreb. majka Anica Milišić-Baraban. Objavio je 55 stručnih radova. 82 . Vodio na FPZ u Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ).o. 1997. Zagreb. (u tisku) 2. Oskar. Centar za razvoj i kvalitetu. menadžera upravljanja okolišem 2003. EOQ auditora 1997.vstsi. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao 1996.hr/nastavnici/mbesker Menadžment rizika Životopis: Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02. Zagreb. M.Ime i prezime: Zvanje: Marko Bešker izvanredan profesor (1992. EOQ menadžer okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu. u Sarajevu (BiH). godine. Oskar. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete. Sustavi kvalitete 2000. Popis knjiga: 1. Zagreb E-mail: URL: Kolegiji: marko@oskar. Ravnatelj CRO CERT-a. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima. g. Direktor OSKAR d..o. poglavlje u knjizi Injac N. 6 godina. Završio učiteljsku školu 1962.reizbor stavljen u stanje mirovanja 8 godina) Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti. Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom gospodarstvu. Bešker. Zagreb. Nastavnik na FPZ 20 godina. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977. godine (Sudskom presudom od 2004. Ustanova za certificiranje sustava upravljanja. Zagreb.hr http://www. u Travniku. Zagreb. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker. otac Nikola Bešker. 2005. sudskom presudom 2004. Politika okoliša. Političko obrazovanje. Upravljanje rizicima. Oskar. M.. M. od totalitarizma do demokracije. 1999. Bešker. 4.. svibnja 1944. matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967. ( u tisku) 3. U zvanje izvanrednog profesora u području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja okolišem i upravljanja sigurnošću. 2 godine. Oskar. Centar za razvoj i kvalitetu. Bešker. M.. magistrirao 1980..

1992. Zagreb. Oskar.. Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi. Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. M. Bešker. Bešker. Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta.. Bešker. Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001.. Upravljanje eko rizicima. Metodologija modeliranja poslovnih procesa. M. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. 2001.. Fpz. 2003. Oskar. M. Zagreb. M. 9. Bešker. Zagreb. 8. Oskar. 2004.. Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih. M. 6.Oskar. Komuniciranje i govorništvo menadžera. 2003. Bešker. Popis radova: 1..Oskar. 10. Upravaljanje poslovnim rizicima. Bešker. 1995. M. Zagreb. M. Metodologija projektiranja sustava upravljanja. M. Bešker. 13. Hrvatski inženjerski savez. Oskar. Bešker. 12. koautorstvo 50%. 2004.. Bešker. 2002. 2003.Oskar. Bešker. M. 2004. 2001. Zagreb. Oskar. Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO 19977). 2. Oskar. Zbornik radova.. Oskar. Zagreb. Upravljanje kvalitetom. 2002. 11. M. M. Bešker. Zbornik radova. M.sc. Popis skripti: 1. Bešker. 5. Centar za razvoj i kvalitetu. koautorstvo sa dr. Centar za razvoj i kvalitetu. Upravljanje rizicima. Bešker. Centar za razvoj i kvalitetu. 4. M. Zagreb. M. Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja tvrtki. Centar za razvoj i kvalitetu. 3. Zagreb. 4. Zagreb. Zagreb. Bešker. 2004. M. M. M.... 2. Zagreb .. Zagreb.. Bešker. 1991.17.Metodologija procjene rizika poslovanja. Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik konkurentnosti.. Zagreb. ISO 9000ff:2000). Bešker. 14. 1996. M. 2005. Oskar. M. 1995.. Bešker.. Oskar. Oskar.Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti.. Šibenik. 6. Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti. 3. 1995. br. 2002. Centar za razvoj i kvalitetu. Peta konferencija kvaliteti HDK. Upravljanje sigurnošću. Centar za razvoj i kvalitetu.5.Suvremeni sustavi civilne obrane.. E – quolity . Zagreb. Otvoreno učilište Zagreb. Sekom Kugler 50%: 50%. Zagreb.. koautorstvo 50%. Bešker. Bešker. 2001. 7. Zagreb. M. 15. M. 2002. Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava.. 83 . Centar za razvoj i kvalitetu.. Oskar. Zagreb. Bešker. Visoka škola za turistički menadžment. Dizajn i redizajn poslovnih procesa.

M. 2003. M. Bešker. Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA. 2001.. Centar za razvoj i kvalitetu. Peti simpozij o kvaliteti.. Zagreb.. Zagreb. M. skripta. 10. M. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. Hercena. Upravljanje rizicima. M. M.i. Utemeljenja politike okoliša.2003. Zbornik radova. Sigurnost i upravljanje kvalitetom.Ru. Bešker.. ( u tisku ) 2. 8. Bešker. 7. 2004. 6. M. M. 1995. koautorstvo. Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva. Šibenik.5. M.. 4. Zbornik radova.. 2005. Centar za razvoj i kvalitetu. M.. Zagreb. Zagreb. 2001. Zagreb.. Oskar. Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete. Bešker. 9. Bešker. treći simpozij o kvaliteti . 2000. 5. Oskar. Vodice. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. 2005. 2003.4. 2002.. Četvrta konferencija o kvaliteti HDK. Trogir. Oskar. Bešker. 11. Bešker. Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom.. 2003. 3. Psihologija i metodika poučavanja odraslih. Bešker. Fakultet političkih znanosti.. Sankt .1. Bešker. Šesti simpozij o kvaliteti. 13.. Univerziteta.. M. Upravljanje sigurnošću. Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju organizacijom. Bešker.. 2000. M. 12. M. Bešker. Sigurnost i upravljanja kvalitetom. Centar za razvoj i kvalitetu.Peterburg. Zagreb. Bešker. Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva nerado prihvaća. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Zbornik radova. Upravljanje eko rizicima. 84 . Oskar.Zadar. Trogir. Bešker M. Upravljanje rizicima. Četvrti simpozij o kvaliteti. Bešker.Vodice.međunarodna znanstveno – stručna konferencija o pitanjima kvalitete.Peterburg 2004. Sankt . 5.

kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. gdje i danas održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije". godine se u istom svojstvu zapošljava u Srednjoj školi Obrovac. godine u Novoj Gradiški.hr http://www. Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku. turističke vodiče i turističke animatore. gdje 1995. prometa i razvitka imenovana je za predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje poslovnica. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. Upisuje poslijediplomski znanstveni studij "Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. R. godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma". preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom "Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". a 1997. godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta "Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. Udana je i majka jednog djeteta. Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu spremu VII/1. listopada 1971.) dijana@vstsi. Član je uredništva znanstveno-stručnog on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. "Osnove menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma". Dobre. 85 .vstsi.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Dijana Čičin-Šain Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku predavač (2003. Od strane Ministarstva mora. Operacijski menadžment Životopis: Dijana Čičin-Šain je rođena 14. Imenovana je za rad s Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima (Mozvag). sc.hr/nastavnici/dijanacs Strategijski menadžment. te surađuje na organizaciji i provođenju Mentorske prakse studenata. Aktivno se služi engleskim jezikom. 1998. turizma.

1. Šibenik. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. Popis radova: 1. 11. TIM.. Čičin-Šain. Belak. Šibenik. Vol.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. D. Vol. 2004.. 2003. Šibenik. 4... Čičin-Šain. D. TIM. Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. Šibenik. Čičin-Šain. Zbornik radova VŠTM. D.... Šibenik. 13. Skripta za predavanja i vježbe. 1. Nautički turizam i održivi razvoj.Popis skripti: 1. D. TIM. Čičin-Šain. 2003. 10. Čičin-Šain. Čičin-Šain. Šibenik.. Čičin-Šain.. 2003. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM.. Zbornik radova. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2. 2003. Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog gospodarstva. 2. 8.. Vol. 15.. Osnove ekonomije. Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj.. 2004. Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. 2004. S. TIM. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". D.. TIM. 3. Skripta za predavanja i vježbe. Vol. D. Zbornik radova VŠTM.. TIM. Vol. D. Čičin-Šain.. D.. Vol. Čičin-Šain. D. D. Skripta za predavanja i vježbe. Organizacijske strukture hrvatskih marina. Šibenik. Čičin-Šain. Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta. 2004.. 2002. 2003.. 11. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća.. TIM.. Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and Training for Tourism". Šibenik. Čičin-Šain. Vol. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM".. D. Šibenik. Vol. 2002. Čičin-Šain. Vol. Šibenik. 2004. 9. Menadžment i poslovna organizacija. Čičin-Šain. 14.. Zbornik radova VŠTM. 3. međunarodno savjetovanje HDO-a. M. D. TIM. Zbornik radova VŠTM. Čičin-Šain. Vol. Belak. 2. Sustavi menadžerske kontrole. 2003. Čičin-Šain. 2. stavovi nautičara. 1. 2005. 5.. Zbornik radova VŠTM. Osnove menadžmenta. D. Vol. D. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. 2. Zbornik radova. 2003. D. TIM.. 2. Šibenik. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. D. 6. D. 2004.. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. 2005.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". Ekonomski fakultet Zagreb. Šibenik. Vol. međunarodno savjetovanje HDO-a. 1. 1. TIM.. Šibenik. Šibenik. Čičin-Šain. S. 11. Čičin-Šain. Planiranje. Čičin-Šain. Menadžment marina. 2004. 7. Šibenik. 12. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 86 . D. TIM.. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. Zbornik radova VŠTM. 1. 2. TIM..

Čičin-Šain.. Vol.. Zbornik radova VŠTM.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja". 2005. Čičin-Šain. TIM.. 2. 1. Menadžment i poslovna organizacija. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. D. 2. Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj.. 2. Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta. 5.. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. D. 2.. Šibenik. 2... 87 . D. Menadžment i poslovna organizacija.. Zbornik radova VŠTM. međunarodno savjetovanje HDO-a. Čičin-Šain. 2004. S. Čičin-Šain. D.. Vol. Vol. Belak. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. 2005. Zbornik radova VŠTM.. Šibenik. 2004. Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva. 2004. Belak. Čičin-Šain. Zbornik radova. D. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. 2. 2003. Zbornik radova VŠTM. Vol. 2004.. Čičin-Šain. 11. 4. Planiranje. Čičin-Šain. Vol. 2004. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća. Šibenik. Vol. D. TIM. Sustavi menadžerske kontrole.. 1. Šibenik. 17. TIM.. 2003.. predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta. Čičin-Šain.. Čičin-Šain. D. terotehnologije i LCC sa stajališta troškova". TIM.. 11. TIM. Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća...16. 2004.. 3. 2. Zbornik radova VŠTM. 2004. Vol. Vol. D. TIM. TIM. 2. D. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment 1. Šibenik. S. međunarodno savjetovanje HDO-a. D. TIM. TIM. Čičin-Šain. Vol. 2. D.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom. Čičin-Šain. Šibenik. 3. Zbornik radova. 4.

Više godina bio profesionalni politički djelatnik. R. 2003. Šibenik.. Skripta. Inovacije i tehnološke strategije. Dobre. Dobre. R. Visoka škola za menadžment. rujna 1939. godine. novinar i publicist. R. Dobre. R. Inovacije.2002. Popis knjiga: 1. R. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz područja marketinga. Skripta.hr/nastavnici/rdobre Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Rođen 10. Sada prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Menadžment ugostiteljstva. 3. Skripta.. Gimnaziju završio u Zadru. Privredna komora Zadar. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. Govori talijanski i ruski jezik. Ima više društvenih priznanja... 2004. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. 4. Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Dobre. 2. 2001. U znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. tehnološke promjene i strategije. a Ekonomski fakultet u Zagrebu. Visoka škola za menadžment u Šibeniku. 2004. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih službi i kao komercijalni direktor. 2. Popis skripta: 1. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. godine u Šibeniku. Skripta.. 2004. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. Objavio više stručnih radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva.. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u Perugi – Italija. Šibenik.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Ratko Dobre profesor visoke škole (2003. Dobre.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku rdobre@vstsi.. 4. Visoka turistički menadžment u Šibeniku. Dobre.hr http://www. Recenzent i urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. R. škola za turistički turistički škola za 88 . Šibenik. 1983. Šibenik. R. Zadar..vstsi. Šibenik. Šibenik. Šibenik. 3. Osnove turizma. tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. Menadžment turističke destinacije. Dobre. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole. 2001. Menadžment ugostiteljstva. Dobre. a 2003. Organizacija tržišne funkcije.

Šibenik. Skripta. Inovacije.. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije 1. R. Šibenik. 2001. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. R. Dobre. Skripta. tehnološke promjene i strategije.. Šibenik. R. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. Dobre. Ekonomika poduzetništva. 2004. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.5. 89 . 2. Dobre. Inovacije i tehnološke strategije..

dr. Priprema i posluživanje jela. Lambaša Belak. «Algebra» škola informatike.hr/nastavnici/n. Sredstva ponude jela i pića. Zagreb («Microsoft» cerified). Šibenik. 2. smjer: laboratorijski. «Algebra» škola informatike. Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom».2. 2. sc. 2.. Maturirala je 17. 90 ..) Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: nikolina@vstsi. Zagreb. Lambaša Belak. Ž. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil: zdravstveni tehničar. dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje njemačkog jezika. srpnja 1992. Ima odlično znanje engleskog jezika. N. 2. TIM. Gaćina. Normativi i temeljne kuhinjske kalkulacije. Ž.. Lambaša Belak. Excel 2000.. 2004. Vol. travnja 1974. Vol. Zagreb. Zbornik radova VŠTM. Vol. Vol. Rad je izrađen u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode. TIM. Ivan Mijatović. Šibenik. 4..Ime i prezime: Zvanje: Nikolina Gaćina asistent (2003. «Algebra» škola informatike. Lambaša Belak.. N. smjer: biokemijsko inženjerstvo. Zbornik radova VŠTM. Gaćina. Tehnologija hrane... 2005. Gaćina. Završila je informatičke tečajeve: Word 2000. N. 2004.. TIM.vstsi. 2004. N. 3. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4. Gaćina..gacina Poslovna etika Životopis: Nikolina Gaćina rođena 15. Gaćina.. Ž. Popis skripti: Lambaša Belak. Šibenik. 24. N. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Nakon srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Skripta. 2. TIM. Šibenik. pod mentorstvom prof. Zbornik radova VŠTM. Šibenik. Internet i mrežne komunikacije.hr http://www.. travnja 2001. Šibenik kao asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje». Popis radova: 1. Ž. Zbornik radova VŠTM. Zagreb. Vinarstvo. počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Ž. 2004.

Ž. Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava prehrana. 2. TIM... Gaćina. Ž. Šibenik. N. Šibenik. Handouti.5. Tehnologija hrane.. 2004.. 91 . N. 2004. T. Lambaša Belak. 6. Gaćina.. Lambaša Belak.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Radić. Zbornik radova VŠTM Vol.

Gardijan. znanstvenog novaka u institutu. Šibenik. Sve to je provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. Popis knjiga: 1.hr http://www. Marketinški priručnik. Šibenik i bio njegov tajnik od 1981.. Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije: Turističke agencije i turoperatori. Prošireno izdanje.1943. Skripta. P. 2002.Ime i prezime: Petar Gardijan Znanstvena titula: viši predavač (2003. primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu. samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi. 2005. trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti. Završio je Srednju ekonomsku školu. 5. ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. Skripta. 2002. Skripta. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. do 1988. Turističke agencije i turoperatori. Skripta.. do potpredsjednika SOUR-a. Šibenik.hr/nastavnici/p. do 1992. II. Marketing. P. Marketinški priručnik. Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i destinacijama. P. Popis skripti: 1. Gardijan. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 92 . 4. Gardijan. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988. Menadžment poduzetništva. Gardijan. Gardijan. 3.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: gardijan@vstsi. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. P. Šibenik. Gardijan. Šibenik. P. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2005. godine.vstsi. komercijalnog direktora. Priručnik međunarodne ekonomije. Menadžment poduzetništva i Međunarodnu ekonomiju.gardijan Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Petar Gardijan rođen je 10.07... 2000. Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK. Šibenik.. 2004. direktora OOUR-a. Trideset godina radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog referenta plana i analize. elektronskoj i prehrambenoj industriji.. u Plastovu (Skradin). P. produkt menadžera u marketingu.

te stekla zvanje diplomirnog ekonomiste. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Dokumentacija. turizma. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. solventnost. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik.. D. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Od 2003. Član je Udruge «Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete.2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. 2004. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 2. Troškovi. u Šibeniku. 2005.br. Od 1999..10. D. poreznih savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999. U Vrpolju kod Šibenika pohađala je osnovnu školu. Šibenik. Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na rukovodnim dužnostima. Skripta. 2004. godine započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća». stekla je zvanje «Ovlašteni računovođa» red. obrtna sredstva. 2004. Goleš. 530-14-05-02 od 28. na Ekonomskom fakultetu diplomirala.02. Goleš. D.hr/nastavnici/dgoles Menadžment rizika Životopis: Divna Goleš je rođena 21. 6. Ekonomika troškova.) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905). 5. D.hr http://www. prometa i razvitka br.uvjerenja 549 od 06. 3. U organizaciji neovisne udruge računovođa. Goleš. Skripta. Zbirka zadataka i rješenih primjera. Šibenik. U Splitu je 1989. D. a srednju ekonomsku školu u Šibeniku. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment. 4. Rješenjem Ministarstva mora. auditi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Goleš.vstsi. kapacitet.. Skripta. Šibenik. Šibenik.Ime i prezime: Zvanje: Divna Goleš predavač (2003. 2004.1999. 2003. Amortizacija. 2003. Popis skripti: 1.. Skripta. kolovoza 1962. se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete ( MK – 0242 -1/2004 . D.. Skripta. 93 . Upoznajmo normu ISO 9000. Goleš. Goleš.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: divna@vstsi.

Ekonomika troškova. 2003. Zbornik radova VŠTM. D. Zadovoljstvo kupca. D. Skripta. Šibenik. 3. Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine. Zbornik radova VŠTM. Zbornik radova VŠTM. Goleš. 2004. TIM. 2003. Goleš.. 2. D.. Vol. TIM. D. 2.. 1. Vol. 2004. Goleš. Vol. 1. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika 1. 3. 2003. Vol. 2003.. Kvaliteta u turizmu. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. D.Popis radova: 1. Zbornik radova VŠTM.. 2. 2. Šibenik. Šibenik. Metode upravljanja troškovima. Šibenik. TIM.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. D. Goleš.. Goleš. Goleš.. TIM. 94 . Metode upravljanja troškovima. Skripta.

koji je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj». Grubišić. prezentacije te prodaje i naplate. Šibenik. Negro: «Osnove računovodstva i financija» Šibenik 1999. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. U skladu sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih djelatnika. Popis radova: 1. 2004.. Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni rezultat.hr/nastavnici/agrubisic Upravljanje troškovima Životopis: Anita Grubišić rođena je 05. Šibenik. 2. gdje u veljači 1995. te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d. 2. Zbornik radova VŠTM.sc. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku. čiji je i direktor. na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija. Godine 1998. 3..Ime i prezime: Zvanje: Marična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Anita Grubišić predavač (2003. A. Ponašanje troškova. prometa i razvitka broj 530-1405-02 od 28..o. Šibenik. gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve službe poduzeća. 95 . 2004. godine. turizma.o. godine u Šibeniku. započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «. Šibenik u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku.) Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku anita@vstsi. TIM. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002. Rješenjem Ministarstva mora. Zbornik radova VŠTM. Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d. travnja 1971. A.o. Šibenik. Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda i usluga u poduzeća od ideje do realizacije. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste te stručnu spremu VII/2. majka dvoje djece. Frane Z.o. Šibenik. TIM.o.vstsi. Vol. Analiza financijskih izvješća. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu..o..Godine 1995. Vol. veljače 2005. Zbornik radova VŠTM. Grubišić. 2004.hr http://www. Udana je. zaposlila se u poduzeću « COLIBRI» d.Izradila je stručnu recenziju knjiga mr. Grubišić. TIM. a daljnje školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i financije. Aktivno se služi engleskim jezikom. 2. Vol. A. 2.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. Protokol vježbi. A.. A. 1.. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. kratkotrajna financijska imovina... Protokol vježbi.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. gubitak iznad visine kapitala. Popis skripti: 1. TIM. 3. 2003. A. TIM. TIM. A. Grubišić. TIM. kratkoročna potraživanja. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Grubišić. 2. Bilanca – temeljni financijski izvještaj. Grubišić. Grubišić.. A. 2004.. Šibenik. 2. Šibenik. Šibenik. 2003.. Grubišić. Dugotrajna imovina. Vol. A. Šibenik. A. 3. 1. 2. 2004. TIM. Razred 1. Vol. Grubišić. Šibenik. TIM. Grubišić. Ponašanje troškova. Grubišić. Šibenik. 8. Šibenik. TIM. Zbornik radova VŠTM. Grubišić. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. Vol. Vol. Protokol vježbi.. Šibenik. Zbornik radova VŠTM. 2003. 2003. Zbornik radova VŠTM. 2003. Zbornik radova VŠTM. Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja. TIM. 2003. 2003. 2. Grubišić. Šibenik. Vol.. Zbornik radova VŠTM. 1. A. Razred 0. Bilanca. Vol. 5... A. 1. 1. Dugotrajna imovina. Zbornik radova VŠTM. 7. Vol.. Zbornik radova VŠTM. 2003. Grubišić... Oporezivanje nesamostalnog rada. Vol. 2004. Novac.. 6. Šibenik. 96 . 1. A. A.4.

Zagreb 2003. završava Magistarski studij iz filozofije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Filozofija o znanosti.hr/~mjakic Poslovna etika Životopis: Mirko Jakić. u Sinju. Jakić. Školska knjiga. Zagreb 2003. Sveučilište u Splitu. . 3.1991. fasc. Jakić. 1. Synthesis Philosophica. M. hfd. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor. Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija matematike Hilarija Putnama«. Zagreb 1993. izmijenjeno izdanje ). Zagreb 2004. Jakić. Logika ( IV. 2.. M. a diplomirao je 1977... Disputatio philosophica 1.unizd.personal. – 2003. HFD Zagreb 2004. M. vol. Jakić. Popis knjiga: 1.) Sveučilište u Zadru mjakic@unizd. M. 97 . U razdoblju od 1978. 1985. završava doktorski studij iz filozofije na Sveučilištu u Ljubljani. Jakić. 3. Conjectures and Metalogical Rules. Critique of Immanuel Kant's Criticism. Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju logike? Filozofska istraživanja.1998. Od 2003. od 1991.. rođen je 1954. a od 1998. M. Popis radova: 1. hfd. Jakić. 1989. Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. a od 2004.. Sveučilište u Splitu. 19. M. do danas kao prorektor za nastavu. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. .hr http://www. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1973. Jakić. 2. HFD Zagreb 2002.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E-mail: URL: Kolegiji: Mirko Jakić izvanredni profesor (2003. Has logic any ontology? Synthesis Philosophica... Zagreb 1989. kao docent.. 4. s tezom: »Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«. M.

262) pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici". (str. Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji.5. Jakić. Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja. god. od 1991. (str. Zagreb 1988. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma.704. Jakić. . 702. 17.) 11. 259. god.) 8. 187. Jakić. od 1996. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. Zagreb 1988. Critique of Immanuel Kant's Criticism..) 98 .) 7.. Jakić. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. 71.271. 196. (str.) 9. Jakić. do 1996. 196. Filozofska istraživanja. M.195. On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in Mathematics. Jakić.. Zagreb 2004. Jakić. Zagreb 1990. Jakić. Zagreb 1990. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. god. Jakić. 2. Radovi. Putnam i istina Filozofska istraživanja. Radovi. (str. Acta Analytica.. Acta Analytica. On the nature of mathematical theories (1). Filozofska istraživanja. Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science.752. 181 . (str. Zagreb 1992. (str. .28. 702. Filozofska istraživanja. (str. . 738. god. M. god. Jakić. Zadar 1984. (str. Zadar 1986.) 12. Putnam i istina Filozofska istraživanja. voditelj znanstvenoga projekta (6 .01 . 181 195.) 3. Zagreb 1985. . Jakić. M.) Popis projekata: 1.) 4. (str.81. Disputatio philosophica 1.. do 1999... 57. 2. Zadar 1992.) 10.) 6..704. Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih disciplina. M. 3. M. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom "Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike" Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M12 Poslovna etika 1. Jakić. M. M. od 2002. M. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod naslovom "Znanje i protok informacija". Radovi. 187. . . M. M. M. (str. (str. M. .60.

dr. M. 2.. stručnih i preglednih radova i prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i domaćim časopisima. g. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1987. polje psihologije. Obnašala je dužnost predstojnika Zavoda za predškolski odgoj. Slavko Kljajić. 2005. u stalnom je radnom odnosu na Filozofskom fakultetu.personal. 2004.sc. a diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19. prosinca 2000.sc.klarin Menadžment konflikata Životopis: Mira Klarin rođena je 3. 99 . Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece E-mail: URL: Kolegiji: mklarin@unizd.dr. 1999.unizd. Očeva uloga u razvitku samopoštovanja.Ime i prezime: Zvanje: Mira Klarin docent (2005. Marine Ajduković. 20. Zadar. 1995. Osim na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. Od 1993. prodekana za nastavu. M. g. pred povjerenstvom prof.dr.sc. završila je jednopredmetni studij Psihologije. u Zadru. Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla.sc. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof. Recenzira radove za časopise i zbornike. Alije Kulenovića. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru. g. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje znanja. Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i Edukacijske psihologije. svibnja 1963.znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vlasta Vizek-Vidović. prof. sc. stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof. od Matičnog povjerenstva izabrana je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije. siječnja 2005. g.dr. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti. Doktorsku disertaciju obranila je 18. Klarin. Psihologiju komunikacije realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološkokatehetskoj školi u Zadru. Klarin. g.hr http://www. Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina): 1.Član je Hrvatskog psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva Hrvatske. prof.dr. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa. 144/4.. upisuje poslijediplomski studij . 450.hr/~m. siječnja 1998. Napredak.

75-80. Zbornik radova "Dani predškolskog odgoja.. str. 34. 4-5. R. Klarin. Društvena istraživanja. Klarin. Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi. 7.. 18. god. 2003. br. Klarin. M. Nenadić-Bilan.. Klarin. Hvar. M. Razvoj u socijalnom kontekstu. M. M. Klarin... odgojitelj. 805-825. Klarin... 2004. Informatologija. 2001. 15. Bacalja. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i međukulturalne komunikacije.rezultati jedne ankete.. Split. (pregledni rad) 10. Vidaković.. Klarin.. Klarin. Vuković. 1/2. Društvena istraživanja. razvoj i odgoj. Razvoj i igra djeteta predškolske dobi. 1. 100 . 5. 2002. 2004. Zbornik radova "Mirisi djetinjstva. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom.. Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata.. 6. 16. 13.. M. 249-257... M. br. kultura i odnosi s javnostima. 9/2. M. 1. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. Mediji. 2002.. M. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada. Lukić. 167-175.. br. 2002. M. 2003.. Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta". Lokas.. 55-69. Klarin. Klarin.. Društvo i tehnologija. M.. 81-95..1 str. 81-85. 2004. 2002. M.. 4. 1081-1099. str. 148-150. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. 9.. Annales for Istrian and mediterranean Studies. br. str. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . Dijete. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". br. Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata. Klarin.. Baština k baštini. 78-81. str. 17. M.. 2. M. Zadar. Vidaković J. Internet i međukulturalna komunikacija. Zbornik radova "Djetinjstvo. 14. 1. 13/6. Klarin. Klarin. D. 2002. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije. Klarin. Ušljebrka. str. 20. 164-168. Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru. M. 14.. Ponašanje djeteta rane školske dobi u interakciji s učiteljicom.. 2002. M. Medij kultura i odnosi s javnostima. 129-141. I.. J. Klarin.. 19. 1-2. Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije. M. (prethodno priopćenje) 11.. Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja. Split. Klarin. Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji. br. 2002. Zbornik radova. Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom. 2002. 2002.. 7... Lj. M.longitudinalno ispitivanje.. 2000.3. Klarin. 2001. M. O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u mlađim razredima osnovne škole . Zbornik radova sa skupa. 8. učitelj. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar. 12. M.. 2002. 11. Annales. Klarin. M.

Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi".1 str. Vidaković. 3. 1/2. Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština". Zbornik radova. Klarin. (prethodno priopćenje) 101 . 2002. Klarin. Društvo i tehnologija.longitudinalno ispitivanje.. M. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. 2.2. 2000. str. 2. 2002. Vuković. M. Vol.. Zagreb.21. M. Klarin. Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom. 2002. Klarin. 148-150. Klarin. kultura i odnosi s javnostima. Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije. 81-95.. br 1(2). Mediji. J.. M. Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu . 11-20... 4. 2002.. 167-175. br.. 164-168. Razvoj u socijalnom kontekstu. br. str.. M. M.

Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja telefonskog psihološkog savjetovanja. SKID-I i SKID-II.) Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb. Pohađala je edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994. Završila je edukaciju za facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs. 04.lugovic@vstsi. Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju iz Realitetne terapije 2004. 02. (Choice Thery.t-com. godine. i 1996.Ime i prezime: Zvanje: Gina Lugović viši predavač (2003. Osniva 1994. Tijekom studija psihologije radi kao studentpsiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja. Šibenik E-mail: URL: Kolegiji: gina. Završila je certifikatnu 2001.g. kojoj je osnovni cilj psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima. Pohađala je edukacijski seminar za uporabu MMPI-2.hr gina. reality Therapy. komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka.g. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. 2000.hr/nastavnici/glugovic Psihologija za menadžere.lugovic@si. obranila je specijalističku radnju pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite» 2001. Menadžment konflikata Životopis: Rođena je u Osijeku. supruga poginulih 102 .godine.hr http://www. U radu Centra PSP organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Split. 1956. Odsjek za psihologiju.g. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije. Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik.vstsi. (WGI voditelj Leon Lojk). posttraumatskog stresnog sindroma. gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. 1995 i 1996. Priprema i provodi projekte «Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a «Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om 1995. Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods. Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije posttraumatskog stresnog sindroma 1997. do danas. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za pedagogiju završila je studij pedagogije 1978. i na Odsjeku za psihologiju studij psihologije 1980.

kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele pedijatrije. Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju – hrvatski ogranak. MHBDR. Regionalni je mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost» Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. G. Visoka škola za turtistički menadžment. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež. obitelji i svih stradalnika iz Domovinskog rata. razvojačenih branitelja. u srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj. Kocijan-Hercigonja. Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982. Knezović. Kultura komuniciranja i poslovna etika. ekonomsko-turističkoj.hrvatskih branitelja. prometnoj). Hrvatski psihosocijalni program. Bila je član Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje paralize Republike Hrvatske.. Sudionik je Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. Osnovni elementi međuljudskih odnosa. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split. Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003. B. . psihijatrije i neurologije. Šibenik. Lugović. do 2002. G. Popis skripti: 1. Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Lugović. ur. Od 1980. Hrvatskog psihološkog društva. invalida. 2005. 103 ..psihofiziologije rada. Lugović. Etičkog odbora HPK. D. G. brak i obitelj. Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. 1997. Skripta. Zagreb. Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja «psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje komunikacije unutar obitelji. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. Sekcije za kliničku psihologiju. kao psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za delinkvenciju.. 2001. Visoka škola za turtistički menadžment. Stjepan Sirovica. Šibenik.2000. 2005. 2. Šižgorić». U projektu Ministarstva prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za prevenciju zlouporabe droga. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata. Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku. Gogić.. Član je Hrvatske psihološke komore. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu zdravlja Šibenik. Lugović. ur. Gradska knjižnica «J. Od 1985. dječju i adolescentnu psihijatriju. G. Sekcije za forenzičku psihologiju. a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih invalida Zagreb. Popis knjiga: 1. 2. U Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama psihologije. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik. predavač stručnih kolegija iz područja psihologije . Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. Šibenik. Skripta. OB Šibenik. Z.

7. Jerusalem. Community Stres Prevention. 2004. G. Cohen. 5. Zadar 2005. Komunikacija (dijete-vrtić).. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik.. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. The respond of patients and health care workers to the proposed law on patients rights.. HPD Zadar. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. ed. Lugović. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Lugović. Lugović. br. G. Lahad. ministry of Education. Živković. Lugović. B. 2. SHEFI. Belicza. M. Poslovna komunikacija.. Komunikacija (stručni tim – roditelji. 2004 3. Tijek reakcija PTSP u djece .. O.. The Psychological and Counseling Service. Ayalon. 5. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Radovančević. G. Rašunović-Sunara. 54/55. p. G. Dječji vrtić Vodice. Skripta. 2004. Nastajanje traume. Lj. J. obvezama i odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje. 15th World Congress on Mrdical Law. modeli za procjenu zlostavljanja. HPD. Visoka škola za turtistički menadžment. Kultura komuniciranja. G. G. 2004.3. Lj. Knin. Lugović. pravo i pravda. intervencije. 2004. Lugović. 2003 Popis objavljenih radova: 1. Israel. 4. Lugović. Sekcija za forenzički psihologiju. Forenzički intervju s djetetom. B. Lugović. Ispravni putevi za učiniti pravednu stvar – Tolerancija. Šibenik.. osobine razvoja djeteta i mogućnosti vrtića). 1-5 August 2004.. A... G.. G. Lugović. Knin. obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study. J. Đ. 934-940 3. Vodice. Opatija. Psihologija međuljudskih odnosa. Visoka škola za turtistički menadžment. Magistarski rad. G.. Rašunović-Sunara. Belicza. 1999. Lugović. Biograd. Liović. 2004 4.. Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima. 4.. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite.. Liović.. Solaris. Skradin Children Posttrauma Study.. Kako živjeti zajedno. G. Skripta. Radovančević. Popis pozvanih predavanja: 1. 2004. Lugović.. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije.. G. Lj. Lugović.. Šibenik. Filip Jakov. 2004. UNH. Šibenik. Skripta. Medix. Lugović. Skradin 1996 – 1999. Đ. Lugović. 1999. G. 2. 6.. 2005.. 4. UNH. G. Lugović. 2001.. Visoka škola za turtistički menadžment. Odsjek za psihologiju.. G.. Vol. 104 . G. 5. Pano izlaganje.

Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Živković. 5. 2004.. Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika. Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite. Vol. Knin. Lugović. Tijek reakcija PTSP u djece . Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. Lugović. Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata... Lahad.. Zagreb. Solaris. 1997. Šibenik. Stjepan Sirovica. Dječja i adolescentna psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. Kocijan-Hercigonja. Magistarski rad... 1999.. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. Israel. G. 3. Solaris. Lugović. Cohen. G. 4. Lugović. 7. Zadar 2005. 5. Community Stres Prevention. Knezović. G. Cohen. Ayalon. Skradin 1996 – 1999. O. Pano izlaganje. 1999. SHEFI. Lugović.Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M11 Psihologija za menadžere 1. Lugović. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. Zagreb. SHEFI. Lugović. Jerusalem... ministry of Education. Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih). UNH. Community Stres Prevention. 6. 1999. 3. ur. Gradska knjižnica «J. ed. G. Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije. Skradin Children Posttrauma Study. G. Tijek reakcija PTSP u djece . Gogić. OB Šibenik. D.. Lj. Israel. ur. 2001. 2005. Jerusalem. Visoka škola za turistički menadžment. The Psychological and Counseling Service.. Lugović. O. Lahad. Odsjek za psihologiju. G. 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik. 2001. G. 8... 1997. Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997. Lugović. 4. 4. Šižgorić». G. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. M. Vol. Dječja i adolescentna 105 . MHBDR. G.. Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu. 2. Skradin Children Posttrauma Study. HPD Zadar. Psihologija međuljudskih odnosa. G. Lugović. Živković. G. B. Z. Lugović. Lj. Pano izlaganje. ministry of Education. Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja. G. 4. Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije. 1999. HPD Zadar. G. ed.. Skradin 1996 – 1999. Filip Jakov. Zadar 2005. Hrvatski psihosocijalni program. Kolegij: M21 Menadžment konflikata 1. G. Ayalon. Lugović. A.. 2004. Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije. Skripta. M. A.. (Knjiga sažetaka) 9. The Psychological and Counseling Service. Lugović. Šibenik. 2. Lugović.

1997. Zagreb.psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole. (Knjiga sažetaka) 106 .

znanstveno polje 2. izrade projektnih podataka za centrale itd. zaposlio se u tvrtki Velebit Informatika iz Zagreba iz koje je 1989.o.vstsi.2 Računarstvo. telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL. Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja "Nikola Tesla". dipl. Rođen je 02. do funkcijskog ispitivnja centrale u radu. smjer Elektronike. kolegij operacijski sustavi. Ti poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom.hr http://www. godine prešao raditi u tvrtku Velebit kemija i strojevi. danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE. te objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisu ITA Informatika. rukovodio radom grupe dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava AXE 10 za tržište SSSR-a.) zelimir. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen brončanom plaketom "Josip Lončar".mikulic@compco. ispitivanja programa na računalu opće namjene i na maketi centrale. Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za razvoj. preko rješavanja problema uvođenja novif funkcija u sustav. Tehničke znanosti. Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. predavač (2003. usmjerenje Telekomunikacije i informatika.. godine u Šibeniku gdje je završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom. danas Fakultet elektrotehnike i računarstva.o. sistem dizajna po funkciji i po funkcijskom bloku. Compco systems d. godine. Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo 107 . U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Softversko inženjerstvo Životopis: Želimir Mikulić. predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku za područje 2. Surađivao je na više projekata današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i računalnih mreža. ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava. Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini. Diplomirao je prije roka u jesen 1979.Ime i prezime: Matična ustanova: Zvanje: E-mail: URL: Kolegiji: Želimir Mikulić Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Nakon preseljenja u Šibenik 1985.hr/nastavnici/zmikulic Poslovne simulacije. razvoja softvera za funkcijske blokove.ing. veljače 1957.

Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. Vol. Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije. 2. Sistemski razvoj: napredni alati. Zbornik radova VŠTM . 108 .o. implementacijom i održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti. Ž.. Zbornik radova VŠTM . stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih poslova do korištenja u upravljanju procesima. Ž. 2004. Šibenik.. 2003.. izabran je u zvanje predavača za kolegij Operacijskih sustava.. 1. računalne mreže. Ž. 2. Mikulić. Mikulić. Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura. 7. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. školstvu. TIM. Ž. Ž. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . 2004.. TIM. Ž. Šibenik. Šibenik. 2. Mikulić. 2004. Šibenik. Vol. Mikulić. TIM.... TIM. Šibenik. Zbornik radova VŠTM . uslužnom sektoru.. u kojoj je i danas zaposlen. 2004. Vol... 6. proizvodnjom. Vol. TIM. 9. TIM. Vol. 2003. 5. Zbornik radova VŠTM . Operacijski sustavi i građa računala. Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika (voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao voditelj Računalnog praktikuma.. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. 1. TIM. Popis radova: 1. Šibenik. 8. TIM. 3. Šibenik. Ž. Ž. Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama. Mikulić. 2. Šibenik. poslužitelje. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Vol. Vol. 11. trgovini. 2003. Vol. 2.. 2004. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja. Mikulić. Tvrtka se bavi projektiranjem. 2004. Vol..njihovo asembliranje.. tehnike i alternativni pristupi.. Poslovna strategija i informacijski sustavi. Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja. Zbornik radova VŠTM . 2003.o. Zbornik radova VŠTM . industriji. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija.. TIM. Ž. 10. 1.. Šibenik. Ž. Godine 2003. Ž. Vol.. Mikulić. Zbornik radova VŠTM . godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d. Vol. hotelskoturističkim tvrtkama. što uključuje osobna računala. Mikulić. Šibenik. programsku podršku i edukaciju korisnika... 2004. državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. TIM. 2. Oženjen je i stalno živi u Šibeniku. U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz predmeta Informatika. 2. 1991. Mikulić. Poslovna informatika i Poslovne simulacije. TIM. Zbornik radova VŠTM . 1.. Zbornik radova VŠTM . 2. Mikulić. 4.. Šibenik.

TIM. Zbornik radova VŠTM . Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 4... Zbornik radova VŠTM . Vol. Skripta. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. Ž.. Šibenik. TIM. Ž.. 2004. Ž. 2004. 2004 3. Šibenik. Šibenik..Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M24 Poslovne simulacije 1. 2004. Vol. Vol. tehnike i alternativni pristupi. Mikulić. 3. Ž. TIM.... Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM).. Mikulić. Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava. TIM. Mikulić. Zbornik radova VŠTM .. Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija. Mikulić. 1. TIM. Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa. Zbornik radova VŠTM . Šibenik. 2. Zbornik radova VŠTM .. Poslovne simulacije. Šibenik.. 1. Šibenik. 2.. Ž.. Ž. Mikulić. Mikulić. 2003. 2004. 2004. Zbornik radova VŠTM . TIM. Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa. Ž. Zbornik radova VŠTM . 5. 2. 2.. 2. Ž. Sistemski razvoj: napredni alati.. Vol. 2. Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca. 2. Vol. Mikulić. Mikulić. Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM). Šibenik. 2004 4. Ž. Mikulić. TIM. Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo 1. Vol. TIM. 2003 109 . Vol. Šibenik. 2.. Vol.

Popis knjiga: 1.2000. 2. F. Management. u Zadru. F. 1999. Sav svoj radni vijek. Z. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji. Financijski management.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. F.o. revizije i financija. kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Objavio je više radova iz područja računovodstva. Na Visokoj školi za turistički menadžment. na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na Ekonomskom fakltetu u Zagrebu. kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača.. Osnovnu školu završio je u Ražancu.u svojstvu višeg predavača.o. Položio je ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja. a od 21.hr/nastavnici/fznegro Strategijski menadžment. iz područja menadžmenta i financijskog menadžmenta.01. bavi se i teoretskim radom pišući referate . "Zadar" i "Ugo"). srednju ekonomsku školu u Zadru.Ime i prezime: Zvanje: Matična ustanova: E–mail: URL: Kolegiji: Frane Zvonimir Negro Viši predavač (2000.11. koje poslove obavlja profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. "Bagat". Z. 110 . 3. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku fznegro@vstsi. Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment. kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Osnove računovodstva i financija. stručne i znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista. Negro.hr http://www. Upravljanje troškovima Životopis: Rođen je 02.1941. Z. Negro.) Sveučilište u Zadru. tada Zagrebačkog sveučilišta. Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti. radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka. Ekonomski studij završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu. Završio je poslijediplomski studij.. 2002. 1999. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.vstsi. u praksi. proveo je na poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih poduzeća u gradu Zadru ("Maraska". Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d. polje financije trgovačkih društava.god.

Skripta. Negro. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima 1. 4. 6. Financijski menadžment i bankarstvo. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Skripta. Negro. Z. Negro. 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Z.: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. F. Obrtna sredstva... F. Kolegij: M35 Strategijski menadžment 1. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Metode kalkulacija. F. 2005. Skripta. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Financijski management. 111 . F. Negro. 2003 / 2004 i 2004 / 2005. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. 2005. Z. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro.Popis skripti: 1. F. F. 2. Z. 1999. 2002.. Skripta. F. F. Negro. 2. Z. Strategijski menadžment. F. Z. Negro. Skripta. Z. 5.. Z. Negro... 4. Skripta. 2005. 3. 2. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 3. Skripta. Negro. Z. Z. Management.. 2003. Negro. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Obrtna sredstva. F. Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 2003. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Negro.. 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2003. Popis autoriziranih predavanja: 1.. Skripta. 5. Metode kalkulacija.. Ocjena isplativosti investicijskih projekata. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. 2005. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Z. F. Negro. F. Z. 2003. Z. Z. Metode kalkulacija. 2004 / 2005 2. Negro.. Skripta. F. Skripta. Negro. F. F.

smjer Automatika završio u Šibeniku. October 10-13. Croatia-Italy. a provjera istog izvršena simulacijom u VISSIM –u... A. A. 112 . "Muscle activity during ergometer rowing". Rončević. T.46. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" – program za identifikaciju pisan u C++. J.Signals and Systems in Human Motion. Meštrovića Drniš E-mail: URL: Kolegiji: apanjkota@inet. 2. Special Session ..hr/nastavnici/a. Panjkota. " Kinematics of rowing – a new approach to the rowing technique training". published at the EUROSIM’04.. "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke “. 2004. Vanjski je suradnik Laboratorija za Biomehaniku.Ime i prezime: Zvanje: Ante Panjkota asistent (2003... February 16 – 18.hr http://www.Workshop on Signals and Systems in Human Motion. Panjkota.vstsi.2004.panjkota Softversko inženjerstvo Životopis: Osnovnu i Srednju Tehničku školu. SoftCom 2004. A. Zanchi. Split-Dubrovnik-Venice. Innsbruck.u. Musić.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku Srednja škola I. Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Panjkota.. Popis objavljenih radova. Paris. 2005. BioMED '05.. Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999. A. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike / Biomedicinske elektronike na FESB . September 6-10.. pp: 42 . god. 3.: 1. pp: 652 – 656. 2003.

Paić. Skripta. Od siječnja 2003. Po povratku u Šibenik 2002. J. upisuje se na PMF . Šibenik. Statistika. J. 2003. 2003. metrike i izometrije. J.. Perkov. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 113 .vstsi.. Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Životopis: Josipa Perkov rođena je 1. Matematika II.hr/nastavnici/jperkov Statistika. J. na temu Geodetske krivulje. Perkov. kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih. Perkov.. Perkov.. 2003.hr http://www. gdje je i diplomirala 2001. kolovoza 1978. matematike u Ekonomskoj. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Šibenik. Perkov. R. Interna skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj školi. 3. Šibenik.. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta. 4. Tijekom studija bila je stipendist Šibensko-kninske županije. 8.. Popis skripti: 1. R. Interna skripta. J. 2003. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. 7. Matematika I. 5. Šibenik. 2004. Interna skripta. Paić. te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija ″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. u Šibeniku.. Funkcije: Zbirka riješenih zadataka. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.Ime i prezime: Zvanje: Josipa Perkov asistent (2002. Perkov. Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka. Paić. Interna skripta. Šibenik. 2004. brojevi: Zbirka riješenih zadataka. 2004. J.. Skupovi. Šibenik. radi kao prof. 1996. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Perkov. J. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka. Interna skripta. 6. R. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Skripta. J.Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu. preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. 2004. gdje je i završila osnovnu školu Petar Krešimir IV. Skripta. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: Kolegiji: josipa@vstsi. Šibenik.. Perkov...

2004.. Šibenik. međunarodnog savjetovanja HDO-a.. Vol.9. 2004. Šibenik.. Interna skripta. Perkov. Perkov. Zbornik radova VŠTM . J. 3. Perkov. Metoda funkcionalne pouzdanosti.. Šibenik. Vol. 2. J. 2. Statistika. J. Perkov. 2004. Perkov. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Osnove rada u Microsoft PowerPointu. Šibenik. J. Šibenik. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Prebrojavanje: permutacije. 2. Šibenik. Osnove rada u Microsoft Wordu.. Vol. Belak. Perkov. 2004.. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M14 Statistika 1. varijacije i kombinacije. Šibenik. TIM. S. Zbornik radova VŠTM . Protokol vježbi.. 2.. Paić. Šibenik. 4. Perkov. Perkov. međunarodnog savjetovanja HDO-a. Perkov. Uvjetna vjerojatnost. TIM. Perkov. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. 2. 2. J. Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 1. Interna skripta. Šibenik. 5. Perkov.. Zbornik radova 11. 2004. Zbornik radova VŠTM . Paić. Šibenik.. Perkov.. Belak. Binomna razdioba. 4. Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova. 3... Perkov. 2004.. 2. J. 114 . Zbornik radova VŠTM . Zbornik radova VŠTM . J... 2004.. 3. 2. J. Šibenik. R.. TIM. TIM. Statistika. Zbornik radova VŠTM .. varijacije i kombinacije.. 6. 2. 8. Vol. 7.. Prebrojavanje: permutacije. J. J. Vol. J... Šibenik. 2. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Vol. R. Binomna razdioba. 2. varijacije i kombinacije. Skripta. 5. Vol. 2005. Binomna razdioba. J. Perkov.. Uvjetna vjerojatnost. 2.. TIM. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka. Zbornik radova VŠTM . Perkov. 2005.. J. Popis radova: 1. 2003. 2004.. Šibenik. Šibenik. Perkov. Uvjetna vjerojatnost.. Perkov. J. Prebrojavanje: permutacije. 2004. Protokol vježbi. Vol. Zbornik radova 11. Zbornik radova VŠTM .. TIM. Šibenik. J. 2004. Skripta. 2004. Šibenik. TIM. 4. S. Osnove rada u Microsoft Excelu. Vol. Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. TIM. 2004. 2005. J. 2004.. Protokol vježbi. J. 2004. Perkov. J. Zbornik radova VŠTM .

vstsi. Skripta. a od veljače 2005. Sibile Jelaska. sc. sc. Zagreb. smjer molekularna biologija.radic Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu (opća – VII gimnazija).) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: URL: tanja@vstsi.Ime i prezime: Zvanje: Tanja Radić asistent (2003. Ž. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora. Lambaša Belak. travnja 2003. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane. Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia. March 2005. Tehnologija prometa Životopis: Tanja Radić rođena je 8. 10.. rujna 1978. od listopada 2004.hr http://www. 2005. i komentorstvom mr. Alumni koordinatora. U ožujku 2004. Popis skripti: 1.hr/nastavnici/t. Radić. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 10. polje – EKOLOGIJA. Upravljanje okolišem. pod mentorstvom akademkinje prof. U listopadu 2003. T. Šibenik.“ koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom dodjele rektorove nagrade. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša. dr. Nataše Bauer. Mentorska praksa i Praksa u turizmu. Suautor je ili autor više stručnih radova te surađuje u pisanju skripta i handouta. Biološki odsjek. 115 . i stekla zvanje diplomiranog inženjera biologije. Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. i koordinatora izrade nastavničkih web stranica. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom: «Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive». 1997. Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth..

Šibenik. T. T.. Šibenik. Radić.. 2005. 2004. N. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. S. Zbornik radova VŠTM... Radić T. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.Popis radova: 1. T. T. 2004. TIM. Vol. Ekologija i zaštita okoliša. S. Mikulandra Volić I.. T. 2. 2. 116 . Šibenik. Perkov J. Ž.. Ž. Radić. Šibenik. T. Gospodarenje otpadom. HDO. T... Šibenik. 9... 12. Interna skripta.. Vol.. Šibenik. TIM... Belak. Uloga ekologije u očuvanju zraka. Interna skripta. Zbornik radova VŠTM. Zagreb. Gaćina.. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na biocenoze. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park Krka. Lambaša Belak. Handouti. T.. T. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Pisanje seminarskih radova. Radić. TIM. Čičin-Šain D... Šibenik... 6. Pisanje seminarskih radova. T.. Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.. Ž. Lambaša Belak. Ivčić S. Prirodne i otpadne vode i nihovo pročišćavanje. Zbornik radova VŠTM. 2005. 2. 7. 2005. Lambaša Belak. Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju krutog otpada na slivnom području rijeke Krke. Radić. Radić. S. Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Lambaša Belak. Šibenik.. Radić. HDO. 11. Šibenik. T. listopada 2005. Časopis Održavanje i eksploatacija. Šibenik. 2005. Ž. Radić. T. Lambaša Belak. 3. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku. – 8. Radić. Lambaša Belak. Ž... Interna skripta...: 1. 2. 2005.. Vol. Vol. 2005. Belak. TIM. 2004... Interna skripta. Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na problem oštećenja tla. Zbornik radova 11.. Lambaša Belak. Ž. Zbornik radova VŠTM. 10. Vol. 2. 2004. Zbornik radova VŠTM. Ž. 2. Radić.. Belak. Šibenik. Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja 1. Lambaša Belak. Ž. 5. Handouti. Pisanje diplomskih radova. Pisanje diplomskih radova. Lambaša Belak. 2004. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Radić. elaborata i dr. T. Radić. T. Lambaša Belak. (u pripremi) 2. Šibenik. TIM. 2004. Međunarodnog skupa održavatelja. Radić. 2005. 8. 2004.. 4. Popis projekata. Radić. Radić. 5. Ž. Ž. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.. Tehnologija hrane.. Šibenik.

temeljem iskazanog interesa sa nastavak studija turističkog menadžmenta.6. dolazi oko 5 studenata diplomskog studija menadžmenta.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija. sveučilišnih i stručnih studija. na svakog. od čega se za stručni preddiplomski studij menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata godišnje. u odgovarajućim segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta Broj studenata diplomskog studija menadžmenta. a 95% na vježbama. što omogućava visoku kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog studija. Sukladno broju angažiranih nastavnika. integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90% nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima. Planirani broj studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata sveučilišnog studija. 117 . opremi iz točke 4. broj studenata po jednom angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15.2. Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta godišnje neovisno o smjeru.4.6. a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta Sukladno raspoloživom prostoru. procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i izvanrednih studenata godišnje. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta. te broju angažiranih nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta. smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na 150 redovitih studenata godišnje. Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija. Proračun opterećenja prostora nastavom. a s obzirom na kapacitete predavaonica. čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju. stalno zaposlenog nastavnika. prijelaz na druge studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini studija.. kabineta i laboratorija. 4. 4.

00 180.7 Procjena troškova studija po studentu S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija.00 1.00 1. određenog u točki 4.00 370.00 300.00 10.00 2.772.400.000.000.15.000. dnevnice. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.00 10. Tablica T4.00 362.817. troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta.000.00 200.000. noćenje…) 34 Financijski rashodi 38 Ostali rashodi 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 424 Knjige.280.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija.000. troškova amortizacije opreme i zgrada.4.3. Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe.00 100.000.000.000.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta RAČUN OPIS 1 2 3 RASHODI POSLOVANJA 31 Rashodi za zaposlene 321 Rashodi za zaposlene u administraciji 322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 323 Rashodi za vanjske suradnike 32 Materijalni rashodi 321 Naknade troškova zaposlenima 322 Rashodi za materijal i energiju 323 Rashodi za usluge 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija menadžmenta. putnih troškova gostujućih nastavnika. te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju.000. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: IZNOS U KN 3 3. izvršen je proračun.6. općih režijskih troškova.7.000.00 4. a ne procjena. 1.00 710. troškova osiguranja kapitala.000.3.000.15.00 220.00 700 5. 1. 4.5.00 kuna godišnje.000. te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1.00 118 . koja iznosi 5.000.000.072.1 i 4.00 300.352.00 250.00 380. kako je prikazano u tablici T4.000.817. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.000.2.

00 285.000.500.000.00 3.00 60.000. noćenje…) Financijski rashodi Ostali rashodi RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Građevinski objekti Postrojenja i oprema Prijevozna sredstva Knjige.000.00 750.00 2.00 505.000.00 OPIS 2 IZNOS U KN 3 690.000.00 40.00 60. broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.00 180.6. Tablica T 4. umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti UKUPNI RASHODI I IZDACI Ukupan broj studenata: Troškovi po studentu: 35. dnevnice.000.000.3.00 30.00 119 .000.00 30. određenog u točki 4.000.00 95.00 20.00 60. te jednog administrativnog djelatnika (1.000. kako je prikazano u tablici T4.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija.00 125.000.000.3.000.7.00 60 12.00 25.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta RAČUN 1 3 31 321 322 323 32 321 322 323 329 3299 34 38 4 41 42 421 422 423 424 RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Rashodi za zaposlene u administraciji Rashodi za stalno zaposlene nastavnike Rashodi za vanjske suradnike Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put.6 koja iznosi 12.000.000.000.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu diplomskog studija menadžmenta.3.4.00 kuna godišnje.500.1 i 4.000.

2.kontrola nazočnosti studenata na predavanjima. Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu sudjeluje najmanje dvoje studenata studija. vježbama. .kontrola prolaznosti studenata na ispitima. . a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta). Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom razdiobom. seminarima. U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim rezultatima.evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija. 120 . Pri predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti rezultati postignuti u svim segmentima nastave. .statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i seminarima .4. s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem. a prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove svoje Alumni udruge.8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom slijedećih elemenata: . Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u točki 3.4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u prethodnom semestru. Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova udruge Alumni. objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole. Rezultati ankete studenata su javni.statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve kolegije.