TMDR Finale

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U
ŠIBENIKU
DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA
Šibenik, 2005.
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................................................................................4
1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4
1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa .......................5
1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5
1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6
2. OPĆI DIO ............................................................................................................7
3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9

3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9
3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9
3.2 Opis kolegija ................................................................................................11
3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11
3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13
3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14
3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16
3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija
menadžmenta .................................................................................................20
M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21

M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23
M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25
M14: STATISTIKA.......................................................................................27
M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29
M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31
M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33
M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35
M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37
M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40
M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43
M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45
M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47
M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT .....................................................49
3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52

3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52
3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52
3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52
3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta
mogu izabrati s drugih studija............................................................................54
3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta
koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56
2
3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija
menadžmenta .....................................................................................................57
3.7. Način završetka studija ...............................................................................57
3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59

4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59
4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59
4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59
4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60
4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60
4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60
4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61
4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61
4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61
4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61
4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62
4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63
4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66
4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih
suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67
4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68
4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71
3
1. UVOD
1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija
Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju

menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim
poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja,
ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje
su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize.
Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje

značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa
jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom
stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom,
kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim
profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od
kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji
prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema
kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog
procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim
studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta.
Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa
menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu,
sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k
razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske.
Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira

programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu
složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija
upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću
(psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te
specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta,
operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova.
Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u

pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i
strategijskog menadžmenta.
Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta

Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim
značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne
mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih
kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba
4
programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega
stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija).
1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa
Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u

organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog
menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u
organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog
osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u
obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u
stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu"
znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju
studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i
diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu.
Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao,

stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat
dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u
Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta,
koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske.
1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi
Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne

studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane
modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2.
Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan
(djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih
europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere
de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog
menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala
odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu
evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni
arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne
snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na
Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri.
Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet

Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju
magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri
izradi ovog prijedloga diplomskog studija.
Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i

odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,
5
projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je
detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta:
Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova

(www.unipd.it);
Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business

Administration)
(www.wu-wien.ac.at);
Facoltà di Economia, Università di Bologna

(www.economia.unibo.it);
Manchester Metropolitan University Business School

(www.business.mmu.ac.uk);
Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani

(www.ef.uni-lj.si);
Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave

(www.fm.uniba.sk);
Queen Mary, University of London

(www.qmul.ac.uk).
1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata
Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja

studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre
(core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i
izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po
semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni
su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu
izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će
uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom
znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.
6
2. OPĆI DIO
2.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom

programu je:
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

MENADŽMENTA
2.2. Nositelj studija:
VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U

ŠIBENIKU
2.3. Trajanje studija, sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju, određeno je na godinu i pol (tri semestra) za
stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija.
2.4. Uvjeti upisa na studij
2.4.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom, mogu

upisati pristupnici koji su prethodno završili:
- preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog

menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku,
- preddiplomski sveučilišni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova

na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u
Republici Hrvatskoj, uz polaganje razlike programskog slijeda,
- preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog

menadžmenta, vrijednosti 180 ECTS bodova, Odjela za ekonomiju u
Šibeniku, Sveučilišta u Zadru, uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog
i stručnog programa, i razlike programskog slijeda,
- preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na

drugim visokim učilištima iz područja ekonomije, turizma, menadžmenta i
7
poslovne informatike u Republici Hrvatskoj, uz prethodno polaganje
razlike sveučilišnog i stručnog programa, i razlike programskog slijeda,
- preddiplomski sveučilišni ili stručni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS

bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja
ekonomije i menadžmenta, ako je u toj zemlji primijenjen, Bolonjski
proces u obrazovanju,
- preddiplomski sveučilišni ili stručni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS

bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske, ako je u toj zemlji
primijenjen, Bolonjski proces u obrazovanju, uz polaganje razlike
programskog slijeda,
- diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje
uz polaganje razlike programskog slijeda.
2.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem
Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu

polaznik ima kompetencije, stečene na nivou obrazovanja, "top managementa", a
posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom, odnosima s
javnošću i strategijskog menadžmenta, te sve uvjete za samostalni profesionalni i
osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u
turizmu.
2.6 Stručni naziv
Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija

menadžmenta:
SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec.)
8
3. OPIS PROGRAMA
Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta

predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz
preddiplomskog studija) u programskom smislu, iako to ni u kom slučaju ne znači
da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog
studija. Naprotiv, preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava
izradom diplomskog rada. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija
(diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni
preddiplomski studij.
3.1 Opis programa diplomskog studija
Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji

obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij
menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta. Svi programski sadržaji
derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku
(modul M1, trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2, jednogodišnji studij 60
ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997.
godine, koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog
procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav). Visoku kvalitetu
stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment
u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno
je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista
Visoke škole za turistički menadžment.
3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta
Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij, bez smjerova, koji,

u programskom smislu, predstavlja nastavak preddiplomskog studija. Program
diplomskog studija prikazan je u tablici T3.1 u integralnom obliku s obveznim
programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija. Osim predloženih
izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg
drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog
studija, ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija.
9
Tablica T3.1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta
KOLEGIJ PRED. SEM./VJ. ECTS

Tjedno Semest. Tjedno Semest.
I. SEMESTAR
M11 Psihologija za menadžere 3 45 1 15 6
M35 Strategijski menadžment 3 45 1 15 6
M13 Operacijski menadžment 3 45 1 15 6
Izborni kolegij M1B min. 6
Izborni kolegij M1C min. 6
min. 30
II. SEMESTAR
M21 Menadžment konflikata 3 45 1 15 6
M24 Poslovne simulacije 3 45 1 15 6
Izborni kolegij M2A min. 6
Izborni kolegij M2B min. 6
Izborni kolegij M2C min. 6
min. 30
III. SEMESTAR
M30 Diplomski rad - - 20 300 30
30
min. 90
Tablica T3.2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta
KOLEGIJ PRED. SEM./VJ. ECTS

Tjedno Semest. Tjedno Semest.
I. SEMESTAR
M12 Poslovna etika 3 45 1 15 6
M14 Statistika 3 45 1 15 6
M15 Metode znanstvenog istraživanja 3 45 1 15 6
M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 3 45 1 15 6
M33 Menadžment rizika 3 45 1 15 6
M34 Upravljanje troškovima 3 45 1 15 6
M1X Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju
24
II. SEMESTAR
M22 Inovacije i tehnološke strategije 3 45 1 15 6
M23 Tehnologija prometa 3 45 1 15 6
M27 Softversko inženjerstvo 3 45 1 15 6
M2X Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju
30
Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u
okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija
(i drugih sveučilišta), uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda. U slučaju
10
izbora kolegija sa drugih studija, osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija
(koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija)
student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom
ili zimskom semestru. Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s
preddiplomskog studija, po semestru diplomskog studija, ali pri tome, uz
navedene uvjete, mora biti ostvaren i programski slijed kolegija. Programski slijed
označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem
nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu.
3.2 Opis kolegija
Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u

unificiranim formama.
Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. Master) i

dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij
održava, a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24
označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru, broj četiri,
Poslovne simulacije).
Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja,

seminare i vježbe, ECTS bodovnu vrijednost kolegija, opis izvedbe nastave,
načina provjere znanja, kratkog programskog sadržaja, obvezne i dodatne
literature, opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme, način određivanja
bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem
programskog sadržaja kolegija.
3.2.1 Izvedba nastave
Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa

primjenjuje se kombinirana metoda. Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za
turistički menadžment od akademske godine 1999./2000. god. i principijelno se
sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i
"case".
Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se

iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje
nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale.
mora biti pripremljen u dva oblika. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su
handout-i, koji su organizirani po nastavnim jedinicama. Primjenom handout-a u
nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja, čime se
osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj. Drugi oblik pomoćnih
nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija
nastavnog sadržaja, što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog
11
sadržaja, raznolikost, a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima
prenesenog programskog sadržaja. Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu
nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti:
- izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama, koji su dostupni

studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u
skriptarnici ili skinuti sa web stranice).
- računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene

prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi, zbog čega je izvršeno
opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom
koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave.
Kako se, kod handout-a, radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze
na web stranicama Škole, pa su time i javno dostupni, potrebno je osigurati
dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala. Mišljenjem Upravnog vijeća
Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002. godine, određeno je
pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade
handout-a potrebne kvalitete. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala
osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova
namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja
nastavnog sadržaja. Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao
stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi.
Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi

potrebno je, prije početka nastave, izraditi pomoćne nastavne materijale
(protokole) primjera (slučajeva, projekata) iz prakse, koji će se iznositi na
predavanjima, i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u
skriptarnici i na web stranicama Škole. Temeljni cilj koji se postiže primjenom
ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog
sudjelovanja studenata tijekom predavanja.
Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme, provjere i ocjenjivanja izrade

seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. Na seminarima i vježbama
studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata, nazočnost studenata na
seminarima i vježbama je obvezatna, a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u
okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog
sadržaja seminarskim radovima. Na seminarima i vježbama studenti obvezno
kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada, pri čemu je kolokviju,
obrani seminarskog rada, na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih
članova studentske grupe. Primjenom ove metode organizacije i provedbe
seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled
programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. Obrana
seminarskog rada, polaganje kolokvija, za većinu kolegija realizira se putem
primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio
seminarskog rada.
12
3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija
Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske

2000/2001 godine. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su
studenti pokazivali na ispitima, te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih
kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem
poboljšanja rezultata. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija
handout-a i protokola vježbi. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama
dodatno je unaprijedila studij. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina
održavanja predavanja, seminara i vježbi kako je navedeno u 3.2.1. Analiza
uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su
upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. Težina kolegija izražena u
ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija
određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi:
C1. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC)
računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja
studenta;
C2. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa
se tako da jedan sat predavanja odovara 1,5 sati opterećenja studenta;
C3. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i

izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom
satu opterećenja studenta;
C4. vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa
se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu
opterećenja studenta;
C5. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2)

sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati
opterećenja studenta;
C6. vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što
uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja
studenta;
C7. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i
izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta;
C8. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP)
ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije)
računa se kao 40 sati opterećenja studenta;
13
C9. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu
izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa
se kao 5 sati opterećenja studenta;
C10. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu

izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta, informatičkog projekta i dijela
informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta;
C11. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike, statistike,

numeričkih metoda, simulacija, ekonometrije i sl. (K4) računa se kao 30 sati
opterećenja studenta.
C12. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala

(E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu
učenja;
C13. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala

(E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po
satu učenja;
C14. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na

stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja;
C15. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih

zadataka (E4) (npr. matematika, statistika, računovodstvo, građa računala)
opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika.
Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki

kolegij prema sljedećoj relaciji:
25*ECTS = EC*(C1) + CB*1.5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) +

+ S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11)
+ E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15)
Vremena za određivanje koeficijenata C12, C13, C14 i C15 određena su na

temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući
ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.
3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita
Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija

diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se
formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta
tijekom cijelog semestra. Za vrijeme predavanja "case" metodom, nastavnik i
14
asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na
predavanjima. Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana
seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju, izraženo kao ocjena kolokvija.
Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja
uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima, ocjenu seminara,
projekata, kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu.
Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome), u ovisnosti

o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest
shema formiranja završne ocjene AS1, AS2, AS3, AS4, AS5 i AS6 prema tablici
T3.3
Tablica T3.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija
Shema određivanja broja bodova
Oznaka Nastavna aktivnost
AS1 AS2 AS3 AS4 AS5 AS6
L Predavanja 10 10 10 10 10 10
1S Jedan seminarski rad i obrana 25 - - - - -
2S Dva seminarska rada i obrana - 30 - - - -
P Stručni projekt i obrana - - 35 - - -
1C Jedan kolokvij - - - - - 30
2C Dva kolokvija - - - 40 - -
WE Pismeni dio ispita 35 30 25 20 40 30
OE Usmeni dio ispita 30 30 30 30 50 30
Σ Ukupno 100 100 100 100 100 100
Tablica T3.4 Sustavi ocjenjivanja
Sustav ocjenjivanja Ocjena Broj bodova
izvrstan (5) > 90

vrlo dobar (4) > 77
Hrvatski sustav dobar (3) > 64
dovoljan (1) 50
nedovoljan (1) < 50
A > 90
B > 80
C > 70
Anglosaksonski sustav D > 60
E > 50
FX > 40
F < 40
15
3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija
Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi

se na dva načina. Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku
prikazanom u tablici T3.13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d.o.o. Centar za
razvoj i kvalitetu – Zagreb). Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata
koje studenti ostvaruju na ispitima. Anketiranjem studenata dobiva se uvid u
stanje nastave pojedinog kolegija. Statističkom obradom rezultata svih studenata
po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje
od odabrane statističke razdiobe.
Tablica T3.5 Obrazac za anketiranje studenata
ANKETNI UPITNIK
Kolegij Datum Nastavnik
Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem, 2 – ne slažem

se, 3 – prihvaćam, 4 – slažem se, 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema
održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa.
Organizacija nastave
Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara 1 2 3 4 5
Nastava je redovita 1 2 3 4 5
Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu 1 2 3 4 5
Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 3 4 5
Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 3 4 5
Sadržaj nastavnog programa
Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja 1 2 3 4 5
Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 3 4 5
Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 3 4 5
Program čini logičnu cjelinu 1 2 3 4 5
Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 3 4 5
Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 3 4 5
Sudjelovanje studenata u nastavi
Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 3 4 5
Nastavnik
Djeluje stručno i sigurno 1 2 3 4 5
Izlaže razumljivo 1 2 3 4 5
U izlaganju djeluje uvjerljivo 1 2 3 4 5
Obradio je planiranu materiju 1 2 3 4 5
Asistent
Djeluje stručno i sigurno 1 2 3 4 5
Izlaže razumljivo 1 2 3 4 5
U izlaganju djeluje uvjerljivo 1 2 3 4 5
Obradio je planiranu materiju 1 2 3 4 5
UKUPNA OCJENA NASTAVE 1 2 3 4 5
U nastavi mi se posebno svidjelo, posebno sam zadovoljan s:
Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s:
16
Tablica T3.6 Obrazac za anketiranje studenata
ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI

Studij i smjer Modul Godina prvog upisa Datum
Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem, 2 – ne slažem se, 3 –

prihvaćam, 4 – slažem se, 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom
studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija.
Organizacija studija
Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 3 4 5
Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 3 4 5
Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 3 4 5
Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 3 4 5
Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 3 4 5
Sadržaj nastavnog programa
Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 3 4 5
Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 3 4 5
Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 3 4 5
Program čini logičnu cjelinu 1 2 3 4 5
Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 3 4 5
Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 3 4 5
Sudjelovanje studenata u nastavi
Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 3 4 5
Opća ocjena nastavnika studijskog programa
Djeluju stručno i sigurno 1 2 3 4 5
Izlažu razumljivo 1 2 3 4 5
U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 3 4 5
Obradili su planiranu materiju 1 2 3 4 5
Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama. 1 2 3 4 5
UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 5
U studiju mi se posebno svidjelo, posebno sam zadovoljan / zadovoljna s:
Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s:
17
Tablica T3.7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge
ANKETNI UPITNIK – ALUMNI

Stručni naziv Firma Radni staž Datum
Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5, zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati,

= zadržati istim, - smanjiti) ili označavanjem (x izbor), izrazite svoj stav prema završenom
studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u
cjelini sa stajališta praktične primjene znanja, te predložite promjenu zastupljenosti glavnih
grupa kolegija u studijskom programu.
Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija

Ekonomija 1 2 3 4 5
Računovodstvo i financije 1 2 3 4 5
Menadžment 1 2 3 4 5
Matematika i statistika 1 2 3 4 5
Poslovna psihologija 1 2 3 4 5
Informatika 1 2 3 4 5
Pravo 1 2 3 4 5
Jezici 1 2 3 4 5
Mentorska praksa 1 2 3 4 5
Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+), zadržati istim (=), smanjiti (-)
Ekonomija + = -
Računovodstvo i financije + = -
Menadžment + = -
Matematika i statistika + = -
Poslovna psihologija + = -
Informatika + = -
Pravo + = -
Jezici + = -
Mentorska praksa + = -
U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x)
Ekonomija
Računovodstvo i financije
Menadžment
Matematika i statistika
Poslovna psihologija
Informatika
Pravo
Jezici
Mentorska praksa
Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju
UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 5
Komentar:
18
Tablica T3.8 Priprema podataka za analizu prolaznosti
ANALIZA PROLAZNOSTI
Kolegij: Ispitni rok: Datum: R I
Broj prijavljeniih studenata:

Broj studenata koji su pristupili ispitu:
Broj studenata kjoi nisu položili ispit:
I. put II. put III. put IV. put
Broj studenata koji su položili ispit:

I. put II. put III. put IV. put
(2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) (5)
suma indeksa uspjeha

Sintetički indikator uspjeha =
broj studenata koji su položili ispit
Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit
19
3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija
menadžmenta
M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ...............................................................................21

M12: POSLOVNA ETIKA ......................................................................................................23
M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT ..................................................................................25
M14: STATISTIKA..................................................................................................................27
M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA............................................................29
M21: MENADŽMENT KONFLIKATA..................................................................................31
M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE..............................................................33
M23: TEHNOLOGIJA PROMETA .........................................................................................35
M24: POSLOVNE SIMULACIJE............................................................................................37
M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO.................................................................................40
M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE .............................43
M33: MENADŽMENT RIZIKA..............................................................................................45
M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA..................................................................................47
M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT ................................................................................49
20
VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU
M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE
Sati nastave Godišnje Tjedno ECTS

Ukupno 60 4
Predavanja 45 3
6
Seminari 15 1
Vježbe - -
Izvedba nastave:
Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski
nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih
prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom
računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji
ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i
obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode
osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene
menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni
teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni
računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i
kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe.
Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1):

Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji
se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem
kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao
zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene
pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati
predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne
ocjene.
Predavanje (L): 10 bodova

Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova
Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova
Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova
∑ 100 bodova
Programski sadržaj:
Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa, važnost socijalne percepcije u
ostvarivanju međuljudskih odnosa, komponente međuljudskih odnosa – verbalna i
neverbalna ekspresija, samootkrivanje, asertivnost, aktivno slušanje, empatija,
pravila komunikacije). Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava,
komponente stava i njihova uloga u ponašanju, mehanizmi koji utječu na
promjenu stava). Stereotipi i predrasude , utjecaj stereotipa i predrasuda na
međuljudsku interakciju). Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje,
21
agresivno ponašanje, socijalna inhibicija, formiranje i uloga u međuljudskim
odnosima. Moral (teorije razvoja morala). Socijalne vještine kao temelj
međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u
komunikaciji, socijalna kompetencija). Sukob i nenasilno rješavanje sukoba.
Obvezna literatura:
Penington, D., Osnove socijalne psihologije, naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.
Dodatna literatura:
Pearsons, J. C., Spitsberg, B. H., Interpersonal Communication - Concepts,
Components, and Contexts, W.M.C. Brown Publishers, USA., 1990.
Petronio, S., Alberts, J. K., Hecht, M. L., Buley, J., Conteporary Perspectives on
Interpersonal Communication, Brown & Benchmark, Oxford, 1993.
Pomoćni nastavni materijali i oprema:

Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za
teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u
skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom
(dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave
sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon.
Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.:
Predavanje (EC) (C1): 23 sata

Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33
sata
Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati
Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati
Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati
Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati
Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): 54 sata
∑ 150 sati
Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati
Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6
23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) =

150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s
prirodom međuljudskih odnosa, faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim
fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac –
grupa.
22
M12: POSLOVNA ETIKA

Ukupno 60 4
Predavanja 45 3
6
Seminari 15 1
Vježbe - -
Izvedba nastave:
obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Kroz
teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve
aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola
primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti
grupe.

ocjene.

∑ 100 bodova
Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. Deskriptivna, normativna etika te
suvremene poslovne etičke teorije. Poslovna načela: Etička načela – Kant i
suvremena etika; načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam; Adam Smith,
klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. Kodeksi, zakoni, prava te
objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju. Ljudska prava, zaštita
ljudskih prava, profesionalni kodeksi, stakeholder etika – etika subjektivno i
objektivno zainteresiranih sudionika organizacije, shareholderi – dionička etika –
etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa. Norme i
23
bonton, etika neformalnih i često nepisanih pravila, pridržavanje i nepridržavanje
tradicije, bonton etika, bonton na radnom mjestu, etika u komuniciranju, etika i
protokol, etika sastanaka, poslovnih susreta, predstavljanja.
Obvezna literatura:
Bebek, B., Kolumbić, A., Poslovna etika, Sinergija, Zagreb, 2000.
Pennington, D., Osnove socijalne psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.
Dodatna literatura:
Pearsons, J. C., Spitzberg, B. H., Interpersonal Communication-Concept,
Components, and Contexts, WM. C. Brown Publishers, USA, 1990.
Jandt, F., Intercultural Communication, Sage Publications, London, 2002.


Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33
sata
∑ 150 sati
23 (C1) + 22 * 1.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14)

= 150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa
teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu, te shvaćanje i
prihvaćanje etičkih načela poslovanja, kao i primjena istih na radnom mjestu.
24
M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT

Ukupno 60 4
Predavanja 45 3
6
Seminari 15 1
Vježbe - -
Izvedba nastave:

ocjene.

∑ 100 bodova
Uvod u operacijski menadžment. Konkurentnost i operacijska strategija. Razvoj
novog proizvoda. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski
menadžment, procesi proizvodnje i pružanja usluga. Financijske analize u
operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza, upravljanje
kvalitetom, statističke metode kontrole kvalitete. Lociranje i planiranje kapaciteta
objekta, nacrt objekta, menadžersko predviđanje, pitanja ljudskih resursa u
operacijskom menadžmentu, mjerenje performanci rada, upravljanje linijom
25
čekanja, teorija nizova, utvrđivanje rokova, upravljanje lancem nabave,
pravovremeni sustavi, agregatno planiranje.
Obvezna literatura:
Davis, M., Aquilano, N. J., Chase, R. B., Fundamentals of Operations
Management, 4/e, McGrow Hill, 2003.
Dodatna literatura:
Stevenson, W. J., Operations Management, McGrow Hill, 2005.


Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33
sata
Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata
∑ 150 sati
23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54

(C13/C14/C15) =
150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje
studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija, s
procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište, donošenjem
odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata, pa sve do korištenja
suvremenih kvantitativnih aplikacija.
26
M14: STATISTIKA

Ukupno 75 5
Predavanja 45 3
6
Seminari - -
Vježbe 30 2
Izvedba nastave:
nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio
programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi
koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih
grupa zadataka kao pripremu za kolokvije.

Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se
izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija.
Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička
ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane
s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja
pri formiranju konačne ocjene.

Dva kolokvija (2C): 40 bodova
∑ 100 bodova
Programska potpora za statističku analizu podataka i modela. Tablični kalkulator i
njegove analitičke funkcije. Uvod u programski paket SAS i StatMaster. Baze
podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i
poslovnim procesima. Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni.
Kakvoća podataka. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli.
Metoda glavnih komponenti. Faktorska analiza. Diskriminacijska analiza.
Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. Primjene u ekonometriji,
marketingu i drugim područjima. Modeli vremenskih serija i prognostički modeli.
Stacionarni stohastički procesi. Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne
autokorelacije. ARIMA (p,d,q) modeli i njihova primjena u prognoziranju. Pojam
VAR modela. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode). Dijagram
toka istraživanja pomoću uzorka. Stratificirani i drugi složeniji designi. Primjene
u istraživanju tržišta i drugim područjima.
27
Obvezna literatura:
Šošić, I., Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
Priručnici za programsku potporu SAS, StatMaster, LOTUS, EXCEL
Dodatna literatura:
Newbold, P., Statistics for Business and Economics, Englewood Cliffs: Prentice
Hall, 1997.

Predavanje (EC) (C1): 17 sati

Predavanje (CB) (C2): 28 * 1,5 = 42
sata
Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): 30 sati
Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): 31 sat
∑ 150 sati
17 (C1) + 28 * 1.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 =

6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje
temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu
operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse.
28
M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA

Ukupno 75 5
Predavanja 45 3
6
Seminari 30 2
Vježbe - -
Izvedba nastave:
grupe.

ocjene.

∑ 100 bodova
Pojam i definicija znanstvenog istraživanja, koncept, provedba, projekt. Hipoteza,
postavljanje hipoteze. Opažanje pojava, eksperimentalna analiza. Dinamička
analiza. Simulacija, eksperimentalno modeliranje. Planiranje i izvođenje
istraživanja. Statistička obrada rezultata, odabir statistički značajnih, referentnih
rezultata, prikaz rezultata istraživanja. Značaj kontrolnog eksperimenta. Pisanje
znanstvenog rada. Prezentacija znanstvenog rada, publikacija, znanstveno
priopćenje, plakat, prezentacija rada na znanstvenim skupovima. Citiranost.
29
Obvezna literatura:
Kniewald, J., Metodika znanstvenog rada, Multigraf, Zagreb, 1993.
Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,
Rijeka, 2000.
Žugaj, M., Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet organizacije i
informatike, Varaždin, 1997.
Dodatna literatura:
Žugaj, M., Osnove znanstvenog i stručnog rada, Ekonomski fakultet Zagreb,
Samobor, 1989.
Ivanović, Z., Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Hoteljerski
fakultet u Opatiji, Opatija, 1996.


Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33
sata
Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 2* 20 = 40 sati
Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 2 * 5 = 10 sati
∑ 150 sati
23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 /

25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju
sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih
istraživanja, samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na
znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici.
30
M21: MENADŽMENT KONFLIKATA

Ukupno 60 4
Predavanja 45 3
6
Seminari - -
Vježbe 15 1
Izvedba nastave:
Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Programski

sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se primjeri strategija, taktika
i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. Vježbe obuhvaćaju
pripremu izrade i obrane dva seminarska rada, rješavanje različitih konfliktnih
situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata, analiza
slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. Nastava se izvodi uz pomoć
računalnih prezentacija.
Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski

koji ilustriraju teoretsku nastavu.


∑ 100 bodova
Početak i razvoj sukoba, uzroci. Posredovanje, uključivanje treće strane, izbor
medijatora, uloga medijatora, procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju
problema kroz medijaciju, postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju,
vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka, pomoć sudionicima sukova u
planiranju budućih interakcija. Aktivno slušanje, percepcija. Vođenje sudionika
vještinama pregovaranja, shvaćanje drugih, umijeće razgovora, zahtjev za
31
jasnoćom, strpljivost, zadržavanje integriteta, izbjegavanje pretpostavljanja i
zloće, procjene drugih, kontrola emocija, priznavanje grešaka i ispričavanje,
razumijevanje vremenskog okvira, podjela većih pitanja u manja, odjeljivanje
problema od samosvijesti, izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike, efektivna
upotreba humora, fokusiranje na problem a ne na rješenje, definiranje rješenja
temeljenih na interesima, odbacivanje slabih rješenja, osjetljivost na kulturološke
barijere (zajedničke značajke svih ljudi, kulturološke i ideološke razlike).
Obvezna literatura:
Billikopf, G. E., Helping others resolve differences, The Regents of the University
of California, 2004.
Winslade, J., and Monk, G., Narrative Mediation: A New Approach to Conflict
Resolution, Jossey-Bass Publishers, San Francisco, 2000.
Dodatna literatura:
Nichols, M. P., The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve
Relationships, The Guilford Press, New York, 1995.


Predavanje (CB) (C2): 26 * 1,5 = 39
sati
∑ 150 sati
19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 =

6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima. Kompetencije stečene
studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih
strana, posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja, planiranja,
fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika.
32
M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE

Ukupno 60 4
Predavanja 45 3
6
Seminari 15 1
Vježbe - -
Izvedba nastave:
grupe.

ocjene.

∑ 100 bodova
Inovacije, inovacijsko društvo, značaj inovacija u gospodarstvu. Izvori i vrste
inovacija. Proces inovacija. Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. Inventivnost.
Tehnike stvaranja ideje, brainstorming. Predviđanje tehnoloških promjena.
Generičke tehnologije i inovacije. Tehnološki razvoj i multikulturalni
menadžment. Kreativno mišljenje. Kontrola i upravljanje kvalitetom, kontrolni
sustavi, kontrola rezultata istraživanja i razvoja, ISO standardi, informacija i
kvaliteta. TQM. Istraživačko razvojni projekti. Racionalno korištenje vremena.
Upravljanje resursima.
33
Obvezna literatura:
Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb,
2003.
Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999.
Dodatna literatura:
Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004.
Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb,
1999.
Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991.


Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33
sata
Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): 35 sati
∑ 150 sati
23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) =

150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija
studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i
kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i
instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.
34
M23: TEHNOLOGIJA PROMETA

Ukupno 60 4
Predavanja 45 3
6
Seminari 15 1
Vježbe - -
Izvedba nastave:


∑ 100 bodova
Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline.
Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom,
željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom
i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i
simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje.
Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija
prometnog razvitka Republike Hrvatske.
Obvezna literatura:
Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999.
Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002.
Dodatna literatura:
Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.
35

Predavanje (CB) (C2): 26 * 1,5 = 39
sati
Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): 52 sata
∑ 150 sati
19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 /

25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje
sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa
i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.
36
M24: POSLOVNE SIMULACIJE

Ukupno 75 5
Predavanja 45 3
6
Seminari - -
Vježbe 30 2
Izvedba nastave:


∑ 100 bodova
Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje; modeliranje i
računala.;simulacija u donošenju odluka; podjele simulacijskih modela; tipovi
simulacijskih modela. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi
simulacije diskretnih događaja; struktura računarskih alata za simulaciju
diskretnih događaja; konceptualni simulacijski modeli; dijagrami ciklusa
aktivnosti. Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena;
simulacijske strategije; trofazna strategija simulacije. Simulacijski softver arena:
kriteriji izbora simulacijskog softvera; razvojne tendencije simulacijskog softvera;
osnovni koncepti, način modeliranja, izvođenja simulacijskih eksperimenata i
njihova analiza; modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa
softverom Arena. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija
računarskog modela; vrednovanje konceptualnog modela. generiranje uzoraka:
generiranje slučajnih brojeva; linearni kongruentni generatori.; testiranje
generatora slučajnih brojeva; slučajne varijable i njihovo generiranje. analiza
37
ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba; procjena parametara razdioba.;
testovi slaganja. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih
eksperimenata; tehnike redukcije varijance. analiza izlaza simulacijskih
eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema; usporedba alternativnih
sistema. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom; pristup
sistemske dinamike; dijagrami uzročnih petlji; dijagrami toka. simulacija
sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike.
osnovne naredbe jezika dynamo. modeli procesa odlučivanja. upravljanje nivoom
zaliha u poduzeću.
Obvezna literatura:
Laguna, M., Marklund, J., Business Process Modelling, Simulation and Design,
Prentice Hall, 2004.
Čerić, V., Simulacijsko modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
Kelton, D. W., Simulation Modeling and Analysis, 3rd Edition, McGraw Hill,
2000.
Dodatna literatura:
Warren, K., Competitive Strategy Dynamics, John Wiley&Sons LTD, England,
2002.


Predavanje (CB) (C2): 26 * 1,5 = 39
sati
∑ 150 sati
19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28

(C15) =
150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
38
Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne
simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje,
izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.
39
M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO

Ukupno 60 4
Predavanja 45 3
6
Seminari - -
Vježbe 15 1
Izvedba nastave:


∑ 100 bodova
Uvod. Ciljevi softverskog inženjerstva. Faze u razvojnom ciklusu softvera:
specifikacija, projektiranje, implementacija, testiranje, održavanje. Ljudski faktori
u softverskom inženjerstvu. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. Specifikacija
softvera. Općenito o specifikaciji. Modeliranje sustava. Definiranje i
specificiranje zahtjeva. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa.
Formalne metode za specifikaciju, algebarske i one zasnovane na drugim
matematičkim modelima. Projektiranje (design) softvera. Općenito o
projektiranju: "top-down" pristup. Dijelovi projekta: korisnici, ciljevi, projektni
tim, resursi, rokovi, mjerenja uspješnosti, okruženje, dokumentacija,
komunikacije. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima, sponzori,
financijeri, projektanti, izvođači. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba
korisnika, SMART ciljevi. Projektni tim. Dinamika i rokovi. Mjera kvalitete.
Objektno orjentirano programiranje. Funkcionalno orjentirano programiranje.
Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. Osiguranje kvalitete kod projektiranja.
40
Implementacija, testiranje i održavanje softvera. Razvoj programa, stil
programiranja. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa. Alati i radne
okoline za programiranje. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini.
Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom. Dokumentacija sustava.
Koordinacijski mehanizmi. Resursi. Softverski projekti: posebnosti.
Obvezna literatura:
Sommerville, S. I., Software Engineering, 6th Edition, Addison-Wesley,
Wokingham 2000. Finkelstein, A., The Future of Software Engineering, IEEE
Computer Society, 2000.
Dodatna literatura:
Pont, M. J., Software Engineering with C++ and CASE Tools, Addison-Wesley,
Harlow 1996.
S.R.Schach, Classical and Object-Oriented Software Engineering, With UML and
C++, 4th Edition, McGraw-Hill, New York 1999.
Pressman, R. S., Software Engineering: A Practitioner's Approach, Fifth Edition,
McGraw-Hill, New York 2000.


Predavanje (CB) (C2): 28 * 1,5 = 42
sata
Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): 2 * 10 = 20 sati
∑ 150 sati
17 (C1) + 28 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25

= 6 ECTS
Kompetencije:
41
Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju
ciklusa razvoja sustava, testiranju sustava i komponenti sustava, održavanje
sustava i dokumentacije sustava.
42
M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE

Ukupno 75 5
Predavanja 45 3
6
Seminari - -
Vježbe 30 2
Izvedba nastave:


∑ 100 bodova
Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja).
Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i
neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih
prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija,
prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize
troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na
zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i
vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi
linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza
osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem
transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija
koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.).
Obvezna literatura:
43
Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996.
Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991.
Dodatna literatura:
Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice
Hall, New York, 2003.
Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994.

Predavanje (CB) (C2): 26 * 1,5 = 39
sati
∑ 150 sati
19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) =

150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava
rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi
trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se
mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog
programiranja.
44
M33: MENADŽMENT RIZIKA

Ukupno 75 5
Predavanja 45 3
6
Seminari 30 2
Vježbe - -
Izvedba nastave:

ocjene.

∑ 100 bodova
Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces
menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama.
Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika
i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika.
Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative
Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives).
Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.
45
Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. Komercijalni ugovori o
osiguranju. Odštete radnicima i ozljede radnika. Korporacijska odgovornost
prema trećim stranama.
Obvezna literatura:
Harrington, S. & Niehaus G., Risk Management and Insurance, 2nd edition,
McGraw-Hill/Irwin, New York, 2004.
Bešker, M., Autorizirana predavanja, VŠTM
Dodatna literatura:
Lam, J., Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls, John Wiley &
Sons Inc., New Jersey, 2003.
Davidson Frame, J., Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers,
The Jossey-Bass Business & Management Series, 2003.


Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33
sata
Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): 39 sati
∑ 150 sati
23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14)

=
150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su:
razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta, te
razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski
proces odlučivanja.
46
M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

Ukupno 75 5
Predavanja 45 3
6
Seminari 30 2
Vježbe - -
Izvedba nastave:
grupe.

ocjene.

∑ 100 bodova
Predmet i zadaci upravljanja troškovima. Uloga troškova u upravljačkom procesu.
Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima. Obračun
troškova po poslovima. Obračun troškova po procesima. Strateški pristup
upravljanju troškovima. Analiza obujam-trošak-profit. Suvremene koncepcije
troškova. Planiranje troškova. Upravljački sustavi kontrole troškova. Upravljanje
troškovima u decentraliziranoj organizaciji. Informacijski sustav za upravljanje
troškovima.
47
Obvezna literatura:
Stenzel, C., Stenzel, J., Essentials of Cost Management, Wiley, 2002.
Belak, V., Menadžersko računovodstvo, RRIF plus, Zagreb, 1995.
Dodatna literatura:
Cingula, M. i Klačmer, M., Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja
troškovima, RRIF, br. 8, Zagreb, 2003.


Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33
sata
∑ 150 sati
23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14)

=
150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za
praktično upravljanje troškovima u poduzeću, a što podrazumijeva shvaćanje
uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja, stjecanje
sposobnosti uspješnog planiranja troškova, upoznavanje s mogućnostima efikasne
kontrole i korektivnih akcija, te korištenje informacijskih sustava u upravljanju
troškovima.
48
M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT

Ukupno 60 4
Predavanja 45 3
6
Seminari 15 1
Vježbe − −
Izvedba nastave:

ocjene.

∑ 100 bodova
Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. Dimenzije i formiranje strategija.
Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti. Definiranje misije
poduzeća. Ciljevi i filozofija poduzeća. Javni imidž. Pristup zahtjevu
odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća. Operativna okolina.
Osnove oportunitetnih strategija. Industrijske analize. Formuliranje strategije.
Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija. Razlozi
internacionalizacije. Kompleksi multinacionalne okoline. Multinacionalno
49
strateško planiranje. Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih
informacija okoline. Integracija rezultata u strategiju management procesa.
Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. Glavne strategije. Selekcija
dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija. Sekvence ciljeva i selekcija
strategije. Strategijske analize i izbor. Operacionaliziranje strategije, godišnji
ciljevi, funkcionalne strategije i poslovne politike. Razvoj funkcionalnih
strategija. Institucionaliziranje strategije, strukture, vodstvo i kultura. Razmatranje
vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. Organizacijsko vodstvo i
kultura. Strategijska kontrola, vođenje i vrednovanje strategije. Operacijski
kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava. Sustavi nagrada.
Obvezna literatura:
Buble, M. i sur., Strategijski management, Ekonomski fakultet, Split, 1997.
David, F., Strategic Management: Concepts and Cases, 10th Edition, Prentice
Hall, 2005.
Dodatna literatura:
Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment, Sveučilište u Rijeci, Zagreb, 2002.


Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33
sata
Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): 54 sati
∑ 150 sati
23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) =

150 / 25 = 6 ECTS
Kompetencije:
Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski
menadžment omogućavaju definiranje misije, odgovornosti poslovnog sustava,
50
analize i strategije poslovnih aktivnosti. Omogućen je uvid u ciljeve, definiranje
setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava, koje se stvarno
na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse.
51
3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata.
Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju

najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno
tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana
konzultacija, pripreme ispita i polaganja ispita. Temeljem najvećeg opterećenja
studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij, opterećenja
nastavom od 660 sati. Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim
opterećenjima studenta iznosi 1.61. Ovakvim odnosima opterećena nastavom i
ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u
predviđenom roku.
3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta
Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri

semestra. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova
u što je uključena izrada magistarskog rada. Udjel izbornih kolegija, određenih na
temelju ECTS kreditnih bodova, diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što
ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog
diplomskog studija. Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje
studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih
sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija.
3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta
Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u

roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. Kako se radi o dvogodišnjem
studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću
godinu studija.
3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija
Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom

preddiplomskog studija. Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno
položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema
tablicama T1.1 i T1.2.
52
Tablica T3.14 Programski slijed predmeta
Kolegij Kolegiji koje treba prethodno položiti
1 2
Financijska matematika Matematika
Osnove ekonomije
Ekonomika trgovačkih društava Upravljanjem okolišem
Osnove ekonomije
Ekonomika neprofitnih organizacija Upravljanje okolišem
Informatika
Građa računala i operacijski sustavi Matematika
Matematika
Financijska matematika
Osnove računovodstva Osnove ekonomije
Ekonomika trgovačkih društava
Trgovačko pravo
Osnove ekonomije
Marketing Ekonomika trgovačkih društava
Matematika
Osnove programiranja C/C++/Visual C Informatika
Operacijski sustavi
Osnove ekonomije
Upravljanje okolišem
Menadžment Ekonomika trgovačkih društava
Trgovačko pravo
Radno pravo Trgovačko pravo
Matematika
Poslovna statistika Financijska matematika
Osnove ekonomije
Menadžersko računovodstvo Osnove računovodstva
Menadžment
Osnove ekonomije
Poduzetništvo Osnove računovodstva
Trgovačko pravo
Radno pravo
Matematika
Projektiranje i analiza informacijskih Informatika
sustava Građa računala i operacijski sustavi
Osnove programiranja C/C++/Visual C
Menadžment
Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava
Osnove ekonomije
Trgovačko pravo
Osnove ekonomije
Financijski menadžment Osnove računovodstva
Financijsko računovodstvo
Osnove menadžmenta
Poslovno pregovaranje Poslovno komuniciranje
Matematika
Informatika
Baze podataka Operacijski sustavi
Osnove programiranja C/C++/Visual C
53
Osnove ekonomije
Osnove računovodstva
Financijske institucije i tržišta Menadžersko računovodstvo
Trgovačko pravo
Trgovačko pravo
Osnove ekonomije
Osnove računovodstva
Menadžment usluga Upravljanje okolišem
Tehnologija hrane i pića
Menadžment
Poslovna organizacija
Menadžment
Osnove ekonomije
Upravljanje kvalitetom Trgovačko pravo
Poslovna statistika
Matematika
Financijska matematika
Menadžment
Radno pravo
Menadžment ljudskih resursa Trgovačko pravo
Osnove ekonomije
Business Intelligence Trgovačko pravo
Menadžment
Menadžment
Trgovačko pravo
Teorija i organizacija turizma
Menadžment turističke destinacije Turističke agencije i turoperatori
Marketing
Osnove ekonomije
Turističke agencije i turoperatori Teorija i organizacija turizma
Tehnologija hrane i pića
Poslovni informacijski sustavi Informatika
3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta

mogu izabrati s drugih studija
Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji
kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija, obveznim
kolegijima smjera ili izbornim kolegijima. Kod zamjene izbornog kolegija studija
ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene
samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego
zamijenjeni kolegij.
Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu

visokog obrazovanja RH određen na jednak način, studentu će se priznati isti broj
kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i
položeni kolegij.
54
U tablici T3.15. navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog
stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru, uz
priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova, ali samo kao izborne
kolegije, što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera
odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.
Tablica T3.15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija

menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela
Sveučilišta u Zadru
Odjel Kolegij
Odjel za arheologiju Nacionalna arheologija
Turističke regije svijeta
Osnove urbane geografije
Odjel za geografiju Prometna geografija
Pomorska geografija
Ekonomske integracije u svijetu
Poslovno komuniciranje
Poslovna etika
Etnologija i turizam
Engleski jezik
Odjel za informatologiju i
Talijanski jezik
komunikologiju
Njemački jezik
Francuski jezik
Ekonomika turizma
Management turističkih destinacija
Avangarda i post moderna
Odjel za povijest Fantastična umjetnost
umjetnosti Figurativna umjetnost moderne i postmoderne
Skulptura XX stoljeća
Psihologijski aspekti Interneta
Psihologija komuniciranja
Kroskulturna psihologija
Ispitivanje javnog mnijenja
Odjel za psihologiju
Socijalna patologija
Privrženost kroz životni vijek
Psihologija kreativnosti
Psihologija socijalne pravde
Sociologija kulture
Sociologija politike
Odjel za sociologiju
Sociologija morala
Socijalna ekologija
Odjel za engleski jezik i Jezik i kultura
književnost
Odjel za povijest Kulturna antropologija
55
Mediteranska kulturna povijest u 20 st.
Održavanje broda
Multimodalni transport
Sredstva pomorskog transporta
Integralni transportni sustavi
Odjel za pomorstvo Ekonomika pomorstva
Morska tehnologija
Brodska terotehnologija
Tereti u pomorskom prometu
Poslovne simulacije
3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija

menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku
U tablici T3.16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija

menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na
stranom jeziku s navedenim stranim jezikom.
Tablica T3.16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke
škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku
Strani jezik Kolegij
Psihologija za menadžere
Menadžment konflikata
Poslovne simulacije
Engleski Operacijski menadžment
Metode znanstvenog istraživanja
Tehnologija prometa
Softversko inženjerstvo
56
3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija
menadžmenta
Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih

studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja
ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH. Kod
prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu, ako se u zemlji u
kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces, ostvareni broj bodova se
priznaje u cijelosti, ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij
studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje. Ako se želi
zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti
sljedeći postupak.
Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih
kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je
slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o
sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem
obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. Ukoliko se nastavni
sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na
drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. Ukoliko je
poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja.
3.7. Način završetka studija
Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom

diplomskog rada, kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija
nakon položenih svih ispita diplomskog studija, pod nadzorom mentora, koji se
temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima, prezentacijama i
projektima koje je student izradio u diplomskom studiju. U principu diplomski rad
student može izabrati iz obveznih kolegija studija. Ukoliko student želi izraditi
diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi
Stručno vijeće Škole. Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom
koje imenuje dekan Škole.
3.8. Uvjeti nastavka studija
Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi

nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu
se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez
obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja. U tom slučaju kao
položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio
prije prekida studija. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida
studija, uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja, priznaju se u
cijelosti s punim brojem ECTS bodova. Student diplomskog studija koji je izgubio
57
pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom
diplomskom studiju, može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom
diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih
kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog
slijeda.
58
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA
4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa
Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment,

na adresi Trg Andrije Hebranga 11, 22000 Šibenik.
4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave
Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku

sastoji se od
4.2.1 Predavaonice
- Predavaonica A 250 mjesta

- Predavaonica B 90 mjesta
- Predavaonica C (IK1) 16 računalnih mjesta
- Predavaonica D 30 mjesta
- Predavaonica E 50 mjesta
- Predavaonica F 60 mjesta
- Predavaonica G 150 mjesta
- Predavaonica H (IK2) 30 računalnih mjesta
- TCR 60 mjesta.
Predavaonica A, kapaciteta 250 mjesta, opremljena je namještajem, sredstvima za

zamračivanje, računalom, LCD projektorom, električnim projekcijskim platnom
(3.5x3.5m), sustavom razglasa, grafoskopom, bijelom pločom (1,2x7m) i dva
klima uređaja.
Predavaonica B, kapaciteta 90 mjesta, opremljena je namještajem sredstvima za

zamračivanje, računalom, LCD projektorom, projekcijskim platnom (2,5mx2,5m),
televizorom (8o cm), VCR/DVD, grafoskopom, bijelom pločom (1,2x5m) i klima
uređajem.
Predavaonica C, (informatički kabinet 1), opremljena je sa 16 računalnih radnih

stanica umreženih u nastavnu mrežu, 16 računalnih stolova, sredstvima za
zamračivanje, LCD projektorom, projekcijskim platnom (1,8x1,8m), televizorom
(72 cm), VCR-om, grafoskopom, bijelom pločom (1,2x1,2m) i klima uređajem.
Predavaonica D, kapaciteta 30 mjesta, opremljena je namještajem, sredstvima za

zamračivanje, računalom, LCD projektorom, projekcijskim platnom (1,8x1,8m),
grafoskopom, televizorom (80 cm), VCR-om, bijelom pločom (2,5x1,2m) i klima
uređajem.
59
Predavaonica E, kapaciteta 50 mjesta, opremljena je računalom, LCD
projektorom, projekcijskim platnom (2x2m), foteljama sa preklopnim stolićima,
bijelom pločom (1,2x2m), grafoskopom i klima uređajem.
Predavaonica F, kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem, sredstvima za

zamračivanje, računalom, LCD projektorom, televizorom (80 CM), VCR-om,
grafoskopom, bijelom pločom (1,2x4m) i klima uređajem.
Predavaonica G, kapaciteta 150 mjesta, opremljena je namještajem, opremljena je

računalom LCD projektorom, projekcijskim platnom (2,5x2,5m), grafoskopom i
klima uređajem.
Predavaonica H (informatički kabinet 2), opremljen je s 31 računalnom radnom

stanicom umreženom u nastavnu mrežu, 30 računalnih stolova, LCD
projektorom, projekcijskim platnom (2,5x2,5 m), televizorom (80 cm), VCR-om,
grafoskopom, bijelom pločom (1,2x4m) i sa dva klima uređaja.
TCR predavaonica za udaljena predavanja, kapaciteta 60 mjesta, opremljena je sa

2 računala, dva LCD projektora, dvije kamere, komunikacijskim čvorištem,
Smartboard-om, bijelom pločom (1,2x3m), projekcijskim platnom (2,5x2,5 m),
sustavom razglasa, sustavom osvjetljavanja i zamračivanja, grafoskopom i s dva
klima uređaja.
4.2.2 Biblioteka
Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4.000

naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima, a
koji obuhvaćaju svu, nastavnim programom, obveznu i dodatnu literaturu, te
stručnu i znanstvenu periodiku. Biblioteka je opremljena računalom, printerom,
fotokopirnim uređajem, policama za knjige, drugim potrebnim namještajem i
klima uređajem.
4.2.3 Studentska učionica-čitaonica
Studentska čitaonica, učionica opremljena je namještajem za 30 studenata, 16

umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima, klima uređajem,
pločom za oglase studenata.
4.2.4 Nastavnička čitaonica
Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionice-

čitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika, s dva
računala s pristupom Internetu, klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike.
60
4.2.5 Internet konzola
Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata. Sastoji
se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim
studentima, posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08.00-20.00 sati.
4.2.6 Nastavnički kabineti
Za potrebe održavanja konzultacija, stručnog i znanstvenog rada nastavnika,

Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta. Svaki nastavnički kabinet
opremljen je s dva računala, printerom, telefonom, priključkom na Internet,
namještajem, i sredstvima za klimatizaciju.
4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište
Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i

alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih
mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala), klima uređajem i sa šest
servera za backup podataka internih računalnih mreža. Čvorište CARNeta
opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek,
sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem.
4.2.8 Uredski prostori
Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i

sastoje se od ureda dekana i prodekana, ureda računovodstva, ureda tajnika, ureda
za organizaciju, nadzor nastave, prihvat i smještaj gostujućih nastavnika,
studentske referade, fotokopirnice. Uredi dekana i prodekana, ured koordinatora
nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom
prostoru ukupne površine 110 m2.
Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera, nadzornim

čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole, uređajem za
neprekidno napajanje, uređajem za nadzor telefonske centrale, namještajem,
flipchart-om i klima uređajem.
Uredi prodekana opremljeni su namještajem, računalom, printerom i klima

uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave).
Ured poslovne tajnice opremljen je računalom, printerom, telefonskom centralom

s 32 lokalna broja, fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem.
Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala, printerom, namještajem,

arhivskim ormarom i klima uređajem.
61
Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala
umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu, tri printera, dva telefona,
telefaks uređajem, stolnim kalkulatorima, kasom, arhivskim ormarima i tri
kompleta uredskog namještaja.
Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala,

printerom, namještajem i klima uređajem.
Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem, ormarima za smještaj

svečanih toga za potrebe promocija, flipchart-om, televizorom, videorekorderom i
klima uređajem.
Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih

dosjea, integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade
koji se sastoji od tri umrežena računala, mrežnog printera te autonomnog
software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim
je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih
učilišta Republike Hrvatske. Studentska referada opremljena je potrebnim
namještajem te klima uređajem.
Fotokopirnica - skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna

uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji, opremom za spiralno i
toplinsko uvezivanje radova, računalom i printerom.
Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32

kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. Nadzorni centar opremljen
je i uređajem za neprekidno napajanje, opremljen je i s dva računala, nadzornom
mrežom, te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a
4.2.9 Ostali prostori
Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza, hodnika, aule, sprema i sanitarnih

čvorova. Prostori su opremljeni oglasnim pločama, klima uređajima (pet uređaja),
sustavom stalnog digitalnog video nadzora, kojim se osim ovih prostora nadziru i
predavaonice, biblioteka i čitaonice, Internet konzole i dekanat.
62
4.2.10 Popis opreme
Informatička oprema, Hardware

- Računala (radne stanice) 107 kom.
- Računala (serveri) 8 kom.
- Prijenosna računala 26 kom.
- Printeri 24 kom.
- Scanner-i 6 kom.
- Interna računalna mreža 4 kpt.
- Multimedijska oprema TCR-a 2 kpt.
- Kamere TCR-a 2 kom.
- Smartboard 1 kom.
- UPS 6 kom.
- mrežni ormari 6 kom
Informatička oprema, Software

- WINDOWS 2003 (server) 1
- WINDOWS 2000 (operativni sustav) 1
- WINDIWS XP Home (operativni sustav) 66
- WINDOWS XP Professional (operativni sustav) 19
- WINDOWS 98, ME (operativni sustav) 2
- ORACLE baza za akademsku namjenu 50 (Oracle HR)
- SQL SERVER 20 (MSN)
- OFFICE XP (uredski paket) 101
- Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) 1(ECSAT)
- Modul FINA (financijski simulator) 1(ECSAT)
- Modul RAČUN (računovodstveni simulator) 1(ECSAT)
- POWERSIM (simulacijski paket) 1
- SPSS (paket za statističke analize) 1
- CIAM (knjigovodstveni paket) 2(CIAM)
- ECSAT (knjigovodstveni paket) 1(ECSAT)
- STATISTICA (statističke analize) 1
- HULLFORM (hidrostatička analiza) 1(Blue Peter)
- LOADSAFE 1
- STAR OFFICE (uredski paket) 70
- LINUX (operativni sustav) 70
- Multi Surveillance System (nadzor) 2
- REFERADA (prog. za studentsku referadu) 1(Dil Software)
Prezentacijska oprema
- LCD projektor 14 kom.
- Televizor 7 kom.
- Video rekorder 5 kom.
- Grafoskop (s postoljem) 10 kom.
- Grafoskop (prijenosni) 2 kom.
63
- Zasloni (projekcijska platna) 18 kom. -
- Flipchart 4 kom.
Oprema za fotokopiranje i umnožavanje

Fotokopirni strojevi
- Minolta CF1501 (color) 1 kom.
- Minolta EP1054 1 kom.
Oprema za uvezivanje i rezanje

- Uređaj za termo uvez 1 kom.
- Uređaj za spiralni uvez 1 kom.
- Giljotina 1 kom.
Oprema za telefoniju
- Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 1 kom.
- Telefaks uređaj 4 kom.
- Telefon funkcijski/nadzorni 2 kom.
- Telefon 30 kom.
- Oprema za interno tarifiranje 1 kpt.
Oprema za klimatizaciju
- Klima uređaj 2.2/2.5 kW 8 kom.
Oprema predavaonica (namještaj)

- Bijela ploča (whiteboard) 16 kom.
- Katedre 12 kom.
- Stolice/klupe 670 kom.
- Fotelje sa preklopnim stolićima 120 kom.
- Interni sustav razglasa 2 kpt.
- Prijenosni mikrofoni 1 kom.
Oprema ureda, biblioteke i vijećnice

- Knjige ~ 4000 kom.
- Bibliotekarske police 12 kom
- Bibliotekarski ormari 40 kom.
- Uredski namještaj 18 kpt.
- Oglasne ploče 22 kom.
- Promocijske toge 25 kom.
- Stolovi za računalne radne stanice 70 kom.
- Fotelje u biblioteci 12 kom.
- Konferencijski stol u vijećnici 1 kom.
- Konferencijske fotelje 20 kom.
64
- Vitrine 4 kom.
- Stolovi za učenje 20 kom
- Stolovi u nastavničkoj čitaonici 8 kom
Oprema video nadzora prostora

- CCD kamere 32 kom.
- Integralna mreža nadzora 2 kpt.
- Računalo 2 kom.
- Backup računalo 1 kom.
- Uređaj za neprekidno napajanje 3 kom.
65
4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima
Svaki kolegij, sukladno opisu iz točke 3.2 realizira se kao nastavni modul koji
obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja
modula, izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom, izvedba predavanja
"case" (CB) metodom, realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama
T4.1 i T4.2.
Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CB-

metodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja.
Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta

povjereno je asistentima.
Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom,

u tablicama T4.1 i T4.2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja
realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno, praksi prilagođeno
iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i
rješavanja slučajeva iz prakse".
Stupci u tablicama T4.1 i T4.2 imaju sljedeće značenje. Stupac 1 sadrži šifru
kolegija/modula, stupac 2 naziv modula, stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti
(koordinacija modula, predavanja "ex cathedra" metodom, predavanja "case"
metodom, seminare i vježbe), u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika,
stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u
kojima sudjeluje, stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom
zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku,
stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je
stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik), stupac 8 sadrži
opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole
za turistički menadžment u Šibeniku, stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u
nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski
suradnik), stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za
turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je
stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik).
66
4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih
suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta
Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih

suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz
tablica T4.1 i T4.2 navedenim u stupcima 6, 7, 8, 9, 10 i 11.
Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja, za potrebe ove

analize, sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije
studija sukladno točki 1 i 2 projekta, obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika
nastave, od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati
nastave ili 71%, a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%.
67
4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta
Tablica T4.1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta, opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu
nastavnika
OBLIK
ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS
NASTAVE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Koordinator
15 15
P(EC)
M11 Psihologija za menadžere Mr. Gina Lugović
P(CB) 30 30
S 15 30
Koordinator
Dr. sc. Mira Klarin 15 15
P(EC)
M21 Menadžment konflikata
P(CB) 30 30
Mr. Gina Lugović
S 15 30
Koordinator
15 15
P(EC) Želimir Mikulić, dipl. ing.
M24 Poslovne simulacije
P(CB) 30 30
V Frane Urem, dipl. ing. 30 60
Koordinator
Mr. sc. Frane Zvonimir Negro 20 20
P(EC)
M35 Strategijski menadžment
P(CB) 25 25
Dijana Čičin-Šain, dipl. oec.
S 15 30
68
Tablica T4.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta, opterećenja u nastavi prema zvanju i
statusu nastavnika
OBLIK
NASTAVE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Koordinator
Dr. sc. Mirko Jakić 45 45
M12 Poslovna etika P(EC/CB)
S Nikolina Gaćina, dipl. ing. 15 30
Koordinator
Dr. sc. Stipe Belak 20 20
P(EC)
M13 Operacijski menadžment
P(CB) 25 25
Dijana Čičin-Šain, dipl. oec.
S 15 30
Koordinator
Mr. sc. Josip Ljubković 15 15
P(EC)
M14 Statistika
P(CB) 25 25
Josipa Perkov, prof. mat.
V 30 60
Koordinator
Dr. sc. Stipe Belak 30 30
Metode znanstvenog P(EC)
M15
istraživanja P(CB) 15 15
Tanja Radić, dipl. inž.
S 15 30
Koordinator
Dr. sc. Ratko Dobre 20 20
Inovacije i tehnološke P(EC)
M22
strategije P(CB) 25 25
Mr. sc. Petar Gardijan
S 15 30
Koordinator
20 20
P(EC) Dr. sc. Hrvoje Baričević
M23 Tehnologija prometa
P(CB) 25 25
S Tanja Radić, dipl. ing. 15 30
69
Tablica T4.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta, opterećenja u nastavi prema zvanju i
statusu nastavnika – nastavak 1
OBLIK
NASTAVE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Koordinator
Želimir Mikulić, dipl. ing 20 20
P(EC)
M27 Softversko inženjerstvo
P(CB) 25 25
Ante Panjkota, dipl. ing.
V 15 30
Koordinator
20 20
Kvantitativne metode za P(EC) Mr. sc. Josip Ljubković
M31
poslovno odlučivanje P(CB) 25 25
V Josipa Perkov, prof. mat. 15 30
Koordinator
Dr. sc. Marko Bešker 15 15
P(EC)
M33 Menadžment rizika
P(CB) 30 30
Divna Goleš, dipl. oec.
S 15 30
Koordinator
Mr. sc. Frane Zvonimir Negro 15 15
P(EC)
M34 Upravljanje troškovima
P(CB) 30 30
Anita Grubišić, dipl. oec.
S 15 30
70
4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima
Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje, vrijeme zadnjeg izbora u

znanstveno nastavno ili nastavno zvanje, matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik
zaposlen, e-mail adresu i adresu osobne web stranice, životopis (do jedne stranice
teksta), popis svih knjiga, skripta, zbirki zadataka, znanstvenih i stručnih radova,
projekata, elaborata, ekspertiza, pomoćnih nastavnih materijala (handout-a,
protokola vježbi). Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama, te za
svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni
kolegij i spadaju u područje polje i granu modula.
Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja,

navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi, asistente, kojima je, temeljem
objavljenih radova, odlukom Vijeća odjela, povjerena izvedba dijela predavanja
"case" metodom.
71
Ime i prezime: Hrvoje Baričević
Zvanje: Redoviti profesor (2002.)
Matična ustanova: Pomorski fakultet, Sveučilište u Rijeci
E–mail adresa: hrvoje@pfri.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/hbaricevic
Kolegij: Tehnologija prometa
Životopis:
Hrvoje Baričević rođen je 31. listopada 1953. godine u Rijeci, od oca Ivana (pok.)
i majke Branke. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti, oženjen, otac troje
djece. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972.
godine). Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli
kvalitete poduzeća “R. Končar” u Rijeci, a u razdoblju od 1978. do 1988. godine
obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke.
Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978.),
poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986.), te je u
Zagrebu doktorirao 1991. godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši
disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja
čvorišta Rijeke”. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i
inozemstvu, autor je dva udžbenika, više od pedeset radova, dvoje autoriziranih
predavanja, te desetak projekata iz područja tehnologije prometa. Nakon
višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske, 1984.
godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara
Hrvatske. Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u
Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta, pod matičnim
brojem 165742. Godine 2002. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti
profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci, gdje je nositelj obveznih kolegija:
Tereti u prometu, Tehnologija kopnenog prometa, Sigurnost u prometu i
Međunarodno otpremništvo, na dodiplomskom studiju, te participira kolegij
Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na
poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport). Od 1996. godine
nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na
istom studiju. Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje
kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za
pomorstvo od 2001. godine. U akademskoj godini 1998/99. u svojstvu vanjskog
suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu, na smjeru
Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji. Od 2000. g.
sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u
Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki
procesi distribucijskih centara i terminala. Nositelj je kolegija Željeznice, te
Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. do 2003.) i kolegija
72
Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001.
god. Od 1998. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa
Primorsko-goranske županije. Godine 1993. izbran je za predstojnika Odjela
tehnologije prometa, a 1995. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju
pomorskog prometa. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom
razdoblju od 1999. do 2001. g. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo.
U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. do 2004. godine obnaša
dužnost prodekana za nastavu. U veljači 2001. g. realizira kraći studijski boravak
na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. Primljen je u
članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. redovitoj skupštini
Savjeta održanoj 22. studenoga 1995. godine u Zagrebu. Sudjeluje u nastavi na
poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima
Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih
centara i terminala. Nositelj je kolegija Željeznice, te Željeznice i tuneli na
Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. do 2003.) i kolegija Promet u turizmu na
Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. god. Od 1998. godine
obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske
županije. Godine 1993. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa, a
1995. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa.
Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999.
do 2001. g. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. U rukovodstvu
Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. do 2004. godine obnaša dužnost prodekana
za nastavu. U veljači 2001. g. realizira kraći studijski boravak na Richard
Stockton College u američkoj državi New Jersey. Primljen je u članstvo
Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. redovitoj skupštini Savjeta
održanoj 22. studenoga 1995. godine u Zagrebu.
Popis knjiga:
1. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turistički menadžment,
Šibenik, 2003.
2. Baričević, H., Tehnologija kopnenog prometa, (sveučilišni udžbenik s
elementima znanstvenog djela), Pomorski fakultet i Glosa d.d. Rijeka,
2001.
Popis radova:
1. Baričević, H., Logističke odrednice prometa na kopnu, Pomorstvo (časopis
Pomorskog fakulteta, br.14, , Rijeka, 2000.
2. Baričević, H., Poletan, T., Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao
čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca, Pomorstvo, God.15,
Rijeka, 2001.
3. Poletan,T., Baričević, H., Integralni pristup u analizi kopnene prometne
povezanosti luke Rijeka sa zaleđem, Pomorstvo, God. 16, Rijeka, 2002.
4. Baričević, H., Traffic Simulation Models, Symposium ETT 99 /
SATNAV, Potsdam (Germany), November 1999.
73
5. Skenderović, J., Čišić D., Baričević, H., Fuzzy Concept of Ship Domain,
MIPRO proceedings, 23nd International Convention, Vol. 1, Opatija, 17.-
21. May 2000.
6. Tomas, V., Baričević, H., Bukša, A., Develpoments up to now ships
automation and expected improvements, ELMAR, 2000, Zadar
7. Čišić, D., Komadina, P., Baričević, H., Eletronic Commerce Techniques
for Process Change in an Integrated, Transporti Europei, anno VI / No.
14, Trieste, aprile 2000.
8. Čišić, D., Boko, H., Baričević, H., Distribution of the Power on Internet,
MIPRO Proceedings, 24nd International Convention, VOL. 1, Opatija
21.-25. May 2001.
Kompetencije za izvođenje nastave:
Kolegij: M23 Tehnologija prometa

1. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turistički menadžment,
Šibenik, 2003.
2. Baričević, H., Tehnologija kopnenog prometa, (sveučilišni udžbenik s
elementima znanstvenog djela), Pomorski fakultet i Glosa d.d. Rijeka,
2001.
3. Baričević, H., Implementacija logistike u multimodalnom transportu,
Zbornik radova Pomorskog fakulteta, br. 6, Rijeka, 1992.
4. Baričević, H., Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja
cestovne mreže s lukom, Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko
pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka, Zbornik radova Pomorskog
fakulteta, Rijeka, 1993.
5. Baričević, H., Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora
Rijeka, Zbornik radova Pomorskog fakulteta, br. 1., 1993.
6. Baričević, H., Žic, D., Informacijska podrška logističkog procesa u
transportu nafte, Pomorski zbornik, br. 33, Rijeka, 1995.
7. Baričević, H.: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog
naftovoda, Zbornik radova Pomorskog fakulteta, Rijeka, 1996.
8. Baričević, H., Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog
prometa luke, Pomorski zbornik, br. 35, Rijeka, 1997.
9. Baričević, H., Traffic-Control Signals for Arterial Street, Zbornik radova
Pomorskog fakulteta, Rijeka, 1998.
74
10. Baričević, H., Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog
terminala u Rijeci , Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta), br.13,
Rijeka, 1999.
11. Baričević, H., Logističke odrednice prometa na kopnu, Pomorstvo (časopis
Pomorskog fakulteta, br.14, , Rijeka, 2000.
12. Baričević, H., Poletan, T., Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao
čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca, Pomorstvo, God.15,
Rijeka, 2001.
13. Poletan,T., Baričević, H., Integralni pristup u analizi kopnene prometne
povezanosti luke Rijeka sa zaleđem, Pomorstvo, God. 16, Rijeka, 2002.
14. Baričević, H., Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu,
Društvo i tehnologija, Međunarodni znanstveni skup, Građevinski fakultet,
Rijeka, 1994.
15. Baričević, H., Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog
regionalnog čvorišta, Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i
transport kao čimbenici europske integracije”, FPZ, Zagreb, 1995.
16. Baričević, H., Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i
suvremenih transportnih tehnologija, Društvo i tehnologija, zbornik
radova, Građevinski fakultet, Rijeka, 1995.
17. Baričević, H., Traffic Simulation Models, Symposium ETT 99 /
SATNAV, Potsdam (Germany), November 1999.
18. Skenderović, J., Čišić D., Baričević, H., Fuzzy Concept of Ship Domain,
MIPRO proceedings, 23nd International Convention, Vol. 1, Opatija, 17.-
21. May 2000.
19. Tomas, V., Baričević, H., Bukša, A., Develpoments up to now ships
automation and expected improvements, ELMAR, 2000, Zadar
20. Čišić, D., Komadina, P., Baričević, H., Eletronic Commerce Techniques
for Process Change in an Integrated, Transporti Europei, anno VI / No.
14, Trieste, aprile 2000.
21. Čišić, D., Boko, H., Baričević, H., Distribution of the Power on Internet,
MIPRO Proceedings, 24nd International Convention, VOL. 1, Opatija
21.-25. May 2001.
22. Baričević, H., Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u
funkciji razvoja inozemnog turizma, SSIJ’89, Zagreb/Poreč, 19.-22.
travnja 1989.
23. Baričević, H., Jadranska autocesta - moguće implikacije u razvoju
jugoslavenskih morskih luka, Obrazovanje kadrova u pomorstvu s
obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2.
znanstveno-stručni skup Dubrovnik, 25.-27. listopada 1989.
75
24. Baričević, H., Tranzitna funkcija sjevernojadranskih luka u
multimodalnom transportu, Promet, br.2, Zagreb, 1990.
25. Baričević, H., Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji
multimodalnog transporta, SITH, savjetovanje: Izgradnja prometne
infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske, Zagreb,
siječanj 1991.Baričević, H.: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala
u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja, Suvremeni promet, No.
1-2, Zagreb, 1995.
26. Baričević, H., EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN
codification in integrated transport, ISEP 95 : zbornik referatov =
Proceedings / 4. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th
International Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, 5.-6.
oktober 1995.
27. Baričević, H., Projection of the Development of the “on board” Road
Vehicles Computer Technologies, ISEP (Proceedings) 5th International
Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, 10.-11. oktober 1996.
28. Baričević, H., Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa,
Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova, KoREMA, Automation in
transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima =
16th Conference on transportation systems, Split, Ancona, 27.-28.11.1996.
29. Baričević, H., Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage,
Promet-Traffic, No.5-6, Zagreb, 1997.
30. Baričević, H., Relations Between Capacity and Performance of the
Tehnological Transport Process, ICTS, zbornik referatov = Proceedings /
1. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti =
1st International Conference on Traffic Science, 20-21. november 1997.,
Portorož ; /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko
društvo za znanost v prometu. – Portorož, 1997.
31. Dundović, Č., Baričević, H., Mrnjavac, E., The Essence of
Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology,
ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1. međunarodno znanstveno-
strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference
on Traffic Science, 20.-21.november 1997., Portorož ; /organizirala
Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v
prometu. – Portorož, 1997.
32. Baričević, H., Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS
(Highway Capacity Software), Automatizacija u prometu ’97 (
Sedamnaesti skup o prometnim sustavima - KoREMA ) Osijek/Bizovac,
Budapest, 19.-21.11.1997., Zagreb, 1997.
33. Baričević, H., Navigation system in highway traffic, ISEP ( zbornik
referatov = Proceedings / 6. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu /
76
6th International Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, oktober
1997.
34. Baričević, H., Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za
kibernetsko upravljanje prometom (SKUP), Suvremeni promet, No. 1-2,
Zagreb, 1997.
35. Dundović, Č., Baričević, H., Kraš, A., Contribution to Systematic
Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment, ISEP (zbornik
referatov = Proceedings / 7. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/
7th International Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, 8.-9.
oktober 1998.
36. Baričević, H., Dundović, Č., Kompjutorska spektrometrija kao segment
tehnologije lučke špedicije, Automatizacija u prometu, Osamnaesti skup o
prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems,
Stubičke toplice / Graz, November, 25.-28. 1998.
77
Ime i prezime: Stipe Belak
Zvanje: izvanredni profesor (2002.)
Matična ustanova: Sveučilište u Zadru,

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku
E-mail: Stipe.Belak@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/sbelak
Kolegiji: Operacijski menadžment, Metode znanstvenog istraživanja
Životopis:
Stipe Belak rođen je 21. 10. 1951. u Baru. Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970.
Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je
1975. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta
strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju
“Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih
prijenosnika” odbranio je 1990. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542. U znanstveno-
nastavno zvanje docenta izabran je 1998. a izvanrednog profesora izabran je 2002.
godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. Od 1976. radi u MTRZ u
Šibeniku u projektnom uredu, na projektiranju strukture broda, opreme i
rekonstrukcije propulzije. Od 1980. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na
projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Od 1984. do 1988. radi kao
glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. Od 1988. do 1991. radi u
Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje,
produktivnosti i razvoju brodske opreme. Od 1991. do 2004. na Pomorskom
fakultetu u Splitu, drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda,
Održavanje broda, Teorija broda, Otpor i propulzija broda, Terotehnologija, i
Prekrcajna sredstva. Od 1975. do 1988. radi, na projektiranju brodova,
brodogradilišta, brodske opreme i čeličnih konstrukcija, u MTRZ "Velimir
Škorpik", "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji
glavnog projektanta više projekata brodogradilišta, brodova i brodske opreme. Od
1988. godine S.B. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa
broda, brodske terotehnologije i propulzije broda. Tijekom Domovinskog rata
projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992.-
1995. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R, i
BM2L; cal. 9x19mm, cad. 1100/1400/1600/prob.4000 tipa; univerzalni spremnik
za AK47, prigušivač za automat BM2R. Spremnik za AK47 je dio opreme HV
(proizvedeno više milijuna komada). Od 1996. godine, koordinira osnivanje
Visoke škole za turizam u Šibeniku, osnovane Odlukom Vlade RH u travnju
1997. koju vodi od osnivanja do danas. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih
radova te više od 20 projekata.
78
Popis skripti:
1. Belak, S., Menadžment sustava II, Skripta, Visoka škola za turistički
menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004. (knjiga u tisku)
2. Belak, S., Uvod u znanost, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment
u Šibeniku, Šibenik, 2004.
3. Belak, S., Župan, K., Business Intelligence, Interna skripta, Visoka škola
za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.
4. Belak, S., Plovnost broda, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment
Popis radova
1. Belak, S., Čičin-Šain, D., Menadžment sustava sa stajališta troškova
posjedovanja, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO,
Šibenik, 2005.
2. Belak, S., Čičin-Šain, D., Komparativna analiza upravljanja proizvodnim
kapacitetom, terotehnologije i LCC sa stajališta troškova, Zbornik radova
11. međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.
3. Čovo, P., Belak, S., Održavanje linije za kalandriranje, Zbornik radova 11.
međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.
4. Belak, S., Perkov, J., Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu
inherentnih kvarova, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja
HDO, Šibenik, 2005.
5. Belak, S., Perkov , J., Metoda funkcionalne pouzdanosti, Zbornik radova
11. međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.
6. Belak, S., Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real
Sailing and Service Conditions, Pomorstvo, Journal of Maritime Studies,
18, 2004.
7. Belak, S., Terotechnology, Proceedings of OCEANS'04
MTS/IEEE/TECHNO- OCEAN'04, November 9.-12., Kobe, Japan, 2004.
8. Belak, S., System Model for Ship Hull Motions and Deformations
Determining in Sailing Conditions, Proceedings of OCEANS'04
MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04, November 9.-12., Kobe, Japan, 2004.
9. Belak, S., The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation,
Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine
ELMAR 2004, June 16.-18. Zadar, Croatia, 2004.
10. Belak, S., The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations
in Sailing Conditions, Proceedings of the 5th International Conference on
Marine Technology ODRA '01, Szczecin, 2003.
11. Belak, S., The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced
Availability of Propulsion and Steering Requirements, Proceedings of the
International Symposium Techno-Ocean 2002, Kobe, Japan, 2002.
12. Belak, S., The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings
of the International Symposium Techno-Ocean 2002, Kobe, Japan, 2002.
13. Belak, S., The Propeller Thrust Force Analysis, Proceedings of the Third
Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002,
Kobe Japan, May 21-23, 2002.
79
14. Belak, S., The Ship Hull Service Continous Monitoring System and
Procedure, Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine
Technology New S-Tech 2002, Kobe, Japan, May 21-23, 2002.
15. Čovo, P., Belak, S,. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima, Zbornik
radova Visoke pomorske škole, Sveučilište u Splitu, 2002.
16. Belak, S., Čovo, P., Gradnja broda budućnosti, Zbornik radova Visoke
pomorske škole Sveučilišta u Splitu, 2002.
17. Belak, S., The Modern Tanker Engine Room Design, Proceedings of the
4th International Conference on Marine Technology ODRA '01, Szczecin,
2001.
18. Belak, S., The KBXM Tanker Hull Structure, Proceedings of the 4th
International Conference on Marine Technology ODRA '01, Szczecin,
2001.
19. Belak, S., Tomašević, M., Oršulić, M., "Istraživanje pouzdanosti brodskog
dizelskog motora", Naše More, 2000.
20. Belak, S., The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis,
Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering
ISME 2000, Tokyo, 2000.
21. Belak, S., Čovo, P., "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII
znanstveno - stručnog skupa održavanja, Split 2000.
22. Belak, S., The KBXM Ship Hull Structure, ODRA '99, Proc. of the 3rd
International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999.
Kolegij: M13 Operacijski menadžment

1. Belak, S., Terotechnology, Proceedings of OCEANS'04
MTS/IEEE/TECHNO- OCEAN'04, November 9.-12., Kobe, Japan, 2004.
2. Belak, S., Čovo, P., Design for Maintenance, Euromaintenance '98, Proc.
of the 14th European Maintenance Conference, Dubrovnik 1998.
3. Čovo, P., Belak, S., Održavanje linije za kalandriranje, Zbornik radova XI
međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.
4. Belak, S., Čovo, P., Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno
- stručnog skupa održavanja, Šibenik 1999.
5. Belak, S., Perkov , J., Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu
inherentnih kvarova, Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja
HDO, Šibenik, 2005.
6. Belak, S., Čovo, P., "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII
znanstveno - stručnog skupa održavanja, Split 2000.
Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja

1. Belak, S., Uvod u znanost, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment
2. Belak, S., The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the
Technical Problem, Proc. of the XI SYM-OP-IS, Beograd, 1991.
80
3. Belak, S., “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for
Blowback Operated Automatic Weapons”, Proc. of the 4th Symposium
Design ’96, Opatija, 1996.
4. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba, Arhiva Instituta BIS-
a, 1990.;
81
Ime i prezime: Marko Bešker
Zvanje: izvanredan profesor (1992. sudskom presudom 2004.reizbor

stavljen u stanje mirovanja 8 godina)
Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti, Zagreb
E-mail: marko@oskar.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/mbesker
Kolegiji: Menadžment rizika
Životopis:
Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02. svibnja 1944. u Sarajevu (BiH), otac
Nikola Bešker, majka Anica Milišić-Baraban. Završio učiteljsku školu 1962. u
Travniku, matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967. g. Na
Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977. magistrirao
1980. te doktorirao 1988. godine. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao
1996. menadžera upravljanja okolišem 2003, EOQ auditora 1997. Objavio je 55
stručnih radova, 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja
okolišem i upravljanja sigurnošću. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i
međunarodnim znanstvenim skupovima. U zvanje izvanrednog profesora u
području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. godine (Sudskom
presudom od 2004. reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ). Vodio na FPZ u
Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava
Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje
sustava upravljanja kvalitetom. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj
shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete, EOQ menadžer
okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju
predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu. Nastavnik na
FPZ 20 godina. Ravnatelj CRO CERT-a, Ustanova za certificiranje sustava
upravljanja, Zagreb, 2 godine. Direktor OSKAR d.o.o. Centar za razvoj i
kvalitetu, Zagreb, 6 godina.
Popis knjiga:
1. Bešker, M., Politika okoliša, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb,
2005. (u tisku)
2. Bešker, M., Upravljanje rizicima, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu,
Zagreb, 2005. ( u tisku)
3. Bešker, M., Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom
gospodarstvu, poglavlje u knjizi Injac N., Sustavi kvalitete 2000, Oskar,
Zagreb, 1999.
4. Bešker, M., Političko obrazovanje, od totalitarizma do demokracije, Oskar,
Zagreb, 1997.
82
5. Bešker, M.,Suvremeni sustavi civilne obrane, Otvoreno učilište Zagreb,
Zagreb, 1992.
6. Bešker, M., Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi, Oskar,
Zagreb, 1991.
Popis skripti:
1. Bešker, M., Upravljanje rizicima, Fpz, Zagreb, 2005.
2. Bešker, M., Upravljanje eko rizicima, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu,
Zagreb, 2003.
3. Bešker, M., Upravljanje kvalitetom, Visoka škola za turistički
menadžment, Šibenik, 2003.
4. Bešker, M., Dizajn i redizajn poslovnih procesa, Oskar, Centar za razvoj i
kvalitetu, Zagreb, 2002.
5. Bešker, M., Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO
19977), Oskar, Zagreb, 2001.
6. Bešker, M., Upravljanje sigurnošću, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu,
Zagreb , 2001.
7. Bešker, M., Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001,
ISO 9000ff:2000),Oskar, Zagreb, 1996.
8. Bešker, M., Psihologija i metodika poučavanja odraslih, koautorstvo sa
dr.sc. Sekom Kugler 50%: 50%, Oskar, Zagreb, 1995.
9. Bešker, M., Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih,
koautorstvo 50%,Oskar, Zagreb, 1995.
10. Bešker, M., Komuniciranje i govorništvo menadžera, koautorstvo 50%,
Oskar, Zagreb, 1995.
11. Bešker, M., Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja
tvrtki,Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2003.
12. Bešker, M., Metodologija modeliranja poslovnih procesa, Oskar, Centar za
razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2002.
13. Bešker, M., Metodologija projektiranja sustava upravljanja, Oskar, Centar
za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2002.
14. Bešker, M.,Metodologija procjene rizika poslovanja, Oskar, Centar za
razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2002.
15. Bešker, M., Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti, Oskar,
Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2001.
Popis radova:
1. Bešker, M., Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik
konkurentnosti, Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta, Zagreb, 2004.
2. Bešker, M., Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava,
Peta konferencija kvaliteti HDK, Zbornik radova, 2004.
3. Bešker, M., Upravaljanje poslovnim rizicima, Hrvatski inženjerski savez,
Zbornik radova, 2004.
4. Bešker, M.,Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti, E –
quolity , br.17. 2004.
83
5. Bešker, M., Utemeljenja politike okoliša, Šesti simpozij o kvaliteti,Zadar,
2004.
6. Bešker, M., Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju
organizacijom,4.međunarodna znanstveno – stručna konferencija o
pitanjima kvalitete. Univerziteta.i. Hercena, Sankt - Peterburg- Ru, Sankt
- Peterburg 2004.
7. Bešker, M., Sigurnost i upravljanja kvalitetom, 5. Simpozij o kvaliteti
Hrvatskog društva menadžera kvalitete, Zbornik radova, Trogir, 2003.
8. Bešker, M., Sigurnost i upravljanje kvalitetom, Peti simpozij o kvaliteti,
Trogir,2003.
9. Bešker, M., Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva
nerado prihvaća, Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA,
Zagreb, 2003.
10. Bešker, M., Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete, Četvrta
konferencija o kvaliteti HDK, Zbornik radova, 2002.
11. Bešker, M., Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja
kvalitetom, Četvrti simpozij o kvaliteti, Vodice, 2001.
12. Bešker, M., Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja
kvalitetom,1. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete,
Zbornik radova, Šibenik, 2000.
13. Bešker, M., Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva, treći simpozij o
kvaliteti ,Vodice, 2000.
Kolegij: M33 Menadžment rizika

1. Bešker, M., Upravljanje rizicima, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu,
Zagreb, 2005. ( u tisku )
2. Bešker, M., Upravljanje rizicima, skripta, Fakultet političkih znanosti,
Zagreb, 2005.
3. Bešker, M., Upravljanje eko rizicima, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu,
Zagreb, 2003.
4. Bešker, M., Psihologija i metodika poučavanja odraslih, koautorstvo,
Oskar, Zagreb, 1995.
5. Bešker M., Upravljanje sigurnošću, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu,
Zagreb, 2001.
84
Ime i prezime: Dijana Čičin-Šain
Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku
Zvanje: predavač (2003.)
E-mail: dijana@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/dijanacs
Kolegiji: Strategijski menadžment, Operacijski menadžment
Životopis:
Dijana Čičin-Šain je rođena 14. listopada 1971. godine u Novoj Gradiški. Udana
je i majka jednog djeteta. Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990.
godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, gdje 1995.
godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu
spremu VII/1. Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta
u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku, a 1997. godine se u istom svojstvu
zapošljava u Srednjoj školi Obrovac. Upisuje poslijediplomski znanstveni studij
"Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski
menadžment u Opatiji, gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom
"Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". 1998.
godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku
kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma", gdje i danas
održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije", "Osnove
menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma", te surađuje na organizaciji i
provođenju Mentorske prakse studenata. Član je uredništva znanstveno-stručnog
on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u
Šibeniku. Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta
"Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz
proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i
njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. sc. R. Dobre.
Od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka imenovana je za
predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje
poslovnica, turističke vodiče i turističke animatore. Član je radne grupe za izradu
Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta,
kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih, preddiplomskih i diplomskih
programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i
Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Imenovana je za rad s
Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima
(Mozvag). Aktivno se služi engleskim jezikom.
85
Popis skripti:
1. Čičin-Šain, D., Osnove menadžmenta, Skripta za predavanja i vježbe,
Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.
2. Čičin-Šain, D., Osnove ekonomije, Skripta za predavanja i vježbe, Visoka
škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.
3. Čičin-Šain, D., Menadžment marina, Skripta za predavanja i vježbe,
Popis radova:
1. Belak, S., Čičin-Šain, D.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova
posjedovanja", Zbornik radova, 11. međunarodno savjetovanje HDO-a,
2005.
2. Belak, S., Čičin-Šain, D.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim
kapacitetom, terotehnologije i LCC sa stajališta troškova", Zbornik
radova, 11. međunarodno savjetovanje HDO-a, 2005.
3. Čičin-Šain, D., Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća, TIM, Zbornik
radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.
4. Čičin-Šain, D., Planiranje, predviđanje i odlučivanje kao funkcije
efikasnog menadžmenta, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik,
2004.
5. Čičin-Šain, D., Menadžment i poslovna organizacija, TIM, Zbornik radova
VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.
6. Čičin-Šain, D., Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta,
TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.
7. Čičin-Šain, D., Sustavi menadžerske kontrole, TIM, Zbornik radova
8. Čičin-Šain, D., Nautički turizam i održivi razvoj, TIM, Zbornik radova
9. Čičin-Šain, D., Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u
Republici Hrvatskoj, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.
10. Čičin-Šain, D., Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici
Hrvatskoj, stavovi nautičara, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1.,
Šibenik, 2003.
11. Čičin-Šain, D., Organizacijske strukture hrvatskih marina, TIM, Zbornik
12. Čičin-Šain, D., Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta,
13. Čičin-Šain, D., M. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL
STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM",
Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and
Training for Tourism", Ekonomski fakultet Zagreb, 2002.
14. Čičin-Šain, D., Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog
gospodarstva, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.
15. Čičin-Šain, D., Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj,
86
16. Čičin-Šain, D., Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj, TIM,
Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.
17. Čičin-Šain, D., Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva, TIM,
Kolegij: M13 Operacijski menadžment

1. Belak, S., Čičin-Šain, D.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova
posjedovanja", Zbornik radova, 11. međunarodno savjetovanje HDO-a,
2005.
2. Belak, S., Čičin-Šain, D.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim
kapacitetom, terotehnologije i LCC sa stajališta troškova", Zbornik
radova, 11. međunarodno savjetovanje HDO-a, 2005.
Kolegij: M35 Strategijski menadžment

2. Čičin-Šain, D., Planiranje, predviđanje i odlučivanje kao funkcije
efikasnog menadžmenta, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik,
2004.
4. Čičin-Šain, D., Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta,
5. Čičin-Šain, D., Sustavi menadžerske kontrole, TIM, Zbornik radova
87
Ime i prezime: Ratko Dobre
Zvanje: profesor visoke škole (2003.)
E–mail: rdobre@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/rdobre
Kolegiji: Inovacije i tehnološke strategije
Životopis:
Rođen 10. rujna 1939. godine u Šibeniku. Gimnaziju završio u Zadru, a
Ekonomski fakultet u Zagrebu. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz
područja marketinga. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u
Perugi – Italija. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih
službi i kao komercijalni direktor. Više godina bio profesionalni politički
djelatnik, novinar i publicist. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. Sada
prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. U
znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. godine, a
2003. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole. Recenzent i
urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Objavio više stručnih
radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva. Ima više društvenih priznanja,
tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. Govori
talijanski i ruski jezik.
Popis knjiga:
1. Dobre, R., Organizacija tržišne funkcije, Privredna komora Zadar, Zadar,
1983.
2. Dobre, R., Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća, Visoka škola
3. Dobre, R., Menadžment ugostiteljstva, Visoka škola za turistički
menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.
4. Dobre, R., Inovacije, tehnološke promjene i strategije, Visoka škola za
turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.
Popis skripta:
1. Dobre, R., Menadžment turističke destinacije, Skripta, Visoka škola za
2. Dobre, R., Menadžment ugostiteljstva, Skripta, Visoka škola za turistički
menadžment u Šibeniku, Šibenik,2002.
3. Dobre, R., Osnove turizma, Skripta, Visoka škola za turistički
4. Dobre, R., Inovacije i tehnološke strategije, Skripta, Visoka škola za
88
5. Dobre, R., Ekonomika poduzetništva, Skripta, Visoka škola za turistički
Kompetencije za sudjelovanje u nastavi:
Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije

1. Dobre, R., Inovacije, tehnološke promjene i strategije, Visoka škola za
2. Dobre, R., Inovacije i tehnološke strategije, Skripta, Visoka škola za
89
Ime i prezime: Nikolina Gaćina
Zvanje: asistent (2003.)
Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku
E-mail: nikolina@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/n.gacina
Kolegiji: Poslovna etika
Životopis:
Nikolina Gaćina rođena 15. travnja 1974. godine u Šibeniku gdje završava
osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil:
zdravstveni tehničar, smjer: laboratorijski. Maturirala je 17. srpnja 1992. Nakon
srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb, smjer:
biokemijsko inženjerstvo. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4,2,
24. travnja 2001.
Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom». Rad je izrađen u
Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivan
Mijatović.
Završila je informatičke tečajeve: Word 2000, «Algebra» škola informatike,
Zagreb, Excel 2000, «Algebra» škola informatike, Zagreb, Internet i mrežne
komunikacije, «Algebra» škola informatike, Zagreb («Microsoft» cerified). Ima
odlično znanje engleskog jezika, dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje
njemačkog jezika.
počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik kao
asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje».
Popis skripti:
Lambaša Belak, Ž., Gaćina, N., Tehnologija hrane, Skripta, Visoka škola za
Popis radova:
1. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Sredstva ponude jela i pića, TIM, Zbornik
2. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Normativi i temeljne kuhinjske
kalkulacije, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2. Šibenik, 2004.
3. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Priprema i posluživanje jela, TIM,
4. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Vinarstvo, TIM, Zbornik radova VŠTM,
Vol. 2. Šibenik, 2004.
90
5. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava
prehrana, TIM, Zbornik radova VŠTM Vol. 2., Šibenik, 2004.
6. Radić, T., Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Handouti, Tehnologija hrane,
91
Ime i prezime: Petar Gardijan
Znanstvena titula: viši predavač (2003.)
E-mail: gardijan@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/p.gardijan
Kolegiji: Inovacije i tehnološke strategije
Životopis:
Petar Gardijan rođen je 10.07.1943. u Plastovu (Skradin). Završio je Srednju
ekonomsku školu, ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. Trideset godina
radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog
referenta plana i analize, znanstvenog novaka u institutu, produkt menadžera u
marketingu, komercijalnog direktora, direktora OOUR-a, do potpredsjednika
SOUR-a, samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi. Sve to je
provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu, primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu, elektronskoj i prehrambenoj industriji,
trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti.
Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije:
Turističke agencije i turoperatori, Marketing, Menadžment poduzetništva i
Međunarodnu ekonomiju.
Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK, Šibenik i bio
njegov tajnik od 1981. do 1988. godine. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke
udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988. do 1992.
Popis knjiga:
1. Gardijan, P., Turističke agencije i turoperatori, Visoka škola za turistički
Popis skripti:
1. Gardijan, P., Priručnik međunarodne ekonomije, Skripta, Visoka škola za
2. Gardijan, P., Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i
destinacijama, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku,
Šibenik, 2005.
3. Gardijan, P., Menadžment poduzetništva, Skripta, Visoka škola za
4. Gardijan, P., Marketinški priručnik, II. Prošireno izdanje, Skripta, Visoka
5. Gardijan, P., Marketinški priručnik, Skripta, Visoka škola za turistički
92
Ime i prezime: Divna Goleš
E-mail: divna@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/dgoles
Kolegiji: Menadžment rizika
Životopis:
Divna Goleš je rođena 21. kolovoza 1962. u Šibeniku. U Vrpolju kod Šibenika
pohađala je osnovnu školu, a srednju ekonomsku školu u Šibeniku. U Splitu je
1989. na Ekonomskom fakultetu diplomirala, te stekla zvanje diplomirnog
ekonomiste. Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na
rukovodnim dužnostima. U organizaciji neovisne udruge računovođa, poreznih
savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999. stekla je zvanje
«Ovlašteni računovođa» red.br.uvjerenja 549 od 06.10.1999. Od 1999. godine
započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik
za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća». Od
2003. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment. 2004.
se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete
( MK – 0242 -1/2004 .) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European
Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905). Član je Udruge
«Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete. Rješenjem Ministarstva
mora, turizma, prometa i razvitka br. 530-14-05-02 od 28.02.2005. imenovana je
za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na
Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.
Popis skripti:
1. Goleš, D., Dokumentacija, auditi, Skripta, Visoka škola za turistički
2. Goleš, D., Amortizacija, kapacitet, obrtna sredstva, solventnost, Zbirka
zadataka i rješenih primjera, Skripta, Visoka škola za turistički
3. Goleš, D., Troškovi, Zbirka zadataka i rješenih primjera, Skripta, Visoka
4. Goleš, D., Upoznajmo normu ISO 9000, Skripta, Visoka škola za turistički
5. Goleš, D., Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine, Skripta, Visoka
6. Goleš, D., Ekonomika troškova, Skripta, Visoka škola za turistički
93
Popis radova:
1. Goleš, D., Zadovoljstvo kupca, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2.,
Šibenik, 2004.
2. Goleš, D., Kvaliteta u turizmu, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2,
Šibenik, 2004.
3. Goleš, D., Metode upravljanja troškovima, TIM, Zbornik radova VŠTM,
Vol. 1., Šibenik, 2003.
Kolegij: M33 Menadžment rizika

1. Goleš, D., Ekonomika troškova, Skripta, Visoka škola za turistički
menadžment u Šibeniku, 2003.
2. Goleš, D., Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine, Skripta, Visoka
škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2003.
3. Goleš, D., Metode upravljanja troškovima, TIM, Zbornik radova VŠTM,
94
Ime i prezime: Anita Grubišić
Marična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku
E-mail: anita@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/agrubisic
Kolegiji: Upravljanje troškovima
Životopis:
Anita Grubišić rođena je 05. travnja 1971. godine u Šibeniku. Udana je, majka
dvoje djece. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku, a daljnje
školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i
financije, gdje u veljači 1995. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog
ekonomiste te stručnu spremu VII/2.Godine 1995. zaposlila se u poduzeću «
COLIBRI» d.o.o. Šibenik, na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija.
Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d.o.o.
Šibenik, gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve
službe poduzeća. Godine 1998. započinje s radom na Visokoj školi za turistički
menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz
kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «,
te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d.o.o. Šibenik
u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, čiji je i direktor.
Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda
i usluga u poduzeća od ideje do realizacije, prezentacije te prodaje i naplate, koji
je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj».Izradila je stručnu
recenziju knjiga mr.sc. Frane Z. Negro: «Osnove računovodstva i financija»
Šibenik 1999. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002. godine. U skladu
sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih
djelatnika. Rješenjem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka broj 530-14-
05-02 od 28. veljače 2005. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje
stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment
u Šibeniku. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom
fakultetu u Splitu. Aktivno se služi engleskim jezikom.
Popis radova:
1. Grubišić, A., Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni
rezultat, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.
2. Grubišić, A., Analiza financijskih izvješća, TIM, Zbornik radova VŠTM,
3. Grubišić, A. Ponašanje troškova, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2.,
Šibenik, 2004.
95
4. Grubišić, A., Oporezivanje nesamostalnog rada, TIM, Zbornik radova
5. Grubišić, A., Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja, TIM,
6. Grubišić, A., Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkoročna
potraživanja, gubitak iznad visine kapitala, TIM, Zbornik radova VŠTM,
7. Grubišić, A., Bilanca – temeljni financijski izvještaj, TIM, Zbornik radova
8. Grubišić, A., Dugotrajna imovina, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1.,
Šibenik, 2003.
Popis skripti:
1. Grubišić, A., Razred 1, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički
2. Grubišić, A., Bilanca, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički
3. Grubišić, A., Razred 0, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički
Kolegij: M34 Upravljanje troškovima

1. Grubišić, A., Bilanca – temeljni financijski izvještaj, TIM, Zbornik radova
2. Grubišić, A., Dugotrajna imovina, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1.,
Šibenik, 2003.
3. Grubišić, A. Ponašanje troškova, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2.,
Šibenik, 2004.
96
Ime i prezime: Mirko Jakić
Zvanje: izvanredni profesor (2003.)
Matična ustanova: Sveučilište u Zadru
E-mail: mjakic@unizd.hr
URL: http://www.personal.unizd.hr/~mjakic
Kolegiji: Poslovna etika
Životopis:
Mirko Jakić, rođen je 1954. u Sinju. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i
južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u
Zadru 1973., a diplomirao je 1977. 1985. završava Magistarski studij iz filozofije
na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s tezom:
»Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«. 1989. završava doktorski studij iz
filozofije na Sveučilištu u Ljubljani, Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija
matematike Hilarija Putnama«.
U razdoblju od 1978. - 1991. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru,
Sveučilište u Splitu, od 1991. - 1998. kao docent, a od 1998. – 2003.kao
izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru, Sveučilište u Splitu. Od
2003. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor, a od 2004. do
danas kao prorektor za nastavu.
Popis knjiga:
1. Jakić, M., Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. hfd, Zagreb
1993.
2. Jakić, M., Filozofija o znanosti. hfd, Zagreb 1989.
3. Jakić, M., Logika ( IV. izmijenjeno izdanje ). Školska knjiga, Zagreb
2003.
Popis radova:
1. Jakić, M., Critique of Immanuel Kant's Criticism. Disputatio
philosophica 1, Zagreb 2004.
2. Jakić, M., Conjectures and Metalogical Rules. Synthesis Philosophica,
vol. 19, fasc. 1, HFD Zagreb 2004.
3. Jakić, M., Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju
logike? Filozofska istraživanja, Zagreb 2003.
4. Jakić, M., Has logic any ontology? Synthesis Philosophica, HFD Zagreb
2002.
97
5. Jakić, M., What is new in Ian Hacking's realistic understanding of
science. Acta Analytica, Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. (str. 187. -
196.)
6. Jakić, M., On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in
Mathematics. Radovi, Zadar 1992. (str. 71. - 81.)
7. Jakić, M., Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku
epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja, Zagreb
1992. (str. 738. - 752.)
8. Jakić, M., Putnam i istina Filozofska istraživanja. Zagreb 1990. (str. 181
- 195.)
9. Jakić, M., Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. Filozofska
istraživanja, Zagreb 1988. (str. 702. - 704.)
10. Jakić, M., On the nature of mathematical theories (1). Radovi, Zadar
1986. (str. 57. - 60.)
11. Jakić, M., Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih
disciplina. Filozofska istraživanja, Zagreb 1985. (str. 259. - 271.)
12. Jakić, M., Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji.
Radovi, Zadar 1984. (str. 17. - 28.)
Popis projekata:
1. od 1991. god. do 1996. god. voditelj znanstvenoga projekta (6 - 01 - 262)
pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici".
2. od 1996. god. do 1999. god. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod
naslovom "Znanje i protok informacija".
3. od 2002. god. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom
"Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike"
Kolegij: M12 Poslovna etika

1. Jakić, M. Critique of Immanuel Kant's Criticism. Disputatio philosophica
1, Zagreb 2004.
2. Jakić, M. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of
science. Acta Analytica, Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. (str. 187. -
196.)
3. Jakić, M. Putnam i istina Filozofska istraživanja. Zagreb 1990. (str. 181 -
195.)
4. Jakić, M. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. Filozofska
istraživanja, Zagreb 1988. (str. 702. - 704.)
98
Ime i prezime: Mira Klarin
Zvanje: docent (2005.)
Matična ustanova: Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i

odgojitelja predškolske djece
E-mail: mklarin@unizd.hr
URL: http://www.personal.unizd.hr/~m.klarin
Kolegiji: Menadžment konflikata
Životopis:
Mira Klarin rođena je 3. svibnja 1963. u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru
1987. g. završila je jednopredmetni studij Psihologije. Od 1993. u stalnom je
radnom odnosu na Filozofskom fakultetu. 1995. g. upisuje poslijediplomski studij
- znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a
diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19.
siječnja 1998. g. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na
usvajanje znanja, stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom
prof.dr. sc. Alije Kulenovića. 1999. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori
različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof.dr.sc. Marine
Ajduković. Doktorsku disertaciju obranila je 18. prosinca 2000. g. pred
povjerenstvom prof.dr.sc. Vlasta Vizek-Vidović, prof.dr.sc. Slavko Kljajić,
prof.dr.sc. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih
znanosti, polje psihologije. 20. siječnja 2005. od Matičnog povjerenstva izabrana
je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije. Obnašala je dužnost
predstojnika Zavoda za predškolski odgoj, prodekana za nastavu. Osim na Odjelu
za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Psihologiju komunikacije
realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološko-
katehetskoj školi u Zadru, Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i
Edukacijske psihologije. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku
vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa. Sudjeluje na znanstvenim i
stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih, stručnih i preglednih radova i
prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i
domaćim časopisima. Recenzira radove za časopise i zbornike.Član je Hrvatskog
psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva
Hrvatske.
Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina):

1. Klarin, M., Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla, Zbornik radova
Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar, 2005.
2. Klarin, M., Očeva uloga u razvitku samopoštovanja, Napredak, 144/4, -
450, 2004.
99
3. Klarin, M., Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i
međukulturalne komunikacije, Annales, Annales for Istrian and
mediterranean Studies, 14, 1, 129-141., 2004.
4. Klarin, M., Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u
usamljenosti predadolescenata i adolescenata, Društvena istraživanja,
13/6, 1081-1099., 2004.
5. Klarin, M., Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja, Zbornik
radova sa skupa, Dijete, odgojitelj, učitelj, Zadar, 2004.
6. Klarin, M., Lukić, Lj., Ušljebrka, I., Ponašanje djeteta rane školske dobi u
interakciji s učiteljicom, Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju
djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji, 2003.
7. Bacalja, R., Klarin, M., O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u
mlađim razredima osnovne škole - rezultati jedne ankete, Zbornik radova
"Djetinjstvo, razvoj i odgoj, 2003.
8. Klarin, M., Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim
odnosima djece školske dobi, Društvena istraživanja, god. 11, br. 4-5, str.
805-825., 2002.
9. Klarin, M., Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih
korelata, Medij kultura i odnosi s javnostima, br. 1, str. 78-81., 2002.
(pregledni rad)
10. Klarin, M., Vidaković, J., Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne
komunikacije, Mediji, kultura i odnosi s javnostima, 1/2, str. 164-168.,
2002. (prethodno priopćenje)
11. Klarin, M., Vidaković J., Internet i međukulturalna komunikacija,
Informatologija, br. 34, 1-2, 81-85., 2002.
12. Klarin, M., Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije,
Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9/2, 249-257., 2002.
13. Klarin, M., Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom
kontekstu - longitudinalno ispitivanje, Zbornik radova, br. 2, str. 81-95.,
2002.
14. Klarin, M., Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom,
Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru, br. 1, str. 55-69., 2002.
15. Klarin, M., Vuković, M., Tehnologija obrazovanja i mehanizmi
suočavanja sa stresom, Društvo i tehnologija, 148-150., 2002.
16. Klarin, M., Razvoj u socijalnom kontekstu, Zbornik radova Visoke
učiteljske škole "Živa baština", br.1 str. 167-175., 2002.
17. Klarin, M., Razvoj i igra djeteta predškolske dobi, Zbornik radova "Dani
predškolskog odgoja, Split, 2002.
18. Nenadić-Bilan, D., Klarin, M. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar,
Baština k baštini, Hvar, 2001.
19. Klarin, M., Lokas, M., Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo
školom, Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru, 2001.
20. Klarin, M., Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta", Zbornik radova
"Mirisi djetinjstva, 7. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske
županije, 75-80, Split, 2000.
100
21. Klarin, M., Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom
ponašanju djece školske dobi", Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu,
Vol.2, br 1(2), 11-20., Zagreb, 2000.
Kolegij: M21 Menadžment konflikata

1. Klarin, M., Razvoj u socijalnom kontekstu, Zbornik radova Visoke
učiteljske škole "Živa baština", br.1 str. 167-175, 2002.
2. Klarin, M., Vuković, M., Tehnologija obrazovanja i mehanizmi
suočavanja sa stresom, Društvo i tehnologija, 148-150., 2002.
3. Klarin, M., Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom
kontekstu - longitudinalno ispitivanje, Zbornik radova, br. 2, str. 81-95,
2002.
4. Klarin, M., Vidaković, J., Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne
komunikacije, Mediji, kultura i odnosi s javnostima, 1/2, str. 164-168.
2002. (prethodno priopćenje)
101
Ime i prezime: Gina Lugović
Zvanje: viši predavač (2003.)
Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb, Šibenik
E-mail: gina.lugovic@si.t-com.hr
gina.lugovic@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/glugovic
Kolegiji: Psihologija za menadžere, Menadžment konflikata
Životopis:
Rođena je u Osijeku, 02. 04. 1956. godine, gdje je završila osnovnu školu i opću
gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za
pedagogiju završila je studij pedagogije 1978.g. i na Odsjeku za psihologiju
studij psihologije 1980.godine. Tijekom studija psihologije radi kao student-
psiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući
Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja. Na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, obranila je specijalističku radnju
pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite»
2001. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije.
Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu
poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije
posttraumatskog stresnog sindroma 1997. Završila je certifikatnu 2001.g.
(Choice Thery, reality Therapy, Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju
iz Realitetne terapije 2004.g. (WGI voditelj Leon Lojk). Završila je edukaciju za
facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs;
Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods, 1995 i 1996.
Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve
Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u
zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja
telefonskog psihološkog savjetovanja, posttraumatskog stresnog sindroma,
komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od
različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka. Pohađala je edukacijski
seminar za uporabu MMPI-2, SKID-I i SKID-II, Split, 2000. Pohađala je
edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994.
Osniva 1994. Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik, kojoj je osnovni cilj
psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima. Priprema i provodi projekte
«Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a
«Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om
1995. i 1996. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu
pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih
branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. do danas. U radu Centra PSP
organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece, supruga poginulih
102
hrvatskih branitelja, invalida, razvojačenih branitelja, obitelji i svih stradalnika
iz Domovinskog rata.
Od 1980. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik, kao
psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za
delinkvenciju. Od 1985. do 2002. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu
zdravlja Šibenik, kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima
procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele
pedijatrije, psihijatrije i neurologije.
Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja
«psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje
komunikacije unutar obitelji. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na
poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež, brak i obitelj.
Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003. Regionalni je
mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost»
Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. Sudionik je
Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. U projektu Ministarstva
prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za
prevenciju zlouporabe droga.
Član je Hrvatske psihološke komore, Etičkog odbora HPK, Hrvatskog
psihološkog društva, Sekcije za forenzičku psihologiju, Sekcije za kliničku
psihologiju, Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku,
dječju i adolescentnu psihijatriju, Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju
– hrvatski ogranak. Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. Bila je član
Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje
paralize Republike Hrvatske, a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih
invalida Zagreb.
Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982. - 2000. u
srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj, ekonomsko-turističkoj, prometnoj). U
Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama
psihologije. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split, predavač
stručnih kolegija iz područja psihologije - psihofiziologije rada.
Popis knjiga:
1. Lugović, G., Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije,
Hrvatski psihosocijalni program, Petogodišnja iskustva u radu sa
sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, ur. Z. Knezović, B.
Gogić, D. Kocijan-Hercigonja, MHBDR, Zagreb, 2001.
2. Lugović, G., Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog
rata, Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu, ur. Stjepan Sirovica,
OB Šibenik, Gradska knjižnica «J. Šižgorić», Šibenik, 1997.
Popis skripti:
1. Lugović, G., Kultura komuniciranja i poslovna etika, Skripta, Visoka škola
za turtistički menadžment, Šibenik, 2005.
2. Lugović, G., Osnovni elementi međuljudskih odnosa, Skripta, Visoka
škola za turtistički menadžment, Šibenik, 2005.
103
3. Lugović, G., Psihologija međuljudskih odnosa, Skripta, Visoka škola za
turtistički menadžment, Šibenik, 2005.
4. Lugović, G., Poslovna komunikacija, Skripta, Visoka škola za turtistički
5. Lugović, G., Kultura komuniciranja, Skripta, Visoka škola za turtistički
Popis pozvanih predavanja:

1. Lugović, G., Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja, HPD
Zadar, Zadar 2005.
2. Lugović, G., Komunikacija (stručni tim – roditelji, osobine razvoja djeteta
i mogućnosti vrtića), Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i
Zadarske županije, Biograd, 2004
3. Lugović, G., Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja
djeteta i faktori rizika, Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i
Zadarske županije, Filip Jakov, 2004
4. Lugović, G., Komunikacija (dijete-vrtić), Dječji vrtić Vodice, Vodice,
2004.
5. Lugović, G., Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi
(Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih), UNH, Knin, 2004.
6. Lugović, G., Kako živjeti zajedno, pravo i pravda, Ispravni putevi za
učiniti pravednu stvar – Tolerancija, UNH, Knin, 2004.
7. Lugović, G., Nastajanje traume, modeli za procjenu zlostavljanja,
intervencije, Forenzički intervju s djetetom, HPD, Sekcija za forenzički
psihologiju, Opatija, 2003
Popis objavljenih radova:

1. Rašunović-Sunara, Đ., Lugović, G., Belicza, B., Radovančević, Lj.,
Liović, J., Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici
Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima, obvezama i
odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje, Medix, br. 54/55, 2004.
2. Rašunović-Sunara, Đ., Lugović, G., Belicza, B., Liović, J., Radovančević,
Lj., The respond of patients and health care workers to the proposed law
on patients rights, obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study,
15th World Congress on Mrdical Law, 1-5 August 2004. p. 934-940
3. Lugović, G., Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite,
Magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za
psihologiju, 2001.
4. Lugović, G., Skradin Children Posttrauma Study, Community Stres
Prevention, ed. O. Ayalon, M. Lahad, A. Cohen, SHEFI, The
Psychological and Counseling Service, ministry of Education, Jerusalem,
Israel. 1999., Vol. 4.
5. Lugović, G., Živković, Lj., Tijek reakcija PTSP u djece , Skradin 1996 –
1999, 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik, Solaris, 1999. Pano
izlaganje.
104
Kolegij: M11 Psihologija za menadžere

1. Lugović, G., Psihologija međuljudskih odnosa, Skripta, Visoka škola za
turistički menadžment, Šibenik, 2005.
Zadar, Zadar 2005.
3. Lugović, G., Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja
djeteta i faktori rizika, Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i
Zadarske županije, Filip Jakov, 2004.
4. Lugović, G., Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije,
Hrvatski psihosocijalni program, Petogodišnja iskustva u radu sa
sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, ur. Z. Knezović, B.
Gogić, D. Kocijan-Hercigonja, MHBDR, Zagreb, 2001.
5. Lugović, G., Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite,
Magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za
psihologiju, 2001.
7. G. Lugović, Živković, Lj., Tijek reakcija PTSP u djece , Skradin 1996 –
izlaganje.
8. Lugović, G., Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997, Prvi
Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije, Dječja i adolescentna
psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole, Zagreb, 1997. (Knjiga
sažetaka)
9. Lugović, G., Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata,
Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu, ur. Stjepan Sirovica, OB
Šibenik, Gradska knjižnica «J. Šižgorić», Šibenik, 1997.
Kolegij: M21 Menadžment konflikata

Zadar, Zadar 2005.
2. Lugović, G., Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi
(Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih), UNH, Knin, 2004.
4. Lugović, G., Živković, Lj., Tijek reakcija PTSP u djece , Skradin 1996 –
izlaganje.
5. Lugović, G., Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997, Prvi
Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije, Dječja i adolescentna
105
psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole, Zagreb, 1997. (Knjiga
sažetaka)
106
Ime i prezime: Želimir Mikulić
Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku,

Compco systems d.o.o.
E-mail: zelimir.mikulic@compco.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/zmikulic
Kolegiji: Poslovne simulacije, Softversko inženjerstvo
Životopis:
Želimir Mikulić, dipl.ing., predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment
u Šibeniku za područje 2. Tehničke znanosti, znanstveno polje 2.2 Računarstvo,
kolegij operacijski sustavi. Rođen je 02. veljače 1957. godine u Šibeniku gdje je
završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom.
Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, danas
Fakultet elektrotehnike i računarstva, smjer Elektronike, usmjerenje
Telekomunikacije i informatika.
Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se
dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini. Diplomirao je prije
roka u jesen 1979. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen
brončanom plaketom "Josip Lončar".
Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja
"Nikola Tesla", danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera
procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE, rukovodio radom grupe
dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava
AXE 10 za tržište SSSR-a. U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na
Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, te objavljuje znanstvene i stručne radove u
časopisu ITA Informatika, telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika
radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL. Surađivao je na više projekata
današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i
računalnih mreža.
Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za
razvoj, ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava. Ti
poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom, preko rješavanja
problema uvođenja novif funkcija u sustav, sistem dizajna po funkciji i po
funkcijskom bloku, razvoja softvera za funkcijske blokove, ispitivanja programa
na računalu opće namjene i na maketi centrale, izrade projektnih podataka za
centrale itd, do funkcijskog ispitivnja centrale u radu.
Nakon preseljenja u Šibenik 1985. godine, zaposlio se u tvrtki Velebit
Informatika iz Zagreba iz koje je 1989. godine prešao raditi u tvrtku Velebit
kemija i strojevi. Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu
s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo
107
njihovo asembliranje, stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih
poslova do korištenja u upravljanju procesima.
1991. godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d.o.o. u kojoj je i danas
zaposlen. Tvrtka se bavi projektiranjem, proizvodnjom, implementacijom i
održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti, što uključuje osobna
računala, poslužitelje, računalne mreže, programsku podršku i edukaciju
korisnika.
Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama, hotelsko-
turističkim tvrtkama, industriji, trgovini, uslužnom sektoru, školstvu, državnoj
upravi i lokalnoj samoupravi.
Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički

menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika
(voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao
voditelj Računalnog praktikuma.. Godine 2003. izabran je u zvanje predavača za
kolegij Operacijskih sustava. U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz
predmeta Informatika, Operacijski sustavi i građa računala, Poslovna informatika
i Poslovne simulacije.
Oženjen je i stalno živi u Šibeniku.
Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja.
Popis radova:
1. Mikulić, Ž., Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM), TIM,
Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.
2. Mikulić, Ž., Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija, TIM,
3. Mikulić, Ž., Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura, TIM, Zbornik
radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.
4. Mikulić, Ž., Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa, TIM,
5. Mikulić, Ž., Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih
procesa, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.
6. Mikulić, Ž., Poslovna strategija i informacijski sustavi, TIM, Zbornik
radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.
7. Mikulić, Ž., Sistemski razvoj: napredni alati, tehnike i alternativni pristupi,
TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.
8. Mikulić, Ž., Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije, TIM,
9. Mikulić, Ž., Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na
sigurnost informacijskih sustava, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1.,
Šibenik, 2003.
10. Mikulić, Ž., Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i
ponašanje pojedinca, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1., Šibenik, 2003.
11. Mikulić, Ž., Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja, TIM,
108
Kolegij: M24 Poslovne simulacije

1. Mikulić, Ž., Poslovne simulacije, Skripta, Visoka škola za turistički
2. Mikulić, Ž., Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa, TIM,
4. Mikulić, Ž., Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija, TIM,
5. Mikulić, Ž., Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih
procesa, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.
Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo

1. Mikulić, Ž., Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na
sigurnost informacijskih sustava, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1.,
Šibenik, 2003.
Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004
3. Mikulić, Ž., Sistemski razvoj: napredni alati, tehnike i alternativni pristupi,
TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004
4. Mikulić, Ž., Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i
ponašanje pojedinca, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1., Šibenik, 2003
109
Ime i prezime: Frane Zvonimir Negro
Zvanje: Viši predavač (2000.)
Matična ustanova: Sveučilište u Zadru,

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku
E–mail: fznegro@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/fznegro
Kolegiji: Strategijski menadžment, Upravljanje troškovima
Životopis:
Rođen je 02.01.1941. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji. Osnovnu školu
završio je u Ražancu, srednju ekonomsku školu u Zadru. Ekonomski studij
završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu, tada Zagrebačkog sveučilišta.
Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti, polje financije
trgovačkih društava, na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na
Ekonomskom fakltetu u Zagrebu. Sav svoj radni vijek, u praksi, proveo je na
poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih
poduzeća u gradu Zadru ("Maraska", "Bagat", "Zadar" i "Ugo"). Završio je
poslijediplomski studij, bavi se i teoretskim radom pišući referate , stručne i
znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista. Položio je
ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja, koje poslove obavlja
profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za
turistički menadžment u Šibeniku. Na Visokoj školi za turistički menadžment,
radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka, a od 21.11.2000.god.u svojstvu
višeg predavača, kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje.
Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d.o.o. u
Zadru, kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u
Šibeniku, kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača. Objavio je više radova iz
područja računovodstva, revizije i financija, iz područja menadžmenta i
financijskog menadžmenta. Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i
priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment.
Popis knjiga:
1. Negro, F. Z., Financijski management, Visoka škola za turistički
2. Negro, F. Z., Osnove računovodstva i financija, Visoka škola za turistički
3. Negro, F. Z., Management, Visoka škola za turistički menadžment u
Šibeniku, 1999.
110
Popis skripti:
1. Negro, F. Z., Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi, Skripta, Visoka
2. Negro, F. Z., Metode kalkulacija, Skripta, Visoka škola za turistički
4. Negro, F. Z., Obrtna sredstva, Skripta, Visoka škola za turistički
5. Negro, F. Z., Ocjena isplativosti investicijskih projekata, Skripta, Visoka
Popis autoriziranih predavanja:

1. Negro, F. Z., Financijski menadžment i bankarstvo, Visoka škola za
turistički menadžment u Šibeniku, 2004 / 2005
2. Negro, F. Z., Strategijski menadžment, Visoka škola za turistički
menadžment u Šibeniku, 2003 / 2004 i 2004 / 2005.
Kolegij: M34 Upravljanje troškovima

2. Negro, F. Z.: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi, Skripta, Visoka
Kolegij: M35 Strategijski menadžment

3. Negro, F. Z., Ocjena isplativosti investicijskih projekata, Skripta, Visoka
4. Negro, F. Z., Obrtna sredstva, Skripta, Visoka škola za turistički
5. Negro, F. Z., Financijski management, Visoka škola za turistički
6. Negro, F. Z., Management, Visoka škola za turistički menadžment u
Šibeniku, 1999.
111
Ime i prezime: Ante Panjkota

Srednja škola I. Meštrovića Drniš
E-mail: apanjkota@inet.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/a.panjkota
Kolegiji: Softversko inženjerstvo
Životopis:
Osnovnu i Srednju Tehničku školu, smjer Automatika završio u Šibeniku.
Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999.
god. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" –
program za identifikaciju pisan u C++, a provjera istog izvršena simulacijom u
VISSIM –u.
2003. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike /
Biomedicinske elektronike na FESB - u. Vanjski je suradnik Laboratorija za
Biomehaniku, Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i
Brodogradnje Sveučilišta u Splitu.
Popis objavljenih radova.:

1. Panjkota, A., Musić, J., "Muscle activity during ergometer rowing",
Special Session - Signals and Systems in Human Motion, BioMED '05.,
Innsbruck, February 16 – 18. 2005., pp: 652 – 656.
2. Panjkota, A., Zanchi, A., Rončević, T., " Kinematics of rowing – a new
approach to the rowing technique training", published at the
EUROSIM’04, Paris, September 6-10.2004.
3. Panjkota, A., "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke
“,Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCom 2004,
Split-Dubrovnik-Venice, Croatia-Italy, October 10-13, 2004., pp: 42 - 46.
112
Ime i prezime: Josipa Perkov
E-mail: josipa@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/jperkov
Kolegiji: Statistika, Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje
Životopis:
Josipa Perkov rođena je 1. kolovoza 1978. u Šibeniku, gdje je i završila osnovnu
školu Petar Krešimir IV, te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. 1996. upisuje
se na PMF - Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirala 2001.
na temu Geodetske krivulje, metrike i izometrije. Tijekom studija bila je stipendist
Šibensko-kninske županije. Po povratku u Šibenik 2002. radi kao prof.
matematike u Ekonomskoj, Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj
školi, te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija
″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Od siječnja
2003. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Član
je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih
stručnih studija menadžmenta, kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih,
preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za
ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u
Šibeniku.
Popis skripti:
1. Perkov, J., Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta,
2. Perkov, J., Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta,
3. Perkov, J., Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka, Interna
skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.
4. Paić, R., Perkov, J., Statistika, Skripta, Visoka škola za turistički
5. Paić, R., Perkov, J., Matematika I, Skripta, Visoka škola za turistički
6. Paić, R., Perkov, J., Matematika II, Skripta, Visoka škola za turistički
7. Perkov, J., Skupovi, brojevi: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta,
8. Perkov, J., Funkcije: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta, Visoka
113
9. Perkov, J., Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta,
Popis radova:
1. Perkov, J., Osnove rada u Microsoft PowerPointu, Protokol vježbi, Visoka
2. Belak, S., Perkov, J., Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu
inherentnih kvarova, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja
HDO-a, 2005.
3. Belak, S., Perkov, J., Metoda funkcionalne pouzdanosti, Zbornik radova
11. međunarodnog savjetovanja HDO-a, 2005.
4. Perkov, J., Prebrojavanje: permutacije, varijacije i kombinacije, TIM,
5. Perkov, J., Uvjetna vjerojatnost, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2.,
Šibenik, 2004.
6. Perkov, J., Binomna razdioba, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2.,
Šibenik, 2004.
7. Perkov, J., Osnove rada u Microsoft Wordu, Protokol vježbi, Visoka škola
8. Perkov, J., Osnove rada u Microsoft Excelu, Protokol vježbi, Visoka škola
Kompetencije za sudjelovanje u nastavi:
Kolegij: M14 Statistika

Šibenik, 2004.
Šibenik, 2004.
Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje

1. Perkov, J., Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka, Interna
skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.
Šibenik, 2004.
Šibenik, 2004.
114
Ime i prezime: Tanja Radić
E-mail: tanja@vstsi.hr
URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/t.radic
Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja, Tehnologija prometa
Životopis:
Tanja Radić rođena je 8. rujna 1978. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i
srednju školu (opća – VII gimnazija). 1997. upisuje se na Prirodoslovno –
matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, smjer molekularna
biologija. Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u
Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze
ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth,“
koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom
dodjele rektorove nagrade. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom:
«Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive»,
pod mentorstvom akademkinje prof. dr. sc. Sibile Jelaska, i komentorstvom mr.
sc. Nataše Bauer. Diplomirala je 10. travnja 2003. i stekla zvanje diplomiranog
inženjera biologije.
U ožujku 2004. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovno-
matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, polje – EKOLOGIJA.
U listopadu 2003. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u
suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša, od listopada 2004.
surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane, Mentorska praksa i Praksa u turizmu,
a od veljače 2005. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora, Alumni
koordinatora, i koordinatora izrade nastavničkih web stranica.
Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia, Zagreb, 10. March
2005. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za
turistički menadžment u Šibeniku.
Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za
turistički menadžment u Šibeniku. Suautor je ili autor više stručnih radova te
surađuje u pisanju skripta i handouta.
Popis skripti:
1. Lambaša Belak, Ž., Radić, T., Upravljanje okolišem, Skripta, Visoka škola
115
Popis radova:
1. Lambaša Belak, Ž., Radić, T., Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju
krutog otpada na slivnom području rijeke Krke, Simpozij rijeka Krka i
Nacionalni park Krka, Šibenik, 5. – 8. listopada 2005. (u pripremi)
2. Lambaša Belak, Ž., Radić, T., Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda,
Zbornik radova 11. Međunarodnog skupa održavatelja, HDO, 2005.
3. Lambaša Belak, Ž., Radić, T., Studija utjecaja na okoliš uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, Časopis Održavanje i eksploatacija, HDO,
Zagreb, 2005.
4. Radić, T., Pisanje seminarskih radova, Interna skripta, Visoka škola za
5. Radić, T., Belak, S., Pisanje diplomskih radova, Interna skripta, Visoka
6. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na
biocenoze, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.
7. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Uloga ekologije u očuvanju zraka, TIM,
8. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Prirodne i otpadne vode i nihovo
pročišćavanje, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2, Šibenik, 2004.
9. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na
problem oštećenja tla, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik,
2004.
10. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Gospodarenje otpadom, TIM, Zbornik
radova VŠTM, Vol. 2, Šibenik, 2004.
11. Radić, T., Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Handouti, Tehnologija hrane,
12. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Handouti, Ekologija i zaštita okoliša,
Popis projekata, elaborata i dr.:

1. Belak, S., Čičin-Šain D., Mikulandra Volić I., Perkov J., Radić T., Ivčić
S., Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički
Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja

1. Radić, T., Pisanje seminarskih radova, Interna skripta, Visoka škola za
2. Radić, T., Belak, S., Pisanje diplomskih radova, Interna skripta, Visoka
116
4.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta
Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je

integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija, u odgovarajućim
segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem. Planirani broj
studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata
sveučilišnog studija, a s obzirom na kapacitete predavaonica, kabineta i
laboratorija. Proračun opterećenja prostora nastavom, sveučilišnih i stručnih
studija, integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90%
nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima, a 95% na vježbama.
Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija, prijelaz na druge
studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini
studija.
4.6.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta
Sukladno raspoloživom prostoru, opremi iz točke 4.2., te broju angažiranih

nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta,
smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na
150 redovitih studenata godišnje, od čega se za stručni preddiplomski studij
menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata
godišnje, a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje.
Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta
godišnje neovisno o smjeru. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni
preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta, broj studenata po jednom
angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15, što omogućava visoku
kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog
studija.
4.6.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta
Broj studenata diplomskog studija menadžmenta, temeljem iskazanog interesa sa

nastavak studija turističkog menadžmenta, procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i
izvanrednih studenata godišnje. Sukladno broju angažiranih nastavnika, na
svakog, stalno zaposlenog nastavnika, dolazi oko 5 studenata diplomskog studija
menadžmenta, čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju.
117
4.7 Procjena troškova studija po studentu
S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija, izvršen je proračun, a ne

procjena, troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog
studija menadžmenta. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona,
Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, Pravilnika o osnovama
financiranja visoke naobrazbe, troškova osiguranja kapitala, putnih troškova
gostujućih nastavnika, troškova amortizacije opreme i zgrada, općih režijskih
troškova, te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju.
4.7.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom

studentu
Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija, određenog u točki

4.6, broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.3.1 i
4.3.2, te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1.15, 1.15, 1.15) određena
je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija
menadžmenta, kako je prikazano u tablici T4.5, koja iznosi 5.817,00 kuna
godišnje.
Tablica T4.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta

RAČUN OPIS IZNOS U KN
1 2 3
3 RASHODI POSLOVANJA 3.772.000,00
31 Rashodi za zaposlene 2.352.000,00
321 Rashodi za zaposlene u administraciji 710.000,00
322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 1.280.000,00
323 Rashodi za vanjske suradnike 362.000,00
32 Materijalni rashodi 1.400.000,00
321 Naknade troškova zaposlenima 220.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 380.000,00
323 Rashodi za usluge 370.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 250.000,00
3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put, dnevnice, noćenje…) 180.000,00
34 Financijski rashodi 10.000,00
38 Ostali rashodi 10.000,00
4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 300.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 300.000,00
421 Građevinski objekti
422 Postrojenja i oprema 200.000,00
424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 100.000,00
UKUPNI RASHODI I IZDACI 4.072.000,00
Ukupan broj studenata: 700
Troškovi po studentu: 5.817,00
118
4.7.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu
Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija, određenog u točki 4.6,

broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.3.1 i 4.3.3, te
jednog administrativnog djelatnika (1.15) određena je visina troškova studija po
jednom studentu diplomskog studija menadžmenta, kako je prikazano u tablici
T4.6 koja iznosi 12.500,00 kuna godišnje.
Tablica T 4.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta

IZNOS U
RAČUN OPIS
KN
1 2 3
3 RASHODI POSLOVANJA 690.000,00
31 Rashodi za zaposlene 505.000,00
321 Rashodi za zaposlene u administraciji 125.000,00
322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 285.000,00
323 Rashodi za vanjske suradnike 95.000,00
32 Materijalni rashodi 180.000,00
321 Naknade troškova zaposlenima 40.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 30.000,00
323 Rashodi za usluge 20.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 60.000,00
3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put, dnevnice, noćenje…) 30.000,00
34 Financijski rashodi 3.000,00
38 Ostali rashodi 2.000,00
4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 60.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00
421 Građevinski objekti
422 Postrojenja i oprema 25.000,00
423 Prijevozna sredstva
424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 35.000,00
UKUPNI RASHODI I IZDACI 750.000,00
Ukupan broj studenata: 60
Troškovi po studentu: 12.500,00
119
4.8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa
Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i

diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom
slijedećih elemenata:
- kontrola nazočnosti studenata na predavanjima, vježbama, seminarima,
- kontrola prolaznosti studenata na ispitima,
- statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve

kolegije,
- statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i

seminarima
- evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija.
Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na

ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom
razdiobom. U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata
Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim
rezultatima, a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta). Pri
predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti
rezultati postignuti u svim segmentima nastave.
Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete

nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku
prikazanom u točki 3.2.4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu
nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u
prethodnom semestru. Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu
sudjeluje najmanje dvoje studenata studija. Rezultati ankete studenata su javni,
objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole.
Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova

udruge Alumni, s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih
kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem, a
prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove
svoje Alumni udruge.
120

TMDR Finale

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

TMDR Finale

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

2. OPĆI DIO ............................................................................................................7

3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9

M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21

3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59

1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija

Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju

Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje

Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira

Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u

Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta

1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa

Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u

Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao,

1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet

Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i

Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova

Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business

Facoltà di Economia, Università di Bologna

Manchester Metropolitan University Business School

Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani

Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave

Queen Mary, University of London

1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata

Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja

2.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

2.2. Nositelj studija:

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U

2.3. Trajanje studija, sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj

2.4. Uvjeti upisa na studij

2.4.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom, mogu

- preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog

- preddiplomski sveučilišni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova

- preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog

- preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na

- preddiplomski sveučilišni ili stručni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS

- preddiplomski sveučilišni ili stručni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS

2.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem

Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu

2.6 Stručni naziv

Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija

SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec.)

Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta

3.1 Opis programa diplomskog studija

Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji

3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta

Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij, bez smjerova, koji,

KOLEGIJ PRED. SEM./VJ. ECTS

Tablica T3.2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta

KOLEGIJ PRED. SEM./VJ. ECTS

3.2 Opis kolegija

Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u

Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. Master) i

Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja,

3.2.1 Izvedba nastave

Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa

Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se

- izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama, koji su dostupni

- računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene

25ECTS = EC(C1) + CB1.5(C2) + S1(C3) + K1(C4) + S2*(C5) +