ZAVOD ZA ŠUMARSKE

TEHNIKE I TEHNOLOGIJE

NASTAVNI PREDMET:
Šumske prometnice

NASTAVNA CJELINA 10:

Objekti za osiguranje i zaštitu donjeg ustroja.
Objekti površinske i podzemne odvodnje.
Izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek
Akad. god. 2009/2010
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

SADRŽAJ:
Objekti za osiguranje i zaštitu donjeg ustroja.
Potporni zidovi.
Obložni zidovi.
Objekti površinske i podzemne odvodnje.
Bočni ili postrani odvodni jarci (trapezni, trokutasti i
zaobljeni).
Rigoli i odvodnja pomoću rubnjaka (ivičnjaka).
Površinski propusti (procjednice, preljevnice).
Propusti.
Drenaže.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Objekti za osiguranje i zaštitu

donjeg ustroja

Objekti za osiguranje i zaštitu donjeg ustroja šumskih cesta

predstavljaju čvrste trajne građevine kojima je osnovna
zadaća podupiranje ili oblaganje pokosa nasipa, usjeka ili
padina zbog osiguranja njihove stabilnosti. Ovim se
građevinama smanjuje volumen tla u nasipu, a šumske se
prometnice zaštićuju od erozije, klizišta i dr.
Najčešći objekti za osiguranje i zaštitu donjeg ustroja koje
nalazimo na šumskim cestama jesu potporni i obložni zidovi.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Potporni zidovi su građevinski objekti koji se svojom vlastitom

težinom suprotstavljaju aktivnom pritisku prirodnog tla ili tla
koje je nasipano u nagibu strmijem od prirodne kosine. Aktivni
pritisak tla nije stalna već promjenjiva veličina.
Potporni se zidovi mogu graditi i u usjecima (zasjecima) kada
je teren nestabilan (zidovi se izvode zbog osiguranja kosina)
te kada je usjek u vrlo strmoj stijeni (izgradnjom zida smanjuje
se kubatura iskopa).
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Prema konstruktivnom djelovanju potporni se zidovi dijele u

dvije kategorije:
gravitacijski zidovi – izgrađeni su od kamena, betona,
gabiona, armiranog tla i montažnih elemenata s kamenom
ispunom,
armiranobetonski zidovi – izvedeni su od betona i
željezne armature.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Svaki se potporni zid sastoji od dva osnovna dijela: tijela

potpornog zida i temelja potpornog zida.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Tijelo zida ili zid izvodi se s licem u određenom nagibu (od

2:1 do 10:1) sve do okomitog nagiba. Stražnja (unutarnja)
strana potpornog zida izložena je izravnom ili neizravnom
pritisku tla dok na prednju (vanjsku) stranu zida pritisak tla ne
djeluje.
Oblik potpornog zida ovisi o:
 visini zida,
 materijalu od kojega je zid
izgrađen,
 namijeni potpornog zida,
 strukturi zida,
 geomehaničkim i fizikalnim
svojstvima tla,
 veličinama sila koje djeluju
na zid.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Temelj ili temeljna stopa služi za povećanje nalijeganja zida

na temeljno tlo, usmjeravanje rezultante ukupnog opterećenja
potpornog zida i za što bolje učvršćivanje zida u tlu. Temelj je
obično horizontalan, a može biti i blago nagnut. Dubina
temelja se ovisno o tipu tla kreće između 80 i 100 cm.
S obzirom da su potporni zidovi građevinski objekti koji
podupiru tlo na njih djeluju različite sile: aktivni pritisak tla ili
ispune iza zida, vlastita težina potpornog zida, hidrostatički
pritisak, pasivni otpor tla, hidrodinamičke sile i reakcija tla na
sile potresa.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste

Različiti oblici nearmiranih betonskih zidova

ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste

Masivni gravitacijski zidovi – projektirani su tako da na sebe

preuzmu horizontalni ili vertikalni pritisak tla (ili ispune iza
zida), a težina zida usmjerava zid tako da rezultanta
opterećenja prolazi kroz bazu temelja na tlo.
Ova vrsta zidova ima osnovni oblik pravokutnika. Odnos visine
i širine potpornog zida je odnos stupa zida i temelja zida, a
najčešće iznosi 2,5:1 do 4:1. Ovaj odnos između ostalih
čimbenika ovisi o vrsti materijala od kojega je potporni zid
izgrađen.
Osnovni nedostatak masivnih gravitacijskih zidova je njihova
vrlo velika vlastita težina uslijed čega je pritisak na tlo vrlo velik
te je na slabonosivim tlima njihova izgradnja upitna.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste

Armiranobetonski zidovi – možemo ih, na neki način,

smatrati gravitacijskim zidovima uz razliku što se njihovo
djelovanje ne ostvaruje samo težinom armiranog betona već
se dio težine ispune ili nasutog materijala iza potpornog zida
koristi za što bolje usmjeravanje rezultante sila koje djeluju na
zid.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste

Kameni potporni zidovi

Kamen predstavlja najčešće korištenu vrstu materijala od koje

su građeni potporni zidovi na šumskim cestama. Kameni se
zidovi izvode od krupnog kamena u vapnenom, cementnom ili
produžnom mortu, a najčešće se koristi cementni mort u
omjeru 1:2. Kamen mora biti čvrst i otporan na smrzavanje,
nepravilnog oblika i u pravilu slabo obrađen.
Gradnja zida započinje slojem cementnog morta, kamenje se
slaže na gusto i sa svih je strana obloženo mortom. Na
prednju stranu zida treba ugrađivati veće kamene blokove
kako bi se postigla najveća čvrstoća te dobio željeni nagib i
izgled zida.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste

Kameni potporni zidovi

Svojim se izgledom kameni potporni zidovi najbolje uklapaju u

teren (estetski efekt), a zbog kvalitete kamenog materijala u
brdskim i planinskim područjima RH razumljivo je zašto je
kamen predstavljao osnovni materijal za izgradnju potpornih
zidova.
Posebna vrsta potpornih zidova jesu zidovi od kamena na
suho ili tzv. suhozidi. Kod ove vrste potpornih zidova koristi se
samo lomljeni kamen sa izraženim plohama. Komadi se
kamena slažu u slojeve pravilnim vezom, kod kojega
sudarnice po vertikali imaju određeni pomak. Kako bi se
postigla kvaliteta, čvrstoća i sigurnost, ova vrsta kamenih
zidova mora imati bitno veće dimenzije (širina) od kamenih
zidova s mortom.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste

Betonski potporni zidovi

Ova se vrsta zidova danas, pri izgradnji šumskih cesta, najviše

koristi. Pri gradnji se može koristiti beton od MB 15, 20 i više.
Beton se u oplate ugrađuje u slojevima od 25 do 30 cm. Kod
dužih potpornih zidova potrebno je svakih 6-10 m zid prekinuti
vertikalnim dilatacijskim reškama koje u poprečnom presjeku
idu od temelja do vrha potpornog zida.
Lice betonskog zida može biti obrađeno pomoću kamenih
blokova ili betonskih elemenata. Betonski se zid s kamenim
licem vrlo često koristi u brdskom i gorskom području gdje ima
dosta građevnog kamena, a potporni se zid lijepo uklapa u
okoliš.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste
Potporni zidovi od montažnih betonskih i
čeličnih elemenata (gredica)
Ova se vrsta potpornih zidova vrlo jednostavno i jeftino
ugrađuju. Temelje se na plićem temelju i ukopavaju do zone
smrzavanja. Prostor između montažnih elemenata može se
ispuniti kamenom ili zemljom. Kod zemljane ispune postoji
mogućnost sadnje drvenastih vrsta bilja.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste
Potporni zidovi od gabiona

Gabion predstavlja sanduk izrađen od čelične žice ili

geomreže ispunjen kamenom.
Ovi se potporni zidovi najčešće koriste za smanjenje nagiba
kosina visokih nasipa, podupiranje nestabilnih kosina, sanaciju
manjih klizišta i dr. Zidovi od gabiona imaju veliku
vodopropusnost i vrlo su jednostavni za gradnju.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi – osnovne

vrste
Potporni zidovi od armirane zemlje

Predstavljaju najjednostavniju konstrukciju potpornih zidova, a

koriste se umjesto klasičnih zidova pri sanaciji klizišta.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Provjera stabilnosti potpornih zidova

Za svaki potporni zid potrebno je izraditi statički proračun

kojim se dokazuje da su naprezanja u svakom njegovu
presjeku i naprezanja na tlo ispod temelja u dopuštenim
granicama, da je potporni zid stabilan na prevrtanje i na
klizanje te da nema opasnosti od klizanja ili loma terena na
kojem je zid izgrađen.
Statički se proračun obavlja pomoću: grafičkih i analitičkih
metoda uz pomoć osobnog računala.
Provjera stabilnosti potpornog zida provodi se zbog postizanja
maksimalne sigurnosti prometa, odnosno dokaza da je zid
pravilno projektiran.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Izbor vrste i položaja potpornih zidova

Potporni zidovi mogu se izvoditi u visini nivelete šumske ceste

ili ispod visine nivelete šumske ceste (u kosini između
planuma i nožice nasipa).
Potporni se zid projektira ispod visine nivelete ukoliko je
poprečni nagib terena (1:m) u granicama od 1:2 do 1:3,5.
Kada je nagib kosine nasipa manji ili jednak nagibu pokosa
terena potporni se zid izvodi u visini nivelete šumske ceste.
Položaj potpornog zida ovisi o: funkciji potpornog zida,
materijalu od kojega će se potporni zid graditi, nagibu i
konfiguraciji terena, ekonomskim i tehničkim pokazateljima.
Potrebno je obaviti analizu izgradnje nasipa bez potpornog
zida i sa potpornim zidom (na različitim položajima).
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Izbor vrste i položaja potpornih zidova

Pomicanjem potpornog zida prema nožici nasipa dolazi do
slijedećih promjena:
smanjuje se dužina potpornog zida u uzdužnom presjeku,
smanjuje se aktivni pritisak tla na potporni zid,
smanjuju se dimenzije potpornog zida,
povećava se količina materijala za izgradnju nasipa.

Tumač znakova:
H – visina zida (lica), m
h – visina nasipa iznad zida, m
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Izbor vrste i položaja potpornih zidova

Svaki potporni zid potrebno je dimenzionirati. Dimenzioniranje

jednostavnih potpornih zidova izvodi se kao jednostavna
građevinska konstrukcija suhozida.
Za tipske potporne zidove kod kojih je nagib zida 3:1, a dubina
temelja 1,00 m zid se može dimenzionirati prema slijedećoj
formuli:

Tumač znakova:
H h
d  0,5   d – debljina zida u tjemenu, m
10 15 H – visina zida (lica), m
h – visina nasipa iznad zida, m
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Potporni zidovi

Izbor vrste i položaja potpornih zidova

Kombinacija potpornog i obložnog zida

Tumač znakova:
d – debljina zida u tjemenu, m
H – visina zida (lica), m
h – visina nasipa iznad zida, m
ip – poprečni nagib kolnika, %
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Obložni zidovi

Obložni se zidovi izgrađuju prije svega u usjeku s osnovnom

namjenom zaštite tla od erozije, raspadanja i razaranja,
odnosno sprječavanja odrona tla na šumsku cestu.
Obložni su zidovi izloženi neznatnom ili nikakvom aktivnom
pritisku tla. Obložni se zidovi izvode i kod nasipa (zaštitni
zidovi) kada se nalaze u neposrednoj blizini vodotoka i za
zaštitu od moguće erozije tla.
Obložni se zidovi izvode od kamena u suhozidu, kamena u
cementnom mortu, betona, armiranog betona i drugih
materijala.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Obložni zidovi
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Obložni zidovi

U praksi postoji veliki broj metoda i načina izračunavanja

konstruktivnih elemenata obložnih zidova. Vrlo se često ova
vrsta zidova izvodi prema tipskim oblicima gdje se iz tablica
određuje potrebna debljina obložnog zida u ovisnosti o visini
zida i visini prirodnog tla (od planuma šumske ceste).
Primjer dimenzioniranja potpornih i obložnih zidova
izvedenih od kamena u suho (Flögl, 1955)
Tumač znakova:
d – debljina zida u tjemenu, m
H – visina zida (lica), m
h – visina nasipa iznad zida, m
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Objekti površinske i
podzemne odvodnje
Djelovanje vode na šumske ceste možemo smatrati jednim od
vrlo čestih uzroka njihova oštećivanja i propadanja. Stoga je
jedan od vrlo važnih preduvjeta osiguranja stabilnosti, nosivosti,
kvalitete i dugovječnosti svake šumske ceste dobro izvedena
površinska i podzemna odvodnja.
Pojava vode na površini šumske ceste izravno je povezan sa
padalinama – oborinskim vodama koje se nazivaju površinska
voda. U određenim uvjetima površinska se voda može, kroz
površinski sloj tla, probiti u tlo te ulaziti u tlo sve dublje i dublje –
ovu vrstu vode zovemo podzemna, gravitacijska ili infiltrirana
voda.
Voda može negativno utjecati na šumsku cestu na dva osnovna
načina: tijekom izgradnje (otežani iskop i ugradnja materijala,
otežana doprema mehanizacije, komplicirana provedba sabijanja
materijala i dr.), nakon dovršetka izgradnje (mogućnost nastanka
erozije, smanjena nosivost ceste, ugrožena stabilnost kosina i
dr.).
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Objekti površinske i
podzemne odvodnje
Štetan utjecaj vode na izgrađene šumske ceste ogleda se u:
vode stajaćice i tekućice mogu svojom oscilacijom površine
(valovi) i isparavanjem razmočiti površinu nasipa,
vode stajaćice i tekućice mogu svojom oscilacijom površine
(valovi) i isparavanjem utjecati na nivo i režim podzemnih
voda,
oborinska voda erodiranjem površine odnosi materijal i
stvara brazde te na taj način utječe na stabilnost kosina
nasipa i usjeka,
zbog djelovanja mraza u zoni smrzavanja dolazi do
razaranja kolničke konstrukcije, na taj se način stvaraju
površinske deformacije i smanjuje se nosivost šumske
ceste,
podzemne vode mogu negativno djelovati i izazvati klizanje
dijela šumskih cesta (kosina).
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Objekti površinske i
podzemne odvodnje
Na šumskim cestama razlikujemo slijedeće objekte odvodnje:
površinska odvodnja – služi za prikupljanje i odvođenje
površinskih voda primjenom odvodnih kanala – odvodnih
jaraka i propusta,
podzemna (potpovršinska) odvodnja – služi za prikupljanje i
odvođenje podzemnih voda i voda koje su kroz tlo prodrle u
posteljicu ili zemljani trup ceste uporabom propusta i
drenaža.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Objekti površinske i
podzemne odvodnje
Sustav se površinske odvodnje šumskih cesta sastoji od
odvodnih jaraka i propusta kroz trup šumske ceste, a da bi takav
sustav bio u funkciji potrebno je pravilno izvesti poprečan nagib
kolnika (osigurati tzv. bočnu odvodnju). Prikupljenu je vodu, u
šumi, najbolje odvesti prirodnim putem – niz padinu.
U slučaju pojave podzemnih voda neposredno ispod trupa
šumske ceste najjednostavnije je kod projektiranja izdići trup
ceste i izvesti dublje odvodne jarke (dio će se podzemne vode
ocjeđivati u odvodne jarke).

4%
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)

Razlikujemo tri osnovna oblika odvodnih jaraka:

trapezni odvodni jarci,
zaobljeni, koritasti ili segmentni odvodni jarci,
trokutasti odvodni jarci.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)

Izbor oblika odvodnog jarka i njihove dimenzije ovise o količini

vode koju trebaju primiti, vrsti tla u kojem se izvode i uzdužnom
nagibu nivelete.
Prema obliku poprečnog presjeka šumske ceste razlikujemo
slijedeće slučajeve pojavljivanja odvodnih jaraka:
odvodni jarci u usjeku (izvode se sa obje strane),
odvodni jarci u usječenom djelu zasjeka (izvode se sa jedne
strane),
odvodni jarci u nasipu (izvode se sa jedne ili obje strane).
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)

Uzdužni pad odvodnih jaraka, u načelu, prati nagib nivelete šumske

ceste ali mora biti takav da omogućava stalnu odvodnju (ne smije
doći do taloženja materijala i zamuljivanja).
Kod uzdužnog nagiba odvodnih jaraka do 4 % dovoljno je zatravniti
bočne stranice dok je kod uzdužnih nagiba većih od 4 % porebno
učvrstiti dno i bočne stranice jarka kako bi se izbjegla erozija tla i
odnošenje materijala. Učvršćivanje (osiguranje) se izvodi pomoću
priručnog kamena ili uporabom betonskih elemenata.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)
Odvodni jarci trapeznog oblika
Trapezni jarci su jedan od najčešćih oblika odvodnih jaraka na
šumskim cestama. Koriste se u planinskim područjima gdje su
veliki poprečni nagibi uvjetovali velike uzdužne nagibe nivelete
šumskih cesta ali i kod nizinskih šumskih cesta gdje (zbog
specifičnosi nizinskog područja) poprimaju dimenzije manjih
kanala.
Dno trapeznog jarka mora biti minimalno 30 cm niže od planuma
posteljice kolničke konstrukcije. Širina i visina odvodnog jarka
iznose najmanje od 30 do 50 cm, a prema potrebi i više.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)
Odvodni jarci trapeznog oblika

Nagib pokosa jarka iznosi 1:1, a zbog lakšeg održavanja može

biti i manji.
Minimalan uzdužni nagib trapeznog jarka je 2 %, a najveći
uzdužni nagib 8 % (osiguranje stranica i dna jarka kamenom ili
betonskim elementima). Jedna od mogućnosti izvedbe
odvodnog jarka trapeznog oblika na većim uzdužnim nagibima
nivelete od 8 % je izvedba stepenastog oblika odvodnog jarka.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)
Odvodni jarci trapeznog oblika

Osnovni oblik i dimenzije trapeznog jarka

ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)
Odvodni jarci trapeznog oblika

Na strmim terenima u čistom usjeku ili zasjeku, zbog mogućnosti

odnošenja površinskog sloja tla niz padinu izvode se tzv.
zaštitni obodni jarci. Ovi jarci prate kosinu usjeka/zasjeka te se
povezuju s prirodnim vodotokom ili se voda odvodi niz padinu.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)
Odvodni jarci trokutastog oblika

Ovi su odvodni jarci posebno pogodni u brdskom šumskom

području u normalnom poprečnom presjeku tipičnog zasjeka
(mješovitog poprečnog profila), a izvode se sa jedne strane
kolnika – one bliže brdu.
Najmanja dubina trokutastih jaraka (udaljenost dna jarka od
planuma posteljice kolničke konstrukcije) je 20 cm.
Vrlo su česti na šumskim cestama u lakšim građevinskim
kategorijama materijala zbog vrlo jednostavne strojne izvedbe
grejderima (u šumarskoj se praksi često nazivaju „grejderski
jarci“).
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)
Odvodni jarci trokutastog oblika
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Bočni ili postrani odvodni jarci

(trapezni, trokutasti i zaobljeni)
Zaobljeni, koritasti ili segmentni odvodni jarci

Ova se vrsta odvodnih jaraka izvodi na blaže nagnutim i ravnijim

terenima. Minimalna im je dubina 20 cm, a uobičajena dubina 30
cm. Širina se zaobljenih jaraka kreće u rasponu od 1,00 do 2,50
m.
Širina i dubina jarka ovise o polumjeru zakrivljenosti i nagibu
pokosa odvodnog jarka.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Rigoli i odvodnja pomoću

rubnjaka (ivičnjaka)
Rigoli

Rigoli su površinski objekti odvodnje širine najmanje 60 cm i

dubine najmanje 30 cm.
Izvode se uz planum šumskih cesta u gorskim i planinskim
područjima, na velikim nagibima nivelete, kod čestih izmjena
pravaca i oštrih krivina.
Osnovna im je zadaća brza površinska odvodnja površinskih
voda sa kolnika šumske ceste, a uglavnom se primjenjuju kod
šumskih cesta čija je kolnička konstrukcija izgrađena vezanim
zastorom (asfalt, beton i dr.).
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Rigoli i odvodnja pomoću

rubnjaka (ivičnjaka)
Rigoli

Osnovni tipovi rigola s obzirom na materijal od kojega su

izvedeni:
neobloženi rigoli,
kameni rigoli,
betonski rigoli.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Rigoli i odvodnja pomoću

rubnjaka (ivičnjaka)
Rigoli

Betonski rigoli izvode se od betona MB 25 na podlozi od

nabijenog kamenog materijala. Najmanji uzdužni nagib rigola
iznosi 0,2 %. Betoniraju se segmenti najveće duljine 5,00 m i
međusobno se odvajaju dilatacijom – razdjelnicom.
Prikupljena se voda iz rigola odvodi u propuste, ugrađene u tijelo
šumske ceste, a koji ne bi trebali biti međusobno udaljeni više od
200 m.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Rigoli i odvodnja pomoću

rubnjaka (ivičnjaka)
Rubnjaci (ivičnjaci)

Koriste se kod šumskih cesta koje imaju kolničku konstrukciju

izvedenu od vezanog zastora, a otvaraju strma gorska i
planinska područja. Radi učinkovitosti ovakve površinske
odvodnje, ispod nosivog sloja od kamenog materijala ugrađuju
se drenaže, koje odvode vodu u cijevne propuste, vodotokove ili
niz padinu.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Rigoli i odvodnja pomoću

rubnjaka (ivičnjaka)
Rubnjaci (ivičnjaci)
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Površinski propusti
(procjednice, preljevnice)
Procjednice

Koriste se kod šumskih cesta koje imaju kolničku konstrukciju

izvedenu od vezanog zastora, a otvaraju strma gorska i
planinska područja. Radi učinkovitosti ovakve površinske
odvodnje, ispod nosivog sloja od kamenog materijala ugrađuju
se drenaže, koje odvode vodu u cijevne propuste, vodotokove ili
niz padinu.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Površinski propusti
(procjednice, preljevnice)
Procjednice
Procjednice se postavljaju poprijeko kolnika pod određenim
kutom (30 o) u odnosu na uzdužnu os šumske ceste, u pravilnim
međusobnim razmacima (koji obrnuto proporcionalno ovise o
uzdužnom nagibu nivelete šumske ceste).
One onemogućavaju sakupljanje veće količine vode na kolniku,
stvaranje vodenih mlazova (poglavito na većim nagibima
nivelete šumske ceste na dužem potezu i u pravcu), a time i
oštećenja kolnika.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Površinski propusti
(procjednice, preljevnice)
Procjednice
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Površinski propusti
(procjednice, preljevnice)
Preljevnice
Za rješavanje problema križanja šumske ceste s vodotokovima
koji su periodičnog karaktera i nemaju veliki protok često se
koriste preljevnice.
Najpovoljnije je raskrižje šumske ceste i vodotoka riješiti pod
pravim kutom jer se tada protok vode odvija u punom profilu
otvora u tijelu ceste i uz najmanje otpora (ovo pravilo vrijedi za
cijevne propuste, mostove i preljevnice).
Po potrebi treba obaviti korekciju korita vodotoka, a pri planiranju
se trasa šumske ceste treba dovesti što okomitije na smjer
vodotoka kako bi radovi korekcije bili što manji.
Preljevnica predstavlja dio tijela šumske ceste u duljini od oko
10,00 m koji je izveden od krupnog kamenog nabačaja. Na vrhu
se nalazi armirano-betonska ploča izvedena od betona MB 25 i
armaturne mreže (otvori oka mreže iznose 15x10 cm, a debljina
rebrastog željeza 10 mm).
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Površinski propusti
(procjednice, preljevnice)
Preljevnice

Preljevnica funkcionira na slijedećem principu: kada voda dođe

do šumske ceste procjeđuje se kroz tijelo šumske ceste budući
je ono izvedeno od krupnog kamenog nabačaja; ukoliko se
pojavi velika količina vode (u periodu kiša ili pri naglom otapanju
snijega) ona ne može proći kroz tijelo ceste, razina vode se
podiže, preljeva se preko šumske ceste i s druge strane otječe u
okolni teren. Na tijelu ceste ne nastaju nikakva oštećenja, a i
kolnička je konstrukcija neoštećena jer je izvedena s betonskim
zastorom.
Pri izradi je preljevnica potrebno kvalitetno izvesti poprečni nagib
preljevnice (treba biti između 2 i 3 %) u smjeru tečenja vodotoka.
Također se preljevnica, u uzdužnom smjeru, lomi u svom
središnjem dijelu (gdje je najniža, a na početku i na kraju je
najviša) kako bi na umjetan način dobilo korito vodotoka preko
šumske ceste.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Površinski propusti
(procjednice, preljevnice)
Preljevnice
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Propusti

Na mjestima gdje je potrebno provesti vodu kroz trup šumske

ceste izvode se propusti, odnosno svu vodu sakupljenu
odvodnim jarcima, rigolima ili iz okolnog terena treba prikupiti i
provesti kroz trup šumske ceste propustima.
Propustom nazivamo objekt odvodnje svijetlog (slobodnog)
otvora do 5,00 m. Objekte odvodnje svijetlog otvora većeg od
5,00 m nazivamo mostovima.
Da bi propust u potpunosti obnašao svoju funkciju on mora biti
pravilno dimenzioniran i ugrađen u tijelo šumske ceste.
Dimenzije propusta zavise o količini vode koju mora primiti.
U šumarskom graditeljstvu koriste se tipski propusti različitih
poprečnih presjeka.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Propusti

Prema materijalu od kojega su izvedeni propusti mogu biti:

zidani (kamen),
betonski (beton),
armirano-betonski (beton i željezo),
čelični (čelični lim i čelični elementi),
limeni (pocinčani valoviti lim),
mješoviti (kombinacija različitih materijala).

Prema načinu izgradnje razlikujemo:

cijevne propuste,
pločaste propuste,
nadsvođene propuste.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Propusti
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Propusti

Cijevni propusti
Najčešće se izrađuju u obliku cijevi različitih presjeka:
krug,
elipsa,
parabola,
kombinacija krivulja.
U šumarstvu se upotrebljavaju kružni ili parabolični cijevni
propusti, a zbog svoje jednostavnosti najviše se primjenjuju
okrugli (kružni) cijevni propusti različitog promjera.
Mogu biti od betona, odnosno betonskih elemenata ili čeličnih
cijevi tj. čeličnog valovitog lima.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Propusti

Cijevni propusti
Betonski cijevni propusti ili betonske cijevi
Imaju kod nas najveću primjenu. Mogu biti različitih promjera što
ovisi o količini vode te širini i dubini vodenog toka ili mjesta na
kojem se planira izvesti podzemna odvodnja.
Otvor cijevi određuje se na osnovi hidrauličkog proračuna ili na
licu mjesta prema veličini sliva, količini vode, širini vodotoka i
njegovu padu. Okrugle cijevi najčešće su veličineod 40 do 100
cm, a parabolične cijevi od 66 do 100 cm.
Visina nasipa iznad cijevi na dijelu planuma ne smije biti manja
od 50 cm.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Propusti

Cijevni propusti
Cijevni propusti od valovitog pocinčanog lima
Izrada ove vrste propusta vrlo je jednostavna, spojevi se zavaruju
ili zakivaju, tako da su nakon montaže odmah spremni za
uporabu.
Oblik ove vrste propusta je okrugao ili lučni, a s obzirom da lučni
oblik zauzima manje prostora češće se koristi.
Debljina pocinčanog čeličnog lima iznosi 1,68 cm.
Nema ograničenja u visini nasipa iznad cijevi na dijelu planuma.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Propusti

Pločasti propusti
Pločasti se propusti rjeđe koriste kod gradnje šumskih
prometnica, u pravilu se primjenjuju u nasipima manjih visina ili
usjecima gdje zbog nedovoljne konstruktivne visine nije moguće
izraditi cjevasti propust.
Kod ove vrste propusta opterećenje se prenosi preko
armiranobetonske ploče, a dužina pločastog propusta približno je
jednaka širini planuma ceste.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Propusti

Nadsvođeni propusti
Ovu vrstu propusta samo spominjemo jer se ona zaista vrlo
rijetko koristi kod šumskih cesta.
Po svom izgledu i načinu izvođenja slični su mostu s jednim
lukom izvedenim od kamena i betona.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Drenaže

Drenaže imaju funkciju odvodnje podzemne vode, otklanjanja

mogućnost ispiranja tla, isušivanja tla i na taj način povećavanja
otpora kretanja tla odnosno spriječavanja nastajanja klizišta.

Osnovna je zadaća svih drenažnih konstrukcija sprječavanje

nastanka deformacija donjeg ustroja zemljanog trupa šumske
ceste koje mogu nastati zbog djelovanja podzemnih voda.

U pravilu se drenaže izvode na početku izgradnje zemljanog

trupa šumske ceste.
Mogu se koristiti za površinsku i za podzemnu odvodnju pa
razlikujemo:
površinske, plitke ili otvorene drenaže,
podzemne, duboke ili zatvorene drenaže.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Drenaže

Površinske, plitke ili otvorene drenaže

Najčešće se koriste za isušivanje mokrih glinenih pokosa u

onim slučajevima kada nije moguća izgradnja potpornog zida.
Dubina površinskih drenaža iznosi od 60 do 80 cm, a širina
od 30 do 40 cm. Uzdužni nagib površinskih drenaža iznosi
min. 0,2 %.
Drenaže se u usjeku najčešće polažu ispod kolnika, ispod
dna odvodnog jarka ili ispod rigola.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Drenaže

Površinske, plitke ili otvorene drenaže

Izvode se od:
plastičnih cijevi (rupičastih s gornje strane),
keramičkih cijevi (rupičastih s gornje strane),
betonskih cijevi (rupičastih s gornje strane),
ispuna od kamenog materijala,
ispuna od šljunka,
oblica (grana),
fašina.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Drenaže

Površinske, plitke ili otvorene drenaže

Drenažne su cijevi promjera 10, 15 ili 20 cm uvijek sa

otvorima na gornjoj strani cijevi. Bez obzira na tip drenaže
uvijek se izvodi filtarski sloj od pijeska ili sitnog šljunka, a u
novije se vrijeme koriste netkani geosintetici – geotekstili.
Presjek plitke drenaže ispod kolničke konstrukcije
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Drenaže

Podzemne, duboke ili zatvorene drenaže

Kada šumske ceste gradimo na terenima čiji je sastavni dio
vodonosni sloj, odnosno ako izvedbom usjeka presijecamo taj
sloj, potrebno je šumsku cestu zaštititi od prodora vode
izradom dubokih drenaža.
Dubina drenažnog rova ovisi o dubini nepropusnog sloja ili o
dubini na kojoj želimo sniziti razinu podzemne vode. Drenaže
se cijevi polažu ispod zone smrzavanja (min. 80 cm) kako bi
se dreniranje moglo obavljati u svim vremenskim prilikama.
Dubina drenaža kreće se od 80 do 150 cm, a drenažni se rov
usijeca u vodonosni sloj od 30 do 50 cm.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Drenaže

Podzemne, duboke ili zatvorene drenaže

Ukoliko je vodonosni sloj dubok, uzdužna se drenažna cijev

ugrađuje na dubinu od 100 do 150 cm ispod kolnika i na taj se
način snižava nivo procjedne vode sa brdske strane.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Drenaže

Podzemne, duboke ili zatvorene drenaže

Duboke drenaže, s obzirom na njihov položaj u odnosu na os

šumske ceste možemo podijeliti na:
uzdužne drenaže,
kose drenaže,
poprečne drenaže.

Na nagnutim terenima, osim površinske i osnovne podzemne

odvodnje (propusti), treba prikupiti veće količine vode s
padina terena (iznad šumske ceste) i provesti ih u duboke
uzdužne drenaže. Takove se drenaže postavljaju paralelno sa
šumskom cestom, udaljene su najmanje 10 m od vrha kosine
usjeka, u pravilu presijecaju vodonosni sloj, prihvaćaju vodu
sa strane i na taj način prosušuju teren.
ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE
ŠUMSKE PROMETNICE

Drenaže

Podzemne, duboke ili zatvorene drenaže

Odvodnja podzemnih voda uz potporni zid

Osim svoje osnovne namjene podzemne se drenaže koriste

pri saniranju klizišta.