Professional Documents
Culture Documents
VO R. MAKEDONIJA
Vo redakcija na
prof. d-r Vladimir Cvetanov
Skopje, 2006
1
Redakciski odbor:
Prof. d-r Vladimir Cvetanov (pretsedatel)
Prof. d-r Mirko Spiroski (~len)
Prof. d-r Jovanka Karaxinska-Bislimovska (~len)
d-r Jordan Minov (~len)
Avtori:
Prof. d-r Vladimir Cvetanov, Emeritus
Prof. d-r Jovanka Karaxinska-Bislimovska
Prof. d-r Elisaveta Stikova
d-r Jordan Minov
prim. d-r Neda E`ova
d-r Sne`ana Milkovska, dipl. biolog
ass. d-r Sne`ana Risteska-Ku~
d-r Olivera Spasovska
d-r Mimoza Marseni}
Izdava~i:
Institut za medicina na trudot, Skopje-Kolaborativen centar na SZO (IMT)
Makedonsko zdru`enie za bazi~na i klini~ka imunologija i alergologija (MZBKIA)
Za izdava~ite:
Prof. d-r Jovanka Karaxinska-Bislimovska, IMT
Prof. d-r Mirko Spiroski, MZBKIA
Dizajn na korica:
Ladislav Cvetkovski i Konstantin-Ko~ko Cvetanov
Lektor:
Len~e Danevska
Kompjuterska podgotovka:
Vlatko Qubenov, VMG DIGITAL - Skopje
Predgovor
PREDGOVOR
Sodr`ina
Predgovor ................................................................................... 3
A. Op{t del ............................................................................. 21
Redefinirawe na poznati fakti i poimi za alergiskite
bolesti ....................................................................................................23
Aktuelni soznanija za etiopatogenezata na alergiskite bolesti ...24
Revidirana klasifikacija i nomenklatura na alergiskite
bolesti ....................................................................................................26
Atopija .............................................................................................................. 27
Alergija............................................................................................................. 27
Alergeni ........................................................................................................... 27
Alergiski rinit ............................................................................................... 27
Alergiski konjunktivit .................................................................................. 28
Astma ................................................................................................................. 28
Alergiski bolesti na ko`ata ........................................................................ 28
Atopiski egzem/dermatit sindrom ................................................................ 28
Urtikarija ........................................................................................................ 29
Kontakten egzem/dermatit.............................................................................. 29
Alergija na hrana, lekovi i ubod od insekti .............................................. 29
Anafilaksa ...................................................................................................... 30
Literatura ...................................................................................................... 30
Relevantnost na nacionalniot - statisti~ki sistem za evaluacija
na alergiskite bolesti ..........................................................................31
Sostojbi vo Republika Makedonija.......................................................31
Primena na me|unarodna klasifikacija na bolestite
i bolestite so alergiska etiologija ....................................................32
Alergiski rinit .............................................................................................. 33
Alergiski konjunktivit .................................................................................. 34
Bronhijalna astma ........................................................................................... 35
Atopiski dermatit .......................................................................................... 36
Preosetlivost na lekovi .............................................................................. 37
Preosetlivost na hrana.................................................................................. 38
Alergija od insekti ........................................................................................ 39
Potreba od epidemiolo{ki istra`uvawa ................................................... 39
Literatura........................................................................................................ 40
Aeropalinolo{ki i klini~ko-epidemiolo{ki istra`uvawa vo
Makedonija ...............................................................................................41
Karakteristiki na gradovite vo koi e sprovedeno istra`uvaweto 41
Skopje (Sk) ........................................................................................................ 42
Dojran (Do) ........................................................................................................ 42
Ohrid (Oh)......................................................................................................... 43
Prilep (Pr)....................................................................................................... 43
Debar(De) .......................................................................................................... 43
Peh~evo (Pe) ..................................................................................................... 44
Literatura........................................................................................................ 44
Ass. d-r Sa{o B. Ass. d-r Dragan G. Mijakoski Ass. d-r Vladimir T.
Stoleski Institutot za medicina na Kendrovski, Dr.sci
Institutot za medicina trudot, Kolaborativen centar Republi~kiot zavod za
na trudot, Kolaborativen na SZO - Skopje zdravstvena za{tita -
centar na SZO - Skopje Skopje
A. Op{t del
22
Op{t del
reakcija koja{to se javuva 1-2 ~asa posle ekspozicijata na alergenot ({ema br.
1.). Il-5 ja stimulira maturacijata na eozinofilite vo koskenata sr`, nivnata
regrutacija od koskenata sr` i cirkulacijata vo soodvetnoto tkivo (respiratorna
mukoza, ko`a) i nivnata aktivacija (osloboduvawe na medijatori). Osobeno zna~ewe
imaat katjonskite proteini {to se osloboduvaat od eozinofilite (majorniot
bazi~en protein–MBP, eozinofilniot katjonski protein–EKP, eozinofilnata
peroksidaza i eozinofilniot nevrotoksin). Zaedno so drugite medijatori tie
se odgovorni za docnata alergiska reakcija (6-8 ~asovi posle ekspozicijata na
alergenot) i alergiskata inflamacija. Najva`ni, do sega poznati, kletki na
alergiskata reakcija se T-po 2, dendriti~nite kletki (dejstvuvaat kako protivgen-
prezentira~ki kletki - PPK), plazmocitite, mastocitite i eozinofilite, a se
smeta deka odredena uloga imaat i trombocitite, epitelnite i endotelnite
kletki.
Atopija
Atopijata se definira kako li~na ili familijarna predispozicija
za produkcija na IgE antitela kako odgovor na ekspozicija na niski dozi na
alergeni, obi~no proteini, i predispozicija za razvoj na tipi~ni simptomi kako
astma, rinokonjunktivit ili egzem/dermatit. Se potencira zna~eweto na terminot
atopija kako predispozicija, a ne bolest.
Alergija
Alergijata se definira kako reakcija na preosetlivost predizvika-
na od imunolo{ki mehanizmi. Reakciite na preosetlivost predizvikani od
neimunolo{ki mehanizmi (pr. preosetlivost na aspirin) se ozna~eni kako
nealergiska preosetlivost, a se napu{taat terminite psevdoalergiski reakcii,
idiosinkrazija i sl. Alergijata mo`e da bide posreduvana od protivtela ili od
kletki. Vo najgolem broj slu~ai, protivtelata odgovorni za alergiskite reakcii
pripa|aat na klasata IgE i ovoj tip alergija e ozna~en kako IgE-posreduvana
alergija. Treba da se potencira deka IgE-posreduvanite alergiski reakcii mo`at
da se javat i kaj neatopi~nite lica (pr. alergija na ubod od insekti, medikamentozna
alergija i dr.). Ne IgE-posreduvanata alergija e predizvikana od antitela od
drugite klasi, obi~no IgG (pr. denes retkata serumska bolest, alergiskiot alveolit
i dr.). Alergijata mo`e da bide predizvikana i od kletki, odnosno senzibilizirani
limfociti, pr. alergiskiot kontakten dermatit, celijakijata i dr.
Alergeni
Alergenite se protivgeni koi{to predizvikuvaat reakcii na
preosetlivost posreduvani od imunolo{ki mehanizmi. Vo najgolem broj slu~ai
alergenite {to reagiraat so IgE i IgG protivtelata se proteini, odnosno
glikoproteini so molekulska te`ina od 10 000 do 40 000 daltoni koi vo svojot
sostav imaat dosta polarni i hidrofilni aminokiselini, {to gi pravi pogodni
za vrzuvawe so razli~ni receptori. Poretko, niskomolekulski soedinenija, kako
izocijanatite ili anhidridite, mo`at da predizvikaat IgE-posreduvana alergiska
reakcija dejstvuvaj}i kako hapteni. Isto taka, pri kontaktniot alergiski dermatit
alergenite se niskomolekulski soedinenija (nikel, hrom, formaldehid i dr.) koi
dejstvuvaat kako hapteni i reagiraat so T li.
Alergiski rinit
Alergiskiot rinit se definira kako hroni~en rinit predizvikan od
imunolo{ki mehanizmi. Dokolku e doka`ana ulogata na IgE vo patogenezata
na alergiskiot rinit, toj se ozna~uva kako IgE-posreduvan alergiski rinit. Vo
dokumentot na SZO “Allergic rhinitis and its Impact on Asthma (ARIA)” se prepora~uva
terminite na dvete formi na IgE-posreduvaniot alergiski rinit, sezonskiot
i celogodi{niot, da se zamenat so terminite intermitenten i perzistenten
alergiski rinit, so toa {to za slu~aite na sezonskite nazalni simptomi {to se
javuvaat kaj licata senzibilizirani na poleni terminot sezonski alergiski rinit
e validen. Preostanatite formi na hroni~niot rinitis {to ne se predizvikani
od imunolo{ki mehanizmi (ozna~eni kako vazomotoren rinit, hiperreaktivna
rinopatija i sl.) se ozna~eni kako nealergiski rinit.
Alergiski konjunktivit
Alergiski konjunktivit e vospalenie na konjunktivata predizvikano od
imunolo{ki mehanizmi. IgE-posreduvaniot alergiski konjunktivit se javuva
vo forma na intermitenten ili perzistenten. Alergiski rinokonjunktivit e
vospalenie na nazalnata sluznica i konjunktivata predizvikano od imunolo{ki
mehanizmi. Preostanatite formi na konjunktivit koi{to ne se predizvikani od
imunolo{ki mehanizmi se ozna~eni kako nealergiski konjunktivit.
Astma
Astmata vo ~ija patogeneza se doka`ani imunolo{kite mehanizmi, odnosno
ulogata na IgE, e ozna~ena kako alergiska astma, dodeka vo drugite slu~ai se
raboti za nealergiska astma. Se prepora~uva napu{tawe na terminite extrinsic i
intrinsic astma, odnosno egzogena i endogena astma.
Urtikarija
Alergiskata urtikarija pretstavuva forma na urtikarija predizvikana
od imunolo{ki mehanizmi. Vo slu~aite na doka`ana uloga na IgE protivtelata
vo patogenezata se koristi terminot IgE-posreduvana urtikarija. Nealergiska
urtikarija e forma na urtikarija predizvikana od neimunolo{ki mehanizmi.
Kontakten egzem/dermatit
Alergiski kontakten egzem/dermatit e forma na kontaktniot dermatit
predizvikana od imunolo{ki mehanizmi, dominantno celularni (T-po 1). Terminot
iritanten/toksi~en kontakten dermatit se prepora~uva za slu~aite vo ~ija{to
patogeneza ne se vklu~eni imunolo{kite mehanizmi.
Anafilaksa
Anafilaksata pretstavuva te{ka, `ivotno-zagrozuva~ka, generalizirana
ili sistemska reakcija na preosetlivost. Anafilakti~kata reakcija se razviva
postepeno, odnosno po~nuva so ~e{awe vo grloto, dlankite ili tabanite i lokalna
urtikarija, se razviva vo multiorganska reakcija vo koja dominira te{ka forma
na bronhospazam, a kulminira so te{ka forma na hipotenzija i kardiovaskularen
kolaps. Hipotenzijata i te{ka forma na bronhospazam ne mora da bidat prisutni
za reakcijata da se ozna~i kako anafilakti~na. Alergiska anafilaksa pretstavuva
reakcija predizvikana od imunolo{ki mehanizmi. Obi~no se raboti za IgE-
posreduvana anafilaksa, pr. predizvikana od konsumirawe kikiritki ili ubod od
p~ela. Poretko anafilakti~nata reakcija e predizvikana od IgG ili kleto~no-
posreduvani mehanizmi. Drugite, mnogu poretki reakcii na preosetlivost vo koi
ne se vklu~eni imunolo{ki mehanizmi se ozna~eni kako nealergiska anafilaksa,
a se prepora~uva napu{tawe na terminot anafilaktoidna reakcija.
Literatura
1. Van Cauwenberge P. Changing the nomenclature: fashion or necessity? Allergy 2001; 56
(9): 809-812.
2. Johansson SOG, Hourihane JO’B, Bousquet J et al. A revised nomenclature for allergy. An
EEACI position statement from the EAACI nomenclature task force. Allergy 2001; 56 (9):
813-824.
3. Bousquet J, Ansotegui R, van Ree R et al. European Union meets the challenge of the grown
importance of allergy and asthma in Europe. Allergy 2004; 59: 1-5.
4. Bousquet J. Allergy as a global problem: “Think globally, act globally”. Allergy 2002; 57:
661-662.
5. Bonini S. ARIA and GAP extending still further. Summer School’02, Sofia. Bulgaria.
6. Frew AJ. Allergic basis of asthma. Eur Resp Mon 2003; 8 (23), 74-84.
7. Mosmann TR, Sad S. The expanding universe of T-cells subsets: Th1, Th2 and more.
Immunology Today 1996; 17: 139-146.
8. von Hertzen LC, Haahtela T. Asthma and atopy – the price of affluence? Allergy 2004; 59:
124-138.
9. Punnonen J, Aversa G, Cocks BG et al. Role of IL-4 and IL-13 in synthesis of IgE and
expression of CD23 by human B-cells. Allergy 1994; 49: 576-586.
10. Frew AJ, Kay AB. Eosinophils and T-lymphocytes in late fase allergic reactions. J Allergy
Clin Immunol 1990; 85: 533-539.
11. Munitz A, Levi-Schaffer F. Eosinophils: “new” roles for “old” cells. Allergy 2004; 59: 268-
272.
12. Spiroski M, Kolevski P. Osnovni imunolo{ki metodi. Skopje: MEDIS -
informatika, 1995: 93-104.
13. Spiroski M. Nau~niot trud - da se napi{e i da se objavi. Skopje: Institut za
imunobiologija i humana genetika, 2002: 162-167.
Alergiski rinit
Spored MKB-10, ova zaboluvawe spa|a vo grupata na drugi bolesti na respirator-
niot trakt {to se klasificiraat vo kategorijata J30-J39. Koristej}i ja
trozna~nata klasifikacija alergiskiot rinit spa|a vo grupata J30-vazomotoren i
alergiski rinit. So primena na ~etirizna~nata klasifikacija se otvora mo`nost
za dopolnitelna klasifikacija na site zna~ajni dijagnosti~ki aspekti na ovoj
entitet, i toa:
• J30.0 vazomotoren rinit
• J30.1 alergiski rinit predizvikan so polen (dadenite sinonimi se:
alergija na polen, polenska treska i polinoza)
• J30.2 drug sezonski alergiski rinit
• J30.3 drug alergiski rinit (dolgogodi{en alergiski rinit)
• J30.4 alergiski rinit, neozna~eno
Izve{tajnite kategorii spored koi se prezentira utvrdeniot morbiditet
vo dejnosta za zdravstvena za{tita na decata, u~ili{nite deca i mladinata, kako
i i vo slu`bite za op{ta medicina i zdravstvena za{tita na rabotnicite se vo
soglasnost so MKB – 10 Listata za tabelirawe na morbiditet. Vo nea alergiskiot
rinit e prika`an zbirno, vo edna golema grupa na entiteti koi se odnesuvaat na
bolesti na nosot i nazalnite sinusi i se bele`at so {ifrite J30-J31, J33-J34.
So ogled na toa deka ovie grupi bolesti zna~ajno u~estvuvaat vo strukturata
na respiratornite morbiditet kaj site populacioni grupi, jasno se nametnuva
zaklu~okot deka alergiskiot rinit, kako specifi~en entitet, ne mo`e da bide
analiziran vo odnos na negovata frekvencija na javuvawe.
Vo prodol`enie se prika`ani dostapnite podatoci koi se odnesuvaat na
registriraniot morbiditet vo ambulantno-poliklini~kata dejnost vo Republika
Makedonija od alergiski rinit za periodot od 1998 do 2000 godina.
Vazomotoren i alergi~en rinit, hroni~en rinit, nazofaringit i faringit i drugi
zaboluvawa na nosot i nazalnite sinusi vo Republika Makedonija vo period od 1998 do
2000 godina
J30-J31
1998 1999 2000
J33-J34
broj stapka/10000 broj stapka/10000 broj stapka/10000
0-6 godini ma`i 535 49,35 881 81,27 947 87,36
`eni 401 39,7 733 72,57 828 81,97
Vkupno 936 44,7 1614 77,07 1775 84,76
{kolska ma`i 556 41,16 895 66,26 746 55,22
`eni 502 39,42 791 62,11 695 54,58
Vkupno 1058 40,32 1686 64,25 1441 54,91
op{ta ma`i 1504 19,53 1346 17,48 2024 26,28
`eni 1049 13,4 1438 18,36 1881 24,02
Vkupno 2553 16,44 2784 17,92 3905 25,14
medicina na
ma`i 4615 67,5 3761 55,01 3565 52,14
trud
`eni 4233 62,55 3190 47,14 2920 43,15
Vkupno 8848 65,04 6951 51,1 6485 47,67
Alergiski konjunktivit
Spored MKB-10 ova zaboluvawe spa|a vo grupata zaboluvawa na konjuktivata {to
se klasificiraat vo kategorijata N10-N13, pri {to vo trozna~nata kategorija
N10 spa|aat:
• N10.0 mukopurulenten konjunktivit
• N10.1 akuten atopi~en konjunktivit
• H10.2 drug akuten konjunktivit
• N10.3 akuten konjunktivit, neozna~eno
• N10.4 hroni~en konjunktivit
• H10.5 blefarokonjunktivit
• H10.8 drug konjunktivit
• N10.9. konjunktivit, neozna~eno
Od prikazot jasno proizleguva deka MKB-10 duri i so primena na
~etirizna~nata klasifikacija ne dava mo`nost za klasifikacija na alergiskiot
konjunktivit, tuku toj se stava vo kategorijata na drug konjunktivit (N10.8).
Izve{tajnite kategorii spored koi se prezentira utvrdeniot morbiditet
vo dejnosta za zdravstvena za{tita na decata, u~ili{nite deca i mladinata i vo
slu`bite za op{ta medicina i zdravstvena za{tita na rabotnicite proizleguvaat
od MKB - 10 Listata za tabelirawe na morbiditet. Poradi toa vo oficijalnata
zdravstvena statistika alergiskiot konjnuktivit e prika`an zbirno, vo grupata
bolesti na konjunktivata (N10-N13) kade pokraj ova zaboluvawe spa|aat i drugite
zaboluvawa na konjunktivata.
Podatocite koi se odnesuvaat na sostojbata vo odnos na alergiskiot
konjnuktivit vo Republika Makedonija vo periodot 1998-2000 godina se prika`ani
vo prodol`enie.
Registriran morbiditet od konjunktivit i drugi zaboluvawa na konjunktivata vo
Republika Makedonija vo period od 1998 do 2000 godina
H10-H13 1998 1999 2000
broj stapka/10000 broj stapka/10000 broj stapka/10000
0-6 godini ma`i 7169 661,32 7016 647,21 8449 779,4
`eni 6329 616,96 6232 616,96 7483 740,8
Vkupno 13498 644,55 13248 632,62 15932 760,78
{kolska ma`i 5426 401,7 4753 351,87 4489 332,32
`eni 5346 419,78 4909 385,47 4334 340,32
Vkupno 10772 410,47 9662 368,18 8823 336,2
op{ta ma`i 10381 134,81 10362 134,56 10242 133,01
`eni 10117 129,19 10687 136,47 10549 134,7
Vkupno 20498 131,98 21049 135,52 20791 133,86
medicina na
ma`i 1507 22,04 1561 22,83 1849 27,04
trud
`eni 1641 24,25 1226 18,12 1451 21,44
Vkupno 3148 23,14 2787 20,49 3300 24,26
Bronhijalna astma
Spored MKB-10 alergiskata astma e pretstavena so trozna~nata kategorija J45
kade spa|aat slednive ~etirizna~ni kategorii:
• J45.0 predominantno alergiska astma, koja gi opfa}a slednive
kategorii: alergiski bronhit, rinit so astma, atopi~na astma,
ekstrinzi~na atopi~na astma i senska treska so astma.
• J45.1 nealergiska astma
• J45.8 me{ana astma
• J45.9 astma, neozna~eno
Kategorijata J46 spored MKB-10 e rezervirana za status asrmatikus (akutna
te{ka forma na astma).
Spored MKB-10 Listata za tabelirawe, kategoriite J45 i J46 se
prika`uvaat zaedno. Ovoj pristap e primenet i vo nacionalnite listi za pribirawe
na podatocite vo slu`bite za zdravstvena za{tita na decata, na u~ili{nite deca i
mladinata i na slu`bite za op{ta medicina.
So ogled na specifi~nostite na morbiditetot na rabotni~kata populacija,
vo nacionalnite listi za tabelirawe na morbiditetot vo slu`bata za zdravstvena
za{tita na rabotnicite, pokraj kategoriite J45-J46 vnesena e i ~etirizna~nata
kategorija J45.0.
Preosetlivost na lekovi
Preosetlivosta na adekvaten lek ili medikament {to e soodvetno apliciran vo
MKB-10 se ozna~uva so T88.7. Toa e ~etirizna~na kategorija od grupata na drugi
komplikacii od hirur{ka i medicinska nega, neklasificirani na drugo mesto
(T88), kade spa|aat u{te i:
• T88.0 infekcija po imunizacija
• T88.1 drugi komplikacii na imunizacija (isklu~uva anafilakti~ki {ok i
drugi serumski reakcii)
• T88.2 {ok poradi anestezija
• T88.3 maligna hipertermija poradi anestezija
• T88.4 neuspe{na ili te{ka intubacija
• T88.5 drugi komplikacii na anestezija
• T88.6 anafilakti~en {ok poradi nesakan efekt na adekvaten lek ili
medikament, soodvetno apliciran, pri {to se isklu~uva
anafilakti~kiot {ok od serum (T80.5)
• T88.7 neozna~en nesakan efekt od lek ili medikament, vklu~uvaj}i
alergi~na reakcija, preosetlivost i idiosinkrazija
• T88.8 drugi komplikacii
• T88.9 komplikacii od hirur{ka i medicinska nega, neozna~eno
Treba da se odbele`i deka MKB-10 dava mo`nost i za klasifikacija na
fotoalergiskiot odgovor na lek (L56.1) i na fototoksi~niot odgovor na lek
(L56.0).
Vo listite za tabelirawe preosetlivost na lekovi isto taka se prika`uva
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 37
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
Preosetlivost na hrana
Vo rutinskata praktika za ozna~uvawe na preosetlivost so hrana spored MKB-10
ima nekolku mo`nosti koi se determinirani pred s¢ so na~inot na koj hranata doa|a
vo kontakt so ~ovekoviot organizam i se manifestiraat patolo{ki zbidnuvawa,
i toa:
Alergija od insekti
Spored MKB-10, alergijata so insekti mo`e da se klasificira vo grupata toksi~ni
efekti od kontakti so otrovni `ivotni (T63), kade spa|aat:
• T63.0 zmiski otrov
• T63.1 otrov od drugi vle~ugi
• T63.2 otrov od skorpija
• T63.3 otrov od pajak
• T63.4 otrov od drugi artropodi (kasnuvawe ili ubod od insekt, otroven)
• T63.5 toksi~en efekt od kontakt so riba
Isto taka spored MKB-10 za klasifikacija na alergijata od insekti se
koristi i trizna~nata kategorija H23 – kontakt so str{ni, osi i p~eli od golemata
grupa sostojbi ozna~eni kako kontakt so otrovni `ivotni i rastenija (H20-H29)
Spored posebnite listi za tabelirawe na MKB-10, predvidena e mo`nost
za tabelirawe na alergijata od insekti vo grupata na sostojbi nazna~ena kako
toksi~ni efekti od supstancii, glavno nemedicinski spored izvorot (T51-T65),
{to e istovetno primeneto i vo nacionalnite listi za tabelirawe na podatocite,
nivno pribirawe i objavuvawe. Kontaktite so otrovni `ivotni i rastenija ne se
predvideni da se tabeliraat spored posebnite listi za tabelirawe na mortalitetot
i morbiditetot na MKB-10, a vo nacionalnite listi za tabelirawe ovaa kategorija
(H23) e stavena vo edna ogromna grupa trizna~no {ifrirani bolesti i sostojbi
ozna~eni kako drugi nadvore{ni pri~ini za slu~ajna povreda (W00 – X30 i X39-
X59).
I vo odnos na alergijata od insekti povtorno e identi~en zaklu~okot,
kako i za prethodnite zaboluvawa, deka nacionalnite raspolo`ivi podatoci za
epidemiologijata na ovie bolesti se celosno nesoodvetni na celta za utvrduvawe
na osnovnite epidemiolo{ki karakteristiki, frekvencijata i dinamikata na
nivnoto javuvawe.
Literatura
1. Ambulantno-poliklini~ki morbiditet vo Republika Makedonija. Republi~ki
zavod za zdravstvena za{tita Skopje, 1998-2000.
40 Institut za medicina na trudot - Kolaborativen centar na SZO
Op{t del
Skopje (Sk)
Skopskata Kotlina, pretstavuva relativno dobro izdiferencirana prostorna
celina, smestena vo severniot del na R. Makedonija, zazemaj}i go gorniot tek na
r. Vardar. Vo ramkite na svojata granica, Skopskata Kotlina zafa}a povr{ina
od 1924,215 km2, a toa iznesuva 7,6% od vkupnata povr{ina, koja £ pripa|a na R.
Makedonija.
Skopje e urban centar, so mo{ne {irok gravitaciski radius i najzna~aen
centar vo Republikata, vo koj e koncentrirana edna ~etvrtina od nejzinata
populacijata. Spored podatocite na Dr`avniot zavod za statistika, Skopje ima 506
926 `iteli spored popisot od 2002 god. Gradot go zazema sredniot del od Skopskata
Kotlina i pripa|a vo zonata na toploto kontinentalno podra~je. Prose~nata
godi{na temperatura za Skopje iznesuva 12oC, dodeka srednoto godi{no koli~estvo
vrne`i iznesuva okolu 501,7 mm.
Od celokupniot kompleks na vlijanija, sekako deka vlijanieto na
kontinentalno-mediteranskata klima (kako i nejzinite modifikacii na povisokite
podra~ja so efektot na planinskata klima) e eden od najdominantnite faktori
vrz izgledot na vegetacijata na dadenata teritorija. Vrz osnova na analizite na
podatocite od Ministerstvoto za zemjodelstvo, {umarstvo i vodostopanstvo, na
vertikalniot profil na Skopskata Kotlina, kako i spored klasifikacijata na
nekoi na{i avtori i podatocite, se registrirani sedum klimatsko-vegetaciono-
po~veni podra~ja. Tie se rezultat na regionalnite klimatski uslovi na
mestorastewe, razli~nite ekolo{ki uslovi i sekako vlijanieto na antropogenite
faktori.
Dojran (Do)
Dojranskata Kotlina pretstavuva prostorna celina koja e smestena vo jugoisto~niot
del na R. Makedonija. Taa e grani~en i ekolo{ki region, koj go zafa}a najniskiot
del na slivnoto podra~je od dolniot tek na rekata Vardar.
Gradot Dojran e turisti~ki centar so {irok gravitaciski radius.
Spored popisot od 2002 god., Dojran ima 3 426 `iteli. Gradot e smesten na bregot
na Dojranskoto Ezero na nadmorska viso~ina od 180 m i pripa|a vo zonata na
submediteranskoto podra~je. Prose~nata godi{na temperatura iznesuva 14,2oC,
dodeka srednoto godi{no koli~estvo vrne`i iznesuva okolu 645 mm. Inaku, ovoj
grad ima nizok stepen na aerozagadenost spored Prostorniot plan na R. Makedonija
od 1998 god.
Vo Dojranskata Kotlina se registrirani osum klimatsko-vegetaciono-
po~veni podra~ja. Tie se rezultat na hidrolo{kite uslovi, na razli~ni ekolo{ki
uslovi, a sekako i na vlijanijata na antropogenite faktori.
Ohrid (Oh)
Ohridsko-Stru{kata Kotlina, pretstavuva relativno dobro izdiferencirana
prostorna celina, koja e smestena vo jugozapadniot del na R. Makedonija i zafa}a
del od slivnoto podra~je na rekata Crn Drim.
Gradot Ohrid le`i na dopirot me|u jugoisto~niot del na Kotlinata i
Ezeroto, na ramen prostor, izdigaj}i se na ridot na ~ij vrv se nao|aat ostatoci od
srednovekovna tvrdina. Denes, toj e najgolemiot i najatraktiven urban turisti~ki
centar na ovaa teritorija, so mo{ne {irok gravitaciski radius, smesten na
nadmorska viso~ina od 760 m. Spored popisot od 2002 god. Ohrid ima 55 749
`iteli.
Gradot pripa|a vo zonata na toploto kontinentalno podra~je. Prose~nata
godi{na temperatura iznesuva 11,2oC, dodeka srednoto godi{no koli~estvo vrne`i
iznesuva okolu 689 mm.
Vo Ohridsko-Stru{kata Kotlina, registrirani se {est klimatsko-
vegetacisko-po~veni podra~ja. Tie se rezultat na regionalnite klimatski uslovi
na mestorastewe, ekolo{ki uslovi, a sekako i na vlijanijata na antropogenite
faktori.
Prilep (Pr)
Prilepskata Kotlina pretstavuva prostorna celina, koja e smestena vo centralniot
del na R. Makedonija. Kotlinata reljefno e dosta karakteristi~na po svojata
planinska opkolenost (osven kon jug), a go zazema Prilepskoto Pole (najniskiot
del). Taa zafa}a delovi od slivnoto podra~je na rekite Crna i Stara Reka. Vo ovaa
Kotlina se smesteni gradovite Prilep i Kru{evo.
Gradot Prilep e smesten vo isto~niot del od Prilepskata Kotlina. Toj
e urban centar, so {irok gravitaciski radius. Gradot e smesten na nadmorska
viso~ina od 673 m. Spored popisot od 2002 god., Prilep ima 76 768 `iteli.
Gradot pripa|a vo zonata na toploto kontinentalno podra~je. Prose~nata
godi{na temperatura iznesuva 11,2oC, dodeka srednoto godi{no koli~estvo vrne`i
iznesuva okolu 557 mm.
Vo Prilepskata Kotlina, se registrirani {est klimatsko-vegetacisko-
po~veni podra~ja. Tie se rezultat na regionalnite klimatski uslovi, razli~ni
ekolo{ki uslovi i sekako na vlijanijata na antropogenite faktori.
Debar (De)
Debarskata Kotlina pretstavuva grani~na oblast so R. Albanija, rasprostraneta
vo zapadniot del na R. Makedonija, koja e i reljefno dosta karakteristi~na po
svojata planinska opkolenost. Taa zafa}a delovi od slivnoto podra~je na rekite
Crn Drim i Radika.
Gradot Debar e funkcionalen centar za svojata neposredna okolina so
mal gravitaciski radius. Gradot e smesten na nadmorska viso~ina od 675 m, vo
neposredna blizina na Debarskoto Ezero. Spored popisot od 2002 god. Debar ima
19542 `iteli.
Ovoj grad pripa|a vo zonata na toploto kontinentalno podra~je. Vo nego
nema locirano meteorolo{ka stanica, no so cel da se dobie pribli`na slika,
zemeni se podatoci od meteorolo{kata stanica Mavrovi Anovi. Prose~nata
Peh~evo (Pe)
Peh~evskata Kotlina pretstavuva grani~na oblast so R. Bugarija,
rasprostraneta vo isto~niot del na R. Makedonija, koja e i reljefno dosta
karakteristi~na po svojata planinska opkolenost (slika 3). Taa zafa}a delovi
od slivnoto podra~je na rekata Bregalnica. Vo teritorijata na istra`uvawe
pripa|aat gradovite Peh~evo i Berovo.
Gradot Peh~evo e so mal gravitaciski radius, a za svojata neposredna
okolina toj pretstavuva funkcionalen centar, so poslabo razvieni sekundarni
dejnosti. Spored popisot od 2002 god. Peh~evo ima 5517 `iteli. Ovoj grad
pripa|a vo zonata na ladnoto kontinentalno podra~je. Vo nego nema locirano
meteorolo{ka stanica, pa so cel da se dobie pribli`na slika, zemeni se podatoci
od gradot Berovo. Prose~nata godi{na temperatura za Berovo iznesuva 8,8oC,
dodeka srednoto godi{no koli~estvo vrne`i, iznesuva okolu 632 mm.
Vo Peh~evskata Kotlina se registrirani pet klimatsko-vegetaciono-
po~veni podra~ja (slika 3). Tie se rezultat na regionalnite klimatski uslovi na
mestorastewe, razli~ni ekolo{ki uslovi i sekako na vlijanijata na antropogenite
faktori, od koi se nastanati i drugi vidovi {umi i pasi{ta, no vo ovaa Kotlina
tie se vo pomal broj.
Literatura
1. Cvetanov V, Stikova E, Karaxinska-Bislimovska J, E`ova N. Definicija i
epidemiologija na naj~estite alergiski zaboluvawa. Mak. med. pregled 1991;
5-6: 166-171, Skopje.
2. Milkovska S. Aeropalinolo{ki istra`uvawa na teritorijata na R. Makedonija
i nivnoto zna~ewe za alergizacijata na respiratorniot sistem. Doktorska
disertacija. Univerzitet “Sv. Kiril i Metodij”. Prirodno-matemati~ki
fakultet. Institut za biologija. Skopje, 2002.
B. Aeropalinolo{ki
monitoring
46
Aeroalergeni od nadvore{na sredina
1.1. Definicija
Spored Britanskata aerobiolo{kata federacija “Aeropalinologijata e nau~na
disciplina koja go izu~uva transportot na PZ niz atmosferata, osobeno
izvorot, nivnoto osloboduvawe vo atmosferata, disperzijata i depozicijata,
kako i nivnoto vlijanie vrz rastitelnite, `ivotnskite i ~ove~kite
sistemi”, odnosno, aeropalinologijata kako segment na aerobiologijata ja
prou~uva polenskata mikroflora vo slobodnata atmosfera.
A B
Slika 4. Ambrosia artemisifolia L. (A) i polenovi zrna (B)
54 Institut za medicina na trudot - Kolaborativen centar na SZO
Aeroalergeni od nadvore{na sredina
1.5. Rezultati
Visokata prevalencija na alergiskite zaboluvawa vo svetot i kaj nas ja nametnuvaat
potrebata od multicentri~na strategija za nivnoto re{avawe. Relevantnata
va`nost na multicentri~nosta e fokusirana, pred se od {irokiot dijapazon
na raznovidnite industriski i biolo{ki zagaduva~i koi se detektiraat kako
alergogeni, kako i nivnoto sinergisti~ko dejstvuvawe.
Motivot za izveduvaweto na istra`uvaweto e povrzan so kriti~koto
sogleduvawe na nedostatocite na prvite epidemiolo{ki i aeropalinolo{ki
ispituvawa kaj nas i so potrebata na nivo na celata zemja da se dobijat
reprezentativni podatoci za polenozite. Zatoa, pokraj Skopje, so vklu~uvaweto
na gradovite Dojran, Ohrid, Prilep, Debar i Peh~evo, vo na{ite istra`uvawa,
polenskiot monitoring i klini~ko-epidemiolo{kite istra`uvawa na nivo na
celata zemja go dobivaat svoeto vistinsko zna~ewe kako multicentri~na studija.
1.5.1. Skopje
Aparatot vo Skopje be{e postaven na ramen pokriv, na zgradata na Institutot za
medicina na trudot, na viso~ina od 7,5 m od povr{inata, so slednive koordinati:
λ=21° 27′09′′; ϕ=42° 01′16′′ i Ζ=275 m n.v.
Gradot Skopje se karakterizira so bogato hortikulturno raznoobrazie.
Vo tekot na istra`uvanite godini, so najgolemi koli~estva od dendroflornite
taksoni u~estvuvaat: Betula (breza), Pinaceae (borovi) Cedrus (kedar), Platanus
(~inar), Cupressaceae (kiparisi), Quercus (dab) i Fraxinus (jasen); a od zeljestite:
Poaceae (`itni rastenija), Urticaceae (koprivi), Plantago (tegavec) i Chenopodiaceae/
Amaranthaceae (lobodi / {tirovi).
Vo ovoj grad vo sporedba so drugite, se registrirani najvisoki koncentracii
na Cedrus (kedar), Betula (breza), Platanus (~inar), Acer (javor), Populus (topola),
Morus (dudinka) i Fraxinus (jasen), no niski koncentracii na Fagus (buka).
1.5.2. Dojran
Aparatot za zemawe primeroci vo Dojran be{e postaven vo dvorot na kasarnata, na
slednive koordinati: λ= 22° 42′44′′; ϕ=41°10′42′′ i Ζ=160 m n.v.
Gradot Dojran se karakterizira so prisustvoto na taksoni od krajre~nata
i blatna vegetacija. Vo tekot na istra`uvanite godini, so najgolemi koli~estva
PZ od dendroflornite taksoni u~estvuvaat Cupressaceae (kiparisi), Pinaceae
(borovi) (Cedrus- kedar), Quercus (dab), Ulmus (brest), Platanus (~inar) i Juglans
(orev); a od zeljestite Poaceae (`itni rastenija), Urticaceae (koprivi), Asteraceae
(slo`nocvetni), Plantago (tegavec) i Rumex ({tavej).
Vo Dojran, vo sporedba so drugite gradovi, se registrirani povisoki
koncentracii na taksonite koi{to se svojstveni samo za ovoj objekt - Ulmus (brest)
i Sambucus (bozel), potoa i visoki koncentracii na Rosaceae (rozi), Fabaceae
(peperugocvetni), Olea (maslinka), Myrtus (gr~ki ~aj) i Koelreuteria (kelterija), kako
i Urticaceae (koprivi), Chenopodiacea /Amaranthaceae (lobodi / {tirovi) i Apiaceae.
Vo ovoj objekt se registrirani i najvisoki koncentracii na Morus (crnica),
Platanus (~inar), Cupressaceae (kiparisi), Juglans (orev), no niski na Tilia (lipa).
Polenoviot period po~nuva porano, a zavr{uva podocna vo sporedba so ostanatite
objekti.
1.5.3. Ohrid
Aparatot za samplirawe na PZ vo Ohrid be{e postaven na ramen pokriv od
zgradata na Medicinskiot centar, na viso~ina od 8,5 m od povr{inata, so slednive
koordinati: λ= 20° 49′20′′; ϕ=41° 06′56′′ i Ζ=705 m n.v
56 Institut za medicina na trudot - Kolaborativen centar na SZO
Aeroalergeni od nadvore{na sredina
1.5.4. Prilep
Aparatot za samplirawe be{e postaven na ramen pokriv na Medicinskiot centar-
Prilep, na viso~ina od 8,5 m, na slednive koordinati: λ=21° 34′07′′; ϕ=41° 20′39′′ i
Ζ=660 m n.v.
Vo gradot Prilep, vo tekot na istra`uvanite godini, so najgolemi koli~e-
stva od dendroflornite taksoni u~estvuvaat: Cupressaceae (kiparisi), Quercus (dab),
Pinaceae (borovi), Tilia (lipa) i Corylus (leska); a od zeljestite: Poaceae (`itni
rastenija), Plantago (tegavec), Rumex ({tavej), Chenopodiaceae/Amaranthaceae (lobodi/
{tirovi), Urticaceae (koprivi) i Asteraceae (slo`nocvetni). Ovoj grad, vo sporedba so
drugite, go karakteriziraat povisoki koncentracii na: Corylus (leska), Tilia (lipa),
Populus (topola), Quercus (dab) i Koelreuteria (kelreuterija), kako i bogata zastapenost
na zeljestite taksoni, od koi dominiraat: Poaceae (`itni rastenija), Rumex ({tavej),
Chenopodiacea/Amaranthaceae (lobodi/ {tirovi) i Plantago (tegavec). Najzna~ajnite
taksoni registrirani vo Prilep, kako i nivnite vremenski i koncentraciski
karakteristiki, se prezentiran vo polenoviot kalendar za gradot Prilep.
Tabela 5. Sredna godi{na procentualna zastapenost na polenovite zrna na sedum taksona
vo gradot Prilep
PRILEP
Taksoni Polen%
Dendroflora Drvenesti rastenija 70,7
Poaceae Trevi 16,6
Chenopodiaceae Lobodi 1,8
Artemisia Pelin 0,6
Urticaceae Koprivi 1,6
Plantago Tegavec 4,1
Ambrosia Ambrozija 0,1
1.5.5. Debar
Aparatot za samplirawe na PZ be{e postaven na ramen pokriv od Medicinskiot
centar-Debar na 8 m nad zemja (λ= 20° 32′ 03′′; ϕ=41° 31′ 19′′; Ζ= 675 m n.v.).
Vo gradot Debar, vo tekot na istra`uvanite godini, so najgolemi koli~estva
PZ od dendroflornite taksoni u~estvuvaat: Cupressaceae, Pinaceae (borovi), Cedrus
(kedar), Tilia (lipa) i Quercus (dab); a od zeljestite; Poaceae (`itni rastenija),
Urticaceae (koprivi), Plantago (tegavec) i Asteraceae (slo`nocvetni).
Ovoj grad, vo sporedba so drugite, go karakteriziraat najvisoki koncentracii
na; Salix (vrba), Tilia (lipa), Corylus (leska), Castanea (kosten), Carpinus (gaber),
Cedrus (kedar) i Larix (lariks), kako i Urticaceae (koprivi) i Plantago (tegavec), a
karakteristi~no e i prisustvoto na pogolem broj PZ vo sporedba so drugite gradovi
od Cornus (dren), Fabaceae (peperugocvetni) i Ericaceae (vo niski koncentracii), no
niski koncentracii na Platanus (~inar).
Tabela 6. Sredna godi{na procentualna zastapenost na polenovite zrna na sedum taksona
vo gradot Debar
DEBAR
Taksoni Polen%
Dendroflora Drvenesti rastenija 70,8
Poaceae Trevi 15,6
Chenopodiaceae Lobodi 0,9
Artemisia Pelin 1,3
Urticaceae Koprivi 5,6
Plantago Tegavec 3,2
Ambrosia Ambrozija 0,1
Vo Debar najvidliva e korelacijata i dinamikata na brojot na PZ i
taksonomskite vidovi vo odnos na temperaturnite priliki. Taka, studenite meseci
vo godinata (noemvri, dekemvri, januari i po~etokot na fevruari) obezbeduvaat
“~ist vozduh”, odnosno ne se registrirani PZ osven na kedrusot.
1.5.6. Peh~evo
Aparatot za samplirawe na PZ be{e postaven na ramen pokriv, na zgradata na
Zdravstveniot dom-Peh~evo na viso~ina od 8 m nad po~vata na slednive koti: λ=
22° 52′ 30′′; ϕ=41° 45′ 37′′; Ζ= 1000 m n.v.
Vo gradot Peh~evo, vo tekot na istra`uvanite godini, so najgolemi
koli~estva od dendroflornite taksoni u~estvuvaat: Pinaceae (borovi), Cupressacea
(koparisi), Betula (breza), Quercus (dab), Fagus (buka), Carpinus (gaber) i Salix (vrba);
a od zeljestite: Poaceae (`itni rastenija), Urticaceae (koprivi), Plantago (tegavec)
i Artemisia (pelin).
Vo ovoj grad, vo sporedba so drugite, e registrirana povisoka procentualna
zastapenost na zeljestite rastenija (Urticaceae- koprivi i Plantago- tegavec), kako
i povisoki koncentracii na PZ od Pinaceae (borovi), Fagus (buka), Betula (breza) i
Alnus (evla), no niski koncentracii na Tilia (lipa).
1.5.8. Senzibilizacija-povrzanost so PZ
Vo odnos na prevalencijata na senzibilizacijata kon polenskite alergeni
koja{to kaj vozrasnite ispitanici iznesuva 27,5%, najvisoka prevalencija na
senzibilizacijata poka`uvaat alergenite od grupata na pleveli (19,4%). Kako
najpotenten alergen e registrirana lobodata (Chenopodium sp.) zastapena so 13,0%
(tabela 8). Kaj ispitanicite so manifesten SAR, taa u~estvuva so 30,5%, a kaj
alergiskata astma so 58,3%. Prevalencijata na senzibilizacija kon grupata trevi
iznesuva 18%, a na grupata drvja 11,9%.
Najvisoka prevalencija na polenskata senzibilizacija be{e registrirana
kaj licata so alergiski konjunktivit (87,2%).
Pozitiven KT
Negativen KT
34,8%
65,2%
Tabela 10. Sredna godi{na procentualna zastapenost na polenovite zrna na sedum taksoni
i pozitivni ko`ni testovi vo {este istra`uvani gradovi
Skopje Polen vo % Pozitiven KT vo %
Dendroflora 88,4 5,5
Poaceae 6,1 13
Chenopodiaceae 1,1 15
Artemisia 0,2 15
Urticaceae 1,5 8,5
Plantago 1,1 6,5
Ambrosia 0,2 6,5
Skopje SAR e komparativno najniska so 8,5%. Isto taka, ako se komparira ovaa
prevalencija za gradot Skopje so rezultatite od epidemiolo{kata studija izvedena
vo 1996 god., kade prevalencijata na SAR e 7,1%, evidentno e deka prevalencijata
e sosema lesno zgolemena. Pri~inite za razlikite vo prevalencijata na SAR,
so najvisoka vrednost vo gradot Prilep, ne se sosema jasni. Ako se baraat od
aeropalinolo{ki aspekt, gradot Prilep se karakterizira vo sporedba so
drugite gradovi so povisoki koncentracii na Corylus (leska), Tilia (lipa), Populus
(topola), Quercus (dab) i Koelreuteria (kelreuterija), kako i bogata zastapenost na
zeljestite taksoni, od koi dominiraat Poaceae (`itni rastenija), Rumex ({tavej),
Chenopodiacea/Amaranthaceae (lobodi/ {tirovi) i Plantago (tegavec). Mo`no e tokmu
vakvata originalna polenska alergogena kompozicija i koncentracii da se eden od
faktorite za visokata prevalencija na SAR, no sekako treba da se zemat predvid i
genetskite, metereolo{ko klimatskite i geografskite faktori.
Konstatirano e deka pomladata vozrast i urbanata sredina se favorizira~ki
faktori za SAR kaj vozrasnata populacija, a belodrobnite problemi se statiti~ki
visoko zna~ajno (p<0,01) povrzani so SAR. Tokmu povrzanosta na belodrobnite
te{kotii so sezonskiot alergiski rinitis uka`uva na neophodnosta od integralen
pristap pri evalucija na gornite i dolnite di{ni pati{ta.
Ako se komparira prevalencijata kaj vozrasnite so SAR vo Skopje od 8,5%,
so istata kaj decata vo Skopje, se dobiva vpe~atokot deka SAR za gradot Skopje e
pove}e problem na detskata populacija otkolku na vozrasnata. Osnova za ova mo`e
da se pobara vo ~ustvitelnosta na detskiot organizam na intenzivnoto urbano
zagaduvawe vo sklop so aerobiolo{koto zagaduvawe na gradot Skopje, pri {to
mo`ebi i genetskata predispozicija za SAR se manifestira porano komparirano
so drugite gradovi vo R. Makedonija. Ranata senzibilizacija vo detskata vozrast
e potkrepuvana i so prisustvo na visoki koncentracii na polenovi zrna koi se
`estoki alergeni.
No zatoa pak, celogodi{niot alergiski rinitis kaj decata e so prevalencija
od 8,3%, isto kako i sezonskiot i e so najvisoka prevalencija vo Skopje (10,6%), a
najniska vo Debar (4,8%).
Atopijata ima prevalencija od 34,8%, {to se dvi`i vo o~ekuvani vrednosti,
soglasno so podatocite od literaturata. Najvisoka prevalencija na senzibilizacija
imaat plevelite kako grupa so 19,4%, potoa trevite so 17,9% kaj vkupnata vozrasna
populacija. Isto i kaj ispitanicite so SAR plevelite kako grupa se na prvo mesto
so 7,6% , a potoa trevite so i 6,8%. Ovie podatoci zboruvaat deka plevelite i
trevite imaat najgolema alergogena mo} kaj ispituvanata populacija.
Od druga strana, aeropalinolo{kite podatoci poka`uvaat deka polenite
od drvenestite taksoni se zastapni so najgolemi koncentracii vo R. Makedonija
(77,2%), a senzibilizacijata kon niv e samo 10,8%. Ovoj podatok potvrduva
deka alergenata koncentracija ne e edinstven faktor za senzibilizacijata kon
polenite.
Evidentno, alergogenata mo} na polenite od plevelite i trevite kako grupa i
pokraj pomalite koncentracii vo vozduhot e mnogu poizrazena vo odnos na polenite
od drvenestite taksoni. Ova se potvrduva i so podatokot deka ako plevelite kako
grupa se distribuiraat vo odnos na oddelnite taksoni (Chenopodiaceae, Artemisia,
Urticacae, Plantago, Ambrosia), se zabele`uvaat povisoki prevalencii na ko`nite
testovi vo odnos na srednata procentualna zastapenost vo vozduhot. Vo soglasnost
so ovie podatoci, i statisti~kata analiza ne poka`uva korelacija na nivo na R.
Ohrid Polen %
Pozitiven K Test %
DENDROFLORA
90
80
70
AMBROSIA 60 POACEAE
50
40
30
20
10
0
PLANTAGO CHENOPODIACEAE
URTICACEAE ARTEMISIA
r=-0,9077 **
taksoni vo Ohrid, kako rezultat pred s¢, na bogatata alohtona hortikultura, zaedno
so visokata relativna vla`nost pridonesuvaat od aerobiolo{ki aspekt za brzoto
talo`ewe na polenovite zrna od trevite i plevelite, a so toa i srednata godi{na
procentualna zastapenost e najniska komparirana so drugite gradovi. Spored toa
niskite koncentracii na polenovite zrna od trevite i plevelite ja namaluvaat
procentualnata senzibilizacija kaj ko`nite testovi i pridonesuvaat da se dobie
korelaciona zavisnost. No sepak, natamo{ni aerobiolo{ki i epidemiolo{ki
ispituvawa za gradot Ohrid se potrebni, za da se dade odgovor na otvorenite
pra{awa.
POLEN OD PLEVELI
Narodni imiwa Latinska terminologija Angliski imiwa
Tegavec, tesnolisten Planatago lanceolata Plantain
Kopriva, obi~na Urtica dioica Nettle
Ru{itelka, obi~na Parietaria officinalis Pellitory
[tavej Rumex sp. Dock (Sorrel)
Pelin, obi~en Artemisia vulgaris Mugwort (Wormwood)
Ambrozija Ambrosia sp. Ragweed
Gluvar~e, obi~no Taraxacum officinale Dandelion
Zlatnica Solidago sp. Golden Rod
[tir Amarantus sp. Pigweed
Loboda Chenopodium sp. Fat Hen (Orache)
Solnenka, obi~na Salsola kali Salsola
POLEN OD TREVI
Narodni imiwa Latinska terminologija Angliski imiwa
Livadarka, livadska Poa pratensis Smooth-Stalked meadowgrass
P~enica Triticum sativa Wheat
Ma~kina opa{ka, livadska Phleum pratense Timothy
Polevica, bela Agrostis alba Bent grass
Lisi~ina opa{ka, livadska Alopecurus pratensis Meadow Foxtail
'R` Secale cereale Rye Cultivated
Troskot, obi~en Cynodon dactylon Bermudagrass
Rajgras, pove}egodi{en Lolium perenne Perennial ryegrass
Vlasenika, livadska Festuca pratensis Meadow fescue
Mirizlika, obi~na Anthoxanthum odoratum Sweetvernalgrass
Klasica Bromus sp. Brome
Ovsika, visoka Arrhenatherum elatior Tall Oatgrass
E`ovka, obi~na Dactylis glomerata Cocksfoot Rough
1.7. Zaklu~oci
1.8. Literatura:
2.1. Muvli
Muvlite (fungi, gabi) mo`at da vireat vo vnatre{nata i nadvore{nata
sredina, odnosno nivnite alergeni mo`at da bidat vnatre{ni (indoor) i nadvore{ni
(outdoor) alergeni.
Najgolemo alergolo{ko zna~ewe od muvlite {to `iveat vo vnatre{nata
sredina imaat vidovite Penicillium, Aspergillus (slika 4, 5 i 6), Alternaria (slika 7),
Cladosporium i Candida. Optimalno mesto za `ivot na navedenite vidovi muvli
pretstavuvaat temnite, vla`ni i neprovetreni prostorii, no, isto taka, tie mo`at
da vireat i vo uredite za razladuvawe, zatopluvawe i navla`nuvawe na vozduhot.
Od muvlite {to vireat vo nadvore{nata sredina najgolemo alergolo{ko
zna~ewe imaat vidovite Alternaria i Cladosporium, koi{to `iveat i vo vnatre{nata
sredina.
Na tabelata 1. se pretstaveni najva`nite vidovi muvli i nivnata
zastapenost vo R. Makedonija.
Zastapenost vo
Vid Voobi~aeno mesto na vireewe
R. Makedonija
Alternaria alternata Na yid -muvlosan; zrnesti i prehranbeni ^esta
produkti
Aspergillus niger Vo vozduh, na prehranbeni produkti Naj~esta
Aspergillus fumigatus Vo vozduh, na prehranbeni produkti Naj~esta
Botrytis cinerea Na plodovi - magacini; lozovi i ovo{ni ^esta
nasadi
Chaetomium glabosum Ne se sretnuva kaj nas Retka
Epicoccum Ne se sretnuva kaj nas Retka
purpurascens
Fusarium spp. Parazit na `itni i trevesti rastenija - ^esta
zatvoreni prostori i silosi so p~enica i
p~enka
Neurospora sitophila Ne se sretnuva kaj nas Mnogu retka
Paecilmyces margundii Ne se sretnuva kaj nas Mnogu retka
Cladosporium Na yid -muvlosan; na zrnesti proizvodi ^esta
cladosporoides
Penicillium notatum Muvla naj~esta na ovo{je i leb Naj~esta
(na organski materii)
Phoma betae Vi{a gaba-pe~urka vo {uma ^esta
Rhizopus nigricans Muvla naj~esta na leb (na organski Naj~esta
materii)
Sporobolumyces roseus Ne se sretnuva kaj nas Mnogu retka
A. B.
Slika 7. Alternaria alternata
A. Tercierna struktura na alergenite B. Izgled pod svetlosenmikroskop
3,6%
2,9%
4
2,1%
3
1,1%
2
0
Sk Do Oh Pr De Pe
120
100
80
60
40
25,0%
14,9% 12,8%
20
3,6%
0
Vkupno Celogod. al. Celogod. al. konj. Alergiska astma
rinitis
3,9%
5,7%
5,2%
6
4,1% 4,1%
5
4
2,0% 2,1%
3
0
Sk Do Oh Pr De Pe
120
100
80
60
40
0
Vkupno Celogod. al. Celogod. al. konj. Alergiska astma
rinitis
A B
Slika 8. A. i B. Dermatophagoides pteronyssinus
A. Izoliran od S. Milkovska
13,9%
14,4% 14,1%
13,2% 13,5%
16
12,0% 11,6%
14
12
10
0
Sk Do Oh Pr De Pe
120
100 89,4%
73,4%
80
58,3%
60
40
13,9%
20
0
Vkupno Celogod. al. Celogod. al. konj. Alergiska astma
rinitis
2.3.1. Ma~ka
Alergenite od ma~ka se potentni senzitizeri na di{nite pati{ta. Glavniot
alergen (Fel d1) se nao|a na krznoto od ma~kata (osobeno vo facijalniot predel),
sekretot od lojnite `lezdi i urinata.
Osven visokiot alergenski potencijal, Fel d1 se odlikuva i so golema
prodornost vo di{noto steblo so ogled na dimenziite na negoviot nosa~ vo
vozduhot na respirabilna ~esti~ka (dijametar < 5 mkm). Fel d1 ostanuva vo domot
pove}e meseci posle otstranuvaweto na ma~kata, a mo`e da bide prenesuvan so
oblekata na liceto koe{to do{lo vo kontakt so ma~kata i da predizvikuva nazalni,
okularni i/ili astmatski simptomi kaj senzibiliziranite lica.
Spored istra`uvawata vo SAD, senzibilizacija na alergenot od ma~ka
se sretnuva kaj okolu 6 milioni lica. Spored rezultatite od istra`uvawata vo
[vedska i Holandija vo ramkite na ECRHS, senzibilizacijata na alergenot od
ma~ka e signifikantno povrzana so bronhijalnata reaktivnost i astmata, dodeka
spored istra`uvawata vo [panija, senzibilizacijata na alergenot od ma~ka
pretstavuva prediktor na poniska vrednost na FEV1 nezavisno od pu{eweto i
bronhijalnata hiperreaktivnost.
5,5%
7,4%
8 6,2%
7 5,1%
6 4,1%
5 3,1%
2,4%
4
0
Sk Do Oh Pr De Pe
120
100
80
60
34,0%
40
21,6%
16,7%
20
5,5%
0
Vkupno Celogod. al. Celogod. al. konj. Alergiska astma
rinitis
2.3.2. Ku~e
Za ku~iwata se karakteristi~ni dva va`ni alergeni (Can f1 i Can f2), koi{to
spored svoite karakteristiki se sli~ni so Fel d1, osven {to imaat ponizok
alergenski potencijal. Can f1 i Can f2 se karakteristi~ni za site vidovi ku~iwa, a
so Fel d1 postoi nizok stepen na vkrstena reaktivnost.
Spored podatocite od literaturata vo razvienite zemji senzibilizacija
na alergenite od ku~e se sretnuva kaj okolu 30% od atopi~nite lica.
2,8%
4,2%
5 3,8%
4 2,9%
2,1%
3 1,9%
2 1,0%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
120
100
80
60
40
23,1%
18,4%
10,0%
20
2,8%
0
Vkupno Celogod. al. Celogod. al. konj. Alergiska astma
rinitis
2.3.3. Ptici
Alergenite od pticite (papagali, kanarinci, gulabi i dr.) obi~no pretstavuvaat
alergeni od mikrokrle`ite koi{to `iveat vo nivnite perduvi.
Spored podatocite od literaturata, prevalencijata na senzibilizacijata
na alergenite od ptici ne e visoka, no ovie alergeni se poznati po sposobnosta da
predizvikuvaat seriozni nazalni, okularni i/ili astmatski simptomi.
3,9%
4,4%
5 3,9%
4 2,8%
2,7%
3 1,9%
1,4%
2
0
Sk Do Oh Pr De Pe
120
100
80
60
40
20 14,9% 10,0%
3,9% 10,0%
0
Vkupno Celogod. al. Celogod. al. konj. Alergiska astma
rinitis
2.3.4. Lebarka
Alergenite od lebarkata (angl. cockroach) (Slika 9, A i B) pretstavuvaat va`en
triger na simptomi vo nekoi zemji (SAD, Velika Britanija, Avstralija i dr.).
Pove}eto vidovi lebarki `iveat vo tropskite predeli, no so primenata na
centralnoto greewe tie se pro{ireni i vo zemjite so studena klima. Naj~esti
vidovi lebarki se amerikanskata lebarka (Periplaneta americana), avstraliskata
lebarka (Periplaneta australasiae), aziskata lebarka (Blatella orientalis) i dr. Vo Evropa
i kaj nas se sretnuva germanskata lebarka (Blatella germanica, nar. buba {vaba).
A. B.
Slika 9. A. i B. Germanska lebarka (Blatella germanica)
3,2%
5,4%
4,2%
5
4 2,9%
2,1%
3
1,1% 1,0%
2
0
Sk Do Oh Pr De Pe
120
100
80
60
40
0
Vkupno Celogod. al. Celogod. al. konj. Alergiska astma
rinitis
2.5. Zaklu~oci
1. Senzibilizacijata na muvli se sretnuva relativno retko vo adultnata
populacija vo R. Makedonija, no pretstavuva va`en rizik-faktor za nastanokot na
celogodi{niot alergiski rinit i alergiskata astma.
2. Na{ite rezultati go potvrduvaat alergolo{koto zna~ewe na alergenite
na doma{nite mikrokrle`i na {to uka`uvaat i pove}e istra`uvawa od zemjava
i od svetot. Senzibilizacijata na alergenite na Dermatophagoides pteronyssinus
(13,9%) najverojatno e prisutna kaj pove}e od 200 000 lica vo R. Makedonija, a se
sretnuva kaj okolu 90% od bolnite so celogodi{en alergiski rinit i okolu 60%
od bolnite so alergiska astma.
3. Na{ite podatoci uka`uvaat na ne{to poniska senzibilizacija na
alergenite od doma{nite milenici (`ivotni i ptici) vo sporedba so podatocite
od istra`uvawata od razvienite zemji, no i pokraj toa, taa pretstavuva va`en
faktor vo nastanokot na alergiskite respiratorni bolesti.
4. Prvite rezultati za senzibilizacijata na alergenite od lebarkata i
nejzinata za~estenost kaj bolnite od alergiski respiratorni bolesti uka`uvaat
deka se raboti za faktor za koj mora da se vodi smetka vo alergolo{kata obrabotka
na bolnite.
2.6. Literatura:
1. Global Initiative for Asthma. Risk factors. National Institutes of Health, National Heart,
Lung, and Blood Institute 2002; p. 27-39.
2. The UCB Institute of Allergy. Allergies. Brussels 1999; p. 20-29.
3. Custovic A, Simpson A, Woodcock A. Importance of indoor allergens in the induction of
allergy and elicitation of allergic disease. Allergy 1998; 53: 115-120.
4. Nelson HS. The importance of allergens in the development of asthma and the persistence
of symptoms. J Allergy Clin Immunol 2000; 105: 628-632.
V. Klini~ko-epidemiolo{ki
istra`uvawa
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
1.1.1.Vozrasno naselenie
Od vkupniot broj vozrasni ispitanici (722) ma`i se 283 (38,6%), a `eni
439 (61,4%). Distribucijata na ispituvanata grupa spored polot e prika`ana na
grafikot 28.
61,4% ma`i
38,6% `eni
35 30.1%
30
25 22%
20 15.7% 13.9%
15 11.9%
10 5.2%
5 1.3%
0
15-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 > 70
14,0% 15,0%
28,0% Skopje
Dojran
16,0%
Ohrid
Prilep
Debar
13,0%
14,0% Peh~evo
100
79.7%
80
60
40
13.6%
20 2.8% 2.1% 1.5% 0.2%
0
Mak Alb Tur Rom Srb dr
85,4%
grad
selo
14,6%
70 58.9%
60
50
70,5%
40 Vrab.
30 18.4% Nevrab.
16.8%
20 22,9% Penz.
5.7%
10
6,8%
0
OSS SSS VSS Studenti
57,6% pu{a~i
34,2% nepu{a~i
50 45.7%
43.2%
40 36.6%
31.8%
28.4%
30 25.6%
20
10
0
Sk Do Oh Pr De Pe
70 58.1%
60
50
75,1%
40 29.7%
ku}a
30
stan 20 12.2%
24,9% 10
0
parno gr. drva struja
Grafik 37. Distribucija spored na~inot Grafik 38. Distribucija spored na~inot
na domuvawe na zatopluvawe na domot
100 92.3%
84.5%
80 63.3% 66.2% 64.5%
60.1%
67,2% 60
da
40
ne
32,8%
20
0
Sk Do Oh Pr De Pe
50 45.4%
40.5% 39.2%
35,3% 40 33.8% 36.1%
30 24.5%
da
20
ne
10
64,7% 0
Sk Do Oh Pr De Pe
50 44.2%
37.6% 39.2% 38.6%
40
30
da 20.4%
20 14.6%
38,3% 61,7% ne
10
0
Sk Do Oh Pr De Pe
70
57.5%
60
47.1%
50
40 33% 30.5%
56,2% da 24.1% 25.2%
30
43,8% ne 20
10
0
Sk Do Oh Pr De Pe
Grafik 47. Specifi~na prof. ekspozicija Grafik 48. Specifi~na prof. ekspozicija
kaj ispituvanata grupa - distribucija vo oddelnite gradovi
1.1.2. Deca
Vo soglasnost so metodologijata na istra`uvaweto, vo ispituvanata grupa bea
vklu~eni 399 deca na vozrast 0-15 god. Od vkupniot broj ispituvani deca, mom~iwa
se 196 (48,9%), a devoj~iwa 203 (51,1%) (grafik 49).
51,1% ma{ki
48,9% `enski
57,9%
< 7 god.
21,0%
9,0%
Skopje
12,0%
31,0% Dojran
Ohrid
Prilep
Debar
14,0% Peh~evo
13,0%
100
78.7%
80
60
40
14.5%
20
3.1% 1.8% 0.5% 1.3%
0
Mak Alb Tur Rom Srb dr
81,9%
grad
selo
18,1%
60 53%
50
73,8% 40
ku}a 30
18.8% 19.6%
stan 20
26,2% 10
0
parno gr. drva struja
Grafik 54. @iveewe vo ku}a ili stan kaj Grafik 55. Na~in na zatopluvawe na
ispituvanite deca domot
20 17.6%
15.6%
87,9% 15
da 10 8.4%
6.3% 6.1%
ne
5 2,1%
12,1%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
deka re~isi 35% od ispituvanite deca bile doeni vo tekot na celiot doene~ki
period, a duri 18,6% i posle navr{enata prva godina od `ivotot (grafik 60).
91,0%
da
ne
9,0%
100
78.5%
80
60
40
16.1%
20 5.1%
0
< 3000 gr 3-4200 gr > 4200gr
100
80 66.6% 64.6%
55,0% 50,0% 54.4%
60 47,0%
da 42.8%
40
ne
45,0% 20
0
Sk Do Oh Pr De Pe
Grafik 62. Pove}edetstvo odnosno bra}a/ Grafik 63. Pove}edetstvo kaj isp. deca
sestri kaj ispituvanite deca - distribucija vo oddelnite gradovi
100
80
57.1%
57,2% 60 46.7%
da 40.6%
40 23.7% 27.9%
ne 21.2%
42,8%
20
0
Sk Do Oh Pr De Pe
Grafik 64. Prestoj vo jasli ili gradinka Grafik 65. Prestoj vo jasli ili gradinka
kaj ispituvanite deca - distribucija vo oddelnitegradovi
100 92.7%
78.2% 74.2%
80 67.3% 71.9%
60.6%
71,4% 60
da
40
ne
28,6% 20
0
Sk Do Oh Pr De Pe
100
80
62.7%
65,6% 60 50,0%
da
40 31.9% 28.6% 30.4%
34,4% ne 20.7%
20
0
Sk Do Oh Pr De Pe
100
81.8%
80 65.3% 65.3%
55.7% 59.6% 55.4%
60
39,3% da
40
60,7% ne
20
0
Sk Do Oh Pr De Pe
100
80
79,9%
60
da 34.2%
40
ne 19.6%
11.3% 13.5% 15.6%
20 5.9%
20,1%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
2.1. Definicija
Alergiskiot rinit (AR) e vospalitelna bolest na nazalnata mukoza, koj se
karakterizira so prisustvo na mnogu kletki i kleto~ni elementi: mastociti,
bazofili, eozinofili i dr.
Vospalenieto doveduva do zgolemen nazalen odgovor kon razli~ni
nespecifi~ni i specifi~ni stimulusi od okolnata sredina i do formirawe
klini~ki sindrom so sledni simptomi: hipersekrecija, priliv na krv vo nosnata
mukoza, ~e{awe, kivawe i zatnat nos najmalku 2 nedeli.
2.2. Klasifikacija
Spored vremeto na pojavuvaweto, AR se deli na sezonski i celogodi{en. Spored
karakterot na simptomite, AR mo`e da bide intermitenten, koga simptomite
traat pomalku od 4 dena vo nedelata ili vo tekot na pomalku od 4 nedeli, odnosno
perzistenten so simptomi koi traat 4 ili pove}e denovi vo nedelata vo tekot na
pove}e od 4 nedeli.
Sezonskiot AR (SAR, J 30.1) se definira kako vospalitelna bolest
na nazalnata mukoza so intermitentni simptomi na rinit: ~e{awe, iritacija,
kongestija vo nosot, prosledeno so kivawe i vodenikava rinorea, kaj prethodno
senzibilizirani lica pri sezonska ekspozicija na oddelni specifi~ni polenski
alergeni, muvli i nivni spori.
Celogodi{niot (perenijalniot) AR (CAR, J 30.3) se definira kako
vospalitelna reakcija na nazalniot epitel so postojano prisutni simptomi na
rinit vo vid na ~e{awe, kivawe, prosledeno so vodenikava sekrecija i nazalna
opstrukcija poradi hipertrofija na nosnata ligavica.
Spored te`inata na klini~kite pojavi AR se deli na lesen, umeren i
te`ok.
2.5. Dijagnoza
Dijagnozata na AR se postavuva vrz osnova na anamnezata, klini~kiot pregled,
funkcionalnite, ko`nite i laboratoriskite testovi.
2.5.1. Anamneza
Anamnezata se karaketrizira so pojava i zasiluvawe na simptomite vo zavisnost od
godi{nata sezona, mestoto na `iveewe, rabotnoto mesto, kontaktot so doma{nite
milenici i dr. Mnogu ~esto anamnesti~kite podatoci uka`uvaat na pridru`ni
alergiski manifestacii od tipot na astma, urtikarija, alergija na hrana, insekti
ili medikamenti, kako i na pozitivna familijarna anamneza za alergiski bolesti
i prele`ani zaboluvawa od alergiski tip.
2.6. Lekuvawe na AR
Repertoarot na lekuvaweto na AR vklu~uva kontrola na sredinata, medikamentozna
terapija, alergen-specifi~na imunoterapija (ASIT) i drugi vidovi terapija.
2.6.1.1.SAR
- Sledewe na polenovata koncentracija vo mestoto na `iveewe so cel da se namali
ekspozicijata na visoka koncentracija na polenite.
- Vo tekot na kriti~niot period prozorcite da bidat zatvoreni so {to se namaluva
mo`nosta za kontakt so inhalacioniot alergen (polenot).
2.6.1.2. CAR
- Otstranuvawe na doma{nite `ivotni - milenici ili ako toa ne e mo`no, tie da
se kapat barem edna{ nedelno.
- Otstranuvawe na pernicite i jorganite od perduvi, kilimite, tepisite, pred s¢
od spalnite sobi, kako i zadol`itelno perewe na postelninata edna{ nedelno.
- ^istewe na stanot i mebelot od tkaenina so pravosmukalki so vla`en filter i
so voden rastvor.
- Koristewe plasti~ni navlaki za du{ecite i pernicite, kako i izbegnuvawe
decata da igraat i spijat so krzneni igra~ki.
- Merki protiv razvojot na muvlite so namaluvawe na vla`nosta vo domot i hemiska
obrabotka na mestata kade {to ima muvli.
-Eradikacija na lebarkite so primena na hemiski sredstva-insekticidi.
- Zabrana za pu{ewe vo domot na bolnite so ogled na toa {to tutunskiot ~ad
pretstavuva agravira~ki faktor na bolesta.
- Zatvorawe na prozorcite za vreme na polenskata sezona bidej}i polenite mo`e
da ja vlo{at sostojbata na CAR.
2.6.2.2. Dekongestivi
Tuka spa|aat alfa-adrenergi~nite agonisti
- Imaat silen vazokonstriktoren efekt na krvnite sadovi na nosnata
ligavica i poradi toa go podobruvaat nosnoto di{ewe.
- Lokalnite vazokonstriktori ne treba da se primenuvaat podolgo od 3 do 5
denovi poradi mo`nosta od povratna kongestija na nosnata mukoza ili pak nejzina
atrofija t.n. medikamentozen rinit.
2.6.2.3. Antiholinergici
Kaj bolnite so izrazena rinorea se primenuva Spray Ipratropium bromid koj ja
povlekuva hipersekrecijata.
2.7.Zastapenost na AR
Vo Evropa epidemiologijata na alergiskiot rinit e nevoedna~ena, fragmentarna,
nevalidna poradi nesoodvetnoto {ifrirawe i klasifikacija na statisti~kite
podatoci za prevalencijata na ovoj entitet. Vo sekoj slu~aj, raspolo`ivite
podatoci sugeriraat {iroka prevalencija koja varira od 3,8 do 20,6% vo svetskata
populacija. Vo Evropa i Severna Amerika toj procent iznesuva okolu 10% (Finska
13-15%, [vajcarija 4-8,6%, Belgija 0,5-1%, SAD 9,4%, Anglija 9,6%, Germanija
8,7%). Okolu 8-10 lu|e manifestiraat simptomi pred 25 godi{na vozrast.
126 Institut za medicina na trudot - Kolaborativen centar na SZO
Alergiski rinit
25
20,8%
20
15 13,5%
10
7,3%
0
AR SAR CAR
120
100
80
60
40
23,1%
16,5%
20
6,7%
0
Vkupno vozrasni AR SAR CAR
ispitanici
30
24,4%
21,2%
20
10
0
ma`i `eni
35
29,5%
30
24,8% 25,6%
25
15
10
0
18-30 31-40 41-50 51-60 61-70 > 70
40
30
AR
20
SAR
10 CAR
0
Sk Do Oh Pr De Pe
Grafik 81. Prevalencija na AR, SAR i CAR kaj vozrasnite ispitanici vo oddelnite
gradovi
25 23,1%
20
16,5%
15
11,5% 1995
2003
10
6,3% 6,7%
5,5%
5
0
AR SAR CAR
Grafik 83. Prevalencija na AR, SAR i CAR kaj adultite vo 1995 i 2003
2.7.2.3. Zastapenost spored polot
Prevalencijata na AR kaj vozrasnite ispitanici e nezna~itelno povisoka kaj
`enite, dodeka kaj ispituvanite deca taa e nezna~itelno povisoka kaj mom~iwata.
Nesignifikantnata uloga na polot vo nastanokot na AR kaj vozrasnite i decata e
potvrdena so pove}e istra`uvawa kaj nas i vo svetot.
2.7.2.5. AR i atopija
Atopijata se definira kako sposobnost na organizmot za produkcija na IgE
antitela pri ekspozicija na alergeni od okolinata. Atopijata opfa}a golem
procent od ~ove~kata populacija, odnosno 10-50% spored razli~ni epidemiolo{ki
studii vo zavisnost od utvrdenata definicija i postavenite kriteriumi. Spored
na{eto istra`uvawe prevalencijata na atopijata kaj vozrasnite iznesuva 34,8%, i
toa 38,7% kaj ma`ite i 31,6% kaj `enite. Vo klini~kata praktika atopiskiot status
~esto se vrzuva za prisustvoto na odredeni alergiski simptomi spored li~nata
anamneza ili pak za potvrden odgovor za familijarnata alergiska dijateza. Dodeka
kaj vozrasnite ispitanici atopijata ja definiravme kako pozitiven ko`en test na
barem eden od op{tite alergeni, kaj decata atopijata ja definiravme vrz baza na
anamnesti~kite podatoci od pra{alnikot.
Kaj vozrasnite, familijarnata atopija ne e signifikantno povrzana so
pojavata na alergiskiot rinit vo celina, nitu so SAR i CAR, dodeka kaj decata
postoi signifikantna asociranost so familijarnata istorija za alergiski
bolesti.
29.7%
30
28.1%
24.3%
25 22.9%
22.2% 21.8% 22.4%
20% 19.3%
20
17.4% 16.9% AR
15.6%
15.3%
SAR
%
15.3%
15 12.7% 12.8% CAR
10.6%
8% 7.4%
10 7.3% 6.4% 7
4.8%
5.4%
0
zelenilo vo zelenilo vo zagadenost industriska izduvni doma{ni ma~ka ku~e
domot sredinata na sredinata zagadenost gasovi milenici
120
100
80
60
40
22,6%
16,5%
20 8,3% 8,3%
0
Vkupno Hroni~en AR SAR CAR
ispituvani rinitis
deca
Grafik 85. Prevalencija na hroni~niot rinit, AR, SAR i CAR kaj ispituvanite deca
Za razlika od distribucijata spored polot kaj adultite, AR kaj decata e
po~est kaj mom~iwata (17,3%) vo odnos na devoj~iwata (15,8%) (grafik 86).
20
17,3%
15,8%
15
10
0
mom~iwa devoj~iwa
25
20
15 AR
10 SAR
5 CAR
0
Sk Do Oh Pr De Pe
Grafik 87. Prevalencija na AR, SAR i CAR kaj ispituvanite deca vo oddelnite gradovi
Grafik 88. Prevalencija na AR, SAR i CAR kaj decata eksponirani na odredeni faktori
od `ivotnata sredina
Vlijanieto na ~uvaweto na doma{ni mileni~iwa vrz alergiskite respira-
torni simptomi vklu~uvaj}i go i alergiskiot rinit kaj 2200 deca, so vozrast od 6 do
12 godini vo Obedinetite Arapski Emirati, poka`a deka najvisoka prevalencija
e registrirana kaj decata koi imale ili imaat mileni~iwa, no i rizikot od
alergija kon doma{ni mileni~iwa e dvapati pogolem kaj decata koi ~uvaat
doma{ni mileni~iwa. Vo edna studija vo [vedska kade se opfateni nad 2000
deca od 7-9 i 12-13 godini, e registrirano deka ~uvaweto doma{ni mileni~iwa
vo tekot na prvata godina od `ivotot e povrzano so poniska prevalencija na
alergiski rinit i astma. So primena na ISAAC protokolot vo Holandija kaj 3000
deca konstatirano e deka ~uvaweto doma{ni mileni~iwa vo prvite dve godini od
`ivotot dava samo delumna za{tita od senzibilizacija kon poleni. Kaj decata
koi `iveat na farmi vo Avstrija, poniska e prevalencijata na SAR, astma i
alergiska senzibilizacija zaradi ruralnata sredina i izlo`enosta na t.n. korisni
Grafik 89. Prevalencija na AR, SAR i CAR kaj vozrasnite ispitanici eksponirani na
odredeni faktori od rabotnata sredina
Vlo{uvawe na simptomite na rinit na rabotnoto mesto prijavile
duri 33,3% od ispitanicite so AR. Bidej}i primenetiot pra{alnik vo na{eto
istra`uvawe ne e dizajniran za detekcija na profesionalen rinit, negovata
prevalencija vo ova ispituvawe ne mo`e to~no da bide odredena, no ako se
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 137
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
2.7.5. Zaklu~oci
1. Prevalencijata na alergiskiot rinit kaj ispituvanata populacija iznesuva
20,8%.
2. Prevalencijata na alergiskiot rinit kaj vozrasnite ispitanici iznesuva
23,1% i e ne{to povisoka kaj `enite (24,4%) vo odnos na ma`ite (21,2%).
Prevalencijata na sezonskiot alergiski rinit iznesuva 16,5% (15,2% kaj ma`ite
i 17,1% kaj `enite), dodeka prevalencijata na celogodi{niot alergiski rinit
iznesuva 6,7% (6% kaj ma`ite i 7,2% kaj `enite).
3. Prevalencijata na alergiskiot rinit vo R. Makedonija, kako i {irum
svetot, ima trend na zgolemuvawe. Trendot na zgolemuvawe na prevalencijata e
poizrazen kaj sezonskiot alergiski rinit vo odnos na celogodi{niot, {to odgovara
na podatocite objaveni vo literaturata.
4. Najvisoka prevalencija na alergiskiot rinit kaj adultite se sretnuva vo
Prilep (35,4%). Najvisoka prevalencija sezonskiot alergiski rinit ima, isto
taka, vo Prilep (29,7%), a celogodi{niot alergiski rinit vo Debar (13,6%).
Najvisoka prevalencija na alergiskiot rinitis kaj vozrasnite ima vo vozrasnata
grupa od 31 do 40 god. (29,5%).
5. Najvisoka senzibilizacija kaj ispitanicite so sezonski alergiski rinit
ima na polenite od plevelite (43,2%). Od poedine~nite aeroalergeni, najzastapeni
se polenot od loboda i polenot od pelin.
6. Vozrasnite ispitanici so alergiski rinitis signifikantno po~esto imaat
respiratorni simptomi vo odnos na ispitanicite {to nemaat alergiski rinit,
{to e potvrdeno i so mnogu istra`uvawa vo svetot. Povrzanosta na alergiskiot
rinit kaj vozrasnite so drugite varijabli, endogeni i egzogeni, e statisti~ki
nesignifikantna.
138 Institut za medicina na trudot - Kolaborativen centar na SZO
Alergiski rinit
2.7.6. Literatura
1. Cvetanov V, Milkovska S, Risteska-Ku~ S i sor. Epidemiolo{ki
karakteristiki na alergiskite bolesti vo R. Makedonija. Makedonski
medicinksi pregled 2003; 56: 140-141.
2. Cvetanov V, ]aev V, \or~ev A, Doki} D, Nikolovski Q, E`ova N, Risteska-
Ku~ S, Milkovska S. Makedonski nacionalen konsenzus za alergiski rinitis.
Skopje: Zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija, 1999, 20-
22.
3. Mileva @. Alergi~en rinit. Vo: Na{ev G, Mileva @. NarÝ~nik na
obçopraktikuvaçiÔ lekar. SofiÔ: Znanie EOOD 2003, 474-476.
4. Dokic D. The upper airways: The guardian of the lower airways. Summer School Sofia
2002.
5. E`ova N, Cvetanov V, Milkovska S i sor. Karakteristiki na alergiskiot
rinitis vo R. Makedonija. Makedonski medicinski pregled 2003; 56: 142-143.
6. Kay AB. Principles and Practice of Diagnosis and Treatment of Allergic Disease. In: Kay AB
(ed). Asthma and Allergic Rhinitis. Evolving Concepts in Management. Oxford: Blackwell
Science Ltd, 1997; 31-50.
7. Bousquet J, Vignola AM, Demoly P. Allergic inflammation of the upper and lower airways:
a continuum of disease? In: Chung F, Fabbri LM, editors. Asthma. European Respiratory
Society: European Respiratory Monograph 2003; 8 (23): 211-220.
8. Cvetanov V, Trandafilovski P, Karaxinska-Bislimovska J, Balabanova M,
E`ova N. Alergiski bolesti-lekuvawe. Skopje: MEDIS-informatika 1998;
163-173.
9. Pepys J. Skin testing. Br J Hosp Med 1975; 14: 412-417.
10. Cvetanov V, Risteska-Ku~ S, E`ova N, Micajkov I. Rinomanometrija: zna~ewe,
primena i osnovni principi. Mak med pregled 1994; 5-6: 181-185.
11. Mileva @ i sor. Sъvremenno le~enie na alergi~nite bolesti. St. Zagora:
Znanie EOOD 1999; 142-148.
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 139
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
3.4. Dijagnoza.
Dijagnozata se postavuva so zemawe na iscrpna anamneza i vnimatelna klini~ka
opservacija, ko`ni prick testovi, odreduvawe na nivoto na IgE vo solzite i
konjunktivalna biopsija. Va`en podatok vo anamnezata e postoewe na atopiski
zaboluvawa vo li~nata i familijarnata anamneza. Klini~ki AK se izrazuva so
akutni, tranzitorni napadi na ~e{awe, crvenilo, solzewe i otok na o~nite kapaci
vo sezonite bogati so poleni vo vozduhot kaj SAK, a vo tekot na celata godina kaj
CAK. Vidnata ostrina ostanuva normalna, odnosno nezategnata.
Pri pregled na predniot o~en
segment so biomikroskop se gleda
izrazena konjunktivalna hiperemija
i hemoza, kako i izrazena papilarna
reakcija na konjunktivata. Pokraj
toa, prisuten e i edem na o~nite
kapaci. Ro`nicata nikoga{ ne
e zafatena so patolo{ki proces
(slika 12).
Pri zemawe biopsija od povr{nite
sloevi na konjunktivata, eozinofili
Slika 12. Alergiski konjunktivit se prisutni samo kaj mnogu te{ki
formi na AK. Inaku, eozinofili
se prisutni vo podlabokite sloevi od substantia propria na konjunktivata. Poradi
toa, otsustvoto na eozinofili pri konjunktivalnata biopsija ne ja isklu~uva
dijagnozata na AK.
3.5. Lekuvawe
Tretmanot na AK e nefarmakolo{ki i farmakolo{ki.
Nefarmakolo{kata terapija se sostoi od merkite na kontrola na sredinata
(ekspoziciona profilaksa) koi{to vo pove}eto slu~ai imaat ograni~eni efekti.
Farmakolo{kata terapija na AK se sostoi od primena na antihistaminici,
a odredena uloga ima i primenata na antiinflamatornite sredstva.
Sistemskite i lokalnite antihistaminici se naj~esto primenuvanite
lekovi vo terapijata na AK. Tie gi ubla`uvaat klini~kite simptomi so blokirawe
na histaminskite receptori, no ne dejstvuvaat na drugite proinflamatorni
medijatori. Za namaluvawe na konjuktivalnata hiperemija, obi~no se koristat
lokalni antihistaminici kombinirani so vazokonstriktorni sredstva.
Najva`ni antiinflamatorni lekovi vo terapijata na AK se dinatrium
kromoglikatot i nedokromil natriumot. Tie, preku stabilizirawe na membranata
na mastocitite, ja spre~uvaat nivnata degranulacija i osloboduvaweto na
histaminot i drugite proinflamatorni medijatori. Stabilizatorite na mast
kletkite ne gi ubla`uvat postojnite simptomi, tuku se koristat profilikati~ki
za da se prevenira degranulacijata na mast kletkite vo slu~aj na ekspozicija na
alergeni. Antiinflamatorni efekti imaat i nesteroidnite antiinflamatorni
lekovi preku inhibiraweto na produkcijata na prostaglandinite.
Kortikostereoidite, poradi svoite nesakani sporedni efekti kako {to se
pojavata na sekundarni infekcii, poka~en intraokularen pritisok i katarakta,
treba da se prepi{uvaat samo za kratkotrajna terapija kaj te{kite slu~ai koi{to
ne reagiraat na konvencionalnata terapija.
Najva`nite lekovi i nivnite komercijalni preparati {to se primenuvaat
vo sistemskata i lokalnata terapija na AK se prika`ani vo prilogot 4.
3.7. Ra{irenost na AK
Epidemiolo{kite istra`uvawa za AK naj~esto se izveduvaat vo ramkite na
istra`uvawata za alergiskiot rinit. Spored pove}e istra`uvawa, simptomi na
konjuktivit se sretnuvaat vo okolu 70% od slu~aite na alergiskiot rinit.
Prevalencijata na AK iznesuva 5-22% od op{tata populacija vo Velika
Britanija i SAD. Se procenuva deka pove}e od 22 milioni lica vo SAD boleduvaat
800
600
400 30,1%
17,2%
12,9%
200
0
Vkupno Konjunkt. Neal. konj. Al. konj.
100
80 58,7%
60 41,2%
40
20
0
Al. konj. Sezon. Celogod.
500
400
300
200
12,0% 13,0%
100
0
ma`i `eni
250
200
150
100
19,6% 16,6%
50 13,3%
11,1% 10,1%
5,4%
0
15-20 21-30 31-40 41-50 51-60 > 60
200
150
100
50 22,0% 26,0%
8,5% 11,3% 8,7% 8,3%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
100 87,2%
80
60
31,9%
40 19,1%
20
0
Poleni D. pt. Dom. `iv.
23,1%
25
20 12,9%
15 7,3%
10
5
0
Al. rin. Al. konj. Al. rinokonj.
12,9%
15
10
5,4%
5 1,5%
0
Al. konj. Astma Al. konj.so ast.
80 68.1%
60
36.9%
40
17.3%
20
0
Pra{ina ^ad [tetnosti od rab.
mesto
20
14.8%
15
10 7.2%
0
Grad Selo
3.8.8. Zaklu~oci
3.8.9. Literatura
4.2. Etiologija.
Nastanokot na astmata se javuva kako rezultat od interakcijata na endogenite
faktori i faktorite od okolinata, pri {to s¢ u{te ne e sosema jasno koi faktori
se pri~ina za razvoj na bolesta, a koi faktori se pottiknuva~i (trigeri) na
astmatskite simptomi. Na {emata 3 se prika`ani najva`nite rizik faktori za
pojavata na astmata (GINA 1995).
4.2.2. Atopija
Atopijata e eden od majornite endogeni rizik-faktori za razvoj na astmata, a
pretstavuva li~na ili familijarna predispozicija za produkcija na IgE antitela
kako odgovor na niski dozi od alergenite, obi~no proteini, i razvivawe na tipi~ni
simptomi kako astma, rinokonjunktivit ili egzem/dermatitis.
Prevalencijata na atopijata vo svetski razmeri e varijabilna i se
dvi`i od 10 - 45% od op{tata populacija vo zavisnost od rasata, vozrasta, polot
i nadvore{nite faktori. Spored multicentri~nata epidemiolo{ka studija na
Institutot za medicina na trudot od 1995 god prevalencijata na atopijata kaj
adultnata populacija vo R. Makedonija iznesuva 38%.
4.2.3. Alergeni
Inhalatornite alergeni, pri~initeli na respiratornite alergiski bolesti, se
klasificiraat na voobi~aeni ili standardni i profesionalni. Standardnite
inhalatorni alergeni se sretnuvaat vo nadvore{nata (outdoor) i vnatre{nata,
odnosno doma{nata (indoor) atmosfera vo odredeno geografsko podra~je, dodeka
profesionalnite alergeni se specifi~no povrzani so rabotnoto mesto. Najva`ni
outdoor aeroalergeni se polenite (od odredeni drvja, trevi i pleveli) i nekoi
muvli, dodeka najva`ni indoor aerolergeni se alergenite na mikrokrle`ite
(Dermatophagoides pteronyssinus), muvlite i doma{nite milenici.
4.2.4. Aeropolucija
Aeropolutantite mo`at da predizvikaat o{tetuvawe na respiratorniot sistem
dejstvuvaj}i kako senziteri (alergeni) ili iritansi. Najzna~ajni nadvore{ni
aeropolutanti so {tetni efekti na respiratorniot sistem se azotniot
dioksid, ozonot, sulfurniot dioksid, izduvnite dizel ~esti~ki i nadvore{nite
aeroalergeni. Tutunskiot ~ad, azotniot dioksid, sredstvata za ~istewe, grade`nite
materijali (formaldehidot i drugi isparlivi organski komponenti) i vnatre{nite
aeroalergeni se najva`nite vnatre{ni aeropolutanti so {tetni efekti na
respiratorniot sistem. Posebno zna~ewe ima golemata grupa aeropolutanti
specifi~ni za rabotnoto mesto.
Se smeta deka edna od pri~inite za golemiot porast na prevalencijata i
te`inata na respiratornite alergiski bolesti vo industrijaliziranite zemji vo
poslednite tri decenii e zna~ajniot porast na koncentracijata na nadvore{nite
(karakteristi~ni za urbanite sredini) i vnatre{nite aeropolutanti so iritantno
dejstvo na respiratorniot sistem. Interakcijata pome|u ovie dve pojavi e s¢ u{te
nedovolno poznata, a se smeta deka se dol`i na adjuvantnoto dejstvo na polutantite
vo procesot na senzibilizacijata i odr`uvaweto na hroni~nata inflamacija na
di{noto steblo.
4.5. Dijagnoza.
Dijagnozata na astmata se bazira vrz anamnesti~kite podatoci i funkcionalnite
belodrobni ispituvawa so koi{to se detektiraat dvata osnovni patofiziolo{ki
belezi na astmata, odnosno varijabilnata, reverzibilna opstrukcija i
bronhijalnata hiperreaktivnost. Va`no mesto vo dijagnostikata na astmata ima
alergolo{kata evaluacija na bolniot, kako i odreduvaweto na markerite na
hroni~nata eozinofilna inflamacija.
4.6. Terapija
Tretmanot na astmata se deli na nefarmakolo{ki i farmakolo{ki.
4.7. Prevencija
4.7.1. Primarnata prevencija
Primarnata prevencija, odnosno spre~uvaweto na pojavata na bolesta se sostoi od
merki na prenatalna profilaksa (pu{ewe vo tekot na bremenosta), kako i merki
120
100
80
60 27,7%
40
16,0% 16,8% 13,6%
20 13,1% 13,0%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
400
350
300
Vkupno
250 V/D12
200 Ast. nap.
150 Antiast.
Astma
100
6,8% 4,1% 5,4%
50 2,2%
0
94,6%
Vkupno
Astma
5,4%
Grafik 103. Prevalencija na astmata kaj ispitanicite od vozrasnata grupa 20-44 god
Dobienata prevalencija na astmata e vo rang na sosednite zemji i zemjite
od ju`na i centralna Evropa, povisoka od zemjite na Azija i Afrika, a poniska
otkolku vo skandinavskite zemji i zemjite od angliskoto govorno podra~je (Velika
Britanija, SAD, Avstralija i Nov Zeland) (tabela 15).
D
a
a
a
a
ij
ij
ij
ij
A
li
on
al
on
an
ta
st
tr
ed
t
I
ri
E
vs
ak
.B
A
M
40,0% 20,0%
Sekojdn.
Nedelno
Mese~no
Retko
10,0%
30,0%
6
5
5.4%
4
3
3.2%
2
1
0
1994 1996 1998 2000 2002 2004
250
200
150
100
6,4% 4,9%
50
0
ma`i `eni
0
Sk Oh De Pr Pe Do
40,0% Alerg.
60,0% Nealerg.
70
58.3% 58.3%
60
50,0%
50
40 33.3%
30 25,0%
20
10
0
D. pt. Loboda Pelin Tegavec Alternaria
400
300
200 33,1%
0
Vkupno Rinitis Astma Ast/rin.
71,0% Pred
21,0% Istovr.
Posle
8,0%
120
100
80
54.8%
60
40
20
0
Vkupno Pozit. famil. istorija
Grafik 113. Pozitivna familijarna istorija za astma (rodnini od prvoto koleno) kaj
ispitanicite so astma
Sli~ni rezultati se navedeni vo golem broj drugi istra`uvawa. Spored
meta-analizata od istra`uvawata vo ramkite na ECRHS rizikot za pojava na astma
kaj licata ~ij eden roditel ima astma e dva do tri pati povisok vo odnos na licata
kaj koi{to ne postoi astma kaj eden od roditelite, a dokolku astmata e prisutna
kaj dvata roditela rizikot se zgolemuva sedumkratno.
Povrzanosta na astmata so polot, etni~kata pripadnost, familijarnata
istorija za alergiski bolesti i familijarnata istorija za alergiski rinit e
statisti~ki nesignifikantna. Vo istra`uvawata vo ramkite na ISAAC studijata
vo Izrael, odredena e pogolema prevalencija na astmata kaj deca od vozrasnata
grupa od 13 do 14 god. kaj Evreite vo odnos na Arapite. Isto taka, vo istra`uvawata
na detskata astma vo SAD odredena e povisoka prevalencija kaj crnata vo odnos
na belata populacija. Razlikite se objasnuvaat so genetskite faktori, poniskiot
standard, razli~nata golemina na semejstvoto, pristapnosta kon zdravstvenite
slu`bi itn. Vo na{eto istra`uvawe ne se najdeni signifikantni razliki vo
prevalencijata na astmata kaj oddelnite etni~ki grupi.
10
8
5.9% 5.9% 5.8% 6.2%
6 4.9%
4
2
0
Grad Pu{ewe Izduvni Dom. Zelen.
gasovi milenici okol.
8 7.6%
6.5%
6 5.5%
3.8%
4
0
Pra{ina Vlaga Hemiski {t. Temp.
7
5.8%
6 5.4%
4.8%
5
4
3
2
1
0
Site Kanc. Eksp.
ispitanici rabotnici rabotnici
10 8.7%
8 7.2%
6.2%
5.4%
6
4
2
0
Site Farm. ind. Tekstil. ind. Boi i lakovi
ispitanici
4.10.9. Zaklu~oci
Od rezultatite od na{eto istra`uvawe doa|ame do slednive zaklu~oci:
1. Prevalencijata na astmata vo vozrasnata grupa od 20 do 44 godini
iznesuva 5,4%, (6,4% kaj ma`ite i 4,9% kaj `enite). Toa zna~i deka vo R. Makedonija
najverojatno pove}e od 100 000 lica boleduvaat od astma. Prevalencijata na astmata
vo R. Makedonija e vo rangot na sosednite i drugite zemji od ju`na Evropa, kako
Italija, Grcija, Bugarija, [panija i Portugalija.
2. Najvisoka prevalencija na astmata e registrirana vo Skopje (6,3%), a
najniska vo Dojran (3,3%). Prevalencijata na astmata vo Skopje e vo rangot na
gradovite od ju`na i centralna Evropa (Torino, Bazel, Bordo, Koimbra, Huelva
i dr.).
3. Sporedena so rezultatite od na{eto prethodno istra`uvawe od 1995
god. izvedeno na adulti od po{iroka vozrasna grupa, mo`eme da ka`eme deka
prevalencijata na astmata vo R. Makedonija bele`i trend na zgolemuvawe, {to
pretstavuva svetski trend vo poslednite triesetina godini.
4.10.10. Literatura
1. Global Initiative for Asthma. Definition. National Institutes of Health, National Heart, Lung,
and Blood Institute 2004; 1:1-7.
2. \or~ev A. Makedonski nacionalen plan i programa za dijagnoza i lekuvawe na
bronhijalna astma-realnost ili vizija. Skopje: Biro ,,M & M# , 1996, 60-
65.
3. Janson C, Anto P, Burney P et al. The European Community Respiratory Health Survey:
what are the main results so far? Eur Respir J 2001; 18:598-611.
4. Cvetanov V, Trandafilovski P, Karaxinska-Bislimovska J, Balabanova M,
E`ova N. Alergiski bolesti-Lekuvawe. Skopje: Medis-informatika, 1998, 81-
82.
5. Karadzinska-Bislimovska J, Cvetanov V, Petrovska J et al. Respiratory symptoms and
positive skin prick test in a prospective asthma study in Republic of Macedonia (initial
results). Eur Respir J 1999; 14 (30): 78.
6. Karaxinska-Bislimovska J. Vlijanieto na bra{nenata pra{ina vrz pojavata
i prevalencijata na opstruktivna belodrobna bolest. Magisterski trud.
Medicinski fakultet, Univerzitet ,,Kiril i Metodij# Skopje, 1985.
7. Karaxinska-Bislimovska J. Definirawe stepenot na alergiskata
preosetlivost i pojavata na belodrobni zaboluvawa so alergiska etiologija
kaj rabotnici vo prerabotkata na oriz. Doktorska disertacija. Medicinski
fakultet, Univerzitet ,,Kiril i Metodij# Skopje, 1990.
8. Jordanova R. Profesionalna bronhijalna astma kaj rabotnici vo ko`arska
industrija. Magisterski trud. Medicinski fakultet, Univerzitet ,, Sv. Kiril
i Metodij# Skopje, 2005.
9. Trandafilovski P, Ma~eska-Baxakova G. Astmata i va{eto dete. Bitola: Kiro
Dandaro, 2002,5-6.
10. Trandafilovski P, Jacovski Lj, Maneva M, et al. Prevalence of asthma among school children
in the territory of Skopje. Allergy & Clin Immunol News 1994; 2: 609.
11. Vla{ki E, Stavri} K, Se~kova L i sor. Prevalencija i te`ina na astma,
alergiski rinitis i egzema kaj {kolski deca vo Skopje (Internacionalna
studija za astma i alergii vo detstvoto-faza 3). Mak spi med 2005; 51 (1-2): 12-
23.
12. Viegi G, Annesi I, Ma
13. tteelli G. Epidemiology of asthma. Eur Respir Mon 2003; 8 (23): 1-19.
14. Burney P. Asthma. Eur Respir Mon 2000; 5 (15): 48-65.
15. Holloway JW, Jongepier H, Beghe B et al. The genetics of asthma. Eur Respir Mon 2003; 8
(23): 26-48.
16. Sandström T, Helleday R, Blomberg A. Air pollution and asthma: experimental studies. Eur
Respir Mon 2002; 7 (21): 52-64.
17. Parnia S, Brown JL, Frew AJ. The role of pollutants in allergic sensitization and the
development of asthma. Allergy 2002; 57 (12): 1111-1117.
18. Barnes PJ. Patophysiology of asthma. Eur Respir Mon 2003; 8 (23):84-104.
19. Global Initiative for Asthma. Mechanisms of asthma. National Institutes of Health, Heart,
Lung, and Blood Institute 2004; 4:49-54.
20. Bjornsdottir US, Cypcar DM. Asthma: an inflammatory mediator soup. Allergy 1999; 54
(49): 55-61.
21. Humbert M, Kay AB. Chronic inflammation in asthma. Eur Respir Mon 2003; 8(23): 126-
134.
172 Institut za medicina na trudot - Kolaborativen centar na SZO
Bronhijalna astma
40. Dokic D. The upper airways:The guardian of the lower airways. Summer School Sofia
2002.
41. Minov J, Karaxinska-Bislimovska J, Vasilevska K i sor. Astma i bolesti na
gornite di{ni pati{ta. Makedonski medicinski pregled 2002; 5-6: 248-252.
42. E`ova N, Cvetanov V, Milkovska S i sor. Karakteristiki na alergiskiot
rinitis vo R. Makedonija. Makedonski medicinski pregled 2003; 56: 142-143.
43. Bousquet J, Vignola AM, Demoly P. Allergic inflammation of the upper and lower airways:
a continuum of disease? Eur Respir Mon 2003; 8 (23): 211-220.
44. Cacciola RR, Sarva M, Polosa R. Adverse respiratory effects and allergic suspectibility in
relation to particulate air pollution: flirting with disaster. Allergy 2002; 57 (4): 281-285.
45. Fishwick D, Pearce N, D’Souza W et al. Occupational asthma in New Zealenders: a
population based study. Occup Environ Med 1997; 54: 301-306.
46. Kogevinas M, Anto JM, Sunyer J et al. Occupational asthma in Europe and other industrialised
areas: a population-based study. Lancet 1999; 353: 1750-1754.
47. Godi{en izve{taj za realizacija na programata za preventivna zdravstvena
za{tita. Republi~ki zavod za zdravstvena za{tita Skopje, 2004.
5.1. Definicija
Atopiskiot dermatit (AD) pretstavuva inflamatorna bolest na ko`ata
so hroni~en, recidivira~ki tek koja{to se manifestira so karakteristi~na
distribucija na ko`nite promeni, intenziven jade` i suva ko`a. Zaedno so
alergiskiot rinokonjunktivit i bronhijalnata astma spa|a vo grupata atopiski
bolesti.
Spored revidiranata nomenklatura na alergiskite bolesti od 2001 god.
bolesta e ozna~ena so terminot atopiski egzem/dermatit sindrom (AEDS), so
{to se prepora~uva napu{tawe na mnogubrojnite termini, kako atopiska egzema,
endogena egzema, intrinsic alergiski dermatit, konstitucionalen neurodermit,
eczema flexurarum, prurigo Besnier, astma-egzema ili polenska treska-egzema, koi{to
gi reflektiraat insuficientnite poznavawa na patogenezata na ovaa bolest. I
pokraj toa, vo stru~nite krugovi i literaturata terminot AEDS s¢ u{te ne e
za`ivean, odnosno i ponatamu se primenuva terminot atopiski dermatit.
5.2.Etiopatogeneza
Spored aktuelnite poznavawa na patogenezata na AD, se raboti za genetski
predisponirana bolest predizvikana od imunolo{ki mehanizmi kade pove}e
faktori imaat svoja uloga so intenzitet {to varira kaj oddelnite pacienti,
kako i kaj eden ist pacient vo razli~ni periodi od `ivotot. Sepak, zna~eweto
na imunolo{kite mehanizmi vo patogenezata na AD s¢ u{te ne e dovolno jasno, a
spored sega{nite soznanija bolesta se klasificira na alergiski i nealergiski
AD. Alergiskiot AD ili AEDS pretstavuva AD predizvikan od imunolo{ki
mehanizmi, a se javuva vo dve formi. IgE-povrzaniot AD (so ogled na nedovolno
jasnata uloga na IgE vo negovata patogeneza se koristi terminot povrzan, a ne
posreduvan) se bazira na kriteriumite na Hanifin i Rajka “familijarna atopija
ili simultana pojava na simptomite na atopija”. Vtorata forma na alergiskiot
AD e ozna~ena kako T-li - povrzan AD (AEDS). Se karakterizira so pozitiven
patch test na nekoj od inhalatornite ili nutritivnite alergeni, naod na alergen-
specifi~ni T-li vo perifernata krv ili ko`nata biopsija, a vo otsustvo na IgE
senzibilizacija. Nealergiskiot AD (AEDS) pretstavuva AD predizvikan od
neimunolo{ki mehanizmi. Podobrite poznavawa na imunolo{kite mehanizmi
sekako deka }e ovozmo`at podobro definirawe na formite na AD vo idnina.
Genetskata predispozicija e najsilniot poedine~en rizik faktor za
pojavata na AD. Spored nekoi istra`uvawa rizikot za pojava na AD e 3 do 6 pati
povisok kaj deca kaj koi{to eden od roditelite ja ima istata bolest vo odnos na
decata so negativna istorija za bolesta kaj roditelite. Vo pojavata i razvojot na
bolesta, svoja uloga imaat i nadvore{nite faktori kako ekspozicijata na alergeni
(inhalatorni i/ili nutritivni), bakteriskite (stafilokoki) i virusnite
superinfekcii, klimatskite faktori (sezonata esen-zima, polenskata sezona),
emocionalnite faktori i dr.
Od posebna va`nost e ulogata na AD kako prv ~ekor na alergiskiot mar{,
odnosno negovata eventualna uloga na prediktor za razvoj na drugi alergiski
5.4. Dijagnoza
So ogled na toa {to ne postoi specifi~en klini~ki ili laboratoriski marker
na bolesta, dijagnozata se postavuva spored dijagnosti~ki kriteriumi. Spored
Rajka i Hanifin, tie se delat na glavni i sporedni, a za postavuvawe na dijagnoza AD
potrebno e da se ispolneti 3 glavni i 3 sporedni kriteriumi.
Glavni dijagnosti~ki kriteriumi se:
- pruritusot,
- karakteristi~nite eflorescencii so tipi~na lokalizacija,
- hroni~niot i recidivira~kiot tek na bolesta
- pozitivnata li~na i/ili familijarna anamneza za atopija.
Sporedni dijagnosti~ki kriteriumi se kserodermijata, pozitivnite ko`ni
testovi na inhalatornite i nutritivnite alergeni, zgolemeniot totalen IgE,
sklonosta kon ko`ni infekcii, sklonosta kon nespecifi~en dermatit na dlankite
i tabanite i dr.
5.5. Lekuvawe
Tretmanot na AD se deli na nefarmakolo{ki i farmakolo{ki.
96,2%
3,8%
250
200
150
100
3,1% 4,4%
50
0
ma{ki `enski
4.3%
5 3.4%
4
3
2
1
0
<7 >7
8 6.2%
6
3.3% 3.1% 2.9%
2.4%
4 1.8%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
120
100
80
60,0%
60
40
20
0
AD AD so sezon. vlo{.
120
100
80
53.3%
60
40
20
0
AD AD so al. rinitis
120
100
73,0%
80
60
40
20
0
AD AD so pozit. fam. ist.
120
100
80 60,0%
60
40
20
0
Ispitanici so AD Isp. so AD od urb. sred.
120
95.5% 95.9% 97.3%
100
80
da
60
ne
40
20 4.5% 4.1% 2.7%
0
< 3000 g Ve{t. ishrana Doewe < 6 mes.
Grafik 127. Prisutnost na AD kaj decata so niska rodilna te`ina, ve{ta~ka ishrana
vo prvata godina od `ivotot i doewe pokratko od 6 meseci
5
4,0% 3.9%
3.6% 3.7%
4
3 da
2 ne
1
0
Pu{ewe/brem. Pasivno pu{ewe
5.7. Zaklu~oci
1. Prevalencijata na AD kaj detskata populacija vo R. Makedonija iznesuva
3,8%, ne{to povisoka kaj devoj~iwata (4,1%) vo odnos na mom~iwata (3,4%).
Najvisoka e prevalencijata na AD vo Prilep, a najniska vo Dojran.
2. Sezonski vlo{uvawa na bolesta se javuvaat kaj 60% od ispitanicite so
AD.
3. AD se javuva signifikantno po~esto kaj decata so pozitivna familijarna
istorija za alergiski bolesti, a signifikantno ~esto e pridru`uvan so alergiskiot
rinit.
4. Povrzanosta na AD so alergijata na medikamenti, hrana i insekti e
nesignifikantna.
5. AD se javuva signifikantno po~esto kaj decata od urbanata sredina vo
odnos na decata od ruralnata sredina.
6. Povrzanosta na AD so rodilnata te`ina i na~inot na ishrana vo
prvata godina od `ivotot ne e statisti~ki zna~ajna. Isto taka, ne e registrirana
statisti~ka zna~ajnost pome|u AD i pu{eweto na majkata vo tekot na bremenosta
i eksponiranosta na ~adot od tutunot vo domot.
5.8. Literatura
1. Johansson SGO, Hourihane JO’B, Bousquet J et al. A revised nomenclature for allergy.
Allergy 2001; 56 (9): 813-824.
2. Cvetanov V, Trandafilovski P, Karaxinska-Bislimovska J, Balabanova M,
E`ova N. Alergiski bolesti-Lekuvawe. Skopje: Medis-informatika 1998;
131-135.
3. Wollenberg A, Bieber T. Atopic dermatitis: from the genes to skin lesions. Allergy 2000;
53: 731-739.
4. Hanifin JM. Clinical and basic aspects of atopic dermatitis. Semin Dermatol 1983; 2: 5-19.
5. Schäfer T, Ring J. Epidemiology of allergic diseases. Allergy 1997; 52 (38): 14-22.
6. Wüthrich B. Clinical aspects, epidemiology and prognosis of atopic dermatitis. Ann
Allergy Asthma Imminol 1999; 83: 464-470.
7. Novak N, Bieber T. The skin as a target for allergic diseases. Allergy 2000; 55: 103-107.
8. Bousquet J. Allergy as a global problem: “Think globally, act globally”. Allergy 2002; 57:
661-662.
9. V’l~kova-La{koska M, Starova A. Klini~ka dermatologija so praktikum za
studenti i lekari. Skopje: HIB DRESKO 1998; 291-294.
10. Cvetanov V, Milkovska S, Risteska-Ku~ S i sor. Epidemiolo{ki
karakteristiki na alergiskite bolesti vo R. Makedonija. Makedonski
medicinksi pregled 2003; 56: 140-141.
11. Mileva @, ur. Sъvremenno le~enie na alergi~nite bolesti. St. Zagora:
Znanie EOOD; 160-164.
12. Schmid P et al. Epidemiology, clinical features, and immunology of the “intrinsic” (non
IgE-mediated) type of atopic dermatitis (constitutional dermatitis). Allergy 2001; 56 (9):
841-848.
13. Girolomoni G, Abeni D, Masini C et al. The epidemiology of atopic dermatitis in Italian
schoolchildren. Allergy 2003; 58 950: 420-425.
14. Kalyoncu AF et al. Prevalence of childhood asthma and allergic diseases in Ankara,
Turkey. Allergy 1994; 49: 485-488.
6.1. Definicija
Spored revidiranata nomenklatura za alergiskite bolesti od Evropskata akademija
za alergologija i klini~ka imunologija (European Academy of Allergology and Clinical
Immunology – EEACI) od 2001 god. pojavata na objektivni i reproducibilni
simptomi ili znaci inicirani od ekspozicija na lek vo doza tolerirana od drugi
lica se ozna~uva kako preosetlivost na lekot (T 88.7). Dokolku vo patogenezata
na navedenata pojava se doka`ani imunolo{ki mehanizmi, posreduvani so
protivtela ili aktivirani T-li, taa se ozna~uva kako medikamentozna alergija.
Dokolku vo patogenezata e doka`ana ulogata na IgE protivtelata, preosetlivosta
na lekot se ozna~uva kako IgE-posreduvana medikamentozna alergija. Slu~aite
na preosetlivost na lekovi so klini~ka simptomatologija sli~na na alergiskite
reakcii {to se predizvikani od neimunolo{ki mehanizmi se narekuvaat
nealergiska preosetlivost na lekovi.
6.2. Etiopatogeneza
Imunolo{kite mehanizmi pri medikamentoznata alergija gi vklu~uvaat site
~etiri tipovi imunolo{ki reakcii spored Coombs i Gell (tabela 19). Vo nekoi
slu~ai na preosetlivost na lekovite se javuva kombinirawe na imunolo{kite
mehanizmi od dva tipa (pr. β laktami, sulfonamidi i dr.). Isto taka, eden ist lek
kaj razli~ni lica mo`e da predizvika razli~ni tipovi na imunolo{ka reakcija
(pr. penicilinot mo`e da predizvika reakcija tip I, III i IV) ili da predizvikuva
imunolo{ki i neimunolo{ki reakcii (pr. AKE inhibitori).
6.4. Dijagnoza
Dijagnosti~kiot pristap kon hipersenzitivnite reakcii na lekovite se sostoi od
anamnesti~kite podatoci, klini~kite manifestacii, in vivo i in vitro alergolo{kite
ispituvawa i dozno-provokativnite testovi. Validni dijagnosti~ki metodi ima
malku, a i tie ne se potpolno evaluirani. Vo ramkite na EAACI funkcionira
European Network of Drug Allergy (ENDA) ~ija zada~a e etablirawe na pragmati~en
i standardiziran pristap kon problemot na medikamentoznata alergija vo
sekojdnevnata praktika.
6.5. Prevencija
6.5.1. Primarna prevencija
Merkite na primarnata prevencija, koja{to se primenuva kaj site bolni, se sostojat
od identifikacijata na rizik faktorite za eventualnata pojava na medikamentozna
preosetlivost kaj bolniot (prisutnost na drugi alergiski bolesti, bolesti
na crniot drob, hroni~ni bolesti so dolgotrajna primena na nekolku lekovi i
dr.), kako i od poznavaweto na nesakanite dejstva na ordiniraniot lek/lekovi,
izbegnuvaweto na polipragmazijata i dr.
6.7.1. Penicilin
Penicilinot e naj~est predizvikuva~ na alergijata na lekovi. Spored istra`uvawata
na hospitalizirani bolni vo SAD, prevalencijata na penicilinskata alergija
iznesuva 2,5%. Ponovite istra`uvawa za anafilakti~nite reakcii na penicilin
uka`uvaat deka tie se pri~ina za smrt na okolu 400 lica godi{no vo SAD.
Rezultatite na edna studija referiraat deka okolu 10% od op{tata populacija vo
SAD ima anamneza za penicilinska alergija, dodeka drugi istra`uvawa, isto taka
vo SAD, uka`uvaat deka kaj samo okolu 10-20% od licata so istorija za penicilinska
alergija, taa e potvrdena so in vivo i in vitro alergolo{kite ispituvawa.
6.7.4. Miorelaksansi
Miorelaksansite se naj~esti pri~initeli (70-80%) na alergiski reakcii vo tekot
na op{tata anestezija, a vo 80% od slu~aite se javuvaat kaj `enite. Se raboti za
IgE-posreduvani alergiski reakcii so za~estenost kaj 1/4500 op{ti anestezii, a
okolu 6% od niv se fatalni.
1200
1000
800
600
400
10,5% 12,4%
8,9%
200
0
vkupno ma{ki `enski
17.8%
20
13.7%
15
9.6%
10
4.9% 4.2%
3.1%
5
0
Sk Do Oh Pr De Pe
800
600
400
0
vkupno ma{ki `enski
20
15
10
0
21-30 31-40 41-50 51-60 > 60
20 16.9%
15.5%
12%
15
8% 8.4%
10
4.3%
5
0
Sk Do Oh Pr De Pe
73,9% antibiotici
NSAI
anestetici
17,4% drugi
4,3% 4,3%
120
100
80
60
40
20 6.8% 0.6%
0
Vkupno Penicilin Aspirin
400
300
200
0
vkupno ma{ki `enski
14
11.6%
12
10
8 6.7%
6
4
2
0
<7 >7
23.5%
25
20
15 10.4%
10 3.6%
1.9% 1.7%
5 0%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
prirodni
penicilini
48,2%
polusint.
37,9% penicilini
sulfo preparati
13,7%
80 70,0%
60
40
18.3%
20 11.7%
0
Ko`en osip i/ili Dijarea Drugo
angioedem
12 11.1%
10
8
6 4.1%
4
2
0
so bez
28.5%
30
25
Al. rinitis
20
14.7%
15
Fam. ist. za al.
10
4.6% 5.8% bol.
5
0
so bez
6.9. Zaklu~oci
1. Preosetlivost na eden ili pove}e lekovi referiraat 10,5% od site
ispitanici, {to zna~i deka okolu 200 000 lica od R. Makedonija imaat istorija za
medikamentozna preosetlivost (so ili bez alergolo{ka potvrda). Preosetlivosta
na lekovi e povisoka kaj vozrasnite (11,2%) vo odnos na decata (9,8%) i kaj `enite
(12,4%) vo odnos na ma`ite (8,9%).
2. Naj~esti pri~initeli na medikamentoznata prevalencija kaj adultite
se penicilinite i nesteroidnite antiinflamatorni lekovi, a kaj decata
penicilinite i sulfonamidite.
6.10. Literatura
1. Johanson SOG, Hourihane JO’B, Bousquet J et al. A revised nomenclature for allergy.
Allergy 2001; 56 (9): 813-822.
2. Sanchez E, Torres MJ, Mayorga C et al. Adverse drug reactions with an immunological
basis: from clinical practice to basis research. Allergy 2002; 57 (72): 41-44.
3. Blanca M, Canto G, Lopez C et al. The connection between basic research and clinical
practice. Clin Exp Allergy 1998; 28 (4): 87-91.
4. Pichler WJ. Deciphering the immune pathomechanism of cutaneous drug reactions. Allergy
2002; 57 (72): 34-36.
5. Gruchalla R. Understanding drug allergies. J Allergy Clin Immunol 2000; 105: 637-644.
6. Demoly P, Bousquet J. Drug allergy diagnosis work up. Allergy 2002; 57 (72): 37-40.
7. Demoly P, Kropf R. Bircher A. Pichler WJ. Drug hypersensitivity questionnaire. Allergy
1999; 54: 999-1003.
8. Ring J, Brockow K. Adverse drug reactions: Mechanisms and assessment. Eur Surg Res
2002; 34: 170-175.
9. Brockow K, Romano A, Blanca M et al. General considerations for skin test procedures in
the diagnosis of drug hypersensitivity. Allergy 2002; 57: 45-51.
10. Aberer W, Bircher A, Romano A et al. Drug provocation testing in the diagnosis of drug
hypersensitivity reactions: general considerations. Position paper. Allergy 2003; 58 (9):
854-861.
11. V’l~kova-La{koska M, Starova A. Medikamentozni egzantemi. Vo: V’l~kova-
La{koska M, Starova A.Klini~ka dermatologija. Skopje: HIB DRESCO 1998;
297-302.
12. Balabanova-Stefanova M. Hipersenzitivni kutani reakcii na betalaktamski
antibiotici. Doktorska disertacija. Univerzitet “Sv. Kiril i metodij”
Skopje, 1996.
13. Mileva @. Medikamentozna alergiÔ. Vo: NarÝ~nik na obÈopraktikuvaÈiÔ
lekar. SofiÔ: Znanie Eood 2003; 477-480.
14. Li Wan Po A, Kendall MJ. Causality assessment of adverse effects. When is re-challenge
acceptable? Drug Safety 2001; 24: 793-799.
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 197
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
15. Gruchalla RS. Clinical assessment of drug-induced disease. Lancet 2000; 28: 1505-1511.
16. Demoly P, Bousquet J. Epidemiology of drug allergy. Curr Opinion Allergy Clin Immunol
2001; 1: 305-310.
17. Cvetanov V, Milkovska S, Risteska-Ku~ S i sor. Epidemiolo{ki
karakteristiki na alergiskite bolesti vo R. Makedonija. Makedonski
medicinski pregled 2003; 56: 140-141.
18. Marseni} M, Cvetanov V, Karaxinska-Bislimovska J i sor. Referirana
preosetlivost na lekovi vo R. Makedonija. Makedonski medicinski pregled
2003; 56: 144-145.
19. Lazaru J, Pomeranz BH, Corey PN. Incidence of adverse drug reactions in hospitalized
patients. JAMA 1998; 279: 1200-1205.
20. Vervloet D, Pradal M. Drug Allergy. Sundbyberg Sweden, 1992.
21. Gleckman RA, Borrego F. Adverse reactions to antibiotics. Postgrad Med 1997; 101: 97-
108.
22. Shepherd GM. Penicillin allergy. Allergy & Asthma Advocate Spring 2000.
23. Salkind AR, Cuddy PG, Foxworth JW. Is this patient allergic to Penicillin? JAMA 2001;
285 (19).
24. American Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI). The Allergy Report:
Science Based Findings on the Diagnosis & Treatment of Allergic Disorders 1996-2001.
25. AAAAI Board of Directors. Anaphylaxis in schools and other childcare settings. Journal of
Allergy and Clinical Immunology 1998; 102 (2): 173-176.
26. Kowalski ML, Pawliczak R, Wozniak J et al. Differential metabolism of arachidonic acid
in nasal polyp epithelial cells cultured from aspirin-sensitive and aspirin-intolerant patients.
Am J Resp Crit Care Med 2000; 161: 391-398.
27. Gadde J. Clinical experience with penicillin skin testing in a large inner-city STD clinic.
Journal of the American Medical Association 1993; 270: 2456-2463.
28. CDC National Center for Health Statistics. Vital and Health Statistics Series 1996. 13
(134).
29. Neugut AL, Ghatak AT, Miller RL. Anaphylaxis in the United States: An investigation into
its epidemiology. Archives of Internal Medicine 2001; 61 (1): 15-21.
7.1. Definicija
Spored revidiranata nomenklatura na alergiskite bolesti preosetlivosta na
hrana se definira kako pojava na objektivni i reproducibilni simptomi ili
znaci inicirani od ekspozicija na nekoj/nekoi vidovi hrana vo doza tolerirana
od drugi lica. Dokolku taa e predizvikana od imunolo{ki mehanizmi {to mo`at
da se doka`at se ozna~uva kako alergija na hrana. Taa se narekuva IgE-posreduvana
alergija na hrana dokolku vo nejzinata patogeneza se doka`e ulogata na IgE,
odnosno neIgE-posreduvana alergija na hrana dokolku vo nejzinata patogeneza
se vklu~eni drugi imunolo{ki mehanizmi. Slu~aite na preosetlivost na hrana
so simptomi sli~ni ili isti kako i kaj alergiskite reakcii na hrana koi{to se
predizvikani od neimunolo{ki mehanizmi (direktno osloboduvawe na medijatori,
enzimski deficit i dr.) se narekuvaat nealergiska preosetlivost na hrana.
Preosetlivosta na hrana so svojata postojano raste~ka prevalencija
poslednive decenii prerasnuva vo seriozen zdravstven problem {irum svetot.
I pokraj evidentniot napredok vo poznavaweto na patogenetskite mehanizmi,
dijagnostikata, terapijata i prevencijata kompleksniot problem na preosetlivost
na hrana s¢ u{te ostanuva nedovolno poznat. Od osobeno zna~ewe, kako kaj site
alergiski bolesti, e standardiziraweto i unificiraweto na dijagnosti~kata
postapka so {to za ovoj problem }e se dobie globalna i objektivna slika.
7.2. Etiopatogeneza. Hranata {to sekojdnevno ja konsumirame sodr`i golem broj
potencijalni alergeni koi kaj senzibiliziranite lica mo`at da predizvikaat
alergiski reakcii, kako i odredeni supstancii koi{to kaj nekoi lica
predizvikuvaat nealergiski reakcii na preosetlivost. Alergogenosta na oddelni
sostojki od hranata mo`e da se promeni vo procesot na nejzinoto prigotvuvawe,
kako i pri razgraduvaweto na konsumiranata hrana vo digestivniot trakt. Naj~esti
prehranbeni produkti koi{to kaj senzibiliziranite lica mo`at da predizvikaat
alergiski reakcii se: kravjoto mleko, belkata od jajce, sojata, ribata, {kolkite,
bra{noto, kikiritkite, orevite i drugi.
Nealergiskite reakcii na preosetlivost gi predizvikuvaat prehranbenite
produkti {to sodr`at pogolemi koli~ini histamin ili predizvikuvaat negovo
osloboduvawe pri nivnata razgradba vo digestivniot trakt (nekoi vidovi riba,
kako tunata i sku{ata, jagodite, ju`noto ovo{je i drugi). Isto taka, nealergiski
reakcii na preosetlivost mo`at da bidat predizvikani od nekoi enzimski
deficiti vo digestivniot trakt, kako {to e nepodnoslivosta na mleko kaj licata
so laktazen deficit vo crevata. Reakcii na preosetlivost mo`at da predizvikaat
i pove}e supstancii koi{to se upotrebuvaat kako aditivi vo hranata, odnosno
sredstva za boewe, sredstva za podobruvawe na vkusot, konzervansi (benzoatite,
glutamatite, sulfitite, tartrazinot, azorubinot, eritrozinot) i drugi.
Patogenetskite mehanizmi na alergiskite i nealergiskite reakcii na
preosetlivost na hrana se prika`ani na tabelata 21.
7.4. Dijagnoza
Dijagnosti~kata postapka vo evaluacijata na reakciite na preosetlivost na
hrana se sostoi od anamnesti~kite podatoci, eliminacionite i provokacionite
testovi na inkriminiraniot vid/vidovi na hrana i in vivo i in vitro alergolo{kite
ispituvawa.
7.5. Prevencija
Merkite na primarna prevencija vo doene~kata vozrast se sostojat od ishrana so
maj~ino mleko, izbegnuvawe na potentnite nutritivni alergeni (riba, belka od
jajce i dr.) do krajot od prvata godina na `ivotot i dr. Sekundarnata prevencija
se sostoi od primenata na prepora~anata dieta (ekspoziciona profilaksa),
a vo nekoi slu~ai uspe{na e profilaksata so oralna primena na dinatrium
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 201
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
95,8%
4,2%
1200
1000
800
600
400
4,2% 2,3% 5,1%
200
0
vkupno ma{ki `enski
Grafik 146. Distribucija na preosetlivost na hrana kaj site ispitanici spored polot
Na{ite rezultati se komplementarni so podatocite od literaturata
za povisoka prevalencija na preosetlivosta na hrana kaj `enskiot pol vo site
vozrasni grupi.
8,9
10
8
5,2
6
3,5
3,1
4 2,3
2 0
0
Sk Do Oh Pr De Pe
7.7.2. Vozrasni
Prevalencijata na preosetlivosta na hrana kaj adultite e poniska vo odnos na
decata i iznesuva 3,3%. Preosetlivost na hrana kaj adultite e referirana dva i
pol pati po~esto kaj `enite (4,3%) vo odnos na ma`ite (1,8) (grafik 148).
800
600
400
0
vkupno ma{ki `enski
5
4,0%
4 3.3%
2.7%
3
2,0%
1.7%
2
1
0
21-30 31-40 41-50 51-60 > 60
7.6%
8 6.2% 5.8%
6
4
1.9%
2 0.5%
0%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
7.7.3. Deca
Kaj detskata populacija prevalencijata na preosetlivost na hrana iznesuva 5%, dva
pati e povisoka kaj devoj~iwata (6,8%) vo sporedba so mom~iwata (3,1%) (grafik
151).
400
300
200
0
vkupno ma{ki `enski
10 9,0%
8
6 4.4%
4
2
0
<7 >7
Grafik 152. Distribucija na preosetlivost na hrana kaj decata spored vozrasta
10
5.7%
5 2.7%
1.2%
0%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
3
1.5%
2
1
0
vozrasni deca
25
20,0%
20
15
10
5 3.1%
0
Pozit. fam. ist Negat. fam. ist.
7.8. Zaklu~oci
1. Prevalencijata na preosetlivost na hrana vo op{tata populacija iznesu-
va 4,2%, odnosno najverojatno okolu 80 000 lica vo R. Makedonija stradaat od pre-
osetlivost na nekoj vid/vidovi hrana. Kako i kaj drugite alergiski bolesti, preva-
lencijata na preosetlivost na hrana e povisoka kaj `enite vo odnos na ma`ite.
2. Preosetlivosta na hrana e po~esta kaj decata (5%) vo sporedba so
vozrasnite (3,3%). Preosetlivosta na hrana e najvisoka vo vozrasnata grupa od 0
do 7 god, a najniska kaj licata postari od 60 godini.
3. Preosetlivost na hrana kaj vozrasnite e najvisoka vo Prilep, a kaj decata
vo Dojran.
4. Ko`nite manifestacii se naj~estite klini~ki manifestacii na
preosetlivosta na hrana kaj vozrasnite i decata, a se javuvaat kaj okolu 50% od
licata so referirana preosetlivost na hrana.
5. Preosetlivosta na hrana kaj adultite e signifikantno po~esta kaj
licata so preosetlivost na nekoj lek ili lekovi, dodeka preosetlivosta na hrana e
signifikantno po~esta kaj decata so pozitivna familijarna istorija za alergiski
bolesti.
7.9. Literatura
1. Johanson SGO, Hourihane JO’B, Bousquet J et al. A revised nomenclature for allergy.
Allergy 2001; 56 (9): 813-824.
2. Sampson HA. Food allergy. J Allergy Clin Immunol 2003; 111: 540-547.
3. Sampson HA. Clinical manifestations of adverse food reactions. Pediatr Allergy Immunol
1995; 6 (8): 29-37.
4. The UCB Institute of Allergy. Allergies. c/o UCB Center 1999; 40-45.
5. Crespo JF, Rodriquez J. Food allergy in adulthood. Allergy 2003; 58(2): 114-120.
6. Eigenmann PA. Future therapeutic options in food allergy. Allergy 2003; 58 (12): 1217-
1221.
7. Kagan RS. Food allergy: an overview. Environ Health Perspect 2003; 111: 223-226.
8. Host A. Adverse reactions to foods: Epidemiology and risk factors. Pediatr Allergy Immunol
1995; 6 (8): 20-28.
9. Host A, Andrae S, Charkin S et al. Allergy testing in children: why, who, when and how?
Allergy 2003; 58(7): 559-569.
10. Mills ENC, Valovirta E, Madsen C, Taylor SL, Vieths S, Anklam E, Baumgartner S, Koch P,
Crevel RWR, Frewer L. Information provision for allergic consumers – where are we going
with food allergy labelling? Allergy 2004; 59: 1262-1267.
11. Cvetanov V, Trandafilovski P, Karaxinska-Bislimovska J, Balabanova M,
E`ova N. Alergiski bolesti - lekuvawe. Skopje: MEDIS-informatika 1998;
145-150.
12. Mileva @, ur. SÝvremenno le~enie na alergi~nite bolesti. St. Zagora: Znanie
EOOD 1999; 132-136.
13. Hourihane JO’B. Prevalence and severity of food allergy – need to control. Allergy 1998;
53: 84-88.
14. Mileva @. Hranitelna alergi®. Vo: Na{ev G, Mileva @. Nar√~nik na
obçopraktikuvaçiÔ lekar. SofiÔ: Znanie EOOD 2003; 481-483.
15. Food Allergy Guideline. Available from: http://www.windhamsd.org/allergy.htm.
16. American Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI). The Allergy Report:
Science Based Findings on the Diagnosis and Treatment of Allergic Disorders 1996-2001.
17. Neugut AL, Ghatak AT, Miller RL. Anaphylaxis in the United States: An investigation into
its epidemiology. Archives of Internal Medicine 2001; 61 (1): 15-21.
18. Sicherer SH, Munoz-Furlong A, Burks AW et al. Prevalence of peanut and tree nut allergy
in the US determined by a random digit dial telephone survey. J Allergy Clin Immunol 1999;
103: 559-562.
19. Schäfer T, Böhler E, Ruhdorfer S et al. Epidemiology of food allergy/food intolerance in
adults: associations with other manifestations of atopy. Allergy 2001; 56: 1172-1179.
20. Staevska M. New perspectives in treating food allergy. EAACI Newsletter 2004; 4: 12-15.
21. Young E., Stoneham MD., Petruckevitch A. et al.: A population study of food intolerance,
Lancet, 1994, 343, 1127-1130.
22. Niestijl Jansen JJ., Kardinaal AFM., Huijbers GH. Et al.: Prevalence of food allergy and
intolerance in the adult Dutch population, J Allergy Clin Immunol, 1994, 93, 446-456.
23. Kanny G., Moneret-Vautrin DA., Flabbee J. et al.: Population study of food allergy in
France, J Allergy Clin Immunol, 2001, 108, 133-140.
208 Institut za medicina na trudot - Kolaborativen centar na SZO
Preosetlivost na hrana
A. B. V.
Slika 17. A. Medonosna p~ela (Apis mellifera), B. obi~na osa (Vespula spp.) i
V. str{en (Vespa spp.)
Medonosnite p~eli se dolgi okolu 1,5 sm, po boja se svetlokafeavi so
umereno zabele`livi abdominalni prugi. Obi~nite osi imaat sli~ni dimenzii
kako medonosnite p~eli, a se odlikuvaat so karakteristi~nite `olti i crni
prugi na abdomenot. Kaj nas se sretnuva i i t.n. kni`na osa (Polistes spp.) koja{to
e sli~na na obi~nata osa, no so pomali dimenzii. Str{enot e sli~en na osata po
izgledot, no e pogolem od nea (2,5-3 sm). Ubodite od navedenite insekti naj~esto se
slu~uvaat vo leto i rana esen, obi~no vo blizinata na nivnite gnezda. Insektite gi
privlekuvaat intenzivni boi (obleka i obuvki) i mirisi (hrana, pijaloci, parfemi,
lakovi za kosa, losioni za son~awe i dr.), nagli dvi`ewa itn. Osite i str{enite
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 211
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
8.4. Dijagnoza
Dijagnozata na alergiskite reakcii posle ubod od insekti se postavuva vrz osnova
na anamnesti~kite podatoci i naodot na specifi~niot IgE, odreden so in vivo
i/ili in vitro metodi. Ko`nite prick testovi se posenzitivni vo odnos na in vitro
tehnikite za odreduvawe na specifi~en IgE. Naodot na specifi~en IgE vo
otsustvo na anamnesti~ki podatoci za alergiska reakcija posle ubod od insekt e
bez pogolemo zna~ewe bidej}i pozitivniot test se sretnuva i kaj licata {to ne
razvile alergiska reakcija posle ubodot. Te`inata na alergiskata reakcija posle
ubod od insekt ne e vo korelacija so nivoto na specifi~niot IgE vo serumot.
8.5. Prevencija
Prevencijata na site alergiski reakcii posle ubod od insekti vklu~uva pove}e
ednostavni i korisni soveti i preporaki za namaluvawe na rizikot od mo`en
sleden ubod (ekspoziciona profilaksa), kako {to se odbegnuvawe na :
- nagli dvi`ewa koga insektite se vo blizina;
- parfemi, silno mirizlivi sapuni i lakovi za kosa;
- {iroka, intenzivno oboena i {arena obleka i obuvki;
- jadewe na otvoren prostor i vo blizina na padnato prezreano ovo{je;
- prestoj vo priroda, osobeno vo letniot period, vo blizina na p~elini
ku}i~ki i osini gnezda;
- son~awe so koristewe kremi ili losioni za son~awe koi{to gi
privlekuvaat insektite;
- proverka na voziloto pred vozewe za prisustvo na p~eli ili osi i vozewe
so zatvoreni prozorci;
- otstranuvawe na gnezdata od osite okolu ku}ite, dokolku gi ima.
Prevencijata na eventualnite idni sistemski reakcii kaj licata so te{ka
sistemska reakcija i nekoi lica so umerena sistemska reakcija posle ubod od
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 213
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
8.6. Lekuvawe
Terapijata kaj lokalnite alergiski reakcii se sostoi od primena na oralni
antihistaminici i lokalni oblozi. Kaj licata so lokalna alergiska reakcija
rizikot za ista takva reakcija pri povtoren ubod okolu 60%, dodeka rizikot od
razvoj na sistemska reakcija se procenuva na okolu 5%.
Vo terapijata na blagite sistemski reakcii se primenuvaat antihistaminici
oralno ili intramuskulno. Umerenite reakcii se tretiraat so antihistaminici
i kortikosteroidi intramuskulno i inhalatorni β2 agonisti pri astmatski
napad, odnosno inhalirawe na adrenalin pri laringealen edem. Pri silnite/
serioznite sistemski reakcii, neophodna e primena na adrenalin intramuskulno,
antihistaminici i kortikosteroidi intramuskulno ili intravenski, a vo nekoi
slu~ai se potrebni i plazma ekspanderi i oksigenoterapija.
96,9%
3,1%
8.9.1. Vozrasni
Prevalencijata na alergijata od insekti kaj ispituvanite adulti iznesuva 2,5%. Taa
e tri i pol pati po~esta kaj `enite (3,8%) vo odnos na ma`ite (1,1%) (grafik 158).
4 3.8%
3,5
3
2,5%
2,5
2
1,5 1.1%
1
0,5
0
Vk. adulti ma`i `eni
Grafik 158. Prevalencija i distribucija spored polot na alergijata od insekti kaj
ispituvanite adulti
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 215
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
3,5 3.2%
3 2.6%
2,5 2.3% 2.1%
2 1.7%
1,5
1
0,5
0
21-30 31-40 41-50 51-60 > 60
10 8.5%
8
6
3.7%
4 2,0% 1.9%
2 0% 0%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
8.9.2. Deca
Prevalencijata na alergijata od insekti kaj decata iznesuva 3,8%, 4,4% kaj
devoj~iwata i 3,1% kaj mom~iwata (grafik 161).
5 4.4%
3.8%
4
3.1%
3
2
1
0
Vkupno deca ma{ki `enski
5
3.9%
4
3 2.3%
2
1
0
<7 >7
Grafik 162. Distribucija na alergijata od insekti kaj decata spored vozrasta
9.1%
10
8 5.5%
6 4.1% 4.2%
4
1.2%
2 0%
0
Sk Do Oh Pr De Pe
75.3%
80
54.5%
60 Ko`na reakcija
45.5%
40
24.7% Sistemska
20 reakcija
0
Vozrasni Deca
25 22.2%
20
15
10
5 2.8%
0
so bez
13.3%
14
12
10
8
6
4 2.1%
2
0
so bez
8.10. Zaklu~oci
1. Prevalencijata na alergijata od insekti vo op{tata populacija iznesuva
3,1%, povisoka e kaj `enite (3,9%) vo odnos na ma`ite (1,9%).
2. Prevalencijata na alergijata od insekti kaj adultnata populacija
iznesuva 2,5%; taa signifikantno povisoka kaj `enite (3,8%) vo odnos na ma`ite
(1,1%).
3. Prevalencijata na alergijata od insekti kaj detskata populacija iznesuva
3,8% i e nezna~itelno povisoka kaj devoj~iwata (4,4%) otkolku kaj mom~iwata
(3,1%).
4. Visokata prevalenija na alergijata od insekti kaj ispitanicite od
Dojran (vozrasnite i decata) mo`ebi se dol`i na pogolemata mo`nost za kontakt
i senzibilizacija na ubod od insekti so ogled na klimatskite karakteristiki na
toa podra~je. Od druga strana, sporedbata so prevalencijata so drugite gradovi
(pr. Ohrid) ja ostava mo`nosta za nerealno prika`uvawe na sostojbata {to ne se
isklu~uva pri epidemiolo{kite studii {to se baziraat na samoreferirawe na
simptomite.
5. Sistemskite reakcii posle ubod od insekt se po~esti kaj vozrasnite so
alergija od insekti vo odnos na decata.
6. Pojavata na alergijata od insekti ne poka`uva statisti~ki zna~ajna
povrzanost so familijarnata istorija za alergijata od insekti nitu kaj vozrasnite
ispitanici, nitu kaj decata.
7. Alergijata od insekti kaj vozrasnite e signifikantno po~esta kaj licata
so alergija na hrana, dodeka povrzanosta so atopiskiot status i drugite ispituvani
endogeni i egzogeni faktori e nesignifikantna.
8.11. Literatura
1. Golden DB. Stinging Insect Allergy. Am Fam Physician 2003; 67: 2541-2546.
2. Johansson SGO, Hourihane JO’B, Bousquet J et al. A revised nomenclature for allergy.
Allergy 2001; 56 (9): 813-824.
3. Müller UR. New development in the diagnosis and treatment of Hymenoptera venom
allergy. Int Arch Allergy Immunol 2001; 124: 447-453.
4. Brusic V., Petrovsky N., Gendej SM. et al. Computational tools for the study of allergy.
Allergy 2003; 58: 1083-1092.
5. Döring HF, Ilgner M, Tüttenberg HW. Insektengifthyposensibilisierung beim
niedergelassenen Dermatologen – Rückblick auf die Erfahrungen von vierzehn Jahren. Der
Deutsche Dermatologe 1994; 42 (9).
6. Cvetanov V, Trandafilovski P, Karaxinska-Bislimovska J, Balabanova M,
E`ova N. Alergiski bolesti-lekuvawe. Skopje: MEDIS-informatika 1998;
163-173.
7. Mileva @, ur. Sъvremenno le~enie na alergi~nite bolesti. St. Zagora: Znanie
EOOD 1999; 142-148.
8. Gavrilovski M, Doki} D. Imunoterapija. Skopje: EDIT 1992; 20-30.
9. Wenzel J, Meissner-Kraemer M, Bauer R et al. Safety of rush insect venom immunotherapy.
The results of a retrospective study in 178 patients. Allergy 2003; 58 (11): 1176-1180.
10. American Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI). The Allergy Report:
Science Based Findings on the Diagnosis & Treatment of Allergic Disorders 1996-2001.
11. CDC. Fact Stats A-Z, Vital and Health Statistics, Series 10, No 13, 1999, Web: http://www.
cdc.gov/nchs/fastats/allergies.htm.
12. Neugut AL, Ghatak AT, Miller RL. Anaphylaxis in the United States: An investigations into
its epidemiology. Archives of Internal Medicine 2001; 61(1): 15-21.
13. AAAAI Board of Directors: Anaphylaxis in schools and other childcare settings. Journal of
Allergy and Clinical Immunology 1998; 102 (2): 173-176.
14. Mileva @. AlergiÔ kÝm insekti. Vo: NarÝ~nik na obçopraktikuvaçiÔ lekar.
SofiÔ: Znanie EOOD 2003; 483-485.
15. Cvetanov V, Milkovska S, Risteska-Ku~ S i sor. Epidemiolo{ki karakteristiki
na alergiskite bolesti vo R. Makedonija. Makedonski medicinski pregled
2003; 56: 140-141.
G. Finansiska evaluacija
na tro{ocite za lekuvawe na
nekoi alergiski entiteti
222
Finansiska evaluacija na tro{ocite za lekuvawe na nekoi alergiski entiteti
1.3. Zaklu~oci
1. Dobienite podatoci za mese~nite tro{oci za farmakolo{kiot tretman
na alergiskiot rinit i bronhijalnata astma uka`uvaat na zna~ajno finansisko
optovaruvawe na bolnite, kako i na op{testvoto vo celina.
1.4. Literatura
1. Canonica GW. Expanding the Anti-Allergy Therapeutic Horizon. Allergy 2002; 75: 5-7.
2. Integrated care for asthma: a clinical, social, and economic evaluation. Grampian Asthma
Study of Integrated Care (GRASSIC). BMJ 1994; 308: 838-842.
3. Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma. Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma
Workshop Report 2001 in collaboration with the World Health Organisation.
4. International Consensus Report on the Diagnosis and Management of Rhinitis. Allergy.
1994; 49 (Suppl 19) :5-34.
5. Ross RN. The costs of allergic rhinitis. Am J Managed Care 1996; 2: 285–290.
6. Cvetanov V. Bazi~ni principi za sproveduvawe na alergiskata specifi~na
imunoterapija. Simpozium Specifi~na imunoterapija. Mak med pregled 2001;
55 (Suplement 47): 15-17.
7. Schaedlich PK, Brecht JG. Economic evaluation of specific immunotherapy versus
symptomatic treatment of allergic rhinitis in Germany. Pharmacoeconomics 2000; 17: 37-
52.
8. European Lung White Book. European Respiratory Society Journals & European Lung
Foundation, Lausanne 2003.
9. World Health Organization (WHO). Bronchial asthma. WHO Fact Sheet No 206. http://
www.who.int/inf-fs/en/fact206.html. Revised January 2000.
10. Viegi G, Annesi I, Matteelli G. Epidemiology of asthma. Eur Respir Mon 2003; 8 (23): 1-
25.
11. Global Initiative for Asthma. Burden of Asthma. National Institutes of Health, National
Heart, Lung, and Blood Institute 2004; 2: 11-26.
12. Australian Bureau of Statistics. 1989/1990 National Health Survey: asthma and other
respiratory conditions. Australian Cat No 4373.0, 1991.
13. Action asthma: the occurrence and cost of asthma. West Sussex, United Kingdom: Cambridge
Medical Publications; 1990.
14. Action against asthma. A strategic plan for the Department of Health and Human Services.
Washington, DC: Department of Health and Human Services; 2000.
D. Dodatoci
232
Prilozi
Prilog 2.
Prilog 3
reden broj ----------
INSTITUT ZA MEDICINA NA TRUDOT data_____________
-Centar za alergija -
20. Dali roditelite ili ~len na familijata rabotivo domot kade {to `ivee deteto?
ako e ,,ne#, preminete na pra{awe br 22 1. ne; 2. da
21. Dali pri izvr{uvawe na rabotata vo domot se sozdava i ima:
a) pra{ina 1. ne; 2. da
b) vlaga 1. ne; 2. da
v) hemiski materii 1. ne; 2. da
g) visoka temperatura 1. ne; 2. da
d) buka 1. ne; 2. da
|) drugo____________________ 1. ne; 2. da
__________________________________________________________________________________
Prilog 4
Lekovi {to se primenuvaat vo terapijata na alergiskiot rinitis i alergiskiot
rinokonjunktivitis
Sistemski antihistaminici
Kromolini
α agonisti
Antihistaminici
Sprej za nos
Levokabastin Livostin** Kapki za o~i 2x2 inh. vo nos
Sprej za nos 3x1 kapka vo o~i
Azelastin Allergodil*** Kapki za o~i
Antiholinergici
Kortikosteroidi
Prilog 5.
Efikasnost na oddelnite lekovi vo smiruvaweto na simptomite na AR
Lek
^e{awe i kivawe Rinorea Zatnat nos
Kromolini + ++ +
Lokalni
α agonisti - - +++
Antiholinergici
(ipratropium) - +++ -
Lokalni
kortikosteroidi +++ +++ ++
Oralni
kortikosteroidi +++ +++ +++
Prilog 6
reden broj ----------
INSTITUT ZA MEDICINA NA TRUDOT data_____________
-Centar za alergija -
PRA[ALNIK ZA PROFESIONALEN RINIT
Prilog 7
Lekovi {to se primenuvaat vo terapijata na astmata
Kromolini
Inhalatorni kortikosteroidi
Esteri
Acetonidi
Flunizolid
Budezonid Inhacort**
Tafen *(Lek) doziran aerosol
Ciklozonid** Pulmicort**
Alvesco***
Sistemski kortikosteroidi
Lemod Solu 20 mg
Metil Lemod Solu 40 mg Amp.
prednizolon Lemod Solu 500 mg Amp.
Lemod depo 40 mg Amp.
Lemod 4 mg* (Hemofarm) Amp.
Tbl.
Deksametazon 4 mg/mL 179,00
Deksametazon Deksametazon 0,5 mg* (Krka) Amp.
Deksazon 4 mg/mL Tbl.
Deksazon 0,5 mg (Galenika) Amp. 40,00
Maksideks 5 ml (Alkon) Tbl.
Amp.
Receptorni Accolate***
antagonisti Singulair***
Zafirlukast Tbl.
Montelukast Zileuton*** Tbl.
Inhibitori na Tbl.
sintezata Lekovi so mo`no, no
nedoka`ano
antiinflamatorno dejstvo
Dolgodeluva~ki
β2 agonisti
Serevent**
Inhalatorni Foradyl***
Salmeterol Doziran aerosol
Formoterol Doziran aerosol
Oralni Bambec***
Bambeterol
Tbl.
Teofilini
so bavno
osloboduvawe
Teotard retard 200 mg** (Krka) Kaps.
Teofilin Teotard retard 350 mg** (Krka) Kaps.
Durofilin retard 125 mg** Kaps.
(Zdravqe)
Durofilin retard 250 mg** Kaps.
(Zdravqe)
Aminofilin R 350 mg* (JAKA 80) Tbl. 135,00
Aminofilinum retard 350 mg
(Lek) Tbl.
Bronhodilatatori
(simptomatski lekovi)
Kratkodeluva~ki
β2 agonisti
Ventolin 2 mg** Tbl.
Salbutamol (GlaxoSmithKline GmbH&Co.)
Ventolin 2 mg/5 ml** Sir.
(GlaxoSmithKline Production) 230,00
Ventolin 100 mkg* Doziran aerosol
(GlaxoSmithKline Pharmaceuticals)
Salmo 2 mg** (Pliva) Tbl.
Salmo 2 mg/5 ml** (Pliva) Sir.
Salmo 100 mkg** (Pliva) Doziran aerosol
Salbutamol 2 mg** (Alkaloid) Tbl.
Salbutamol 2 mg/5 ml** Sir.
(Alkaloid) 110,00
Aloprol 2 mg* (Replekfarm) Tbl. 79,00
Aloprol 2 mg/5 ml* (Replekfarm) Sir.
Terbutalin*** Amp.
Terbutalin Bricanyl*** Doziran aerosol
Brgudeluva~ki
teofilini
Prilog 8.
Vozrasni
Deca
Prilog 9
Prilog 10
Brza hiposenzibilizacija
Venomil p~ela / Venomil osa
Voved vo terapijata
Po~etok na terapijata kaj mnogu osetlivi pacienti*
Den [i{e ml μg otrov od insekti
(μg otrov od insekti/ml) na inekcija
(1) 0,0001 0,1 0,00001
0,0001 0,2 0,00002
0,0001 0,4 0,00004
0,0001 0,8 0,00008
0,001 0,1 0,0001
0,001 0,2 0,0002
(2) 0,001 0,4 0,0004
0,001 0,8 0,0008
Po~etok na terapija kaj normalno osetlivi pacienti
Den [i{e μg otrov od insekti
(μg otrov od insekti/ml) ml na inekcija
1 (3) 0,01 0,1 0,001
0,01 0,2 0,002
0,01 0,4 0,004
0,01 0,8 0,008
2 (4) 0,1 0,1 0.01
0,1 0,2 0,02
0,1 0,4 0,04
0,1 0,8 0,08
3 (5) 1 0,1 0,1
1 0,2 0,2
1 0,4 0,4
1 0,8 0,8
4 (6) 10 0,1 1
10 0,2 2
10 0,4 4
10 0,8 8
5 (7) 100 0,1 10
100 0,2 20
100 0,4 40
100 0,5 50
6 (8) 100 0,6 60
100 0,8 80
7 (9) 100 0,9 90
100 1,0 100
Terapija za odr`uvawe
Prilog 11.
Konvencionalna hiposenzibilizacija
Venomil p~ela / Venomil osa
Voved vo terapijata
Po~etok na terapijata kaj mnogu osetlivi pacienti*
Den [i{e ml μg otrov od insekti
(μg otrov od insekti/ml) na inekcija
(1) 0,00001 0,1 0,000001
(8) 0,0001 0,1 0,00001
(15) 0,001 0,1 0,0001
(22) 0,01 0,1 0,001
Po~etok na terapija kaj normalno osetlivi pacienti
Den [i{e μg otrov od insekti
(μg otrov od insekti/ml) ml na inekcija
1 (29) 0,1 0,1 0.01
8 (36) 0,1 0,05 0,05
15 (43) 1 0,1 0,1
22 (50) 1 0,2 0,2
29 (57) 1 0,4 0,4
36 (64) 1 0,05 0,5
43 (71) 10 0,1 1
50 (78) 10 0,2 2
57 (85) 10 0,4 4
64 (92) 10 0,05 5
71 (99) 100 0,1 10
78 (106) 100 0,2 20
85 (113) 100 0,4 40
92 (120) 100 0,6 60
99 (127) 100 0,8 80
106 (134) 100 1,0 100
Terapija za odr`uvawe
Lista na kratenki
AV - alergiska vakcinacija
AEDS - atopiski egzem/dermatit sindrom
AD - atopiski dermatit
AK - alergiski konjunktivit
AKE - angiotenzin-konvertira~ki enzim
AR - alergiski rinit
ARIA - Allergic Rhinitis and Its Impact to Asthma (Alergiski rinit i negovoto vlijanie
na astmata)
ASIT - alergen-specifi~na imunoterapija
B-li - B limfocit
VC - vital capacity (vitalen kapacitet)
V/D 12 - vizing so dispnea vo poslednite 12 meseci
g - gram
GINA - Global Initiative for Asthma (Globalna inicijativa za astma)
god - godina
DBPCFC - double-blind placebo-controlled food challenge test (dvojno slep placebo-
kontroliran provokativen test so hrana)
De - Debar
dn - dnevno
Do - Dojran
DPT - dozno-provokativen test
EAACI - European Academy for Allergology and Clinical Immunology (Evropska akademija
za alergologija i klini~ka imunologija)
EAWP - European Allergy White Paper (Evropska bela kniga za alergija)
ECP – Eozinofilni katjonski proteini
ECRHS - European Community Respiratory Health Survey (Istra`uvawe za respiratornoto
zdravje vo Evropskata Unija)
EIA - exercise-induced asthma (astma predizvikana od fizi~ki napor)
EKP - eozinofilen katjonski protein
ENDA - European Network of Drug Allergy (Evropska mre`a za alergija na lekovi)
EPI - European Pollen Information (Evropski informacii za polenite)
GM-CSF - Faktor na stimulacija na granulocitno-makrofagni klonovi
IgA - imunoglobulin A
IgG - imunoglobulin G
IgE - imunoglobulin E
IgM - imunoglobulin M
IKS - inhalatorni kortikosteroidi
Il - interleukin
ISAAC - International Study of Asthma and Allergies in Childhood (Me|unarodno
istra`uvawe za astmata i alergiite vo detstvoto)
IFN - interferon
kg - kilogram
LT - levkotrien
m - metar
MBP - majoren bazi~en protein
MEF - maximal expiratory flow (maksimalen ekspiratoren protok)
Makedonsko zdru`enie za bazi~na, klini~ka imunologija i alergologija 257
Cvetanov V i sor.: Alergiskite bolesti vo R. Makedonija
mg - miligram
mg/m2 - miligram na kvadraten metar
mg/m3 - miligram na kuben metar
MKB - 10 - Me|unarodna statisti~ka klasifikacija na bolestite i na srodnite
zdravstveni problemi - Desetta revizija
mkg - mikrogram
mkg/g - mikrogrami na gram
mkm- mikrometar (mikron)
mL - mililitar
MLD - Makedonsko lekarsko dru{tvo
mm - milimetar
NAR -nealergiski rinitis
n.v. - nadmorska viso~ina
NSAI - nesteroidni antiinflamatorni lekovi
Oh - Ohrid
PA - profesionalna astma
PG - prostaglandin
Pe - Peh~evo
PZ - polenski zrna
PPK - protivgen-prezentira~ka kletka
Pr - Prilep
PC20 - provocative concentration 20 (koncentracija na provokativniot agens {to
predizvikuva namaluvawe na vrednosta na FEV1 za 20%)
SAK - sezonski alergiski konjunktivitis
SAR - sezonski alergiski rinitis
Sk - Skopje
sm - santimetar
T-li - T limfocit
T-po - T pomaga~ki limfocit
Fel - felix (ma~ka)
FEV1 - forced expiratory volume in 1 sec (forsiran ekspiratoren volumen vo prvata
sekunda)
C - Celziusov stepen
CAK - celogodi{en alergiski konjunktivitis
Can - canis (ku~e)
CAR - celogodi{en alergiski rinitis
CIK - cirkulira~ki imunokompleksi
CNS - centralen nerven sistem
CD (CD) - cluster of differentiation (odbele`uva~ kaj T limfocitite)
CFC - chlorofluorocarbon (hlorofluorojaglerodni soedinenija)
QAU - quality assurance units (standardizirani edinici)
WRA - work-related asthma (astma povrzana so rabota)
Indeks na poimi
A G
aditivi na hranata, 199 gluvar~e, 66, 115, 237
aeroalergeni, 47, 61, 83, 142, 146, 152, 165 gravimetriski aeropalinolo{ki metod, 48
aeropalinologija, 47
D
aeropolucija, 50, 115, 152, 168, 182
aerosediment, 53 Dab, 67, 234
akarini, 87 dvoen slep placebo-kontroliran
alergeni, 27, 66, 102, 152 provokativen test so hrana, 201
alergija, 23, 27 Dermatophagoides pteronyssinus, 88, 116,
alergija na hrana, 29, 38, 103, 195, 199, 218 124, 146, 152, 165
alergiska astma, 28, 35, 61, 147, 153, 164 doma{na pra{ina, 87, 165
alergiski atopiski dermatit, 28, 175 doma{ni mikrokrle`i, 87, 116, 131, 152,
alergija od insekti, 29, 39, 103, 211, 244 165
alergiska vakcinacija, 123, 156 dozno-provokativen test, 187
alergiska preosetlivost, 26 drvenesti rastenija (dendroflorni
alergiska senzibilizacija, 24, 61, 89, taksoni), 63, 67
132, 146, 165 E
alergiski konjunktivit, 28, 34, 103, 141 eozinofilen katjonski protein, 25, 52,
alergiski rinit, 27, 33, 61, 103, 115, 141, 120, 155
165, 196, 234, 236 eozinofilni leukociti, 25, 52, 116, 142,
alergen-specifi~na imunoterapija, 153
123, 156
Alternaria alternata, 84, 115, 165 @
ambrozija, 55, 63, 115, 132 `ivotna sredina, 167
anafilaksa, 30, 37, 186, 200, 213
anestetici, 189 I
antibiotici, 188 imun odgovor, 24
aspirin, 27, 189, 197 imunoglobulini, 24
atopija, 23, 27, 103, 119, 141, 152, 164 imunoglobulin A, 24, 200
atopiski ekcem/dermatit sindrom, 28, imunoglobulin E, 24, 52, 119, 141, 153,
175 175, 185, 199, 212
atopiski dermatit, 28, 103, 175 imunoglobulin G, 24, 129, 185, 200
imunoglobulin M, 24, 185, 200
B insekti, 211
bazofilni leukociti, 24, 116, 120 izduvni gasovi od soobra}ajot, 51, 107,
blokira~ki protivtela, 124 113, 115, 152
bor, 67, 115, 224 indoor (vnatre{ni) aeroalergeni, 83,
breza, 67, 115, 223 131, 152
bronhijalna astma, 28, 35, 103, 146, 151,
178, 239, 242, 243 J
bronhijalna hiperreaktivnost, 155 jaglen monoksid, 51, 168
buka, 67, 233 K
V Kiselec, 225
volumetriski aeropalinolo{ki metod, ko`ni prick testovi, 63, 102, 119, 143,
48 155, 177, 186, 201, 213
P H
pelin, 63, 115, 131, 165 hipersenzitivnost, 26
penicilin, 188, 197 Hymenoptera, 124, 211
Penicillium notatum, 86 C
perduvi, 95 celogodi{en alergiski konjunktivit,
pleveli, 61, 66, 115, 131, 152 141
polenovi zrna 47, 81 celogodi{en alergiski rinit, 28, 33,
polenski kalendar, 41, 68 103, 116, 141
polenska karta, 41, 68
polenska treska, 141 ^
preosetlivost, 26 ~ad, 152
preosetlivost na lekovi, 29, 37, 103,
185, 206 [
preosetlivost na hrana, 29, 38, 103, 199, {tavej, 66, 115
218 {tir, 66, 236
prostaglandini, 52, 116, 142
260 Institut za medicina na trudot - Kolaborativen centar na SZO
Ovaa publikacija finansiski ja pomognaa:
Avtorite im zablagodaruvaat.
616-056.3(497.7)(047.31)
Registar