P. 1
TEHNIČKI VAŽNI METALI2

TEHNIČKI VAŽNI METALI2

|Views: 2,224|Likes:
Published by Matovilkica

More info:

Published by: Matovilkica on Apr 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/04/2013

pdf

text

original

Tehnički važni metali, vodik

TEHNIČKI VAŽNI METALI ŽELJEZO Željezo- prijelazni metal (d-blok) 8.skupina - TRIJADA ŽELJEZA najrasprostanjeniji metal u Zemljinoj kori po postanku je : telurno i meteorno - rude : hematit Fe2O3 limonit Fe2O3 . H2O magnetit Fe3O4 ( FeO . Fe2O3 ) siderit FeCO3 pirit FeS2 - biogeni element :- u sastavu hemoglobina u krvi čovjeka - sudjeluje u prijenosu kisika - temperatura taljenja tt = 1 535°C

-

ne reagira s konc. HNO3 i H2SO4 , jer se stvara neproziran zaštitni sloj oksida Fe2O3 - željezo se pasivizira reagira sa konc. HCl i razr. HCl., H2SO4 Fe2+ (aq) + 2 Cl- (aq) + FeCl2 (aq) + H2 (g)

Fe (s) + 2 H3O+ (aq) + 2 Cl- (aq) 2H2O(l) + H2(g) skraćeno : Fe(s) + 2 HCl(aq)

α (N=2)

temperatura vrenja tv = 2 700°C gustoća = 7,9 gcm-3 koeficient elektronegativnosti je 1,8 srebrnobijeli materijal, kovak, feromagnetičan kristalna struktura ovisi o temperaturi (alotropske modifikacije željeza) 907°C 1 401°C γ δ (N=4) (N=2) - el. konf. ; Fe0 ( Ar ) 3d6 4s2 Fe2+ ( Ar ) 3d6 Fe3+ ( Ar ) 3d5

Željezo Ar3d64s2 Fe2+ Ar3d6 Fe3+Ar3d5 _ S obzirom na zastupljenost metala u Zemljinoj kori, željezo je na drugom mjestu, a uzevši u obzir sve elemente, željezo je na cetvrtom mjestu. Tablica. Sastav Zemljine kore Dobivanje Fe: redukcijom željezovih oksida koksom u visokoj peci. C + O2 CO2  CO2 + C 2CO  2C + O2 2CO razvija se temperatura do 1600 C  KOKS ZRAK Fe2O3 + 3CO Fe(sirovo) + 3 CO2 Sirovo željezo sadrži: C, S, P, Si i Mn  bijelo lijevano Fe -(4%C) / sivo lijevano Fe Grotleni plin: CO, CO2, N2, H2, CH4 Alotropske modifikacije Fe: 1. -Fe do 907 C prostorno centr, kocka 2. -Fe 907 C - 1401 C plošno centr. kocka 3. -Fe 1401 C - 1539C prostorno centr. kocka celik - legura Fe i C (do 1,7%) amalgam - legura žive - (Ag / Hg-plomba za zube) PROIZVODNJA ŽELJEZA : -najvažnije rude : limonit i hematit -zbog primjesa u rudama dodajemo talioničke dodatke a) vapnenac CaCO3 = ako su primjese kisele : SiO2 i glina

-

željezo : - postojano na suhom zraku i vodi u kojoj nema kisika - u vlažnom zraku korodira ( stvara se hrđa ) - HRĐA : hidratizirani željezo (III)oksid formule Fe2O3 . X H2O ( količina vode nije stalna ) - porozna, mekana , ljušti se - ne štiti površinu od daljne korozije - ne reagira s vodom - reagira s većinom nemetala (pri umjerenim temp.) kisikom, ugljikom, sumporom, klorom, fosforom i dr. Fe (s) sulfid + S (s) FeS (s) – željezo

b)

silicijev dioksid SiO2 = ako su primjese bazične : MgCO3 i CaCO3 -proizvodnja se odvija u visokim pećima -puni se kroz GROTLO – gornji otvor – sloj koksa + sloj rude sa talioničkim dodacima koks izgara s vrućim zrakom u ugljik(IV)oksid C (s) + O2 (g) CO2 (g)

I.

Tehnički važni metali, vodik II.
CO2 se reducira u CO prolaskom kroz sloj koksa CO2 (g) + III. C (s) 2 CO (g) 1.Kristalna struktura jedne modifikacije željeza je volumno centrirana kocka. Izračunaj duljinu stranice u e.ć. ako je polumjer iona željeza 124 pm. ( R: 286 pm)

nastali CO je redukcijsko sredstvo za željezne rude Fe2O3 (s) + 3 CO (g) Fe (l) + 3 CO2 (g)

a) b)

2.Gustoća željeza je 7.8 gcm-3. Izračunaj : masu željezne ploče volumena 1dm3 broj atoma Fe u toj ploči ( R : a) m(Fe) =7.8kg b)N(Fe)=8,4 . 1025 )

-

na vrhu izlazi GROTLENI PLIN koji se koristi za zagrijavanje zraka koji -

se uvodi u visoku peć iznad željeza pliva TROSKA – koja štiti željezo od ponovne oksidacije - ne baca se , nego se koristi kao materijal u izgradnji cesta, za proizvodnju portland cementa i kao izolacijski materijal u građevinarstvu rastaljeno željezo na dnu izlazi iz peći dobiveno željezo je SIROVO ŽELJEZO :- sadrži Mn, Si, S, P i dr. - oko 4% ugljika - vrlo je krto i može se oblikovati ČELIK- slitina željeza s 0,05 do 1,7 % ugljika - najmoderniji način dobivanja čelika – u elektropećima - Eiffelov toranj – sagrađen 1889.g. u Parizu – visok 300 m , težak 9 a) 700 t b) prema konstrukcijski ( w(C) < 0,5 % C c) namjeni alatni ( w(C)=0,5 do 1,7%C Č specijalni E UGLJIKOVI – mekani (0,65%) a) L - žilavi (0,85-0,95%) konc. I prema - tvrdi (1,4-1,7%) K sastavu LEGIRANI – nikleni- vrlo žilavi - manganovi - otporni b) - kromovi – povećavaju otpornost, tvrdoću - silicijevi – otporni na kemikalije - krom, nikal – čvrsti i tvrdi čelik proizveden recikliranjem olupina automobila, lokomotiva i tračnica je ČELIK ZA SUTRA ; ZA BUDUĆNOST...... ZADACI :

3.a) Prikaži raspored elektrona u 3d-orbitalama dvovalentnog i trovaletnog iona Fe2+ i Fe3+ ! b)Koji spojevi željeza su postojaniji ? Zašto? ( Fe3+ , jer imaju max. nesparenih elektrona u d-orbitalama ) 4.Poredaj po rastućem položaju atom Fe i njegove ione? 5.Zašto se Fe ne otapa u konc. HNO3 i H2SO4 ? 6.a)Kako nastaje bijelo sirovo željezo ? ( naglim hlađenjem sirovog, i sadrži ugljik u obliku cementita FeC3 ). b)Zašto se upotrebljava? ( za proizvodnju čelika). 7. Fe3O4 (s) + CO (g) 3 FeO (s) + CO2 (g) 0 Δr H = ? egzotermna/endotermna povišenjem temp. u kojem smjeru teče reakcija 8. Fe (s) + 2 HCl (aq) FeCl2 (aq) + H2 (g) na uzorak željeza mase 0,6 g dodano je 100 ml HCl množinske 0,25 moldm-3. Izračunaj množinu reaktanta u suvišku? (R: n(HCl)=0,003mol) kako bismo dokazali da je nastao FeCl2 ili FeCl3 ? - dodatkom KMnO4 nastaje reakcija s FeCl2 , a s FeCl3 nema reakcije. 9. Fe2O3 (s) + 3 CO (g) 2 Fe (s) + 3 CO2 (g) ____________________________________________________ I. C (s) -393,5kJmol-1 5kJmol-1 II. C (s) + O2 (g) + 1/2 O2 (g) CO2 (g) CO (g) ∆r H 0 = ∆r H0 = -110.

Tehnički važni metali, vodik
III. 2 Fe ( s) + 3/2 O2 (g) Fe2O3 (s) ∆r H0 = -824,2 mekan, žilav, rastezljiv materijal el. konfiguracija Cu0 ( Ar ) 4s2 3d9 Cu2+ (Ar) 3d9 Cu+ (Ar) 3d10 oksidacijski brojevi : I i II - u vodenoj otopini stabilni su samo dvovalentni ioni 2 Cu+ (aq) Cu2+ (aq ) + Cu0 (aq )

kJmol-1

a)
b)

izračunaj promjenu reakcije primjenom Hessovog zakona, odredi da li je reakcija spontana ili nije ? ∆r H0 = - 24,8 kJmol-1 1.

2. - bakar zagrijavamo na zraku (600°C) nastaje CuO –crni prah 2 Cu (s) + O2 (g) 3. 4. 2 CuO (s)

bakar ne reagira s konc. HCl bakar reagira s konc. HNO3., H2SO4 i razr. HNO3 Cu(NO3)2 (aq ) + 2 NO2 (g) + 2 H2O (l) 3 Cu(NO3)2 (aq) + 2 NO (g) + 4 H2O CuSO4 (aq) + SO2 (g) + 2 H2O (l)

Cu (s) + 4 HNO3 (konc.) 3 Cu(s) + 8 HNO3 (aq) (l) Cu (s) + 2 H2SO4 (konc.)

BAKAR -

iz zasićene otopine CuSO4 kristalizira CuSO4 . 5 H2O modra galica koja ima fungicidno djelovanje

-

-

iza srebra najbolji vodič topline i elektriciteta primjena : - ind. kablova, uređaji u elektroindustriji poznat : 4 000.g.pr.Kr. – BAKRENO DOBA prijelazni metal : 11.skupini (PSE) malim količinama je samorodan ( 2 stabilna izotopa : rude : - HALKOPIRIT CuFeS2 - HALKOZIN Cu2S - KUPRIT Cu2O temperatura taljenja : 1 083°C temperatura vrenja : 2 300°C gustoća = 8,9 gcm-3 koeficient elektronegativnosti = 1,9

63

Cu i

65

Cu )

DOBIVANJE BAKRA

I.
temperaturi

– iz oksidne rude dobiva se redukcijom pomoću koksa pri visokoj Cu2O + C 2 Cu + CO

-

II.

- može se dobiti iz halkopirita ( prženjem na zraku )

Tehnički važni metali, vodik
8 CuFeS2 + 11 O2 SO2 4 Cu2S + 4 FeS + 2 Fe2O3 + 8- amfoteran - reagira s kiselinama i lužinama. Amfoterni su i oksidi i hidroksidi aluminja. pri otapanju u kiselinama nastaje kompleksni kation Al(H2O)63+, a u jakim lužinama -kompleksnog aniona Al(HO)4-. željezo ćemo ukloniti u obliku troske 2 Al (s) + 6 H3O+(aq) + 6 Cl-(aq) + 6 H2O(l) 2 Al(H2O)63+(aq) + 6  Cl-(aq) + 3 H2(g) 2 Cu2S + 3 O2 2 Cu2O + 2 SO2 heksaakvaaluminijev (III) ion 2 Al (s) + 2 Na+(aq) + 2 OH-(aq) + 6 H2O(l) 2 Al(HO)4-(aq) + 2  Cu2S + 2 Cu2O 6 Cu ( sirovi ) + SO2 Na+(aq) + 3 H2(g) tetrahidroksoaluminatni ion sirovi bakar ima 5% nečistoća ( Zn, Fe, Pb, As, Au, Ag, Se, ...........) Proizvodnja aluminija: 1. faza-dobivanje ciste glinice elektroliznu rafinaciju sirovog bakra : Al(OH)3 + NaOH NaAl(OH)4   AlO(OH) + NaOH + H2O NaAl(OH)4   sirovi bakar lijeva se u debele ploče (anode) Al(OH)3(s) Al2O3(s) + H2O(g)  katode su tanke ploče (od čistog bakra) 2. faza- elektoliza taljevine glinice: Al2O3(s) 2 Al3+ + 3 O2 elektrolit je vruća kisela otopina CuSO4 K(-): Al3+ + 3 e- Al /4  Tt: Al2O3 = 2050 C A(+):2 O2-O2 + 4 e- /3  A ( + ) : Cu0 ( sirovi ) - 2 eCu2+ K ( - ) : Cu2+ + 2eCu0 (čisti)

a) b)

c)

-najrasprostraniji metal u Zemljinoj kori -otkriven početkom 19.stoljeća -Zn -1855.g. na izložbi u Parizu bio skuplji od zlata -Fe temperatura taljenja 658°C -H temperatura vrenja 2450°C -Cu gustoća aluminija 2,7g/cm3 -Ag koef. elektronegativnosti 1,6 -Au -srebrnobijel,sjajan metal,male gustoće -Se -čvrst,jako rastezljiv -dobar vodič topline i elektriciteta -postojan na zraku(zbog zaštitnog sloja aluminijevog oksida koji je vezan zlato, srebro, selen i telurij neće se oksidirati već se talože kao na površinu metala) anodni mulj iz 1 tone sirovog bakra može se dobiti oko 100 g zlata i PROIZVODNJA ALUMINIJA 1 000 g srebra -nema ga u prirodi u elementarnom stanju zbog reaktivnosti -dolazi u rudama i mineralima RUDE: KRIOLIT Na3AlF6 BOKSIT Al2O3 ⋅ x H2O BEMIT AlO (OH) HIDRARGILIT Al (OH)3 ALUMINIJ BOKSITcrveni se koristi u proizvodnji bijeli se ne koristi jer u sebi sadrži mnogo SiO2(troši - mala gustoca, dobra provodljivost elektricne struje i topline, jaka NaOH-skupa kemikalija) refleksija svijetlosti, otpornost na koroziju i organske tvari, neotrovnost 1) a)-boksitna ruda se drobi,suši i melje u prah - na zraku: 2 Al + 3/2 O2 Al2O3  -pomiješa se s natrijevom lužinom

Tehnički važni metali, vodik
-kuha se u autoklavu(čelična posuda debelih stijenki koja služi za provođenje kemijskih reakcija pri povišenom tlaku i temperaturi) b)benit i hidrargilit se miješaju sa natrijevom lužinom i prelaze u topljivi natrijev aluminat Al(OH)3 + NaOH 120°C Na[Al(OH)4] hidrargilit 700kPa AlO(OH) + NaOH + H2O  Na[Al(OH)4] benit 2) –dobivena aluminatna otopina izdvoji se filtriranjem od taloga i dodatkom kristalića AL(OH)3 dolazi do kristalizacije teško topivog aluminijevog hidroksida) Na [Al(OH)4]  Al(OH)3 + NaOH 3)-žarenjem Al(OH)3 u rotacijskim pećima iznad 1200°C nastaje čista glinica Al2O3. 2Al(OH)3(s) _ Al2O3(s)+ 3H2O(g) 4) Aluminij se proizvodi elektrolizom taljevine glinice: -visoko talište glinice(2000°C) snizuje se njezinim otapanjem u kriolitu -ušteda energije a)željezna kada b)Katoda i anoda napravljene od čistog ugljika jer on jedini podnosi visoke temperature: Al2O3(s)  2Al3+(l) + 3O2-(l) 2A(+): 6O - 12ê  3O2° 3C + 3O2 3CO2anodni plin K(-): 4Al3+ + 12ê  4Al ° c)Na anodi se razvija kisik koji zbg visoke temperature reagira sa grafitnom anodom dajući smjesu CO i CO2;to je anodni plin u kojem je volumni udio CO2 od 70-90%. -anoda se troši i vremenom je treba zamijeniti d)-rastaljeni aluminij ispušta se u kalupe -u sebi sadrži 0,5% nečistoća (titana,bakra,cinka i silicija) -zbog toga mu se smanjuje el. vodljivost -ako želimo aluminij 99,99% čisti treba provesti elektroliznu rafinaciju PRIMJENA ALUMINIJA 1)otpornost aluminija povećava se ELOKSIRANJEM TERMIT 2) Fe2O3(s) + 2Al(s)  2Fe(s) + Al2O3(s) rH° = -848 KJ/mol -oslobođena toplina dovoljna je da rastali željezo -ovaj postupak koristi se za zavarivanje željeznih tračnica 3) 3MnO2 + 4Al  3Mn + 2Al2O3 -alumotermija -Alredukcijsko sredstvo za dobivanje nekih metala (Cr,Mn,Mo,W.......) 4)ambalaža,tuba za boje,folije 5)dalekovodne vodove,podzemne kablove SLITINE ALUMINIJA -aluminij s mnogim metalima stvara slitine SLITINE:MAGNALIJ (10-30% Mg)-otporan na morsku vodu -brodogradnja DURALUMINIJ (2,5-5,5% Cu 0,5-2% Mg 0,5-1,2% Mn 0,2-1% Si) -vrlo tvrda legura -otporna na udarce -izrada prijevoznih sredstava -građevinarstvo -aluminij treba reciklirati -90% manje energije potrebno za recikliranje nego pri proizvodnji -ušteda energije-1 konzerva-3 sata rada TV-prijamnika(količina emitiranih štetnih plinova smanjuje se do 95%)

Primjena aluminija aluminotermija - reakcija redukcije metalnih oksida s aluminijem IV 0 0 III Npr. 3MnO2 + 4Al 3Mn + 2Al2O3 eloksiranje – anodna oksidacija termit smjesa – smjesa Fe2O3 i Al Fe2O3(s) + Al(s) 2Fe(s) + Al2O3(s)  _rH = - 848 kJ/mol Slitine aluminija: magnalij (Al i Mg), duraluminij (Al, Cu, Mg, Mn i Si) _ Drago kamenje: mineral Korund je bezvodni Al2O3 Korund s primjesama metalnih oksida poznat je kao drago kamenje. Rubin – crven (primjese Cr) Safir – plav (primjese Co) Orijentalni topaz – zlatnožut (primjese Mn) Orijentalni smaragd – zelen (primjese Co, V, Mg)

Tehnički važni metali, vodik

RUDE I MINERALI AZURIT CuCO3Cu(OH)2 BEMIT AlO(OH) CILSKA SALITRA NaNO3 DOLOMIT CaCO3 · MgCO3 FOSFORIT Ca3(PO4)2 FLUORIT CaF2 GALENIT PbS GLINICA Al2O3 HALIT NaCl HALKOPIRIT CuFeS2 HALKOZIN Cu2S HEMATIT Fe2O3 HIDRARGILIT Al(OH)3 KASITERIT SnO2 KREMEN (Kvarc) SiO2 KARNALIT KlCMgCl26H2O KRIOLIT Na3AlF6 KUPRIT Cu2O LIMONIT Fe2O3 ·H2O MAGNETIT (FeO · Fe2O3) = Fe3O4 MAGNEZIT MgCO3 MALAHIT Cu2(OH)2CO3 KALCIT CaCO3 MRAMOR CaCO3 VAPNENAC CaCO3 PIRIT FeS2 PIROLUZIT MnO2 SADRA (GIPS) CaSO4 · 2H2O SFALERIT ZnS SIDERIT FeCO3 SILVIN KCl

Tehnički važni metali, vodik
VODIK -nema određen položaj u PSE -element sam za sebe -atom izotopa procija najjednostvniji (1 elektron u el. omotaču i 1 proton u jezgri) -jedan valentni elektron kao alkalijski metal -ima veću Ei i elekronegativnost od alkalijskih metala -jedan el. nedostaje do stabilne el.konf. kao i halogenim elementima -ima manju elektronegativnost i afinitet prema elektronu od halogenih elemenata -promatramo ga kao zaseban element OTKRIĆE VODIKA -1766.g.-engleski znanstvenik HENRY CAVENDISH,dobio vodik reakcijom cinka i klorovodičke kiseline,te dokazao da taj plin gori -1783.g.-francuski kemičar A.Lavoisier naziva vodik «HIDROGEN»grčka riječ «onaj koji stvara vodu» SVOJSTVA VODIKA

♦temperatura taljenja -259° C ♦temperatura vrenja -253° C ♦koeficijent elektronegativnosti 2,2 ♦elementarna tvar (25° C)-dvoatomna molekula (H2) ♦neotrovan plin,bez boje,mirisa i okusa ♦slabo topljiv u vodi ♦dobro se otapa u nekim metalima (Pt) ♦tekući vodik koristi se kao raketno gorivo

DOBIVANJE VODIKA 1)REDUKCIJOM KISELINA -Kippovom aparatu Zn + 2HCl  ZnCl2 + H2 2)Elektrolizom vodene otopine NaOH H2O NaOH Na+ + OHK(-) : 4H2O + 4 ê  2H2° + 4OHA(+) : 4OH- - 4 ê  O2° + 2H2O 2H2O 2H2° + O2° NASCENTNI VODIK

RASPROSTRANJENOST VODIKA -najrasprostranjeniji element u svemiru(75%) -na Zemlji malo slobodnog vodika (H2) -element koji dolazi u mnogobrojnim spojevima -sastavni dio vulkanskih plinova

IZOTOPI VODIKA
1 1

H

-običan vodik procij

2 1

H

–teški vodik deuterij

3 1

H

–super teški vodik tricij

-zastupljenost deuterija u prirodi mala (x=0,015%) -tricija ima u tragovima -proizvodi se umjetnim putem iz deuterija u nuklearnim reaktorima -osnovni je materijal za hidrogene bombe
2 1 H + 2 1 H  3 1 H + 1 1 H

♦razlog slabe reaktivnosti vodika pri sobnoj temperaturi je jaka jednostruka kovalentna veza ♦za njezino kidanje potrebno je utrošiti energije od 436 KJ/mol H2(g)  2H(g) ♦molekule vodika (H2) raspadaju se gotovo potpuno na atome tek pri 4700° C ♦pri sobnoj temperaturi atomni vodik (H) mnogo reaktivniji od molekularnog vodika(H2) ♦vodik u stanju nastajanja često nazivamo «nascentni vodik»

Tehnički važni metali, vodik
INDUSTRIJSKO DOBIVANJE VODIKA • • • nepotpuno spaljivanje ugljikovodika C4H10 + 2O2  4CO + 5H2 katalitički raspad ugljikovodika CH4  C + 2H2 redukcija vode koksom C(s) + H2O(g) CO(g) + H2(g) • • VODENI PLIN elektroliza vodenih otopina 2H2O 2H2 + O2 vodena para može se reducirati i užarenim željezom 3Fe(s) + 4H2O(g)  Fe3O4(s) + 4H2(g) 3. Spojevi amfoternih svojstava pokazuju: a) kisela svojstva b) lužnata svojstva c) kisela i lužnata svojstva 4. Korozija aluminija na zraku odvija se prema slijedećoj jednadžbi: a) 2Al + 6H2O → 2Al(OH)3 + 3H2 b) Al + 2H2O → Al(OH)2 + H2 c) 2Al + 3O2 → 2Al2O3 d) Al + O2 → AlO2 e) 2Al + 4H2O → 2AlO(OH) + 3H2 5. Željezu odgovaraju slijedeće tvrdnje: a) Najveću stabilnost ima ion s polupopunjenim dorbitalama b) U čistom stanju je crne boje modifikacije c) U čistom stanju može se pojaviti u svega dvije d) Dobiva se redukcijom željeznih oksida e) Trovalentno željezo vrlo lako se reducira u dvovalentno 6. Koja je tvrdnja točna: a) Čelik je legura u kojoj je maseni udio ugljika veći od 1,7% b) Željezo se nalazi gotovo u svim živim bićima c) Grotleni plin iz visoke peći nije otrovan i može se stoga ispuštati u atmosferu d) Sporim hlađenjem željeza proizvedenog u visokoj peći dobiva se bijelo lijevano željezo jer se ugljik izlučuje i izlazi na površinu željeza gdje izgara e) Ako su rude koje se koriste za dobivanje željeza kisele, kao talionički dodatak koristi se kremeni pijesak 7. Željezo: a) stvara amalgame b) u spojevima u Zemljinoj kori dolazi u masenom udjelu od 50% c) se zaštićuje od korozije stvaranjem oksida Fe2O3 × H2O d) niti jedna od navedenih tvrdnji nije točna 8. Bakar : a) je metal tvrđi od zlata b) taljenjem s kositrom koristi se za proizvodnju mjedi c) u prirodi se nalazi u sfaleritu d) reagira s vodom e) niti jedna od navedenih tvrdnji nije točna

VODIK-novi izvor energije prednosti: • visoka energetska vrijednost • neograničene količine dostupne u spojevima • u reakciji s kisikom ne proizvodi štetne tvari,jer je produkt izgaranja voda • neotrovan je • ne zagađuje okoliš • cjevovodima se može razvoditi na daljinu • lakše skladištenje i čuvanje u odnosu na el. ener 1. Koja je tvrdnja točna: a) umjetna gnojiva sadrže znatan udio fosfor ovog (V) oksida koji nastaje tijekom prerade apatita b) na poljoprivrednim površinama koje se intenzivno obraduju najčešće nedostaju fosfor, dušik i kalij c) organogeni elementi su samo ugljik, vodik i kisik d) u biogene elemente uz ostale spadaju kalij, dušik i fosfor e) biljka će se razvijati onoliko koliko joj dopušta zaliha najzastupljenijeg elementa u tlu 2. Aluminij se ne otapa u: a) dušičnoj kiselini b) klorovodičnoj kiselini c) razrijeđenoj sumpornoj kiselini d) natrijevoj lužini

Tehnički važni metali, vodik
9. Bakar je element koji je: a) u svim spojevima dvovalentan b) u svim spojevima jednovalentan c) u spojevima najčešće jednovalentan d) dobar vodič topline e) u čistom stanju je krhak

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->