Afz Ects Katalog 2010-2011

SVEUILITE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET
ECTS informacijski paket

katalog predmeta
akademska godina 2010./2011. Zagreb 2010.
preddiplomski
SVEUILINI STUDIJI 6 semestara - 180 ECTS bodova
AGRARNA EKONOMIKA AGROEKOLOGIJA ANIMALNE ZNANOSTI BILJNE ZNANOSTI EKOLOKA POLJOPRIVREDA HORTIKULTURA KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA POLJOPRIVREDNA TEHNIKA ZATITA BILJA
AKADEMSKA GODINA 2010./2011. SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.
AG1001
AGRARNA I RURALNA POLITIKA I
Koordinator modula
Opis modula Uvod u modul: definicija agrarne politike kao znanstvene discipline. Osnove ekonomike u poljoprivrednoj politici: teorija ponude i potranje primijenjena u poljoprivredi. Stanovnitvo i ponuda hrane u Svijetu. Elementi AP (nositelji, ciljevi i mjere, njihova promjenjivost u vremenu i prostoru). Osnovne mjere agrarne politike: ekonomske (cijene, subvencije, vanjskotrgovinski, devizni reim); administrativne (zakoni i propisi); organizacijske (znanstvene, strune, savjetodavne, upravne slube), mjere ureenja zemljita i udruivanje proizvoaa. Razlikovanje mjera trino-cjenovne i strukturne potpore poljoprivredi i ruralnom prostoru. Socioloki aspekti ruralne politike. Demografska i socijalna politika kao integralni dio ruralne politike. Povijesni pregled razvitka poljoprivredne politike i politike ruralnog razvitka u Hrvatskoj, EU i Svijetu. Meunarodna trgovina i pregovori o poljoprivredi. Osnove Zajednike poljoprivredne politike EU. Cilj modula Stjecaje znanje iz drutveno-ekonmskih odnosa u poljoprivredi i seoskom prostoru, potrebnog proizvoaima i administraciji u agrobiznis. Steeno znanje pretpostavak i za nastavak studiranja. Obvezna literatura 1. Frani R. (2005). Izabrana predavanja iz Agrarne politike. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 2. Brki S., utini . (2002). Drutveni aspekt razvoja seoskih podruja. U: Prilagodba Europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede, umarstva i ribarstva (Kolega Ante, ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 3. imbrek, T. i sur. (2001). Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede. U: Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeu" odjel "Prehrana" (voditelj: T. imbrek). Vlada RH 4. Tracy M. (2000). Hrana i poljoprivreda u trnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod: T. imbrek). MATE d.o.o., Zagreb 5. Izvjee o stanju poljoprivrede (Zeleno izvjee, 2002, 2003). Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva RH Preporuena literatura 1. Frani R., imbrek T. (2003). Pretpostavke za ukljuivanje poljoprivrede u proces pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji. U: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji (Katarina Ott, ur.). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb 2. imbrek T. i sur. (2003./2004.). Agrarna politika Republike Hrvatske. Zbornik odabranih radova. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju 3. utini . (1998). Znaenje obrazovanja za razvitak obiteljske poljoprivrede. Znanstveni glasnik -asopis za prirodne i tehnike znanosti, Sveuilite u Mostaru, br. 5-6; str.159-167. 4. Tracy M. (1996). Drava i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 1880.-1988. (prijevod: T. imbrek, R. Frani, S. Vukui). MATE d.o.o., Zagreb 5. imbrek T., utini . (1996). Arrangement, Renewal and Development of Rural Areas of the Republic of Croatia. Eastern European Countryside, no. 2, p. 59-70.
docent Ramona Frani
Broj ECTS bodova
6 60 28 12 20
Ukupno sati izravne nastave Predavanja Auditorne vjebe Seminar

Uvjeti za dobivanje potpisa
Nain izvoenja izravne nastave
Pozitivno ocijenjen seminarski rad

Nain polaganja ispita
Pismeno Usmeno
SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET
AG1002
AGRARNA ZOOLOGIJA
Koordinator modula Redoviti profesor Tomislav Treer
Opis modula Definicija i razvoj zoologije i agrarne zoologije. ivot i razlike izmeu ivotinja, biljaka i ovjeka.Veliina, oblik i simetrije ivotinja. Osnove citologije i histologije ivotinja. Organeli, organi, organski aparati i sustavi. Komparativni prikaz razvoja sustava beskraljenjaka i kraljenjaka: koni, potporni, miini, dini, optjecajni, probavni, izluni, hormonalni, ivani, osjetni i rasplodni sustavi. Ostale funkcionalne osobine ivotinja. Etologija. Osnovni ekoloki pojmovi. Zoogeografija. Paleontologija. Evolucija. Endemi i zatita ivotinja. Sistematika i biologija ivotinja. Pregled svih koljena ivotinjskog carstva, uz poseban naglasak na ona znaajna za agronomiju. Mikroskopiranje. Sekcija ivotinja. Rad s preparatima u praktikumu. Seminarski rad. Terenske vjebe u prirodi, u prirodoslovnom i lovakom muzeju, te u zoolokom vrtu. Cilj modula Osposobiti studente za dobro raspoznavanje ivotinjskih taksona, njihovih struktura i funkcija, te pojmova iz ope zoologije, kako bi uspjeno mogli raditi sa ivotinjama i prouavati njihovu ulogu u kontaktima s ovjekom.
Broj ECTS bodova
Ukupno sati izravne nastave 60 Nain izvoenja izravne nastave
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu Seminar Terenske vjebe
28 8 4 8 12
Redovito praenje nastave

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. kolska knjiga, Zagreb 2. Treer T., Odak T., Piria M. (2001): Tablice za prepoznavanje vanijih taksona ivotinja. Agronomski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. Otrec Lj. (1998): Zoologija. Zrinski, akovec 2. Matonikin I., Erben R. (2004): Opa zoologija. kolska knjiga, Zagreb 3. Matonikin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskraljenjaci I & II. kolska knjiga, Zagreb 4. Garms H., Borm L. (1981): Fauna Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana 5. Dorit R. L., Walker W. F., Barnes R. D. (1991): Zoology. Saunders College Publishing, Philadelphia
AG1102
POLJOPRIVREDA I OKOLI
Koordinator modula
Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjeaj odgovornosti za okoli, napose tlo kao jedinstveno, ogranieno, nezamjenjivo, neprenosivo nacionalno blago i prirodnu batinu kojom on upravlja, a za posljedice tetnih utjecaja preuzima odgovornost. Uloge tla; proizvodne, ekolokoregulacijske, gospodarsko-socijalne i kulturne, suvremeni koncept VUPT MFCAL. Utjecaj najvanijih biljno uzgojnih, i zahvata u uzgoju stoke na tlo, preko njega na vodu i okoli, odnosno druge terestrike i akvatine ekosustave, kulturne krajobraze i ruralni prostor. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi, koji neprijeporno utjeu na okoli, uiniti odrivim, dakle gospodarski, socijalno i etiki prihvatljivim. Pojasniti Kodeks za okoli prihvatljivog gospodarenja kao suvremeno naelo na kojemu se temelji zatita okolia od zahvata u poljoprivredi. Utjecaj okolinih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestrike ekosustave. Kako te promjene utjeu na gospodarsku politiku, ruralni razvitak u nas, i najvanije aktualne poljoprivredno okoline programe FAO i EU i programe znanstvenih istraivanja u poljoprivredi EU. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoli, kako ih uiniti ekoloki prihvatljivim, ili djelotvorno sanirati tetne utjecaje prouzroena tim zahvatima. Obvezna literatura 1. Nastavni sadraji svih predavanja i vjebi, koji e studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU Ispra, zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. 2. Bai,F., Agroekologija, pisana predavanja, Rukopis za studente Prirodoslovno matematikog fakulteta, Zavod za OPB, Zagreb, 2000. 3. Bai,F., Vieznana uloga tla kao temelj odrivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija, Znanstveni skup s meunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. obljetnice poljoprivrednog kolstva u Krievcima, Zbornik radova, 71-87, Krievci, 2000. 4. Bai, F., Odrivo gospodarenje tlom i zatita tla kljuna pitanja odrive poljoprivrede i razvitka, Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinenjerstvo 2002, st. 20-29, Plitvika jezera, 2002. 5. Mesi,M., Flajsig-osi Gorana, Bai,F., Kisi,I., Pokazatelji oneienja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama Hrv. vode u 21. st. str. 599612, Zagreb, 2003. Preporuena literatura 1. Bai,F., Frani Ramona, Nature and Man in Croatian Agriculture, Croatian Agriculture, Food and Food Processing Industry, PRO-TIM, p 87, Zagreb, 2003. 2. Bai,F., Mesi,M., Butorac,A., Kisi,I., Izazovi pred znanostima o tlu na pragu treeg tisuljea. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma, plenarno izlaganje, str. 31-41, Opatija, 1999. 3. Lang,I., Jolanakai,M., Komives,T., Pollution processes in agrienvironment, Akaprint, p. 277, Budapest, 2004. 4. Kisi,I., Bai,F., Mesi,M., Butorac,A., Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske, Zbornik rad. 3. Hrvatska konf. o vodama Hrv. vode u 21.st. st. 301308, Zagreb, 2003. 5. Mesi,M., F.Bai, I.Kisi, Prilagodba poljoprivrede moguim klimatskim promjenama. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma, str. 43, Opatija, 2001.
Izvanredni profesor Milan Mesi
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Seminar Terenske vjebe

40 12 3 5
Pohaanje nastave i vjebi s maksimalno 4 izostanka od toga s vjebi najvie 2 i izraen seminarski rad
Pismeno Usmeno
AG1003
AGROKLIMATOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul Agroklimatologija daje temeljna znanja o utjecaju atmosfere na biljke i ivotinje, ui studente o utjecaju vremenskih prilika i klime na organiziranje poljoprivredne proizvodnje. Osim podjele atmosfere po visini, detaljnog tumaenja troposfere i sastava zraka posebno se objanjavaju i atmosferske primjese i njihov utjecaj na ivot, te Sunevo zraenje, promjene u atmosferi, osunavanje i osvjetljenje na Zemljinoj povrini. Tumai se i zraenje Zemljine povrine, protuzraenje atmosfere, energijski obraun, te bioloko djelovanje energije Suneva i Zemljina zraenja. U sadraju modula je i detaljan prikaz razmjene energije u biosferi, topline u tlu i vodi, procesa grijanja i hlaenja vode, tla i zraka, varijabilnosti temperature tla, topline u atmosferi, temperature zraka, te vanosti vanjske temperature za biljke i ivotinje. Prikazan je dalje, utjecaj vremena na fotosintezu i respiraciju, te na metabolizam ivotinja. U poglavlju Voda u poljoprivredi tumae se procesi isparavanja vode, evaporacija i transpiracija, mjerenje i izraunavanje koliine isparene vode, voda u tlu, vlaga u zraku, oblaci, naoblaka i njezina raspodjela. Postanak i oblici oborine, te obiljeja oborinskog rasporeda u Hrvatskoj, potrebna su znanja za svakog agronoma, kao i utjecaj reljefa na vlagu u tlu i zraku, te meteoroloke definicije sunih i kinih razdoblja. U dijelu modula koji obrauje atmosferski tlak, strujanje zraka, zrane mase, fronte i ciklone, posebno se objanjava vjetar i njegov utjecaj na biljke i ivotinje. Navode se osnove obrade klimatskih podataka, podjele klime i godinji tijek vremena u Hrvatskoj. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim i praktinim principima agroklimatologije i agrometeorologije Obvezna literatura 1. Penzar I., Branka Penzar, 2000. Agrometeorologija, kolska knjiga, Zagreb. 2. Bai,F., M.Bogunovi, M.Boi, S.Husnjak, I.Juri, I.Kisi, M.Mesi, N.Miroevi, D.Romi, I.ugec, Regionalizacija hrvatske poljoprivrede, knjiga u rukopisu, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 274 str. Zagreb, 2001. 3. Prvo nacionalno izvjee o promjeni klime, 2001. Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=4298 Preporuena literatura 1. Bonan, G. B., 2002. Ecological Climatology: Concepts and Applications, Cambridge University Press, Cambridge, UK, 678 p. 2. Griffiths J.F., 1994. Handbook of Agricultural Meteorology, Oxford University Press, New York, US, 320 p. 3. Agricultural and Forest Meteorology, Journal, Elsevier Science Ltd. http://www.sciencedirect.com/ 4. Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories, Workbook (Volume 2) Agriculture, 63p. http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/gl/invs5c.htm 5. Branka Penzar i sur. 1996. Meteorologija za korisnike, kolska knjiga d.d., Hrvatsko meteoroloko drutvo, Zagreb, 274 str.
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Seminar Parcijalni ispit

34 10 12 4
Sudjelovanje na teoretskom i praktinom dijelu nastave

Pismeno Usmeno
AG1005
ANIMALNA HIGIJENA S ETOLOGIJOM I DDD-OM
Koordinator modula
Opis modula U teoretskom dijelu modula biti e temeljito obraena higijena i patologija smjetaja svih vrsta ivotinja, higijena vode, prijevoza ivotinja, karantena, zbrinjavanje animalne otpadne tvari, opa etologija i zdravstveno ponaanje domaih ivotinja, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija stoarske farme. Cilj modula Cilj modula je osposobiti studente da rade na stoarskim farmama svih vrsta ivotinja, da se bave trgovinom, prijevozom, uvozom i organizacijom karantena uvezenih ivotinja. Nakon to apsolviraju gradivo modula moi e raditi u firmama za DDD, trgovinama (poljoprivrednim apotekama) za prodaju zatitinih sredstava, dezinficijensa, insekticida i rodenticida a moi e nastaviti studij (diplomski studij). Obvezna literatura 1. Veterinar u kui(1988); Rupi, V., LOGOS, Split. 2. Kemijska sredstva u poljoprivredi, pravilna i sigurna uporaba. Ddd u stoarstvu;Rupi,V., Ministarstvo poljoprivrede i umarstva, Dravna uprava za zatitu okolia, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" i APO - Agencija za posebni otpad, 1998. 3. Higijena na farmi i okoliu; Asaj, A., Medicinska naklada, Zagreb, 2003. 4. Zdravstvena zatita domaih ivotinja, odabrana poglavlja unutranjih bolesti, zaraznih i parazitarnih bolesti, fiziologija i patologija reprodukcije, zoohigijena i ddd; Rupi, V., Agronomski fakultet, Zagreb, 2005(u pripremi za tisak). 5. Zoohigijena u praksi; Asaj, A., kolska knjiga, Zagreb, 1974 Preporuena literatura 1. Dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija; Asaj, A., Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
Redoviti profesor Vlatko Rupi
Broj ECTS bodova
38
4 18
Redoviti dolazak na predavanja, izvrene sve terenske vjebe

Pismeno Usmeno
AG1006
BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA
Koordinator modula
Opis modula Geoloke i klimatske promjene. Promjene slatkovodnih i morskih stanita. Specijacija. Znaaj biodiverziteta i vanost njegovog ouvanja. Raznolikost stanita kopnenih voda i Jadrana i njihov utjecaj na biodiverzitet. Razlozi ugroavanja i naini zatite biodiverziteta. Evolucija vodenih organizama na molekularno biolokoj osnovi. Naini utvrivanja biodiverziteta. Temeljne razlike u biljnom svijetu kopnenih voda i Jadrana. Pregled vanijih taksona biljaka i niih organizama. Pregled svih koljena ivotinjskog carstva, s naglaskom na biologiju i ekologiju vanijih taksona kopnenih voda i Jadrana. Ekonomski znaajni organizmi. ivotinje otrovnice i otrovne ivotinje. Uzimanje uzoraka vodenih organizama i njihovo prouavanje in situ. Laboratorijska analiza vodenih organizama. Seminarski rad studenata. Cilj modula Student stjee spoznaje o biolokoj raznolikosti kopnenih voda i mora, nainima njezina ugroavanja, te mjerama ouvanja. Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Anii I. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb 2. Kerovec M. (1986): Prirunik za upoznavanje beskraljenjaka naih potoka i rijeka. SNL, Zagreb 3. Mareti Z. (1975): ivotinje otrovnice i otrovne ivotinje Jadranskog mora. JAZU, Zagreb 4. Vukovi T., Ivanovi B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BIH, Sarajevo 5. Jardas I.(1996): Jadranska ihtiofauna. kolska knjiga, Zagreb Preporuena literatura 1. Grubii F. (1988): Ribe, rakovi i koljke Jadrana. Naprijed, Zagreb 2. Sumich J. L. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. WCB, Wm. C. Brown Publishers, Dubuque 3. Riedl R. (1963): Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin 4. Matonikin I., Pavleti Z. (1972): ivot naih rijeka. kolska knjiga, Zagreb 5. Needham J. G., Paul R. (1988): A Guide to the Study of Fresh-Water Biology. McGraw-Hill, Boston
Redoviti profesor Tomislav Treer
Broj ECTS bodova
28 12 12 8

Pismeno Usmeno
AG1008
BILJNI PATOGENI
Koordinator modula
Opis modula Modul biljni patogeni daje pregled temeljnih znanja o svim uzronicima biotskih biljnih bolesti ili parazitskih biljnih bolesti. U sklopu predavanja dat e se prikaz taksonomskih i filogentskih karakteristika biljnih patogena i njihove najvanije morfoloke, ekoloke i epidemioloke osobine. Obradit e se slijedee skupine biljnih patogena: fitopatogeni virusi i subviralni patogeni kao satelitni virusi, satelitne RNA i viroidi, zatim prokariotski biljnih patogeni kao fitopatogene bakterije, rikecije, fitoplazme i spiroplazme i eukariotski biljni patogeni kao fitopatogene gljive, te holoparazitske i hemiparazitske cvjetnice. Takoer e se spomenuti i drugi biotski uzronici biljnih bolesti kao fitoparazitske alge i protozoe (protoctisti) ili tzv.pseudogljive. U sklopu laboratorijskih vjebi i vjebi u praktikumu student e se upoznati sa najvanijim morfolokim karakteristikama pojedinih skupina biljnih patogena bitnim za njihovu determinaciju i to metodom mikroskopiranja i izolacijom istih na hranjivim podlogama. U sklopu terenske nastave vidjeti e karakteristine simptome na biljkama domainima u ovisnosti o patogenima. Cilj modula Na osnovu simptoma bolesti morfolokom determinacijom, te mikroskopiranjem i laboratorijskom izolacijom, moi e odrediti o kojoj se skupini patogena radi. Dobit e potrebno znanje za sluanje drugih modula iz podruja fitopatologije. Obvezna literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Brown, J.F., Ogle,H.J., (1997): Plant pathogens and Plant diseases , APPS. 2. Odabrana poglavlja iz: Lucas,A.J., Dickinson , C.H., (1998): Plant pathology and plant pathogens. Blackwell Science 3. Odabrana poglavlja iz: Arsenijevi, M., (1997): Bakterioze biljaka. Nolit. Beograd 4. Odabrana poglavlja iz: Jureti,N., (2002): Osnove biljne virologije. kolska knjiga Zagreb 5. Odabrana poglavlja iz: Alexopoulus, C.J.,(1996). Introdoctory of Mycology. New York. Preporuena literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Triggiano,R.N., Wiondham, M.T., Windham,A.S.,(2003): Plant Pathology: Concepts and Laboratory Exercises. CRC Press
docent Snjeana Topolovec- Pintari
Broj ECTS bodova
33 5 11 5 6
Odsluana predavanja, vjebe u laboratoriju i praktikumu i seminar.

Pismeno Usmeno
AG1009
BIOLOKE OSNOVE PLODNOSTI TLA
Koordinator modula
Opis modula Glavni naglasak ovog modula je upoznavanje studenata sa biolokom komponentom tla, njihovim interakcijama u svrhu razumijevanja mikrobiolokih procesa u tlu s ciljem odranja plodnosti tla i unapreenja poljoprivredne proizvodnje.
6
Docent Mihaela Blainkov
Broj ECTS bodova
Predavanja Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu

44 12 4
Redovito pohaanje nastave (predavanja, vjebe)

Pismeno Usmeno
U okviru ovog modula studenti e se upoznati sa najznaajnijim grupama mikroorganizama te njihovim morfolokim i fiziolokim znaajkama kao i sa faunom tla (mikrofauna, mezofauna, makrofauna) koja u interakcijskim odnosima s mikroorganizmima tla sudjeluje u razgradnji organskih ostataka tla te stvaranju humusa o kojem ovisi plodnost tla. U odnosu na faunu tla ponovo e biti razraena njihova distribucija u razliitim tlima kao i njihova ekologija. Pored morfologije i fiziologije mikroorganizama, studenti e dobiti osnovna znanja iz podruja genetike mikroorganizama koja su nuan preduvjet za razumijevanje fundamentalnih mikrobiolokih procesa u tlu, a koja e biti dobra osnova za savladavanje razliitih mikrobiolokih predmeta na diplomskom studiju. Isto tako stei e se osnovna znanja o bioraznolikosti u tlu u koju su ukljuene i mikrobne asocijacije i fauna tla. Ove spoznaje omoguiti e studentima uvod u osnovna znanja o kruenju hranjiva te razgradnji pesticida u tlu. Svi agrotehniki, agromelioracijski i hidromelioracijski zahvati imaju utjecaj na organizme tla: bakterije, gljive, nematode, artropode, gujavice. Svaka od ovih skupina ima vrlo znaajnu ulogu u tlu, a unutar svake skupine postoji velika raznolikost u oblicima i funkcioniranju. Ova znanja mogu biti od izuzetnog znaaja za diplomske studije Agroekologije, Ekoloke poljoprivrede i Biljnih znanosti. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s mikrobnom populacijom tla koja svojim zajednikim djelovanjem s faunom tla ima presudnu ulogu u svim mikrobiolokim procesima kao i razgradnji pesticida iz okolia te odranju plodnosti tla. Uspjeno poloen modul osigurava nastavak studiranja na odreenim diplomskim studijima Obvezna literatura 1. Durakovi, S., Redepovi, S.: Uvod u opu mikrobiologiju. Kugler,2002. 2. Gobat, J.M., Aragno, M., Mattey,W.:The Living Soil Fundamentals of Soil Science and Soil Biology. I`Universite de Nuechatel, Switzerland Buy Now, 2004. 3. Bardgett, R.D. : The Biology of Soil. Oxford University Press, 2005. Preporuena literatura 1. Ingham, E.R., Moldenke, A.R., Edwards, C.A.: The Soil Biology Primer. Soil and Water Conservation Society, 2000. 2. Durakovi, S., Redepovi, S.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva-I dio. Kugler 2004. 3. Durakovi, S., Redepovi, S.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva-II dio. Kugler 2004. 4. Durakovi, S., Redepovi, S.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga-I Idio. Kugler 2005. (u tisku) 5. Durakovi, S., Redepovi, S.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga-II dio. Kugler 2005. (u tisku) 6. van Elsas, J.D., Trevors, J.T., Wellington, E.M.H.: Modern Soil Microbiology. Marcel Dekker Inc.1997.
AG1010
BIOMETRIKA
Koordinator modula
Opis modula Primjena biometrike s primjerima na ivotinjama; koritenje spreadsheet software-a. A) Osnovna obrada i prikaz podataka: UNOS, SORTIRANJE I KLASIFICIRANJE PODATAKA; OPISNA STATISTIKA (podaci i varijable, numerike i grafike metode); CRTANJE GRAFIKONA. B) Biometrika: VJEROJATNOST (jednostavni i sloeni dogaaji); SLUAJNE VARIJABLE I NJIHOVE RASPODJELE (oekivanje i varijanca, raspodjele: binomna, multinomna, normalna, hi kvadrat, t i F); POPULACIJA I UZORAK (sredinji granini teorem, stupanj slobode); PROCJENA PARAMETARA (jedinstvena i intervalna procjena); PROVJERA HIPOTEZA (prosjek populacije, razlika dva prosjeka, proporcija, razlika dviju proporcija, hi-kvadrat, statistika i praktina znaajnost, greke kod zakljuivanja i snaga provjere); JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA (procjena parametara, prosjeci i varijance procjenitelja, t provjera i interval pouzdanosti procjene parametara, ralanjenje ukupne varijabilnosti i F provjera, koeficijent determinacije); KORELACIJA (procjena i provjera hipoteza); JEDNOSTRUKA ANALIZA VARIJANCE (ralanjenje na izvore varijabilnosti, F i Tukey provjera). Cilj modula Koritenje spreadsheet-ova u unoenju, manipulaciji i osnovnoj obradi popdataka, osnove statistikog zakljuivanja, omoguava sluanje daljnjih modula vezanih za genetiku, uzgoj i hranidbu ivotinja. Obvezna literatura 1. Kaps, M and W. Lamberson. 2004. Biostatistics for Animal Science. CABI Publishing, Wallingford, UK. (ISBN: 0 85199 820 8) 2. 'Kaps, M i W R. Lamberson: Biostatistika i metode istraivanja na ivotinjama' .Odobrenje Senata Sveuilita u Zagrebu za koritenje naziva sveuilini udbenik rukopisa (broj 021950/3-2004, Zagreb 11 sijenja 2005) 3. Kap M:Biometrika s primjerima na ivotinjama biljeke i prezentacije predavanja s primjerima u elektronskom obliku (word ili pdf dokument) izvadak iz knjiga pod 1. i 2. slobodna podjela Preporuena literatura 1. Snedecor, G. W. and Cochran, W. G. (1989) Statistical Methods. Eight Edition. Iowa State University Press, Ames, Iowa. 2. Morris, T. R. (1999) Experimental Design and Analysis in Animal Science. CAB International, Wallingford, Oxon, UK. 3. Hoshmand, R. (1994) Experimental Research Design and Analysis : A Practical Approach for the Agricultural and Natural Sciences. CRC Press, London. 4. Sokal, R.R. and Rohlf, F.J. (1995) Biometry. Third Edition. W.H. Freeman and Company, New York. 5. Collins, C. A. and Seeney, F. M. (1999) Statistical Experiment Design and Interpretation: An Introduction with Agricultural Examples. John Wiley & Sons, New York.
Redoviti profesor Miroslav Kap
Broj ECTS bodova
30
30
Rijeene 4 domae zadae, midterm ispit (kolokvij), pohaanje nastave

Pismeno Usmeno
10
AG1011
BOTANIKA
Koordinator modula
Opis modula Uvod: discipline unutar botanike, znaajke ivih bia, domene; Anatomija kormofitskog biljnog organizma: stanina teorija, veliine i oblici biljnih stanica, graa biljne stanice, dioba stanice i jezgre, primarna i sekundarna tvorna stanija, primarna i sekundarna trajna stanija, anatomija lista, anatomija stabljike (primarna i sekundarna graa stabljike jednosupnica i dvosupnica), anatomija korijena, anatomija generativnih organa (graa sjemenke); Morfologija kormofitskog organizma: morfologija vegetativnih i generativnih organa, odstupanja u grai, vrste cvatova, klasifikacija plodova; Osnove sistematike billja (nomenklatura, taksonomija i evolucija); Kormofitska flora srednje i june Europe (znaajke, morfologija, klasifikacija); Sistematski pregled vaskularne flore Hrvatske i njezina praktina primjena: Pteridophyta, Spermatophyta (Coniferophytina, Magnoliophytina: Magnoliatae, Liliatae). Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o grai biljaka, kormofitskoj flori srednje i june Europe, te vaskularnoj flori Hrvatske. Obvezna literatura 1. Raven, P. H., Evert, R. F., Eichhorn, S. E., 2004: "Biology of Plants", W.H. Freeman & Company - New York. 2. Sitte, P., Weiler, E. W., Kaderiet, J. W., Bresinsky, A., Krner, C., 2002: "Strasburger Lehrbuch der Botanik", Spektrum Akademischer Verlag Heidelberg - Berlin. 3. Elektronski prirunik "Praktikum iz anatomije bilja" 4. Skripta (interna) Preporuena literatura 1. Denffer, D., Ziegler, H., 1991: "Morfologija i fiziologija", kolska knjiga, Zagreb. 2. Domac, R., 1994: "Flora Hrvatske", kolska knjiga, Zagreb. 3. Dubravec, K., Dubravec, I., 1998: "Kultivirane biljne vrste Hrvatske i susjednih podruja", kolska knjiga, Zagreb. 4. Dubravec, K., Dubravec, I., 2001: "Biljne vrste livada i panjaka", kolska knjiga, Zagreb. 5. Mgdefrau, K., Ehrendorfer, F., 1997: "Udbenik botanike za visoke kole: sistematika, evolucija i geobotanika", kolska knjiga, Zagreb.
Izvanredni profesor Mihaela Britvec
Broj ECTS bodova
Predavanja Vjebe u praktikumu Seminar

26 30 4
Pohaanje predavanja i vjebi u praktikumu

Pismeno Usmeno
11
AG1012
CRTANJE I
Koordinator modula
Opis modula Razvijanje sustava i konstrukcije miljenja, vizualno predoavanje. Cilj modula Sposobnost vizualnog miljenja kojem je geometrija njegova opruga.
6
Prof. dr.sc. Ivan Juras Prof. dr. sc. Renata Waldgoni
Broj ECTS bodova
Obvezna literatura 1. Arnheim, R. (1981): Umetnost i vizuelno opaanje. Univerzitet umjetnosti u Beogradu, Beograd 2. Prai, B. (1974): Vid i privid umjetnosti. Mladost, Zagreb 3. Gombrich, E. H. (1984): Umetnost i iluzija. Nolit, Beograd 4. Nie, V. (1992): Deskriptivna geometrija. kolska knjiga, Zagreb 5. Jung, C. G. (1974): ovjek i njegovi simboli. Mladost, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Zbornik znanstvenog kongresa (1999): Crte u znanosti. Zagreb mega, V. (1986): Teite modernizma. Liber, Zagreb Calinescou, M. (1977):: Lica moderniteta. Stvarnost, Zagreb Gombrich, E. H. (1971): Norm and Form. Phaidon, London and New York Mievi, N., Zinai, M. (1982): Plasitni znak. Izdavaki centar Rijeka, Rijeka
18 38 4
Pozitivna ocjena rada na vjebama i iskazano znanje u razgovoru (ispitu).

Pismeno Usmeno
12
AG1013
CRTANJE II
Koordinator modula
Opis modula Arhitektonske i krajobrazne perspektive. Skice, crtei. Kompozicija i organizacija perspektive. Grafika, tehnike. Urbanistike perspektive, pejza, vedute. Oprema i grafika prezentacija nacrta.
6
prof. Ante Vulin
Broj ECTS bodova
Cilj modula Metodikim razvijanjem grafikih i likovnih predispozicija omoguiti studentu krajobrazne arhitekture primjenu besprijekorne i sazrele crtake sposobnosti prikazivanja. Obvezna literatura 1. Dostupna literatura iz povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti.
10 50
Pozitivna ocjena iz vjebi

Pismeno Usmeno
13
AG1014
CVJEARSTVO I
Koordinator modula
Opis modula Program modula Cvjearstvo I omoguuje studentima stjecanje teorijskih i praktinih znanja iz podruja tehnologije uzgoja cvjearskih kultura. Programski dijelovi modula su sljedei: - Morfoloke i uzgojne znaajke jednogodinjih i dvogodinjih cvjearskih kultura
6
izvanredni profesor Ines Han Dovedan
Broj ECTS bodova
- Morfoloke i uzgojne znaajke geofita i trajnica - Tehnologija uzgoja rezanog cvijea u zatienom prostoru i na otvorenom - Tehnologija uzgoja lonanica Cilj modula Upoznavanje studenta s tehnologijom uzgoja glavnih cvjearskih kultura u zatienom prostoru i na otvorenom Obvezna literatura 1. Elza Polak, Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjearstva; interna skripta 2. Marija Vinceljak-Toplak: Cvjearstvo; interna skripta 3. Pagliarini, N., Jurjevi, ., Vinceljak-Toplak,M., Ostoji, Z., Vrek, I. Sve o krizantemi. Hrvatsko agronomsko drutvo. Zagreb. 1997. 4. Marija Vinceljak-Toplak: Lonanice; interna skripta Preporuena literatura 1. Styer, R. And Koranski, D.S. Plug & Transplant Production, Ball Publishing, Batavia, 1997. 2. Dole, M. J. and Wilkins, H.F. Floriculture, Principles and Species, Prentice Hall, New Jersey, 1999. 3. Larson, R.A. Introduction to Floriculture, Academic Press, Toronto, 1992.
28 8 16 8
Odsluana predavanja, odraene vjebe u praktikumu, izraeni seminarski zadaci i odraene terenske vjebe
Pismeno Usmeno
14
AG1015
DALJINSKA ISTRAIVANJA U PROUAVANJU KRAJOBRAZA
Koordinator modula
Opis modula Primjena modernih tehnologija za prikupljanje, obradu i pohranu informacija temelji se na koritenju raunala i njegovih mogunosti koje svakim danom postaju sve vee. Daljinska istraivanja iz svemira omoguuju povrinsku inventarizaciju objekata i njihovih stanja na vrlo velikim prostranstvima, koja do sada nije bilo mogue odjednom promatrati, inventarizirati i kartirati. Kroz ovaj modul studenti e se upoznati s osnovama daljinskih istraivanja, uporabom razliitih vrsta snimaka (fotografske snimke iz zrakoplova, satelitske snimke, radarske snimke) u prouavanju prirode i krajobraza te nainima njihove interpretacije. Daljinska istraivanja su izvor velike koliine informacija koje su prostorno odreene. Studenti e stoga biti upoznati i s pretpostavkama i nainima uspostavljanja geografskih informacijskih sustava (GIS), digitalnih modela reljefa (DMR) i njihove primjena u prouavanju krajobraza. Ovaj modul e studentima omoguiti i stjecanje vjetina za izradu crtea i karata pomou raunala. Cilj modula Student e stei znanja: o vrstama snimaka snimljenih iz zraka, o njihovoj obradi, interpretaciji te dobivanju informacija potrebnih za krajobraznu analizu i planiranje. Takoer e znati u kojim poslovima primijeniti koje vrste snimaka, organizirati te dopunjavati postojee GIS baze, analizirati prostorne podatke, i stei vjetinu rada s CAD programima. Obvezna literatura 1. Olui, M. (2001): Snimanje i istraivanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena. HAZU i Geosat, Zg 2. Kuan, V. (1994): Nove tehnike izmjere i kartografije, Hrvatske ume, Zagreb 3. Braum, F. (1989): Fotogrametrija u urbanizmu i prostornom planiranju, Geodetski fakultet, Zagreb 4. Brukner, M. i dr. (1994): GIZIS - osnove, INA INFO, Zagreb 5. Kerekovi, D. (1997): GIS u Hrvatskoj, INA - Industrija nafte d.d., Zagreb Preporuena literatura 1. Donassy, V., Olui, M., Tomaegovi, Z. (1983): Daljinska istraivanja u geoznanostima JAZU, Savjet za daljinska istraivanja Zagreb 2. Lillesand, T. M., Kiefer, R. W. (1994): Remote sensing and image interpretation. John Wiley&Sons, Inc., NY 3. Lo, C.P. (1986): Applied remote sensing. Longman Scientific & Technical, New York 4. http://www.geom.unimelb.edu.au/gisweb/; http://www.ccrs.nrcan.gc.ca/ccrs/learn/tutorials 6. http://www.gisdevelopment.net/tutorials
Doc. dr. sc. Vladimir Kuan
Broj ECTS bodova
28 6 14 12
Obavezno prisustvovanje vjebama, izrada i predaja svih vjebi i programa predvienih planom nastave
Pismeno Usmeno
15
AG1016
DRAVNA UPRAVA-ORGANIZACIJA I DJELOVANJE
Koordinator modula
Opis modula Javna je uprava znaajna za kvalitetu ivota milijuna ljudi u modernim dravama. Slabost javne uprave esto vodi slabosti samog politikog sustava. Tako u zemljama u razvoju kritian problem esto nije politika nestabilnost ili nesposobnost vlade da utvrdi racionalni razvojni program, ve nesposobnost uprave da provede odluke i program vlade. Cilj modula Upoznavanje studenta sa strukturom javne uprave na razini dravne uprave, regionalne (podrune) i lokalne samouprave i njenom ulogom u iniciranju, artikuliranju i provedbi javnih politika s naroitim naglaskom na upravljanju prostorom: krajobrazom i okoliem. Obvezna literatura
2
prof. dr. sc. Inge Perko eparovi
Broj ECTS bodova
28
Prisustvo na 80% predavanja

Pismeno Usmeno
1. Pusi, E. (1996): Nauka o upravi, kolska knjiga, Zagreb (moe i kasnija izdanja) 2. Pusi, E. (1999): Drava i dravna uprava, Pravni fakultet, Zagreb 3. Pusi, E. (1997): Hrvatska sredinja dravna uprava i usporedni upravni sustavi, kolska knjiga, Zagreb 4. Pusi, E. (2002): Upravljanje u suvremenim drutvima, Drutveno veleuilite Zagreb 5. Perko eparovi, I. : Javni menademnt i javna uprava, knjiga u pripremi Preporuena literatura 1. Sokol, S., Smerdel, B. (1997): Ustavno pravo, Informator, Zagreb 2. Perko-eparovi, I., Hrenjak, J. (1982): Organizacija teritorija i samoupravljanje, Informator, Zagreb 3. Colebach, H. (2004): Policy, Politika misao, Zagreb 4. Hague, Harrop, Breslin (2001): Komparativna vladavina i politka, Politika misao, Zagreb 5. Chandler C. R., Plano C. J. (1988): The Public Administration Dictionary, ABC-Clio, Santa Barbara, CA
16
AG1018
EKOLOKO PELARENJE I PELE U EKOSUSTAVU
Koordinator modula
Opis modula Uvodno se obrauju: nastanak i sistematika pela, pelinjeg stana i organizacija pelinje zajednice. Obradit e se osnove biologije, fiziologije pele medarice i orijentacija u prirodi. Posebna panja posvetiti e se tehnologiji konvencionalnog i ekolokog pelarenja i proizvodnja meda, voska, peludi, propolisa matica i rojeva. Na predavanjima e biti obraena suvremena tehnologija opraivanja pomou pela na kultiviranim povrinama i uloga pela u opraivanju samoniklog bilja. Obraditi e se mogunost upotrebe pela u praenju stanja okolia te utjecaj okolinih prilika na razvoj i opstanak pelinje zajednice. Na predavanjima i u praktinoj nastavi obradit e se tehnoloke metode borbe protiv pelinjih bolesti, tetnika neprijatelja medonosne pele kao i zakonska regulative u pelarstvu. Cilj modula stjecanje temeljnih znanja i vjetina u obavljanju struke Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Katalini, J., i suradnici 1978, Pelarstvo, Znanje Zagreb Markovi, J., i suradnici 1994 Poeci uspjenog pelarenja, PIP Zagreb Sulimanovi, ., i suradnici 1993 Temelji suvremenog pelarenja PIP Zagreb Sulimanovi, ., i suradnici 1995 Prepoznavanje i suzbijanje pelinjih bolesti PIP Zagreb
Red. prof. Nikola Kezi
Broj ECTS bodova
30
24 6
Pohaanje predavanja, vjebi i terenskih vjebi

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. asopis Hrvatska pela, Hrvatski pelarski savez 2. Graham, M.J. i suradnici 1993. The hive and hony bee Dadant and sons Hamilton, Illinois 3. Devillers, J., and Pham Delague, M.H. 2002 Honey bees: Estimating the evironmetal imapcet of chemicals, Taylor and Francis, Lonodon and New York 4. Anatomy and Dissection of the Honeybee, Dade, International Bee Research Association, London, 1977. 5. Free, B. John, Insect pollination of Crops, Academic press, London. 1993.
17
AG1019
EKOLOKO STOARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Postupcima koji se provode u stoarstvu da se sprijei oneiavanje okolia daje se sve vee znaenje jer 90% od ukupne emisije NH3 i 25% metana potjeu od animalne proizvodnje. Gnojovka (otpadna tvar) iz stoarstva je ekoloki problem, jer se razgrauje i oneiava zrak na farmi i oko farme tetnim plinovima i vodu i tlo nitritima, fosfatima i tekim metalima. U modulu Ekoloko stoarstvo studenti e se preko programskih dijelova: Organsko bioloka poljoprivreda, Ekoloko gospodarstvo kao cjelina, Zrana oneienja u staji i okoliu, Postupci obrade tekueg gnoja i Naini sprjeavanja oneienja okolia upoznati s nainom postizanja ekolokog gospodarstva, postupcima za korisnu upotrebu otpadnih tvari preko bioplina i nainima postizanja ekoloki prihvatljivog govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, ovarstva i kozarstva. Nastava e se izvoditi putem predavanja (44 sata), seminara (11 sati) i terenske vjebe (5 sati). Cilj modula Student e biti osposobljen za upravitelja obiteljskog gospodarstva, za rad u Dravnoj i lokalnoj upravi u domeni zatite okolia i djelatnika savjetodavne slube i za diplomski studij. Obvezna literatura 1. Marija Uremovi, Zvonimir Uremovi (1997): Svinjogojstvo, sveuilini udbenik, Agronomski fakultet Zagreb. 2. Z. Uremovi, Marija Uremovi, Vesna Pavi, B. Mio, S. Muic, Z. Janjei (2002): Stoarstvo, sveuilini udbenik, Agronomski fakultet Zagreb. Preporuena literatura 1. D. Znaor (1996): Ekoloka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 2. Hrvatski put u ekoloku poljoprivredu. Prvi hrvatski simpozij iz ekoloke poljoprivrede. Zbornik radova, Zagreb, 2003. 3. Pollution in Livestock production systems. Edited by R.F.E. Axford I. Fayez, M. Marai, H. Omed. CAB INTERNATIONAL, Wallingford, 1994.
Prof. dr. sc. Boro Mio
Broj ECTS bodova
44
11 5
Pohaanje nastave (min. 70%) i vjebi

Pismeno Usmeno
18
AG1020
EKONOMIKA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula U prvom dijelu modula studenti e biti upoznati s glavnim vrstama modela proizvodnih funkcija. Zatim se razmatraju modeli odnosa unutar proizvodnog sustava, i to: model odnosa proizvoda i inputa, model odnosa dva inputa i model odnosa dva proizvoda. Navedena su znanja potrebna za razumijevanje odnosa funkcije proizvodnje, funkcije trokova i funkcije profita, to omoguava daljnje razmatranje modela optimalnih ulaganja i optimalne kombinacije inputa i proizvoda. Ovo se posebno odnosi na modele unutar poljoprivredne proizvodnje, ali i drugih na njih vezanih proizvodnji. Ukratko e se razmotriti i ekonomika proizvodnje na dui rok, s posebnim osvrtom na ekonomiku trajnih sredstava i dugorona ulaganja. U konanici, studenti e biti upoznati s temeljnim pojmovima linearnog programiranja, kao orua za optimizaciju proizvodnog programa. Po zavretku ovog modula studenti e ovladati temeljnim naelima ekonomike proizvodnje. Time e stei ope razumijevanje proizvodnih modela u poljoprivredi, kao i matematikog modela optimiranja proizvodnje. Cilj modula Uvesti studente u primjenu ekonomske analize za istraivanje i modeliranje proizvodnih sustava. Struktura i sadraj modula podreeni su poticanju studenata na aktivan rad i sudjelovanje u nastavi. Obvezna literatura 1. Jelavi A. (1995). Ekonomika poduzea (P. Ravli, A. Starevi, J. amanovi), Ekonomski fakultet, Split 2. Babi M. (2000). Mikroekonomska analiza, 5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje Mate, Zagreb 3. Jurin S. (1990). Teorija trita i cijena (J. ohinger), Globus, Zagreb 4. Litzka F. M. (2000). Teorija poljoprivredne proizvodnje, Prijevod: Njavro, M., Juraak, J., University of Hohenheim, Interna skripta za studente Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Preporuena literatura 1. Mansfield E. (1994). Microeconomics: Theory and Applications, 8th Edition, W. W. Norton & Co. New York, USA 2. Buckett M. (1988). An Introduction to Farm Organisation and Management, Second Edition, Pergamon Press, Oxford 3. Karoglan P. (1990). Organizacija i ekonomika ratarske proizvodnje. Izbor iz predavanja (interna skripta) (S. Tani), Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
docent Josip Juraak
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Seminar

12 10 8
Pohaanje nastave i izrada seminarskog rada.

Pismeno Usmeno
19
AG1021
ELEMENTI I MATERIJALI POLJOPRIVREDINIH STROJEVA I OPREME
Koordinator modula
Opis modula Modul Elementi i materijali poljoprivredinih strojeva i opreme neophodan je za stjecanje temeljnih znanja i osnova je za daljnja specijalistika znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika. Modul je podijeljen na 3 temeljna predmeta i to: Osnove tehnikog crtanja primjenom raunala, Materijali poljoprivrednih strojeva, ureaja i opreme, Elementi poljoprivrednih strojeva, ureaja i opreme . U prvom e se predmetu obraivati temeljna znanja iz podruja tehnikog crtanja i to: norme za izradu tehnikog crtea, perspektivno i aksonometrijsko predoavanje, kotiranje, obrada, tolerancija, dosjedi, presjeci, prodori, mree, simboli. Takoer e biti obraena i primjena korisnikih programskih paketa u teh. crtanju (autocad, cad cam, corel draw). Drugi e predmet obraivati temeljna znanja iz podruja materijala koji se najee rabe kod poljoprivrednih strojeva, ureaja i opreme kao to su: metali i nemetali. U tom dijelu biti e obuhvaena i obrada materijala plastinom deformacijom, obrada materijala odvajanjem estica, povrinska hrapavost materijala i kakvoa, ispitivanje materijala (vrstoa, tvrdoa, i dr.) U treem e se predmetu obraivati temeljna znanja iz podruja elemenata poljoprivrednih strojeva, ureaja i opreme koja su neophodna za specijalistika znanja s podruja poljoprivredne tehnike. Tako e biti obraeni nerastavlji (zakovini, lemljeni, lijepljeni spojevi, zavari) i rastavlji spojevi (vijani, utorni spojevi, spojevi klinovima, svornjacima i zaticima) opruge, elementi strojeva za prijenos krunih gibanja (osovine, remenski, tarni, lanani, zupani prijenos, spojke), leaji (klizni, valjni,) elementi za prijenos tekuina, hidrauliki i pneumatski elementi, konice. Cilj modula Student stjee temeljna znanja iz podruja elementa i materijala poljoprivredinih strojeva i opreme. Dobiva temeljna znanja i osnova je za nastavak studiranja i daljnja specijalistika znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Opali, M. ...(2003): Tehniko crtanje, Zrinski, Zagreb Herold, Z. (1994): IT- Prirunik-Ininjerska grafika, K, Zagreb Herold, Z,....(2003): Raunalna i ininjerska grafika (Metodika vjebenica), FSB, Zagreb Pere, S. (2000): Osnove strojarstva, FPZ, Zagreb Decker, K.H. (1987.): Elementi strojeva, Tehnika knjiga, Zagreb Grupa autora (1971): Praktiar I, II, III, IV dio. kolska knjiga, Zagreb Kahle, F.(1973.): Projektiranje i konstruiranje strojeva, Liber, Zagreb Obermit, E. (1981.): Zupanici i ozubljenja, Liber, Zagreb Obermit E. (1991.): Osnove konstruiranja, Liber, Zagreb Opali, M. (1995.): Prijenosnici snage i gibanja, HDESiK, Zagreb, Kova, B. (1975.): Tehniko crtanje. kolska knjiga, Zagreb. Kraut, B. (1982.): Strojarski prirunik. Tehnika knjiga, Zagreb Brojni radovi domaih i inozemnih autora objavljenih u asopisima i zbornicima radova
Prof. dr. sc. Petar Rakaramari
Broj ECTS bodova
40 14 2 -
Prisustvovanje predavanjima i vjebama (toleriranje 10%).

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura
20
AG1022
ENERGETSKA ISKORISTIVOST BIOMASE I BIOGORIVA U POLJOPRIVREDI 1
Koordinator modula
Opis modula U ovom modulu e se obraivati poglavlja iz podruja proizvodnje bioenergije iz poljoprivrede i iz preraivake industrije. Obuhvatit e se poglavlja prikupljanja, tehnike i tehnologije proizvodnje biomase u svrhu proizvodnje elektrine i toplinske energije. Obradit e se mogunosti skupljanje sirovine, tehnike i tehnologije proizvodnje biodizela i etanola te njihovo koritenje u motorima SUI umjesto goriva mineralnog porijekla. Sanacija gnoja i gnojevke usmjerit e se prema proizvodnji bioplina takoer u svrhu proizvodnje elektrine i toplinske energije. Kao posebno poglavlje biti e sanacija organskog otpada iz poljoprivrede i preraivake industrije s posebnim naglaskom na sanaciju visoko rizinog organskog otpada. Sve vrste proizvodnje posebno e e se pratiti s aspekta zatite okolia i legislativa i regulativa EU i RH. Cilj modula Student e stei znanja iz podruja proizvodnje i potronje biomase i biogoriva iz poljoprivrede te sanacije organskog otpada u svrhu proizvodnje toplinske i elektrine energije i bit . Obvezna literatura 1. Mittelbach M.; Remschmidt, C. (2004): Biodiesel the compprehensive handbook, Knjiga, Graz, Austrija 2. Grupa autora (2001): Program koritenja biomase i otpada, EI Hrvoje Poar, Zagreb 3. Grupa autora (2001): Program Biodizel: Uvoenje biodizelskoga goriva u RH, EI Hrvoje Poar, Zagreb 4. Grupa autora (1998): KOGEN Program Kogeneracije; EI Hrvoje Poar, Zagreb Preporuena literatura 1. Stout, B.A. (1990): Handbook of energy for world agriculture, Knjiga, Elsevier Science, SAD. 2. Kaltwasser, B. (1980): Biogas, Knjiga, Njemaka
Docent Neven Voa
Broj ECTS bodova
40
8 8 4
Odsluane vjebe i predavanja

Pismeno Usmeno
21
AG1023
ERGONOMIJA I ZATITA NA RADU
Koordinator modula
Opis modula Poljoprivredna proizvodnja je u gotovo svim segmentima nezamisliva bez primjene traktora i strojeva. Modul je podijeljen na etiri predmeta: Buka po OECD-u, EEC-u i ISO standardima,Vibracije po ISO standardima, Sile na ruicama i papuicama, ugljini monoksid i dioksid, strujanje i izmjena zraka, temperatura i praina, Zakon o zatiti na radu, zakon o zatiti od buke. Studente e se upoznati s opasnostima koje uzrokuje prekomjerna buka, prevelike vibracije, te naini sprjeavanja posljedica izlaganju. Upoznati e se takoer sa Zakonom o zatiti na radu, zakonom ozatiti od buke. Cilj modula Sluanjem modula "Ergonomija i zatita na radu" student stjee znanja o uvjetima pod kojim rade rukovatelji traktora i poljoprivrednih strojeva, kao i osnovna pravila koja se moraju primjeniti pri radu kako bi se zatitilo zdravlje. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. J.T. Broch: Mechanical Vibration and Shock Measurements. Bruel&Kjaer, 1980. J.R. Hassall, K. Zaveri: Acoustic Noise Measurement. . Bruel&Kjaer, 1979. Zakon o zatiti na radu. Narodne Novine br. 59, 1996. Zakon o zatiti od buke. Narodne Novine br. 145, 2004. M. Williams: Tractors since 1889. Farming Press, Ipswich, UK, 1992. S. Gibbard: Tractors at work 1904-1994. Farming Press, Ipswich, UK, 1994. Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering, Volume I-V. ASAE, St. Joseph, USA, 1999.
Prof. dr. sc. Zlatko Gospodari
Broj ECTS bodova
34 10 8 8 -
Odsluana predavanja i odraene vjebe.

Pismeno Usmeno
22
AG1024
ETIKA KORITENJA IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula O vanosti pravilnog postupanja s domaim ivotinjama govori injenica da je veina zemalja zakonski odredila naine postupanja prema ivotinjama. U okviru ovog modula studenti e dobiti spoznaje o tome to se podrazumijeva pod etikom u stoarskoj proizvodnji. Osim toga dat e se historijski pregled mjera etinog ponaanja ovjeka prema ivotinjama i naini prepoznavanja stanja dobrobiti na osnovu: ponaanja ivotinja, zdravlja, nivoa proizvodnje i fiziolokih parametara laboratorijskim analizama. Mjere kvalitetnog odnosa ovjeka prema pojedinim vrstama domaih ivotinja u smislu osiguravanja adekvatnog smjetajnog prostora, opskrbe hranom, izbjegavanja postupaka u kojima ivotinje trpe stresove i pate obradit e se u posebnim poglavljima. Uloga selekcije na otpornost i mjere za osiguranje dobrobiti u proizvodnji na otvorenom obradit e se za pojedine vrste domaih ivotinja. Cilj modula Cilj ovog modula je stjecanje potrebnih znanja za pravilno postupanje s domaim ivotinjama pri bavljenju stoarstvom bilo na farmama ili u strunim slubama. Obvezna literatura 1. Marija Uremovi, Zvonimir Uremovi (1997): Svinjogojstvo, Agronomski fakultet Zagreb
Docent Zoran Lukovi
Broj ECTS bodova
22
Pohaanje predavanja i vjebi (min. 80%), seminarski rad, terenske vjebe

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. M.C. Appleby and B.O. Hughes (1997): Animal welfare. CABI Publishing Wallingford Oxon OX10DE. UK 2. G. Gatward (2001): Livestock Ethics. Published by Cholcombe Publications. 3. Jensen P. (2002): The Ethology of Domestic Animals. CABI Publishing, Wallingford, UK.
23
AG1025
FITOCENOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul se temelji na klasinim postavkama Braun-Blanquetove kole, ali se koristi i najnovijim spoznajama i tehnolokim pomagalima. Oslanja se na naela prirodnosti, potrajnoga gospodarenja i bioloke raznolikosti. Sastoji se od predavanja i vjebi uz uporabu suvremenih nastavnih pomagala te terenskoga dijela nastave u konkretnim umskim i travnjakim ekosustavima. Najvanija poglavlja su: Definicija i zadae fitocenologije. Razvoj nauke o vegetaciji u Europi i u nas. Pojam biogeocenoze ili ekosustava. Osnovna svojstva biocenoze. Prirodni i doprirodni ekosustavi. Metode rada. Analitika obrada i sintetska razrada. Statistika obrada podataka. Sinekologija. Odnos biljnih zajednica spram klime, tla, reljefa i biotskih imbenika. Sindinamika. Progresivna i regresivna sukcesija. Razvojne faze i stadiji. Degradacijska stanja. Sinkronologija i sinhorologija. Biljni fosili i peludna analiza. Razvitak vegetacije u pradavno doba. Razvitak vegetacije nakon ledenoga doba. Areali biljnih zajednica nae zemlje. Prostorni raspored i zonacija biljnih zajednica. Kartiranje vegetacije. Sistematika biljnih zajednica. Opi pregled pridolaska i rasprostranjenosti raznih oblika vegetacije u R. Hrvatskoj. Opis najznaajnijih biljnih zajednica. Mogunosti primjene fitocenologije u praksi. Cilj modula Cilj modula je da se studenti upoznaju s osnovnim pojmovima o fitocenologiji, koje e znati praktino prikazati definiranjem umskih sastojina, livadnih, korovskih i drugih povrina pod prirodnom ili doprirodnom vegetacijom kao konkretnih vegetacijskih jedinica iz kojih e jasno biti vidljivo njihovo funkcioniranje, ope koristi i znaaj u prirodnim ekosustavima, urbanom podruju i podrujima pod raznim oblicima zatite. Obvezna literatura 1. Skender, A. (1990): Fitocenologija u spontanim i antropogenim ekosistemima. Poljoprivredni fakultet, Osjek 2. Vukeli, J., Rau, . (1998): umarska fitocenologija i umske zajednice u Hrvatskoj. umarski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. Dierschke, H. (1994): Pflanzensoziologie. Ulmer, Stuttgart 2. Glava, V. (1996): Vegetationskologie - Grundfragen, Aufgaben, Methoden. Gustav Fischer, Jena, Stuttgart, 3. Horvat, I. (1949): Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske 4. Kovaevi, J. (1979): Poljoprivredna fitocenologija. Nakladni zavod Znanje 5. Podani, J. (1994): Multivariate data analysis in Ecology and Systematics. SPB Academic Publishing, Den Haag
prof. dr. sc. Dario Barievi
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Terenske vjebe

15 15
Redovito prisustvovanje nastavi te pismeno izvjee s vjebi.

Pismeno Usmeno
24
AG1026
FIZIOLOGIJA BILJA
Koordinator modula
Opis modula Ovim modulom studentima se prenose temeljna teoretska i praktina znanja o strukturi i funkciji biljaka. Razmatraju se fizioloki procesi esencijalni za produkciju biomase i formiranje sjemena i ploda. Subjekti koji se razmatraju ukljuuju: primanje, transport i gubitak vode; primanje transport i asimilacija mineralnih hranjiva, fiksacija duika, biokemija i fiziologija fotosinteze i respiracije, sinteza, metabolizam i transport ugljikohidrata; rast i razvoj na razini stanice, organa i na razini cijele biljke. Reakcija i prilagodba na faktore okolia kao i regulacija rasta i razvoja hormonima rasta. Studenti e postii zavidan stupanj saznanja o funcijama biljke ukljuujui dinamike procese rasta, razvoja i reprodukcije. Cilj modula Studenti e biti osposobljeni primjeniti steena znanja u rjeavanju ekolokih problema i problema vezanih za uzgoj i njegu kultiviranog bilja. Studenti e stei iskustva i razviti vjetine u primjeni znanstvenih metoda rada sa osnovnim laboratorijskim tehnikama u fiziologiji bilja i praktinu primjenu fiziolokih spoznaja u poljoprivredi na primjerima najuvrjeenijih kultiviranih biljnih vrsta. Obvezna literatura 1. Taiz, L., Zeiger, E. (1998): 2nd Edition Plant Physiology. The Benjamin/Cummings Publ.Co. 2. Poljak, M. (2002): Fiziologija bilja, Interna skripta. Zagreb. 3. Reiss, C. and Bernstein, B. (1994): Experiments in plant physiology. Prentice Hall Inc., New Jersey 4. Mohr, H., Schopfer, P. (1995): Plant Physiology. Springer, Berlin. Preporuena literatura 1. Dubravec, K., Regula, I. (1995): Fiziologija bilja. kolska knjiga, Zagreb. 2. Kastori, R. (1989): Fiziologija biljaka. Nauna knjiga, Beograd. 3. Kutschera, U. (2002): Prinzipen der Pflanzenphysiologie. Spektrum Akademischer Verlag. Heidelberg-Berlin.
Redoviti profesor Milan Poljak
Broj ECTS bodova
Predavanja Laboratorijske vjebe Seminar

28 28 4
Uredno pohaanje nastave i vjebi te poloen kolokvij iz vjebi

Pismeno Usmeno
25
AG1029
GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE
Koordinator modula
Opis modula Uvod. Geodezija i njena podjela. Dravni koordinatni sustav. Mjerenja u geodeziji i pogreke koje se pri tome pojavljuju. Jedinice za mjerenje. Mjerilo. Geodetski planovi i karte. Tipovi detalja i njihov prikaz na planovima i kartama. Osnovni elementi geodetskih planova i karti. Katastarski planovi. Raunanje povrina na planovima. Kvaliteta poloajnih podataka. Naini koritenja zemljita i njihov prikaz na planovima. Topografski planovi. Reljef zemljita. Prikaz reljefa na planovima i kartama. Izohipse i njihove osobine. Ekvidistancija izohipsa. Kvaliteta prikaza reljefa izohipsama. Osobine terena s obzirom na nagib. Digitalni planovi. Kvaliteta prostornih informacija prikupljenih iz razliitih planova i karti i njihova usporedba. Iskolenje projektiranog objekta na teren. Komasacija zemljita. Prednosti komasacije pred drugim postupcima ureenja zemljita. Javne evidencije prostornih informacija. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovama geodezije i podacima koje im ona prua. Obuiti studente primjeni tih podataka i nainu koritenja geodetskih planova i karti. Omoguiti im usvajanje geodetskih pojmova i standarda te ih na taj nain osposobiti za kompetentnu suradnju s geodetskim strunjacima.
prof. dr. sc. Mira Ivkovi
Broj ECTS bodova
28 28
Obavljene vjebe i izraeni svi programi iz njih

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Separati predavanja Ivkovi, M.: Digitalni planovi, Interna skripta, Geodetski fakultet Macarol, S.: Praktina geodezija, Tehnika knjiga , Zagreb Internet stranice s tom tematikom
26
AG1030
GEOMORFOLOGIJA S OSNOVAMA GEOLOGIJE
Koordinator modula
Opis modula Reljef predstavlja jednu od najvanijih krajobraznih osobina odreenog prostora. Stoga se namee potreba da se studenti preddiplomskog studija Krajobrazne arhitekture upoznaju s unutranjim (endogenim) kao i s vanjskim (egzogenim) imbenicima na oblikovanje reljefa. Meutim, radi to boljeg svladavanja geomorfoloke problematike studente treba upoznati i s osnovama geologije (graa Zemlje, mineralima i stijenama, te tektonskim elementima litosfere) kao i promjenama tijekom Zemljine prolosti (stratigrafska geologija). Uz predavanja, kroz vjebe, izradu seminara i terenski rad studenti e stei vjetinu samostalnog prepoznavanja odreenih pojava na terenu (npr. litolokog sastava ili odreenih reljefnih oblika). Cilj modula Utvrivanje postanka, tektonike i dinamike Zemlje, osobina, nastanka i razvoja reljefa, te njihov utjecaj na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. Obvezna literatura 1. Bognar, A. (1987): Tipovi reljefa Hrvatske. Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije, Zagreb 2. Herak, M. (1987) Geologija. kolska knjiga, Zagreb 3. Petrovi, D. (1982): Geomorfologija. Beograd 4. Plummer C., C., McGeary D. & Carlson, D., H. (1999): Physical Geology. (Izabrana poglavlja) 5. Wallen, R. N. (1992): Introduction to Physical Geography. (Izabrana poglavlja) Preporuena literatura 1. Bognar, A. (1997): Tipovi klizita u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini Geomorfoloki i geoekoloki aspekt. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27 40 2. Bognar, A. (1992): Inenjerskogeomorfoloko kartiranje. Acta Geographica Croatica, 27, Zagreb, str.173-186 3. Bognar, A. (1990): Geomorfoloke i inenjersko-geomorfoloke osobine otoka Hvara i ekoloko vrednovanje reljefa. Geografski glasnik, 52, Zagreb, str. 49 - 65 4. Markovi, M. (1980): Primijenjena geomorfologija. Beograd 5. Lozi, S., Frst-Bjeli, B., Perica, D. (2002.) The influence of quantiative geomorphological characteristics and lithology on the ecological depth of soil and environmental historical human impact the example of Northwestern Croatia, Acta Geographica Croatica
Doc. dr. sc Draen Perica
Broj ECTS bodova
Predavanja Vjebe u praktikumu Seminar Terenske vjebe

35 12 5 8
Pohaanje veeg dijela nastave, izrada vjebi i seminarskog rada, te prisustvo terenskoj nastavi
Pismeno Usmeno
27
AG1031
GLJIVARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Gljivarstvo je ogromno podruje rada, a obuhvaa proizvodnju hrane, tehnologiju prerade, farmaceutiku i ouvanje okolia. Zbog toga je znaajno upoznati studente to su gljive kao hrana i kako se proizvode saprofitske i mikorizne gljive. U svijetu se danas proizvode milijarde tona razliitih gljiva, koje se velikim dijelom prerauju, konzerviraju ili koriste kao sastojak u industriji prerade mesa, sirarstvu i u proizvodnji raznih gotovih jela. Gljive se nezaobilazne i u farmaceutskoj industriji, jer od ukupno proizvedenih antibiotika, antivirusnih i antikancerogenih tvari, droga itd. na gljive otpada veliki postotak. Danas je neophodno i voditi bitku za ouvanje okolia, koji se pored industrijskog zagaenja, devastira gotovo ekocidnom sjeom uma. Time se godinama zaustavlja prirodni ivot biljaka, ivotinja i gljiva. U tom smislu potrebno je upoznati studente sa tehnikom mikorizacije presadnica s raznim vrstama gljiva u cilju poumljavanja. Za temeljito poznavanje podruja gljivarstva studenti moraju upoznati morfologiju gljiva, sistematiku, naine razmnoavanja, proizvodnju kultura i micelija gljiva te uvanje kultura zaustavljanjem ivotnih funkcija. Cilj modula Stjecanje znanja za rad na proizvodnji i preradi gljiva uz stjecanje temeljna znanja za neogranieno istraivanje. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Boac R. (2002): Gljive, morfologija, sistematika, toksikologija. kolska knjiga, Zagreb Novak B. (1997): Uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva. Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb Boac R. (2006): Enciklopedija gljiva 1. kolska knjiga, Zagreb Boac R. (2008): Enciklopedija gljiva 2. kolska knjiga, Zagreb
Redoviti profesor Romano Boac
Broj ECTS bodova
38 6 4 2 10
Pohaanje nastave (min. 80%); Vjebe laboratorijske; Terenska nastava

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Montecchi A. & Sarasini M. (2000): Fungi Ipogei D'Europa. Associazione Micologica Bresadola, Trento 2. Ferri F. (1985): I funghi, micologia, isolamento, coltivazione. Edagricole, Bologna 3. Hunte W. & Grabbe K. (1989): Champignonbau. Paul Pery, Berlin-Hamburg
28
AG1032
GOSPODARENJE TRAVNJACIMA
Koordinator modula
Opis modula Modul se izvodi u 3 poglavlja: Uvod u gospodarenje travnjacima; Sustavi gospodarenja livadama; Sustavi gospodarenja panjacima. U uvodnom dijelu studenta se upuuje u gospodarsko znaenje travnjaka kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje, kao i u morfoloke karakteristike gospodarski najvrednijih trava i djetelina s osnovama rasta. U poglavlju Sustavi gospodarenja livadama obrauju se 4 tematske jedinice: (i) proizvodnja krme na livadama (sjetva i usijavanje; smjese trava i djetelina; gnojidba; .), (ii)spremanje krme na livadama (proizvodnja sijena; proizvodnja travne silae); (iii) koritenje krme s livada (koritenje zelene i konzervirane voluminozne krme) i (iv) skladitenje voluminozne krme. U poglavlju Sustavi gospodarenja panjacima obrauje se: (v) proizvodnja krme na panjacima (sjetva i usijavanje; smjese trava i djetelina; gnojidba panjaka; .), (vi) veliina panjaka (izraunavanje veliine panjaka), (vii) veliina i broj pregona (izraunavanje veliine i broja pregona; obroni pregoni; jednodnevni pregoni; viednevni pregoni), (viii) ureenje panjaka (ograde; komunikacijski hodnici; pojila; hranilice) i (ix) kvaliteta pae i koritenje panjaka (utvrivanje poetka i zavretka napasivanja; kombinirano koritenje) Modul se izvodi putem predavanja, vjebi u praktikumu, terenskih vjebi i putem seminarskog rada.
Redoviti profesor Mladen Kneevi
Broj ECTS bodova

21 10 14 15
Odsluana predavanja, odraene laboratorijske vjebe, vjebe u praktikumu, terenske vjebe i seminarski rad
Pismeno Usmeno
Cilj modula Sluanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stjee osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma tlo-biljka-ivotinja kao i osnovne tehniko-tehnoloke vjetine za organizaciju stoarske proizvodnje na travnjacima Obvezna literatura Turina, B. (1948) Livade panjaci. Poljoprivredni nakladni zavod Kvakan, P. (1952) Trave. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb iek, J. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. Sveuilite u Zagrebu, skripta Leaver, J. D. (1982) Herbage intake handbook (odabrana poglavlja Kneevi, M., tafa, Z. (2000) Travnjatvo odabrana poglavlja. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 6. Hopkins, A. (ed.) (2000) Grass its production and utilisation. British Grassland Society. Blackwell Science. Preporuena literatura 1. Pollot, G. E. (ed.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. Frame, J. (ed.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. Pollot, G. E. (ed.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. Cherney, J. H. and Cherney, D. J. R. (ed.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja), CABI publishing 5. Davies, A., Baker, R. D., Grant, S. A. and Laidlaw, A. S. (ed.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication 1. 2. 3 4. 5.
29
AG1032
GOSPODARENJE TRAVNJACIMA
Koordinator modula
Opis modula U uvodnom dijelu definira se gospodarsko znaenje prirodnih i sijanih travnjaka kao sirovinske osnovice stoarske proizvodnje, obrauje se podjela travnjaka, te morfoloke osobine i osnove rasta trava i djetelina.. Zatim se obrauje nastavna jedinica zasnivanje novih i obnavljanje postojeih travnjaka, kao i najvanije vrste trava i sitnozrnih mahunarka (bioloka i gospodarska svojstva, agrotehnika). U poglavlju smjese trava i djetelina obrauju se glavni kriteriji za sastavljanje smjesa trava i djetelina. Slijedi poglavlje o gnojidbi travnjaka organskim i mineralnim gnojivima. U poglavlju spremanje krme s travnjaka obrauju se slijedee teme: konja travnjaka, proizvodnja i koritenje sijena, silae i sjenae. U poglavlju koritenje panjaka obrauju se teme: definicija i gospodarska vanost panjaka za stoarsku proizvodnju, metode napasivanja, ureenje panjaka, intenzitet napasivanja, metode procjene biljne mase na travnjaku, dugorono planiranje napasivanja i planiranje na razini sezone, organizacija proizvodnje i koritenje krme sa travnjaka (izraunavanje panog optereenja, potrebne povrine travnjaka, dizajn metode napasivanja). Modul se izvodi putem predavanja, vjebi u praktikumu, terenskih vjebi i putem seminarskog rada. Cilj modula Sluanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stjee osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma tlo-biljka-ivotinja kao i osnovne tehniko-tehnoloke vjetine za organizaciju stoarske proizvodnje na travnjacima . Obvezna literatura 1. Stjepanovi, tafa, Bukvi (2008) Trave za proizvodnju krme i sjemena. Udbenici Sveuilita u Zagrebu 2. Kvakan, P. (1952) Trave. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb 3 iek, J. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. Sveuilite u Zagrebu, skripta 4. Ball, D.M., Hoveland, C.S., Lacefield, G.D. (2007) Southern Forages. International Plant Nutrition Institute. 5. Kneevi, M., tafa, Z. (2000) Travnjatvo odabrana poglavlja. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 6. Hopkins, A. (ed.) (2000) Grass its production and utilisation. British Grassland Society. Blackwell Science. 7. Stjepanovi, Zimmer, Tucak, Bukvi, Popovi, tafa (2009) Lucerna. Udbenici Sveuilita J.J. Strosmayera u Osijeku. 8. Rogoi, J. (2000) Gospodarenje mediteranskim prirodnim resursima. kolska naklada d.o.o. Mostar 9. Frame, J., Charlton, J. F. L. and Laidlaw, A. S. (1998) Temperate Forage Legumes. CAB International. 10. Barnes, r.F., Nelson, C.J., Moore, J.K. Collins, M. (2007) Forages - the sciences of grassland agriculture. Blackvell Publishing. Preporuena literatura 1. Pollot, G. E. (ed.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. Frame, J. (ed.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. Pollot, G. E. (ed.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. Cherney, J. H. and Cherney, D. J. R. (ed.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja), CABI publishing 5. Davies, A., Baker, R. D., Grant, S. A. and Laidlaw, A. S. (ed.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication 6. Leaver, J. D. (1982) Herbage intake handbook (odabrana poglavlja)
Izvanredni profesor Josip Leto
Broj ECTS bodova
34
10 4 12
Odsluana predavanja, odraene vjebe u praktikumu, terenske vjebe i seminarski rad

Pismeno Usmeno
30
AG1033
GOVORNIKE VJETINE
Koordinator modula
Opis modula Kolegij se sastoji od predavanja iz teorije govornitva i uvjebavanja govornikih vjetina. Govornika se teorija usredotouje na opis osobina monolokih i dijalokih govornikih vrsta (predavanja, referati, prigodni govori, debate, razgovori, grupno govorno rjeavanje problema), na govornike strategije, pripremu govora s isticanjem formiranja i testiranja sredinje misli te na govorniku argumentaciju. Govornike vjetine ukljuuju osvjetavanje i uvjebavanje tekstualno i izvedbeno dobro oblikovane poruke. Sadraji koji e se uvjebavati su profiliranje publike, paljivo i kritiko sluanje, uklanjanje straha od govora, izvedbena izraajnost, govornika elokvencija (to ukljuuje i repertoar retorikih figura i modalnih izraza), primjerena uporaba neverbalnih, uzjezinih znakova te vjetina govorenja uz pomo raznih medija (prezentacije). Cilj modula Svrha je kolegija da dade sustavna znanja i upute za stvaranje vjetina s pomou kojih se uspjenije govorno djeluje u javnosti i komunicira s poslovnim partnerima. Obvezna literatura 1. Aristotel (1989): Retorika. Zagreb, Naprijed. 2. kari, I. (2000:. Temeljci suvremenoga govornitva. Zagreb, kolska knjiga.
prof. dr. sc. Gordana Varoanec kari
Broj ECTS bodova
24
prisustvovanje nastavi, odran seminar

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Graanin, . (1954): Temelji govornitva. Zagreb, Nadbiskupski duhovni stol. 2. Gronbeck, B. E., German, K., Ehninger, D., Monroe, A. H. (1995): Principles of Speech Communication. Harper Collins College Publishers. 3. Viskovi, N. (1977): Argumentacija i pravo. Split: Pravni fakultet u Splitu 4. Zadro, I. (ur.) (1999): Glasoviti govori. Zagreb, Naklada Zadro.
31
AG1036
INDUSTRIJSKO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Program modula Industrijsko bilje kroz predavanja, vjebe u praktikumu i terenske vjebe omoguuje studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktinih znanja iz proizvodnje uljarica (suncokret, uljana repica, uljane bundeve, mak), predivih biljaka (konoplja i lan), korjenastih kultura (eerna repa i cikorija) i ostalih industrijskih kultura (duhan i hmelj). Kod svake kulture obrauje se: vanost i upotreba, kvaliteta proizvoda, proizvodnja i povrine, rasprostranjenost, morfoloka i bioloka svojstva, stadiji rasta i razvoja, zahtjevi prema uvjetima uzgoja te tehnologija proizvodnje s obzirom na razliite proizvodne uvjete, ciljeve proizvodnje i sorte. Cilj modula Cilj modula je studentima dati potrebna znanja o najznaajnijim industrijskim kulturama, njihovom uzgoju i cilju proizvodnje. Studenti trebaju savladati suvremene tehnoloke procese proizvodnje industrijskih kultura i njihovih sorti te stei temeljna znanja za nastavak studiranja. Obvezna literatura 1. Grupa autora (1989). Posebno ratarstvo 2, Nauna knjiga, Beograd 2. Mustapi, Z., Vratari, M., Raji, L. (1984). Proizvodnja i prerada uljane repice, NIRO Zadrugar, Sarajevo 3. Vratari, Marija i sur. (2004). Suncokret Helianthus annus L., Poljoprivredni institut Osijek, Osijek 4. Grupa autora (1992). eerna repa - monografija (ur. Petar Spasi), Jugoeer, Beograd 5. Hawks Jr., S. N., Collins, W. K. (1994). Naela proizvodnje virginijskog duhana, Ceres, Zagreb Preporuena literatura 1. Entrup, N. L., Oehmichen, J. (2000). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen, Verlag Th. Mann, Gelsenkirchen-Buer 2. Diepenbrock, W., Fischbeck, G., Heyland, K.-U., Knauer, N. (1999). Spezieller Pflanzenbau. (3. Auflage). Ulmer, Stuttgart 3. Paskovi, F. (1966). Predivo bilje I dio, Konoplja, lan i pamuk, Nakladni zavod znanje, Zagreb 4. Sreec, S. (2004). Hmeljarstvo, Visoko gospodarsko uilite u Krievcima, Krievci 5. Chopra V. L. , Peter K. V. (2005). Handbook of Industrial plants, The hawort press, New York
Redoviti profesor Milan Pospiil
Broj ECTS bodova

34 16 6 4
Prisustvovanje predavanjima, odraene vjebe, uspjeno izraen seminarski rad

Pismeno Usmeno
32
AG1037
INFORMATIKA
Koordinator modula
Opis modula Strukturu predmeta ini osam (8) meusobno zavisnih djelova, koji omoguuju polaznicima da kroz predavanja i vjebe ovladaju relevantnim znanjima iz informatike domene. 1. Informatiki izazov u funkciji agrokompleksa - Evolucija informacijsko-tehnolokog razvitka - Pojava informacijskog drutva - Implikacija informatikih postignua - Vanost informatike glede daljnjeg poljodjelskog razvitka 2. Temeljne informatike postavke - Povjesni razvoj informatike - Matematike, logike i tehnike kompnente raunalnih sustava 3. Strojna osnova raunalnih sustava - Vrste raunalnih sustava (mako, midi, mikro) - Ulazno i/ili izlazno suelje raunalnih sustava - Sekundarno-memorijsko suelje raunalnih sustava 4. Softverska osnova raunalnih sustava - Sustavna programska podrka - Aplikativna programska podrka - Organizacija podatkovnih resursa 5. Organizacijski, personalni i ergonomski aspekti informatikih sustava 6. Modeli info sustava - Info sustavi u poljodjelstvu - Info sustavi u prostoru - Vrste poljodjelskih info sustava - Komunikacijski sustavi 7. Zatita podataka kod raunalnih sustava 8. Perspektive razvoja informatike u poljodjelstvu Cilj modula Gledano s dananjeg aspekta posve je sigurno, da e informatizacija kao primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija i na njima temeljenih znanja snano obiljeiti budunost. Prema tome, svi oni koji se danas nalaze ili e se nai u sustavu obrazovanja na naem fakultetu u predstojeem vremenu, provest e ivotni i radni vijek u aktivnom kontaktu s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te na njima zasnovanim znanjima. Stoga su glavni ciljevi predmeta nauiti i olakati studentu da se slui raunalom i njegovim softwerskim alatima i da na najlaki nain doe do potrebih informacija. Obvezna literatura 1. Vitomir Grbavac, Informatika, kompjutori i primjena, Sveuilini udbenik, Tree izdanje, HZDP, 1995, Zagreb, HR. 2. Grbavac V., imunovi D., Program za operativni sustav osobnih kompjutora WINDOWS XP, Skripta za vjebe iz Informatike, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Sjemenarstvo Vol 18(2001) 3-4, HAD, Zagreb, 2001. godine, str. 229-277. 3. Grbavac V., imunovi D., Program za kompjutorsku obradu teksta MsWORD 2000, Skripta za vjebe iz Informatike, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Sjemenarstvo Vol 18(2001) 5-6, HAD, Zagreb, 2001. godine, str. 375-417. 4. Grbavac V., imunovi D., Program za tabline izraune Ms EXCEL 2000, Skripta za vjebe iz Informatike, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Sjemenarstvo Vol 19(2002) 1-2, HAD, Zagreb, 2002. godine, str. 117-136. Preporuena literatura 1. Grbavac V., Dragiavi D. (2002). Zbilja i vizija informacijske i tehnoloke revolucije, Media Culture and Public Relations. Vol.1 2. Grbavac, V., Tepe, B., Rotim, F. (2003). Informacijska tehnoloka revolucija na poetku 21. stoljea, Drutvena istraivanja, asopis za Opa drutvena pitanja, broj 5; str. 613-906.
Redoviti profesor Vitomir Grbavac
Broj ECTS bodova
14
14 2
odraene vjebe
Pismeno Usmeno
33
AG1038
ISHRANA BILJA
Koordinator modula
Opis modula Zadaa modula je upoznati studente sa zadacima suvremene znanosti o ishrani bilja te njezin odnos prema srodnim disciplinama. Zatim, upoznati studente s definicijama i klasifikacijama biogenih elemenata odnosno biljnih hranjiva te s osnovnim funkcijama biljnih hranjiva. Pored toga upoznati studente s sadrajem mineralnih tvari u biljci te tlu kao izvoru biljnih hranjiva. Upoznati studente s faktorom kapaciteta Q i faktorom intenziteta I, odnosno stabilnom i labilnom poolu kao vrlo bitnim imbenicima koji utjeu na ishranu biljaka iz tla te usvajanje hranjiva iz tla. Zatim, utjecaj ekolokih imbenika i biljnog metabolizma na primanje hranjiva, usvajanje biljnih hranjiva nadzemnim organima biljke i imbenike koji utjeu na primanje hranjiva nadzemnim organima. Upoznati studente s biogenim elementima: duik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, sumpor, eljezo, mangan, cink, bakar, bor, molibden i klor, njihovim sadrajem u tlu, temeljnom fiziolokom ulogom u biljci, nedostatnom i suvinom ishranjenosti. I na kraju upoznati studente sa osnovama gnojiva i gnojidbom. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na odreenim diplomskim studijima, kao i vjetinu da obavlja odreene poslove u voenju ishrane bilja u biljnoj proizvodnji.
Izvanredni profesor Tomislav osi
Broj ECTS bodova
42 14 -4
Odraene vjebe i seminar

Pisano Usmeno
Obvezna literatura 1. Tomislav osi (2001): Ishrana bilja, interna skripta, Zagreb. 2. V. Vukadinovi, Z. Lonari (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek. 3. Jelka Ani, Ishrana bilja (1973): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. K. Mengel, E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition, Boston. 2. A. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization, Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization, Basel. 3.. W. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants, Gustav Fisher Verlag Jena, Stuttgart. 4. Diplomski, magistarski i doktorski radovi koji obrauju problematiku ishrane bilja na razliitim kulturama, tlima i supstratima.
34
AG1039
IZRAVNA PRODAJA I PRERADA NA SELJAKOM GOSPODARSTVU
Koordinator modula
Opis modula U sklopu modula obrauju se slijedee programske cjeline: osnove izravne prodaje seljakih proizvoda, izravna prodaja u Hrvatskoj, marketinga i izravna prodaja, ogledni primjeri izravne prodaje, te osnove prerade na seljakom gospodarstvu. U sklopu prerade daju se osnove tehnologije za proizvodnju domaih mlijenih proizvoda, preradu voa i povra, proizvodnju domaih vonih rakija te proizvodnju domaih suhomesnatih proizvoda. Analiza oglednih primjera izravne prodaje olakava razumijevanje i usvajanje nastavne grae. Kroz seminar i terensku nastavu studenti se osposobljavaju za planiranje i poduzetnitvo u izravnoj prodaji. Cilj modula
12 4
Izvanredni profesor Damir Kovai
Broj ECTS bodova
44
Upoznavanje studenata s vanou izravne prodaje u Hrvatskoj. Primjena znanja iz marketinga u izravnoj prodaji. Osposobljavanje studenata za pokretanje izravne prodaje i prerade na vlastitom gospodarstvu ili savjetovanje seljaka o izravnoj prodaji. Obvezna literatura 1. Kovai, D., (2005.): Izravna prodaja seljakih proizvoda teorijska polazita i praktina primjena, Agrarno Savjetovanje, Zagreb
Napisan seminarski rad

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Wirthgen, B., Maurer, O., (2000.): Direrktvermarktug, Ulmer 2. Pottebaum, P. (1988): Handbuch Direktvermarktung Neue Wege fr Absatz landwirtschaftlicher Produkte, Mnster-Hiltrup, Mnchen 3. Miethe, R. (2000): Schritt fr Schritt ergolgreich werben, Erfolgreich Werben, Ein Sonderheft Von "Hof Direkt", Zeitschrift Fr Direktvermarkter, No. 1., Landwirtschaftsverlag Gmbh, Mnster, p. 4-5.
35
AG1040
IZVOENJE MELIORACIJSKIH SUSTAVA
Koordinator modula
Opis modula U modulu e studenti na predavanjima dobiti saznanja o tehnici izvedbe postojeih sustava odvodnje i navodnjavanja. Tako e tematske cjeline iz odvodnje obuhvatiti: Melioracijske sustave odvodnje, naini izvoenja (postavljanja) sustava povrinske odvodnje, podzemne odvodnje (cijevne drenae) i kombinirane odvodnje, zatita i odravanje sustava odvodnje. Tematske cjeline iz navodnjavanja e obuhvatiti: Sustave navodnjavanja, izvore vode i njezin zahvat, bitne elemente i opremu pri pojedinom sustavu navodnjavanja, izvoenje (postavljanje) sustava navodnjavanja kienjem, samohodnim ureajima, kapanjem i mini raprivanjem, kontrola, zatita i odravanje sustava navodnjavanja. Na vjebama e se izraditi programi i nacrtati shema: Izvoenja sustava povrinske odvodnje, podzemne i kombinirane odvodnje, kao i izvoenje sustava navodnjavanja kienjem i kapanjem.U seminaru e studenti pojedinano (ili manjim skupinama) obraditi i skicirati jedan od sustava odvodnje ili navodnjavanja. Na terenskim vjebama e studenti vidjeti neke od postavljenih sustava odvodnje i navodnjavanja. Cilj modula Studet se upoznava s problemima i posljedicama vika i manjka vode na poljoprivrednim povrinama, te moguim nainima i tehnikom njhovog saniranja. Obvezna literatura 1. Vidaek, . : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja, Agronomski fakultet, Zagreb,1998. 2. Tomi, F.: Navodnjavanje, Agronomski fakultet, Zagreb, 1988. 3. Tomi, F., Petoi, D.: Poljoprivredne melioracije (interna skripta), Agronomski fakultet, Zagreb, 1987. Preporuena literatura 1. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga 3, Osnovna mrea, DONH, Zagreb, 1985. 2. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga4, Detaljna mrea, DONH, Zagreb, 1987. 3. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga 5, Graenje, DONH, Zagreb, 1989. 4. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II kolo, Navodnjavanje, knjiga 3, Naini natapanja, Graevinski fakultet, Rijeka i DONH, Rijeka, 1994. 5. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II kolo, Navodnjavanje, knjiga 4, Sustavi, graevine i oprema za natapanje, Graevinski fakultet, Rijeka i DONH, Rijeka, 1995.
Prof. dr. sc. Ivan imuni
Broj ECTS bodova
40 12 4 4
Pohaanje predavanja, vjebi i seminara, te izrada potrebnih vjebi i seminara.

Pismeno Usmeno
36
AG1041
IZVORNE PASMINE I NJIHOVA ZATITA
Koordinator modula
Opis modula Stuni i javni interes za izvorne pasmine domaih ivotinja potaknut je spoznajama njihove ugroenosti i nestanka. Svjesni jedinstvenosti animalnih resursa kao dijela genetskog i kulturolokog naslijea, javnost na globalnoj i nacionalnoj razini ini napore da ouva animalne genetske resurse u in situ ili ex situ sustavima. Hrvatska je svjesna vrijednosti animalnih genetskih resursa, to se ogleda kroz dravnu brigu o ouvanju izvornih autohtonih pasmina. Cilj ovog modula je, kroz razliite oblike nastave, upoznati studente s izvornim pasmina razliitih vrsta domaih ivotinja: goveda, konja, svinja, ovaca, koza, peradi i pasa, te s autohtonim vrstama riba. Ukazat e se na njihovo mjesto, ulogu i vanost u svekolikoj animalnoj proizvodnji u Hrvatskoj. Ukazat e se na razliite pristupe definiranja statusa izvornosti, osmiljavanje programa zatite izvornih pasmina, a posebno e se ukazati na dohodovne sustave koritenja izvornih pasmina i njihovu uloga u proizvodnji autohtonih proizvoda, zatiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla, ekolokoj proizvodnji i vanosti izvornih pasmina, njihovih proizvoda i preraevina u turizmu. Ukazat e se na meunarodne konvencije, protokole i propise, metode istraivanja i potvrivanja autohtonosti te metode konzervacije genetskih resursa. Kroz samostalan rad ukazat e se na mogunosti uporabe molekularnih markera u odreivanju statusa inbridinga, ugroenosti strukture populacije, te uvoenje pokazatelja fenotipa i genotipa u uzgojne selekcijske programe. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljen je za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi. Obvezna literatura 1. Boro Mio, Vesna Pavi (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Zvonimir Uremovi, Marija Uremovi, Vesna Pavi, Boro Mio, Stjepan Muic, Zlatko Janjei (2002): Stoarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb 3. Ante Ivankovi (2004): Konjogojstvo, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb. 4. Zvonimir Uremovi (2004): Govedarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 5. Marija Uremovi, Zvonimir Uremovi (1997): Svinjogojstvo, Agronomski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. UN-Convention on Biological Diversity, FAO, Rome 1992. 2. Gudelines for Development of National Farm Animal Genetic Resources Management Plans, FAO, Rim. 3. Simm, G., Villanueva, B., Sinclair, K. D., Townsend, S. (2004): Farm Animal Genetic Resources. Nottingham University Press, UK. 4. Treer, T., Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb.. 5. Mustapi, Z., urednik (2004): Lovstvo. Hrvatski lovaki savez, Zagreb
Redoviti profesor Boro Mio
Broj ECTS bodova
36 4 8 12
Pohaanje nastave (min 80%), seminarski rad, terenska nastava

Pismeno Usmeno
37
AG1042
KAKVOA I PRERADA MESA
Koordinator modula
Opis modula Kakvoa mesa kao temelj loginog slijeda prerade je danas problematina zbog brojnih razloga. Zbog toga je nuno studente upoznati o razlozima loe ili smanjene kakvoe mesa, prije svega u cilju ouvanja zdravlja ljudi, proizvodnje proizvoda najvie kakvoe i konkurentnosti u EU. Bitka za profit, bez obzira na posljedice ima u tom lancu znaajnu ulogu. Proizvoae hrane sve manje zanima zdrava hrane, tako stoare zanima poveanje brzine tova, to bolje iskoritenje hrane i bez ogranienja pomicanje odnosa meso-mast u trupu. U tom smislu se i danas koriste u tovu antibiotici, hormonski preparati itd. uz vidnu prisutnost toksinih rezidua. Selekcioneri u smislu poveanja mesnatosti idu predaleko, ne vodei rauna o promjeni odnosa crvenih, bijelih i intermedijalrih miinih vlakana u miiu, ime znaajno utjeu na promjene kemijskog sastava mesa. Posljedica je pojava blijedog, mekanog i vodnjikavog mesa, odnosno tvrdog, vrstog i tamnog mesa. Sve se u tehnologiji odraava negativno na procese zrenja mesa, kalo i kompletnu organoleptiku ocjenu. Studenti e sistematski i loginim slijedom biti upoznati s navedenim injenicama u cilju ouvanja zdravlja ljudi, odnosno u cilju proizvodnje visoko kvalitetnih proizvoda od mesa. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studija Animalne znanosti, odnosno osposobljavanje Bs studenta za struan rad u klaonicama i preradi mesa. Obvezna literatura 1. Raheli S. (1985): Osnove tehnologije mesa. kolska knjiga Zagreb. 2. ivkovi J. (1982): Veterinarsko sanitarna kontrola ivotinja za klanje i mesa, Udbenik Sveuilita u Zagrebu 3. D. Kovaevi (2005): Meso i riba, sirovine prehrambene industrije. Udbenik Sveuilita J.J. Storssmayer u Osijeku. Preporuena literatura 1. Price J.F., Schweigert B.S. (1970): The science of meat and meat products, Freeman W.H and Company, San Francisco. 2. Jensen W.K., Dawine C, Diceman M. (2004): Encyclopedia of meat sciences, vol. 1,2,3. Elsevier Academic Press, Amsterdam, Boston, Heidelberg, Paris.... Tokyo.
Broj ECTS bodova
38 0 6 0 4 12
pohaanje nastave (min.80%), seminarski rad, terenska nastava.

Pismeno Usmeno
38
AG1043
KEMIJA
Koordinator modula
Opis modula Program modula Kemija s osnovama biokemije omoguuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja neophodnih za studij i uspjean rad u struci. Programski dijelovi modula su sljedei:
6
Izvanredni profesor Marija Bujan
Broj ECTS bodova
40 15 5
Opa i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija, energijskih promjena kod kemijskih reakcija, te fizikalnim, odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Organska kemija upoznaje studente sa strukturom i kemijskom reaktivnou organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metabolikim procesima u stanici, te pohranom, prijenosom i iskazivanjem genetike informacije. Laboratorijske vjebe upoznaju studente s osnovnim elementima postupka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. Polaganje ispita studentima e se olakati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. Cilj modula Razumijevanje osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa potrebnih za svladavanje temeljnih znanja struke. Obvezna literatura 1. Lj. umija , Kemijsko raunanje za studente Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zavod za kemiju, Zagreb, 1997. interna skripta 2. Lj. umija , Kemijski elementi i spojevi, Zavod za kemiju, Zagreb, 1997. interna skripta 3. J. Manitaevi, Organska kemija, Agronomski fakultet, Zagreb, 1995. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. I. Filipovi, S. Lipanovi, Opa i anorganska kemija, I/II dio, kolska knjiga, Zagreb, 1995. S.H. Pine, Organska kemija, kolska knjiga, Zagreb, 1994. L. Stryer, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1991. P. Karlson, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1993.
Odsluana predavanja, odraene laboratorijske vjebe, izraeni seminarski zadaci

Pismeno Usmeno
39
AG1044
KEMIJA S OSNOVAMA BIOKEMIJE
Koordinator modula
Opis modula Uspjean rad u bilo kojem segmentu agronomske struke, danas je gotovo nezamisliv bez poznavanja i razumijevanja osnova prirodnih znanosti, kemije i biokemije. Program modula Kemija s osnovama biokemije omoguuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja neophodnih za studij i uspjean rad u struci. Programski dijelovi modula su sljedei: Opa i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija, energijskih promjena kod kemijskih reakcija, te fizikalnim, odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Organska kemija obrauje strukturu i kemijsku reaktivnost organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metabolikim procesima u stanici, te pohranom, prijenosom i iskazivanjem genetike informacije. Laboratorijske vjebe omoguuju studentima kroz praktian, samostalan rad svladavanje osnovnih laboratorijskih postupaka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize.Polaganje ispita studentima e se olakati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. Cilj modula Teoretska i praktina znanja osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa studentima su osnova za razumijevanje i svladavanje temeljnih znanja struke. Obvezna literatura 1. Malone L. J. (2001). Basic Contepts of Chemistry, sixth edition, 2001.John Wiley & Sons, Inc. 2. umija Lj. (1997). Kemijsko raunanje za studente Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zavod za kemiju, Zagreb, interna skripta 3. umija Lj. (1997). Kemijski elementi i spojevi, Zavod za kemiju, Zagreb, interna skripta 4. Manitaevi J. (1995). Organska kemija, Agronomski fakultet, Zagreb 5. Karlson P. (1993). Biokemija, kolska knjiga, Zagreb Preporuena literatura 1. Filipovi I. (1995). Opa i anorganska kemija, I/II dio, (S. Lipanovi), kolska knjiga, Zagreb 2. Pine S.H. )1994). Organska kemija, kolska knjiga, Zagreb 3. Stryer L. (1991). Biokemija, kolska knjiga, Zagreb
docent Marija Bujan
Broj ECTS bodova
40 15 5

Pismeno Usmeno
40
AG1045
KINOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Podrijetlo pasa, tijek pripitomljavanja i sistematska pripadnost. Osnovne morfoloko anatomske i bioloke osobitosti pasa. Osnovi reprodukcije, skotnost i tenjenje. Hranidbene potrebe, smjetaj i ishrana. Pasminske karakteristike i meunarodni standard s isticanjem Hrvatskih autohtonih pasmina. Odgoj i obuka pasa te njihove radne karakteristike. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vjetina za obavljanje odreenih poslova unutar struke Obvezna literatura
6 14 16
Redoviti profesor Roman Safner
Broj ECTS bodova
24
Redovito praenje nastave.

1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5.
Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Bauer M. (1989): Pas moj prijatelj. Liber, Zagreb Tucak Z. i sur. (2004): Lovna kinologija. Sveuilite Osijek, Osijek Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula, Opatija Mustapi Z. (urednik) (2004): Lovstvo. Hrvatski lovaki savez, Zagreb Bala J., Polak M. D. (1991): Lov, lovaki psi i oruje. Alfa, Zagreb Rossignol C., Caccivio A. (1999): Guide to hunting dogs. Konemann, Spain Marekovi A. (2002): Odgoj i kolovanje ovarskih pasa. AFZ, diplomski rad Bermanec P. (2000): Od teneta do radnog psa. AFZ, diplomski rad Safner R., Mili K. (1995): Nema lova bez pravog tragaa. Lovaki vjesnik, 104 (10).
Pismeno Usmeno
41
AG1046
KRAJOBRAZNA EKOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Pojam, zadaa i sadraj ekologije. Razdioba i metode ekologije i njen odnos prema ostalim znanostima. Ekoloki imbenici, raspored u ekolokim sustavima, ekoloka valencija, ekoloka nia. Populacije (glavna svojstva). Biocenoze. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci, sukcesije. Metabolizam ekolokih sustava. Kruenje tvari i protjecanje energije. Biogeokemijski ciklusi. Organska produkcija. Ekoloka svojstva i ivotna podruja kopnenih ekolokih sustava. Biomi. Biocenoloka i ekoloka obiljeja tekuica, stajaica, podzemnih voda i mora. Osnovna obiljeja krajobraza pojedinih podruja Hrvatske. Glavna podruja praktine primjene ekologije. Glavni poremeaji u ekolokim sustavima utjecajem ovjeka. Gospodarenje bioresursima. Ekoloki inenjering-kontrola eutrofikacije. Pregradnja i regulacija tekuica. Problem pitke vode. Cilj modula Student e stei temeljna znanja o ekologiji kao znanosti te o problematici kojom se ona bavi. Nauiti e osnovne ekoloke zakonitosti (kruenje tvari i protjecanje energije) koje su osnova za razumijevanje izuzetno bitnog intenziteta organske proizvodnje pojedinih ekolokih sustava. Izmeu ostalog e nauiti i mogunosti primjene steenih znanja iz ekologije u rjeavanju nekih od aktualnih poremeaja okolia. Obvezna literatura 1. Navehm Z., Lieberman, A. (1994): Landscape Ecology. Springer-Verlag, New York Inc. 2. Krebs, C.J. (1994): Ecology. Harper & Row Publishers, New York, San Francisko, London. 3. Odum, E.P. (1971): Fundamental of Ecology. W.B.Saunders Comp., Philadelphia, London, Toronto. 4. Begon, M., Harper. J.L, Townsend, C.R. (1996): Ecology. Blackwell Science. 5. Smith R.L., Smith T.M. (2000): Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publ. Preporuena literatura 1. Kerovec, M. (l988): Ekologija kopnenih voda. Mala ekoloka biblioteka, Knjiga 3, Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb 2. Gottstein, M. ., Ozimec R., Jali B., Kerovec M., Bakran-Petricioli T. (2002): Raznolikost i ugroenost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja Republike Hrvatske, Zagreb 3. Cooke, G.D., Welch, E.B., Peterson, S.A., Newroth, P.R.: Restoration and Management of Lakes and Reservoirs. Lewis Publishers, Boca Raton, New York, 1993. 4. Prpi, B., ur., 1998: Zbornik radova- Meunarodna konferencija odrivo gospodarsko koritenje nizinskih rijeka i zatita prirode i okolia.Hrvatsko umarsko drutvo i EURONATUR. Zagreb, 166.
Prof. dr. sc. Mladen Kerovec
Broj ECTS bodova
Predavanja Seminar
20 10
Redovito pohaanje svih oblika nastave

Pismeno Usmeno
42
AG1047
KRAJOBRAZNA TEHNIKA
Koordinator modula
Opis modula Uvod, vrtna tehnika u otvorenom prostoru. Graevni materijali: prirodni i umjetni kamen, opeka, beton i njihova upotreba. Zemljani radovi: graevinske kategorije i svojstva tla, modeliranje zemljita, iskopi-nasipi-otkopi. Kotni plan, sistemi povrinske odvodnja u urbanim sredinama. Komunikacije, parkiralita, putovi. Poploene povrine, oblikovanje pjeakih komunikacija. Potporni zidovi. Stubita i rampe. Zdenci i fontane. Urbana oprema i sportski tereni. Gradilina dokumentacija. Priprema trokovnika. Norme rada. Standardi. Priprema rada. Voenje gradilita. Graevinski dnevnik. Graevna knjiga. Obraunske situacije. Primopredaja i nadzor. Plan sadnje biljnog materijala - opis i sadnja. Priprema travnjaka. Osnove biotehnoloke sanacije. Cilj modula Osposobiti studente za razradu projekta krajobraznog oblikovanja sa detaljima do izvedbenog nivoa, ukljuujui i primjenu. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Zabiljeke sa predavanja. Interna skripta. Time Saver (1988.): Standards for Landscape Architecture, Mc. Grawl-hill Book Company. Lehr, R. (1968.): Taschenbuch fur den Garten- und Landschaftsbau, Berlin und Hanburg Littewood, M. : Landscape detailing, Butterworth Architecture, London, Boston Marka op, B. (1975): Vrtna tehnika, Zagreb Parey, P. (1988): Landschaftsbau verlag, Berlin Halow, L. C. (1999): Landscape Architecture Construction, New Jersey Samardija, N. (1998): Travnjaci. Zagreb Internet
prof. dr. sc. Branka Anii
Broj ECTS bodova
30
14 12 4
Redovno pohaanje predavanja i vjebi, redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova
Pismeno Usmeno
43
AG1048
KRMNO BILJE NA ORANICAMA
Koordinator modula
Opis modula Modul Krmno bilje na oranicama obuhvaa najznaajnije krmne biljke koje se proizvode na oranicama, a koriste se za namirenje potreba s kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih vikova kao sijeno, silaa, sjenaa, te proizvodnja i koritenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Tijekom studija studenti e upoznati najznaajnije morfoloke i bioloke osobine najvanijih krmnih biljaka koje se koriste u prehrani stoke: Korjenasto - gomoljaste: stone repe, korabe, mrkve, postrne repe, krumpir itarice: jeam, ra, tritikale, penica, zob, kukuruz, sirak, sudanska trava Jednogodinje krmne mahunarke: graak, grahorice, djeteline: inkarnatka, perzijska, aleksandrijska, kokotac Krmne kupusnjae: ogrtice, repice, rotkve, stoni kelj i krianci Viegodinje krmne mahunarke: lucerna: plava, uta, bastardna; djeteline:crvena, bijela, hibridna, jagodasta; smiljkita: rokasta, uskolisna, movarna; esparzeta. Viegodinje krmne trave: pahovka rana, klupasta otrica, maji repak, vlasulje: livadna,trstikasta, nacrvena, ovja; vlasnjae: livadna, obina, godinja, rosulje: bijela i obina, lisiji repak, bljetac, stoklasa bezosata i dr. Upoznavanje sa proizvodnjom krme na oranicama u slijedu po vremenu prispijevanja, kakvoi i prinosima, te naini spremanja vikova proizvedene krme, djetelinsko travne smjese, travne smjese za konju i napasivanje. Cilj modula Student svladava suvremene trendove u proizvodnji i koritenju krmnog bilja na oranicama koritenjem kapaciteta i potencijala za namirenje potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom, a dijelom i koncentriranom krmom. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. iek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mikovi, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanovi, M. 1998. Lucerna. Os. otari-Pisai, K. i Kovaevi, J. 1968. Travnjaka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. otari-Pisai, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. tafa, Z. 2000. Kako postii kakvou svjeeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.
Izvanredni profesor Dubravko Maei
Broj ECTS bodova
24
20 6 10
Uredno izvrene obveze: predavanja, vjebe, seminar, terenske vjebe.

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5.
44
AG1049
LABORATORIJSKA TEHNOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Za stjecanje minimalno potrebnih znanja iz podruja Laboratorijske tehnologije za preddiplomsku razinu naobrazbe, modul se sastoji od predavanja, auditorskih vjebi i seminara. Predavanjima je predvieno stjecanje znanja o zahtjevima tehnike osposobljenosti i osiguravanja sustava kvalitete u laboratoriju sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025 Opi zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija. Studenti e biti upoznati sa pripremom dokumentacije: izrada prirunika kvalitete, postupaka, radnih uputa i obrazaca, potrebne za osiguranje dobre laboratorijske prakse u laboratoriju. Teorijska i praktina znanja za utvrivanje parametara validacije: planiranja, izvedbe i dokumentiranja validacije analitikih metoda. Osnovna naela validacijskog postupka za kemijske, fizikalne i mikrobioloke metode. Cilj modula Struna osposobljenost za timski rad implementacije zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025 u laboratoriju. osposobljenost za samostalnu provedbu validacije analitikih metoda i izraun mjerne nesigurnosti. Obvezna literatura 1. HRN EN ISO/IEC 17025 Opi zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija 2. FIL-IDF, AOAC Standardi 3. Validacija analitikih metoda. Hrvatsko mjeriteljsko drutvo, Zagreb, 2003. Materijal sa seminara. 4. Validacija mikrobiolokih metoda. Hrvatsko mjeriteljsko drutvo, Zagreb, 2004. Materijal sa seminara. 5. Kemijsko mjeriteljstvo. Hrvatsko mjeriteljsko drutvo. Zagreb, 2004. Materijal sa seminara. Preporuena literatura 1. Analytical Quality Assurance and Good Laboratory Practice in Dairy Laboratories. FILIDF, Brussels, 1993. 9302.
Redoviti profesor Neven Antunac
Broj ECTS bodova
12 38 6 4 -
Minimalno 80% prisutnost na nastavi (predavanjima i vjebama).

Pismeno Usmeno
45
AG1050
LIKOVNA ANALIZA I PLASTINO OBLIKOVANJE
Koordinator modula
Opis modula Analiza forme na likovnim primjerima (crte, slika, skulptura, dizajn, plakat, fotografija). Prostorni odnosi. Jedinstvo volumena i prostora. Orijentacija tijela u prostoru. Analiza tonske perspektive. Skiciranje na terenu. Toniranje povrina unutar motiva. Primarna prostorna struktura. Odnos skupine samostalnih trodimenzionalnih elemenata i baze. Vizure. Tlocrt. Perspektiva. Cilj modula Upoznavanje vizualnih elemenata i njihova primjena u strukturi plohe i volumena (toka, linija, lik, tijelo, prostor, red, simetrija, ton, boja) Obvezna literatura
8
prof. Ante Vulin
Broj ECTS bodova
52
1. Dostupna literatura iz povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti.
Pozitivna ocjena iz vjebi

Pismeno Usmeno
46
AG1051
LOVSTVO
Koordinator modula
Opis modula Osnove anatomije, fiziologije i biologije dlakave i pernate divljai s ciljem odrivog gospodarenja i komercijalnog uzgoja. Isticanje lovakih trofeja i njihovog ocjenjivanja. Temeljne spoznaje osnovnih podruja lovne tehnologije (uzgoj divljai, zatita protiv teta na divljai i od divljai, ureenje lovita i uzgajalita divljai, lovno gospodarenje). FCI podjela lovnih pasa u skupine s njihovim radnim karakteristikama. Karakteristike lovakog oruja s osnovama balistike. Lovake tehnike, specifinosti lovljenja divljai, lovaki obiaji, etika i moral. Cilj modula
8 8 16
Redoviti profesor Roman Safner
Broj ECTS bodova
24
Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vjetina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Mustapi Z. Ur. (2004): Lovstvo, Hrvatski lovaki savez, Zagreb Andrai D. (1984): Zoologija divljai i lovna tehnologija. Liber. Zagreb Andrai D. (1982): Objekti tehnikog ureenja lovita i uzgajalita divljai. Liber. Zagreb Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Jakeli I. Z. (2001): Lovako oruje. J I , Zagreb

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura Safner R. (2003): Zeevi. AFZ, skripta eovi I. (1953): Lovstvo. Lovaka knjiga, Zagreb Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula d.o.o., Opatija Cortay C., Durantel P., Joly E., Pasquet F., Rossignol C. (2000): The pocket quide to hunting. Konemann, Singapore 5. Bala J., Polak M. D. (1991): Lov, lovaki psi i oruje. AGM, Samobor
47
AG1052
LJEKOVITO, AROMATINO I MEDONOSNO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Studenti se upoznaju s opim znaajkama ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja i prednostima uzgoja pred prikupljanjem, sistematikom i morfologijom, te osnovama tehnologije proizvodnje i prerade ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja. Tijekom vjebi u praktikumu kao i terenskih vjebi studenti e se upoznati s osnovnim vrstama ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja kao i osnovama njihovog uzgoja. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ljekovitim, aromatinim i medonosnim biljem Obvezna literatura
2 2 4
Redoviti profesor Ivan Kolak
Broj ECTS bodova
22
Pohaanje svih predavanja i vjebi

Pismeno Usmeno
1. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Poznavanje ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 91 2. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatinog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 88 3. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - opi dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 67 4. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - specijalni dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 243 5. Kolak, I., atovi, Z., Rukavina, H. i Rozi, I. 1997. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 5-6: 341-353 Preporuena literatura 1. Hornok (ur.) 1992. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Akademia Kiado, Budimpeta, Maarska 2. Kolak, I., atovi, Z. i Rukavina, H. 1997. Mogunosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatinog bilja na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 3-4: 203-229 3. Kolak, I.; Rukavina, H. i Rozi I. 1997. Kamilica (Matricaria chamomila L.) - Stanje i mogunosti. Znanstveni glasnik. 3: 25-34. 4. ilje, I. Grozdani, . i Grgesina, I. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. kolska knjiga, Zagreb 5. imi, F. 1980. Nae medonosno bilje. Znanje, Zagreb
48
AG1053
MARKETING U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula U ovom modulu studenti se upoznaju s marketingom i njegovim posebnostima u poljoprivredi. U sklopu modula obrauju se slijedee programske cjeline: osnove marketinga, marketinka analiza, strateko planiranje u marketingu, politika proizvoda, cjenovna politika, politika distribucije, komunikacijska politika, kreiranje marketinkog spleta, upravljanje marketingom te primjena marketinga u poljoprivredi. Primjena marketinga u poljoprivredi obuhvaa posebnosti marketing na razini poljoprivrednog poduzea odnosno seljakog gospodarstva, skupni marketing te zajedniki marketing. Mnotvo primjera iz marketinke prakse olakava razumijevanje i usvajanje nastavne grae, a auditorne vjebe i samostalna izrada marketinkog plana pripremaju studente za praktinu primjenu usvojenih teoretskih znanja. Cilj modula Stjecanje znanja o marketingu i njegovoj primjeni u poljoprivredi, razumijevanje marketinkih koncepata i praktina primjena usvojenih teoretskih znanja Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Kotler P. (2001). Upravljanje marketingom, MATE, Zagreb Dordrecht Dibb S. (1995.). Marketing (L. Simkin, W.M. Pride, O.C. Ferrell), MATE, Zagreb Kolega A. (2001). Hrvatsko poljodjelsko trite (M. Boi), Trnitvo, Zagreb Kovai D. (2005). Izravna prodaja seljakih proizvoda, Agrarno Savjetovanje, Zagreb Prilog uz vjebe - Interni materijali (skripta)
redoviti profesor Damir Kovai
Broj ECTS bodova
36 12
12

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Kohls, Richard L.; Uhl, Joseph N. (2002): Marketing of Agricultural Products, Prentice Hall 2. Wagner, P. (2000): Marketing in der Agrar- und Ernhrungswirtschaft, Verlag EugenUlmer, Stuttgart 3. Wierenga B. et al. (1997). Agricultural Marketing and Consumer Behaviour in a changing World, Kluwer Academic Publisher, Boston/London/ Padberg D.I. 4. Strecker O. (1996). Marketing in der Agrar-und Ernhrungswirschaft (J. Rechert,P. Pottebaum), VerlagsUnion Agrar, Frankfurt (Main)
49
AG1054
MATEMATIKA I
Koordinator modula
Opis modula U modulu su sakupljeni matematiki sadraji nuni za praenje nastave iz ostalih modula i za samostalnu analizu i rjeavanje jednostavnijih problema koji se pojavljuju u svakodnevnoj praksi. Nakon kratkog uvoda u pojmove i metode teorije skupova, prvu samostalnu cjelinu ine osnove financijske matematike, kao to su sloeni kamatni raun i raun otplata. Nakon toga dolaze osnove kombinatorike, nune za razumijevanje sadraja u statistici, biometrici i planiranju pokusa. Sljedeu cjelinu ine elementi linearne algebre s vektorskim i matrinim raunom, linearnim sustavima, linearnom regresijom i metodom najmanjih kvadrata. Kratka cjelina s elementima analitike geometrije ravnine slui kao uvod u zavrnu cjelinu u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija, njihovih svojstava i njihovih primjena u agronomiji. Cilj modula Ovladavanje znanjima i vjetinama nunima za razumijevanje i usvajanje sadraja iz ostalih modula te stjecanje elementarne matematike kulture i kvantitativne pismenosti. Obvezna literatura 1. E. Schumacher, Matematika za agronome, prijevod T. Doli, interna skripta AF, 2005 2. D. Veljan, Matematika 4, udbenik i zbirka zadataka s rjeenjima za 4. razred srednjih kola, kolska knjiga, Zagreb, 1997. 3. B. Apsen, Repetitorij elementarne matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1985. 4. B. Apsen, Rijeeni zadaci iz elementarne matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1985. Preporuena literatura 1. P. Javor, Uvod u matematiku analizu, kolska knjiga, Zagreb, 1988. 2. R.A. Barnett, M.R. Ziegler, K.E. Byleen, College Algebra with Trigonometry, McGraw-Hill, N.Y., 1999. 3. L.D. Hoffmann, G.L. Bradley, Finite Mathematics with Calculus, Mc-Graw-Hill, N.Y., 1995. 4. B.P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1978. 5. D. Hughes-Hallet, A.M. Gleason, et al., Calculus, J. Wiley, N.Y., 1999.
Vii predava Darko Biljakovi
Broj ECTS bodova

14 14 2
Redovito pohaanje predavanja i vjebi, kolokviji, domae zadae

Pismeno Usmeno
50
AG1055
MEDITERANSKO VOARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Cilj modula Obvezna literatura

6
ani Beni
Broj ECTS bodova
1. 2. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4.
Uvjeti za dobivanje potpisa Nain polaganja ispita
Pismeno Usmeno
51
AG1056
MELIORACIJE U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula U modulu e se obuhvatiti slijedee nastavne cjeline: Uvod u melioracijske sustave, Podjela i znaaj melioracijskih sustava, Prednosti i nedostaci pojedinog sustava, Postupci i tehnika izvoenja svakog pojedinanog sustava, tj., sustava povrinske odvodnje, podzemne i kombinirane odvodnje. Upoznat e se sa investicijama u melioracijskim sustavima odvodnje, te e se ukazati na pokazatelje uinkovitosti investicija u rjeavanje problema vika vode u tlu, kontroli i odravanju melioracijskih sustava. Tematske cjeline iz navodnjavanja e obuhvatiti: Analiza vodne bilance i potrebe za navodnjavanjem, Izvor i kakvoa vode, Sastavni dijelovi suvremenih sustava navodnjavanja kienjem i lokalizirano. Na vjebama e se izraditi investicijski program za sustav povrinske odvodnje, podzemne (cijevne drenae), kombinirane odvodnje i agromelioracijama. Biti e razraen investicijski programa za odabrane sustave navodnjavanja. U seminaru e studenti pojedinano obraditi hidromelioracije u zakonskoj regulativi a za odabrane agroekoloke uvjete studenti e pojedinano programirati i izraditi plan navodnjavanja u uzgoju poljoprivrednih kultura. Cilj modula Studeti se upoznavaju s investicijama u melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja.
izvanredni profesor Ivan imuni
Broj ECTS bodova

15 9 6
Pohaanje predavanja, vjebi i seminara, te izrada potrebnih vjebi i seminara

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. imuni I. (2000). Ureivanje voda (rukopis), Agronomski fakultet, Zagreb 2. Tomi F. (1988). Navodnjavanje, Agronomski fakultet, Zagreb 3. Vidaek . (1998). Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja, Agronomski fakultet, Zagreb 4. Grgi Z. (2001). Ocjena uinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer govedarske proizvodnje) interni prirunik za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi", Agronomski fakultet u Zagrebu 5. Cingula M. (2001). Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat : prirucnik za poduzetnike i menadzere, Zagreb : RRiF-plus, (Ekonomska biblioteka / RRiF-plus) Preporuena literatura 1. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga 3, Osnovna mrea, DONH, Zagreb, 1985. 2. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga4, Detaljna mrea, DONH, Zagreb, 1987. 3. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga 6, Odravanje, DONH, Zagreb, 1991. 4. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II kolo, Navodnjavanje, knjiga 2, Potreba vode za natapanje, Graevinski fakultet, Rijeka i DONH, Rijeka, 1993. 5. ILRI Publication 16, Second Edition: Drainage principles and Applications, Wageningan, Netherland, 1994. 6. Grgi Z. (2004). Ekonomska teorija, pojam investicija i investicije u poljoprivredi, interna skripta za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi" (D. Blakovi, V.Oi, B.aki), Agronomski fakultet u Zagrebu
52
AG1059
METODE I DIJAGNOSTIKA U ISHRANI BILJA
Koordinator modula
Opis modula Uloga i znaaj dijagnostike u suvremenoj poljoprivredi, te harmonina ishranjenost biljaka glavne su teme s kojima e se studenti upoznati kroz predavanja, vjebe, seminare i terensku nastavu. U svrhu utvrivanja biljno hranidbenog kapaciteta tla obraditi e se problematika uzorkovanja i pripremanja prosjenih uzoraka tla i supstrata za kemijsku analizu. Takoer e se obraditi problematika uzimanja i pripremanja uzoraka biljnog materijala i gnojiva za analizu. Studenti e se upoznati s metodama dijagnosticiranja (vizuelna, kemijska, fizikalno kemijska i folijarna) i simptomima nedostatka i/ili suvika pojedinih makro i mikroelemenata kao i tekih metala na razliitim biljnim vrstama (ratarske, drvenaste, povrarske). Odreivanje biljnih hraniva i tekih metala u tlu i biljnom materijalu provesti e se u laboratoriju referentnim kemijskim metodama. Dobiveni rezultati e se obraditi i usporediti sa graninim vrijednostima, na osnovi ega e se izraditi smjernice za gnojidbu pojedinih biljnih vrsta. Terenska nastava e se obaviti na lokacijama na kojima Zavod za ishranu bilja ima istraivanja. Na terenskoj nastavi studenati e se upoznati sa simptomima nedostatka i/ili suvika pojedinih elemenata, sukladno dijagnostikim metodama. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju. Voenje ishrane bilja temeljeno na dijagnostikim metodama i potrebama biljaka. Osposobljenost za uzorkovanje tla, biljnog materijala i gnojiva. Obvezna literatura 1. Bergman, W.:Nutritional Disorders of Plants. Gustav Fisher, Jena. 1992. 2. Marschner, H.: Mineral Nutriton of Higher Plants. Secon Edition. Academic Press. London, San Diego, New York, Boston, Sydney, Tokyo, Toronto. 1993. 3. oga, L; Pavlovi, I.: Problematika uzorkovanja tla i biljnog materijala, interna skripta, Zagreb, 2003. 4. Kastori, R.: Uloga elemenata u ishrani bilja. Novi Sad, 1983. 5. Vukadinovi,V.: Ishrana bilja. Osijek, 1993. Preporuena literatura 1. Page, A. L., Miller, H. R.,Keeney, D. R.: Methods of soil analysis. Part 2-Chemical and Microbiological Properties. Madison, Wisconsion USA, 1982. American Society of Agronomy, Inc. 2. Draper, S. R.: Biochemical Analysis in Crop Science. Oxford University Press, 1976. 3. AOAC.: Official Methodes of Analysis. Keneneth Helrich (Ed). Illinois. 1975,1990, 1995. 4. Chapman, H. D., Pratt, P. F. : Methods of Analysis for Soils Plants and Water, Publication No. 4034.Div.of.Agric.Sciences, U.Calif. 1982. 5. HRN ISO Gnojiva i poboljivai tla; DIREKTIVE EU Gnojiva i kalcijski materijali. Official Journal of the European Union. 2003.
Izvanredni profesor Lepomir oga
Broj ECTS bodova
Predavanja Laboratorijske vjebe Seminar Terenske vjebe

28 20 6 6
Prisustvovanje na vjebama i terenskoj nastavi, izrada seminara, te poloen kolokvij iz vjebi

Pismeno Usmeno
53
AG1060
METODE PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA
Koordinator modula
Opis modula Metode i strojevi za primjenu sredstava za zatitu bilja treba kontinuirano prilagoavati uvjetima na otvorenom i zatienom prostoru, te uzgojnim oblicima kultura s ciljem agronomski i ekonomski uinkovite zatite uzgajanih usjeva uz to manje zagaenja okolia.
6
Prof. dr. sc. Silvio Kouti
Broj ECTS bodova
A. Otvoreni prostori (oranice, vonjaci, vinogradi) obuhvatiti e strojeve i opremu za zatitu bilja metodom prskanja, oroavanja, zapraivanja, avio tretiranjem, zamagljivanja, deponiranja granula i metodom endoterapije. B. U zatienim prostorima (staklenici, plastenici, skladita i sl.) biti e obuhvaene metode prskanja, zamagljivanja, kombinirani sustavi s navodnjavanjem i metode sterilizacije tla, odnosno supstrata. U oba sluaja detaljno e biti prikazani na svjetskom tritu raspoloivi strojevi, oprema i sustavi strojeva. Cilj modula Upoznati studente sa standardnim metodama i strojevima za zatitu bilja, te ukazati na najnovija tehnika i ekoloki prihvatljiva rjeenja-postignua. Obvezna literatura 1. Bari J. Prirunik za rad prskalice i oroivaa. Zadruna tampa, Zagreb, 2001. 2. Bri J., Maceljski M., Novak M., Beri S., Ploj T., Bari J., Miroevi N. Mehanizacija u voarstvu i vinarstvu. Lumen d.o.o., Zagreb, 1995. Sveuilini udbenik 3. Maceljski M. Metode i aparati za primjenu pesticida. Sveuilina tiskara Zagreb, 1992. Sveuilini udbenik 4. Matthews G.A. Pesticide application methods 3rd edition, Blackwell Science, 2000. 5. Bari J. Prirunik za rad prskalice i oroivaa. Zadruna tampa, Zagreb, 2001. Preporuena literatura 1. Bari J., Mei A., Sito S. Mogunosti primjene novih ureaja za endoterapeutsku zatitu bilja. Zbornik radova. Savjetovanje aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Opatija 2004, 321-330 2. Bari J. Postupci tretiranja gomolja kod sadnje. Glasilo biljne zatite. Zagreb, 5/2004, 319322 3. Zbornik radova Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede 1997-2010, CAK 4. Year Book Agricultural Engineering 1998-2010, Max-Eyth-Stiftung, DLG Veralg, Zavod za mehanizaciju 5. CIGR Handbook of Agricultural Engineering, Vol. III, published by ASAE 1999. 6. Internetske stranice: USDA, IPPC, UCLA, ENTAM, OMAFRA, HAH, FAO, DEFRA, BCPC, WAMED
26 15 4 10
Odraene vjebe.
Pismeno Usmeno
54
AG1061
MIKROBIOLOGIJA I BIOKEMIJA TLA
Koordinator modula
Opis modula Sadraj modula omoguuje studentu razumijevanje znaaja mikrobne raznolikosti i uloge mikrobiolokih procesa u odrivom gospodarenju tlom. Uvod u biokemiju tla pomoi e u razumijevanju razliitih procesa koji su pod neposrednim utjecajem mikrobioloke komponente tla. Mikrobna raznolikosti tla, Uloga mikroorganizama u tlu, Utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama u tlu; Osnove biokemijskih procesa u tlu, Naini ishrane mikroorganizama, Katabolizam ugljikohidrata; Geografske i geoloke razlike u rasprostranjenosti mikroorganizama tla, Raspored mikroorganizama unutar profila tla, Rizosferna mikroflora, Epifitna mikroflora, Spermatosferna miroflora; Globalno kruenje C, Transformacije biljnih ostataka, Stvaranje i struktura humusa; Kruenje N (mineralizacija i imobilizacija N, nitrifikacija, denitrifikacija, bioloka fiksacija N); Kruenje S i P; Utjecaj agrotehnikih mjera na mikrobioloke procese u tlu; Mikroorganizmi i procesi u proizvodnji organskih gnojiva, Mikrobioloka gnojiva; Mikrobni indikatori plodnosti tla. Laboratorijske vjebe ukljuuju upoznavanje sa razliitim metodama izolacije i identifkacije mikroorganizama, metodama za odreivanje ukupne mikrobne biomase i zastupljenosti odreenih fiziolokih grupa mikroorganizama, prouavanje morfolokih karakteristika najznaajnijih mikroorganizama tla. Cilj modula Student stjee temeljna znanja koja omoguuju razumijevanje glavnih mikrobiolokih procesa u tlu te njihov utjecaj na zatitu i ouvanje plodnosti tla i i prinose poljoprivrednih kultura. Uspjeno poloen modul osigurava nastavak studiranja na odreenim diplomskim studijima. Obvezna literatura 1. Paul, E.A., Clark F. E. Soil Microbiology and Biochemistry, Academic Press, 1996 2. Tate, R.L. Soil Microbiology, John Wiley & Sons, 1995 Preporuena literatura 1. Vanura V., Kunc F. Soil Microbial Associations, Elsevier, 1988 2. van Elsas, Trevors J.T., Wellington E.M. H. Modern Soil Microbiology, Marcel Dekker, Inc., 1997. 3. Sylvia D. M., Fuhrmann J.J., Hartel P.G., Zuberer D.A. Principles and Applications of Soil Microbiology, Prentice Hall, Inc. 1999.
Redoviti profesor Sanja Sikora
Broj ECTS bodova
42 10 8
Redovito pohaanje nastave (predavanja i vjebi), poloen kolovij iz vjebi, seminarski rad
Pismeno Usmeno
55
AG1062
MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI
Koordinator modula
Opis modula Kroz modul studenti e biti upoznati s osnovama poznavanja kemijsko-fizikalnih i higijenskih parametara kakvoe mlijeka, te imbenicima koji na njih utjeu te kako ih odreujemo u mlijeku referentnim i rutinskim metodama. Osnove poznavanje mlijenih proizvoda (obranog mlijeka, vrhnja, maslaca, fermentiranih proizvoda i sira) te osnove tehnologije proizvodnje istih biti e takoer obuhvaeno gradivom ovog modula. Praktini dio modula ukljuuje terensku nastavu u vie razliitih mljekara s ciljem upoznavanja pogona za preradu mlijeka u vrhnje, maslac fermentirane proizvode, mlijeko u prahu i sir. U mljekarama e se pratiti tok mlijeka od prijema, toplinske obrade do same prerade. Cilj modula Student e u okviru modula dobiti osnovna znanja iz podruja poznavanja i prerade mlijeka potrebna za rad u drugim stoarskim proizvodnjama koja se dotiu mljekarstva i njihovog daljnjeg usavravanja u podruju mljekarstva. Obvezna literatura 1. Havranek, J., Rupi, V. (2003): Mlijeko od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 2. Tratnik Lj. (1998): Fermentirani mlijeni proizvodi. U: Mlijeko tehnologija, biokemija i mikrobiologija. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 129-181. 3. Sabado, D. (1996) Kontrola i ocjenjivanje kakvoe mlijeka i mlijenih proizvoda. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 4. Mileti, S. (1994): Mlijeko i mlijeni proizvodi. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Preporuena literatura 1. Kalit, S., Kosteli, A., tafa, Z., Feldhofer, S., Grgi, Z. (2000.): Kako postii kakvou svjeeg sirovog mlijeka zadanu Pravilnikom. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 1-86. 2. Petreti, A., (1984): II Dio Konzumno mlijeko. U: Konzumno i fermentirano mlijeko. SOUR Vjesnik OOUR TiM, Zageb, 113-225.
Redoviti profesor Jasmina Havranek
Broj ECTS bodova
32 0 0 0 0 28
Odsluane vjebe (dozvoljeni izostanak 20%), seminarski rad i terenska nastava.

Pismeno Usmeno
56
AG1064
MOTORI SUI I TRAKTORI
Koordinator modula
Opis modula Traktor predstavlja najvaniji stroj u poljoprivredi namijenjen za vuu i pogon radnih orua i strojeva pri izvoenju sloenih tehnolokih operacija u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Motor s unutarnjim izgaranjem predstavlja pogonski dio traktora, ali i veine drugih strojeva u poljoprivredi koji imaju vlastiti pogon. Studenti e biti upoznati s principima rada dvotaktnih i etverotaktnih benzinskih i dizel motora SUI, kao i njihovih pojedinih sklopova, konstrukcijskim znaajkama, te energetskim procesima u motorima. Isto tako e biti upoznati s konstrukcijom razliitih izvedbi traktora, kinematikom i dinamikom traktora, te principima rada pojedinih sklopova. Nastava e se izvoditi putem predavanja, auditornih vjebi i vjebi u praktikumu. Cilj modula Sluanjem modula "Motori SUI i traktori" student stjee znanja o primjeni motora s unutarnjim izgaranjem i traktora u poljoprivredi, njihovoj konstrukciji i principima rada, te pravilnom koritenju. Obvezna literatura 1. N. Jagar, D. Filipovi: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. HZS, Zagreb, 1997. 2. R. Emert, T. Juri, D. Filipovi, E. tefanek: Odravanje traktora i poljoprivrednih strojeva. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 1995. 3. D. Jeras: Klipni motori-ureaji. kolska knjiga, Zagreb, 1992. 4. . Banaj, P. mrkovi: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 2003. 5. I. Mahalec: Dieselovi motori. Skripta za poslijediplomski studij Agronomskog fakulteta, Zagreb, 1999. Preporuena literatura 1. H. Schn et al.: Landtechnik Bauwesen. BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen, Deutschland, 1998. 2. J. Renaud: Un sicle de Tracteurs Agricoles. Groupe France Agricole, Paris, France, 1998. 3. A. Bedosti: Il trattore agricolo. Edagricole, Bologna, Italia, 1995. 4. H. J. Matthies, F. Meier (Eds.): Jahrbuch Agrartechnik. Landwirtschaftsverlag, Mnster, Deutschland, 2004. 5. U. Bols: Traktoren. Verlag Podszun, Brilon, Deutschland, 2003.
Prof. dr. sc. Dubravko Filipovi
Broj ECTS bodova
30 16 14 -
Odsluana predavanje i odraene vjebe.

Pismeno Usmeno
57
AG1065
NAELA FITOFARMACIJE
Koordinator modula
Opis modula Intenzivna ali i ekoloki zahtjevna poljoprivredna proizvodnja zatjeva sofisticiranu primjenu sredstava za zatitu bilja. Temeljni cilj takve proizvodnje ouvanje je prinosa , ouvanje okolia no prije svega ouvanje zdravlja puanstva. Ekonomski opravdana i rentabilna proizvodnja hrane nemogua je bez uporabe sredstava za zatitu bilja koja mora biti visiko struna i pravilna. Jedino takva uporaba moe sprijeiti sve negativne posljedice. Stoga modul Naela fitofarmacija pouava studente o toksikologiji , ekotoksikologiji i ostalim svojstvima sredstava za zatitu bilja istiui sve nedostatke ali i prednosti njihove primjene. Kreui od postupka registracije pesticida studenta upoznaje s osnovnim mjerilima toksinosti, nainima i mehanizmima djelovanja, toksinosti za ljude, domae ivotinje i okoli, pojmom rezstentnosti, fitotoksinosti, ostacima pesticida u biljkama, tlu, vodi i dr. Posebno naglaava mjere opreza pri rukovanju i primjeni pesticida. Po zavretku student stjee osnovna znanja iz fitofarmacije te moe na struan i kvalitetan nain primjenjivati sredstva za zatitu bilja. Ova mu znanja omoguuju i nadogradnju kroz ostale srodne module u diplomskom studiju. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o toksikologiji i ekotoksikologiji sredstava za zatitu bilja te osposobljenost za pravilno i struno rukovanje i primjenu istih. Obvezna literatura 1. Maceljski, M.,1967: Fitofarmacija, Sveuilina naklada liber Zagreb 2. Grupa autora (svakogodinje izdanje broj 2-3): Glasilo biljne zatite,Pregled sredstava za zatitu bilja, HDBZ Zagreb 3. Grupa autora, 2002: Prirunik iz zatite bilja, ZZBPRH i HDBZ, Zagreb Preporuena literatura 1. Igrc Bari, J., 1998: Sredstva za zatitu bilja, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva RH, Zagreb 2. CD sa separatima potrebnim za odreenu temu 3. Pretty, J. (2005): The Pestcide Detox. Earthscan, London, 2005. 4. Brooks, G.T., Roberts, T.R. (1999): Pesticide Chemistry and Bioscience. RSC, Cambridge 5. Pimentel, D. (1997): Techniques for Reducing Pesticide Use, Willey, West Sussex
docent Aleksandar Mei
Broj ECTS bodova
42 4 6 8
Redovito pohaanje nastave

Pismeno Usmeno
58
AG1066
NAVODNJAVANJE
Koordinator modula
Opis modula Modul je sastavljen od pet programskih dijelova. U prvom se studenti upoznaju s osnovama sloenog odnosa tlo voda biljka. Nadalje se tumae teme iz podruja zatite prirodnih resursa, zatite vode i posljedica na okoli koje moe poluiti praksa navodnjavanja. Programski dio nazvan tehnike navodnjavanja bavi se kriterijima za izbor sustava navodnjavanja i tehnikim rjeenjima. Fertirigacija se predaje kao zasebna cjelina i bavi se kako fiziolokim procesima koji kontroliraju transport vode i hranjiva u sustavu tlo biljka, tako i tehnikim rjeenjima. Posljenja tema obrauje gospodarenje sustavima za navodnjavanje uz kritiki osvrt na vrednovanje najpogodnijih tehnologija i tehnikih rjeenja koja se odnose na izabrani sustav navodnjavanja. Cilj modula Ciljevi modula su da studenti steknu znanja o teoriji i praksi navodnjavanja, o gospodarenju vodom, kriterijima za izbor tehnika navodnjavanja, te potrebnim mjerama gospodarenja sustavima. Obvezna literatura 1. Romi D. (2004): Navodnjavanje povra. (U knjizi) Lei R.,Boroi J., Butorac I., Herakusti M., Poljak M., Romi D., Povrarstvo. Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Zrinski. 2. Romi D. (2005): Navodnjavanje u odrivoj poljoprivredi. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II Kolo Navodnjavanje, Knjiga 9, (u tisku). 3. F. Tomi (1988): Navodnjavanje, Savez poljoprivrednih ininjera i tehniara RH i Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb. 4. Poljak, M. (2002): Fiziologija bilja, Interna skripta. 1-178. Zagreb. Preporuena literatura 1. Odabrana poglavlja iz Prirunika za hirotehnike melioracije II Kolo Navodnjavanje. 2. Palgrave, D.A. ed. (1991):Fluid fertilizer science and technology. Marcel Dekker. New York
Prof. dr. sc. Davor Romi
Broj ECTS bodova
30 6 4 10 4 6
Studenti su obvezni pohaati teoretsku nastavu, obaviti vjebe i izraditi seminare.

Pismeno Usmeno
59
AG1067
OBJEKTI I OPREMA U STOARSTVU
Koordinator modula
Opis modula Vei dio vremena ovisno o nainu dranja i tipu staja ivotinje provode u stajama u kojima treba osigurati optimalne uvjete za proizvodnju. O primijenjenom sustavu dranja ovisi produktivnost rada, trokovi gradnje i dobrobit i ivotna proizvodnja ivotinja. O ugraenoj oprema i njezinoj funkcionalnosti ovisi mehaniziranost procesa proizvodnje, uvjeti rada i proizvodnje u stajama i zdravlje ivotinja. Preko programskih dijelova modula: sustavi i naini dranja po vrstama ivotinja, staje za pojedine vrste ivotinja, oprema za hranidbu, napajanje, izgnojavanje, munju, hlaenje mlijeka, spremanje stone hrane, studenti e biti upoznati s razliitim nainima dranja i tipovima opreme (potrebnih za postizanje profitabilne proizvodnje) i dobiti osnovna znanja o projektiranju i izgradnji staja uz primjenu raunala. Nastava e se izvoditi predavanjem (38 sati), vjebama u praktikumu (5 sati), seminarom (8 sati) i na terenu (9 sati). Cilj modula Student se osposobljava za djelatnika Savjetodavne slube na poslovima razvoja stoarstva, suradnika u trgovinama za promet poljoprivredne opreme, suradnika u uredima za projektiranje nastambi u stoarstvu. Obvezna literatura 1. Z. Uremovi, M. Uremovi (1997): Svinjogojstvo, sveuilini udbenik, Agronomski fakultet Zagreb. 2. Z. Uremovi, M. Uremovi, V. Pavi, B. Mio, S. Muic, Z. Janjei (2002): Stoarstvo, sveuilini udbenik, Agronomski fakultet Zagreb. 3. D. Dolanjski (2002): Gospodarsko graditeljstvo, interna skripta, Agronomski fakultet Zagreb. Preporuena literatura 1. I. Katalini i sur. (2004): Izgradnja i adaptacija govedarskih staja. HZPSS, Zagreb 2. Pilot projekt: Povoljna izgradnja staja za uzgoj krava muzara. LLD Johann Grill, Mnchen, 1997. 3. J. Besla (1989): Materijali u arhitekturi i graevinarstvu, kolska knjiga, Zagreb. 4. D. Peuli (1980): Konstruktivni elementi zgrada I i II, Tehnika knjiga, Zagreb. 5. W. Weber (1989): Handbuch landwirtschaftliche betriebsgebude, Heinze, Mnchen.
Izvanredni profesor Ante Ivankovi
Broj ECTS bodova
38 0 5 8 9
Pohaanje nastave (min. 70%) i vjebi

Pismeno Usmeno
60
AG1068
OBLIKOVANJE OTVORENOG PROSTORA I
Koordinator modula
Opis modula Otvoreni prostor kao krajobrazna gradska struktura. Tipologija otvorenog prostora i njegova funkcionalno-oblikovna karakterizacija.
6
Prof. Duan Ogrin
Broj ECTS bodova
Seminar: projektna obrada manjeg objekta drvored, etalite, kolski vrt, djeje igralite isl. Cilj modula Uvoenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz podruja krajobrazne arhitekture na manjim gradskim prostornim jedinicama. Obvezna literatura 1. Marcus, C.C., Francis, C. (1998): People Places. New York
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu Seminar/ Studio T I Ispit 4
20
36
Preporuena literatura 1. Turner, T. (1996): City as Landscape. London 2. Laurie M. (1986): An introduction to landscape architecture. New York
Terenske vjebe
Redovno pohaanje seminara, redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova

Pismeno Usmeno
61
AG1069
OBLIKOVANJE OTVORENOG PROSTORA II
Koordinator modula
Opis modula Oblikovanje kao problem usklaivanja drutvenih potreba unutar podruja grada uvaavajui veliku kompleksnost i multifunkcionalnost gradskog tkiva. Neodrivost teza o supstituciji oblikovanog krajobraza u gradu sa spontano nastalim prirodnim strukturama. Problem sadraja i odgovarajue forme u suvremenom krajobrazu grada. Seminar: projektna obrada 2 -3 vee jedinice gradskog krajobraza: park, gradsko groblje, zelenilo stambenih naselja, vei potezi unutar zelenog sistema grada. Cilj modula Usavriti projektantsku osposobljenost studenta na prohtjevnim i sloenim zadacima.
40
Prof. Duan Ogrin
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vjebe
20
Obvezna literatura 1. Marcus, C.C., Francis, C. (1998): People Places. New York Preporuena literatura 1. Turner, T. (1996): City as Landscape. London 2. Baljon, L. (1995): Designing Parks Amsterdam
Redovno pohaanje seminara, redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova

Pismeno Usmeno
62
AG1071
ODRAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA I OPREME
Koordinator modula
Opis modula Poznato je da sigurnost izvoenja raznih mehaniziranih postupaka u poljoprivredi u velikoj mjeri ovisi o pouzdanosti strojeva u radu, a samim time i o njihovom stanju. Samo e pravilno pripremljeni strojevi i oprema omoguiti obavljanje predvienih poslova na vrijeme i s najviim stupnjem kakvoe. Sistematsko odravanje poljoprivrednih strojeva i opreme jedan je od najvanijih imbenika njihove uinkovitosti i kakvoe rada. Modul "Odravanje poljoprivrednih strojeva i opreme"se sastoji od tri predmeta. "Osnove odravanja strojeva", "Odravanje strojeva u bilinogojstvu" i "Odravanje strojeva i opreme u stoarstvu". Prije samih postupaka odravanja, studenti e biti upoznati sa sastavnim dijelovima strojeva, te njihovom pravilnom koritenju i podeavanju, a takoer i s moguim kvarovima i nainima njihovog otklanjanja. Nastava e se izvoditi putem predavanja, vjebi u praktikumu i izrade seminarskog rada. Cilj modula Cilj modula "Odravanje poljoprivrednih strojeva i opreme" je upoznati studente s vanou pravilnog odravanja strojeva, te ih kroz predavanja i vjebe upoznati s postupcima podeavanja, pravilnog koritenja i odravanja pojedinih strojeva i opreme, moguim kvarovima i njihovom otklanjanju.
Broj ECTS bodova
30 25 5 -
Odsluana predavanja, odraene vjebe i predan seminarski rad.

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. R. Emert, T. Juri, D. Filipovi, E. tefanek: Odravanje traktora i poljoprivrednih strojeva. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 1995. 2. R. Emert, T. Juri, . Bukvi, D. Filipovi: Popravak poljoprivrednih strojeva. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 1997. 3. N. Jagar, D. Filipovi: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. HZS, Zagreb, 1997. 4. . Banaj, P. mrkovi: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 2003. 5. R. Zimmer, . Banaj, D. Brki, S. Kouti: Mehanizacija u ratarstvu. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 1997. Preporuena literatura 1. S. Auer, W. Kletzl: Handbuch fr Reparaturen an Landmaschinen und Traktoren. BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen, 1989. 2. S.R. Burke, T.J. Wakeman: Modern Agricultural Mechanics. Interstate Publishers, Danville, IL, USA, 1992. 3. F. Gehring: Landtechnik fr Schule und Praxis. sterreichischer Agrarverlag, Klosterneuburg, 1996. 4. B. Bell: Farm Workshop. Farming Press, Ipswich, UK, 1992. 5. A. Pearce: Farm Welding. Farming Press, Ipswich, UK, 1994.
63
AG1072
OPA ENTOMOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Uvodni dio obuhvaa znaaj i povijest entomologije u Hrvatskoj, gospodarski znaaj kukaca, podrijetlo kukaca i rasprostranjenost (predavanja + teren). Morfologija kukaca ukljuuje glavu (ticala i usni organi), prsa (noge i krila) i zadak (predavanja + vjebe u praktikumu + auditorne vjebe). Anatomija i fiziologija kukaca obuhvaa grau konog sustava, organe za sekreciju, miini sustav, tjelesnu upljinu kukaca, probavni sustav, organe za ekskreciju, dini sustav, optjecajni sustav, ivani sustav, osjetne organe, rasplodni sustav kukaca, lijezde s unutarnjim izluivanjem i hormone (predavanja + vjebe u praktikumu). Razmnoavanje kukaca obuhvaa oplodnju, grau i odlaganje jaja (predavanja). Razvoj kukaca ukljuuje embrionalni, postembrionalni i postmetabolni razvoj, trajanje razvoja i ivota kukaca, prekide u razvoju i polimorfizam (predavanja + laboratorijske vjebe). Sistematsko mjesto kukaca u ivotinjskom svijetu (predavanja). Ekologija kukaca obuhvaa abiotike, biotike i trofike imbenika koji utjeu na kuce, populacije i njezina osnovna obiljeja kao i podruje sinekologije. Cilj modula Opa e entomologija dati teoretska saznanja o kukcima s fundamentalnog stanovita to je u funkciji primijenjene entomologije te e studenti stjecanjem tih znanja moi nastaviti studiranje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Otrec, Lj., Gotlin uljak, T. (2005): Opa entomologija, Zrinski, akovec Otrec, LJ. (1998): Zoologija tetne i korisne ivotinje u poljoprivredi, Zrinski, akovec Androi, I. (1970): Osnovi zooekologije s posebnim osvrtom na entomofaunu, Zagreb Kovaevi, . (1950): Primjenjena entomologija. I knjiga: opi dio, Zagreb
docent Tanja Gotlin uljak
Broj ECTS bodova
35 5 1 7 8 4
Nazonost studenata na izravnoj nastavi, crtei, poloeni albumi i online kolokvij u sustavu Merlin
Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Speight, R. M., Hunter, D. M., Watt, D. A. (1999): Ecology of Insects, Blackwell Science, Oxford 2. Romoser, W. S., Stoffolano, J.G. (1994): The science of entomology, Wm.C. Publishers, 3 rd Edition 3. Durbei, P. (1988): Upoznavanje i istraivanje kopnenih lankonoaca. Mala ekoloka biblioteka, knjiga 4, Zagreb 4. Matonikin, I., Habdija, I., Durbei, P., Errben, R., Primc, B. (1986): Praktikum iz avertebrata, Zagreb 5. Seifert, G.(1970): Entomologisches praktikum, Stuttgart
64
AG1073
OPA REPRODUKCIJA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Prikaz grae i funkcije enskog i mukog spolnog sustava, spolni ciklus - ciklusne promjene na spolnim organima enski, karakteristike estrusnih ciklusa raznih vrsta ivotinja, hormonalna regulacija estrusnog ciklusa, prirodno i umjetno osjemenjivanje, fiziologija graviditeta, dijagnostika graviditeta, fiziologija raanja, nadzor i pomo u normalnu porodu, mladunad nakon poroda, puerperij. Laboratorijske vjebe: pregled ejakulata. Terenske vjebe: pregled enskih spolnih organa, klinika dijagnostika graviditeta, umjetno osjemenjivanje razliitih vrsta ivotinja. Cilj modula Nakon to student apsolvira predvieno gradivo modula moi e raditi sve poslove, kao tehnolog u stoarstvu, vezane na reprodukciju razliitih vrsta ivotinja na razliitim stoarskim farmama. Nadalje bit e osposobljen da radi u proizvodnji, prometu i trgovini sepreme i embrija a stei e i potrebna predznanja za nastavak studija (dodiplomski studij). Obvezna literatura 1. Reprodukcija domaih ivotinja: Rupi, V. ( u pripremi za tisak), Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Reprodukcija: u zdravstvena zatita domaih ivotinja; Rupi, V. (u pripremi za tisak), Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 3. Veterinar u kui; Rupi, V., Logos, Split, 1988. Preporuena literatura 1. Controled reproduction in farm animals: Gordon, I., CAB International, Universuty Press, Cambridge, 1997 2. Reproduction in farm animals (7th. Ed.): Hafez i Hafez, Lippincot, Williams & Wilkins, Philadelphia, ..., 2000. 3. Veterinarski prirunik, skupina autora, Medicinska naklada, Zagreb, 1996
Redoviti profesor Vlatko Rupi znanstveno-nastavno zvanje Ime Prezime
Broj ECTS bodova
38
4 4 14
redoviti dolazak na predavanja, vjebe u praktikumu i terenske vjebe

Pismeno Usmeno
65
AG1074
OPE POVRARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Uvod u ope povrarstvo: Povre u biljnoj proizvodnji; Uvjeti osnivanja proizvodnje povra; Sistematika povrtnih vrsta i biljni dio kao cilj uzgoja; Hranidbena vrijednost povra i njegova uloga u ishrani; Razmnoavanje povra tehnike uzgoja. Ekologija povra: ekoloki uvjeti uzgoja imbenici klime, supstrati, potrebe vode i hraniva, sustavi proizvodnje. Morfologija i biologija povra: Pojam i znaaj; Karakteristike morfoloki slinih povrtnih vrsta (lukoviasto, korjenasto, plodovito, lisnato, zeljasto, mahunarke); Osnovni bioloki zahtjevi (temperatura zraka i tla, svjetlost) povrtnih vrsta prema fenofazama rasta i razvoja; Dormantnost sjemena; Termoperiodizam; imbenici fruktifikacije; Fitohormoni i inhibitori rasta u povrarstvu; Berba i dorada povra: Tehnoloka i fizioloka zrelost; Jednokratna i viekratna berba; Postupci primarne dorade, pakiranja i skladitenja Cilj modula Stjecanje osnovnih predznanja i vjetina o povrarskoj proizvodnji neophodnih za pohaanje modula Proizvodnja povra, odnosno, daljnjeg usavravanja na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. Lei R., J. Boroi, I. Buturac, M. Herak usti, M. Poljak i D. Romi, 2004: Povrarstvo. Zrinski, akovec 2. Lei R., P. Pavlek, B. Cvjetkovi, 1993: Proizvodnja povrtnog sjemena. ARP, Zagreb Preporuena literatura 1. Rubatzky V. E., Yamaguchi M. 1997: World Vegetables, Second Ed., Chapman & Hall, London 2. Nina Toth, 2003: Sistematika povrtnih vrsta prema botanikoj pripadnosti i morfologija sjemena, interni prirunik (CD-verzija) 3. Diplomski i magistarski radovi koji obrauju problematiku ekologije, morfologije, razmnoavanja i berbe povra (arhiv Zavoda za povrarstvo)
Docent Nina Toth
Broj ECTS bodova
26
18 8 8
3 kolokvija: sistematika povrtnih vrsta prema botanikoj pripadnosti i biljni dio kao cilj uzgoja; morfologija sjemena povrtnih vrsta; morfologija billjaka povrtnih vrsta u fazi kotiledonskih listova. Seminar: razmnoavanje povra. Redovitost na predavanjima, vjebama u praktikumu i terenskoj nastavi.
Pismeno Usmeno
66
AG1075
OPLEMENJIVANJE BILJA
Koordinator modula
Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja, potrebnoj genetskoj varijabilnosti i oplemenjivakom razvoju, prouavanju i irenju kultivara u proizvodnji. Razumijevanje ciljeva i poznavanje genetske varijabilnosti i metoda oplemenjivanja je preduvjet razvoja novih kultivara rodnijih i vee kakvoe uroda od postojeih, koji u uzgoju trebaju manje zatitnih sredstava i mineralnih gnojiva to im osigurava konkurentnost u proizvodnji, preradi i koritenju. Pravilan izbor sorte i tehnologije proizvodnje u odreenim okolinskim uvjetima su vani za postizanje ekonominosti u proizvodnji. U modulu se savladavaju principi i specifinosti oplemenjivanja pojedinih skupina bilja kao to su oranine i povrtne kulture, vone vrste i vinova loza. Analiziraju se metode i razlike klasinog i molekularnog oplemenjivanja, s osvrtom na agronomske i ekoloke kriterije. Cilj modula Osposobljenost da razumije dosege oplemenjivanja bilja, te odabere kultivar za odreene proizvodne, okolinske i trine uvjete. Stjee se potrebno predznanje za nastavak studiranja na diplomskim studijima.
Redoviti profesor Vinko Kozumplik
Broj ECTS bodova
46 1 7 4 2
Prisustvovanje predavanjima i vjebama, izrada seminara

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Martini, J., V. Kozumplik, 1996. Oplemenjivanje bilja: I Teorija i metode, Zagreb 2. Peji, I. 2004. Interna skripta: Oplemenjivanje voaka i vinove loze. Preporuena literatura 1. Stoskopf, N.C., D. T. Tomes, B. R. Christie, 1993. Plant Breeding: Theory and Practice, Westview press, Boulder, San Francisco, Oxford. 2. Jarebica, D. i M. Kurtovi. 1997. Oplemenjivanje voaka i vinove loze. Sarajevo. 3. Janick, J. i J.N. Moore. 1996. Fruit Breeding. John Wiley & Sons, Inc. New York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore. 4. Relevantne publikacije i web stranice za pripremu seminara.
67
AG1076
OPRAIVANJE BILJA POMOU INSEKATA
Koordinator modula
Opis modula Nastava se izvodi kroz predavanja, vjebe u praktikumu (Pelinjak AF), te terensku nastavu. U okviru predmeta studenti e se uvodno upoznati s osnovama biologije i ponaanja pela, te razvojem pelinje zajednice. Zatim e se obraditi osnove biologije bumbara i solitarnih pela i njihovog uzgoja. Detaljno e se obraditi tehnologija opraivanja (procjena minimalnog potrebnog borja zajednica za uspjeno opraivanje, raspored konica, susretno opraivanje, dresura pela, trajanje opraivanja). Kroz vjebe u praktikumu detaljno e se obraditi priprema pelinjih zajednica za opraivanje, kontrola snage zajednice, pregled nastambi bumbara i izrada stanita za solitarne pele. Tijekom nastave studenti e se upoznati s najvanijim bolestima pela, solitarnih pela, bumbara, te opasnostima i znakovima trovanja pesticidima. Nakon odsluanih nastavnih jedinica studenti e prezentirati seminarske radove. Terenska e nastava biti izvrena posjetom vonjaka, ratarskih kultura i plastenika u vrijeme cvatnje. Cilj modula Stjecanja temeljnih znanja u organiziranju opraivanja insektima Obvezna literatura 1. erimagi, H. (1990): Pelarstvo, NIP "Zadrugar", Sarajevo 2. Katalini,. J., (1990) Pelarstvo. Nakladni zavod Znanje, Zagreb 3. Free, J.B. (1993) Insect Pollination of Crops, Academic Press, London Preporuena literatura red. broj The Hive and the Honey Bee (1987) Dadant & Sons, Hamilton, Ilinois. 1. asopis Hrvatska pela, Hrvatski pelarski savez, Zagreb
Prof.dr.sc. Nikola Kezi
Broj ECTS bodova
18
2 4 6

Pismeno Usmeno
68
AG1077
ORGANSKO BIOLOKI UZGOJ VOA
Koordinator modula
Opis modula U okviru modula obraivati e se temeljni principi organsko bioloke proizvodnje, regulative EU-a vezane uz organsko bioloku proizvodnju i njihova primjena u RH. Takoer e se obratiti panja na smjernice za prelazak sa konvencionalnog na organsko-bioloki nain proizvodnje, ekoloki principi za izbor proizvodnog mjesta, odabir prikladnog sadnog materijala. Vrlo vani faktori za organsko bioloki uzgoj voaka su i sustavi uzgoja u organsko biolokoj proizvodnji voa, ekoloki principi za izbor proizvodnog mjesta, odabir prikladnog sadnog materijala. U okviru modula prouavati e se podloge i sorte jezgriavih, kotiavih, jagodastih i lupinastih vonih vrsta pogodnih za organsko bioloku proizvodnju. Obratiti e se panja na pomotehnike i agrotehnike mjere specifine za organsko bioloki nain voarske proizvodnje. Takoer e se prouavati i specifine metode uvanja tako proizvedenog voa.U sklopu terenske nastave i laboratorijskih vjebi studenti e imati priliku praktino primijeniti steena znanja. Cilj modula Student stjee teorijska i praktina znanja potrebna za organsko bioloki naina proizvodnje voa, te temeljna znanja za nastavak studija na diplomskom studiju iz ekoloke poljoprivrede i hortikulture. Obvezna literatura 1. Organic Fruit Growing, K.Lind et al., 2003. CABI Publishing, UK.
Prof.dr.sc. Zlatko melik
Broj ECTS bodova
40 4 8 8
Odsluana predavanja, izvedene terenske i laboratorijske vjebe, predan i prezentiran seminarski rad
Pismeno Usmeno
69
AG1078
OSNOVE AGRARNE BOTANIKE
Koordinator modula
Opis modula Definicija, povijesni razvoj i znaenje botanike za ovjeka, ekosustav i studij agronomije. Osnovna znanja o biljnoj stanici i tkivima. Nivoi biljne organizacije. Vanjska morfologija vegetativnih i generativnih organa. Sistematika, klasifikacija, taksonomija i nomenklatura bilja. Pojam biljne vrste, populacije, flore i vegetacije. Podjela Kraljevstva PLANTAE. Gospodarski najvanije porodice i vrste kritosjemenjaa. Cilj modula Dati elementarna znanja iz botanike, na koja se nadograuju drugi struni moduli. Na vjebama studenti stjeu vjetinu koritenja mikroskopa. Obvezna literatura 1. Dubravec K.i D. (1996). Botanika, Agronomski fakultet Zagreb 2. Hulina N. (1994).Botaniki prirunik, Agronomski fakultet 3. Dubravec K. I I.(1998). Kultivirane biljne vrste Hrvatske, kolska knjiga, Zagreb Preporuena literatura 1. Denffer i Zigler (1982).Botanika, Morfologija i Fiziologija bilja, prijevod Devide, kolska knjiga, Zagreb 2. Mgdefrau i Ehrendorfer (1978). Botanika, Sistematika, evolucija i geobotanika, prijevod Domac, kolska knjiga, Zagreb 3. Moore R., Clark W.D, Stern K.R. (1995). Botany. WCB,Dubuque, Bogota, Boston, Buenos Aires, Caracas, Chicago, London, Madrid, Mexico City, Sydney ,Toronto
redoviti profesor Mihaela Britvec
Broj ECTS bodova
16
12 2
prisutnost na predavanjima i vjebama te poloeni kolokvij "Kultivirane biljne vrste Hrvatske"

Pismeno Usmeno
70
AG1079
OSNOVE AGRARNE ZOOLOGIJE
Koordinator modula
Opis modula Definicija i razvoj zoologije i agrarne zoologije. Principi ope i sistematske zoologije. Etologija. Osnovni ekoloki pojmovi. Zoogeografija. Paleontologija. Evolucija. Endemi i zatita ivotinja. Sistematika i biologija ivotinja. Pregled svih koljena ivotinjskog carstva, uz poseban naglasak na ona znaajna za agronomiju. Mikroskopiranje. Rad s preparatima u praktikumu. Seminarski rad. Terenske vjebe u prirodi i u zoolokom vrtu. Cilj modula Osposobiti studente za dobro raspoznavanje ivotinjskih taksona i izabranih pojmova iz ope zoologije, kako bi uspjeno mogli raditi sa ivotinjama i prouavati njihovu ulogu u kontaktima s ovjekom. Obvezna literatura 1. Treer T. (2004). Agrarna zoologija (Z Tucak ), kolska knjiga, Zagreb 2. Dorit R. L., Walker W. F., Barnes R. D. (1991): Zoology. Saunders College Publishing, Philadelphia 3. Treer T. (2001). Tablice za prepoznavanje vanijih taksona ivotinja (T. Odak, M. Piria), Agronomski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. Otrec Lj. (1998). Zoologija. Zrinski, akovec 2. Matonikin I. (2004). Opa zoologija (R. Erben), kolska knjiga, Zagreb 3. Matonikin I. (1998). Beskraljenjaci I & II. (I. Habdija, B. Primc-Habdija), kolska knjiga, Zagreb 4. Garms H. (1981). Fauna Evrope (L. Borm), Mladinska knjiga, Ljubljana 5. Dorit R. L. (1991). Zoology (W.F. Walker, R.D. Barnes), Saunders College Publishing, Philadelphia
redoviti profesor Tomislav Treer
Broj ECTS bodova
18 2 2 4 4

Pismeno Usmeno
71
AG1080
OSNOVE AGRIKULTURE
Koordinator modula
Opis modula Modul upoznaje studente s osnovnim pojmovima iz agroklimatologije, pedologije, ishrane bilja i ope proizvodnje bilja. Od klimatskih imbenika detaljnije se tumai uloga svjetlosti, topline, vode i gibanja zranih masa na biljnu proizvodnju. Analiziraju se osnovni uvjeti za organski ivot i njihov utjecaj na poljoprivredu, potrebe poljoprivrednih kultura za toplinom i vodom. U okviru pedologije tumai se definicija tla, zemljita i pedosfere, funkcije tla u agroekosustavu, navode se imbenici i procesi postanka tla, mineralne i organske tvari, migracije i specifini procesi. Navode se i unutarnje morfoloke, te fizikalne, kemijske, bioloke znaajke i osnove sistematike tla. U predmetu Ishrana bilja prikazani su definicija i podjela biogenih elemenata i biljnih hranjiva, dinamika ravnotea izmeu pojedinih oblika hranjiva u tlu, mehanizmi primanja hranjiva iz tla i imbenici koji utjeu na primanje hranjiva iz tla, folijarna ishrana, makro i mirko elementi i njihova uloga u biljci. Iz predmeta Opa proizvodnja bilja prikazuju se izabrana poglavlja iz obrade tla, organske i mineralne gnojidbe, reprodukcije i njege kultura, te sustava biljne proizvodnje. Cilj modula Temeljna znanja iz domene agroklimatologije, pedologije, ishrane bilja i ope proizvodnje bilja
izvaredni profesor Milan Mesi
Broj ECTS bodova
44 16
Sudjelovanje na teoretskom i praktinom dijelu nastave

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Butorac A. (1999). Opa agronomija izabrana poglavlja, kolska knjiga, Zagreb 2. Vidaek . (2005). Opa pedologija, interna skripta u tiskanom i digitalnom obliku, Zavod za pedologiju, Zagreb 3. kori A. (1991). Prirunik za pedoloka istraivanja, Zagreb 4. osi T. (2001). Ishrana bilja, interna skripta, Zagreb 5. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Mihali V. (1988). Opa proizvodnja bilja, kolska knjiga, Zagreb Mihali V. (1997). Temelji bilinogojstva (F. Bai), kolska knjiga, Zagreb kori A. (1986). Postanak razvoj i sistematika tala, Zagreb kori A. (1991). Sastav i svojstva tala, Zagreb Vukadinovi V. (1998). Ishrana bilja (Z. Lonari ), Poljoprivredni fakultet, Osijek.
72
AG1080
OSNOVE FITOMEDICINE
Koordinator modula
Opis modula Zahtjevi za visokoprinosnom, rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i ouvati. Najvei dio umjesto ovjeka odnose tetoinje, a to su tetnici, uzronici bolesti i korovi. Znanstveno podruje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina, no ona ukljuuje i druga podruja kao to su fitofarmacija, aplikacija pesticida itd. Ukupni gubici od tetoinja su jako veliki. Jedini nain da se ti gubici smanje ili sprijee temeljito je poznavanje uzronika gubitaka. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije tetoinja, prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja teta i poznavanje sofisticiranih naina, metoda i mogunosti njihova suzbjanja. Pogrena ili neuinkovita zatita bilja moe dovesti do jo veih problema kao to su zagaenje okolia, nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani, tlu, vodi i dr, trovanja ljudi, ivotinja i dr, i brojnih drugih negativnih posljedica. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti e upoznati glavne tetnike, uzronike bolesti, korove i mogunosti njihova suzbijanja za snalaenje u praksi i istovremeno stei osnovna znanja za nastavak studija. Cilj modula Student e moi prepoznati glavne tetoinje poljoprivrednih kultura i osnovne i naine njihova suzbijanja, a oni koji e nastaviti studij stei e temelj za nadogradnju znanja iz zatite bilja. Obvezna literatura 1. Grupa autora,(2002). Prirunik iz zatite bilja, ZZBPRH i HDBZ, Zagreb 2. Grupa autora (svakogodinje izdanje broj 2-3). Glasilo biljne zatite, HDBZ, Zagreb 3. CD sa odabranim poglavljima iz raznih knjiga Preporuena literatura 1. Separati iz odreene tematike dobiveni od koordinatora modula 2. Maceljski M. (2002). Poljoprivredna entomologija, Zrinski, akovec- odabrana poglavlja
redoviti profesor Renata Baok
Broj ECTS bodova
36 4 12 8
Redovito pohaanje nastave, izrada seminarskog rada

Pismeno Usmeno
73
AG1081
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Koordinator modula
Opis modula Definicije i metode agrarne ekonomike; Ekonomska organizacija i proizvodni imbenici; Trite i trni mehanizam; Poljoprivreda i komplementarne djelatnosti (agrobiznis) i gospodarski sustav; Agrarna i ruralna politika; Meunarodni aspekti agrobiznisa i ekonomske integracije; Poslovno povezivanje u agrobiznisu; Mikroekonomski pojmovi i ciljevi, proizvodnja i organizacija poduzea, teorija trokova i odluke; Gospodarski i drutveni preduvjeti osnivanja i uspjenog rada poduzea, poslovanje poduzea, pojam rizika i neizvjesnost, izvori rizika, rizik i investicije u agrobiznisu; Definicija i koncepcija marketinga, marketinki proces, marketinki instrumenti; Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava; Drutveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica. Cilj modula Modul obuhvaa osnove makro i mikro agroekonomike odnosno marketinga te drutvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica to omoguuju razumijevanje vie drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. imbrek, T. (2004): Agrarna ekonomika I-V.-izabrana predavanja. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 2. Brki, S., utini, urica (2002): Drutveni aspekt razvoja seoskih podruja (urednik Ante Kolega). Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede, umarstva i ribarstva, HAZU, str.131-144. 3. Kolega, A.; Boi, M. (2001): Hrvatsko poljodjelsko trite, "Trnitvo", Zagreb 4. Jelavi, A.; Ravli, P; Starevi, A.; amanovi, J. (1995): Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Split. 5. Samuelson, P. A; Nordhaus, W. (1992): Ekonomija 14. izd., "MATE" d.o.o. Zagreb (odabrana poglavlja) Preporuena literatura 1. Kovai, D. (2005.): Izravna prodaja seljakih proizvoda, "Agrarno Savjetovanje", Zagreb 2. Frani, Ramona; imbrek, T (2003): Pretpostavke za ukljuivanje poljoprivrede u proces pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji u: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji (ur. Katarina Ott). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb 3. Drui, I. i drugi (2003): Hrvatski gospodarski razvoj, "Politika kultura", Zagreb 4. Tracy, M. (2000): Hrana i poljoprivreda u trnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod Tito imbrek). "MATE"d.o.o.,Zagreb 5. Withman, M. (1993): Definition of Rurality, www.nexus.edu.au/Teachstud/dexed/docs/rurality.html; (urica utini; interni prijevod na hrvatski jezik), Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Doc.dr.sc. Ivo Grgi
Broj ECTS bodova
30 14 16 -
Pozitivno ocjenjene vjebe i seminari

Pismeno Usmeno
74
AG1082
OSNOVE ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Koordinator modula
Opis modula Arhitektura kao teorija i praksa, teorija arhitekture, stvaralaki proces, kritika kao dio stvaralakog procesa, estetika, filozofija umjetnosti. Svianje i ukus, umjetnike i izvanumjetnike vrijednosti. Arhitektura i urbanizam. Uvod u problematiku oblikovanja i prikazivanja, percepcija i doivljavanje vizualnih fenomena, problemi kompozicije; vizualni mediji i prikaz u arhitekturi, znakovi, simboli, prikazi, kritika semiolokog pristupa arhitekturi. Osnovni kurs oblikovanja, Bauhaus; Gestalt psihologija, percepcija i kompozicija slike sile i naponi, sidrita, smjerovi, toke, linearne strukture, plohe, volumeni, prostorne situacije, svjetlo i sjena, boja, materijali; proporcije i mjere. Prostor, problem definicije. Montaa i superpozicija u slikama, na filmu i arhitekturi, kompleksnost i heterogeni sklopovi. Eksperimenti i istraivanja u likovnim umjetnostima; Arhitektura kao prikaz vanarhitektonskog sadraja regionalizam i postmoderna; Ingarden - vrijednost motiva i vrijednost umjetnikog rjeenja; ki. Urbana ekologija. Oblikovanje prostorne situacije na temelju teksta iz literature, uspostava i analiza prostornih odnosa. Kritike analize kao dio stvaralakog procesa. Prostoruno crtanje, crtanje nacrta s ortogonalnim projekcijama, prostorni prikazi, izrada modela, primjena boje i analiza svjetlosnih efekata. Povezivanje vanjskog i unutranjeg prostora. Cilj modula Student se kroz oblikovanje prostorne kompozicije od toaka, linearnih elemenata, ploha i volumena, uz primjenu materijala, boje i svjetla, soposobljava za kritiko promiljanje estetskih vrijednosti i za profesionalnu suradnju s arhitektima, urbanistima, dizajnerima i umjetnicima drugih disciplina. Obvezna literatura 1. Arnheim, R.: Umjetnost i vizualno opaanje 2. Focht, I.: Uvod u estetiku 3. Strii, Z.: O stanovanju Preporuena literatura 1. Ingarden, R.: Slika /Bild; aus : Untersuchungen zur Ontologie der Kunst; Doivljaj, umjetniko djelo i vrijednost / Erlebnis, Kunstwerk und Werk 2. Keller, R.: Bauen als Umweltzerstorung 3. Mc Luhan, M.: Gutenbergova galaksija 4. Venturi, R & Scott-Brown, D. & Izenour, S.: Learning from Las Vegas 5. Itten, J.: Umjetnost boje
Prof. dr.sc. Boris Morsan
Broj ECTS bodova
23
33 4
Pohaanje predavanja i vjebi te pozitivno ocijenjen rad na vjebama

Pismeno Usmeno
75
AG1083
OSNOVE BILJNE PATOLOGIJE
Koordinator modula
Opis modula Modul osnove biljne patologije daje opi pregled znanja iz glavnih podruja fitopatologije, kao grane fitomedicine. Predavanja se tematski sastoje od dijelova koji ukratko opisuju najvanije spoznaje bitne za razumijevanje problematike koja se kasnije prouava u drugim modulima o biljnim patogenima i biljnim bolestima. Definira se pojam biljnih bolesti i razlikovanje abiotskih od biotskih bolesti. Ukratko se daje povijesni pregled razvoja fitopatologije u svijetui i kod nas. Student dobiva uvid u gospodarsko znaenje i vanost biljne patologije u poljoprivredi i gospodarstvu. Upoznaje se ukratko s glavnim uzronicima abiotskih i biotskih bolesti (virusi i subviralni patogeni, bakterije i fitoplazme, gljive i pseudogljive, te parazitske vie biljke). Objanjava se proces patogeneze i karakteristike infekcije na biljkama, proces kolonizacije biljnog stanija i inkubacije, te anatomsko-fizioloke promjene u bolesnim biljkama. Takoer se upoznaje i s epidemiologijom i ekologijom biljnih bolesti i biljnih patogena, a posebno s horologijom infektivnog inokuluma biljnih patogena (anemohorija, hidrohorija, antropohorija, zoohorija, entomohorija, nematohorija i dr.). Daje se iroki pregled utjecaja ekolokih imbenika (vlaga, temperatura i dr.) na infekciju i razvoj bolesti. Detaljno se obrauje simptomatologija biljnih bolesti (nekroze, hipertoprfije, i dr.), te mehanizmi i reakcije obrane biljaka na napad biljnih patogena i razvoj bolesti (pasivni i aktivna otpornost). Na auditornim vjebama studentima e se prikazati zanimljivosti iz biljne patologije vane za razumijevanje pojedinih podruja predavanja (nomina latina i dr.), a na praktikumu e se upoznati sa tipovima simptomima biljnih bolesti, te razlikovanjem abiotskih od biotskih simptoma biljnih bolesti. Na laboratorijskim vjebama studenti e se upoznati s temeljnom fitopatolokom laboratorijskom opremom i koritenjem iste u fitopatolokoj dijagnostici. U seminarima e studenzi samostalno obraivati pojedine teme, a na terenskoj nastavi prepoznavati in vivo simptome bolesti. Cilj modula Modul osposobljuje studenta da vlada s osnovnim pojmovima iz podruja biljne patologije da bi kasnije mogao pratiti sline module u toku studija koji se bave uim disciplinama unutar fitopatologije. Obvezna literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Agrios, G., (1997):Plant pathology. Academic Press 2. Kipati, J:(1992): Opa fitopatologija. Skripta Agronomskog fakulteta u Zagrebu. 3. Odabrana poglavlja iz: Brown, J.F., Ogle,H.J., (1997): Plant pathogens and Plant diseases. APPS. 4. Odabrana poglavlja iz: Matta, A., (1996): Fondamenti di patologia vegetale. Patron. editore. Preporuena literatura 1. Lucas,A.J., Dickinson , C.H., (1998): Plant pathology and plant pathogens. Blackwell Science. 2. Strange, R.S., (2003): Introduction to Plant Pathology. John Wiley & Sons 3. Triggiano,R.N., Wiondham, M.T., Windham,A.S.,(2003): Plant Pathology: Concepts and Laboratory Exercises. CRC Press
docent Tihomir Milievi
Broj ECTS bodova
30 4 6 4 12 4
Odsluana predavanja, vjebe i seminar.

Pismeno Usmeno
76
AG1085
OSNOVE FITOMEDICINE
Koordinator modula
Opis modula Zahtjevi za visokoprinosnom, rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i ouvati. Najvei dio umjesto ovjeka odnose tetoinje, a to su tetnici, uzronici bolesti i korovi. Znanstveno podruje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina, no ona ukljuuje i druga podruja kao to su fitofarmacija, aplikacija pesticida itd. Ukupni gubici od tetoinja procjenjuju se u svijetu na 42%, u Europi na 28% a u Hrvatskoj na 29,2% potencijalnih priroda poljoprivrednih kultura. Jedini nain da se ti gubici smanje ili sprijee temeljito je poznavanje uzronika gubitaka. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije tetoinja, prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja teta i poznavanje sofisticiranih naina, metoda i mogunosti njihova suzbjanja. Pogrena ili neuinkovita zatita bilja moe dovesti do jo veih problema kao to su zagaenje okolia, nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani, tlu, vodi i dr, trovanja ljudi, ivotinja i dr, i brojnih drugih negativnih posljedica. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti e upoznati glavne tetnike, uzronike bolesti, korove i mogunosti njihova suzbijanja za snalaenje u praksi i istovremeno stei osnovna znanja za nastavak studija. Cilj modula Student e moi prepoznati glavne tetoinje poljoprivrednih kultura i osnovne metode i naine njihova suzbijanja. Studenti koji e nastaviti diplomski studij stei e temelj za nadogradnju putem specifinih modula iz zatite bilja. Obvezna literatura 1. Grupa autora, 2002: Prirunik iz zatite bilja, ZZBPRH i HDBZ, Zagreb 2. Grupa autora (svakogodinje izdanje broj 2-3): Glasilo biljne zatite, HDBZ, Zagreb 3. CD sa odabranim poglavljima iz raznih knjiga Preporuena literatura 1. Separati iz odreene tematike dobiveni od koordinatora modula 2. Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, akovec- odabrana poglavlja
Izvanredni profesor Renata Baok
Broj ECTS bodova
32 4 12 4 8
Redovito pohaanje nastave, izrada seminarskog rada

Pismeno Usmeno
77
AG1086
OSNOVE HERBOLOGIJE
Koordinator modula
Opis modula - znaaj korova u poljoprivrednoj proizvodnji, -evolucija, ekologija i biologija korova, -principe razvrstavanja korova (botanika, po ivotnom ciklusu, po biljnim zajednicama, po kulturama, po sezonskoj dinamici i sl.), -ivotni ciklus korova, -razmnoavanje, irenje, adaptacija i preivljavanje (odravanje) korova. -identifikaciju i determinaciju korova (prepoznavanje korova u mlaem i odraslom razvojnom stadiju), -odnos kulture i korova (tete i koristi od korova, prag tetnosti, kritino razdoblje zakorovljenosti i dr. odnosi), -mjere borbe protiv korova s naglaskom na kemijskim mjerama borbe (638 znakova) Cilj modula Vjetinu prepoznavanja korova u mlaem i odraslom stadiju razvoja. Znaaj za biljnu proizvodnju. Konkurentske odnose izmeu korova i kulture. Osnove mjera borbe. Stjee temelj za daljnje uenje. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi strunjaka Zavoda za herbologiju iz tematskog podruja) na CDu ili kopije 2. Odabrana poglavlja iz: Kovaevi, J. (1976): Korovi u poljoprivredi, Nakladni zavod Znanje 3. Poglavlje o korovima iz: Maceljski i sur. (2002): Prirunik iz zatite bilja, Zavod za zatitu bilja u poljprivredi i umarstvu R. Hrvatske 4. Hulina, N. (1998): Korovi, kolska knjiga, Zagreb 5. Kneevi M. (1988). Atlas korovne, ruderalne i travnjake flore. Sveuilite u Osijeku. Poljoprivredni fakultet Preporuena literatura 1. R. J. Stephens (1982): Theory and practice of weed control. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2. Zimdahl R. L. (1999): Fundamentals of Weed Science 3. preporuene internet stranice
prof. dr. sc. Zvonimir Ostoji
Broj ECTS bodova
32 10
18
Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvoenja izravne nastave.

Pismeno Usmeno
78
AG1087
OSNOVE KRAJOBRAZNOG PLANIRANJA
Koordinator modula
Opis modula U poetku studenti upoznaju dva polazina koncepta: osnove sustavske teorije i modeliranje. Materija slijedi osnovnim koracima planskog procesa. Prostorna informatika: podaci o i u prostoru, informacijski sustavi i raunarski postupci manipulacije podataka, analiza podataka, traenja opih pravila i teorija o prostoru. Strukturna analiza prostora: postojee teorije o strukturiranju prostora, mentalne (kognitivne) mape, poloaj strukturnih analiza u prostornom planiranju. Vrednovanje: o vrijednostima u prostornom planiranju, modeliranje vrijednosti, istraivanje vrijednosti. Osnove za vrednovanje u prostornom planiranju: razvojni zahtjevi i zatitni zahtjevi, privlanost i ranjivost prostora. Sektorska vrednovanja: vrednovanje u poljoprivredi, umarstvu, vodoprivredi, turistikom razvoju, prometu. Vrednovanje kulturnog krajobraza: ciljevi i postupci vrednovanja (studije vidljivosti). Cilj modula Dati osnove za (krajobrazno i zatitno) prostorno planiranje, dati studentu uvid u postupke prerade podataka u procesu planiranja prostora. Obvezna literatura 1. Lovejoy D., ed. (1979): Land Use and Landscape Planning, Leonard Hill 2. Burrough P.,A., McDonnell R.,A. (1998): Principles of Geographical Information Systems, Oxford Univ. Press 3. Lynch, K. (1972), The Image of the City, MIT Press Preporuena literatura 1. Steiner F. (1991): The Living Landscape, McGraw-Hill 2. Hanna K., C. Culpepper R., B. (1998): GIS in Site Design, John Wiley&Sons 3. Forman R., T.,T., Godron M. (1986): Landscape Ecology, John Wiley&Sons
Doc. dr. sc. Sonja Butula
Broj ECTS bodova
22
30 8
Izraeni svi seminarski radovi

Pismeno Usmeno
79
AG1088
OSNOVE OPLEMENJIVANJA DOMAIH IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Oplemenjivanje domaih ivotinja nuan je preduvjet moderne i profitabilne stoarske proizvodnje. U ovom modulu objanjena je uloga i znaaj oplemenjivanja za stoarsku proizvodnju. U kratkim crtama objanjeni su osnovni pojmovi oplemenjivanja kao i praktini prikaz izrade oplemenjivakog programa te osnovne metode oplemenjivanja (uzgoj u istoj krvi i krianja). Kombinirajui teoretske postavke i analizu uspjenih sluajeva, za svaku vrstu posebno (govedo, ovca, koza, svinja, perad, konj), objanjena je specifina organizacija oplemenjivanja, oplemenjivaki planovi, oplemenjivaki ciljevi i metode oplemenjivanja. Pri tome, posebnim je naglasak dat na specijaliziranu proizvodnju (mlijeko, meso, jaja). Pored navedenih poglavlja u ovom su modulu dati i osnovni principi, znaaj te uloga kloniranja i genetikog inenjeringa, a u obliku seminara predviena je rasprava o etikim postavkama i ogranienjima primjene kloniranja i genetikog inenjeringa u oplemenjivanju domaih ivotinja. Cilj modula Objasniti studentima vanost oplemenjivanja, upoznati ih s osnovama teorije i primjene oplemenjivanja po vrstama domaih ivotinja i informirati ih o mogunostima i znaaju primjene novih tehnologija. Obvezna literatura 1. Understanding Animal Breeding: Bourdon RM. Prentice-Hall, New Jersey, USA, 2000. 2. Animal Breeding Use of New Technologies: Kinghorn BP, Van der Werf JHJ, Ryan M. The Post Graduate Foundation in Veterinarian Science of the University of Sydney, Australia, 2000. 3. Interna skripta - kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vjebi "Oplemenjivanje domaih ivotinja" uz dodatna tekst. Autori: I. urik, M. iki, I. Juri, M. Kap, V. ubri urik, Zagreb, 2006. Preporuena literatura 1. The genetics of the cattle. Edited by Fries R, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 1999. 2. The genetics of the pig. Edited by Rothschild MF, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 2000. 3. The genetics of the sheep. Edited by Piper L, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 1997. 4. The genetics of the horse. Edited by Bowling AT, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 2000. Naziv modula:
Izvanredni profesor Ino urik
Broj ECTS bodova
48
4 8
Predavanja (80%), vjebe u praktikumu (100%) i seminar (100%)

Pismeno Usmeno
80
AG1089
OSNOVE POLJOPRIVREDNE TEHNIKE
Koordinator modula
Opis modula Osnove poljoprivredne tehnike sainjavaju slijedee tematske cjeline : I Energija u poljoprivredi daje pregled energetskih znaajki poljoprivredne proizvodnje, osnovnih oblika energije i njihove pretvorbe, mogunosti iskoritavanja obnovljivih izvora energije. II Poljoprivredni traktor obuhvaa prikaz osnovnih gradbenih dijelova traktora (motor, sustav za kretanje, prikljuivanje orua i strojeva, informacijski sustav) i njihove primarne funkcije, te osnove bilance snage i agregatiranja orua i strojeva. III Tehnika u proizvodnji bilja prikazuje opremu za obradu tla, gnojidbu, zatitu bilja i sjetvu s naglaskom na usporedbu konstrukcijskih znaajki varijanata. Oprema za etvu i berbu prikazana je shodno specifinostima glavnih grupa usjeva (strne itarice i uljana repica; kukuruz; soja i suncokret; eerna repa; krumpir). Zavrno se prikazuje oprema za unutarnji transport i uvanje zrna, korjena i gomolja navedenih usjevakultura. Cilj modula Razumijevanje temeljnih tehnikih problema i njihovog rjeavanja; te stjecanje osnovnih znanja za racionalan odabir i koritenje strojeva i orua u ratarskoj proizvodnji i opremanju gospodarstva.
izvanredni profesor Silvio Kouti
Broj ECTS bodova
36 8 4 12
Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Zimmer R. (1997). Mehanizacija u ratarstvu (. Banaj, D. Brki, S. Kouti), Poljoprivredni fakultet, Sveuilita J.J. Strossmayer, Osijek 2. Banaj . (2003). Upravljanje poljoprivrednom tehnikom (P. mrkovi), Poljoprivredni fakultet, Sveuilita J.J. Strossmayer, Osijek 3. uljat M. (1997). Poljoprivredni kombajn (J. Bari), Poljoprivredni institut Osijek 4. Maceljski M. (1992). Metode i aparati za primjenu pesticida, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Schn H. et al. (1998). Landtechnik Bauwesen, BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. I-V, ASAE, St.Joseph, Michigan, 1999. Goering C.E. (1993). Engine & Tractor Power, ASAE, St. Josepg, Michigan Stout B.A. (1989). Handbook of Energy for World Agriculture, Elsevier Applied Science, London and New York 5. Vratari M. et al (2004). Suncokret : Heliantus anuus L. Tehnika u proizvodnji suncokreta. Poljoprivredni institut, Osijek, 385-410
81
AG1090
OSNOVE POVRARSTVA
Koordinator modula
Opis modula Znaaj povra u biljnoj proizvodnji, hranidbena i ljekovita svojstva povra, tehnike razmnoavanja, izravna sjetva, uzgoj iz presadnica, vegetacijski imbenici pri uzgoju povra, imbenici fruktifikacije, tehnoloka i fizioloka zrelost, berba, dorada, transport i skladitenje. Osnovne tehnologije uzgoja, morfoloka i bioloka svojstva, rokovi uzgoja, njega, prinosi za vrste iz porodica: Alliaceae, Brassicaceae, Solanaceae, Cucurbitaceae, Fabaceae, Asteraceae, Apiaceae, Chenopodiaceae, Valerianaceae, Polygonaceae, Malvaceae, Covolvulaceae Cilj modula Mogunost voenja poljoprivrednog gospodarsva, suradnik u strunim podrujima za projektiranje hortikulturnih objekata i trajnih nasada, tehniki suradnik u znanstvenonastavnim institucijama, edukacija za daljnje usavravanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. R. Lei, J. Boroi, I. Buturac, M. usti, M. Poljak, D. Romi: POVRARSTVO, Zrinski, akovec 2002. Preporuena literatura 1. Znanstveni i struni lanci u asopisima
docent Bruno Novak
Broj ECTS bodova
34
12 4 10
Redovno pohaanje nastave, poloeni svi kolokviji iz vjebi

Pismeno Usmeno
82
AG1091
OSNOVE PROIZVODNJE KRMNOG BILJA
Koordinator modula
Opis modula Modul Osnove proizvodnje krmnoga bilja obuhvaa agrotehniku proizvodnje te upoznavanje s morfolokim i biolokim osobinama najznaajnijih krmnih biljaka koje se proizvode na oranicama (korjenastogomoljaste, itarice, jednogodinje i viegodinje krmne mahunarke, krmne kupusnjae), a koriste se za namirenje potreba s kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih vikova kao sijeno, silaa, sjenaa, te proizvodnja i koritenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Cilj modula Student svladava osnove proizvodnje i koritenja krmnog bilja na oranicama koritenjem kapaciteta i potencijala za namirenje potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom, a dijelom i koncentriranom krmom. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. iek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mikovi, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanovi, M. 1998. Lucerna. Os. otari-Pisai, K. i Kovaevi, J. 1968. Travnjaka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. otari-Pisai, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. tafa, Z. 2000. Kako postii kakvou svjeeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.
Broj ECTS bodova
12
8 2 8

Pismeno Usmeno
83
AG1092
OSNOVE STOARSTVA
Koordinator modula
Opis modula Ograniavajui imbenici vee i jeftinije proizvodnje u stoarstvu jesu nezadovoljavajui rezultati plodnosti enskih ivotinja, neodgovarajua hranidba i naini dranja po vrstama ivotinja i fazama proizvodnje. Preko programskih dijelova modula: govedarstva, svinjogojstva, ovarstva i kozarstva, peradarstva, kuniarstva i ribarstva, studenti e biti educirani o postupcima postizanja dobre plodnosti kod plotkinja i nainu proizvodnje kvalitetne krme. Stei e osnovna znanja kako primijeniti u odreenoj fazi proizvodnje i kod odreene vrste ivotinja najuinkovitiji management, uz to nia ulaganja (input) i na taj nain postii profitabilnu proizvodnju svih vrsta mlijeka i mesa, jaja i riba. Nastava e se izvoditi putem predavanja (50 sati), seminara (6 sati) i terenskih vjebi (4) sata. Cilj modula Dobivanje osnovnih znanja o govedarskoj, svinjogojskoj, ovarskoj, kozarskoj, peradarskoj, kuniarskoj i ribarskoj proizvodnji. Obvezna literatura 1. Uremovi Z. (2002). Stoarstvo (M. Uremovi, V. Pavi, B. Mio, S. Muic, Z. Janjei ), sveuilini udbenik, Agronomski fakultet, Zagreb 2. Uremovi M. I Z. (1997). Svinjogojstvo, sveuilini udbenik, Agronomski fakultet Zagreb 3. Mio B. (2005). Ovarstvo (Vesna Pavi), Hrvatska mljekarska udruga Zagreb (u tisku) 4. Mio B. (2003). Kozarstvo (Vesna Pavi ), sveuilini udbenik, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 5. Treer T. (1995). Ribarstvo (R. Safner, I. Anii, M. Lovrinov), Nakladni zavod Globus, Zagreb Preporuena literatura 1. Uremovi M. i Z. (2004). Praktino svinjogojstvo. Prirunik, Insula Ivanich, Klotar Ivani 2. Treer T. (2001). Modeli malih obiteljskih ribnjaka (R. Safner, I. Anii ), Prirunik. Hrvatski zadruni savez, Zagreb 3. Muic S. (1999). Proizvodnja kokojih jaja. Prirunik, Hrvatski zadruni savez, Zagreb 4. Whittemore Colin T. (1998). The science and Practice of Pig Production. Second Edition, Cambridge, Great Britain 5. Boatsfield G. (1996). Farm Livestock. Ipswich, Great Britain 6. Nemani J. (1995). Peradarstvo. Prirunik (. Beri ), Nakladni zavod Globus, Zagreb 7. Omren S. (1995). Kuniarstvo. Prirunik, Nakladni zavod Globus, Zagreb
redoviti profesor Boro Mio
Broj ECTS bodova
49
6 5
Pohaanje predavanja (min. 70%) i seminara

Pismeno Usmeno
84
AG1094
OSNOVE TROKOVA I KALKULACIJA U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula Namjena modula je upoznati studente s osnovama teorije trokova, managementom i ekonomikom poslovanja poslovnih sustava u agrobiznisu. Izuavat e se funkcije proizvodnje i trokova za potrebe temeljnog shvaanja izrade, analitike i primjene kalkulacija u zasnivanju, poslovanju i poveanju poslovanja razliitih poslovnih sustava u poljoprivredi s posebnim naglaskom na funkcioniranje istih u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Teorija trokova, Management malih i srednjih poduzea u poljoprivredi, Trokovi i kalkulacije u poljoprivredi. Specifinosti kalkulacija u obiteljskim gospodarstvima bit e obraene na praktinim primjerima razliitih proizvodnji za razliite kapacitete gospodarstva. Istaknut e se posebnosti povezivanja agrara i turizma u kalkulaciji dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim hrvatskim poljoprivrednim regijama. Studenti e biti obueni za samostalnu pripremu i obradu podataka potrebnih za izradu kalkulacija u bilinogojstvu, stoarstvu i preradi poljoprivrednih proizvoda, te njihovu analitiku za potrebe managementa poslovnih subjekata u poljoprivredi. Cilj modula Osnovna znanja iz teorije trokova i ekonomike poslovanja za izradu kalkulacija trokova u poljoprivredi, te ocjenu isplativosti proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima i poljoprivrednim poduzeima Obvezna literatura 1. Grgi Zoran, 2004, Trokovi i kalkulacije, interna skripta za kolegij "Teorija trokova" i "Trokovi i kalkulacije" za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. Jelavi, Ravli, Starevi, amanovi, 1993, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Zagreb 3. Tipuri D.,...,Grgi Zoran,.., (1998): Povratak na hrvatske otoke, Ministarstvo povratka i useljenitva Republike Hrvatske 4. Tipuri D., Grgi Zoran, Bilo Slavica i sur.,2001, Panonija-Razvojne mogunosti, Ministarstvo za javne radove, graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske 5. Kari, tefani, 1999, Trokovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji, Poljoprivredni fakultet, Osijek Preporuena literatura 1. Santini, 2002, Trokovi u poslovnom odluivanju 2. Koutsoyiannis,A., 1996, Moderna mikroekonomika , drugo izdanje, prijevod A. Pulji i suradnici, Zagreb: Mate 3. Grgi Zoran, V. Oi, B. aki, D.Blakovi, 2004, Teorija trokova i kalkulacije u agrobiznisu, interna skripta za kolegij "Teorija trokova" za studente agroekonomskog odsjeka Agronomskog fakulteta u Zagrebu
izvanredni profesor Zoran Grgi
Broj ECTS bodova
15 10
Nazonost 85% u predavanjima i vjebama, obveza izraenog seminara

Pismeno Usmeno
85
AG1095
OSNOVE UZGOJA AROMATINOG I LJEKOVITOG BILJA
Koordinator modula
Opis modula Modul je podijeljen u etiri programska dijela. Programski dio Ekologija i biologija aromatinog i ljekovitog bilja obrauje pojam i znaaj aromatinog i ljekovitog bilja, proizvodnju i izvoz u RH, ekoloke i antropogene imbenike kvalitete aktivnih sastojaka, osnovne morfoloke i bioloke znaajke te ekoloke uvjete uzgoja odabranih vrsta. Programski dio Biljne droge obrauje temeljne pojmove o drogama, bioloki aktivnim sastavnicama i ispitivanju kakvoe droga. Berba i dorada aromatinog i ljekovitog bilja ukljuuje osnovne naine i strojeve za berbu, doradu, preradu i suenje aromatinog i ljekovitog bilja. Tehnologija uzgoja aromatinog i ljekovitog bilja odabranih vrsta iz porodica Apiaceae, Asteraceae, Boraginaceae, Brassicaceae, Capparidaceae, Lamiaceae, Onagraceae, Rutaceae, Scrophulariaceae, Valerianaceae obrauje gospodarske znaajke, sortiment, rokove i tehnologije uzgoja, mjere njege usjeva, tehnoloku i fizioloku zrelost, prinose. Cilj modula Student postie osnovna znanja o procesu proizvodnje aromatinog i ljekovitog bilja na poljoprivrednom gospodarstvu ili u dionikom drutvu. Stjee predznanja za usavravanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. ilje I., Grozdani ., Grgesina I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. kolska knjiga, Zagreb, 1992. 2. uti I. 2004. Uzgoj aromatinog i ljekovitog bilja. Prirunik za predavanja, CD-verzija 3. uti I. 2004. Pregled odabranih vrsta aromatinog i ljekovitog bilja prema biljnom dijelu kao cilju uzgoja; Morfologija sjemena aromatinog i ljekovitog bilja; Morfoloki opis odabranih vrsta aromatinog i ljekovitog bilja u fazi kotiledonih i prvih pravih listova. Prirunik za vjebe, CD-verzija Preporuena literatura 1. Hornok L.: Cultivation and processing of medicinal plants. John Wiley & Sons, Chichester, 1992. 2. Schafner W., Hfelfinger B., Ernst B,: Ljekovito bilje, kompendij. Leo-commerce, Rijeka, 1999. 3. znanstveni i struni lanci iz domene modula, objavljeni u asopisima i elektronskim medijima 4. diplomski radovi iz domene modula
Docent Ivanka uti
Broj ECTS bodova
16
10 4
Kolokviji iz poznavanja odabranih vrsta aromatinog i ljekovitog bilja prema: biljnom dijelu kao cilju uzgoja, sjemenu i morfolokim razlikama u fazi kotiledonskih listova. Izrada herbarija aromatinog i ljekovitog bilja. Redovitost pohaanja nastave
Pismeno Usmeno
86
AG1096
OSNOVE UZGOJA DRVENASTIH KULTURA
Koordinator modula
Opis modula Obradit e se poglavlja: sistematika i podrijetlo drvenastih kultura, biologija, osnivanje i ureenje proizvodnog prostora i sadnja, rezidba i uzgojni oblici, sustavi uzdravanja tla i navodnjavanje, ekologija, gnojidba i ishrana, sustavi razmnoavanja i rasadnik, berba. Identifikacija, nomenklatura i klasifikacija dendrolokih ukrasnih svojti; Morfoloka, uzgojna i ukrasna svojstva najvanijih ukrasnih drvenastih vrsta; Karakteristike rasadniarske proizvodnje, generativnog i vegetativnog razmnoavnja najznaajnijih ukrasnih dendrolokih vrsta. Cilj modula Stjecanje znanja o osnovnim morfolokim i uzgojnim karakteristikama najvanijih rodova odnosno vrsta drvenastih i ukrasnih vrsta potrebnih za razumijevanje ostalih modula iz domene drvenastih kultura Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Buri D.P. (1979). Vinogradarstvo I i II, Radniki univerzitet R. irpanov, Novi Sad Miroevi N. (1996). Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb ili . (1990). Ukrasno drvee i grmlje. Svjetlost, Sarajevo tampar K. (1966). Ope voarstvo, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (odabrana poglavlja) Stankovi D. M. Opte voarstvo, III deo, Minerva, Subotica - Beograd
izvanredni profesor Bernard Kozina
Broj ECTS bodova
33 1 6 4 16
Redovito pohaanje nastave, seminarski rad

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Licul R. (1993). Praktino vinogradarstvo i vinarstvo (D. Premui), Nakladni zavod Znanje, Zagreb 2. Miljkovi I. (1991). Suvremeno voarstvo (opi dio), Znanje, Zagreb 3. Westwood M. N. (1995). Temperate-zone pomology, physiology and culture, Third edition, Timber Press, Portland, Oregon 4. Allen J. Coombes. (1992). Trees. Dorling Kindersley, London 5. Roger Pillips i Martyn Rix. (1989). Shrubs. Random House, New York.
87
AG1097
PARKOVNA DENDROLOGIJA I
Koordinator modula
Opis modula Modul e se sastojati od sljedeih osnovnih jedinica: Taksonomija dendrolokih ukrasnih svojti: identifikacija, nomenklatura i klasifikacija; Funkcija i znaaj zelenila u urbanim, industrijskim, turistikim i ruralnim zonama; Morfoloke i ukrasne osobine ukrasnih drvenastih vrsta (korijen, deblo, kronja, kora, list, cvijet/cvat, plod); Autohtone i alohtone ukrasne dendroloke vrste za kontinentalno podruje Hrvatske (vrste, specifinosti, primjeri); Mediteranske, tropske i suptropske ukrasne dendroloke vrste (vrste, specifinosti, prilagodbe, otpornost na suu i niske temperature; introdukcija egzotinih vrsta u urbani krajobraz; podjela jadranske obale na zone, primjeri po zonama); Soliteri, drvoredi, ive ograde, penjaice i povijue, pokrivai tla, kamenjare: vrste (morfoloke i uzgojne karakteristike, primjena u urbanom krajobrazu); Rasadnici (podjela, podizanje, organizacija); Karakteristike generativnog i vegetativnog razmnoavanja najznaajnijih rodova ukrasnih dendrolokih vrsta. Cilj modula Cilj modula je da student stekne znanja o morfolokim, uzgojnim i ukrasnim osobinama autohtonih i alohtonih drvenastih ukrasnih vrsta, mogunosti njihove primjene u urbanom krajobrazu te specifinosti primjene u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske. Obvezna literatura 1. ili, . (1983): Atlas drvea i grmlja. Svjetlost, Sarajevo 2. ili, . (1990): Ukrasno drvee i grmlje. Svjetlost, Sarajevo 3. Macdonald, B. (2002) : Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. Timber Press, Portland. Preporuena literatura 1. Coombes, A.J. (1992): Trees. Dorling Kindersley, London 2. Pillips, R., Rix, M. (1989): Shrubs. Random House, New York 3. Dirr, M. A. (1998): Manual of Woody Lanscape Plants. Stipes Publishing, Champaign.
doc. dr. sc. Ksenija Karlovi
Broj ECTS bodova
30
4 16 10
Prisustvovanje na vjebama, predani seminarski radovi.

Pismeno Usmeno
88
AG1099
PELARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Uvodno se obrauje poznavanje specifinosti biologije, fiziologije i anatomije pele medarice. Tehnologija pelarenja e se obraditi na predavanjima i vjebama. Vjebe se izvode na fakultetskom pokualitu. Uzgoj i selekcija se obrauje u teoretskoj i praktinoj nastavi. Osim direktnih pelinjih proizvoda kao to su med, pelud propolis, vosak matina mlije, obuhvaene e biti i indirektne koristi u opraivanju kultiviranog i samoniklog bilja. Obuhvaene su glavne pelinje pae u Hrvatskoj i svijetu i njihova regionalna rasprostranjenost. Studenti e biti upoznati sa osnovama bolesti, tetnika, neprijatelja pela i znakovima trovanja. Vjebama je obuhvaen proljetni pregled pelinje zajednice, razvoj, formiranje nove zajednice, vrcanje meda i proizvodnja propolisa, peluda i voska. U okviru terenske nastave predviena je posjeta profesionalnom pelaru i tvrtki za obradu meda. Cilj modula stjecanje temeljnih znanja i vjetina u obavljanju struke Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Katalini, J., i suradnici 1978, Pelarstvo, Znanje Zagreb Markovi, J., i suradnici 1994 Poeci uspjenog pelarenja, PIP Zagreb Sulimanovi, ., i suradnici 1993 Temelji suvremenog pelarenja PIP Zagreb Sulimanovi, ., i suradnici 1995 Prepoznavanje i suzbijanje pelinjih bolesti PIP Zagreb
Redoviti profesor Nikola Kezi
Broj ECTS bodova
30
27 3
Pohaanje predavanja, vjebi i terenskih vjebi

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. asopis Hrvatska pela, Hrvatski pelarski savez 2. Graham, M.J. i suradnici 1993. The hive and hony bee Dadant and sons Hamilton, Illinois 3. Devillers, J., and Pham Delague, M.H. 2002 Honey bees: Estimating the evironmetal imapcet of chemicals, Taylor and Francis, Lonodon and New York 4. Anatomy and Dissection of the Honeybee, Dade, International Bee Research Association, London, 1977. 5. Free, B. John, Insect pollination of Crops, Academic press, London. 1993.
89
AG1100
PEDOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Tlo je najvaniji edafski imbenik, stoga je nuno da studenti sva etiri preddiplomska studija se upoznaju s osnovnim fizikalnim, kemijskim i biolokim svojstvima koji su temelj biljne proizvodnje. Upoznat e se s osnovnim principima geneze tla-imbenicima tvorbe i pedogenetskim procesima, te morfologijom kao rezultantom procesa pedogeneze. Upoznat e se s osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tala, te najrasprostranjenijim tipovima tala u Hrvatskoj. Kroz terenske i laboratorijske vjebe studenti e ovladati vjetinama naina istraivanja tla i odreivanja pojedinih svojstava. Kroz seminarski rad to e dokazati. Cilj modula Studenti e stei osnovna znanja o morfolokim fizikalnim, kemijskim i biolokim svojstvima tla, grai tla i plodnosti tla, te rasprostranjenju glavnih tipova tala u Hrvatskoj. Obvezna literatura 1. kori A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 2. kori A. (1991): Sastav i svojstva tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 3. kori A. (1985): Prirunik za pedoloka istraivanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. N.C. Brady, W.R. Ray (2002): The nature and Properties of Soil, New Yersy E. Mckenhausen (1994): Die bodenkunde, Frankfurt/Meine M. iri (1987): Pedologija, Sarajevo M. Anti, V. Avdalovi, N. Jovi (1986): Pedologija, Beograd Bogunovi, M. (1994): Pedoloko kartiranje, Zavod za pedologiju (skripta)
Docent Aleksandra Bensa
Broj ECTS bodova
Predavanja Laboratorijske vjebe Seminar Terenske vjebe Ispiti

36 15 1 5 4
Pohaanje predavanja, obavljene terenske i laboratorijske vjebe, te izraeni seminar

Pismeno Usmeno
90
AG1101
PEDOLOGIJA KRAJOBRAZA
Koordinator modula
Opis modula Pedologija je prirodoznanstvena disciplina u okviru koje se prouava tlo - jedan od najvanijih i nezamijenjivih prirodnih resursa. Tlo je vaan element krajobrazne arhitekture te je stoga nuno da se studenti preddiplomskog studija Krajobrazna arhitektura upoznaju sa osnovnim znanostima o tlu. U okviru ovog modula kroz predavanja, studenti e stei bitna saznanja o postanku tla, o osnovnim fizikalnim, kemijskim i biolokim svojstvima tla, o mineralnoj i organskoj tvari tla, o vodi i zraku tla, o toplinskim svojstvima tla, zatim o osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tla. Kroz terenske i laboratorijske vjebe studenti e ovladati vjetinama naina istraivanja tla i dolaenja do kvalitativnih i kvantitativnih podataka o tlu. Kroz seminarski rad detaljno e se upoznati sa nainima obrade i interpretacije rezultata terenskih i laboratorijskih istraivanja. Cilj modula Da studenti steknu aktivna znanja o postanku, o osnovnim svojstvima tla, grai i plodnosti tla, o osnovnim principima klasifikacija, te utjecaja pedolokog pokrova na oblikovanje i vrednovanje krajobraza.
prof. dr. sc. Stjepan Husnjak
Broj ECTS bodova

34 14 6 6
Pohaanje predvanja, obavljene terenske i laboratorijske vjebe te izraeni seminar

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. kori A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 2. kori A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 3. kori A. (1985): Prirunik za pedoloka istraivanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 4. Husnjak, S., Vidaek, ., (1994): Hidropedologija interna skripta; Zavod za pedologiju AF, Zagreb Preporuena literatura 1. Bogunovi M. (1994): Pedoloko kartiranje (radni materijal za skriptu), Zavod za pedologiju AF, Zagreb 2. Martinovi J. ( 1997): Tloznanstvo u zatiti okolia. Dravna uprava za zatitu okolia 3 Martinovi J. (2000 ): Tla u Hrvatskoj. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia 4 FAO (1990): FAO UNESCO Soil Map of the World. Revised Legend, Rome. 5. FAO (1998): World reference base for soil resources. World soil resources reports. FAO, ISRIC, ISSS, Rome, 6. Husnjak (1994): Program i metodologija izvoenja terenskih i laboratorijskih vjebe iz hidropedologije radni materijali za praktikum; Zavod za pedologiju Agronomski fakultet, Zagreb
91
AG1102
Koordinator modula
Prof. dr. sc. Milan Mesi
Broj ECTS bodova
40 12 3 5
Pohaanje nastave i vjebi s maksimalno 4 izostanka od toga s vjebi najvie 2 i izraen seminarski rad.
Pismeno Usmeno
92
AG1103
POLJOPRIVREDNE MELIORACIJE
Koordinator modula
Opis modula Modul je podijeljen u pet tematskih cjelina. U prvoj tematskoj cjelini studenti e stei osnovna znanja iz podruja praktine (nie) geodezije i izmjere zemljita. U drugoj tematskoj cjelini upoznati e se s osnovama hidrolokih i hidraulikih zakonitosti bitnih u odvodnji i navodnjavanju poljoprivrednih povrina (tala). Osnove hidropedologije s teitem na kretanje vode u tlu studenti e sluati u treoj tematskoj cjelini. etvrta tematska cjelina obrauje ire podruje vezano za probleme suvinih voda na poljoprivrednim povrinama (tlima), potrebe i mogunosti njihovog rjeavanja adekvatnim hidrotehnikim sustavima odvodnje. S problematikom nedostatka vode u tlu pri uzgoju poljoprivrednih kultura, njenom umjetnom dovoenju i doziranju putem odgovarajuih metoda i sustava navodnjavanja, studenti e se upoznati u petoj tematskoj cjelini. Nastava na modulu Poljoprivredne melioracije izvoditi e se u obliku predavanja (P), te vjebi na terenu (T) i praktikumu (PK). Cilj modula Cilj je modula da studenti steknu osnovna znanja iz ireg podruja poljoprivrednih melioracija bitnih za nastavak studiranja na veem broju diplomskih studija i/ili u neposrednoj poljoprivrednoj struci. Obvezna literatura 1. avlek, E. (1992): Osnove hidrologije, Geodetski fakultet Zagreb. 2. avlek, E. (1985): Hidraulika, Geodetski fakultet Zagreb. 3. Tomi, F., Petoi, D. (1987): Poljoprivredne melioracije (interna skripta), Zavod za melioracije. 4. Tomi, F., Petoi, D. (2003): Rjeavanje problema unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Prirunik za hidrotehnike melioracije, III. kolo, knjiga 1, GF Sveuilita u Rijeci, Rijeka. 5. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I. kolo, Odvodnjavanje: knjige 2. (1984). 3. (1985), 4. (1987) i 5. (1989). 6. Tomi, F. (1988): Navodnjavanje, Savez poljoprivrednih inenjera i tehniara RH, FPZ, Zagreb. 7. Romi, D. (2004): Navodnjavanje povra. (U knjizi) Lei, R., Boroi, J., Herak usti, M., Poljak, M., Romi, D., Povrarstvo. Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Zrinski. 8. Romi, D. (2005): Navodnjavanje u odrivoj poljoprivredi. Prirunik za hidrotehnike melioracije. II. kolo, Navodnjavanje, knjiga 9 (u tisku) 9. imuni, I. (2000): Ureivanje voda (interna skripta), AFZ, Zavod za melioracije, Zagreb. Preporuena literatura 1. Engelsman, R. (1984): Dreinleitung Fr Landbau, Ingenuerbau und Landschaftsbau, Berlin. 2. Thomasson, A. J., Mackney, D., Trafford, B.D., Walpole, R.A. (1975): Soils and Field Drainage, Herpenden. 3. Drenaa u poljoprivredi (1984): (prijevod s francuskog). FPZ, Zagreb. 4. Tomi, F., Romi, D. (1999): Mehanizacija i oprema za lokalizirano natapanje. Prirunik za hidrotehnike melioracije. II. kolo, Navodnjavanje, knjiga 7, GF Sveuilita u Rijeci, Rijeka.
Redoviti profesor Dragutin Petoi
Broj ECTS bodova

36 20 4
Pohaanje predavanja i vjebi, izrada programa

Pismeno Usmeno
93
AG1105
POSLOVNA STATISTIKA I
Koordinator modula
Opis modula Modul obuhvaa temelje deskriptivne i inferencijalne statistike. Pri izboru gradiva i primjera vodilo se rauna o specifinom kontekstu agroekonomske struke. Dio o deskriptivnoj statistici obuhvaa materijale o tipovima podataka, njihovoj organizaciji, prezentaciji i interpretaciji, skalama mjerenja i numerikim deskriptivnim pokazateljima. Posebna se pozornost poklanja razvoju statistike pismenosti i ope kulture pri interpretaciji statistikih pokazatelja. U kratkom dijelu o osnovama teorije vjerojatnosti izlau se elementi nuni za razumijevanje sloenijih koncepata. Uvode se i opisuju pojmovi diskretne i kontinuirane sluajne varijable i njihove raspodjele. Ostatak modula posveen je inferencijalnoj statistici procjenama oekivanja i vjerojatnosti i testiranju hipoteza o njima. Cilj modula Stjecanje statistike ope kulture te statistikih znanja i vjetina primjenjivih u analizi i rjeavanju statistikih problema iz prakse u agroekonomskoj struci. Obvezna literatura 1. P.S. Mann, Statistics for Bussines and Economics, J. Wiley, N.Y., 1995. 2. I. oi, Zbirka zadataka iz statistike, Mikrorad i Ekonomski fakultet, Zagreb, 1998. 3. L. Kazmier, Schaum's Easy Outline of Business Statistics, McGraw-Hill, N.Y., 2003. Preporuena literatura 1. B. Petz, Statistika za nematematiare, kolska knjiga, Zagreb, 2. D. Huff, How to lie with statistics, WW Norton, N.Y. 1993
docent Biserka Kolarec
Broj ECTS bodova
20 20 20

Pismeno Usmeno
94
AG1106
POVIJEST POLJOPRIVREDE
Koordinator modula
Opis modula Poeci poljoprivrede u Svijetu. irenje poljoprivrede iz podruja Plodnog polumjeseca Neolitska revolucija. Neolitizacija Hrvatske i Europe- linearno vrpasta kultura. Razvoj poljoprivredne proizvodnje od neolitika do bakrenog doba. Od badelske, vuedolske do beker kulture. Domestikacija konja i razvoj u stepi. Poljoprivreda Perzijskog carstva. Razvoj poljoprivrede Kelta i Grke te njihov utjecaj na podruju Hrvatske. Agrarni sustav Rima. Razvoj feudalnih odnosa. Poljoprivreda ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj. Od srednjeg vijeka do ukidanja kmetstva na podruju Hrvatske. Od 1848-1917. Razvoj poljoprivrednog kolstva u Hrvatskoj. Poljoprivredni razvoj za trajanja Jugoslavije. Poljoprivreda u Hrvatskoj od 1991. Globalizacija poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivreda EU. Obvezna literatura 1. I.Juri, B.tancl, (1988), Hrvatska -poljoprivreda, stoarstvo Enciklopedija Jugoslavije (svezak 5) Leksikografski zavod Zagreb, st.264-271.. Preporuena literatura 1. Batovi, ., (1979), Jadranska zona. U Praistoriji jugoslovenskih zemalja, II. Neolitsko doba, str. 473-634, Svijetlost, Sarajevo. 2. Minichreiter, K, (1992), Starevaka kultura u sjevernoj Hrvatskoj; Arheoloki zavod Filozofskog fakulteta, Sveuilita u Zagreb - Zagreb. 3. Juri I, Bogunovi, M, iki, M, Balen J, (2001), Znaajke poljoprivredne proizvodnje u naseljima starevake kulture na prostoru izmeu Vinkovaca i Slavonskog Broda u Hrvatskoj, Drutvena istraivanja. vol. 9, br. 46 (2-3), str. 347365. 4. Teak-Gregl T, (1993), Kultura linearnotrakaste keramike u sredinjoj Hrvatskoj . Disertacije i monografije. Arheoloki zavod Fiziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. 5. Juri I., (2002), Poeci poljoprivredne proizvodnje na hrvatskom povijesnom podruju. Agriculturae conspectus scientificus Vol.67(4), str. 181-193. 6. Forenbaher, S., (1999), The Earliest Islanders of the Eastern Adriatic, Collegium Antropologium, 23, 2; 521-530. 7. Juri I., (2003), Genetiko podrijetlo Hrvata, Etnogeneza i genetika otkria. Vlastita autorska naklada, Zagreb. 8. Dimitrijevi, S., Teak - Gregl, T., Majnari - Pandi, N., (1998), Prapovijest, Naprijed Zagreb. 9. Rendi - Mioevi, D, (1989), Iliri i antiki svijet, Knjievni krug, Split, str. 926. 10. Sui M, (1996), Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Arheoloki muzej Zadar - Zadar. 11. Wilkes J.((2001), Iliri. Laus, Split. 12. Matijai R.(1998), Gospodarstvo antike Istre, Zaviajna naklada akan Juri, Pula. 13. Starac, A, (1999), Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I. Monografije i katalozi 10/I Arheoloki muzej Istre, Pula. 14. Herodot (2000), Povijest, Matica hrvatska, Zagreb. 15. Bloch M, (2001), Feudalno drutvo, Golden, Marketing, Zagreb. 16. Adamek J, (1980), Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII. stoljea. Sveuilina naknada Liber - Zagreb, str. 853. 17. Laszowski E.(1995) Povijest plemenite opine Turopolja. Glasnik Turopolja Plemenita opina turopoljska, Velika Gorica (Pretisak izdanja iz 1910. godine). 18. Raukar, T, (1997), Hrvatsko srednjovjekovlje. kolska knjiga, Zagreb, str. 620. 19. Stipeti V. (2001). Povijest hrvatske ekonomske misli, Golden marketing, Zagreb. 20. Juri I, tancl B, (1988), Hrvatsko-stoarstvo, Enciklopedija Jugoslavije (svezak 5), str. 264271. 21. Relkovi JS, (1796), Kuchnik, U Osiku Slovih Ivana Martina Divalt privilegiratog Knjigotlica. U Privlaki, 1989. 22. Brojni autori, (1996), Prirodoslovlje i njegova primjena. Znanost u Hrvata, br. 2, strana 495515. 23. Husinec R., Deli P. (1995), Gospodarsko i umarsko uilite u Krievcima. Ogranak Matice Hrvatske, Krievci. 24. Spomenica Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveuilita u Zagrebu 1979/80-1989/90, ur. F.atovi, Zagreb, 1990.
Docent Alen Didi
Broj ECTS bodova
48
8 4
Pohaanje nastave i vjebi

Pismeno Usmeno
Cilj modula Polaznici bi se trebali informirati o povijesti poljoprivrede i spoznati tijek razvoja tehnologija, genetikog mijenjanja ivotinja i bilja i znaenja znanosti kroz povijest. Studenti biraju seminarsku radnju predaju ju napisanu i obrazlau na usmenom ispitu. Koriste literaturu iz popisa preporuene literature ovisno o izabranom seminaru:
95
AG1107
POVIJEST UMJETNOSTI
Koordinator modula
Opis modula U kolegiju se student upoznaje s najznaajnijim spomenicima i stvaraocima, te sa osnovnim stilskim i razvojnim pravcima europske i mediteranske umjetnike batine u razdoblju od prethistorije do najnovijeg doba. Pri tome se upoznaje ne samo sa specifinostima pojedinog razdoblja, odnosno likovne vrste nego se za razumijevanje njihovih odlika ukazuje na temeljne prostorne, povijesne, odnosno ideoloke (religijske, politike, filozofske) pretpostavke nastanka, trajanja i/ili preobrazbe u kraem ili duem vremenskom razdoblju. Posebna se panja posveuje interpretacijama specifinih likovnih svojstava umjetnikih djela s formalno-stilskog aspekta, poglavito onih u arhitekturi i prostornom oblikovanju openito (vrtna i pejzana arhitektura, i urbanizam). Poseban naglasak se stavlja na ona razdoblja koja su za formiranje europske kulture znaajna ( Klasina umjetnost i formiranje umjetnosti Zapada od 9. st. do 13. st., Umjetnost ranog humanizma i Novog vijeka od 14.-16.st., Umjetnosti modernog doba19. i 20.st.). Cilj modula Student stjee dobro poznavanje osnovnih umjetnikih razdoblja, najznaajnijih spomenika i njihovih stvaraoca, prvenstveno s obzirom na njihovu povijesno-umjetniku ulogu i znaaj. Ovladava osnovama strune terminologije i metodologije, te je sposoban prepoznati i osnovnom stilskom analizom razlikovati, sistematizirati i klasificirati najznaajnije spomenike arhitekture, skulpture i slikarstva. Obvezna literatura 1. Janson, H. W., Janson, A.F. (2003): Povijest umjetnosti. Stanek.d.o.o., Varadin 2. Umjetnost u slici, (vie autora), Otokar Kerovani, Rijeka, 1982, (samo za slikovni materijal!) 3. Panofsky, E. (1971): Povijest umjetnosti kao humanistika disciplina, u: ivot umjetnosti, br. 13, Zagreb Preporuena literatura 1. Clark, K. (1987): Civilizacija. Mladost, Zagreb 2. Clark, K. (1961): Priroda u umjetnosti. Mladost, Zagreb 3. Mueller, W., Vogel, G. (1999-2000) ATLAS ARHITEKTURE, vol. I- II, Golden Marketing, Zagreb 4. Kostof, S. (1995): A history of architecture : settings and rituals. Oxford University Press, New York, 5. (ur.) Belting, Dilly, Kemp, Sauerlnder, Warnke (2005): Uvod u povijest umjetnosti. Fraktura, Zagreb
prof. dr. sc. Miljenko Jurkovi
Broj ECTS bodova
Predavanja Seminar
50 10
Redovno pohaanje nastave te poloen kolokvij u 8 tjednu predavanja

Pismeno Usmeno
96
AG1108
PREDIKATNA,PJENUAVA I SPECIJALNA VINA
Koordinator modula
Opis modula Sluanjem ovog modula studentima e biti dostupna suvremena znanja o predikaktnim, pjenuavim i specijalnim vinima te njihovoj proizvodnji. Studenti e aktivno sudjelovati u pripremi groa u vinogradu za proizvodnju predikatnih vina pa sve do njihove degustacije
6
Doc.dr. Ana Jeromel
Broj ECTS bodova
Cilj modula Teoretsko i praktino obrazovanje na podruju predikatnih, pjenuavih i specijalnih vina koje treba omoguiti samostalnu primjenu steenih suvremenih znanja. Obvezna literatura 1. M. Zorii: Podrumarstvo, Nakladni Zavod Globus, Zagreb, 1996 2. I. Sokoli Prvi vinogradarsko vinarski leksikon, Novi vinodoliski, 1998 3. P. Ribereau-Gayon et al Handbook of enology, vol 1, John Willey & sons 1999 Preporuena literatura 1. Wurdig, Woller Chemie des weines, Ulmer, 1989
30
26

Pismeno Usmeno
97
AG1109
PRERADA MLIJEKA NA OPG
Koordinator modula
Opis modula U uvodnom dijelu biti e govora o specifinostima i prednostima prerade mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u Hrvatskoj i Europi. Slijedea cjelina odnosi se na zakonsku regulativu u Hrvatskoj i Europi o uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za preradu mlijeka na OPG. Slijede osnove senzorskog ocjenjivanje i kontrola kemijske i mikrobioloke kakvoe mlijenih proizvoda s OPG. Teoretski dio obuhvatiti e poznate svjetske sireve koji se proizvode na gospodarstvima (on farm/home made cheeses). Autohtoni sirevi Hrvatske: osobine i tehnologija slijedea je cjelina na koju se nadovezuju najee pogreke u proizvodnji sira na OPG. Praktine terenske vjebe izvodit e se iz podruja tehnologije proizvodnje Tounjskog, Krkog, Pakog, Kuhanog sira, sira kripavca na razliitim gospodarstvima Like, te otoka Paga i Krka. Terenske vjebe iz proizvodnja svjeeg sira, vrhnja i maslaca provodit e se na gospodarstvima okolice Zagreba i Zagorja.. Naini prodaje mlijenih proizvoda s OPG je cjelina kojom se zaokruuje znanje iz podruja proizvodnje i prerade mlijeka na OPG. Cilj modula Struno-tehnoloko voenje mlijene farme i pogona manjeg kapaciteta za preradu mlijeka na OPG. Savjetodavni rad s proizvoaima tradicionalnih mlijenih proizvoda. Obvezna literatura 1. Kalit, S. (2001.): Kakvoa autohtonih sireva i sustav kontrole. U: Tree savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Zagreb, 22. 23. listopad 2001., 8-13. 2. Luka Havranek, J. (1995.): Autohtoni sirevi Hrvatske. Mljekarstvo, 19-37. 3. Pravilniku o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (2003.): Narodne novine broj 149 od 15. rujna. 4. Chapman, H.R., Sharpe, M.E. (1985.): Microbiology of cheese. U: Dairy Microbiology, The Microbiology of Milk Products. Volume 1 (Ed. by R.K. Robinson). Elsevier Applied Science Publishers, London and New York, 157-243. 5. Kalit, S. (2003): Najee pogreke u tehnologiji proizvodnje autohtonih sireva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). U: Peto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Opatija, 9. i 10. listopad 2003., 63-73. Preporuena literatura 1. Prpi, Z., Kalit, S., Havranek, L.J., timac, M., Jerkovi, S. (2003): Krki sir. Mljekarstvo, 53, 175-194. 2. Harbutt, J. (2000.): Sirevi svijeta. U: Svjetska enciklopedija sireva, 14-150. 3. Luka, J. (1989.): Tounjski sir prilog poznavanju autohtonih mlijenih proizvoda Hrvatske. Doktorska disertacija. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuilita u Zagrebu.
Izvanredni profesor Samir Kalit
Broj ECTS bodova
24 8 0 4 12 12
Odsluane auditorne, laboratorijske vjebe, vjebe u praktikumu, terenska nastava i izraen i prezentiran seminar.
Pismeno Usmeno
98
AG1110
PRERADA VOA I POVRA
Koordinator modula
Opis modula Modul obuhvaa analizu kvalitete tehnoloki dospjele sirovine u svjeem stanju preko mehanikog i osnovnog kemijskog sastava. Pregled osnovnih uzronika kvarenja svjee sirovine i preraevina(bakterije, kvasci i plijesni), kako bi se lake izabrao postupak prerade. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat e se osnovni parametri za postupke unitavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura(hlaenje i zamrzavanje) i postupkom suenja, dodatkom poveane koncentracija eera za vone preraevine(dem, pekmez, marmelada, kompot) odnosno soli i kiseline za povre(kisele i marinirane preraevine), te bioloko konzerviranje. Definiranje polupreraevina(pulpa, mark) i aditiva(E-brojevi) za voe i povre. Definiranje i kvaliteta pomonih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda, sredstva za zaslaivanje, zakiseljavanje i konzervansi). Ambalaa(uporabna i dekorativna, ekoloki prihvatljiva) te skladitenje i transport preraevina. Upoznat e se s vaeim normativima. Navedena problematika e se praktino obraditi kroz laboratorijske i terenske vjebe. Cilj modula Upoznavanje s osnovama kvalitete voa i povra, nainima prerade, te vaeim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraivakog rada na novim vonim i povrtnim vrstama odnosno sortama. Obvezna literatura 1. Mircea E.Dauthy:Fruit and vegetable processing,FAO AGRI.SER. BULL. No. 119, Roma 1995. 2. Barrett, D.M.;Somogyi, L.P.;Ramaswamj,H.S.:Processing fruits:Science and Technology,CRC PrILIc,2004. 3. Durakovi,S.:Moderna mikrobiologija namirnica,Kugletr,2002. 4. Lovri,T.;Piliota,V.:Konzerviranje i prerada voa i povra,Nakladni zavod Globus,1994. 5. Lovri,T.:Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog ininjerstva,HINUS,2003. Preporuena literatura 1. Jongen, Wim:Fruit and Vegetable processing:Improving Quality,CRC PrILIc,2000. 2. Robinson,R.K.;Batt,C.A.;Patel,P.D.:Encyclopedija of Food Microbiology,Vol.1-3,Academic Press,2000. 3. Belitz,H.D.;Grosch,W.:Food Chemistry,Springer,1999.
Prof. dr. sc. Nadica Dobrievi
Broj ECTS bodova
28 20 4 4
Odsluana predavanja, vjebe, seminar i poloen kolokvij.

Pismeno Usmeno
99
AG1111
PRIMJENA UKRASNOG BILJA
Koordinator modula
Opis modula Primjena ukrasnog bilja kroz povijest + filozofija. Biljni materijal u formalnoj i neformalnoj sadnji. Biljni materijal u slikarstvu, Monetov vrt. Habitus, tekstura, boja ukrasnog bilja. Praenje fenolokih karakteristika biljnog materijala kroz smjenu godinjih doba. Primjena ukrasnih vrsta prema klimatskim prilikama RH. Brzorastue i spororastue vrste. Tolerantnost na sjenu, potrebe za vodom i ostali ekoloki imbenici Cilj modula Upoznavanje studenata s primjenom biljnog materijala u prolosti i danas. Osvrt na habitus, teksturu i boju biljnog materijala. Praenje promjena ukrasnog bilja kroz izmjenu godinjih doba. Obvezna literatura 1. Stuart D., (2002): The Plants that shaped our Gardens, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts 2. Strong R., (2000): Gardens through the Ages (1420 1940), Roy Strong, Conran Octopus Limited, London 3. Boisset C., (1994): The Garden Source Book, Michaell Baezley, London 4. Germ T., (2002): Simbolika cvijea, Mozaik knjiga, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Williams P., (2002): Garden Colour Palette, Conran Octopus Limited Tovah M., (1999): A Heritage of Flowers, Gaia Books Limited, London Plumtre J., (1998): Classic Planting, Ward Lock, London Bisgrove R., (1988): Gertrude Jeckylls Color Shemes for the Flower Garden
Doc.dr.sc. Nikolaja Kravanja
Broj ECTS bodova
30 0 0 15 10 5
Sudjelovanje na vjebama i izrada seminarskih radova

Pismeno Usmeno
100
AG1112
PRIMJENJENA HERBOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Principi suzbijanja korova u viegodinjim kulturama (Korovna flora, tete od korova, kompeticijski odnosi viegodinjih kultura i korova u mladom i etabliranom nasadu, naini odravanja tla u viegodinjim kulturama, prednosti i nedostaci pojedinih naina odravanja tla, osnove kemijskog suzbijanja korova u drvenastim kulturama, specifinosti primjene herbicida u mladim i etabliranim viegodinjim nasadima). Principi suzbijanja korova u povrtnim kulturama (Kompeticijski odnos kulture i korova, suzbijanje korova u odnosu na tehnologiju uzgoja, nekemijske mjere borbe protiv korova, kemijske mjere borbe protiv korova,.suzbijanje korova prema skupinama povrtnih kultura). Principi suzbijanja korova u ratarskim kulturama (specifinosti korovne flore i suzbijanje korova u strnim itaricama, specifinosti korovne flore kukuruza i suzbijanje korova, specifinosti korovne flore suncokreta, soje i uljane repice i mjere suzbijanja korova, suzbijanje korova u eernoj repi i krumpiru). Utvrivanje kritinog razdoblja zakorovljenosti. Viekratna primjena smanjenih dozacija herbicida. Principi suzbijanja korova u krmnom i industrijskom bilju i na nepoljoprivrednim povrinama. Cilj modula Student stjee znanje i vjetinu osnovnih spoznaja o mjerama suzbijanja korova u pojedinim kulturama ili grupama kultura. Takoer stjee temelje za daljnje uenje i specijalizaciju u istom podruju. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi strunjaka Zavoda za herbologiju) 2. Odabrana poglavlja iz: Hance R. J., Holly K. (1990). Weed Control Handbook: Principles. Blackwell Scientific Publications 3. Maceljski i sur. (2004). Pregled sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj. Glasilo biljne zatite, 23 4. Maceljski M. i sur. (2002): Prirunik iz zatite bilja, Zavod za zatitu bilja u poljprivredi i umarstvu R. Hrvatske Preporuena literatura 1. R. J. Stephens (1982): Theory and practice of weed control. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2. Butorac, A. (1999): Opa agronomija, kolska knjiga 3. Zimdahl R. L. (1999): Fundamentals of Weed Science 4. Maceljski M. i sur. (2004). tetoinje povra. Zrinski, akovec
docent Klara Bari
Broj ECTS bodova
23

Pismeno Usmeno
101
AG1113
PRINCIPI FIZIOLOGIJE BILJA
Koordinator modula
Opis modula Osnovni principi fiziologije bilja obuhvaaju fizioloke procese fotosinteze, respiracije, transpiracije, ishrane , translokacije i razvoja u interakcija sa abiotskim stresorima (voda, hranjiva, soli, temperatura svjetlo, mehaniki i polutanti iz zraka) i biotskim (patogeni, herbivori, parazitske biljke, korovi) faktorima okolia. Interakcije biotskih i abiotskih faktora razmatrat e se podjednako na prirodnim i na hortikulturnim biljnim vrstama. Labratorijski dio modula dizajniran je tako da ilustrira osnovne fizioloke principe koji su povezani sa poremeajima u ishrani, membranskoj propusnosti i sastavom membrane, apsorpcijom i translokacijom vode i hranjiva, fotosintezom, fiziolokom funkcijom regulatora rasta i sastavom biljnog tkiva. Predmet ovog modula je da se studente upozna sa razumijevanjem fiziologije biljke i fundamentalnim znaenjem biokemijskih i molekularnih procesa koji su ukljueni. Studenti e postii zavidan stupanj saznanja o funkcijama biljke ukljuujui dinamike procese rasta, razvoja i reprodukcije. Cilj modula Studenti e biti sposobni primijeniti steena znanja za rjeavanje ekolokih i problema vezanih uz uzgoj i njegu bilja. Studenti e takoer stei iskustva iz osnovnih laboratorijskih tehnika u fiziologiji bilja i primjeni znanstvenih metoda rada. Obvezna literatura 1. Salisbury, F. B., Cleon, R. W. (1992): Plant Physiology, 4th ed. Wadsworth Publishing Co., Belmont, CA 2. Poljak, M. (2002): Fiziologija bilja, Interna skripta. 1-178. Zagreb 3. HoLins, W. G. (1999): Introduction to Plant Physiology. Wiley and Sons, Inc., 2nd Ed Preporuena literatura 1. Dubravec, K., Regula, I. (1995): Fiziologija bilja. kolska knjiga, Zagreb 2. Kastori, R. (1989): Fiziologija biljaka. Nauna knjiga, Beograd 3. Kutschera, U. (2002): Prinzipen der Pflanzenphysiologie. Spektrum Akademischer Verlag. Heidelberg-Berlin
prof. dr. sc. Milan Poljak
Broj ECTS bodova
20 5 5
Uredno pohaanje nastave i vjebi te poloen kolokvij iz vjebi i uraen seminarski rad
Pismeno Usmeno
102
AG1114
ZNAAJ ISHRANE BILJA U KRAJOBRAZNOJ ARHITEKTURI
Koordinator modula
Opis modula Ishrana bilja u krajobraznoj arhitekturi ima za cilj osigurati dovoljno znanja o tlu i biljci, te osobito njihovoj interakciji, kako ne bi dolo do neeljenih problema i naknadnih sanacija u okoliu. Nedovoljno poznavanje potreba pojedinih ukrasnih biljnih vrsta prema biogenim elementima, zahtjevima prema reakciji tla (acidofilne, alkalofilne i neutrofilne vrste) te manjoj ili veoj tolerantnosti na poveane koliine vapna ili toksinih elemenata, izaziva znaajne poremeaje u rastu i izgledu biljaka. To se manifestira razliitim klorozama i deformacijama na biljkama, te kvari vizualni dojam prostora, a kurativne intervencije male su efikasnosti. Zbog navedenog studente e se upoznati s adekvatnim znanjima o potrebama biljaka prema reakciji tla i pojedinim biogenim elementima, imbenicima koji utjeu na dostupnost pojedinih elemenata, razliitim reakcijama biljnih vrsta na toksine elemente, ali i s upotrebom organskih i mineralnih gnojiva i/ili poboljivaa, kad je korekcija tla neophodna, a uspjeh projekta upitan. Terenskim i laboratorijskim radom obuhvatit e se uzorkovanje tla i biljnog materijala, kemijska analiza uzorka, kao i tumaenje dobivenih rezultata za potrebe projekta, odnosno trokovnika. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja i vjetina iz ishrane bilja za to kvalitetnije i cjelovitije osmiljavanje i izvoenje projekata iz krajobrazne arhitekture, za postizanje ukupne izvrsnosti u struci i vizualnom doivljavanju krajobraza. Obvezna literatura 1. Herak usti, M. (2002): Ishrana bilja, interna skripta, Zagreb 2. usti, M. (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi, Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva RH, Zagreb. 3. R. Lei, J. Boroi, I. Buturac, Herak usti, M. Poljak, D. Romi (2004): Povrarstvo, Ishrana povra i gnojidba, Zrinski, akovec. 4. Herak usti, M. (2003): Preporuke za gnojidbu ukrasnog bilja. Savjetovanje HAD, Zadar; (2004): Gojidba travnjaka. Savjetovanje HAD, Pore; (2005): Reakcija tla bitan preduvjet za odabir bilja u hortikulturi. Savjetovanje HAD Pore; Interni materijali sa simpozija i skupova 5. V. Vukadinovi, Z. Lonari (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek. Preporuena literatura 1. Craul, P. J. (1992): Urban Soil in Landscape Design. John Wiley and Sons, NY 1. K. Mengel, E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition, Boston. 2. Brickell C. (2003): A-Z Encyclopedia of Garden Plants, The Royal Horticultural Society, DK, London. 3. Kelly J. (2004): The Gardener's Guide to Trees & Shrubs, A David & Charles Book, Devon 4. Hartmann H.T., Kofranek A.M., Rubatzky V.E., Flocker W.J. (1998): Plant Science, Growth, Development and Utilization of Cultivated Plants, Prentice-Hall International, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey.
prof. dr.sc. Mirjana Herak usti
Broj ECTS bodova
22 2 2 4

Pisano Usmeno
103
AG1115
PROIZVODNJA POVRA
Koordinator modula
Opis modula Programski sadraji modula "Proizvodnja povra" se nastavljaju na modul "Ope povrarstvo". Za ekonomski vane kulture povra, govori se: o svojstvima i odabiru sorata za odreenu namjenu (trite u svjeem stanju, prerada) i odabranu tehnologiju uzgoja; o rokovima uzgoja povra u razliitim klimatskim podrujima na otvorenom te u negrijanim i grijanim zatienim prostorima; o tehnologijama uzgoja povra ovisno od agroekolokih uvjeta i namjene proizvodnje na otvorenom te od opremljenosti zatienih prostora; o tehnologiji proizvodnje sjemena povra. U tehnologijama uzgoja povra govori se: o nainu pripreme tla za sjetvu ili sadnju (obrada i gnojidba tla, primjena zemljinog insekticida i herbicida) u razliitim meteorolokim prilikama i ovisno o duljini vremena od predkulture do sjetve ili sadnje; o izraunu sjemena i presadnica za planiranu gustou sklopa, o specifinostima uzgoja presadnica; o nainu sjetve i sadnje; o potrebi i nainu provedbe mjera njege tijekom vegetacije (prihrana, kultivacija, navodnjavanje, zatita od tetoinja, vezanje, rezidba), o berbi i postupcima poslije berbe, o kratkotrajnom skladitenju. U proizvodnji sjemena povra govori se o specifinostima uzgoja, berbe (etve) i dorade sjemena. Cilj modula Temeljna znanja i vjetine o odabiru sorte i roka uzgoja povra za odreene namjene, o tehnologiji uzgoja povra u razliitim ekolokim uvjetima na otvorenom i u zatienim prostorima te o tehnologiji proizvodnje sjemena povra. Obvezna literatura 1. Lei R., Boroi J., Buturac I., Herak-usti M., Poljak M., Romi D. (2004). Povrarstvo. Drugo dopunjeno izdanje. Zrinski, akovec 2. Lei R., Pavlek P., Cvjetkovi B.(1993). Proizvodnja povrtnog sjemena. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Preporuena literatura 1. Rubatzky V.E., Yamaguchi M. (1996). World Vegetables. Principles, Production, and Nutritive Values. Second Edition, Chapman & Hall, New York 2. Fritz D., Stolz W. (1989). Gemsebau. Eugen Ulmer, Stuttgartt 3. Wittwer S.H., Honma S. 1979. Greenhouse Tomatoes, Lettuce and Cucumbers. Michigan State University Press, East Lansing
Izvanredni profesor Josip Boroi
Broj ECTS bodova

28 16 8 8
Obavljene praktine vjebe u praktikumu i na pokualitu, poloeni kolokviji poslije obavljenih vjebi, pozitivno ocijenjen seminarski rad
Pismeno Usmeno
104
AG1116
PROIZVODNJA VUNE I KRZNA
Koordinator modula
Opis modula Gospodarska vanost ovaca u proizvodnji vune, koza u proizvodnji vlakna te krznaa u proizvodnji krzna u svijetu i u nas, podaci o proizvodnje vune, vlakna, krzna i koe. Opisi najvanijih genotipova (pasmina) ovaca za proizvodnju vune, koza za proizvodnju vlakna, te najvanijih pasmina krznaa za proizvodnju krzna. Upoznavanje studenata s formiranjem folikula, rastom i morfologijom vlakna te tipovima runa. Graa krzna, uloga i graa koe, pokoica, dlani pokriva, vrsta i izmjena dlake. Uzgojno-tehnoloki postupci s janjadi i jaradi, nasljedna osnova, nasljeivanje i selekcija ovaca i koza u proizvodnji vune i vlakna. Uzgojnotehnoloki postupci s nutrijama, vidricama, inilama, srebrnim i polarnim lisicama. Hranidba rasplodnih ivotinja, uzgoj podmlatka. Priprema ovaca za striu, stria, skladitenje vune i priprema za preradu, fizikalne, mehanike i preradbene osobine vune, klasifikacija vunskih niti, preradbene osobine i namjena vune i kozjeg vlakna. Tehnologija i naini skidanja koe. Primarna obrada koe. Upoznavanje studenata sa pripremom krznaa za klanje, nainima usmrivanja. Opis tehnike skidanja krzna. Tehnologija suenja, odmaivanja i tavljenja. Prerada, izbor i uvanje krzna te naini prodaje. Objekti, oprema i nastambe za uzgoj. Cilj modula Student je osposobljen za tehnologa na farmi za uzgoj ovaca i koza te krznaa, suradnika u savjetodavnim slubama, Obvezna literatura 1. B. Mio, Vesna Pavi, V. Sui (2007): Ovarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Vesna Pavi (2002): Ovarstvo u knjizi Stoarstvo, urednik Zvonimir Uremovi, Agronomski fakultet Zagreb 3. Boro Mio, Vesna Pavi (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga Zagreb 4. S. Muic (1991): Krznai u knjizi Stoarstvo, urednik M. Brinzej, kolska knjiga Zagreb. 5. A. Duda, M. Teofanovi, M. Majdak: Krznaice i krzna. Nolit, Beograd 1983. Preporuena literatura 1. Ryder, M. L., Stephenson, S. K. (1968): Wool Growth. Academic Press London, UK 2. Ulf D. Wenzel (1990): Das Pelztierbuch. Ulmer, Stuttgart. 3. Theodor Haltenorth (1982): Sugetiere sowie Lurche und Kriechtiere. BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen. 4. Fahmy, M. H. (1996): Prolific Sheep, CAB International 5. Gordon, I. (1997): Controlled reproduction in sheep and goat, CAB International
Redoviti profesor Vesna Pavi
Broj ECTS bodova
36 0 2 0 8 14

Pismeno Usmeno
105
AG1117
RACIONALNO ISKORITAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA
Koordinator modula
Opis modula I Osnovne znaajke poljoprivredne proizvodnje II Produktivnost rukovatelja tehnikom III Uinak strojeva IV Radni trokovi poljoprivrednih strojeva V Indirektni trokovi poljoprivrednih strojeva VI Tlo, klima i raspoloivo radno vrijeme VII Trakcijska uinkovitost i izbor strojeva VIII Upravljanje i iskoritavanje poljoprivrednih strojeva IX Energija za bioloke sustave. Cilj modula Stjecanje poznavanja temeljnih principa odabira, iskoritavanja i upravljanja poljoprivrednim strojevima. Obvezna literatura 1. Banaj , mrkovi P: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Poljoprivredni fakultet Sveuilita J.J. Strossmayer, Osijek, 2003 2. Zimmer R, Banaj , Brki D., Kouti S: Mehanizacija u ratarstvu. Poljoprivredni fakultet Sveuilita J.J. Strossmayer, Osijek, 1997 3. uljat M., Bari J : Poljoprivredni kombajn. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek, 1997. Preporuena literatura 1. Srivastava K.A, Goering E.C, Rohrbach P.R.: Engineering Principles of Agricultural Machines, ASAE, St. Joseph, Michigan, USA, 1993 2. CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. I-V. CIGR and ASAE, St. Joseph, Michigan, USA, 1999 3. Hunt D.: Farm Power and Machinery Management (10th edition), Iowa State University Press, Ames, Iowa, USA, 2001 4. Whitney B. : Choosing & Using Farm Machines. Land Technology, Edimburgh, Scotland, U.K., 1996 5. Davies B., Eagle D., Finney B.: Soil Management. Farming Press, Ipswich, United Kingdom, 1993
Prof. dr. sc. Silvio Kouti
Broj ECTS bodova
37 15 8 -
Prisustvovanje predavanjima, obavljene vjebe, izraen seminarski rad.

Pismeno Usmeno
106
AG1118
RATARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina: Uvod (Znaaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje, podjela ratarskih kultura), ivotni ciklusi ratarskih kultura (faze rasta i razvoja), Okolini imbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura, Skupina pravih ili strnih itarica (najznaajnije vrste zastupljene u ratarskoj proizvodnji u RH, tehnologije proizvodnje; penice, jema, rai, zobi , triticalea-peno rai + heljda), Skupina prosolikih itarica (najznaajnije vrste i njihov znaaj u polj. proizvodnji RH, tehnologije proizvodnje kukuruza, sirka i prosa). Znaaj krupnozrnih mahunarki (soja, bob, lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. Znaaj krumpira i ioke, tehnologije njihove proizvodnje. Tehnoloki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaaju slijedee cjeline; mjesto i znaaj kulture u plodoredu, priprema tla za sjetvu, odreivanje sjetvene norma, rok sjetve, mjere njege (gnojidba, ureenje sjetvene povrine, zatita usjeva od tetoinja), etva-berba usjeva. Razvoj alternativnih tehnologija u ratarstvu. Cilj modula Sluanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i ovladava vjetinama potrebnim za uspjenu ratarsku proizvodnju u razliitim proizvodnim uvjetima. Obvezna literatura 1. Gotlin J. (1989). Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje penice. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucari A., Z. Ostoji, M. uljat (1997). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadruni savez. 3. Vratari Marija, Aleksandra Sudari (2000). Soja. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek. 4. Kus M. (1987). Krumpir.ZP Kmeki glas, Ljubljana 5. Entrup, N. L., Oehmichen, J. (2000). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen, Verlag Th. Mann, Gelsenkitchen-Buer, Bonn Preporuena literatura 1. Gotlin J.(1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucari A. (1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje rai. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. Gotlin J. i sur. (1967). Suvremena proizvodnja kukuruza. Agronomski glasnik, Zagreb 4. Grupa autora (1986). Posebno ratarstvo I., Nauna knjiga, Beograd
redoviti profesor Jasminka Butorac
Broj ECTS bodova
28
12 10 10
Redovito pohaanje nastave i vjebi

Pismeno Usmeno
107
AG1118
RATARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul se sastoji od nekoliko nastavnih cjelina: Uvod (znaaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje, podjela ratarskih kultura), itarice, Zrnate mahunarke, Korjenasto-gomoljaste kulture, Uljarice, Predive biljke, Aromatino-alkaloidne kulture, Krmne kulture. U okviru ovih programskih dijelova bit e dane informacije o znaaju pojedinih kultura, predstavnicima i sistematskoj pripadnosti, koritenju, utjecaju okolinih imbenika na njihov rast i razvoj, plodoredu, obradi tla, gnojidbi, sjetvi, njezi usjeva, etvi te utjecaju tehnolokih mjera na formiranje prinosa i kvalitetu sjemena. Cilj modula Sluanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vjetinama potrebnim za uspjenu ratarsku proizvodnju u razliitim proizvodnim uvjetima. Obvezna literatura 1. Pospiil A. 2009. Ratarstvo I dio, Agronomski fakultet Zagreb 2. Pucari A., Ostoji Z., uljat M. 1997. Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadruni savez, Zagreb 3. Gagro, M. 1998. Industrijsko i krmno bilje, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb
Prof. dr. sc. Ana Pospiil
Broj ECTS bodova
33 20 3 4
Redovito pohaanje nastave, obavljene vjebe u praktikumu, predan seminarski rad.

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Vratari M., Sudari A. 2008. Soja. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek 2. Buturac I., Bolf M. 2000. Proizvodnja krumpira. Hrvatski zadruni savez, Zagreb. 3. Vratari, M., Jurkovi D., Ivezi, M. 2005. Proizvodnja suncokreta, Poljoprivredni institut Osijek i Tvornica ulja epin
108
AG1119
RATARSKE KULTURE
Koordinator modula
Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina: Uvod (znaaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje, podjela ratarskih kultura), ivotni ciklusi ratarskih kultura (faze rasta i razvoja), Okolini imbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura, Skupina pravih ili strnih itarica (najznaajnije vrste zastupljene u ratarskoj proizvodnji u RH, tehnologije proizvodnje; penice, jema, rai, zobi , triticalea (peno ra ) i heljde), Skupina prosolikih itarica (najznaajnije vrste i njihov znaaj u polj. proizvodnji RH, tehnologije proizvodnje kukuruza, sirka i prosa). Znaaj krupnozrnih mahunarki (soja, bob, lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. Znaaj krumpira i ioke, tehnologije njihove proizvodnje. Tehnoloki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaaju slijedee cjeline: mjesto i znaaj kulture u plodoredu, priprema tla za sjetvu, odreivanje sjetvene norme, rok sjetve, mjere njege (gnojidba, ureenje sjetvene povrine, zatita usjeva od tetoinja), etva-berba usjeva. Razvoj alternativnih tehnologija u ratarstvu. Cilj modula Sluanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vjetinama potrebnim za uspjenu ratarsku proizvodnju u razliitim proizvodnim uvjetima. Obvezna literatura
Redoviti profesor Zlatko Svenjak
Broj ECTS bodova
30
14 6 10
Redovito prisustvovanje predavanjima, odraene vjebe, uspjeno izraen seminarski rad

Pismeno Usmeno
1. Gotlin J. (1989). Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje penice. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucari A., Z. Ostoji, M. uljat (1997). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadruni savez. 3. Vratari Marija, Aleksandra Sudari (2000). Soja. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek. 4. Kus M. (1987). Krumpir.ZP Kmeki glas, Ljubljana 5. Grupa autora (1986). Posebno ratarstvo I., Nauna knjiga, Beograd Preporuena literatura 1. Gotlin J.(1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucari A. (1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje rai. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. Gotlin J. i sur. (1967). Suvremena proizvodnja kukuruza. Agronomski glasnik, Zagreb 4. Entrup, N. L., Oehmichen, J. (2000). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen, Verlag Th. Mann, Gelsenkitchen-Buer.
109
AG1120
RAZVOJ OBLIKOVANJA KRAJOBRAZA
Koordinator modula
Opis modula Koncept predmeta i njegovo znaenje za formiranje krajobraznog arhitekta. Drutvena uloga vrtne umjetnosti kroz povijest. Komparativni prikaz zapadne i orijentalne tvornosti.
6
Prof. Duan Ogrin
Broj ECTS bodova
I. Pregled evropskog povijesnog stvaralatva: antika srednji vijek renesansa barok engleski krajobrazni stil - eklekticizam 19. st. Moderna u 20. st. i suvremeni tokovi II. Stvaralatvo Dalekog Istoka Kina i Japan Islam u Aziji, Africi i Evropi Tradicija vrtne umjetnosti u Hrvatskoj . Problemi zatite naslijea vrtne umjetnosti. Kulturni krajobraz nastao zbog utilitarnih ciljeva (agrarni, turistiki, sportski). Pregled njegove povijesne i suvremene tipologije u svijetu i napose u Hrvatskoj. Problemi vrednovanja i zatite.
38
22
Cilj modula Upoznavanje povijesne prolosti krajobrazne arhitekture s ciljem oblikovanja adekvatnog odnosa do batine i pridobivanje i stjecanje spoznaja o bogatstvu gramatike u krajobraznom oblikovanju razvijene kroz povijest. Pogled u nastajanje kulturnog krajobraza i njegove oblikovane strukture. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Ogrin, D. (1993): Vrtna umetnost sveta. Ljubljana Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. 2. (Vrtna umjetnost), Zagreb 1996 itaroci, M. (1995): Dvorci i perivoji u Slavoniji. Zagreb ii, B. (1991): Dubrovaki renesansni vrt. Dubrovnik
Pozitivna ocjena seminarskih radova

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Oxford Companion to Gardens. London 2001
110
AG1123
RIBARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Povijesni razvoj i znaenje ribarstva. Osnove limnologije i oceanologije. Temeljne morfoloke, anatomske i fizioloke osobine riba. Mrijest, embrionalni i postembrionalni razvoj riba. Osnove ihtiogenetike. Osnove klasifikacije i biologije najznaajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama. Organizacija privrednog ribolova. Sportski ribolov. Hranidba riba kao temelj akvakulture. Ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni uzgoj. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. Akvaristika. Kvaliteta, prerada i koritenje ribljeg mesa. Ekonomika, trite i promet ribe. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. Bioloka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem. Rad s akvarijima. Upotreba kljua za determinaciju riba. Sekcija riba. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Razlikovanje najvanijih ribljih bolesti. Cilj modula Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu, kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane. Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Anii I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb 2. Treer T., Safner R., Anii I. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Hrvatski zadruni savez, Zagreb 3. Treer T. (2003): Ihtiologija II. Agronomski fakultet, Zagreb - skripta Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Dujmui A. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod povrine. Rabus Media, Zagreb Cetini P., Swiniarski J. (1985): Alati i tehnike ribolova. Logos, Split Stickeney R. R. (2000): Encyclopedia of Aquaculture. John Wiley & Sons, New York Hall S. J. (1999): The effects of fishing on marine ecosystem and communities. Blackwell Science Ltd., Oxford 5. Eapen P. K. (1999): Elsevier's Dictionary of Fisheries. Elsevier, Amsterdam
Redoviti profesor Tomislav Treer
Broj ECTS bodova
32 16 8 4

Pismeno Usmeno
111
AG1124
RURALNA I URBANA SOCIOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Ruralno drutvo, ruralnost i indikatori za mjerenje ruralnosti. Globalni procesi promjena ruralnog drutva. Seoska naselja i stanovnitvomorfoloka osnovica ruralne strukture. Tipovi seoskih naselja. Viefunkcionalnost seoskog areala. Holistiki, ekologijski, socioloki pristup prouavanja seoske (lokalne) zajednice. Integrativni pristup u planiranju seoskog prostora. Socioloke analize u koncipiranju ruralnog ambijenta. Ruralno-urbani kontinuum, urbanizacija, teorije urbanizacije, ikaka kola urbane sociologije, osnovni problemi planiranja gradova, socioloke dimenzije urbanistikog planiranja i socijalne funkcije krajobraza. Transformacija urbanog okolia i urbanizacija teritorija. Metropolinizacija i metropolisi. Suburbanizacija i suburbije. Megalopolisi i ekumenopolis. Problemi urbanog ivljenja socijalna segregacija, javni prostori, gentrifikacija i korporativni grad. Privatno i javno u gradu. Planiranje krajobraza kao funkcija socijalne integracije. Individualno i kolektivno stanovanje i uloga krajobraza. Cilj modula Student stjee temeljna znanja i kompetencije iz oblasti posebnih sociologijskih disciplina ruralne i urbane sociologije. Takoer, stjee znanja o osnovnim sociologijskim indikatorima i kriterijima koji se primjenjuju u postupcima planiranja prostora. Obvezna literatura 1. aldarovi, O., (1985). Urbana sociologija: socijalna teorija i urbano pitanje. Zagreb: Globus. 2. aldarovi, O., (1987). Suvremeno drutvo i urbanizacija. Zagreb: kolska knjiga. 3. tambuk, M., Rogi, I., Mieti, A. (2002): Prostor iza. IDZ Ivo Pilar, Zagreb 4. Cifri, I. (2003) Ruralni razvoj i modernizacija. IDIZ, Biblioteka Znanost i drutvo, Zagreb 5. Withman, M., (1993): Definition of Rurality , www.nexus.edu.au/Teachstud/dexed/docs/rurality.html; (urica utini, interni prijevod, Agronomski fakulteta) Preporuena literatura 1. Oekivane i neoekivane posljedice prometnog povezivanja (2004), u: Prometna povezanost Dubrovako-Neretvanske upanije (ur. J. Radi), Zbornik radova savjetovanja, Zg,Hrvatski inenjerski savez, str. 91-95 2. "Socio-ekoloke posljedice stambene gustoe", u: Cifri, I., ed., Razvojne pretpostavke i ekoloke kontradikcije, Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb, 1992:129-141. 4. "Javni prostori i grad: osnovne pretpostavke socijalne integracije", (1996). ovjek i prostor XLIII (3-5): 5. Mumford, L. (1968) Grad u historiji. Zagreb: Naprijed
prof. dr. sc. Ognjen aldarovi znanstveno-nastavno zvanje ime prezime
Broj ECTS bodova
30 4
26
pohaanje nastave, odran ili predan seminarski rad

Pismeno Usmeno
112
AG1127
SISTEMATSKA POLJOPRIVREDNA ENTOMOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Smatra se kako podrijetlo kukaca see unatrag 500 i vie milijuna godina. Kukci su najrasprostranjenija i najbrojnija grupa unutar ivotinjskog svijeta i ima ih vie od 5 milijuna vrsta. Carl Linee postavlja prvu suvremenu sistematiku ivotinja pa i kukaca podjelivi ju na koljena, razrede, redove, porodice, rodove i vrste. Izmeu i unutar tih kategorija postoje i druge podjele. S vremenom podjele su se znaajno mjenjale i modificirale. Sistematska poljoprivrdna entomologija dati e studentima uvod u carstvo kukaca znaajnih za poljoprivredne kulture. Obraditi e sistematike kukaca od one najstarije do najnovijih sistematskih podjela, pritom objanjavajui razloge promjena sistematika i rasporeda kukaca prema sistematskim podjelama. Objasniti e se morfoloke, bioloke i ekoloke karakterisike unutar razreda Hexapoda , podjela na Apterygota i Pterygota te daljnje podjele po pojedinim redovima, porodicama i rodovima. Istai e se znaaj tetnih vrsta, opisati tete i odrediti moguosti suzbijanja tih teta. Nauiti prepoznavati vrste po pripadnosti porodici odn. rodu. Dobiti e se osnovne spoznaje o najvanijim tetnicima poljoprivrednih kultura. Cilj modula Upoznati studente sa sistematikama kukaca vanih u poljoprivrednoj proizvodnji i dati im osnovna znanja koja im omoguuju samostalno prepoznavanje najvanijih vrsta. Modul je i temelj za one koji nastavljaju diplomski studij. Obvezna literatura 1. Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, akovec 2. Grupa autora (2004): tetoinje povra, urednik: M.Maceljski, Zrinski, akovec, 2004.odabrana poglavlja Preporuena literatura 1. Champman, R.F. (1998): The Insects- Structure and Function. Cambridge University Press, Cambridge 1998. 2. Tolman, T.(1997): Butterflies of Britain and Europe, Harper Collins Publisher, London 3. Chinery, M. (2002): Pareys Buch der Insekten, Blackwell Verlag GmbH, Berlin 4. Wyniger, R. (1974): Insektenzucht,Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart 5. Johnson, C., G. (1969): Migration and Dispersal of Insects by Flight, Methuen and Co Ltd, London
docent Tanja Gotlin uljak
Broj ECTS bodova
28
16 6 10
Izrada i izlaganje seminarskog rada, izrada zbirke kukaca

Pismeno Usmeno
113
AG1128
SJEMENARSTVO I RASADNICARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul nudi studentima opi uvid u osnovna naela spolnog (sjemenom) i nespolnog (vegetativnog) razmnaanja i njihovu ulogu u poljoprivredi. Modul obuhvaa osnove razmnaanja bilja, teoretske i praktine aspekte proizvodnje, dorade i uskladitenja sjemena, osnovne metode vegetativnog razmnaanje, te zakonodavstvo u sjemenarstvo i razvitak industrije sjemena. Studenti e nauiti naela i metode potrebe za proizvodnju sjemena i sadnog materijala visoke kakvoe Cilj modula Cilj modula je dati studentima opi uvid u spolno (sjemenom) i nespolno (vegetativno) razmnaanje i njihovu ulogu u poljoprivredi. Obvezna literatura 1. Kolak I. (1994). Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. Globus, Zagreb 2. Kolak I. (1997). Pojmovnik sjemenarstva. Hrvatsko agronomsko drutvo i Gening d.o.o., Zagreb 3. Kolak I. (2005). Rasadniarstvo (Z. atovi, K. Carovi), Zagreb/Mostar. Skripta str. 270 4. Kolak I. (2003). Distribucija i trenje sjemena i sadnog materijala. Zagreb. Skripta, str. 61 5. atovi Z. (2000). Odreivanje kakvoe sjemena. Zagreb. Skripta, str. 49 Preporuena literatura 1. Clark G. (1996). The Complete Book of Plant propagation ( A. Toogood), Ward Lock, London, UK 2. Copeland L. O. (1995). Seed Science and Technology (M.B. McDonald), Kluwer Academic Publishers, Boston, Dortrecht, London 3. Hartman H. T. (1997). Plant Propagation: principles and practices (D.E. Kester, F.T. Davies, R.L. Geneve), Prentice Hall, New Yersey, USA 4. McDonald M. (1997). Seed Production: principles and practices (L. Copeland), Chapman and Hall, New York, USA 5. Raymond A.T.G. (1989). Vegetable Seed Production. Longman, London, New York
redoviti profesor Ivan Kolak
Broj ECTS bodova
Predavanja Seminar Terenske vjebe

44 8 8

Pismeno Usmeno
114
AG1130
HERBICIDI-
Koordinator modula
Opis modula Modul programom obuhvaa detaljno upoznavanje jedne skupine pesticida - herbicida, odnosno skupine kojom suzbijamo korove. Upoznavanje e biti obavljeno kroz sljedea poglavlja: povijest primjene herbicida; screening herbicida; - prednosti i nedostaci primjene herbicida; -podjela herbicida: po roku primjene, mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti; znaajkama herbicida (perzistentnost, selektivnost, spektar djelovanja, eko-toksikoloke znaajke i sl.); naini i mogunosti ekoloki prihvatljive primjene herbicida Cilj modula Cilj modula je detaljno upoznavanje studenta s jednom skupinom pesticida - herbicida. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi strunjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. Hance R. J. (1980). Interactions between Herbicides and the Soil. Academic Press Inc., London. 3. Ashton F. M., Crafts A. S. (1981). Mode of Action of Herbicides. 2nd edition. A WileyInterscience Publication, New York Preporuena literatura 1. Audus L. J. (1976). Herbicides. Physiology, biochemistry, ecology. Volume 1. 2nd edition Academic Press Inc., London 2. Corbett J. R. (1974). The Biochemical Mode of Action of Pesticides. Academic Press Inc., London. 3. Odabrana poglavlja: Zimdahl R. L. (1999): Fundamentals of Weed Science
prof. dr. sc. Zvonimir Ostoji
Broj ECTS bodova
20 4 6

Pismeno Usmeno
115
AG1131
SPECIJALNA ZOOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Ovim modulom obuhvatiti e se sistematika ivotinja s naglaskom na one tetne u poljoprivrednoj proizvodnji. Stoga e modul pokrivati slijedea poglavlja: biljnoparazitske nematode (Nemathelminthes), grinje (Acarina, Arthropoda), pueve (Gastropoda, Mollusca), ptice (Aves, Vertebrata) i glodavce (Simplicidentata, Mammalia). Kod svake navedene grupe ivotinja, studenti e se putem predavanja, laboratorijskih vjebi i terenske nastave upoznati s njihovom: morfologijom, anatomijom, biologijom, ekologijom te klasinim, integriranim i ekoloki najprihvatljivijim metodama njihova suzbijanja. Cilj modula
10 6 6 6
docent Dinka Grubii
Broj ECTS bodova
32
Student stjee temeljna znanja za nastavak studiranja, kao i vjetinu raspoznavanja poljoprivrednih tetoinja i simptoma od napada te sposobnost odabira najuinkovitije metode za njihovo suzbijanje. Obvezna literatura 1. Matonikin, I.; Habdija, I.; Primc-Habdija, B. (1998): Beskraljenjaci. Biologija niih avertebrata, Zagreb 2. Matonikin, I.; Habdija, I.; Primc-Habdija, B. (1998): Beskraljenjaci. Biologija viih avertebrata, Zagreb 3. Ognjev-Fink (1956): Zoologija kraljenjaka, Zagreb 4. Otrec, Lj. (1998): Zoologija. tetne i korisne ivotinje u poljoprivredi, akovec 5. Treer, T.; Tucak, Z. (2004): Agrarna zoologija, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Ciglar, I. (1993): Zdravi vonjaci i vinogradi, Zagreb Decker, H. (1981): Plant nematodes and their control (Phytonematology), New Delhi Garms-Borm (1981): Fauna Europe, Ljubljana Haydock, P. P. J. (2000): Potato cyst nematode management, Warwick, UK Igrc Bari, J.; Maceljski, M. (2001): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika, akovec
Odsluana nastava; obavljene vjebe; kolokvij; seminarski rad

Pismeno Usmeno
116
AG1132
SUSTAVI GOSPODARENJE TRAVNJACIMA
Koordinator modula
Opis modula Modul se izvodi u 2 poglavlja: U uvodnom dijelu poglavlja Sustavi gospodarenja livadama studenta se upuuje u (i) definiciju i gospodarsko znaenje livada kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje, kao i sustave koritenja livada. U sklopu tematske jedinice (ii) proizvodnja i spremanje krme obrauju se: sjetva i usijavanje; naini i metode zasnivanja i/ili popravljanja floristikog sastava livada; gnojidba; konja i skladitenje krme s livada. U sklopu tematske jedinice (iii) koritenje krme s livada obrauju se: koritenje zelene krme; koritenje sijena i travne silae; U uvodnom dijelu poglavlja Sustavi gospodarenja panjacima studenta se upuuje u (iv) definiciju i gospodarsko znaenje panjaka kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. U sklopu tematske jedinice (v) proizvodnja krme na panjacima obrauju se: sjetva i usijavanje; naini i metode zasnivanja i/ili popravljanja floristikog sastava panjaka; gnojidba panjaka. U sklopu tematske jedinice (vi) koritenje panjaka i kvaliteta pae obrauju se: reim napasivanja; kontinuirano - rotacijsko i obrono napasivanje; kombinirano koritenje panjaka (konja-napasivanje). U sklopu tematske jedinice (vii) ureenje panjaka obrauju se: ograde, komunikacijski hodnici, pojila, hranilice, solita. Cilj modula Sluanjem modula "Sustavi gospodarenja travnjacima" student stjee osnovna praktina znanja kao i osnovne tehniko-tehnoloke vjetine za organizaciju stoarske proizvodnje na travnjacima Obvezna literatura 1. 2. 3 4. 5. Preporuena literatura 1. Pollot, G. E. (ed.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. Frame, J. (ed.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. Pollot, G. E. (ed.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. Cherney, J. H. and Cherney, D. J. R. (ed.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja), CABI publishing 5. Davies, A., Baker, R. D., Grant, S. A. and Laidlaw, A. S. (ed.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication Turina, B. (1948) Livade panjaci. Poljoprivredni nakladni zavod Kvakan, P. (1952) Trave. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb iek, J. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. Sveuilite u Zagrebu, skripta Kneevi, M., tafa, Z. (2000) Travnjatvo odabrana poglavlja. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Redoviti profesor Mladen Kneevi
Broj ECTS bodova
12
8 6 4
Odsluana predavanja, odraene vjebe u praktikumu, terenske vjebe i seminarski rad

Pismeno Usmeno
117
AG1133
SUSTAVI SUZBIJANJA TETNIH ORGANIZAMA
Koordinator modula
Opis modula Modul obrauje sustave zatite bilja openito. Brojne sustave borbe protiv tetoinja u zatiti bilja dijelom u dvije osnovne skupine. U skupinu indirektnih i direktnih mjera borbe. Na toj osnovi je i podjela modula po programskim jedinicama. Studenti e biti upoznati s agrotehnikim, administrativnim, mehanikim i fizikalnim, biolokim i kemijskim mjerama protiv tetoinja. Poseban znaaj bit e posveen uzgoju otpornih i tolerantnih sorata biljnih vrsta klasinom selekcijom i metodama moderne biotehnologije. Bit e ukazano na prednosti i nedostatke naprijed navedenih mjera. Integriranom sustavu koji ukljuuje sve raspoloive mjere borbe kao i proizvodnju hrane po organsko-ekolokim principima i ouvanja okolia bit e posveen poseban znaaj. Cilj modula Student e biti upoznat sa svim raspoloivim mjerama borbe protiv tetoinja bilja. Bit e upoznati s prednostima i nedostacima svake mjere pojedinano. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog podruja) na CDu ili kopije 2. Odabrana poglavlja iz: Aldrich R. J., Kremer R. J. (1997). Principles in Weed Management. 2nd edition. Iowa State University Press, Ames. 3. Odabrana poglavlja iz: Ciglar, I. (1998): Integrirana zatita vonjaka i vinograda, Zrinski d.d. akovec 4. Odabrana poglavlja iz: Maceljski, M. (2001): Poljoprivredna entomologija, Zrinski d. d. akovec Preporuena literatura 1. Brent K. J., Atkin R. K. (1987). Rational pesticide use. Proceedings of the ninth Long Ashton Symposium. Cambridge University Press, Cambridge.
Pro.dr.sc Boena Bari znanstveno-nastavno zvanje ime. prezime
Broj ECTS bodova
35 10
9 6
Prisustvovanje svim oblicima nastave.

Pismeno Usmeno
118
AG1134
SUVREMENE TEHNOLOGIJE UVANJA I PAKIRANJA VOA
Koordinator modula
Opis modula Na predavanjima se obrauju osnovni pojmovi iz fiziolokih i biokemijskih procesa u plodu poslije berbe, postupci hlaenja, fizioloke bolesti koje se javljaju tijekom skladitenja te sortiranje i pakiranje voa.
6
Prof. dr. sc. Tomislav Jemri
Broj ECTS bodova
36 8 4 8
Na vjebama studenti obrauju senzoriki test, osnovne kemijske i mehanike analize plodova, prepoznavanje fiziolokih bolesti, te posjet hladnjai gdje e se upoznati sa tehnolokim procesima tijekom skladitenja i pakiranja. Pozornost je posveena samostalnom radu studenta pa su predvieni seminari koje student sam izabire u skladu s osobnim afinitetom, a na temelju dogovora s koordinatorom modula. Cilj modula Student dobiva osnovna znanja potrebna za poetak rada u podruju tehnologije uvanja i postupaka s voem poslije berbe. Ova znanja se kasnije nadograuju kroz rad u praksi u poduzeima koja imaju potrebe za strunjakom ovakvog profila (hladnjae, veliki distributivni centri, trgovaki lanci i sl. ). Obvezna literatura 1. Gvozdenovi, D., Davidovi, M., 1987. Berba, uvanje i pakovanje voa, NOLIT, Beograd 2. Stankovi, D. M., Opte voarstvo, III deo, Minerva, Subotica - Beograd 3. Grupa autora. 1985. Voe od berbe do potroaa, Zbornik radova, Hrvatsko voarsko drutvo, Zagreb Preporuena literatura 1. Gorini, F., 1986. La conservazione dei frutti in atmosfera controllata, Istituto Sperimentale per la Valorizzazione Tecnologica dei Prodotti Agricoli, Milano 2. Seymour, G., Taylor, J., Tucker, G., 1993. Biochemistry of fruit ripening, Chapman& Hall, London 3. R. Dris i S. Mohan Jain, Eds. 2004. Production Practices and Quality Assesment of Food Crops, Vol IV: Postharvest Treatment and Technology, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Nizozemska 4. Wills, R., McGlasson, B., Graham, D., Joyce, D. 1998. Postharvest: An Introduction to the Physiology & Handling of fruit, vegetables & ornamentals, UNSW Press, CAB International, Wallingford, UK 5. Thompson, A.K. 1998. Controlled atmosphere storage of fruits and vegetables, CAB International, Wallingford, UK

Pismeno Usmeno
119
AG1135
TEHNIKA U HORTIKULTURNOJ PROIZVODNJI
Koordinator modula
Opis modula Strojevi, orua i oprema u hortikulturnoj proizvodnji obuhvaaju tri grupe specifinih orua za razliite namjene. To se odnosi na strojeve i orua za uzgoj i ubiranje vonih plodova. Nadalje, vrlo irok spektar strojeva i opreme prisutan je u uzgoju, cvijea i ukrasnog bilja u zatienom i otvorenom prostoru. Velika panja posveena strojevima za njegu vonjaka i vinograda, tj. odravanje zatravljenih povrina uz redovno maliranje i povremeno dubinsko i povrinsko prorahljivanje. U suvremenom uzgoju voa i groa nuno je uvesti maksimalnu razinu mehaniziranosti, kako bi proizvoai bili konkurentni cijenom i kvalitetom plodova ne samo na domaem, nego i na inozemnim tritu. Osnovni zadatak strojeva i orua za odravanje vonjaka i vinograda je da osigura zadravanje raznovrsne flore i faune u nasadu, tj stabilizaciju ekosistema u nasadu. Nadalje, znaajni strojevi i oprema za sadnju, odnosno sjetvu, u zatiti nasada, sortiranju i uvanju spomenutih poljoprivrednih proizvoda. Nadalje, prisutni su strojevi i orua koji se koriste u intenzivnom uzgoju i ubiranju povrtlarskih kultura na otvorenom i zatienom prostoru. Cilj modula Upoznati studente sa linijama strojeva potrebnim za rad na plantaama i po kulturama, odnosno grupama kultura sa ciljem optimalnog koritenja mehanizacije.
Doc. dr. sc. Stjepan Sito
Broj ECTS bodova
26 16 8 6
Odsluana predavanja, odraene vjebe i terenska nastava te prezentiran seminar.

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Bri J., Maceljski M., Novak M., Beri S., Ploj T., Bari J., Miroevi N. Mehanizacija u voarstvu i vinarstvu. Lumen d.o.o., Zagreb, 1995. Sveuilini udbenik 2. Bri J. Mehanizacija u povrartsvu. Sveuilina naklada, Zagreb, 1991, Sveuilini udbenik 3. Gering F. Landtechnik fr Schule und Praxis. sterreichischer Agrarverlag Klosterneuburg, 1996 4. Banaj ., mrkovi P.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom, Poljoprivredni fakultet Osijek , 2003 5. Walg O. Taschenbuch der Weinbautechnik. Fachferlag Fraund. Mainz, 2000 Preporuena literatura 1. Strauss E., Novak R. Obstbau-Praxis. sterreichischer Agrarverlag Klosterneuburg, 1998 2. Sito S.: Proizvodnja i dorada bundevinih sjemenki. PUP br. 1, Prirunik za moderne poljoprivrednike, Osijek, 2002, str. 25-27 3. Sito, S., Bari, J., Fabijani, G. Problematika odravanja tla u vonjaku. Zbornik radova savjetovanja Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Opatija, 2002, str. 325-332 4. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering, Volume I-V. ASAE, St. Joseph, USA, 1999. 5. H. Eichhorn et al.: Landtechnik.Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, Deutschland, 1999.
120
AG1136
TEHNIKA U RATARSKOJ PROIZVODNJI
Koordinator modula
Opis modula Koncepcija modula Tehnika u ratarskoj proizvodnji je upoznati studente sa strojevima i opremom koje koristimo u ratarskoj proizvodnji. Program modula omoguava studentima da se detaljno upoznaju sa opom koncepcijom kao i varijantama izvedbe pojedinih strojeva, sa sklopovima, dijelovima, teorijom rada, podeavanjem i pravilnim koritenjem pojedinih strojeva u ratarskoj proizvodnji. Modul Tehnika u ratarskoj proizvodnji sastoji se od slijedeih predmeta : a) Strojevi i orua u uzgoju ratarskih kultura ;b) Kompleksna tehnika u ratarskoj proizvodnji ;c) Radne odlike i uinci strojeva u ratarskoj proizvodnji Cilj modula Cilj modula Tehnika u ratarskoj proizvodnji jest da putem stjecanja znanja i vjetina kroz predavanja, vjebe, seminarske radove, praktian rad, ekskurzije i polaganjem ispita studenta osposobi za : precizno podeavanje strojeva i opreme za rad, rukovanje strojevima i opremom, agregatiranje strojeva s pogonskom jedinicom i poduavanje rukovalaca strojeva. Osim navedenog cilj modula je i osposobljavanje studenata za primjenu takovih traktorsko-strojnih agregata koji su u odreenom vremenskom periodu na najvioj tehnikoj razini, zadovoljavajui u potpunosti agrotehnike zahtjeve uzgajanih kultura, uz najmanji utroak ljudskog rada, ostvarujui maksimalnu proizvodnost sa to niim trokovima proizvodnje. Obvezna literatura 1. Zimmer, R., Banaj, ., Brki, D., Kouti, S.: Mehanizacija u ratarstvu, Poljoprivredni fakultet Osijek , Osijek, 1997.. 2. uljat, M., Bari, J.: Poljoprivredni kombajn, Poljoprivredni institut Osijek, Osijek, 1997. 3. Wenner, H.: Die Landwirtschaft, BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen, 1980. 4. Schn, H. : Landtehnik Bauwesen, BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen, 1998. 5. Banaj, ., mrkovi, P.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom, Poljoprivredni fakultet Osijek , Osijek, 2003. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Heyde, H., Khn, G.: Landmaschinelehre, VEB Verlag Technik, Berlin, 1978. Grupa autora : Mehanizacija poljoprivrede, Poljoprivredni fakultet Zagreb, Zagreb, 1973. Dabrowski, S., Kozlowska, D.: Maszyny i ciagniki rolnicze, Warszawa, 1993. Ivanan, S., Sito,S., Fabijani, G.: Analiza rada mehanikog sijaeg aparata u sjetvi povra, Strojarstvo, Vol. 43, No. 4-6, 183-190, Zagreb, 2001. 5. Kahnt, G.: Biologischer Pflanzenbau, Verlag Eugen Ulmer, Stutgart, 1986.
Prof. dr. sc. Stjepan Ivanan
Broj ECTS bodova
33 8 8 2 5
Odsluanja predavanja , obavljene terenske vjebe i seminar.

Pismeno Usmeno
121
AG1137
TEMELJI UZGOJA BILJA
Koordinator modula
Opis modula Agrosfera kao ekoloki okvir uzgoja bilja, i agroekosustav kao temeljna ekoloka jedinica u poljoprivredi. Agroekoloki imbenici i kulturni krajobrazi poljoprivrednih regija Hrvatske kao nacionalno blago kojim upravlja agronom. Znaaj promiljenog i odgovornog pristupa svakom zahvatu u uzgoju bilja. Uzgoj bilja - jednogodinjih usjeva i trajnih nasada kao okosnica odrivog razvitka i suvremenog koncepta VUPT MFCAL. Zahvati u uzgoju bilja: obrada tla, gnojidba na otvorenom i u zatvorenim prostorima, sjetva, njega usjeva i nasada, preventivno suzbijanje korova, etva i berba, poslijeetveni postupci. Agromelioracijski zahvati. Kako zahvate koji zadire u okoli uiniti odrivim, odnosno gospodarski, socijalno i etiki prihvatljivim? Suvremeni sustavi gospodarenja, razlozi reafirmacije ekstenzivnih sustava gospodarenja (low intensity farming systems) i korijenitih promjena pred kojima se nalazi svjetska i europska poljoprivreda. Plodored, plodoredna vrijednost i snoljivost pojedinih usjeva. Obiljeja intenzivne, odrive i ekoloke poljoprivrede, njihov utjecaj na kulturne krajobraze, ruralni - regionalni razvitak (SARD) i mjere CAP zemalja EU, kao i na programe istraivanja. Cilj modula Upoznati ekoloki okvir uzgoja bilja i biljno uzgojne zahvate; obrada, gnojidba, gospodarenje humusom i biljnim ostacima. Agromelioracijski zahvati, sustavi uzgoja bilja i promjene pred kojima se nalazi poljoprivreda. Obvezna literatura 1. Nastavni sadraji svih oblika nastave primarna su i apsolutna obveza za pripremu ispita. Studentima e biti pristupani na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe. Aktualne web stranice FAO, JRC Ispra i EEA. 2. Butorac,A., Opa agronomija, udbenik, kolska knjiga Zagreb, str. 647, 1999., izabrana poglavlja, po naputku 3. Bai,F., M.Bogunovi, M.Boi, S.Husnjak, I.Juri, I.Kisi, M.Mesi, N.Miroevi, D.Romi, I.ugec, Regionalizacija hrvatske poljoprivrede, rukopis, AFZ, 274 str. Zagreb, 2001. 4. Bai,F., Mesi,M., Butorac,A., Kisi,I., Izazovi pred znanostima o tlu na pragu treeg tisuljea. XXXV znanst. skup Hrvatskih agronoma, plenarno izlaganje, str. 31-41, Opatija, 1999. 5. Bai,F., Vieznana uloga tla kao temelj odrivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija, Znanstveni skup u povodu 140. oblj. polj. kolstva u Krievcima, Zbornik radova, 71-87, Krievci, 2000. Preporuena literatura r. broj Naziv 1. Mihali,V., Bai,F., Temelji bilinogojstva, udbenik za sr. Polj. kole, kolska knjiga, str. 212, Zagreb 1997. 2. Mihali, V. Opa proizvodnja bilja kolska knjiga Zagreb, 1976. 3. Bai,F., Frani Ramona,. Nature and Man in Croatian Agriculture, Croatian Agriculture, Food and Food Processing Industry, PRO-TIM, p 87, Zagreb, 2003 4. Geisler, G., Pflanzenbau 2. Auflage, Ein Lehrbuch Biologische Grundlagen und Technik der Pflanzen produktion, Paul Parey, s. 530, Hamburg, 1987 5. Molnar, I., Opte ratrastvo, Poljoprivredni fak. Univerziteta u Novom Sadu, irilica, str. 598, Novi Sad, 1995.
Redoviti profesor Ivica Kisi
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Seminar Terenske vjebe

40 9 2 4 5
Redovito pohaanje svih oblika nastave s ukupno maksimalno 4 izostanka, od ega iz vjebi 2, seminarski rad
Pismeno Usmeno
122
AG1138
TRANSPORT U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula Modul Transport u poljoprivredi obraditi e ulogu transporta u postupcima poljoprivredne proizvodnje. Specifinost transporta u poljoprivredi sagleda se u kompleksnosti prevoenog materijala. Prije svega u poljoprivredi se transportira biljni (ivi) materijal, kao i krupna i sitna stoka (ivotinje, ribe i dr.) koji zahtjevaju poseban pristup transportnom procesu za razliku od transporta u drugim gospodarskim granama. Osim toga tijekom transporta i transportnih postupaka, a esto poradi nestrunosti i neznanja javljaju se znatni gubici i oteenja poljoprivrednih proizvoda to znaajno utjee na cijenu samog proizvoda. Danas se u svijetu pa tako i u RH mogu proizvesti visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi, no bez dodatnih napora u tehnici i tehnologiji transporta (ienje, punjenje, pakiranje, prijevoz, uvanje) konani financijski efekti proizvodnje biti e manji. Ope je poznato da je transportni proces najznaajniji pojedinani stavak u izraunu kalkulacije poljop. proizvodnje. Danas trokovi transporta iznose 1030 % ukupne cijene proizvoda, ovisno o pristupu i racionalizaciji samog transportnog procesa. Stoga e modul obraditi kroz predavanja i vjebe tri temeljna dijela i to: transportni sustavi i karakteristike roba u poljoprivredi; unutarnji transport u poljoprivredi i vanjski transport u poljoprivredi. Prvi dio izmeu ostalog obraditi e karakteristike i njihove specifinosti svih roba (biljni materijali, krupna i sitna stoka, ribe, opasne tvari) i njihova stanja (svjee, doraeno, preraevina, ivo, smrznuto i dr.) koje se transportiraju u procesu poljop. proizvodnje. U drugom e se dijelu obraditi kroz predavanja, vjebe i terenskom nastavom sve vrste transportnih sredstava unutarnjeg transporta, interakciju tr. sredstvo roba, racionalizaciju energetske potronje, projektiranje transportnog sustava untarnjeg transporta. Trei e dio obraivati kroz predavanja, vjebe i terensku nastavu sve vrste transportnih sredstava vanjskog transporta, takoer interakciju tr. sredstvo roba, racionalizaciju energetske potronje, projektiranje transportnog sustava vanjskog transporta, kao i specifine mjere zatite okolia, radnika, strojeva i rob u poljoprivrednom transportu, te tendencije razvoja transporta u poljoprivredi i puteve racionalizacije. Cilj modula Student stjee znanja u pogledu sloenosti postupaka i naina prijevoza poljoprivrednih proizvoda i stoke, opasnih tvari. Dobiva znanja za racionalizaciju trokova transporta, optimalnog kapaciteta prijevoza, zatite i uvanja poljoprivrednih proizvoda u svim vremenskim i inim uvjetima, primjene novih tehnika i tehnologija u transportu poljop. proizvoda i roba u poljoprivredi. Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju Poljoprivredna tehnika, kao i vjetinu da obavlja odreene poslove unutar struke. Obvezna literatura 1. Pliesti, S.: Transport u poljoprivredi - interna skripta, AFZagreb, 2004. 2. Strievi, N.: Suvremena ambalaa I, II; kolska knjiga, Zagreb, 1982. 3. trumberger, Nada: Tehnologija materijala u prometu roba; Fakultet prometnih znanosti (FPZ), Zagreb; 1997. 4. Mavrin, I.: Transporteri; FPZ, Zagreb; 1999. 5. upanovi, I.: Tehnologija cestovnog prijevoza; (FPZ), Zagreb; 1998. Preporuena literatura 1. Spivakovsky, A.: Conveying machines I, II; MIR Publishers, Moskva, 1985. 2. Muerel, V.A.:Transport, Umschlag, Lagerung in der Landwirtschaft; VEB Verlag Technik, Berlin, 1983. 3. Markovi, I.: Suvremeni transportni sistemi; Centar za informacije i publicitet (CIP), Zagreb, 1981. 4. Zilich, E.: Frdertechnik mechanisch arbeitende Stetigfrderer; Werner Verlag, Dsseldorf, 1972. 5. Weber, M.: Strmungs Frdertechnik; Krausskopf Verlag; Mainz, 1974. 5. Markovi, I.: Integralni transportni sustavi i robni tokovi; FPZ, Zagreb; 1990. 7. Pavi, D.: Prijevoz kontejnerima; akovec, 1983. 8. Rotim, F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa - Kinetika vozila; JAZU, Zagreb, 1990. 9. Agrotehniar: Izabrani lanci; Gospodarski list, Zagreb 10. Brojni radovi domaih i inozemnih autora objavljenih u asopisima i zbornicima radova
Prof. dr. sc. Stjepan Pliesti
Broj ECTS bodova
40 9 2 5

Pismeno Usmeno
123
AG1139
TRITE U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Poznavanje trita je osnovni preduvjet za uspjeno poslovanje. U ovom modulu e se iznijeti osnovni pojmovi o tritu, te specifinosti trite u agrobiznisu. Studenti e biti upoznati s potroakim trendovima, najnovijim nainima oznaavanja proizvoda, trnim institucijama, prodajnim kanalima u podruju agrobiznisa, te najvanijim obiljejima svjetske trgovine i hrvatskom vanjskotrgovinskom razmjenom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Sa specifinosti pojedinih trita studenti e se upoznati kroz seminarska izlaganja. Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja o pojmu tritu i njegovom funkcioniranju, trnim ustanovama i njihovim zadaama, te o specifinostima trita pojedinih proizvoda iz podruja agrobiznisa.
12 3
redoviti profesor Marija Cerjak
Broj ECTS bodova
15
Obvezna literatura 1. Kolega A. (2001). Hrvatsko poljodjelsko trite (M. Boi), Trnitvo, Zagreb 2. Michael N. Cardwell, Margaret R. Grossman and Christopher P. Rodgers (2003): Agriculture and International Trade: Law, Policy, and the WTO, Wallingford, Oxon, UK ; Cambridge, MA, USA : CABI Pub. 3. Kolega A. (1995.). Uspjena prodaja (D. Kovai), Trnitvo, Zagreb Preporuena literatura 1. Gattermayer i sur. (1994.). Agrarvermarktung in sterreich, Service Facherlag 2. Tracy M. (1996.). Hrana i poljoprivreda u trnom gospodarstvu, Uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod izvornika Food and Agriculture in a Market Economy An Introduction to Theory, Practice and Policy) 3. Grahovac P. (1992.). Dugorone tendencije u meunarodnoj razmjeni poljodjelskih proizvoda, Ekonomika poljoprivrede u suvremenoj Hrvatskoj I, (Zbornik radova), Ekonomski fakultet Zagreb 4. Jurin S. (1990.). Teorija trita i cijena (J. ohinger ), Globus, Zagreb 5. Saccomandi V. (1998.). Agricultural Market Economics, Van Gorcum, Assen, The Netherlands

Pismeno Usmeno
124
AG1140
UKRASNO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaa proizvodnju jednogodinjih, dvogodinjih i viegodinjih vrsta (trajnica, grmlja i drvea), razliitog tipa rasta. Organizirana je na otvorenom i u zatienom prostoru te strogo specijalizirana, mehanizirana, radno intenzivna i dohodovna. Prilikom proizvodnje, podizanja, odravanja i njege potrebna su specifina znanja i vjetine. Nastavom u dvorani studente e se upoznati s osnovama proizvodnje cvjearskih kultura, ukrasnog drvea i grmlja na otvorenom i zatienom prostoru, njihovom primjenom i njegom te sa specifinostima svake od tih proizvodnji. Na auditornim vjebama studenti e se upoznati s najvanijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. Terenskom nastavom stei e se uvid u razliite segmente proizvodnje ukrasnog bilja, upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogunostima njihovog rjeavanja. Izrada seminarskih radova na temelju prouenih strunih i znanstvenih radova, prezentiranje te zajednika rasparava dat e studentima mogunost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjearskih kultura, ukrasnog drvea i grmlja na otvorenom i zatienom prostoru, njihovom primjenom i njegom te sa specifinostima svake od tih proizvodnji. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Elza Polak, Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjearstva; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lonanice; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjearstvo; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja; interna skripta Stanko Rado: Razmnoavanje i uzgoj ukrasnog drvea i grmlja Hessayon, D.G. (2001) Cvijee u vrtu, Mozaik knjiga, Zagreb Hessayon, D.G. (2001) Sve o vrtu, Mozaik knjiga, Zagreb Hessayon, D.G. (2001) Cvatue grmlje, Mozaik knjiga, Zagreb Samardija, N. () Travnjaci, Zrinjevac d.d., Zagreb ili, . () Ukrasno drvee i grmlje, Svjetlost, Sarajevo idovec, V. (2004) Najvanije cvjearske kulture prema skupinama, interni prirunik (CDverzija)
Docent Vesna idovec
Broj ECTS bodova
24
12 12 12

Pismeno Usmeno
125
AG1140
UKRASNO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaa proizvodnju jednogodinjih, dvogodinjih i viegodinjih vrsta (trajnica, grmlja i drvea), razliitog tipa rasta. Organizirana je na otvorenom i u zatienom prostoru te strogo specijalizirana, mehanizirana, radno intenzivna i dohodovna. Prilikom proizvodnje, podizanja, odravanja i njege potrebna su specifina znanja i vjetine. Nastavom u dvorani studente e se upoznati s osnovama proizvodnje cvjearskih kultura, ukrasnog drvea i grmlja na otvorenom i zatienom prostoru, njihovom primjenom i njegom te sa specifinostima svake od tih proizvodnji. Na auditornim vjebama studenti e se upoznati s najvanijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. Terenskom nastavom stei e se uvid u razliite segmente proizvodnje ukrasnog bilja, upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogunostima njihovog rjeavanja. Izrada seminarskih radova na temelju prouenih strunih i znanstvenih radova, prezentiranje te zajednika rasparava dat e studentima mogunost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjearskih kultura, ukrasnog drvea i grmlja na otvorenom i zatienom prostoru, njihovom primjenom i njegom te sa specifinostima svake od tih proizvodnji. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Elza Polak, Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjearstva; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lonanice; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjearstvo; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja; interna skripta Stanko Rado: Razmnoavanje i uzgoj ukrasnog drvea i grmlja Hessayon, D.G. (2001) Cvijee u vrtu, Mozaik knjiga, Zagreb Hessayon, D.G. (2001) Sve o vrtu, Mozaik knjiga, Zagreb Hessayon, D.G. (2001) Cvatue grmlje, Mozaik knjiga, Zagreb Samardija, N. () Travnjaci, Zrinjevac d.d., Zagreb ili, . () Ukrasno drvee i grmlje, Svjetlost, Sarajevo idovec, V. (2004) Najvanije cvjearske kulture prema skupinama, interni prirunik (CD-verzija)
Prof. dr. sc. Ines Vrek
Broj ECTS bodova
24 12 12 12

Pismeno Usmeno
126
AG1142
UREENJE GRADSKOG KRAJOBRAZA
Koordinator modula
Opis modula Suvremeno poimanje gradskog krajobraza. Krajobraz grada kao mit o primarnoj prirodi suoen sa svojim drutveno-kulturnim opredjeljenjem. Promijenjeni sistem vrijednosti u urbanoj sredini i novi poloaj krajobraza u gradu. Oblikovanje gradskog krajobraza izmeu naturalizma i nijekanjem njegove uloge. Razlike u razumijevanju gradskog krajobraza u raznim urbanistikim doktrinama (Le Corbusie, Bofill, Koolhas idr.) U seminaru se obrauju dva omanja krajobrazna objekta kao sastavni dio urbanistike osnove manjeg naselja ili nekog drugog dijela grada. i to s vidika integracije u iri urbani okoli. Cilj modula Uvoenje studenta u oblikovanje krajobrazu u odreenom kontekstu grada.
38 4
prof.dr. sc. Branka Anii
Broj ECTS bodova
18
Obvezna literatura 1. Halprin, L. (1970): Cities. NY 2. Zelenje v urbanem okolju. Ljubljana 1970 Preporuena literatura 1. Moughtin, C. (1996): Urban Design: Green Dimensions. Oxford 2. Ogrin, D. (1985): Zelenilo u Atinskoj povelji. Arhitektura 189-190. Zagreb
Pismeno Usmeno
127
AG1143
UREIVANJE PROIZVODNIH POVRINA
Koordinator modula
Opis modula Modul Ureenje proizvodnih povrina sastoji se iz tri poglavlja. U poglavlju Agrarne operacije obradit e se: oblici vlasnitva na nekretninama, zakonska regulativa, katastar zemljita i primjena GIS-a, zemljina knjiga, posljedice rascjepkanosti proizvodnih povrina, komasacija, arondacija i eksproprijacija, te planiranje i izvoenje agrarnih operacija. U poglavlju Planiranje i formiranje proizvodnih povrina obradit e se: osnovne ureenja ruralnog prostora, zakonska regulativa, komasacija kao imbenik ureenja ruralnog prostora, optimalna veliina i oblik proizvodnih povrina, zatitne mjere protiv erozije tla, projektiranje putne i kanalske mree, te formiranje proizvodnih povrina. U poglavlju Osnove reguliranja suvinih voda na proizvodnim povrinama obradit e se: porijeklo i vrsta suvinih voda, osnovne postavke i metode reguliranja suvinih voda na proizvodnim povrinama, sustavi za reguliranja suvinih voda, te elementi i normativi za reguliranje suvinih voda na proizvodnim povrinama. U sklopu nastave predavanja bi inila 4 ETCS bodova ili 37 sati, a vjebe 2 ECTS boda ili 19 sati. Cilj modula Cilj modula je stjecanje osnovnih znanja iz agrarnih operacija, planiranja i formiranja proizvodnih povrina, te reguliranja suvinih voda potrebnih za nastavak studiranja, i za poslove unutar struke. Obvezna literatura 1. Medi, V. (1982): Agrarne operacije I. dio, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb. 2. ovi, M., Dolanjski, D. (1985): Ureenje povrina i agrarne operacije, interna skripta, Fakultet poljoprivrednih znanosti Zagreb, Zagreb. 3. Petoi, D., Tomi, F. (1988): Poljoprivredne melioracije, interna skripta, FPZ, Zagreb. 4. Concaret, J. (1984): Drenaa u poljoprivredi teorija i praksa, Fakultet poljoprivrednih znanosti, OOUR Istitut za agroeklogiju, Zavod za melioracije, Zagreb. 5. Tomi, F., Petoi, D., (2003): Rjeavanje problema suvinih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Prirunik za hidrotehnike melioracije III kolo, knjiga 1, Rijeka 2003. Preporuena literatura 1. Gostovi, M. (1989): Ureenje seoske teritorije, Nauna knjiga, Beograd. 2. Glch, A., Magel, H. (1990): Das Land Hat Zukunft, Jehle-Verlag, Mnchen. 3. Thomasson, A.J., Mackney, D., Trafford, B.D., Walpole, R.A. (1975): Soils and Field Drainage, Harpenden. 4. Eggelsmann, R. (1981): Drnanleitung, Paul Parey, Hamburg und Berlin. 5. Narodne novine: Zakoni i pravilnici
Prof. dr. sc. Dragutin Petoi
Broj ECTS bodova
37 16 4 3
Pohaanje predavanja i vjebi, izrada programa.

Pismeno Usmeno
128
AG1145
UVOD U ANIMALNE ZNANOSTI
Koordinator modula
Opis modula Svladavanje nomenklature i definicija pojmova u animalnim znanostima i stoarskoj proizvodnji. Kratka povijest stoarstva u Svijetu i Hrvatskoj. Domestikacija. Oplemenjivanja i stoarske proizvodnje. Znaajke domaih ivotinja: svojstva za selekciju i njihove izmjere: prosjene vrijednosti, standardna devijacija, varijanca, heritabilitet, heterozis, regresijski i korelacijski odnosi). Podjela pasmina i razliitost. Trendovi promjena znaajki domaih ivotinja. Projekcije razvoja. Voenje evidencija o domaim ivotinjama. Stoarske udruge i matine knjige. Zatita intelektualnih prava. Pretraivanje literature u sekundarnim informacijskim sustavima (CC i CAB). Uestvovanje u radu na voenju matine evidencije. Izrada seminara: 1. Skupljanje informacija u CC i CAB sustavu o nekom pojmu. 2. Skupljanje podataka o nekom svojstvu iz matinih knjiga. Cilj modula Osposobiti polaznike da mogu slijediti nastavu na predmetima uih podruja animalnih znanosti, te da mogu praenjem sekundarnih prenosnika publiciranja dolaziti do informacija o svim pojmovima. Obvezna literatura 1. M. BRINZEJ (ur.) (1991): Stoarstvo, kolska knjiga, Poglavlja: Miljenko Brinzej- Uvod u stoarstvo, Ivan Juri- Uzgoj i selekcija 2. G. PIFAT MRZJAK: (1996): Znanost u Hrvata-prirodoslovlje i njegova primjena, Klovievi Dvori, Zagreb. (izbor tekstova o poljoprivredi, posebno stoarstvu) 3. I JURI, M. IKI, A. KOLEGA, V. PREDRIJEVAC I A. PETRIEVI (1994): Aktualni problemi razvoja u stoarstvu Hrvatske. Znan. prak. poljopr. tehnol. 24.(1) 244-251 Osijek. 4. I.JURI, M.IKI, S.EPIN, I.URIK, S.LULI, K.KUTEROVAC, M.MORI (2003), Fenotipske promjene tijekom selekcije simentalske pasmine u Hrvatskoj. Krmiva 45 (1) 511. 5. I.JURI, D.MIKULI, M.IKI, I.URIK, A.KOLEGA, V.KNJAZ, (2003), Competitiveness of the livestock production in Croatia in the process of joining EU. Agriculturae Conspectus Scientificus, 68 (2) 79-84. Preporuena literatura 1. R. D. POLITIEK i J. J. BAKKER (1982), Livestock production in Europe. Elsevier scientific publishing company. Amsterdam Oxford New York. 2. ROTHSCHILD MF, NEWMAN S. (ur) (2002): Intellectual Properts in Animal Breeding and Genetics, CABI Publishing
Docent Danijel Karolyi
Broj ECTS bodova

40 8 4 8
Obavljene vjebe i terenska nastava

Pismeno Usmeno
129
AG1146
UVOD U EKOLOKU POLJOPRIVREDU
Koordinator modula
Opis modula Sa ekspanzijom poljoprivrede visokih agro-kemijskih ulaganja, kao svojevrsna kritika i otpor tom konceptu razvijaju se alternative takvoj poljoprivredi koje se manje-vie mogu svesti u naziv ekoloka (organska) poljoprivreda. Dok ekoloka poljoprivreda u Europi doivljava stalnu ekspanziju, premda se nigdje ne rauna da bi taj oblik znaajnije premaio 15-ak postotaka ukupnih povrina, u nas smo na poetku. Trenutno ukupne povrine u eko-uzgoju na podruju RH su samo 0,08% ukupnih poljoprivrednih povrina. Ekoloka poljoprivreda kao alternativa konvencionalnoj kemijskoj poljoprivredi javlja se tijekom 20-og stoljea u dravama srednje i sjeverne Europe. Postoje nekoliko temeljnih usmjerenja ovakve poljoprivrede: Biodinamika poljoprivreda koja se pojavljuje u dvadesetim godinama prolog stoljea u Njemakoj; Organska poljoprivreda koja korijene ima u Engleskoj u Poljoprivrednom testamentu iz 1940; Bioloka poljoprivreda koja se na temeljima biodinamike poljoprivrede javlja tijekom pedesetih godina prolog stoljea u Njemakoj i vicarskoj i poetkom osamdesetih godina prolog stoljea pojavljuje se uravnoteeni poljoprivredni sustav permakultura. Cilj modula Upoznavanje sa elementarnim pojmovima uzgoja bilja i stoke prema ekolokim poelima. Problemi, prednosti, nedostaci, uvjeti i ogranienja raznih regija RH za razvoj ovog vida poljoprivrede. Obvezna literatura 1. Pisana predavanja nositelja modula iz ovog kolegija 2. Igrc Bari Jasminka, Maceljski M. (2001). Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika. Zrinski akovec 3. Znaor, D. (1996). Ekoloka poljoprivreda, Nakladni zavod Globus, Zagreb. 4. Benevi, K. (1993). Biokont osnove biolokog poljodjelstva, MZT RH, Zagreb. 5. Mollison, B. (1996). Uvod u permakulturu, Sredinja hrvatska udruga za permakulturu, Split. Preporuena literatura 1. Schjnning, P., Elmholt, S., Christensen, B.T. (2004). Managing Soil Quality Challenges in Modern Agriculture. str. 329, CABI Publishing, 2. de Walter, L.F. (2005). Ecological Agriculture and Rural Development in Central and Eastern European Countries. 3. Grewell, J.B., Danly, L.L.M., Landry, C.J. (2003): Ecological Agrarian: Agricultures First Evolution in 10 000 Years. 4. Krikovi P. (1987). Osnove biolokog voarstva, Tisak Rijeka, str. 190. 5. Robert S. (1999). Organic farming: methods and markets: an introduce to ecological agriculture.
Redoviti profesor Ivica Kisi
Broj ECTS bodova
28
6 12 14
Odsluano 60% nastave, izraen seminar i obvezne terenske vjebe

Pismeno Usmeno
130
AG1147
UVOD U KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE I
Koordinator modula
Opis modula Uvod u studij i predmet studija. Metodoloki pristup projektiranju. Krajobrazno projektiranje. Odreenje problema kao radno ishodite, projektni program, projektni zadatak. Uloga socijalnih odrednica u projektiranju, uloga ekolokih i prostornih parametara. Oblikovanje kao opredmeenje drutvenih potreba. Odnos krajobrazne osnove i drutvene funkcije. Poloaj i klima i njihov znaaj za planiranje vrta. Plan vrta. Meuodnos unutranjosti kue s vanjskim prostorom. u funkcionalno prostornu cjelinu. Nain koritenja i zatita vrta. Elementi oblikovanja vrta. Cilj modula
8 26 2
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu Seminar/ Studio Terenske vjebe
24
Uvoenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz podruja krajobrazne arhitekture Obvezna literatura 1. Anii, B. (1997): Korelacija boravinih kvaliteta vrtnog prostora i njegovih strukturnih svojstava. Disertacija 2. Hannenbaum, L. (1990): Landscape Design, a Practical Approach, New Jersey 3. Ogrin, D. (1988): I vrt je stanovanje. Arhitektura 36-37/186-188,str.22-25 4. Rapopport (l969.):House form and culture, London str. 46-6o 5. Booth, N. (1983):Basic Elements of Landscape Architectural Design, Illinois Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Ivanek F. (L988.):Enodruinska hia; Ljubljana Strii Z(1956): O stanovanju Stii Z (1952): Arhitektonsko projektiranje Le Corbusier: Towards a new Arhitecture, str. l9l-l98.
Pismeno Usmeno
131
AG1148
UVOD U KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE II
Koordinator modula
Opis modula Integralni koncept boravita odnos vrta i jednoobiteljske kue. Atrijska kua i kua u nizu, tipovi, prostorna orijentacija. Strukture i elementi oblikovanja vrta (terase, staze, zidovi, ograde, nadstrenice, raslinje i sl). Pojam i tipologija jednoobiteljske kue u raznim kulturama (Egipta, grke, etrurije, antike, kine i japana, islama, seoska kua, paladijeva vila, 20 st., koncept boravine kulture istoka i zapada. Planiranje vrta.. (vjebe seminari - studio): vrt atrijske kue i kue u nizu. Cilj modula Uvoenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz podruja krajobrazne arhitekture na manjim prostornim jedinicama. Obvezna literatura 1. B.Anii (1997): Korelacija boravinih kvaliteta vrtnog prostora i njegovih strukturnih svojstava. Disertacija 2. Hannenbaum, L. (1990): Landscape Design, a Practical Approach, Neww Jersey 3. Ogrin, D. (1983.1988) I vrt je stanovanje. Arhitektura 36-37/186-188,str.22-25 4. Rapopport (l969.): House form and culture, London str. 46-6o 5. Booth, N. (1983): Basic Elements of Landscape Architectural Design, Illinois Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Ivanek F. (1988.): Enodruinska hia; Ljubljana Strii Z(1956): O stanovanju Stii Z (1952): Arhitektonsko projektiranje Le Corbusier: Towards a new Arhitecture, str. l9l-l98.
Broj ECTS bodova
20
10 30
Pismeno Usmeno
132
AG1149
UVOD U MIKROBIOLOGIJU TLA
Koordinator modula
Opis modula Sadraj modula obuhvaa osnove ope mikrobiologije koja je nuan preduvjet za razumijevanje mikrobiologije tla koja predstavlja glavninu ovoga modula. U opoj mikrobiologiji se student upoznaje sa temeljnim naelima mikrobiologije koja ukljuuju morfologiju, fiziologiju i ekologiju mikroorganizama. Navedeni programski dijelovi obuhvaaju povijesni razvoj mikrobiologije, podjelu mikrobiologije, raznolikost mikroorganizama, veliinu i oblik mikroorganizama, grau i funkciju staninih organela, katabolike i anabolike reakcije, respiracije i fermentacije, naine ishrane mikroorganizama, rast mikroorganizama. Mikrobiologija prirodnih sredina obuhvaa utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama te zastupljenost i ulogu mikroorganizama u prirodnim sredinama. Znanja iz mikrobiologije tla omoguuju studentu uvid u jedinstvenu perspektivu o kruenju hranjiva i fundamentalnim procesima koji su pod direktnim utjecajem mikroorganizama tla: kruenje C u prirodi, transformacije organskih ostataka, nastanak i sastav organske tvari tla, ciklus N (amonifikacija, nitrifikacija, denitrifikacija, bioloka fiksacija duika -asimbiozna, asocijativna, simbiozna), mikrobne transformacije S,P. Laboratorijske vjebe u kojima se student upoznaje sa osnovnim tehnikama mikroskopiranja i pripremom mikrobiolokih preparata omoguuju prouavanje morfolokih karakteristika glavnih skupina mikroorganizama tla.
izvanredni profesor Sanja Sikora
Broj ECTS bodova
22 6 2
Redovito pohaanje nastave (predavanja, vjebe), poloeni kolokvij iz vjebi

Pismeno Usmeno
Cilj modula Student stjee temeljna znanja o glavnim karakteristikama mikroorganizama te njihovom znaaju i funkciji u mikrobiolokim procesima u tlu. Uspjeno poloen modul osigurava nastavak studiranja na odreenim diplomskim studijima Obvezna literatura 1. Durakovi S., Redepovi S. Uvod u opu mikrobiologiju, Kugler, 2003. 2. Tate, R.L. Soil Microbiology, John Wiley & Sons, 1995 3. Preporuena literatura 1. van Elsas, Trevors J.T., Wellington E.M. H. Modern Soil Microbiology, Marcel Dekker, Inc., 1997. 2. Paul, E.A., Clark F. E. Soil Microbiology and Biochemistry, Academic Press, 1996
133
AG1150
UVOD U OPU MIKROBIOLOGIJU
Koordinator modula
Opis modula Znaenje i uloga mikrobiologije u stoarskoj proizvodnji. Uvid u povijesni razvoj mikrobiologije. Podjela mikrobiologije. Morfologija bakterija, gljiva, praivotinja, algi, virusa. Kruenje ivotno vanih elemenata u prirodi i uloga mikroorganizama u tim biogeokemijskim ciklusima. Osnove kemije i biokemije za mikrobiologe. Ustrojstvo prokariotske stanica, njezina stanina stijenka i prijenos tvari kroz membrane. Veliina, oblik i ustrojstvo mikrobnih stanica.Nain tvorbe bakterijskih endospora i pigmenata. Bitne znaajke eukariotske stanice s posebnim osvrtom na eukariotske mikroorganizme (kvasci, plijesni, praivotinje i alge). Jednostanini eukariotski organizmi. Morfoloke osobine gljiva (kvasci i plijesni), nain razmnoavanja i njihova ekonomska vanost. Osnovni kriteriji za klasifikaciju gljiva. Uloga i znaaj protista i algi u prirodi i stoarskoj proizvodnji. Osnovna saznanja o virusima. Nain prijenosa virusnih infekcija i antivirusni agensi. Prioni i njihov znaaj u stoarskoj proizvodnji. Mikroskopi i postupci koji se koriste u promatranju mikroorganizama. Osnovne metode za pripremanje pripravaka za promatranje sloenim svjetlosnim mikroskopom. Mikroskopi za promatranje ultrastrukture stanica i mikroskop za pretraivanje povrina. Metoda razrjeenja i iscrpljenja. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i znaenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na stoarsku proizvodnju. Prikazati osnovne metode u istraivanju mikroorganizama. Obvezna literatura 1. S.Durakovi, S.Redepovi (2002): Uvod u opu mikrobiologiju; Kugler 2. Durakovi, S., Durakovi, L. (1997): Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju, knjiga prva I dio Kugler, Zagreb Preporuena literatura 1. Durakovi, S. (1996): Opa mikrobiologija; Prehrambeno tehnoloki inenjering Zagreb
Broj ECTS bodova
20 8 2
Redovno pohaanje predavanja i vjebi

Pismeno Usmeno
134
AG1152
UVOD U POSLOVNU MATEMATIKU
Koordinator modula
Opis modula Modul poinje izlaganjem temelja financijske matematike. Nakon toga se daju osnovni elementi linearne algebre, tj. vektorski i matrini raun, linearni sustavi i linearna regresija, s primjerima ekonomski relevantnih primjena kao to su analiza ulaza i izlaza i linearno programiranje. U tu je cjelinu integriran i kratki pregled analitike geoometrije u ravnini, koji ini prijelaz prema sljedeoj cjelini u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija, s posebnim naglaskom na onima koje se pojavljuju u ekonomskim primjenama i modelima. Na to se nastavlje cjelina o diferencijalnom raunu i njegovim ekonomskim primjenama. Slijedi dio o funkcijama vie varijabli i elementima diferencijalnog rauna u tom kontekstu. Modul zavrava kratkim uvodom u integralni raun i njegove primjene. U zadnjem tjednu je predvien pregled podruja matematike znaajnih za struku koja nisu obraena u modulu. Cilj modula Ovladavanje znanjima i vjetinama nunima za praenje nastave iz ostalih modula te osposobljavanje za formuliranje i rjeavanje matematikih modela praktinih problema. Obvezna literatura 1. Schumacher E. (2005). Matematika za agronome, prijevod T. Doli, interna skripta AF 2. Hoffmann L.D. (2000). G.L. Bradley, Calculus for Bussines, Economics, and the Social and Life Sciences (G.L. Bradley, eds. ), McGraw-Hill, N.Y. 3. Veljan D. (1997). Matematika 4, udbenik i zbirka zadataka s rjeenjima za 4. razred srednjih kola, kolska knjiga, Zagreb 4. ori K. (1994). Poslovna matematika, kolska knjiga, Zagreb 5. Javor P. (1988). Uvod u matematiku analizu, kolska knjiga, Zagreb Preporuena literatura 1. Hoffmann L.D. (1995). Finite Mathematics with Calculus (G.L. Bradley, eds.), Mc-GrawHill, N.Y. 2. Ayres F. (2000). Schaum's Easy Outline: Calculus (E. Mendelson, EDS), McGraw-Hill, N.Y. 3. Apsen B. (1985). Repetitorij vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb 4. ori K. (1997). Zbirka zadataka iz matematike s primjenom u ekonomiji, Element, Zagreb 5. Hughes-Hallet D. (1999). Calculus (A.M. Gleason, et al ), J. Wiley, N.Y.
docent Biserka Kolarec
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Seminatr

28 28 4

Pismeno Usmeno
135
AG1153
UVOD U TEHNOLOGIJU GROA I VINA
Koordinator modula
Opis modula Modul je sastavljen od nekoliko programskih jedinica koje studentu osiguravaju opa znanja iz ampelografije i vinarstva, a zamisljen je i kao prijelaz iz vinogradarske ka vinarskoj tehnologiji. Prva programska jedinica daje ope podatke o vinovoj lozi i vinu u svijetu i RH, te povijest ove vane gospodarske grane. Najvie je vremena posveeno sorti, odn. grou kao sirovini za proizvodnju vina. Izuavaju se vinske sorte, od osnovnih znanja (povijest, rasprostranjenost, nastanak) do karakteristika najvanijih. Ova, najvea programska jedinica e se izvoditi putem predavanja i vjebi (auditorne i u praktikumu vinogradu). Vjebe podrazumijevaju upoznavanje s karakteristikama sorata temeljem (slikovnih i tekstualnih) podataka, njihovih vina, te opis sorata vinove loze u razliitim stadijima razvoja. Osigurati e se potrebni preduvjeti (fotografije, opisi, vina, vinograd kolekcija). Osim svojstava same sorte, slijedea programska jedinica govori o utjecaju okolinskih uvjeta na ekspresiju kvalitativnih karakteristika sorte, to je u proizvodnji vina od velikog znaaja. Zatim e se predoiti osnovni zakonski propisi najvanijih zemalja i RH, a na kraju i kemijska evaluacija groa kao sirovine za proizvodnju vina. Cilj modula Uspjenim savladavanjem modula student stjee ope znanje iz vinarstva kao gospodarske grane, te upoznavanje sorte kao osnovnog imbenika kakvoe vina. Ovo znanje mu daje osnove vinske kulture, ali prije svega omoguuje uspjean uvod u tehnologiju vina na BSc, te druge vinarske module na MSc. Obvezna literatura 1. Cindri, P., Kora, N., Kova, V., 2000. Sorte vinove loze. III izdanje, Prometej, Novi Sad. 2. Mirosevic, N., Turkovic, Z., 2003. Ampelografski atlas. Golden marketing, Zagreb 3. Jackson, R.S. 1994. Wine science: principles and applications (ed. Jackson, R.S.), Academic Press, New York. Preporuena literatura 1. Galet, P.,1998. Grape varieties and rootstock varieties, Avenir Oenologie, Chaintre, Farnce 2. Cal, A., Scienza, A., Costacurta, A., 2001. Vitigni d'Italia. Calderini edagricole, Bologna. 3. Penavin K., (2004): Vino A - (Kozina, B, edit.), Naklada Zadro, Zagreb
Prof. dr. sc. Edi Maleti
Broj ECTS bodova
40 4 8 4 4
Seminar, pohadjanje obaveznih vjezbi

Pismeno Usmeno
136
AG1155
UZGOJ AVERTEBRATA
Koordinator modula
Opis modula Upoznavanje studenata s uzgojem korisnih beskraljenjaka bilo kao izravna hrana (koljke puevi, glavonoci, raci, jeinci ) ili kao organizmi iji tjelesni produkti ili tjelesna aktivnost imaju znaaj u proizvodnji meda, svile, humusa (pela, dudov svilac, kalifornijska glista). Pregled trenutnog stanja uzgoja u svijetu i kod nas, te potencijalne mogunosti interakcije u druge industrije. Sistematska determinacija uzgojno znaajnih organizma s osnovnim biolokim i ekolokim imbenicima na kojima se temelji tehnologija uzgoja. Osnovna konstrukcija uzgajalita sa svim posebnostima svake pojedine vrste Avertebrata. Prezentacija svih uzrasnih kategorija do zavrne faze uzgoja. Cilj modula Omoguiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktikih znanja o vrstama uzgoja beskraljenjaka. Upoznati ih s tehnolokim postupcima proizvodnje, prilagoene potrebama razliitih uzgojnih stadija pojedinih vrsta, kako vodenih, tako i terestrijalnih beskraljenjaka. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvoenje uzgoja odnosno stvoriti motivaciju za daljnju edukaciju kroz module Akvakulture ili Apikulture, na diplomskim studijima. Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. kolska knjiga, Zagreb 2. Treer, T., Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb, pp 464. 3. Doktorski radovi, magistarski radovi, diplomski radovi, studije dostupne u knjinici prema potrebama studenata. Preporuena literatura 1. Matonikin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskraljenjaci I & II. kolska knjiga, Zagreb 2. Spencer, B. E. (2000): MolluscanShellfish Farming. Fishing News Books. Blackwell Publishing, pp 274. 3. Lee, D:O:C:, Wicknis, J. F. (1992): Crustacean Farming. Blackwell Scientific Publications. 4. Mandek, S. (2002): Uzgoj kalifornijskih glista, proizvodnja i primjena humusa. Z. M. A. G.Zagreb 5. Milanovi, V. (2004): Mini farme pueva. Stajer-graf. Zagreb, pp191.
Redoviti profesor Ivica Anii
Broj ECTS bodova
32 8 8 12
Redovito pohaanje svih vrsta vjebi uz javnu prezentaciju seminarskih radova

Pismeno Usmeno
137
AG1156
UZGOJ I KORITENJE GOVEDA
Koordinator modula
Opis modula Ope karakteristike govedarstva, postanak i prirodna svojstva goveda, pasmine kao izbor sredstva za proizvodnju, osobitosti u razmnoavanju, uzgoj podmlatka i izgradnja proizvodnih kapaciteta, tehnoloko-tehniki postupci u proizvodnji kravljeg mlijeka, tehnoloko-tehniki postupci u proizvodnji goveeg mesa, osobitosti u genetskoj izgradnji (uzgoju) proizvodnih kapaciteta za mlijeko i meso. Ekoloka uloga goveda. Suvremeni zahtjevi na dobrobit s obzirom na etoloke osobitosti vrste i naine iskoritavanja. Cilj modula Upoznati govedo kao domau ivotinju s naglaskom na njegova prirodna svojstva, naine izbora pasmine odnosno genotipa za smjer proizvodnje, savladati vjetine u dranju, hranidbi, munji i drugim sastavnicama tehnologija primarne proizvodnje mlijeka i mesa. Gradivo je primjereno za potpunu osposobljenost za upravljanje bilo kojim oblikom govedarske proizvodnje. Obvezna literatura 1. Caput, P. (1996): Govedarstvo (sveuilini udbenik). Celeber d. o.o., Zagreb, 2. Caput, P. (1991): Govedarstvo (poglavlje u knjizi Stoarstvo, str. 212-269). kolska knjiga, Zagreb. 3. Katalini, I. (1994): Govedarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 4. Uremovi, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Preporuena literatura 1. Struni lanci u asopisu Stoarstvo i mjesenim revijalnim izdanjima: Gospodarski list, Nova zemlja, Mljekarski list i drugima.
Broj ECTS bodova
32 0 0 8 8 12
Obavljene terenske vjebe, seminar i nazonost predavanjima i praktikumu najmanje 60 % fonda sati
Pismeno Usmeno
138
AG1157
UZGOJ I KORITENJE KONJA
Koordinator modula
Opis modula Uzgoj i koritenje konja u gospodarskim razvijenijim drutvima ima veliku vanost. Studenti preddiplomskog studija trebaju upoznati stanje konjogojstva u Hrvatskoj i svijetu, evolucijske tragove razvoja konja, nastanak pasmina i tipova. Spoznavanje anatomskih, fiziolokih i drugih osobitosti nuno je za razumijevanje funkcionalnosti grae tijela konja. Upoznati e tehnike rasploivanja, naela uzgoja konja od drijebljenja do ulaska u program obuke. Upoznavanje genetske osnove i hereditarnosti obiljeja, modela procjene obiljeja, sustava testiranja, izrauna uzgojne vrijednosti, uzgojnih metoda nuno je za oblikovanje i voenje uzgojnog rada. Upoznati e temelje obuke sportskih konja, usklaene sa uporabnim naglascima. Upoznavanje olimpijskih, trkaih, tradicionalnih i drugih konjikih natjecanja uinit e se kroz predavanja, seminare i praktikum. Upoznat e alternativne mogunosti uporabe konja. Kroz predavanja, seminare, terenske i praktine vjebe upoznati e osnove hranidbe i smjetaja konja, konjogojske ustanove, organizacijske forme i zakonsku regulativu koja dotie uzgoj i koritenje konja. Upoznati e najee ozljede i bolesti konja, otkrivanje, saniranje i preventivu. Cilj modula Usvajanje osnovnih znanja iz uzgoja i koritenja konja nunih za voenje konjikih gospodarskih subjekata ili nastavak studija Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Ivankovi, A. (2004): Konjogojstvo, Sveuilini udbenik, Hrvatsko Agronomsko Drutvo, Zagreb, 2004. Preporuena literatura 1. Black, W., Clayton, H. (2001): Equine Locomotion.WB Saundres, UK. 2. Brinzej, M. (1980): Konjogojstvo, kolska knjiga, Zagreb. 3. Bowling, A.T. (2000): Genetics of color variation. U: The Genetics of the Horse (Ed.: Bowling A.T., Ruvinsky, A.). CABI Publishing, Wallingford, UK. 4. Ogrizek, A., Hrasnica, F. (1952): Specijalno stoarstvo, I dio - Uzgoj konja. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1952. 5. Keeling, L., Gonyou, H (2001): Social Behaviour in Farm Animals. CABI Publishing, Wallingford, UK.
Broj ECTS bodova
30 0 2 11 11 6
Pohaanje nastave (min. 70%), seminarski rad, terenska nastava

Pismeno Usmeno
139
AG1557
RATARSKE KULTURE
Koordinator modula
Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina. 1. Uvod (znaaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje, podjela ratarskih kultura), 2. ivotni ciklusi ratarskih kultura (etape organogeneze, stadiji razvoja, fenoloke faze), 3. Okolini imbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura, 4. Skupina pravih ili strnih itarica (najznaajnije vrste zastupljene u Hrvatskoj, tehnologije proizvodnje penice, jema, rai, zobi, penorai i heljde), 5. Skupina prosolikih itarica (najznaajnije vrste i njihov znaaj u poljoprivrednoj proizvodnji RH, tehnologije proizvodnje kukuruza, sirka i prosa). 6. Znaaj krupnozrnih mahunarki (soja, bob, lupina) i tehnologije njihove proizvodnje, 7. Znaaj krumpira i ioke i tehnologije njihove proizvodnje. Tehnoloki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaaju: mjesto i znaaj kulture u plodoredu, pripremu tla za sjetvu, odreivanje sjetvene norme, rok sjetve, mjere njege (gnojidba, ureenje sjetvene povrine, zatita usjeva od tetoinja), etva-berba usjeva, razvoj alternativnih tehnologija. Cilj modula Sluanjem i polaganjem ispita student ovladava osnovnim znanjima i vjetinama potrebnim za organizaciju i provedbu agronomski uinkovite i gospodarski opravdane ratarske proizvodnje u razliitim proizvodnim uvjetima. Obvezna literatura 1. Gotlin J. (1989). Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje penice. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucari A., Z. Ostoji, M. uljat (1997). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadruni savez. 3. Vratari Marija, Aleksandra Sudari (2000). Soja. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek. 4. Pospiil, A. (2010). Ratarstvo I dio, Zrinski d.d. akovec 5. Grupa autora (1986). Posebno ratarstvo I., Nauna knjiga, Beograd Preporuena literatura 1. Gotlin J.(1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucari A. (1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje rai. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. Gotlin J. i sur. (1967). Suvremena proizvodnja kukuruza. Agronomski glasnik, Zagreb 4. Entrup, N. L., Oehmichen, J. (2000). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen, Verlag Th. Mann, Gelsenkitchen-Buer. 5. Gotlin, J., A. Pucari. 1970. Uvod u specijalno ratarstvo. Agronomski glasnik, Zagreb.
Izvanredni profesor Zlatko Svenjak
Broj ECTS bodova

31 21 2 6

Pismeno Usmeno
140
AG1158
UZGOJ I KORITENJE KOZA
Koordinator modula
Opis modula Kozarstvo u Hrvatskoj je sve vanija grana stoarstva. Stoga je vano studente preddiplomskog studija upoznati s vanou i ulogama koza u svijetu i u nas, s namjenama i koristima; s povijeu i pripitomljavanjem koza, s klasifikacijama pasmina, najvanijim pasminama koza u svijetu i u nas, anatomskim i fiziolokim osobitostima koza. Reprodukcija je od izuzetne vanosti u proizvodnji kozjeg mlijeka i mesa te e biti obraena teorijski (predavanja) praktino na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mlijeka. U dijelu selekcije studenti e stei osnovne spoznaje o genetskoj strukturi koza, nasljednosti morfolokih i proizvodnih osobina, te metodama selekcije. Obrazloit e im se vanost uzgojno-tehnolokih postupaka s jaradi od partusa do odbia i pripusta. Posebno e biti obraena hranidba koza po pojedinim spolnim, fiziolokim i uzrasnim kategorijama. U poglavlju Proizvodnja mesa studenti e biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa, reprodukcijom, odlikama rasta jaradi, klaonikim pokazateljima, kakvoom trupa i kemijskim sastavom mesa. U proizvodnji mlijeka obradit e se najvaniji imbenici koji utjeu na proizvodnju, kemijski sastav, kakvou mlijeka i preradbene osobine. Graa vlakna, rast, vrste i osobine vlakana, poglavlje je s kojim e se studenti nakratko upoznati, kao i s objektima i opremom u kozarnicima te najvanijim bolestima koza. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljen je za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi te upravitelja OPG. Obvezna literatura 1. Boro Mio, Vesna Pavi (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Boro Mio (2002): Kozarstvo u Stoarstvu, urednik Zvonimir Uremovi, Agronomski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Gall, C. (1981): Goat Production, Academic Press London Morand-Fehr, P. (1991): Goat nutrition, Pudoc Wageningen Valerie Porter (1996): Goats of the World. Farming Press, Ipswich, UK Mowlem, A. (1992): Goat Farming, second edition. Farming Press, Ipswich, UK
Broj ECTS bodova
38 0 2 0 8 12

Pismeno Usmeno
141
AG1159
UZGOJ I KORITENJE KUNIA
Koordinator modula
Opis modula Svrha je uvodnih predavanja upoznati studente s povijeu uzgoja kunia te pasminama i hibridima koje se danas koriste u modernom kuniarstvu. Vei dio tih kunia studentima e biti pokazano na izlobi malih ivotinja koju emo posjetiti u sklopu terenske nastave. Zatim e uslijediti predavanja o osnovama uspjenog uzgoja, sustavima proizvodnje te nabavi i izboru rasplodnog stada kunia. U poglavlju o reprodukciji kunia studenti e stei osnovne spoznaje o reprodukcijskim karakteristikama enke i mujaka, nainima pripusta, duljini graviditeta i okotu. Oprema, objekti i poeljni mikroklimatski uvjeti za uzgoj kunia biti e tema prvog seminarskog rada, a studentima e na raspolaganju biti sva dostupna literatura koja obrauje tu problematiku. Uzgoj i tov kunia te specifinosti probave i hranidbene potrebe u pojedinim fazama njihova uzgoja biti e teme predavanja koja e uslijediti. Svjetska i domaa proizvodnja, iskoritavanje i klaonika obrada, te mogunosti i naini plasmana kunia biti e tema drugog seminara, a studenti e uz literaturne podatke koristiti i podatke s Interneta. U posljednjem e predavanju biti govoreno o bolestima kunia te o prevenciji njihova nastajanja. Cilj modula Student stjee spoznaje o tehnologiji uzgoja kunia te je osposobljen za tehnologa na farmi kunia te stjee osnovne spoznaje za upis na diplomske studije Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Silvestar Omren: Kuniarstvo. Globus, Zagreb 1995. 2. Antun Gjuri: Kuniarstvo. Znanje, Zagreb 1985. 3. Franjo D. i sur.: Prirunik o proizvodnji i upotrebi stone hrane, poglavlje str. 611-623, Hrvatsko agronomsko drutvo,2004. Preporuena literatura 1. Schlolaut W. : Das Grosse Buch vom Kaninchen, DLG-Verlag, 1998. 2. C. de Blas and Julian Wiseman (1998): The Nutrition of the Rabbit, CABI Publishing, Wallingford 1998. 3. Lebas F. I sur. The rabbit, husbandry, health and production, FAO, Rome 1986.
Izvanredni profesor Zlatko Janjei
Broj ECTS bodova
44
12 4
Odsluano min. 90 % nastave, predani seminarski radovi i dolazak na terensku nastavu.

Pismeno Usmeno
142
AG1160
UZGOJ I KORITENJE OVACA
Koordinator modula
Opis modula U Hrvatskoj je uzgoj ovaca za proizvodnju mesa i mlijeka vrlo vana privredna grana. Stoga je vano studente preddiplomskog studija upoznati s vanou i ulogama ovaca u svijetu i u nas, s namjenama i koristima; s povijeu i pripitomljavanjem ovaca, sa srodnicima i izvornim oblicima ovaca, klasifikacijama pasmina i najvanijim pasminama u svijetu i u nas te anatomskim i fiziolokim osobitostima. Reprodukcija je od izuzetne vanosti u svakoj ovarskoj proizvodnji te e biti obraena teorijski i praktino na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mesa i mlijeka. U poglavlju selekcije studenti e stei osnovne spoznaje o genetskoj strukturi ovaca, nasljednosti morfolokih i proizvodnih osobina, te metodama selekcije. Obrazloit e im se vanost uzgojno-tehnolokih postupaka s janjadi od partusa do odbia i pripusta. Hranidba ovaca bit e obraena po pojedinim spolnim, fiziolokim i uzrasnim kategorijama. U proizvodnji mesa studenti e biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa, reprodukcijom, odlikama rasta, klanjem i obradom trupa, kakvoom trupa i kemijskim sastavom mesa. U proizvodnji mlijeka obradit e se najvaniji imbenici koji utjeu na proizvodnju, kemijski sastav, kakvou mlijeka i preradbene osobine. Histoloka graa vune, rast, vrste i osobine vlakana, poglavlje je s kojim e se studenti nakratko upoznati, kao i s objektima i opremom u ovarnicima te najvanijim bolestima ovaca u nas. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljenost za voditelja ovarske farme, i/ili tehnologa na farmi, te voditelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Obvezna literatura 1. B. Mio, Vesna Pavi, V. Sui (2005): Ovarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, sveuilini udbenik (u tisku) 2. Vesna Pavi (2002): Ovarstvo u knjizi Stoarstvo, urednik Zvonimir Uremovi, Agronomski fakultet Zagreb Preporuena literatura 1. Freer, M. And Dove, H. (2002): Sheep Nutrition. CABI Publishing , Oxon, UK 2. Miti, N. (1987): Ovarstvo 3. Jani, S. (1969): Ovarstvo Autorizirana skripta, Agronomski fakultet, Zagreb 4. Fahmy, M. H. (1996): Prolific Sheep, CAB International, Oxon, UK. 5. Freer, M., Dove, H. (2002): Sheep nutrition, CABI Publishing, Oxon, UK Naziv modula:
Prof. dr. sc. Vesna Pavi
Broj ECTS bodova

38 2 8 12
Pohaanje nastave (min 80%), seminarski rad, terenska nastava i odraene laboratorijske vjebe
Pismeno Usmeno
143
AG1161
UZGOJ I KORITENJE PERADI
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Znaaj i stanje peradarske proizvodnje u svijetu, meunarodni poloaj i stanje peradarstva u Hrvatskoj, Bioloke osnove peradi, naini uzgoja i dranja peradi, pasmine i hibridi peradi za proizvodnju jaja i mesa, tehnologija proizvodnje jednodnevnog podmlatka peradi, tehnologija proizvodnje konzumnih kokojih jaja, tehnologija proizvodnje pileeg mesa, tehnologoja uzgoja pura i proizvodnje pureeg mesa, tehnologija uzgoja pataka i proizvodnje pajeg mesa, uzgoj i koritenje gusaka, uzgoj i koritenje nojeva, uzgoj i koritenje japanskih prepelica, uzgoj i koritenje biserki, uzgoj i koritenje golubova, uzgoj fazana za meso. Laboratorijske vjebe: odreivanje kakvoe kokojih jaja. Vjebe u praktikumu: Upoznavanje s tehnikom rada inkubatora, rad u pokusnom peradnjaku. Seminari: izrada diagrama tehnolokih i proizvodnih parametara tijekom ciklusa proizvodnje peradarskih farmi. Terenske vjebe:posjet farmama konzumnih nesilica, tovnih pilia, industrijskoj klaonici peradi. Cilj modula Polaganjem modula student je osposobljen za rad: kao tehnolog u uzgoju peradi, proizvodnji jaja i mesa peradi, inkubatorskoj stanici, industriji stone hrane: u strunim dravnim slubama: za nastavak studija na diplomskom studiju Obvezna literatura 1. Uremovi Z. Marija Uremovi, Vesna Pavi, B.Mio, S.Muic, Z.Janjei: Stoarstvo, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb,2002. 2. Muic S.: Proizvodnja kokojih jaja, Poljoprivredni savjetnik, Zagreb , 1999. 3. Nemani J. i Beri .: Peradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995.. 4. Seni .: Peradarstvo, Gospodarski list, Zagreb, 1994. Preporuena literatura 1. Colin G. i sur.: Poultry Science, Fourth edition, Pearson Prentice Hall, New Jersey 2004. 2. Bell D. i Weaver W.: Commercial Chicken Meat and Egg Production, 5th Edition, Kluwer Academic Publishers 2002. 3. Damme K. Und Hildebrand R.A.: Geflugelhaltung, Eugen Ulmer GmbH, 2002.
Redoviti profesor Stjepan Muic
Broj ECTS bodova
38 4 2 8 8
Redovito praenjepredavanja, obavljene laboratorijske i terenske vjebe, izvreni seminari

Pismeno Usmeno
144
AG1162
UZGOJ I KORITENJE SVINJA
Koordinator modula
Opis modula Svinjogojstvo u stoarstvu i gospodarstvu Republike Hrvatske ima znaajnu ulogu. U tom smislu studenti e dobiti spoznaje o stanju svinjogojstva u nas i svijetu te o biolokim i ekonomskim znaajkama svinja. Spoznaja o anatomskim i fiziolokim obiljejima svinja bit e osnova razumijevanju selekcije, razmnoavanja i hranidbe svinja. Poglavlja iz selekcije odnosit e se na metode procjene uzgojnih vrijednosti, svojstva za selekciju i uzgojne programe. U okviru predavanja i terenske nastave-vjebi studenti e se upoznati s posebnostima u razmnoavanju svinja (spolna dozrelost, pobuivanje estrusa, naini osjemenjivanja, intrauterini razvoj, odreivanje gravidnosti). U poglavljima iz tehnolokog procesa proizvodnje dat e se spoznaje o nainima postupanja sa svinjama i hranidbi, nainima dranja i mikroklimi. Hranidbi svinja dat e se posebna pozornost kao bitnom financijskom imbeniku. Osim toga studenti e dobiti spoznaje o nainima praenja proizvodnje u farmi, planiranju izgradnje farme i zatiti okolia. Cilj modula Stjecanje znanja za uspjeno voenje svinjogojske proizvodnje u farmi, uspjean rad u strunim slubama te uspjean nastavak diplomskog studija. Obvezna literatura
Docent Zoran Lukovi
Broj ECTS bodova
38 0 0 8 4 10
Redovitost na predavanjima i vjebama (min. 80%), seminar, terenske vjebe

Pismeno Usmeno
1. Marija Uremovi, Zvonimir Uremovi (1997): Svinjogojstvo, Agronomski fakultet Zagreb 2. Marija Uremovi, Zvonimir Uremovi (2004): Praktino svinjogojstvo, Insula Ivanich, Klotar Ivani 3. Marija Uremovi (2002): Svinjogojstvo u knjizi Stoarstvo, Zvonimir Uremovi i sur., Agronomski fakultet Zagreb Preporuena literatura 1. Colin Whitemore (): Science and practice of pig production, Blackwell Science Ltd, Oxford OX20EL 2. W.H. Close and D.J. Cole (2003). Nutrition of Sows and Boars. Nothingham University Press
145
AG1163
VINARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul osposobljava studente za samostalni rad na podruju vinarstva i priprema ih za daljnje usavravanje u struci. Navedeni programski dijelovi modula obuhvaaju opa i temeljna znanja putem predavanja i vjebi iz podruja tehnologije, kemije i analitike mota i vina.
6
Prof.dr. Stanka Herjavec
Broj ECTS bodova
Cilj modula Stjecanje teoretskih i praktinih znanja iz podruja vinarstva koja e omoguiti samostalnost u praksi Obvezna literatura 1. V. Radovanovi: Tehnologija vina, IRO Graevinska knjiga, Beograd, 1986 2. M. Zorii: Podrumarstvo, Nakladni Zavod Globus, Zagreb, 1996 Preporuena literatura 1. R. Jackson Wine science, Academic press, 2000
36 14

Pismeno Usmeno
146
AG1164
VINOGRADARSTVO I
Koordinator modula
Opis modula Obraditi e se ova poglavlja : a) predavanja: - Vinogradarstvo i loza, smjer proizvodnje i znaajke proizvodnje i proizvoda; Regionalizacija vinogradarskih podruja u svijetu i Hrvatskoj; - Biologija loze (sistematika, morfologija i anatomija, osnovni fizioloki procesi, ivotni i godinji ciklus razvitka); Ekologija loze (klimatske znaajke, meuovisnost imbenika klime i loze, prikladnost tala i poloaja za uzgoj loze); - Sustavi generativnosti i vegetativnog razmnoavanja loze i lozni rasadnik; Podloga za vinovu lozu : - Osnivanje proizvodnih i matinih nasada loze. b) vjebe: morfoloke i anatomske znaajke organa loze; razliiti naini cijepljenja; c) seminari: proraun investicijskih sredstava (runi rad, materijal i usluge strojeva) pri podizanju nasada loze. d) terenske vjebe: nain i postupci razmnoavanja i cijepljenja, klasiranje, pakiranje i uvanje repromaterijala i cijepova; obiljeavanje sadnih mjesta , priprema za sadnju i sadnja ; njega mladih trsova i postupnost oblikovanja sustava uzgoja ( naslon i oblik trsa). Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o mogunostima i nainu uzgoja loze u agroekosustavu, te usvajanje agrotehnikih vjetina pri podizanju proizvodnih i matinih nasada. Obvezna literatura 1. Miroevi, N., 1996: Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus , Zagreb 2. Fazini, N., 1971: Suvremeno vinogradarstvo, Institut za HZZV, Zagreb 3. Miroevi, N., 2003: Ampelografski atlas, Golden marketing, Zagreb Preporuena literatura 1. Licul, R., D.Premui, 1982: Praktino vinogradarstvo i vinarstvo, NZ Znanje Zagreb 2. Colnari, J.; Vrabl,S., 1980: Vinogradnitvo, ZP Kmeki glas, Ljubljana 3. Fregoni, M., 1986: Viticoltura generale, Reda, Roma, Italia
Izvanredni profesor Jasminka Karoglan Konti
Broj ECTS bodova
34
8 10 8
Redovito pohaanje nastave , izradba seminarskog rada

Pismeno Usmeno
147
AG1165
VINOGRADARSTVO 2
Koordinator modula
Opis modula Obradit e se poglavlja: podizanje vinograda, rezidba vinove loze (rez u zrelo i zelena rezidba), uzgojni oblici, gnojidba vinograda, sustavi uzdravanja tla u vinogradu, navodnjavanje vinograda, pripreme za berbu i berba groa; U sklopu vjebi odraditi e se pripreme za sadnju i sadnja vinove loze, rezidba vinove loze, zahvati zelenog reza, njega mladog nasada i formiranje uzgojnog obilka, postavljanje armature u vinogradu, te berba groa; Seminar: izrada projekta podizanja proizvodnog nasada vinove loze Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o mogunostima i nainu podizanja proizvodnih nasada, te o sustavima uzgoja vinove loze Obvezna literatura 1. Buri, D.P., (1979): Vinogradarstvo I i II, Radniki univerzitet R. irpanov, Novi Sad 2. Licul, R., Premui, D., (1993): Praktino vinogradarstvo i vinarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb 3. Miroevi, N., (1996): Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb
Izvanredni profesor Bernard Kozina
Broj ECTS bodova
24 4 6 6 20

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Mullins, M.G., Bouquet, A., Williams, L.E., (1996): Biology of the grapevine, Cambridge, University press, USA
148
AG1166
VOARSTVO I
Koordinator modula
Opis modula U modulu se obrauju poglavlja iz morfologije, razmnoavanja i ekolokih uvjeta za uzgoj voaka, fiziologije rasta i rodnosti te pomotehnikih i agrotehnikih zahvata. Nastava ukljuuje predavanja, vjebe i terensku nastavuUkljuen je samostalni rad studenata kroz seminare koje studenti izabiru sukladno vlastitim interesima uz konzultacije s koordinatorom modula. Cilj modula Student dobiva temeljna znanja potrebna za nastavak studija i razumijevanje ostalih modula iz voarske domene i osnovne vjetine za svladavanje tehnologije proizvodnje voa u praksi. Obvezna literatura 1. tampar, K. 1966. Ope voarstvo, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (odabrana poglavlja) 2. Miljkovi, I., 1991. Suvremeno voarstvo (opi dio), Znanje, Zagreb Preporuena literatura 1. Kozlowski, T. T., Pallardy, S. G., 1997. Growth control in woody plants, Academic press, San Diego 2. Westwood, M. N. 1995. Temperate-zone pomology, physiology and culture, Third edition, Timber Press, Portland, Oregon
Prof.dr.sc. Tomislav Jemri
Broj ECTS bodova
32 4 12 8 4
Redovito pohaanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad

Pismeno Usmeno
149
AG1167
VOARSTVO II
Koordinator modula
Opis modula Stanje voarstva u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Izvorne vrste koje su sudjelovale u stvaranju sorti i podloga. Bioloka svojstva vrsta, sorti i podloga. Osnove fiziologije rasta i rodnosti. Naini razmnoavanja voaka. Ciljevi oplemenjivanja. Ekoloki imbenici, izbor lokacije, pripreme za podizanje vonjaka za pojedine vone vrste. Posebnosti tehnologije proizvodnje pojedinih vonih vrsta. Pomoloki opis gospodarski vanih sorata. Cilj modula Upoznavanje s gospodarski vanim vonim vrstama koje se uzgajaju u kontinentalnom podruju Republike Hrvatske. Prouavanje proizvodnog prostora, mogunosti i ogranienja za suvremenu proizvodnju. Upoznavanje s pomolokim osobinama sorata prikladnih za uzgoj u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Upoznavanje suvremenih tehnologija uzgoja voaka. Obvezna literatura 1. Westwood, M.N. 1978. Temperate-zone Pomology. W.H. Freeman (ed.) 2. Gliha, R. 1997. Sorte kruaka u suvremenoj proizvodnji. Fragaria Zagreb. ISBN 95397191-0-0 3. Jackson, D., Looney, N.E. (eds.) 1999. Temperate and Subtropical Fruit Production. CABI Publishing. ISBN 0-85199-271-4 4. Mii, P. 1996. ljiva. Partenon Beograd. ISBN 86-7157-159-9 5. Miljkovi, I. 1991. Suvremeno voarstvo. Znanje Zagreb. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. http://tfpg.cas.psu.edu/introduction/pdf.htm Frutticoltura speciale. REDA Roma. 1991. Fischer, M. 1995. Farbatlas Obstsorten. Stuttgart, Ulmer GmbH & Co. Ferree, D.C., Warrington, I.J (eds.) 2003. Apples: Botany, Production and Uses. CABI Publishing. ISBN 0-85199-592-6 5. Webster, A.D., Looney, N.E. (eds.) 1996. Cherries: Crop Physiology, Production and Uses. CABI Publishing. ISBN 0-85198-936-5
Izvanredni profesor Zlatko melik
Broj ECTS bodova
26 2 6 14 4 4
Pismeno Usmeno
150
AG1168
ZADRUGARSTVO I POSLOVNO POVEZIVANJE U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Pojam i povijest zadrunog organiziranja u nas i u svijetu. Zadrune kole i filozofija zadrunog organiziranja. Kooperacija i individualizam-interpretacija sheme po Gaston Lanneaua; evolucija socio-ekonomske suradnje (kooperacije): (a) na razini pojedinca, (b) na razini gospodarstava (obiteljskog); pojam klastera i uloga zadruge u lokalnom gospodarskom razvitku. Zadruno organiziranje i poslovno okrupnjavanje gospodarske strukture. Temeljni markro-ekonomski imbenici reprodukcije obiteljskih gospodarstava; pojam, odlike i modeli reprodukcije. Unutarnji i vanjski imbenici reprodukcije obiteljskih gospodarstava u nas; modelski prikazi reprodukcije. Zadruga kao specifini organizacijski oblik i naela poslovanja; poslovne i menaerske distinkcije, kako zadruga posluje i poslovna sredstva; zadruni menagement i zadruni marketing; zadruno zakonodavstvo. Zadruga u agrobiznisu i promjene; "nova poljoprivreda" i "nova zadruga". Kooperacija, pojam i podjela; poslovna suradnja i poslovno povezivanje. Globalne socio-ekonomske nunosti suradnje. Strateki savezi u agrobiznisu: pojam nain, izgradnja vrijednosti i vrste stratekih saveza; mjesto zadruge u stratekim savezima. Cilj modula Stjecanje nunih znanja o organizacijsko-poslovnim posebitostima zadrugarstva i poslovnog povezivanja za kvalitetan management, kao i stjecanje i razvijanje znanja za nastavak studija. Obvezna literatura 1. Tratnik M. (2000). Zadruga i zadruno organiziranje, Predavanja-umnoeni interni materijali, Zagreb 2. Tranik M. (2005). Poljoprivredno zadrugarstvo, kooperacija i udruivanje (malih) poljoprivrednih gospodarstava imbenici stabilnosti i konkurentnosti, Sociologija sela, Zagreb 3. Siropolis C. N. (1990). Menedment malog poduzea, Mate, Zagreb 4. imbrek T. i sur: Ekonomika poljoprivrede, interni mateirjali 5. Mataga . (1991). Poljoprivredno zadrugarstvo Hrvatske, (povijest, stanje, perspektive), Zagreb 6. Tipuri D. (2002). Strateki savezi-suradnjom poduzea do konkurentskih prednosti (G. Markulin), Sinergija, Zagreb Preporuena literatura 1. Paali . (2000). Lokalni sustavi malih poduzea; mogui pristup restrukturiranju gospodarstva i regionalni razvitak (. Mrnjavac), Ekonomski fakutet, Split 2. Christopher D. Merrett and Norman Walzer (2004).**Cooperatives and Local Developement, Theory and Aplications for the 21st Century 3. Bateman M., Malekovi S. (2003). Strategija razvoja zadrugarstva Hrvatske, Potpora razvoju zadrugarstva Hrvatske, CARDS program EU za Hrvatsku, Zagreb 4. ****: Zbornik prijevoda-aktualni seminarski materijali iz svjetskog zadrugarstva, AF, Zagreb, 2005. 5. Skupina autora (2002). Ekonomika poduzea, Uvod u poslovnu ekonmiju, TIVA, Varadin
docent Miroslav Tratnik
Broj ECTS bodova
Predavanja Seminar
18 12
Pohaanje predavanja, izrada, prezentacija i predaja seminara

Pismeno Usmeno
151
AG1169
ZAKONODAVSTVO U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Uvod u modul, definicije. Zakoni u poljoprivredi, postavke i objanjenja pojmova. Pravni okvir djelovanja u podruju poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. Pregled najvanijih zakona i pod zakonskih propisa u poljoprivredi RH. Prilagodba nacionalnih zakona sustavu i legislativi EU. Pregled zakona i uredbi Zajednike poljoprivredne politike EU po sektorima; zakonska podloga u meunarodnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima; regionalne specifinosti. Seminarska nastava iz izabranih zakona i uredbi Zajednike poljoprivredne politike odnosnih za agrobiznis. Studenske prezentacije odabranih tema iz najvanijih zakona i pod zakonskih propisa u podruju poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. Cilj modula Poznavanje legislative u poljoprivredi omoguuje nuna znanja za obavljanje poslovnih aktivnosti, u voenju poljoprivrednog gospodarstva, rada u upravnim i strunim slubama.
redoviti profesor Ramona Frani
Broj ECTS bodova
Predavanja Seminar
28 32
Pozitivno ocijenjen seminar

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. imbrek T. i sur. (2002). Stanje poljoprivrede i ocjene moguih promjena - objanjenja uz Zakon o poljoprivredi Republike Hrvatske. Skripta, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 2. Boi M., imbrek T., Par V., Jurii . (2001). Prijedlog zakona o poljoprivredi. (Voditelj Miroslav Boi). Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva RH 3. imbrek T. i sur. (2001). Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede, u Strategija razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu, odjel Prehrana. (Voditelj: Tito imbrek). Vlada R H, Zagreb 4. Tracy M. (2000). Hrana i poljoprivreda u trnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod Tito imbrek). "MATE"d.o.o.,Zagreb 5. Zakoni i pravilnici iz podruja agrobiznisa Preporuena literatura 1. imbrek T. (2004). Agrarna ekonomika I-V. - skripta. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 2. imbrek T., Frani R., Par V., utini ., Vei I., Karoglan-Todori S. (2003). Nacrt Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska podruja. (Voditelj Tito imbrek). Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva RH, Zagreb 3. Skupina autora (2003). Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji. Izazovi ekonomske i pravne prilagodbe.(ur. Katarina Ott). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb 4. imbrek T. i sur. (2001). Ogranienje kupovine i zakupa zemljita. Projekt, Vijee za istraivanja u poljoprivredi (Glavni istraiva Tito imbrek). Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva RH 5. imbrek T., Par V., Juraak J. (1998-2000). Private Farmer Support Services Project-Farm Survey, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva RH i FAO UN
152
AG1170
ZATIENI PROSTORI
Koordinator modula
Opis modula Znaaj i funkcija zatienih prostora u Hrvatskoj i u svijetu. Elementi za izradu plana izgradnje. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali. Tipovi zatienih prostora: individualna zatita, maliranje tla polimerima, izravno prekrivanje usjeva, zatieni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli, plastenici, klijalita, staklenici). Svjetlo: oprema i proraun potreba. Toplina: sustavi grijanja (statiki, dinamiki), proraun gubitaka i potrebe goriva, oprema i proraun smanjenja gubitaka, metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje, zasjenjivanje, kienje krova, zamagljivanje, fan-jet sustav, adiabatsko hlaenje). Relativna vlaga zraka: proraun sustava ventilacije. CO2: potrebe i oprema. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zatienom prostoru. Oblici, proraun potrebe i nain primjene gnojiva. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja. Preventivne mjere u kontroli biljnih tetoinja. Principi i oprema za sterilizaciju tla. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski, organski, sintetski), bez supstrata (tehnika hranjivog filma, sustav plutajuih kontejnera, aeroponski sustav). Cilj modula Za odreene skupine kultura, tehnologije uzgoja i razliita podneblja, postiu se temeljna znanja i vjetine o odabiru: tipa zatienog prostora i pokrovnog materijala; naina i opreme za regulaciju mikroklime; naina i opreme za regulaciju svojstava tla; naina i opreme za zatitu kultura od tetoinja. Obvezna literatura 1. Pavlek P. (1985). Ope povrarstvo (odabrana poglavlja). Sveuilite u Zagrebu 2. Osvald J., Kogoj-Osvald M. (1994). Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). ZP Kmeki glas, Ljubljana 3. Heblin D., Boroi J. (1994). Materijali za pokrivanje zatienih prostora. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 4. Boroi J., Novak B. (1980). Upotreba perforirane folije za pokrivanje povrtnih kultura. Agronomski glasnik 4:425-434 5. Boroi J. (2004). Zatieni prostori (dijelovi skripte, rukopis) Preporuena literatura 1. von Zabeltitz Ch. 1978. Gewchshuser. Planung and Bau. Eugen Ulmer, Stuttgart 2. Gerst J.-J., Garnaud J.-C., Sotton M. 1985. Growing Vegetable under Direct Covers. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Lgumes, Paris 3. Hanan J.J., Holley W.D., Goldsberry K.L. (1978). Greenhouse Management. SpringerVerlag, Berlin
redoviti profesor Josip Boroi
Broj ECTS bodova
28
12 12 8
Obavljene praktine vjebe u praktikumu i na pokualitu, pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi)
Pismeno Usmeno
153
AG1171
ZATITA OKOLIA I KRAJOBRAZA
Koordinator modula
Opis modula Zatita okolia kao preokupacija sadanjih drutava. Glavni problemi zatite okolia u svetu, u zemlji. Meunarodne konvencije i dogovori o zatiti okolia. Europske direktive. Sustavi okolia. O multidisciplinarnosti, interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. Priroda zahtjeva za zatitu okolia. Zatita od zagaivanja, zatita prirodnih izvora, zatita prirode. Opa naela zatite okolia. Sanacijske (kurativne) i preventivne zatitne djelatnosti. Orua zatite okolia. Normativi i standardi. Okolini pregled. Okolini monitoring. Procjene utjecaja na okoli. Promjena okolia i utjecaj na okoli. Mjerenje promjene i vrednovanje utjecaja. Ponderiranje i analiza osjetljivosti. Studije utjecaja na okoli: prostorne i tehnoloke. Struktura studije. Administrativni postupci: 'screening', 'scoping', izvjetaj, mjere za poboljanje razvojnog projekta, ukljuivanje javnosti, suglasnost za poduhvat u prostoru. Demonstracija primjera studije utjecaja na okoli. Krajobraz kao dio okolia. Kvalitete krajobraza. Normativi i standardi u krajobrazu: parkovi i rezervati prirode, iznimni krajobrazi. Planovi upravljanja. Podsustavi krajobraza. Definiranje vrijednosti: potencijali za razvoj, privlanosti (vizualne, u doivljavanju) krajobraza, prirodne vrijednosti. Sustavi zatite prirode. Mjere za smanjivanje ili eliminaciju utjecaja na krajobraz.
Doc dr. sc. Sonja Butula
Broj ECTS bodova
26
34
Zavren seminarski rad

Pismeno Usmeno
Cilj modula Dati studentima osnovna znanja o naukama o okoliu i osposobiti studente za izradu okolinog pregleda i studije utjecaja na okoli. Obvezna literatura 1. Baker S. et al (ed.) (1997): The politics of sustainable development: Theory, policy and practice within the European Uninon, Routledge, London 2. Glasson J. (1996): Introduction to Environmental Impact Assessment, UCL Press, London 3. O'Riordan, T. (ed) (1995): Environmental Science for Environmental Management, Longman, Harlow Preporuena literatura 1. Wood C. (1995): Environmental Impact Assessment: A Comparative Review. Longman, Harlow 2. Dasman R. F. (1973): Ecological Principles for Economic Development. John Wiley&Sons, London
154
AG1172
ZATITA POVRA I UKRASNOG BILJA OD TETOINJA
Koordinator modula
Opis modula Modul e razmatrati tetoinje koje ugroavaju povre i ukrasno bilje na otvorenom i zatienom prostoru. Dat e se prikaz mjera zatite najvanijih kultura kao i sredstva za zatitu. Na taj nain studenti e biti upoznati sa osnovama entomologije, fitopatologije, zoologije, nematologije, fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zatite povra i ukrasnog bilja. Bit e dan prikaz ekonomski znaajnih tetnika, bolesti i korova krumpira, plodovitog povra, kupusnjaa, lisnatog povra, lepirnjaa, lukoviastog povra, korjenastog povra, viegodinjeg povra i najuestalijih vrsta ukrasnog bilja. Prikaz e ukljuivati opis, biologiju i gospodarsko znaenje tetoinja, s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifinih oteenja od tetnika, simptoma bolesti i korovnih vrsta . Poseban naglasak bit e na uzronicima bolesti koji se prenose sjemenom povra i cvijea. Cilj modula Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zatita od tetoinja povra i cvijea.Osposobljava se za voenje zatite od tetoinja u razliitim tehnologijama uzgoja povra i cvijea. Obvezna literatura 1. M. Maceljski, B. Cvjetkovi, Z. Ostiji, J. Igrc Bari, N. Pagliarini, Lj. Otrec, K. Bari, I. izmi: tetoinje povra, Zrinski, akovec, 2004. 2. Pregled sredstava za zatitu bilja. Glasilo biljne zatite. Br. 2/3 tekue godine 3. Garibaldi,A., et al., (2000): Malattie delle piante ornamentali. Edagricole. Bologna 4. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog podruja) na CDu ili kopije 5. Moreau B., Pelletier J. Memento dsherbge des lgumes et petits fruits. Ctifl, Paris. preporuene Internet stranic Preporuena literatura 1. Moore, C.B.E., (1978): Diseases of Bulbs. London. Ministry of agriculture 2. Ferrari, M., (2003): Malattie e parassiti delle piante da fiore, ornamentali e forestali. Edagriocole Bologna. 3. Bellardi,M., Berttaccini,A., (1998).: Avversita delle piante ornamentali(virosi e fitoplasmosi). Edizioni del informatore agrario.Verona. 4. Horst,R.K (2000): Compendium of rose diseases. APS 5. Pagliarini, N., Jurjevi, ., (1997): Sve o krizantemi. HAD. Zagreb
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu Seminar

41
14 5
Redovito pohaanje nastave i vjebi, izrada seminarskog rada

Pismeno Usmeno
155
AG1173
ZATITA RATARSKIH KULTURA OD TETOINJA
Koordinator modula
Opis modula Proizvodnja ratarskih kultura vrlo je vaan segment unutar poljoprivrede. Suvremena poljoprivredna proizvodnja nije mogua bez provoenja mjera zatite od bolesti, tetnika i korova. Preduvjet uspjenom provoenju mjera zatite je poznavanje najvanijih bolesti tetnika i korova koji napadaju ratarske kulture, te poznavanje raspoloivih naina njihovog suzbijanja. U okviru modula studenti e se kroz predavanja upoznati sa tetnicima, uzronicima bolesti i korovima u ratarskim kulturama, njihovom biologijom, tetnosti i raspoloivim metodama njihovog suzbijanja. U okviru vjebi studenti e kroz izrade zbirki kukaca, herbara korova i herbara biljnih bolesti dobiti osnovna znanja o detekciji najvanijih tetoinja u ratarskim kulturama i vremenu njihove mogue pojave u usjevu. Cilj terenske nastave je da se studenti upoznaju sa simptomima napada pojedinih biljnih bolesti i tetnika u proizvodnim uvjetima. Seminarski rad predstavljati e samostalan rad studenta u kojem e se temeljem steenih znanja i pretraivanja literature predloiti mogua rjeenja za pojedine specifine probleme u nekoj od ratarskih kultura. Cilj modula Steena znanja studenti e koristiti u obavljanju osnovnih poslova zatite ratarskih kultura na gospodarstvima, te u sluaju nastavka studiranja na diplomskim studijima fitomedicine i biljnih znanosti. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija. Zrinski, akovec odabrana poglavlja Skupina autora (2003) Bolesti penice, Glasilo biljne zatite, 5, 275-341. Maceljski i suradnici (2004) Glasilo biljne zatite br. 2-3. Kovaevi ., Kipati J., Panjan M., Maceljski M. (1968): Bolesti i tetnici ratarskog bilja, Znanje, Zagreb. 5. Interna skripta (odabrani radovi strunjaka Zavoda za herbologiju) na CD ili kopije 6. Maceljski i sur. (2002): Prirunik iz zatite bilja, Zavod za zatitu bilja u poljprivredi i umarstvu R. Hrvatske
Izvanredni profesor Renata Baok
Broj ECTS bodova
30 4 10 8 8
Kolokvij iz vjebi i izrada seminarskog rada

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Maceljski, M., Igrc, J. (1991): Entomologija- tetne i korisne vrste u ratarskim usjevima, Sveuilina naklada Liber, Zagreb. 2. Maude R.B. (1996) Seedborne Diseases and Their Control, CAB International, University Press Cambridge (odabrana poglavlja). 3. Nyvall R.F. (1989) Field crop diseases handbook, New York. (odabrana poglavlja) 4. Naylor R. E. L. (2002). Weed Management Handbook. 9th edition. Blackwell ScienceLtd, Oxford. 5. Butorac, A. (1999): Opa agronomija, kolska knjiga 6. Preporuene internet stranice
156
AG1174
ZATITA VOAKA I VINOVE LOZE OD TETOINJA
Koordinator modula
Opis modula Modul e razmatrati najvanije tetnike, bolesti i korove po pojedinim vonim vrstama i tetoinje vinove loze. Modul je namjenjen studentima koji su stekli temeljna znanja iz entomologije, fitopatologije i herbologije i imaju temeljno znanje o uzgoju pojedinih kultura. Studenti e biti upoznati s nainima prepoznavanja tetnika na osnovu oteenja pojedinih biljnih organa, nainu praenja tetnika, procjeni populacije, tetnosti i nainu determinacije. Bit e dat prikaz najvanijih bolesti po kulturama, determinacija uzronika bolesti, uvjeti za infekciju i mogunosti suzbijanja bolesti. Poseban znaaj e biti dat na prevenciju pojave tetoinja. Studenti e biti upoznati s nainima zatite, prije svega ekoloki prihvatljive do konvencionalne kemijske zatite. Razmatrati e se i antagonsti tetoinja i njihova uloga u ekosustavu vonjaka i vinograda. Cilj modula Student dobiva osnovna znanja iz zatite voaka i vinove loze od bolesti, tetnika i korova koja e mu posluiti u proizvodnji ili kao temelj za kasniju nadgradnju. Obvezna literatura 1. Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija (odabrana poglavlja), Zrinski d. d. akovec 2. Ciglar, I. (1998): Integrirana zatita vonjaka i vinograda (odabrana poglavlja), Zrinski d. d. akovec 3. Maceljski i sur. (2004). Pregled sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj. Glasilo biljne zatite, 23 4. Kipati ( 1992).Bolesti voaka i vinove loze Agronomski fakultet Zagreb Preporuena literatura 1. Cavalloro R., Robinson D. W. (1987). Weed Control on Vine and Soft Fruits. A.A. Balkema, Rotterdam, Nizozemska 2. Cvjetkovi, B (2000) Bolesti vinove loze -Interna skripta 3. F.Rode( 1996) Pflanzenschutz im integrierten Obstbau Ulmer-Gmbh( izabrana poglavlja) 4. preporuene Internet stranice
izvanredni profesor Boena Bari
Broj ECTS bodova
38
10 6 6
Redovito pohaanje predavanja, terenskih vjebi i seminari.

Pismeno Usmeno
157
AG1175
ZATITA ZDRAVLJA IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Opa patologija s imunologijom, osnove dijagnostike, osnove farmakologije, znaaj i pojava zaraznih bolesti u uzgoju, neke zarazne bolesti u pojedinih vrsta ivotinja, znaaj i pojava parazitarnih bolesti ivotinja, neke parazitarne bolesti u pojedinih vrsta ivotinja, unutranje bolesti i njihov znaaj, patologija reprodukcije, animalna higijena s patologijom. Osnove DDD. Vjebe u praktikumu: MPP, BKA, trihinoskopija, koproloka pretraga Terenske vjebe: pristup i postupak s ivotinjom, opi kliniki pregled, pregled probavnog, dinog i urogenitalnog sustava, kliniki pregled vimena, mikroklimatski pregled stonih nastamba. Praktino izvoenje DDD. Cilj modula Nakon polaganja zavrnog ispita studenti e biti osposobljeni za rad na stoarskim farmama svih konvencionalnih vrsta ivotinjia. Moi se raditi u mljekarama, trgovakim firmama koje se bave stokom, uvoznim firmama, moi e drati karantene stoke. Obvezna literatura 1. Veterinar u kui, I i II dio; V. Rupi, Logos, 1988. 2. Zdravstvena zatita domaih ivotinja, osnove ope patologije i imunologije; V. Rupi, Sveuilina naklada LIBER, 1993. 3. Zdravstvena zatita domaih ivotinja, odabrana poglavlja unutranjih bolesti, zaraznih i parazitarnih bolesti, fiziologija i patologija reprodukcije, zoohigijena i ddd; V. Rupi, Agronomski fakultet, Zagreb, 2005 (u pripremi za tisak). 4. Dijagnosticiranje zaraznih bolesti ivotinja i upala vimena krava;V. Rupi, Agronomski fakultet Zagreb, 1994. 5. Kemijska sredstva u poljoprivredi, pravilna i sigurna uporaba. ddd u stoarstvu;V. Rupi, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva, Dravna uprava za zatitu okolia, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" i APO - Agencija za posebni otpad, 1998. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Veterinarski prirunik; skupina autora, Jumena Zagreb, 1996. Virusne bolesti ivotinja; S. Cvetni, Stvarnost-JAZU Zagreb, 1996. Bakterijske i gljivine bolesti ivotinja; S. Cvetni, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. Higijena na farmi i u okoliu; A. Asaj, Medicinska naklada, Zagreb, 2003. Mlijeko, od farme do mljekare; Jasmina Havranek i Vlatko Rupi, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 2003.
Broj ECTS bodova
28
4 4 24
Redovitu dolazak na predavanja, obavezan dolazak na laboratorijske i terenske vjebe

Pismeno Usmeno
158
AG1500
AGRIKULTURNA KEMIJA
Koordinator modula
Opis modula Uspjean rad u bilo kojem segmentu agronomske struke danas je gotovo nezamisliv bez poznavanja i razumijevanja osnova prirodnih znanosti, posebno kemije.
6
Doc. dr. sc. Marija Bujan
Broj ECTS bodova
40 15 5 -
Program modula Agrikulturna kemija omoguuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja iz kemije koja su neophodna za uspjean studij, razumiijevanje i primjenu u svim segmentima poljoprivrednih znanosti (osnovni kemijski zakonii, kemijsko raunanje stehiometrija, osobine kemijskih elemenata i spojeva znaajnih za prouavanje procesa poljoprivredne proizvodnje).Programski dijelovi modula su sljedei: Opa i anorganska kemija daje studentima osnovna znanja koja su potrebna za razumijevanje kemijskih reakcija, energijskih promjena kod kemijskih reakcija te fizikalnim i kemijskim svojstvima biogenih elemenata (primijenjena kemija za agronome). Organska kemija obrauje strukturu i kemijsku reaktivnost organskih spojeva to je temelj za mnogobrojne primjene. Na jednostavan nain upoznaje studente s funkcijom vitaminima, enzima, ugljikohidrata, proteina, lipida. Laboratorijske vjebe omoguuju studentima kroz praktian i samostalan rad savladavanje osnovnih laboratorijskih postupaka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize.
Odsluana predavanja, odraene laboratorijske vjebe, izraeni seminarski zadaci.

Pismeno Usmeno
Polaganje ispita se provodi preko parcijalnih testova znanja . Cilj modula Teoretska i praktina znanja osnovnih kemijskih procesa studentima su osnova za razumijevanje i primjenu u agronomskoj struci. Obvezna literatura 1. Kemijsko raunanje za studente Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zavod za kemiju, Zagreb, 2000.- interna skripta 2. J. Manitaevi, Organska kemija, Agronomski fakultet, Zagreb, 1995. odabrana poglavlja 3. Predavanja i PowerPoint-prezentacija (Merlin-sustav e-uenje) Preporuena literatura 1. I. Filipovi, S. Lipanovi, Opa i anorganska kemija, I/II dio, kolska knjiga, Zagreb, 1995., odabrana poglavlja 2. Lj. umija , Kemijski elementi i spojevi, Zavod za kemiju, Zagreb, 2000. interna skripta, odabrana poglavlja
159
AG1501
UVOD U MIKROEKONOMIKU
Koordinator modula
Opis modula Prouavajui mikroekonomiju, ispitujemo ponaanje pojedinih dijelova privrede. Uvod u modul, definicije i metode; Temeljni pristupi-osnovni problemi ekonomske organizacije i proizvodni imbenici. Mikroekonomski pojmovi i ciljevi, proizvodnja i organizacija poduzea, proizvodnja, teorija trokova i odluke; Analiza trokova; Ponuda, potranja i trite proizvoda i usluga; Meunarodna trgovina i svjetska ekonomija. Cilj modula Upoznati studente s ekonomskim ponaanjem poljoprivrednih gospodarstava odnosno imbenicima koji djeluju na njihovo ponaanje. Osigurati dostatna znanja neophodna za razumijevanje makroekonomskih pojmova i problema, kao i za nastavak studija u diplomskom studiju ABRR. Obvezna literatura 1. Samuelson, P.A.; Nordhaus, W. (1992): Ekonomija 14. izd., "MATE" d.o.o. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. Jelavi, A.; Ravli, P; Starevi, A.; amanovi, J. (1995): Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Split. 3. Edwin Mansfield (1994) : Microeconomics, Theory and Application, W.W. Norton&Company, Inc. Preporuena literatura 1. Kolega, A.; Boi, M. (2001): Hrvatsko poljodjelsko trite, "Trnitvo", Zagreb 2. Bredley R. Schiller (1993): Esentials of economics , Mc Grow-Hill
izv. profesor Vjekoslav Par
Broj ECTS bodova
10 5
15
seminarski rad
Pismeno Usmeno
160
AG1502
UVOD U MAKROEKONOMIKU
Koordinator modula
Opis modula Definicije i metode agrarne ekonomike; Makroekonomski pojmovi i ciljevi; Agregatna ponuda i potranja; Teorija gospodarskog razvitka i rasta; Gospodarski sustav i poljoprivreda; Proizvodni resursi i teorija proizvodnje u agrobiznisu; Makroekonomska, agrarna i ruralna politika; Zadrugarstvo i poslovno organiziranje; Meunarodni odnosi u agrobiznisu; Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava; Drutveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica; Trite i trni mehanizam; Definicija i koncepcija marketinga, marketinki proces, marketinki instrumenti. Cilj modula
14 -
Prof.dr.sc. Ivo Grgi
Broj ECTS bodova
16
Modul obuhvaa osnove makro agroekonomike odnosno marketinga te drutvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica to omoguuju razumijevanje vie drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. Samuelson, P. A; Nordhaus, W. (2000): Ekonomija 17. izd., "MATE" d.o.o. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. imbrek, T. (2004): Agrarna ekonomika I-V.-izabrana predavanja. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 3. Brki, S., utini, urica (2002): Drutveni aspekt razvoja seoskih podruja (urednik Ante Kolega). Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede, umarstva i ribarstva, HAZU, str.131-144. 4. Kolega, A.; Boi, M. (2001): Hrvatsko poljodjelsko trite, "Trnitvo", Zagreb 5. Babi, M. (2000): Makroekonomija, XI izdanje, MATE d.o.o. Zagreb (odabrana poglavlja) Preporuena literatura 1. Kovai, D. (2005.): Izravna prodaja seljakih proizvoda, "Agrarno Savjetovanje", Zagreb 2. Frani, Ramona; imbrek, T (2003): Pretpostavke za ukljuivanje poljoprivrede u proces pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji u: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji (ur. Katarina Ott). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb 3. Drui, I. i drugi (2003): Hrvatski gospodarski razvoj, "Politika kultura", Zagreb 4. Tracy, M. (2000): Hrana i poljoprivreda u trnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod Tito imbrek). "MATE"d.o.o.,Zagreb 5. Withman, M. (1993): Definition of Rurality, www.nexus.edu.au/Teachstud/dexed/docs/rurality.html; (urica utini; interni prijevod na hrvatski jezik), Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Pozitivno ocjenjene vjebe i seminari

Pismeno Usmeno
161
AG1550
JAHANJE
Koordinator modula
Opis modula Jahanje, rekreativno i sportsko, u gospodarski razvijenijim drutvima atraktivna je sportska disciplina. Studenti preddiplomskog studija trebaju upoznati osnovna teorijska i praktina znanja o jahanju te razviti i unaprijediti sposobnosti i vjetine potrebne za samostalno jahanje. U okviru teorijskih predavanja upoznat e pasmine konja, funkcionalnu grau konja, osnove hranidbe i smjetaja.Praktinim vjebama studenti e stei praktina znanja o osnovama jahanja: uzjahivanje, sjahivanje, poloaj tijela na konju i osnovne vrste koraka konja. U okviru praktinih vjebi studenti e se upoznati s osnovnom kondicijskom pripremom i trenanim vjebama koje utjeu na razvoj i unapreenje dominantnih funkcionalnih i motorikih sposobnosti u jahanju. U okviru modula studenti e se upoznati s osnovama terapijskog jahanja za osobe s invaliditetom. Cilj modula Stjecanje osnovnih teorijskih i praktinih znanja o koli jahanja, rekreativnom i terapijskom jahanju te osnovama kondicijske pripreme u jahanju. Obvezna literatura 1. Ivankovi, A. (2004): Konjogojstvo, Sveuilini udbenik, Hrvatsko Agronomsko Drutvo, Zagreb, 2004. 2. Heri V. (2000): Poetnica za jahae, Biblioteka Sagana, knjiga I. 3. Patako Z. (2004) Terapijsko jahanje za osobe s invaliditetom. Diplomski rad. Agronomski fakultet 4. Caput-Jogunica, A. Ivankovi, S. urkovi (2007.): Okvir kondicijske pripreme u koli jahanja, Zbornik radova meunarodne konferencije: Kondicijska priprema sportaa. Preporuena literatura 1. Black, W., Clayton, H. (2001): Equine Locomotion.WB Saundres, UK. 2. Keeling, L., Gonyou, H (2001): Social Behaviour in Farm Animals. CABI Publishing, Wallingford, UK. 3. Bowling, A.T. (2000): Genetics of color variation. U: The Genetics of the Horse (Ed.: Bowling A.T., Ruvinsky, A.). CABI Publishing, Wallingford, UK.
Docent Romana Caput-Jogunica
Broj ECTS bodova
8 18 2 2
1 kolokvij i 2 seminara
Pismeno Usmeno
162
AG1551
. PLIVANJE
Koordinator modula
Opis modula Plivanje Na osnovu provjere znanja plivanja i interesa za usavravanje pojedine plivake tehnike, studenti e dobiti upute o pravilnosti izvedbe plivakih tehnika i metodske vjebe koje utjeu na pravilnost izvedbe. Uenje i usavravanje tehnike skoka na glavu i plivakih tehnika (kraul, leno, prsno i delfin). Trenanim vjebama u teretani Fakulteta upoznati e se s osnovnom kondicijskom pripremom i utjecajem na dominantne funkcionalne i motorike sposobnosti u plivanju. Studenti e dobiti informacije o utjecaju plivanja na antropoloka obiljeja i zdravlje studenata. Upute o spaavanju utopljenika. Informacije o pravilima pliakih natjecanja i ostalim sportsko rekreativnim sadrajima u bazenu. Cilj modula Studenti e usavriti plivake tehnike i upoznati osnove kondicijske pripreme u plivanju. Dobit e upute o osnovnim zakonitostima plivakog rekreativnog treninga; doziranju intenziteta rada i utjecaju plivanja na pojedina antropoloka obiljeja studenata. Obvezna literatura 1. Cecil M. Colwin (1998.) Plivanje za 21. stoljee, Gopal . Zagreb 2. Caput Jogunica R.(1998). Plivanje, sadraj nastave TZK na Agronomskom fakultetu, U: Zbornik 5. Hrvatskog savjetovanja o obuci neplivaa, Bizovac, str. 42-43 3. Caput-Jogunica R. (2000). Rezultati plivakih treninga studenata Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, U: Sport za sve XVIII broj 23, akovec, str. 55-58. 4. Szabo, I. (2000). Metodike vjebe usavravanja tehnika plivanja.(diplomski rad) Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 5. Volanek B. (1996.) Sportsko plivanje, Fakultet za fiziku kulturu u Zagrebu. 6. Volanek B., I. Varvodi (1993.) Metodika stjecanja motorikih znanja u plivanju. Zbornik radova 2. ljetne kole pedagoga fizike kulture Republike Hrvatske. str. 149-153. 7. Voanek B. (2002.) Bit plivanja, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Docent Romana Caput-Jogunica
Broj ECTS bodova
4 20 4 2
1 kolokvij i 1 seminar
Pismeno Usmeno
163
AG1552
KONZERVIRANJE VOLUMINOZNE KRME
Koordinator modula
Opis modula Modul se izvodi u 4 poglavlja: Uvod u konzerviranje voluminozne krme, konzerviranje voluminozne krme suenjem, konzerviranje voluminozne krme siliranjem i metode ocjene hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. U uvodnom dijelu studenta se upuuje u gospodarsko znaenje konzerviranja krme kao sirovinske osnovice za animalnu proizvodnju, pogodnost pojedinih biljnih vrsta prirodnog travnjaka za konzerviranje, imbenike koji utjeu na konzerviranje, karakteristike i odabir vrsta prema prikladnosti za konzerviranje, te optimalno vrijeme konje. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme suenjem obrauje se tehnologija proizvodnje sijena, fizikalni i biokemijski procesi tijekom suenja krme i gubitci hranjiva suenjem. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme siliranjem obrauje se tehnologija proizvodnje silae, imbenici koji utjeu na siliranje, gubitci hranjiva siliranjem, znaaj i primjena aditiva, skladitenje silae, mehanizacija za konzerviranje krme i koritenje konzervirane voluminozne krme u hranidbi preivaa. U poglavlju metode ocjene hranidbene vrijednosti krme studentu se daje pregled najee koritenih metoda za ocjenu hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. Modul se izvodi putem predavanja, laboratorijskih vjebi, terenskih vjebi i putem seminarskog rada.
Docent Marina Vrani
Broj ECTS bodova

19 3 3 3
Odsluana predavanja, odraene laboratorijske vjebe, vjebe u praktikumu, terenske vjebe i seminarski rad.
Pismeno Usmeno
Cilj modula Sluanjem modula Konzerviranje voluminozne krme student stjee osnovna znanja za razumijevanje imbenika koji utjeu na hranidbenu vrijednost konzervirane voluminozne krme. Obvezna literatura 1. iek, J. (1964.) Proizvodnja krmnog bilja. Skripta. Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Odabrana poglavlja 2. Katalini, I., D. Pejakovi, J. Bri (2000.) Spremanje sjenae. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu. 3. Hopkins, A. (2000.) Grass, its production and utilization. British Grassland Society, odabrana poglavlja Preporuena literatura 1. Holmes, W. (1989.) Grass, its Production and Utilisation, 2nd edn. Oxford, Blackwell Scientific Publications. Odabrana poglavlja 2. obi, T., Bavanski, S., Vueti, S. (1983.) Proizvodnja i korienje silae u ishrani stoke. Nolit Beograd. Odabrana poglavlja. 3. McDonald, P.; A.R. Henderson; S.J.E. Heron (1991.) The Biochemistry of Silage, 2nd edition Marlow, Chalcombe Publications. 4. Cherney, J.H., Cherney, D.J.R. (1998.) Grass for dairy Cattle. CABI Publishing. Odabrana poglavlja. 5. Matsushima, J.K. (1979.) Feeding Beef Cattle. Berlin Heidelberg New York. Odabrana poglavlja 6. Allen, D., B. Kilkenny (1980.) Planned Beef Production. Granada Publishing. Odabrana poglavlja. 7. Givens, D.I., E. Owen,, R.F.E. Axford, H.M. Omed (2000) Forage Evaluation in Ruminant Nutrition, CAB International. Odabrana poglavlja.
164
AG1553
OSNOVE TEHNOLOGIJE RAKIJA OD GROA I VINJAKA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Uvod i definicija predmeta. Poeljne karakteristike groa u proizvodnji vinskih destilata i rakija od groa. Prikladnost kultivara vinove loze za proizvodnju vinjaka. Prerada groa za vinske destilate i rakiju lozu. Kakvoa komine groa i vinskog taloga. Alkoholno vrenje mota, masulja i komine u proizvodnji rakija. Hlapljivi produkti alkoholnog vrenja. Teorijske osnove destilacije. Dvokratna i jednokratna destilacija, tipovi ureaja u proizvodnji rakija i nain rada. Kriteriji odjeljivanja frakcija destilata. Sastav i svojstva vinskih destilata. Dozrijevanje vinskih destilata u hrastovoj bavi. Kemijski sastav rakija. Vjebe na pokualitu. Tehnoloki postupci u proizvodnji komovice. Laboratorijske vjebe: Kemijska analiza osnovnih sastojaka destilata i rakije. Uvod u senzorno ocjenjivanje rakija. Cilj modula Stjecanje strunih znanja iz tehnologije rakija. Obrazovanje strunjaka za samostalno djelovanje u proizvodnji rakija od groa i vinjaka. Obvezna literatura 1. Lea A.G.H., Piggot J.R. ( 1995): Fermented beverage Production, Blackie Academic& Professional, UK 2. Bani M. (1998): Najbolje domae rakije, ELPO, Zagreb 3. Paunovi R. i Danii M. (1967): Vinarstvo i tehnologija jakih alkoholnih pia, Zadruna knjiga, Beograd Preporuena literatura 1. Ribreau-Gayon P. et all. (2000): Handbook of Enology, Volume 1, Volume 2., John Wiley & Sons, LTD, Chichester, England 2. Lui R. (1986): Proizvodnja jakih alkoholnih pia, Nolit, Beograd 3. Lafon R., Lafon J., Couillaud P. (1964): Le Cognac sa distillation, J.-B. Bailliere et Fils (ed), Paris 4. Jackson R. S. (1994): Wine Science: Principles and Applications, Academic Press. Inc., San Diego, California
Doc. dr. sc. Pavica Tupaji
Broj ECTS bodova
28 16 12 4
Redovito sudjelovanje u nastavi i ovjera rezultata laboratorijskih vjebi

Pismeno Usmeno
165
AG1554
UVOD U OPU MIKROBIOLOGIJU
Koordinator modula
Opis modula Znaenje i uloga mikrobiologije u stoarskoj proizvodnji. Uvid u povijesni razvoj mikrobiologije. Podjela mikrobiologije. Morfologija bakterija, gljiva, praivotinja, algi, virusa. Kruenje ivotno vanih elemenata u prirodi i uloga mikroorganizama u tim biogeokemijskim ciklusima. Osnove kemije i biokemije za mikrobiologe. Ustrojstvo prokariotske stanica, njezina stanina stijenka i prijenos tvari kroz membrane. Veliina, oblik i ustrojstvo mikrobnih stanica.Nain tvorbe bakterijskih endospora i pigmenata. Bitne znaajke eukariotske stanice s posebnim osvrtom na eukariotske mikroorganizme (kvasci, plijesni, praivotinje i alge). Jednostanini eukariotski organizmi. Morfoloke osobine gljiva (kvasci i plijesni), nain razmnoavanja i njihova ekonomska vanost. Osnovni kriteriji za klasifikaciju gljiva. Uloga i znaaj protista i algi u prirodi i stoarskoj proizvodnji. Osnovna saznanja o virusima. Nain prijenosa virusnih infekcija i antivirusni agensi. Prioni i njihov znaaj u stoarskoj proizvodnji. Mikroskopi i postupci koji se koriste u promatranju mikroorganizama. Osnovne metode za pripremanje pripravaka za promatranje sloenim svjetlosnim mikroskopom. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i znaenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na stoarsku proizvodnju. Prikazati osnovne metode u istraivanju mikroorganizama. Obvezna literatura 1. Durakovi S. (2002). Uvod u opu mikrobiologiju (S.Redepovi), Kugler 2. Durakovi S. (1997). Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju, knjiga prva I dio (L. Durakovi), Kugler, Zagreb Preporuena literatura 1. Durakovi S. (1996). Opa mikrobiologija; Prehrambeno tehnoloki inenjering Zagreb
redoviti profesor Sulejman Redepovi
Broj ECTS bodova
20 8 2

Pismeno Usmeno
166
AG1555
OSNOVE POVRARSTVA
Koordinator modula
Opis modula Znaaj povra u biljnoj proizvodnji, hranidbena i ljekovita svojstva povra, tehnike razmnoavanja, izravna sjetva, uzgoj iz presadnica, vegetacijski imbenici pri uzgoju povra, imbenici fruktifikacije, tehnoloka i fizioloka zrelost, berba, dorada, transport i skladitenje. Osnovne tehnologije uzgoja, morfoloka i bioloka svojstva, rokovi uzgoja, njega, prinosi za vrste iz porodica: Alliaceae, Brassicaceae, Solanaceae, Cucurbitaceae, Fabaceae, Asteraceae, Apiaceae, Chenopodiaceae, Valerianaceae, Polygonaceae, Malvaceae, Covolvulaceae Cilj modula Mogunost voenja poljoprivrednog gospodarsva, suradnik u strunim podrujima za projektiranje hortikulturnih objekata i trajnih nasada, tehniki suradnik u znanstvenonastavnim institucijama, edukacija za daljnje usavravanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. R. Lei, J. Boroi, I. Buturac, M. usti, M. Poljak, D. Romi: POVRARSTVO, Zrinski, akovec 2002. Preporuena literatura 1. Znanstveni i struni lanci u asopisima
Docent Bruno Novak
Broj ECTS bodova
35
15 10

Pismeno Usmeno
167
AG1556
GENETIKA
Koordinator modula
Opis modula Modul e se izvoditi kroz tri programska dijela, svaki e se sastojati od predavanja i vjebi koje e biti u obliku rjeavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih za programsku jedinicu. Znaaj svojstva i nasljeivanje na molekularnoj razini: Svojstvo - pojam i podjela. Svojstva nasljedne tvari. Geni nosioci nasljednih svojstava. Nukleinske kiseline (DNK, RNK)- struktura i funkcija. Nain prijenosa genske poruke i sinteza proteina. Promjene (mutacije) u stukturi molekule DNK i proteina. Nasljeivanje svojstva na kromosomskoj razini. Kromosomi struktura i funkcija. Stanine diobe: mitoza (osnova rasta i razvoja) i mejoza (nastanak gameta). Gametogeneza i oplodnja. Citoplazmatsko nasljeivanje. Promjene u strukturi i broju kromosoma. Nasljeivanje svojstva na fenotipskoj razini. Zakonitosti nasljeivnja kvalitativnih (alternativnih) svojstava. Mendelove zakonitosti nasljeivanja nevezanih svojstava. Zakonitosti nasljeivanja vezanih svojstava. Zakonitosti nasljeivanja kvantitativnih svojstava. Genotipska i fenotipska distribucija kvantitativnih svojstva. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. Genske osnove heterozisa i njegovo koritenje. Nasljedne osnove u populaciji. Cilj modula Razumijevanje svojstva na genotipskoj i fenotipskoj razini. Poznavanje zakonitosti nasljeivanja svojstava. Saznanja o izvorima i genetskim osnovama varijabilnosti svojstava. Dobivanje osnovnih znanja iz genetike potrebnih za praenje nekoliko drugih modula. Obvezna literatura 1. Interna skripta (u izradi) 2. Biljeke s predavanja i vjebi 3. W. D. Stansfield: Genetics (third edition) 1991. Preporuena literatura red. broj 1. Peter J. Russell: Genetics (fifth edition) 1998. 2. Robert H. Tamarin: Principles of Genetics (fourt edition)1993.
Izvanredni profesor Marijana Bari
Broj ECTS bodova
40
16 4
redovito pohaanje nastave i vjebi

Pismeno Usmeno
168
AG1557
RATARSKE KULTURE
Koordinator modula
Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina. 1. Uvod (znaaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje, podjela ratarskih kultura), 2. ivotni ciklusi ratarskih kultura (etape organogeneze, stadiji razvoja, fenoloke faze), 3. Okolini imbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura, 4. Skupina pravih ili strnih itarica (najznaajnije vrste zastupljene u Hrvatskoj, tehnologije proizvodnje penice, jema, rai, zobi, penorai i heljde), 5. Skupina prosolikih itarica (najznaajnije vrste i njihov znaaj u poljoprivrednoj proizvodnji RH, tehnologije proizvodnje kukuruza, sirka i prosa). 6. Znaaj krupnozrnih mahunarki (soja, bob, lupina) i tehnologije njihove proizvodnje, 7. Znaaj krumpira i ioke i tehnologije njihove proizvodnje. Tehnoloki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaaju: mjesto i znaaj kulture u plodoredu, pripremu tla za sjetvu, odreivanje sjetvene norme, rok sjetve, mjere njege (gnojidba, ureenje sjetvene povrine, zatita usjeva od tetoinja), etva-berba usjeva, razvoj alternativnih tehnologija. Cilj modula Sluanjem i polaganjem ispita student ovladava osnovnim znanjima i vjetinama potrebnim za organizaciju i provedbu agronomski uinkovite i gospodarski opravdane ratarske proizvodnje u razliitim proizvodnim uvjetima.
izvanredni profesor Zlatko Svenjak
Broj ECTS bodova
31 0 0 21 2 6

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Gotlin J. (1989). Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje penice. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucari A., Z. Ostoji, M. uljat (1997). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadruni savez. 3. Vratari Marija, Aleksandra Sudari (2000). Soja. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek. 4. Pospiil, A. (2010). Ratarstvo I dio, Zrinski d.d. akovec 5. Grupa autora (1986). Posebno ratarstvo I., Nauna knjiga, Beograd Preporuena literatura 1. Gotlin J.(1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucari A. (1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje rai. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. Gotlin J. i sur. (1967). Suvremena proizvodnja kukuruza. Agronomski glasnik, Zagreb 4. Entrup, N. L., Oehmichen, J. (2000). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen, Verlag Th. Mann, Gelsenkitchen-Buer. 5. Gotlin, J., A. Pucari. 1970. Uvod u specijalno ratarstvo. Agronomski glasnik, Zagreb.
169
AG1558
POSLIJEETVENA TEHNOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul poslijeetvena tehnologija obuhvaa tehnike dorade i skladitenja ratarskih proizvoda od prijama materijala pa do njegove otpreme. Posebna programska cjelina su tehnoloki postupci konzerviranja proizvoda suenjem merkantilnog i sjemenskog materijala, tipovi suara te automatizacija procesa. Obradit e naini skladitenja doraenih proizvoda, fizioloko kemijski procesi tijekom samog skladitenja te tipovima skladita i silosa. Programska cjelina bit e i osnove projektiranja u poslijeetvenoj tehnologiji s izradom radnih dijagrama jednako za obiteljska gospodarstva kao i za velika industrijska postrojenja. Cilj modula Student stjee znanja o uvanju poljoprivrednih proizvoda, te prepoznavanje i otklanjanje negativnih procese koji se kod toga mogu javiti. Obvezna literatura 1. Kati (1997). Suenje i suare u poljoprivredi, knjiga, Multigraf d.o.o, Zagreb 2. Ritz (1997). Uskladitavanje ratarskih proizvoda, knjiga, PBI d.o.o., Zagreb 3. Ujevi A. (1988). Tehnologija dorade i uvanje sjemena, Fakultet poljoprivrednih znanosti i Bc institut, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Mujumdar A. (2000). Drying Technology in Agriculture and Food Sciences, Plymouth, UK Bala B.K. (1997). Drying and storage of cereal grains, Science Publisher, USA Grupa autora (1994). Corn, American Association of Cereal Chemists, USA Sauer D.B. (1992). Storage of Cereal Grains and Their Productis, American Association of Cereal Chemists, USA
izvaredni profesor Tajana Krika
Broj ECTS bodova
44 0 0 8 4 4
Odsluane vjebe i predavanja

Pismeno Usmeno
170
AG1559
ODRAVANJE I NJEGA ZELENIH POVRINA
Koordinator modula
Opis modula Program modula Ureenje i njega zelenih povrina omoguava polaznicima razumijevanje teoretskog i usvajanje praktinog znanja o zelenim povrinama, veinom urbanog karaktera. Programski dijelovi sastoje se od slijedeih razina: Odnos tlo-biljka-voda. Poznavanje zahtjeva ukrasnog bilja prema tlu, osobito reakciji tla i osjetljivosti na vapno, bitan su preduvjet odabira vrsta za odreeno idejno rjeenje u projektu ureenja krajobraza. Pored toga, optimiranje stanja makro i mikroelemenata omoguiti e dobar izgled i kondiciju biljaka. Viak soli i tekih metala posebice u gradu te uz prometnice glavni su limitirajui faktor pri odabiru vrsta. Njega i odravanje gradskog prostora, neminovno trai povremenu kontrolu dijagnosticiranje stanja tla i biljke te eventualnu intervenciju, najee folijarnu gnojidbu. Odravanje i njega biljnog materijala na razliitim stanitima zelenih povrina. Cilj modula Razumijevanje kako funkcionira sustav zelenih povrina od njihovog pojavljivanja na planu , pripreme za sadnju biljnog materijala, njihov smjetaj na razliitim stanitima te na kraju njihovo odravanje i njega. Obvezna literatura 1. Associazone Regionale Produttori Florovivaisti Lombardi: Piante per il paesaggio e il verde urbano, 1997. 2. Marka-op, B. (1975): Vrtna tehnika, Graevinski kolski centar, Zagreb 3. Coppin, N. J., Richards, I. G. (1990): Use of Vegetation in Civil Engineering, University Press, Cambridge 4. Samardija, N.: Travnjaci, Zrinjevac d.d., Zagreb 5. Vukadinovi, V., Z. Lonari (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek. Preporuena literatura 1. P. L. Carpenter, T. D. Walker, F. O. Lanfhear: Plants in the Landscape, W. H. Freeman and Company, 1975 2. asopis Landscape and urban planning 3. W. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants, Gustav Fisher Verlag Jena, Stuttgart 4. K. Mengel, E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition, Boston
Prof. dr. sc. Stefanka Hadi Pecova
Broj ECTS bodova
28
20 12
Odraene vjebe i terenska nastava te seminarski radovi.

Pismeno Usmeno
171
AG1561
BILJNA BIOKEMIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul Biljna biokemija daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u biljaka. Naglasak je stavljen na metabolizam biljaka i njegovu regulaciju. Modul takoer obuhvaa i poglavlja o sekundarnim metabolitima biljaka, membranskom prijenosu, biljnim hormonima, te prijenosu genetike informacije u biljaka. Zbog nedostatne satnice u prediplomskom studiju u modul su ukljuena i poglavlja: Energetika biokemijskih reakcija, te Kinetika i regulacija enzimske aktivnosti. Laboratorijske vjebe upoznaju studenta s metodom odreivanja pigmenata kloroplasta tehnikama kromatografije na tankom sloju i stupcu, izolacijom i fotokemijskom aktivnosti kloroplasta, te utjecajem pH i koncentracije supstrata na enzimsku aktivnost. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u biljaka neophodnih za stjecanje strunih znanja i rjeavanje problema u praksi. Obvezna literatura 1. P. Karlson, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1993 2. L. Stryer, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1991 Preporuena literatura 1. J. M. Chesworth, T. Stuchbury, J. R. Scaife, An introduction to agricultural biochemistry, Chapman&Hall, London,1998 2. P.M. Dey, J. B. Harborne, Plant biochemistry, Academic Press, 1997
docent Milan oki
Broj ECTS bodova
52 8
Uredno pohaanje nastave

Pismeno Usmeno
172
AG1562
FIZIOLOGIJA I ANATOMIJA IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Citologija : stanina membrana, prijenos kroz membranu. Mitohondrij . Jezgra: graa , replikacija i transkripcija. Ribosomi. Genska ekspresija. Ostale stanine organele. Mitoza i apoptoza. Meustanina komunikacija. Histologija: epitelno i vezivno tkivo, koa. Miino tkivo i fiziologija kretanja. ivano tkivo i nervni sustav, vid, somatosenzoriki austav, sluh, ravnotea. Osteologija i artrologija. Miologija. Cirkulacijski sustav i krv. Limfni sustav i obrana organizma. Endokrini sustav, rast. Bubrezi i proizvodnja urina. Probavni sustav i razgradnja obroka Metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelanevina, regulacija ; osnovni poremeaji. Metabolizam vitamina i minerala; osnovni poremeaji. Respiracijski sustav i disanje. Mlijena ljezda, sisanje i izmuzivanje. Cilj modula Grubo upoznavanje s morfologijom i fiziologijom ivotinjskog organizma. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Liker, B., (2002): Osnove animalne citologije.Poljoprivredni fakultet, Zagreb. Liker, B: Histologija, interna skripta Babi, K., A. Hraste: Anatomija domaih ivotinja. kolska knjiga. Liker, B: Anatomija sustava za gibanje domaih sisavaca. Interna skripta, Zagreb. Stilinovi, Z., 1993: Fiziologija probave i resorpcije u domaih ivotina, kolska knjiga, Zagreb. 6. Liker, B: Anatomija i fiziologija organskih sustava, Interna skripta. Preporuena literatura 1. Janqueira, L. C., Carneiro, J., Kelley, O. 1995: Osnove histologije. kolska knjiga, Zagreb. 2. Guyton, A.C., 1995: Fiziologija ovjeka i mehanizam bolesti. Medicinska knjiga, Zagreb. 3. Cooper,G.M., Hausman, R.E. (2004): Stanica molekularni pristup. Medicinska naklada, Zagreb. 4. Guyton,A.C., 2003: Medicinska fiziologija. Medicinska naklada, Zagreb.
Izvanredni profesor Branko Liker
Broj ECTS bodova
44 16
Pismeno Usmeno
173
AG1563
HRANIDBA IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Svrha studija je nauiti studenete rukovati s hranjivim tvarima kao osnovnom kategorijom hranidbe ivotinja. U Opoj hranidbi studenti e se upoznati s hranjvim tvarima - voda, minerali, ugljikohidrati (energija), lipidi- bitne masne kiseline, proteini-aminokiseline i vitamini. Zatim e stei znanje o metodama mjerenja sadraja, probavljivosti i metabolizma hranjivih tvari u monogastrinih i poligastrinih ivotinja. Slijedi upoznavanje sa svojstvima hranjivih tvari: sadraj u tijelu i proizvodima ivotinje, biodostupnosti (probava i metabolizam), pohrana, bioloke funkcije, potrebe ivotnja, znakovi toksinosti i manjka. U Hrani za ivotinje savladati e se sustavi procjene hranjivosti krme za pojedine vrste ivotinja te imbenicima o koiima ona ovisi (agroekoloki uvjeti, konzerviranje i prerada krmiva). Upoznati e se sa sadrajem hranjivih i nepoeljnih tvari u svjeoj, siliranoj i suenoj voluminoznoj krmi, energetskim, proteinskim i mineralnim krmivima, te s djelovanjem dodataka. Zatim e se govoriti o kvaliteti animalne hrane na ljude, funkcionalnoj hrani i utjecaju hranidbe na okoli. U Primjenjenoj hranidbi nauit e se sustavi procjene hranidbenih potreba goveda, ovaca, koza, svinja, peradi, konja i riba. Savladat e se sastavljanje obroka-krmnih smjesa koji na isplativi nain zadovoljavaju potrebe ivotinja, nisu tetni po zdravlje ljudi i ivotinja te ne zagauju okolinu. Cilj modula Student e nauiti samostalno procjeniti sadraj hranjivih tvari u hrani i hranidbene potrebe ivotinja to je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi, planiranja biljne i stoarske proizvodnje i za daljnji diplomski studij. Obvezna literatura 1. Jovanovi, R. Duji, D., Glamoi, D. 2001. Ishrana domaih ivotinja. Stylos, Novi Sad, SiCG, str. 719 2. Grbea, D. 2004. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. HAD, Zagreb, str.205 3. Grupa autora.2004 Prirunik o proizvodnji i upotrebi stone hrane - krme, HAD, Zagreb, str. 740 4. Pond, W.G., Church, D.C., K.K. Pond. Basic Animal Nutrition and Feeding. 5th edition, John Wiley & Sons, New York, USA, 2004. 5. McDonald, P., Edwards, R.A., Greenhalgh, JFD, Morgan, C.A. 2002. Animal Nutrition. Pearson Education Limited, Edinburg Gate, UK. str. 693. Preporuena literatura 2. Kellems, R.O. i D.C. Church. Livestock Feeds and Feeding. 5th edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, USA, 2002. 4. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed, Fuller, M.F.). CABI Publishing, Wallingford, UK, 2004. 3. Esminger, M.E., Oldfield, J.F., Heinemann, W.W., 20004. Feeds & Nutrition-digest. The Esminger Publishing Company, Clovis, california, USA. 794 str. 4. Moughan, P.J., Verstegen, M.W.A., Visser-Reyneveld. 2000. Feed evaluation-prociples and pracitice. Wageningen Pers, Wageningen Nizozemska, str. 285.
Redoviti profesor Darko Grbea
Broj ECTS bodova
30 5 5 14 4 2
Pohaanje predavanja i vjebi. Predane zadae i odran seminar

Pismeno Usmeno
174
AG1564
UVOD U POPULACIJSKU I KVANTITATIVNU GENETIKU
Koordinator modula
Opis modula Sadraj predavanja modula uz suvremene audiovizualne metode prezentacije odrat e se kroz poglavlja: Uvod (razvoj, znaaj i odnos s prirodnim i drutvenim disciplinama, terminologija); Genetika konstitucija populacije; Promjene frekvencije gena i genotipova u populacijama (posebno domaih) ivotinja; Mala populacija (F, Ft, Fx), Genske mape u stoarstvu (QTL); Pojam svojstva, vrijednosti, prosjeci, odstupanja i varijabilnost u populaciji; Varijance i kovarijance; Odnosi varijanci i genetiki parametri; Osnovni parametri za selekciju ivotinja; Inbreeding i krianje (linije u stoarstvu, heterozis),. Auditorne vjebe - primjena teorijskih spoznaja u rjeavanju problema (zadataka) i primjena informatikih programa. Vjebe u praktikumu individualni pristup studentu, uz naglasak samostalnog rjeavanja problema u svrhu pripreme za praksu, a odravat e se u praktikumu Laboratorija za statistiku genetiku Zavoda za ope stoarstvo AFZ. Terenska nastava upoznavanje svojstava i odnosa uzgojnih jedinki i populacija razliitih vrsta ivotinja (registri uzgojnih udruga i Hrvatskog stoarskog centra Zagreb). Seminari prezentacija i diskusija radova studenata izraenih na temelju rezultata istraivanja populacijske i kvantitativne genetike objavljenih u domaim i stranima asopisima baza CC, CAB sa svrhom razvoja kritinosti i govornih vjetina. Cilj modula Osposobiti studente u razumijevanju i primjeni teorijskih spoznaja o genetikoj konstituciji populacija, procesima promjena frekvencije gena i varijabilnosti svojstava jedinki i populacija kao osnove u oplemenjivanju ivotinja. Obvezna literatura 1. D.S. Falconer, T. Mackay (1996). Introduction to Quantiative genetics; Ed, Logman group Ltd., 2. iki M.(2003). Populacijska i kvantitativna genetika odabrana poglavlja (skripte, predavanja) Zavod za ope stoarstvo, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 3. D.L. Hartl, A.G. Clark (1997). Principles of Population genetics; Ed Sinauer, Inc. Publish. Sunderland, Massachusetts, USA. 4. I.Juri, M.iki, I.krivanko, F.Levakovi, (1982), Teorijska osnova i ekonomski razlozi za provoenje hibridizacije u svinjogojstvu. Agronomski glasnik 1, 61-76. 5. M.iki, I.Juri, (1994), Uzgojne metode i promjene frekvencije gena; Zbor. radova. Bioloka raznolikost u stoarstvu RH; Izd. HAZURH, 18-19, rujna 2001, Zagreb, 39-50.. Preporuena literatura 1. R.King, W.D.Stansfield (2002), A dictionary of Genetics; Ed. Oxford University press, UK. 2. A.J.F.Griffths, S.R.Wessler, R.C. Lewontin, W.M. Gelbart, D.T. Suzuki, J.F. Miller (2005), Introduction to genetics analysis; Ed. W.H.Freeman and Company, New York, USA. 3. M. Kap, W. Lamberson (2002). Bioinformatics for animal science. CABI Wallington, UK. 4. M. Lynch, B.Walsh (1998), Genetic and Analysis of Quantative traits, Ed. Sinauer Associates, Inc. Publish. Sunderland, Massachusetts, USA. 5. M. Kimura (1994), Population genetics, molecular evolution and the neutral theory; Ed. University of Chichago press, Chichago, USA, London, UK. 6. Publikacije baza podataka CC, CAB i dr. o najnovijim spoznajama i istraivanjima iz populacijske i kvantitativne genetike te genomike i proteomike.
Redoviti profesor Marija iki
Broj ECTS bodova
38 4 12 6
Predavanja (80%); Vjebe (100% aktivno sudjelovanje; Izraen i odran seminar (100%)
Pismeno Usmeno
175
AG1565
UPRAVLJANJE FARMOM
Koordinator modula
Opis modula Program modula sadrava tehnoloko-tehnike i ekonomsko-financijske sastavnice kojima se obrazuje moderan upravitelj stoarske farme za samostalno i uspjeno voenje. Glavna poglavlja su pojedini managementi : smjetaj i nain dranja, hranidba, reprodukcija, selekcija, munja, zatita zdravlja i dobrobit ivotinja, financijsko poslovanje i marketing i drugi. Program sadri i tehnoloko projektiranje farmi razliitog tipa, te suvremene zahtjeve na stoarsku farmu obzirom na interes potroaa i javnog mijenja. Cilj modula Obrazovati studente za samostalno i uspjeno voenje, odnosno upravljanje (management) stoarskih farmi sviju vrsta i smjerova proizvodnje. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Caput, P.,(1996), Govedarstvo (sveu. udbenik), Celeber d.o.o., Zagreb Mio, B., (2003 ). Kozarstvo (sveu. udbenik), HMU, Zagreb Uremovi, M., Uremovi, Z., (1998 ), Svinjogojstvo (sveu. udbenik), AF., Zagreb Fokko, H. T., (2000), Milk farm management. Trening teaj.
Broj ECTS bodova
26 0 0 12 12 14
Obavljene terenske vjebe, seminar i nazonost predavanjima i praktikumu najmanje 60% fonda sati
Pismeno Usmeno
1. Ensminger, M.E. (1980). Dairy Cattle Science. Danville, Illinois 2. Grgi, Z., (2000 2005). Kalkulacije trokova, rentabilnost (lanci u Mljekarskom listu, HUMR, Zagreb) 3. Hrvatski stoarski centar (2000 - ). Pravilnici o objektima, kakvoi animalnih proizvoda i drugo.
176
AG1566
SJEMENARSTVO I RASADNIARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Kako je sjeme izvor ivota, ovim modulom studenti se upoznaju sa povijesnim kontinuitetom razvitka sjemena i sadnog materijala, stanjem sjemenarstva i rasadniarstva u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Studenti e biti upoznati sa okolinim uvjetima proizvodnje sjemena i sadnog materijala, sustavima razmnoavanja glavnih agronomskih vrsta; ratarske, krmne, povrarske, cvjearske, ljekovite, aromatine, medonosne, hortikulturne i umske. Kako je kultivar temelj sjemenarstva i rasadniarstva, u nastavku e se obraditi genetska struktura kultivara i metode njihovog odravanja. Polaznici e upoznati bioloke temelje sjemenarstva i rasadniarstva samo i stranooplodnih vrsta te osnove proizvodnje svih kategorija sjemena i sadnog materijala. Na poligonima Maksimir, Botinec i Rugvica studenti e biti upoznati sa osnovnim sastavnicama sjemenarstva i rasadniarstva; izolacije, odabir parcela, plodored, gnojidba, sjetva, kontrola u polju, zapisnici i uvjerenja, etva, berba, ispitivanje kakvoe, dorada, deklaracije, uvanje, trnitvo i sl. Studenti e biti upoznati sa zakonodavstvom sjemenarstva i rasadniarstva, novim trendovima i budunosti industrije sjemena i sadnog materijala kao temelje razvitku bilinogojstva kod nas i u svijetu. Cilj modula Studenti dobivaju znanja o sjemenu i sadnom materijalu, a osposobljeni su za rad u vladinim i nevladinim ustanovama, sjemenskim i rasadniarskim tvrtkama, apotekama, institutima, fakultetima, inspekcijskim slubama i sl. Obvezna literatura 1. Kolak, Ivan; Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura, (1994). Zagreb, knjiga str. 1-454 2. Kolak, Ivan; Pojmovnik sjemenarstva, (1997). Zagreb, knjiga str. 1-157 3. Kolak, Ivan; atovi, Zlatko; Carovi, Klaudija; Rasadniarstvo, (2005). Zagreb/Mostar, skripta str. 1-270 4. Kolak, Ivan; atovi, Zlatko; Carovi, Klaudija; Sjemenarstvo povrtnih kultura, (2004/05). Zagreb, skripta str. 1-43 5. Kolak, Ivan; Metode dorade i uvanja sjemena i sadnog materijala, (2004/05). Zagreb / Mostar, skripta, str.1-73 Preporuena literatura 1. Kolak, Ivan; atovi, Zlatko; Carovi, Klaudija; Proizvodnja sjemena, (2005). Zagreb, knjigaprijevod str. 1-221 2. asopis SJEMENARSTVO, genetika, oplemenjivanje bilja, cvjearstvo i rasadniarstvo, Zagreb od 1984. do danas 3. Hartman, H. T. et al. Plant Propagation: Principles and Practices, USA, (1997). p. 1-770 4. Clark, G. and Toogood, A. (1996). Plant propagation, Canada, (1996). p. 1-251 5. www.zsr.hr: zakoni, pravilnici, dopune, izmjene zakona za sjemenarstvo i rasadniarstvo
red.prof.dr.sc. Ivan Kolak
Broj ECTS bodova
46 4 4 6
Odsluano 90% nastave, predan seminarski rad i odraene labaratorijske i terenske vjebe
Pismeno Usmeno
177
AG2108
MENADMENT I PODUZETNITVO U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula Modul upoznaje studente s funkcijama managementa (planiranje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje, voenje, kontroliranje) i njihovoj vanosti za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Na primjerima razliitih sustava gospodarenja poljoprivrednih gospodarstava (stoarstvo, ratarstvo, hortikultura) izuavaju se pitanja planiranja i organizacije proizvodnje, ulaganja i financiranja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te analize poslovanja. Takoer, Modul upoznaje studente i s vanou poduzetnitva, razvojem poduzetnikih ideja i poduzetnikih osobina kod poljoprivrednika. Studiju sluaja, kao metodi obrazovanja u managementu, daje se u naglaska u primjeni u sklopu Modula pri emu e se koristiti sluajevi s hrvatskih gospodarstva kao i strana iskustva. Cilj modula Cilj je modula osposobiti studente za uinkovito koritenje managerskih alata u planiranju, organizaciji i analizi poslovanja poljoprivrednog gospodarstvu te u poduzetnikim poduhvatima. Obvezna literatura 1. Bennett R. (1994). Management, Informator,, Zagreb 2. Sikavica P. (2004). Menadment (Fikreta Bahtijarevi-iber ), MASMEDIA, Zagreb 3. Weihrich H. (1994). Menedment (H. Koontz ), MATE, Zagreb Preporuena literatura 1. Deeljin J. i sur. (2002). Poduzetniki menedment, II. Izdanje, Alinea, Zagreb 2. Juraak J. (1996). Menadment kao imbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, Magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb
izvanredni profesor Vjekoslav Par
Broj ECTS bodova
28 18
14
seminarski rad
Pismeno Usmeno
178
AG2150
OSNOVE URBANISTIKOG PLANIRANJA
Koordinator modula
Opis modula Upoznavanje sa pojmom urbanizma i prostora. Povijesni razvoj gradova i urbanizma. Prikazivanje i itanje prostora na kartama razliitih mjerila. Upoznavanje sa urbanim sustavom i osnovnim prostornim jedinicama, njihovim oblikom, veliinom i namjenom. Vrste stanovanja, javnih sredinjih i obrazovnih sadraja i namjena u naselju, gospodarski i komunalni sadraji unutar i u neposrednoj blizini naselja, promet i ostali infrastrukturni sadraji. Upoznavanje sa metodama i tehnikama urbanistikog planiranja i oblikovanja. Istraivanje, pronalaenje, itanje i vrednovanje elemenata identiteta prostora iz prirodnog, kultiviranog i izgraenog okolia. Utvrivanje osnovnih koraka u procesu planiranja. Cilj modula Upoznavanje sa povijesnim razvojem gradova i temeljnim naelima urbanizma, sadrajnim prostornim jedinicama nekog naselja te elementima prostora (razliitih okolia), njihovog pronalaenja, itanja i vrednovanja i pravilnog uvrtavanja u proces planiranja. Obvezna literatura 1. Dimitrovska Andrews, K. (2007): Radna skripta 2. Bentley, I. (1985): Responsive Environments, A manual for designers. Architectural Press, Oxford Preporuena literatura 1. Marinovi-Uzelac, A. (1989): Teorija namjene povrina u urbanizmu. Tehnika knjiga, Zagreb 2. Maksimovi, B. (1980): Urbanizam. Nauna knjiga, Beograd 3. Trancik, R. (1986): Finding Last Space, Theories of Urban Design. Van Nostrand Reinhold, New York 4. Carmona Matthew, Heath Tim, Oc Taner, Tiesdell Steve (2003): Public Places Urban Spaces : the Dimensions of Urban Design. Architectural Press, Oxford
prof. dr. sc. Kaliopa Dimitrovska Andrews
Broj ECTS bodova
15 15 15 6 9
Pohaanje predavanja, auditornih i vjebi u praktikumu te terenskih vjebi

Pismeno Usmeno
179
AG2152
PARKOVNA DENDROLOGIJA II
Koordinator modula
Opis modula Uvod. Najvanije porodice ukrasnih drvenastih vrsta s odabranim rodovima. Bit e obraene najvanije vrste sa ekonomski najznaajnijim kultivarima, njihova morfologija, uzgojni uvjeti, primjena, naini i specifinosti razmnoavanja. Od golosjemenjaa obradit e se porodice: Ginkgoaceae, Pinaceae, Cupressaceae, Taxodiaceae,Taxaceae te od kritosjemjenjaa porodice: Magnoliaceae, Berberidaceae, Platanaceae, Hamamelidaceae, Ulmaceae, Moraceae, Fagaceae, Betulaceae,Tiliaceae, Salicaceae, Ericaceae,Rosaceae, Fabaceae, Eleagnaceae, Cornaceae, Hippocastanaceae, Aceraceae, Aquifoliaceae, Oleaceae, Caprifoliaceae, Bignoniaceae i Arecaceae. Cilj modula
10 10
doc. dr. sc. Ksenija Karlovi
Broj ECTS bodova
10
Produbljivanje znanja steenih u modulu Parkovna dendrologija I. Studenti stjeu sposobnost identifikacije odabranih vrsta i najznaajnijih kultivara; stjeu znanja o uzgojnim uvjetima odabranih vrsta i specifinostima njihovog razmnoavanja. Obvezna literatura 1. Dirr, M. A. (1998): Manual of Woody Lanscape Plants. Stipes Publishing, Champaign 2. Polunin, O. i Huxley, A. (1990): Flowers of the Mediterranean. Chatto & Windus, London 3. Vidakovi M. (1982): etinjae, morfologija i varijabilnost, Sveuilina naklada Liber, Zagreb 4. Hartmann, H., Kester, D., Davies, F., Geneve, R. (1997): Hartmann and Kester's Plant Propagation. Principles and Practices. Prentice Hall, New Jersey 5. Macdonald, B. (2002): Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. Timber Press, Portland Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Coombes, A. J.(1992): Trees. Dorling Kindersley, London Pillips, R., Rix, M. (1989): Shrubs. Random House, New York Dirr, M. A. (2002): Dirr's Trees and Shrubs for Warm Climates. Timber Press, Portland Brtels, A. (1978): Gehlzvermehrung. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart
Prisustvovanje na vjebama, predani seminarski radovi.

Pismeno Usmeno
180
AG2183
REPELENTNO I INSEKTICIDNO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Student se upoznaje s opim biolokim i agronomskim znaajkama insekticidnog, repelentnog, rodenticidnog, fitonicidnog i ostalog bilja u proizvodnji, preradi i primjeni pripravaka za ekoloku biljnu proizvodnju. Studenti se upoznaju s osnovama tehnologije uzgoja vrsta, osnovama dorade i prerade proizvoda te metodama primjene tih proizvoda u masovnoj ekolokoj proizvodnji. Kroz vjebe u praktikumu, terenske vjebe i seminarske radove studenti se upoznaju s praktinim aspektima ovog modula. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna znanja o teoretskim i primijenjenim aspektima repelentnog i insekticidnog bilja, te primjeni pripravaka u ekolokoj proizvodnji bilja. Obvezna literatura 1. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Poznavanje ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 91 2. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatinog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 88 3. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - opi dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 67 4. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - specijalni dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 243 5. Kolak, I., atovi, Z., Rukavina, H. i Rozi, I. 1997. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 5-6: 341-353 Preporuena literatura 1. Hornok (ur.) 1992. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Akademia Kiado, Budimpeta, Maarska 2. Kolak, I., atovi, Z. i Rukavina, H. 1997. Mogunosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatinog bilja na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 3-4: 203-229 3. Kolak, I.; Rukavina, H. i Rozi I. 1997. Kamilica (Matricaria chamomila L.) - Stanje i mogunosti. Znanstveni glasnik. 3: 25-34. 4. ilje, I. Grozdani, . i Grgesina, I. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. kolska knjiga, Zagreb 5. imi, F. 1980. Nae medonosno bilje. Znanje, Zagreb
Broj ECTS bodova

20 6 2 2

Pismeno Usmeno
181
AG2193
SIGURNOST HRANE
Koordinator modula
Opis modula Zakonodavstvo i sva pratea regulativa, odnosno standardi koji obuhvaaju princip cijelog lanca sigurnosti od proizvodnje i prerade do potroaa. Vano je pri tome nauiti primjenjivati vertikalu sigurnosti hrane kroz standarde i procese operacionalizacije kao i horizontalne veze od sigurnosti hrane prema odgovornosti za kvalitetu kroz model od farme do stola (odnosno obratno), modela za proizvodnju, distribuciju i trini lanac. Globalizacija prehrambene industrije predstavlja dugi i kompleksan lanac snabdijevanja, popraen velikim promjenama u poljoprivrednoj praksi, tehnologiji zatite hrane, socijalnim i demografskim imbenicima. Cilj modula Osposobiti studente u irokim aspektima sigurnog voenja u lancu snabdijevanja hranom koji je sigurna karika vrijednosti procjene u podruju proizvodnje sirovine za potrebe industrije hrane, Vlade i javnog zdravstva. Obvezna literatura 1. AGBIOS (2002): Essential Biosafety, Merrickville, Ontario 2. Jeffrey M.Farbe, Ewen C.D.Todd (2000): Safe handling of Foods. Marcel Dekker, Inc.2000 3. Interne skripte Preporuena literatura 1. Labbe, R.G., Garcia, S. (2001): Guide to Foodborne Pathogens. Ed Ronald G. Labbe, Santos Garcia, Wiley, New York 2. P. Pringle, (2003): Food. Simon& Schuster, New York
Broj ECTS bodova
26 8 8 10 8
Pohaanje predavanja 80%, potpis iz obavljenih laboratorijskih vjebi, terenske nastave i odran seminarski rad
Pismeno Usmeno
182
AG4001
TEHNIKA U STOARSKOJ PROIZVODNJI
Koordinator modula
Opis modula U suvremenoj stoarskoj proizvodnji potrebna je primjena tehnike koja e omoguiti minimalan utroak ljudskog rada uz maksimalnu produktivnost i ekonominost, a vodei pri tome rauna i o dobrobiti ivotinja. Program cjelokupnog modula omoguava studentima da se upoznaju sa strojevima i opremom koji se koriste u razliitim granama stoarske proizvodnje. Studenti e biti upoznati s principom rada strojeva za spremanje krmnog bilja u obliku sijena, sjenae i silae. U okviru poglavlja Elektrotehnika u stoarskoj proizvodnji studenti e dobiti osnovna znanja o elektromotorima koji se primjenjuju u poljoprivredi, kao i elektrinim ogradama. U drugom dijelu modula studenti e biti upoznati sa strojevima, ureajima i opremom koja se koristi za hranjenje i napajanje pojedinih vrsta ivotinja, kao i izgnojavanje i ventilaciju razliitih objekata za dranje ivotinja. Biti e takoer upoznati s muznim strojevima, opremom za prihvat i uvanje mlijeka, kao i ureajima za sakupljanje i sortiranje jaja. Na kraju e biti upoznati i s ureajima i opremom koja se koristi u ribarstvu. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente sa strojevima i opremom koji se koriste u stoarskoj proizvodnji, principom rada strojeva i njihovih sklopova, pravilnim agregatiranjem pogonskih i prikljunih strojeva i opreme, te njihovim podeavanjem i koritenjem. Obvezna literatura 1. Uremovi, Z., M. Uremovi, D. Filipovi, M. Konjai, 2008. Ekoloko stoarstvo. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 2. Uremovi, Z., M. Uremovi, V. Pavi, B. Mio, S. Muic, Z. Janjei, 2002. Stoarstvo. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 3. Uremovi, Z., 2004. Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 4. Uremovi, M., Z. Uremovi, 1997. Svinjogojstvo. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 5. Kralik, G., 2008. Peradarstvo: bioloki i zootehniki principi. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek. Preporuena literatura 1. . Banaj, P. mrkovi: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 2003. 2. H. Schn et al.: Landtechnik Bauwesen. BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen, Deutschland, 1998. 3. H. Eichhorn et al.: Landtechnik.Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, Deutschland, 1999. 4. H.J. Matthies, F. Meier (Eds.): Jahrbuch Agrartechnik. Landwirtschaftsverlag, Mnster, Deutschland, 2004. 5. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering, Volume I-V. ASAE, St. Joseph, USA, 1999.
Prof.dr.sc. Dubravko Filipovi
Broj ECTS bodova
30 30
odsluana predavanje i odraene vjebe

Pismeno Usmeno
183
AG4001
SREDSTVA ZA SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA
Koordinator modula
Opis modula Modul proiruje znanje koje studenti stjeu modulom Biljni patogeni jer donosi znanja o mogunostima suzbijanja biljnih patogena kroz etiri programske jedinice. Uvodna predavanja prve programske jedinice upuuju u povijesni razvoj fungicida, kemijskih sredstava za suzbijanje fitopatogenih gljiva. Naredna predavanja obrauju fungicidne skupine prisutne na hrvatskom tritu pesticida uz pregled primjene u poljoprivrednoj proizvodnji. Druga programska jedinica donosi pregled tehnika za suzbijanje fitopatogenih bakterija i njima slinih organizama, kao i bezstaninih patogena. Predavanja tree programske jedinice donose znanje o osnovnim principima biolokog suzbijanja biljnih patogena, daju pregled korisnih mikroorganizama koji se smatraju imbenicima bioloke borbe, obrauju antagonistike mehanizme bio-imbenika. Zavrna programska jedinica pogled je u suzbijanje biljnih patogena u budunosti, a predavanja otkrivaju koje se to tehnologije razvijaju za proizvodnju ekoloki prihvatljivih pripravaka zatite bilja od biljnih patogena (samotitee biljke, izvori transgena, pripravci temeljeni na enzimima). Cilj modula Stjecanje znanja i vjetina u odabiru odgovarajueg pripravka, tehnike i metode suzbijanja odreenog biljnog patogena. Dostizanje kompetentnosti u izdavanju savjeta za suzbijanje biljnih patogena. Obvezna literatura 1 Persley J. G. 1999. Biotechnology and Integrated Pest Management. CAB International 2 Glasilo biljne zatite, Zagreb, Hrvatsko drutvo biljne zatite. Pregled sredstava za zatitu bilja. tekua godina. 3. Glasnik zatite bilja, Zagreb, Zadruna tampa, Pregled sredstava za zatitu bilja. tekua godina. 4 ermi, E. 2008 Suzbijanje biljnih viroza, Interna skripta. 5 ermi, E. 2007 Fitopatogene bakterije i bakterioze, Interna skripta. 6. Topolovec-Pintari S. 2001. Metode zdravstvenih analiza sjemena, Interna skripta. Preporuena literatura 1. Helyer N., Brown K., Cattlin N. D., 2009 A Colour Handbook of Biological Control in Plant Protection Wiley (Manson). 128 pp 2. Janse, J.D. 2005 Phytobacteriology, CABI Publishing, Walingford, Oxfordshire, UK. 3. Khan, A.J., Dijkstra, J. 2006 Handbook of Plant Virology, Food Products Press, New York, London, Oxford. 4. Internet stranice Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka 5. IOBC/WPRS Bulletins 6. Chet, I. 1993. Biotechnology in Plant Disease Control. Wiley-Liss, New York, 373 pg
docent Edyta ermi
Broj ECTS bodova
20 4 6 -

Pismeno Usmeno
184
AG4002
ZOOCIDI
Koordinator modula
Opis modula Sadrajem modula studenti e usvojiti znanja o osnovnim svojstvima zoocida koji se koriste u suzbijanju tetnika i vjetine njihove primjene. Obuhvaena e biti sva sredstva za zatitu bilja od tetnika: insekticidi, akaricidi, nematocidi, rodenticidi, limacidi, korvifugi i drugi repelenti te sredstva za fumigaciju. Bit e prikazan povijesni razvoj zoocida kao i karakteristike pojedinih grupa zoocida. Svaka grupa zoocida bit e prikazana s osvrtom na prednosti i nedostatke te mogunosti i ogranienja u primjeni pri suzbijanju pojedinih grupa tetnika. Poglavlja koja modul obuhvaa su slijedea: podjele zoocida s obzirom na podrijetlo, kemijsku pripadnost, namjenu te vrijeme i mjesto primjene, mehanizam prodora zoocida u tetnika i mehanizam djelovanja, ,osnovne karakteristike, prednosti, nedostatci, te specifinosti djelatnih tvari iz skupina kloriranih ugljikovodika, organofosfornih insekticida, karbamata, piretroida, neonikotinoida, regulatora rasta i razvoja, naturalita, mikrobiolokih insekticida te ostalih skupina zoocida. Cilj modula Cilj modula je usvajanje znanja o specifinostima pojedinih skupina zoocida koji se koriste u suzbijanju tetnika i vjetine njihove primjene. Obvezna literatura 1. Glasilo biljne zatite: Pregled sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj, 2/3 tekue godine, Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb 2. CD sa separatima i materijalima za pripremanje ispita te sadraji u Merlin sustavu 3. Igrc Bari, J., Maceljski, M. (2001): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika, Zrinski, akovec Preporuena literatura 1. Furmidge, C.G.L., Brooks, G.T., Gammon, D.W. (eds): The pyrethroid insecticides. Society of Chemical Industry, Elsevier Applied Science Publishers 2. Yamamoto, I., Casia, J.E. (1999): Nicotinoid insecticides and the Nicotinic Acetylcholine receptor. Springer Verlag, Tokyo 3. preporuene internet stranice
prof. dr. sc. Renata Baok
Broj ECTS bodova
16 4 6 4
Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvoenja izravne nastave. Priprema i prezentacija seminarskog rada.
Pismeno Usmeno
185
AG3002
RAUNOVODSTVO
Koordinator modula
Opis modula Povijesni razvoj raunovodstva. Definiranje i struktura raunovodstva. Raunovodstvene pretpostavke, naela i standardi kao okvir financijskog izvjetavanja. Razumijevanje financijskih izvjetaja. Naela vrednovanja elemenata financijskih izvjetaja. Korisnici raunovodstvenih informacija. Raunovodstveni proces. Knjigovodstvene isprave. Knjigovodstveni konto i kontni plan. Poslovne knjige. Uvod u raunovodstveni informacijski sustav. Interna kontrola. Raunovodstveno praenje dugotrajne imovine, kratkotrajne imovine, obveza i kapitala Raunovodstvo kapitala drugih tipova trgovakih drutava. Raunovodstveno praenje trokova poslovanja, rashoda i prihoda i utvrivanje rezultata poslovanja. Definiranje raunovodstva trokova i njegov sadraj. Razvrstavanje trokova i metode obrauna trokova. Metode vrednovanja zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Definiranje i sadraj upravljakog raunovodstva. Standardni trokovi. Sastavljanje planova poslovnog subjekta. Pojam i uloga revizije. Provedba revizije. Razumijevanje revizorova izvjea. Pojam i znaenje analize financijskih izvjetaja. Analiza financijskih izvjetaja pomou skupina pokazatelja. Cilj modula Stjecanje znanja o raunovodstvu u poslovnom odluivanju, raunovodstvenim kategorijama i njihovom obuhvatu u financijskim izvjetajima, te vjetinama itanja i razumijevanja financijskih izvjetaja. Obvezna literatura 1. Skupina autora, (2003). Raunovodstvo, Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, (redaktor I. Spremi), Zagreb 2. Skupina autora (2004). Raunovodstvo prirunik za vjebe, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, (redaktor B. Tuek), Zagreb Preporuena literatura 1. ager K. (2004). Raunovodstvo za neraunovoe osnove raunovodstva (V Vaiek, L ager), tree izdanje, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb 2. Meigs W. (1999). Raunovodstvo, Temelj poslovnog odluivanja (R Meigs), prijevod s engleskog jezika, MATE, Zagreb
docent Ivana Drai-Lutilsky
Broj ECTS bodova

45 15 45
Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

Pismeno Usmeno
186
EK
TRGOVAKO PRAVO
Koordinator modula
Opis modula Cilj, svrha i predmet trgovakog prava. Ugovorno pravo i obvezno pravo. Pravo drutava. Javno pravo. Privatno pravo. Graansko pravo. Hrvatsko i meunarodno gospodarsko pravo. Pravne norme. Pravni instituti. Ustav. Zakoni. Podzakonski akti. Pravilnici. Trgovako obiaji. Formularno pravo. Sudska praksa. Dispozitivni propisi. Imperativni propisi. Pravo EU. Baze podataka i pretraivanja izvora prava, ugovora, sudske prakse. Opi uvjeti valjanih ugovora. Pravne posljedice nitetnosti. Zastara. Ponuda. Sredstva pojaanja ugovorne obveze. Jamstvo. Hipoteka. Cesija. Nagodba. Izvanugovorne obveze. Naknada tete. Akreditivi. Bankarska garancija. Odgovornost za tetu od opasne stvari ili djelatnosti. Odgovornost za neispravan proizvod. Odgovornost za javno obeanje nagrade. Ugovor o ortatvu. Vrijednosni papiri. Osnovni oblici gospodarskih subjekata hrvatskog prava. Pravo EU. Common Law. Kontrola koncentracija i monopoliziranja. Trgovaki sudovi. Arbitrae. Komisija za vrijednosne papire. Sredinja depozitarna agencija. Agencija za zatitu trinog natjecanja. Dravni zavod za patente. Hrvatska trgovaka komora. Udruge. Cilj modula Stjecanje znanja o vanosti i ulozi trgovakog prava za uspjeno poslovanje. Poznavanje pravne strukture i pravnog statusa trgovakih drutava, te ovladavanje vjetinama poslovanja u pravnom prometu. Obvezna literatura 1. Gorenc V. (1997). Trgovako pravo - ugovori, kolska knjiga, Zagreb 2. Gorenc V. (1998). Trgovako pravo - drutva, kolska knjiga, Zagreb Preporuena literatura 1. Gorenc V. (1998). Zakon o obveznim odnosima s komentarom, RRIF, Zagreb 2. Filipovi V. (1996). Zakon o trgovakim drutvima s komentarom (V Gorenc, Z Slakoper), (II. izdanje), RRIF, Zagreb 3. Gorenc V. (1996). Meunarodna pravila za kupoprodaje, plaanja i arbitrae (F Schwank, Z Slakoper), RRIF, Zagreb
Broj ECTS bodova

45 20 30
Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

Pismeno Usmeno
187
EK
INFORMATIKA
Koordinator modula
Opis modula Znaaj i uloga informacijske tehnologije u poduzeu. Strategija razvoja i ulaganja u informacijsku tehnologiju. Informacijski sustav (IS) i poslovna strategija poduzea. Vrste i modeli elektronikog poslovanja. Vizualna komunikacija. Intranet i ekstranet. IS i elektroniko poslovanje: sigurnost, zatita, pravna i etika pitanja. Kompjuterski kriminalitet. Pravni aspekti elektronikog poslovanja. Problem etike. Upravljanje podacima u poduzeu. Organizacija podataka na raunalu. Vrste baza podataka. Upravljanje podacima. Upravljanje znanjem. Metode i alati za upravljanje znanjem. Skladitenje podataka. Sistemska dinamika. Struktura ekspertnih sustava. Proces zakljuivanja. Primjene ekspertnih sustava. Potreba za promjenama. Reinenjerstvo poslovnih procesa. Promjena poslovnih procesa i informatizacija poslovanja. Metode, alati i sustavi za upravljanje poslovnim procesima. Sustavi za upravljanje poslovnim tokovima. Promjene u organizaciji u uvjetima globalizacije i elektronikog poslovanja. Mrena organizacija i virtualna organizacija. Sustavi za upravljanje opskrbnim lancem. Globalni informacijski sustavi. Cilj modula Stjecanje opih znanja o primjeni informacijske tehnologije u poslovanju, funkciji informacijske tehnologije u odluivanju i njezinom ulogom u uvjetima elektronikog poslovanja i globalizacije. Obvezna literatura 1. eri V. (2004). Informacijska tehnologija u poslovanju (M Varga), Element 2. Panian . (1999). Poslovna informatika, Informator Preporuena literatura 1. Turban E. (2001). Information Technology for Management Making Connections for Strategic Advantage (E. McLean, J. Wetherbe), John Wiley & Sons 2. Alter S. (2002). Information Systems: the Foundation of E-Business, Prentice Hall 3. Laudon K.C. (2004). Management Information Systems: Managing the Digital Firm (J.P. Laudon), Pearson Prentice Hall
redoviti profesor eljko Panian
Broj ECTS bodova

45 35 30
Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Praenje i itanje aktualne literature. Istraivanje Interneta.
Pismeno Usmeno
188
EK
POSLOVNE FINANCIJE
Koordinator modula
Opis modula U okviru modula obradit e se slijedee programske cijeline: pregled poslovnih financija, dugorono financiranje, upravljanje tekuom imovinom, te kratkorono financiranje. Pregled poslovnih financija obuhvaa poglavlja: Javno dioniko drutvo kao objekt poslovnih financija, Financijsko izvjetavanje, Novani tok, Profit vs novani tok, Oporezivanje dobiti i prihoda od kapitala, Financijska trita i institucije, Trite kapitala, Cijena novca, Vrste i trite dionica,Troak kapitala, Investicijski projekt. Dugorono financiranje obuhvaa poglavlja: Emisija vrijednosnih papira, Uloga investicijskog bankarstva, Financijska poluga, Poslovni i financijski rizik, Optimalna struktura kapitala. Teorija kompromisa. Oblici i izvori dividendi. Teorije dividendi, Standardne politike,Bonusne emisije, otkup vlastitih dionica i reinvestiranje dividendi. U poglavlju upravljanje tekuom imovinom obrauju se podruja: Ciklus novanog toka, Permanentna tekua imovina, Neto obrtni kapital, te upravljanje novcem i utrivim vrijednosnim papirima. U dijelu modula kratkorono financiranje su poglavlja: Trgovaki krediti, Drugi oblici spontanog financiranja, Bankarski krediti, Komercijalni zapisi, te Factoring. Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja iz podruja poslovnih financija te njihovom praktinom primjenom u poslovanju. Obvezna literatura 1. Orsag S. (2002). Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN 2. Orsag S. (2002). Budetiranje kapitala, Masmedia 3. Brigham Eugene F. (2004). Fundamentals of Financial Management (Joel F. Houston), 10. izdanje, South-Western, Mason, Ohio Preporuena literatura 1. Ross S.A. (2000). Fundamentals of Corporate Finance (R. W. Westerfield, B. D. Jordan), peto izdanje, Irwin, McGraw-Hill 2. Brealey R.A. (2000). Principles of Corporate Finance (S. C. Myers), esto izdanje, McGrawHill
Broj ECTS bodova

45 15 45
Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Praenje i itanje aktualne literature. Pisanje osvrta na aktualne teme.
Pismeno Usmeno
189
diplomski
SVEUILINI STUDIJI 4 semestra - 120 ECTS bodova
AGROBIZNIS I RURALNI RAZVITAK
AGROEKOLOGIJA (AGROEKOLOGIJA
MIKROBNA BIOTEHNOLOGIJA U POLJOPRIVREDI) EKOLOKA POLJOPRIVREDA I AGROTURIZAM OPLEMENJIVANJE IVOTINJA HRANA
BILJNE ZNANOSTI
FITOMEDICINA
GENETIKA I
HORTIKULTURA (POVRARSTVO
UKRASNO BILJE
VINOGRADARSTVO I VINARSTVO VOARSTVO) HRANIDBA IVOTINJA I
KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA
POLJOPRIVREDNA TEHNIKA
(MEHANIZACIJA
MELIORACIJE) PROIZVODNJA I PRERADA MESA
RIBARSTVO I LOVSTVO
PROIZVODNJA I PRERADA MLIJEKA
AKADEMSKA GODINA 2010./2011. SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.
AG1006
BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA
Koordinator modula
Opis modula Geoloke i klimatske promjene. Promjene slatkovodnih i morskih stanita. Specijacija. Znaaj biodiverziteta i vanost njegovog ouvanja. Raznolikost stanita kopnenih voda i Jadrana i njihov utjecaj na biodiverzitet. Razlozi ugroavanja i naini zatite biodiverziteta. Evolucija vodenih organizama na molekularno biolokoj osnovi. Naini utvrivanja biodiverziteta. Temeljne razlike u biljnom svijetu kopnenih voda i Jadrana. Pregled vanijih taksona biljaka i niih organizama. Pregled svih koljena ivotinjskog carstva, s naglaskom na biologiju i ekologiju vanijih taksona kopnenih voda i Jadrana. Ekonomski znaajni organizmi. ivotinje otrovnice i otrovne ivotinje. Uzimanje uzoraka vodenih organizama i njihovo prouavanje in situ. Laboratorijska analiza vodenih organizama. Seminarski rad studenata. Cilj modula Student stjee spoznaje o biolokoj raznolikosti kopnenih voda i mora, nainima njezina ugroavanja, te mjerama ouvanja. Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Anii I. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb 2. Kerovec M. (1986): Prirunik za upoznavanje beskraljenjaka naih potoka i rijeka. SNL, Zagreb 3. Mareti Z. (1975): ivotinje otrovnice i otrovne ivotinje Jadranskog mora. JAZU, Zagreb 4. Vukovi T., Ivanovi B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BIH, Sarajevo 5. Jardas I.(1996): Jadranska ihtiofauna. kolska knjiga, Zagreb Preporuena literatura 1. Grubii F. (1988): Ribe, rakovi i koljke Jadrana. Naprijed, Zagreb 2. Sumich J. L. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. WCB, Wm. C. Brown Publishers, Dubuque 3. Riedl R. (1963): Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin 4. Matonikin I., Pavleti Z. (1972): ivot naih rijeka. kolska knjiga, Zagreb 5. Needham J. G., Paul R. (1988): A Guide to the Study of Fresh-Water Biology. McGraw-Hill, Boston
Prof. dr. sc. Tomislav Treer
Broj ECTS bodova
28 12 12 8

Pismeno Usmeno
191
AG1039
IZRAVNA PRODAJA I PRERADA NA SELJAKOM GOSPODARSTVU
Koordinator modula
Opis modula U sklopu modula obrauju se slijedee programske cjeline: osnove izravne prodaje seljakih proizvoda, izravna prodaja u Hrvatskoj, marketinga i izravna prodaja, ogledni primjeri izravne prodaje, te osnove prerade na seljakom gospodarstvu. U sklopu prerade daju se osnove tehnologije za proizvodnju domaih mlijenih proizvoda, preradu voa i povra, proizvodnju domaih vonih rakija te proizvodnju domaih suhomesnatih proizvoda. Analiza oglednih primjera izravne prodaje olakava razumijevanje i usvajanje nastavne grae. Kroz seminar i terensku nastavu studenti se osposobljavaju za planiranje i poduzetnitvo u izravnoj prodaji. Cilj modula
12 4
Docent Damir Kovai
Broj ECTS bodova
44
Upoznavanje studenata s vanou izravne prodaje u Hrvatskoj, primjenom marketinga u izravnoj prodaji, te posebnostima prerade poljoprivrednih proizvoda na seljakom gospodarstvu. Obvezna literatura 1. Kovai D. (2005): Izravna prodaja seljakih proizvoda teorijska polazita i praktina primjena, Agrarno Savjetovanje, Zagreb 2. Wirthgen B. (2000): Direrktvermarktug (O. Maurer), Ulmer Preporuena literatura 1. Pottebaum P. (1988): Handbuch Direktvermarktung Neue Wege fr Absatz landwirtschaftlicher Produkte, Mnster-Hiltrup, Mnchen 2. Miethe R. (2000): Schritt fr Schritt ergolgreich werben, Erfolgreich Werben, Ein Sonderheft Von "Hof Direkt", Zeitschrift Fr Direktvermarkter, No. 1., Landwirtschaftsverlag Gmbh, Mnster, p. 4-5.

Pismeno Usmeno
192
AG1041
IZVORNE PASMINE I NJIHOVA ZATITA
Koordinator modula
Opis modula Stuni i javni interes za izvorne pasmine domaih ivotinja potaknut je spoznajama njihove ugroenosti i nestanka. Svjesni jedinstvenosti animalnih resursa kao dijela genetskog i kulturolokog naslijea, javnost na globalnoj i nacionalnoj razini ini napore da ouva animalne genetske resurse u in situ ili ex situ sustavima. Hrvatska je svjesna vrijednosti animalnih genetskih resursa, to se ogleda kroz dravnu brigu o ouvanju izvornih autohtonih pasmina. Cilj ovog modula je, kroz razliite oblike nastave, upoznati studente s izvornim pasmina razliitih vrsta domaih ivotinja: goveda, konja, svinja, ovaca, koza, peradi i pasa, te s autohtonim vrstama riba. Ukazat e se na njihovo mjesto, ulogu i vanost u svekolikoj animalnoj proizvodnji u Hrvatskoj. Ukazat e se na razliite pristupe definiranja statusa izvornosti, osmiljavanje programa zatite izvornih pasmina, a posebno e se ukazati na dohodovne sustave koritenja izvornih pasmina i njihovu uloga u proizvodnji autohtonih proizvoda, zatiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla, ekolokoj proizvodnji i vanosti izvornih pasmina, njihovih proizvoda i preraevina u turizmu. Ukazat e se na meunarodne konvencije, protokole i propise, metode istraivanja i potvrivanja autohtonosti te metode konzervacije genetskih resursa. Kroz samostalan rad ukazat e se na mogunosti uporabe molekularnih markera u odreivanju statusa inbridinga, ugroenosti strukture populacije, te uvoenje pokazatelja fenotipa i genotipa u uzgojne selekcijske programe. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljen je za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi. Obvezna literatura 1. Boro Mio, Vesna Pavi (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Zvonimir Uremovi, Marija Uremovi, Vesna Pavi, Boro Mio, Stjepan Muic, Zlatko Janjei (2002): Stoarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb 3. Ante Ivankovi (2004): Konjogojstvo, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb. 4. Zvonimir Uremovi (2004): Govedarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 5. Marija Uremovi, Zvonimir Uremovi (1997): Svinjogojstvo, Agronomski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. UN-Convention on Biological Diversity, FAO, Rome 1992. 2. Gudelines for Development of National Farm Animal Genetic Resources Management Plans, FAO, Rim. 3. Simm, G., Villanueva, B., Sinclair, K. D., Townsend, S. (2004): Farm Animal Genetic Resources. Nottingham University Press, UK. 4. Treer, T., Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb.. 5. Mustapi, Z., urednik (2004): Lovstvo. Hrvatski lovaki savez, Zagreb
Prof. dr. sc. Boro Mio
Broj ECTS bodova
36 0 4 0 8 12

Pismeno Usmeno
193
AG1045
KINOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Podrijetlo pasa, tijek pripitomljavanja i sistematska pripadnost. Osnovne morfoloko anatomske i bioloke osobitosti pasa. Osnovi reprodukcije, skotnost i tenjenje. Hranidbene potrebe, smjetaj i ishrana. Pasminske karakteristike i meunarodni standard s isticanjem Hrvatskih autohtonih pasmina. Odgoj i obuka pasa te njihove radne karakteristike. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vjetina za obavljanje odreenih poslova unutar struke Obvezna literatura
6 14 16
Prof. dr. sc. Roman Safner
Broj ECTS bodova
24

1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5.
Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Bauer M. (1989): Pas moj prijatelj. Liber, Zagreb Tucak Z. i sur. (2004): Lovna kinologija. Sveuilite Osijek, Osijek Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula, Opatija Mustapi Z. (urednik) (2004): Lovstvo. Hrvatski lovaki savez, Zagreb Bala J., Polak M. D. (1991): Lov, lovaki psi i oruje. Alfa, Zagreb Rossignol C., Caccivio A. (1999): Guide to hunting dogs. Konemann, Spain Marekovi A. (2002): Odgoj i kolovanje ovarskih pasa. AFZ, diplomski rad Bermanec P. (2000): Od teneta do radnog psa. AFZ, diplomski rad Safner R., Mili K. (1995): Nema lova bez pravog tragaa. Lovaki vjesnik, 104 (10).
Pismeno Usmeno
194
AG1051
LOVSTVO
Koordinator modula
Opis modula Osnove anatomije, fiziologije i biologije dlakave i pernate divljai s ciljem odrivog gospodarenja i komercijalnog uzgoja. Isticanje lovakih trofeja i njihovog ocjenjivanja. Temeljne spoznaje osnovnih podruja lovne tehnologije (uzgoj divljai, zatita protiv teta na divljai i od divljai, ureenje lovita i uzgajalita divljai, lovno gospodarenje). FCI podjela lovnih pasa u skupine s njihovim radnim karakteristikama. Karakteristike lovakog oruja s osnovama balistike. Lovake tehnike, specifinosti lovljenja divljai, lovaki obiaji, etika i moral. Cilj modula
8 12 16
Izvanredni profesor Roman Safner
Broj ECTS bodova
24
Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vjetina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Mustapi Z. Ur. (2004): Lovstvo, Hrvatski lovaki savez, Zagreb Andrai D. (1984): Zoologija divljai i lovna tehnologija. Liber. Zagreb Andrai D. (1982): Objekti tehnikog ureenja lovita i uzgajalita divljai. Liber. Zagreb Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Jakeli I. Z. (2001): Lovako oruje. J I , Zagreb

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura Safner R. (2003): Zeevi. AFZ, skripta eovi I. (1953): Lovstvo. Lovaka knjiga, Zagreb Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula d.o.o., Opatija Cortay C., Durantel P., Joly E., Pasquet F., Rossignol C. (2000): The pocket quide to hunting. Konemann, Singapore 5. Bala J., Polak M. D. (1991): Lov, lovaki psi i oruje. AGM, Samobor
195
AG1052
LJEKOVITO, AROMATINO I MEDONOSNO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Studenti se upoznaju s opim znaajkama ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja i prednostima uzgoja pred prikupljanjem, sistematikom i morfologijom, te osnovama tehnologije proizvodnje i prerade ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja. Tijekom vjebi u praktikumu kao i terenskih vjebi studenti e se upoznati s osnovnim vrstama ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja kao i osnovama njihovog uzgoja. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ljekovitim, aromatinim i medonosnim biljem Obvezna literatura
2 2 4
red.prof., trajno zvanje Ivan Kolak
Broj ECTS bodova
22

Pismeno Usmeno
1. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Poznavanje ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 91 2. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatinog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 88 3. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - opi dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 67 4. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - specijalni dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 243 5. Kolak, I., atovi, Z., Rukavina, H. i Rozi, I. 1997. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 5-6: 341-353 Preporuena literatura 1. Hornok (ur.) 1992. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Akademia Kiado, Budimpeta, Maarska 2. Kolak, I., atovi, Z. i Rukavina, H. 1997. Mogunosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatinog bilja na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 3-4: 203-229 3. Kolak, I.; Rukavina, H. i Rozi I. 1997. Kamilica (Matricaria chamomila L.) - Stanje i mogunosti. Znanstveni glasnik. 3: 25-34. 4. ilje, I. Grozdani, . i Grgesina, I. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. kolska knjiga, Zagreb 5. imi, F. 1980. Nae medonosno bilje. Znanje, Zagreb
196
AG1102
Koordinator modula
Red. Prof. trajno zvanje Milan Mesi
Broj ECTS bodova
40 12
3 5
Pohaanje nastave i vjebi s maksimalno 4 izostanka od toga s vjebi najvie 2 i izraen seminarski rad
Pismeno Usmeno
197
AG1110
PRERADA VOA I POVRA
Koordinator modula
Opis modula Modul obuhvaa analizu kvalitete tehnoloki dospjele sirovine u svjeem stanju preko mehanikog i osnovnog kemijskog sastava. Pregled osnovnih uzronika kvarenja svjee sirovine i preraevina(bakterije, kvasci i plijesni), kako bi se lake izabrao postupak prerade. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat e se osnovni parametri za postupke unitavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura(hlaenje i zamrzavanje) i postupkom suenja, dodatkom poveane koncentracija eera za vone preraevine(dem, pekmez, marmelada, kompot) odnosno soli i kiseline za povre(kisele i marinirane preraevine), te bioloko konzerviranje. Definiranje polupreraevina(pulpa, mark) i aditiva(E-brojevi) za voe i povre. Definiranje i kvaliteta pomonih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda, sredstva za zaslaivanje, zakiseljavanje i konzervansi). Ambalaa(uporabna i dekorativna, ekoloki prihvatljiva) te skladitenje i transport preraevina. Upoznat e se s vaeim normativima. Navedena problematika e se praktino obraditi kroz laboratorijske i terenske vjebe. Cilj modula Upoznavanje s osnovama kvalitete voa i povra, nainima prerade, te vaeim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraivakog rada na novim vonim i povrtnim vrstama odnosno sortama. Obvezna literatura 1. Mircea E.Dauthy:Fruit and vegetable processing,FAO AGRI.SER. BULL. No. 119, Roma 1995. 2. Barrett, D.M.;Somogyi, L.P.;Ramaswamj,H.S.:Processing fruits:Science and Technology,CRC PrILIc,2004. 3. Durakovi,S.:Moderna mikrobiologija namirnica,Kugletr,2002. 4. Lovri,T.;Piliota,V.:Konzerviranje i prerada voa i povra,Nakladni zavod Globus,1994. 5. Lovri,T.:Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog ininjerstva,HINUS,2003. Preporuena literatura 1. Jongen, Wim:Fruit and Vegetable processing:Improving Quality,CRC PrILIc,2000. 2. Robinson,R.K.;Batt,C.A.;Patel,P.D.:Encyclopedija of Food Microbiology,Vol.1-3,Academic Press,2000. 3. Belitz,H.D.;Grosch,W.:Food Chemistry,Springer,1999.
Docent Nadica Dobrievi
Broj ECTS bodova

28 20 8 4

Pismeno Usmeno
198
AG1123
RIBARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Povijesni razvoj i znaenje ribarstva. Osnove limnologije i oceanologije. Temeljne morfoloke, anatomske i fizioloke osobine riba. Mrijest, embrionalni i postembrionalni razvoj riba. Osnove ihtiogenetike. Osnove klasifikacije i biologije najznaajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama. Organizacija privrednog ribolova. Sportski ribolov. Hranidba riba kao temelj akvakulture. Ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni uzgoj. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. Akvaristika. Kvaliteta, prerada i koritenje ribljeg mesa. Ekonomika, trite i promet ribe. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. Bioloka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem. Rad s akvarijima. Upotreba kljua za determinaciju riba. Sekcija riba. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Razlikovanje najvanijih ribljih bolesti. Cilj modula Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu, kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane. Literatura (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):
Broj ECTS bodova
32 16 8 4

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Anii I. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb 2. Treer T., Safner R., Anii I. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Hrvatski zadruni savez, Zagreb 3. Treer T. (2003): Ihtiologija II. Agronomski fakultet, Zagreb - skripta Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Dujmui A. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod povrine. Rabus Media, Zagreb Cetini P., Swiniarski J. (1985): Alati i tehnike ribolova. Logos, Split Stickeney R. R. (2000): Encyclopedia of Aquaculture. John Wiley & Sons, New York Hall S. J. (1999): The effects of fishing on marine ecosystem and communities. Blackwell Science Ltd., Oxford 5. Eapen P. K. (1999): Elsevier's Dictionary of Fisheries. Elsevier, Amsterdam
199
AG1125
RURALNI RAZVITAK
Koordinator modula
Opis modula Predavanja : Definicije i indikatori razvoja, Socioloke teorije i paradigme o ruralnom razvoju. Tehnologija i ruralni razvitak. Modernizacija i marginalizacija. Koncept integralnog i odrivog ruralnog razvoja, holistiki pristup i osnovna naela. Novi pristupi regionalnom i lokalnom razvoju- endogeni pristup (bottom up approach), decentralizacija, multisektorski pristup. Multifunkcionalna poljoprivreda. Osnovni akteri (subjekti) lokalnog razvitka: lokalne vlade; samonikle (grass-roots) i privatne institucije; lokalne razvojne agencije. Uloga i vanost sudjelovanja lokalnog stanovnitva, razvitak procesa i okviri za participaciju, osposobljavanje za samorazvitak. Planiranje i poticanje ruralnog i regionalnog razvitka u Hrvatskoj. Auditorne vjebe: Prikaz i kritika analiza konkretnog primjera modela ruralnog razvitka (studija sluaja). Seminar: Studen bira temu sukladnu sadraju predavanja, produbljuje problem temeljem referentnih literaturnih izvora, usmeno prezentira seminarski rad ili ga predaje u pisanom obliku. Terenske vjebe: Obilazak sela i rasprava o razvojnim problemima i prioritetima. Cilj modula Usvajanje osnovnih teorijskih znanja o razvojnim paradigmama i pristupima u ruralnom i regionalnom razvoju. Steena znanja i vjetine su osnovica za nastavak studiranja i rad u ruralnom prostoru. Obvezna literatura 1. Cifri I. (2003): Ruralni razvoj i modernizacija prilozi istraivanju ruralnog identiteta, Biblioteka znanost i drutvo, IDIS, Zagreb, str.19-110; 355-433. 2. Ellis F. (2001): Evolving Themes in Rural Development 1950s-2000s, In. Ashley, C. and Maxwell, S. (eds), Emerging Issues in Rural Development, pp. 7-16, ODI, London. Prijevod na hrvatski jezik 3. Barbi A. (2000): Cjeloviti pristup odrivom razvoju seoskih zajednica. BTF, Ljubljana, str. 17, interni materijal, prijevod sa slovenskog jezika 4. Van der Ploeg J.D. i sur. (2000): Rural Development: From Practices and Policies toward Theory, Sociologia Ruralis, Vol. 40, No. 4: 391-408. 5. upani M. (2000): Tranzicija i modernizacijske perspektive hrvatskog sela. Sociologija sela 38, 1-2 (147-148):11-78. Preporuena literatura 1. Brki S., utini . (2002): Drutveni aspekt razvoja seoskih podruja, ur. A. Kolega Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede, umarstva i ribarstva, HAZU, str.131-144. 2. Devereux S. (2001): Livelihood Insecurity and Social Protection: A Re-emerging Issue in Rural Development, Development Policy Review, No 19-4 : 507519. 3. Johnson C. (2001): Local Democracy, Democratic Decentralisation and Rural Development: Theories, Challenges and Options for Policy, Development Policy Review,No 19:4 : 521532. 4. Ray C. (1998): Culture, Intellectual Property and Territorial Rural Development. Sociologia Ruralis, 38 (1): 3-20 5. Shortall S. (2004): Social or economic goals, civic inclusion or exclusion? An analysis of rural development theory and practice. Sociologia Ruralis. 44(1):109-123.
Docent urica utini
Broj ECTS bodova
24 4 20 12
Redovito pohaanje nastave, seminarski rad usmeno odran ili predan u pisanom obliku
Pismeno Usmeno
200
AG1130
SPECIJALNA FITOFARMACIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul e obuhvaati upoznavanje studenta s mogunostima suzbijanja uzronika bolesti, tenika i korova metodom kemijskih mjera borbe. Bit e prikazan povijesni razvoj pesticida. Pojedine skupine pesticida (fungicidi, insekticidi, herbicidi, pomona sredstva-surfaktanti, regulatori rasta i ostala sredstva za zatitu bilja) bit e obraene prema specifinosti skupine. Poglavlja koja e biti obuhvaena su slijedea: razvoj (sreening), formulacija, podjela (po vremenu i nainu primjene, po mehanizmu djelavanja, po kemijskoj pripadnosti, spektru djelovanja), ponaanje pesticida u tlu, vodi i biljci. Rezidualni uinci na kulture koje slijede u plodoredu. Racionalna i ekoloki prihvatljiva primjena pesticida. Cilj modula Cilj modula je detaljno upoznavanje studenta s pojedinim skupinama pesticida sa svim specifinostima skupine. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi strunjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije Odabrana poglavlja iz: 2. Hance R. J. (1980). Interactions between Herbicides and the Soil. Academic Press Inc., London. 3. Ashton F. M., Crafts A. S. (1981). Mode of Action of Herbicides. 2nd edition. A WileyInterscience Publication, New York 4. J. Kipati (1986) Fungicidi Liber Zagreb 5. H. Lryr (1997) ModernSelective Fungicides Gustav Fischer ( izabrana poglavlja) 6. H.G. Hewitt(1988) Fungicides in Crop Protection CAB International ( izabrana poglavlja) 7. Maceljski M., Hrlec G., Ostoji Z., Cvjetkovi B. (2004). Pregled sredstva za zatitu bilja u Republici Hrvatskoj. Glasilo biljne zatite, 2-3 8. CD sa separatima i materijalima za pripremanje ispita Preporuena literatura 1. Odabrana poglavlja iz: 1. Audus L. J. (1976). Herbicides. Physiology, biochemistry, ecology. Volume 1. 2nd edition Academic Press Inc., London 2. Corbett J. R. (1974). The Biochemical Mode of Action of Pesticides. Academic Press Inc., London.. 2. B. Cvjetkovia - Sistemini fungicidi interna skripta 3. Yamamoto, I., Casia, J.E. (1999): Nicotinoid insecticides and the Nicotinic Acetylcholine receptor. Springer Verlag, Tokyo 4. preporuene internet stranice
Redoviti profesor Zvonimir Ostoji
Broj ECTS bodova
24 4 2

Pismeno Usmeno
201
AG1140
UKRASNO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaa proizvodnju jednogodinjih, dvogodinjih i viegodinjih vrsta (trajnica, grmlja i drvea), razliitog tipa rasta. Organizirana je na otvorenom i u zatienom prostoru te strogo specijalizirana, mehanizirana, radno intenzivna i dohodovna. Prilikom proizvodnje, podizanja, odravanja i njege potrebna su specifina znanja i vjetine. Nastavom u dvorani studente e se upoznati s osnovama proizvodnje cvjearskih kultura, ukrasnog drvea i grmlja na otvorenom i zatienom prostoru, njihovom primjenom i njegom te sa specifinostima svake od tih proizvodnji. Na auditornim vjebama studenti e se upoznati s najvanijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. Terenskom nastavom stei e se uvid u razliite segmente proizvodnje ukrasnog bilja, upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogunostima njihovog rjeavanja. Izrada seminarskih radova na temelju prouenih strunih i znanstvenih radova, prezentiranje te zajednika rasparava dat e studentima mogunost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjearskih kultura, ukrasnog drvea i grmlja na otvorenom i zatienom prostoru, njihovom primjenom i njegom te sa specifinostima svake od tih proizvodnji. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Elza Polak, Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjearstva; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lonanice; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjearstvo; interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja; interna skripta Stanko Rado: Razmnoavanje i uzgoj ukrasnog drvea i grmlja Hessayon, D.G. (2001) Cvijee u vrtu, Mozaik knjiga, Zagreb Hessayon, D.G. (2001) Sve o vrtu, Mozaik knjiga, Zagreb Hessayon, D.G. (2001) Cvatue grmlje, Mozaik knjiga, Zagreb Samardija, N. () Travnjaci, Zrinjevac d.d., Zagreb ili, . () Ukrasno drvee i grmlje, Svjetlost, Sarajevo idovec, V. (2004) Najvanije cvjearske kulture prema skupinama, interni prirunik (CDverzija)
Prof. dr. sc. Ines Han Dovedan
Broj ECTS bodova
24
12 12 12

Pismeno Usmeno
202
AG1155
UZGOJ AVERTEBRATA
Koordinator modula
Opis modula Upoznavanje studenata s uzgojem korisnih beskraljenjaka bilo kao izravna hrana (koljke puevi, glavonoci, raci, jeinci ) ili kao organizmi iji tjelesni produkti ili tjelesna aktivnost imaju znaaj u proizvodnji meda, svile, humusa (pela, dudov svilac, kalifornijska glista). Pregled trenutnog stanja uzgoja u svijetu i kod nas, te potencijalne mogunosti interakcije u druge industrije. Sistematska determinacija uzgojno znaajnih organizma s osnovnim biolokim i ekolokim imbenicima na kojima se temelji tehnologija uzgoja. Osnovna konstrukcija uzgajalita sa svim posebnostima svake pojedine vrste Avertebrata. Prezentacija svih uzrasnih kategorija do zavrne faze uzgoja. Cilj modula Omoguiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktikih znanja o vrstama uzgoja beskraljenjaka. Upoznati ih s tehnolokim postupcima proizvodnje, prilagoene potrebama razliitih uzgojnih stadija pojedinih vrsta, kako vodenih, tako i terestrijalnih beskraljenjaka. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvoenje uzgoja odnosno stvoriti motivaciju za daljnju edukaciju kroz module Akvakulture ili Apikulture, na diplomskim studijima. Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. kolska knjiga, Zagreb 2. Treer, T., Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb, pp 464. 3. Doktorski radovi, magistarski radovi, diplomski radovi, studije dostupne u knjinici prema potrebama studenata. Preporuena literatura 1. Matonikin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskraljenjaci I & II. kolska knjiga, Zagreb 2. Spencer, B. E. (2000): MolluscanShellfish Farming. Fishing News Books. Blackwell Publishing, pp 274. 3. Lee, D:O:C:, Wicknis, J. F. (1992): Crustacean Farming. Blackwell Scientific Publications. 4. Mandek, S. (2002): Uzgoj kalifornijskih glista, proizvodnja i primjena humusa. Z. M. A. G.Zagreb 5. Milanovi, V. (2004): Mini farme pueva. Stajer-graf. Zagreb, pp191.
Prof. dr. sc. Ivica Anii
Broj ECTS bodova
32 8 8 12

Pismeno Usmeno
203
AG1170
ZATIENI PROSTORI
Koordinator modula
Opis modula Znaaj i funkcija zatienih prostora u Hrvatskoj i u svijetu. Elementi za izradu plana izgradnje. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali. Tipovi zatienih prostora: individualna zatita, maliranje tla polimerima, izravno prekrivanje usjeva, zatieni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli, plastenici, klijalita, staklenici). Svjetlo: oprema i proraun potreba. Toplina: sustavi grijanja (statiki, dinamiki), proraun gubitaka i potrebe goriva, oprema i proraun smanjenja gubitaka, metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje, zasjenjivanje, kienje krova, zamagljivanje, fan-jet sustav, adiabatsko hlaenje). Relativna vlaga zraka: proraun sustava ventilacije. CO2: potrebe i oprema. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zatienom prostoru. Oblici, proraun potrebe i nain primjene gnojiva. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja. Preventivne mjere u kontroli biljnih tetoinja. Principi i oprema za sterilizaciju tla. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski, organski, sintetski), bez supstrata (tehnika hranjivog filma, sustav plutajuih kontejnera, aeroponski sustav). Cilj modula Za odreene skupine kultura, tehnologije uzgoja i razliita podneblja, postiu se temeljna znanja i vjetine o odabiru: tipa zatienog prostora i pokrovnog materijala; naina i opreme za regulaciju mikroklime; naina i opreme za regulaciju svojstava tla; naina i opreme za zatitu kultura od tetoinja. Obvezna literatura 1. Pavlek P. (1985). Ope povrarstvo (odabrana poglavlja). Sveuilite u Zagrebu 2. Osvald J., Kogoj-Osvald M. (1994). Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). ZP Kmeki glas, Ljubljana 3. Heblin D., Boroi J. (1994). Materijali za pokrivanje zatienih prostora. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 4. Boroi J., Novak B. (1980). Upotreba perforirane folije za pokrivanje povrtnih kultura. Agronomski glasnik 4:425-434 5. Boroi J. (2004). Zatieni prostori (dijelovi skripte, rukopis) Preporuena literatura 1. von Zabeltitz Ch. 1978. Gewchshuser. Planung and Bau. Eugen Ulmer, Stuttgart 2. Gerst J.-J., Garnaud J.-C., Sotton M. 1985. Growing Vegetable under Direct Covers. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Lgumes, Paris 3. Hanan J.J., Holley W.D., Goldsberry K.L. (1978). Greenhouse Management. SpringerVerlag, Berlin
Broj ECTS bodova

28 12 12 8
Pismeno Usmeno
204
AG1172
ZATITA POVRA I UKRASNOG BILJA OD TETOINJA
Koordinator modula
Opis modula Modul e razmatrati tetoinje koje ugroavaju povre i ukrasno bilje na otvorenom i zatienom prostoru. Dat e se prikaz mjera zatite najvanijih kultura kao i sredstva za zatitu. Na taj nain studenti e biti upoznati sa osnovama entomologije, fitopatologije, zoologije, nematologije, fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zatite povra i ukrasnog bilja. Bit e dan prikaz ekonomski znaajnih tetnika, bolesti i korova krumpira, plodovitog povra, kupusnjaa, lisnatog povra, lepirnjaa, lukoviastog povra, korjenastog povra, viegodinjeg povra i najuestalijih vrsta ukrasnog bilja. Prikaz e ukljuivati opis, biologiju i gospodarsko znaenje tetoinja, s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifinih oteenja od tetnika, simptoma bolesti i korovnih vrsta . Poseban naglasak bit e na uzronicima bolesti koji se prenose sjemenom povra i cvijea. Cilj modula Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zatita od tetoinja povra i cvijea.Osposobljava se za voenje zatite od tetoinja u razliitim tehnologijama uzgoja povra i cvijea. Obvezna literatura 1. M. Maceljski, B. Cvjetkovi, Z. Ostiji, J. Igrc Bari, N. Pagliarini, Lj. Otrec, K. Bari, I. izmi: tetoinje povra, Zrinski, akovec, 2004. 2. Pregled sredstava za zatitu bilja. Glasilo biljne zatite. Br. 2/3 tekue godine 3. Garibaldi,A., et al., (2000): Malattie delle piante ornamentali. Edagricole. Bologna 4. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog podruja) na CDu ili kopije 5. Moreau B., Pelletier J. Memento dsherbge des lgumes et petits fruits. Ctifl, Paris. preporuene Internet stranic Preporuena literatura 1. Moore, C.B.E., (1978): Diseases of Bulbs. London. Ministry of agriculture 2. Ferrari, M., (2003): Malattie e parassiti delle piante da fiore, ornamentali e forestali. Edagriocole Bologna. 3. Bellardi,M., Berttaccini,A., (1998).: Avversita delle piante ornamentali(virosi e fitoplasmosi). Edizioni del informatore agrario.Verona. 4. Horst,R.K (2000): Compendium of rose diseases. APS 5. Pagliarini, N., Jurjevi, ., (1997): Sve o krizantemi. HAD. Zagreb
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu Seminar

41
14 5
Redovito pohaanje nastave i vjebi, izrada seminarskog rada

Pismeno Usmeno
205
AG2001
ZATITA OKOLIA OD SUVINIH VODA
Koordinator modula
Opis modula Zatita okolia od suvinih voda preduvjet je njegova svekolikog razvitka. U modulu je uklopljeno vie cjelina bitnih u zatiti okolia od suvinih voda: osnovne hidrologije, hidraulika otvorenih i zatvorenih vodotoka, zatita okolia od poplava, uloga nizinskih i/ili brtskih retencija i vodozatitnih podruja, ekoloka naela ureenja bujinih slivova i vodotoka, reguliranje suvinih voda u tlu, hidrotehniki sustavi odvodnje i funkcioniranje i odravanje sustava. Nain izvoenja nastave koncipiran je u okviru predavanja (31 sat), vjebi u praktikumu (15 sati) i terenske nastave (10 sati). U sklopu vjebi studenti e ponaosob raditi na izradi konkretnih programa, vezanih za cjelovitu problematiku zatite okolia od suvinih voda svih vrsta (poplavnih, slivnih, bujinih, stagnirajuih i podzemnih), i njihovog odvoenja (odvodnje). Tijekom terenske nastave, studenti e se na konkretnim primjerima upoznati s problematikom suvinih voda i metodama zatite dotinog okolia od suvinih voda, te funkcioniranjem i odravanjem postojeeg sustava zatite. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja na pravcu nastavka doktorskog studija iz ireg agroekolokog podruja, i ovladavanje solidnim vjetinama na planu procjena, organizacije i izvoenja osnovnih hidrotehnikih zahvata u podruju odvodnje i zatite okolia od tetnog djelovanja suvinih voda. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. avlek, E. (1992): Osnove hidrologije, Geodetski fakultet, Zagreb. avlek, E. (1985): Hidraulika, Geodetski fakultet Zagreb. Regulacije i zatitne graevine, Knjiga 1, Hrvatske vode, Zagreb (1998). Vukovi, . (1989): Osnove hidrotehnike, Poglavlje 6. Regulacije prirodnih vodotoka, Graevinski fakultet Osijek Petoi, D. (2000): Pisana predavanja iz predmeta: Ureivanje voda, Agronomski fakultet, Zavod za melioracije. Lange G., Lecher K.: Gewasserregelung Gewasserpflege Naturnaher Ausbau und Unterhaltuny von Fliessgewassern (izabrana poglavlja), Berlin 1993. Prirunici za hidrotehnike melioracije I Kolo, Odvodnjavanje: Knjige 4 (1987) i 5 (1989). Tomi, F., Petoi, D. (2003): Rjeavanje problema suvinih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Prirunik za hidrotehnike melioracije, Kolo III, Knjiga1, GF Sveuilite u Rijeci.
Broj ECTS bodova
31
15 4 10
Pohaanje predavanja, vjebi i terenske nastave, izrada programa

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. DIN Taschenbuch 187, Boden 1, Entwsserung, Berlin-Hamburg, 1999. 2. K. Lecher, H.P. Lhr, U.C.E. Zanke (2001): Taschenbuch der Wasserwirtschaft (izabrana poglavlja); Berlin. 3. H. Meinhard Schiechtl, R. Stern (2002): Naturnaher Wasserbau, Anleitung fr ingenieurbiologische Bauweisen, Berlin.
206
AG2001
AGRARNA I RURALNA POLITIKA II
Koordinator modula
Opis modula Uvod u modul: agrarna politika kao znanstvena disciplina. Ekonomska podloga agrarnopolitikih odluka. Poljoprivreda i seoski prostor i uloga drave u njihovom razvoju. Analiza elemenata AP (nositelji, ciljevi i mjere), testiranje uspjeha agrarnopolitikih mjera primjenom metodologije za ocjenu dravne intervencije u poljoprivredi (ocjena uinkovitosti AP mjera na dohodak i konkurentnost sektora u cjelini, proizvoaa, vanjskotrgovinsku bilancu i sl.). Poljoprivreda u uvjetima ekonomske globalizacije, suvremena agrarna i ruralna politika u Svijetu, razlike izmeu razvijenih zapadnih gospodarstava (hiperprodukcija) i zemalja u razvoju (glad). Politika ruralnog razvitka i vieznana uloga seoskog prostora. Mjesto hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora u europskom i meunarodnom okruenju. Politiki aspekti odrive poljoprivrede kao djelatnosti i odrivog razvitka ruralnog prostora. Makro i sektorske mjere odrivog razvitka, pokazatelji politike prijemljivosti (reakcije) primjena ekonomskih instrumenata i ukljuivanje standarda zatite okolia i sigurnosti hrane. Cilj modula Osigurati studentima iroko znanje na svim razinama djelovanja agrarnopolitikih initelja, osobito praktine vjetine i znanja iz aktualnih meunarodnih odnosa u agrobiznisu. Obvezna literatura 1. Pouliquen A. (2005): Konkurentnost i poljoprivredni dohoci u poljoprivrednoprehrambenim sektorima zemalja Srednje i istone Europe. Znaenje za EU trite i politiku prije i poslije pristupa. (Prijevod: Ramona Frani). Izvornik: Competitiveness and farm incomes in the CEEC agri-food sectors. Implications before and after accession for EU markets and policies. October 2001. Dostupno na: http://europa.eu.int/comm/agriculture/publi/reports/ceeccomp/fullrep_en.pdf 2. imbrek T., Frani Ramona, Grgi I., Tratnik M. (2004/05): Agrarna politika Republike Hrvatske. Zbornik izabranih radova. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju. 3. Tracy M. (2000): Hrana i poljoprivreda u trnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod: T. imbrek). MATE d.o.o., Zagreb 4. Frani Ramona (2000): Metodologija mjerenja dravne intervencije u poljoprivredi Hrvatske. Agriculturae Conspectus Scientificus 65(2):79-88. 5. Bruinsma Jelle (2003): World Agriculture: Towards 2015/2030, and Fao Study. Earthscan Publications. Odabrana poglavlja. Preporuena literatura 1. Frani Ramona (1999): Mjerenje dravne intervencije u poljoprivredi Republike Hrvatske. Doktorska disertacija. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 2. Bai F. (1999): Odriva poljoprivreda - novi izazov sutranjice. Poljoprivredna itanka (Bai, Ferdo, ur.). Agroeduka, Koprivnica. 3. Skupina autora (1998): Environmental Indicators and Agricultural Policy (Floor Brouwer and Bob Crabtree, eds.). CABI Publishing 4. Skupina autora (1991): Agriculture and Environment. The 1991 Yearbook of Agriculture (Deborah Takiff Smith, ed.). U.S. Government Printing Office, Washington, DC 5. McCalla A.F., Josling T.E. (1985): Agricultural Policies and World Markets. Macmillan Publishing Company, New York. Odabrana poglavlja.
Docent Ramona Frani
Broj ECTS bodova
20 8
24 8
Potvrda o sudjelovanju na vjebama u praktikumu i pozitivno ocijenjen seminarski rad

Pismeno Usmeno
207
AG2002
AGROBIOTOPI ZATIENIH PROSTORA
Koordinator modula
Opis modula Trendovi u poboljanju optikih, toplinskih i mehanikih svojstava transparentnih materijala, kao i u poboljanju tipova zatienih prostora, polimera za maliranje tla i izravno prekrivanje usjeva. Reguliranje svjetla, topline, relativne vlage zraka i CO2 u ovisnosti o fenofazi kulture i ambijentalnim uvjetima vanjskog prostora s proraunima za racionalnu primjenu. Anorganske, organske i sintetske komponente supstrata za poboljanje svojstava tla s proraunima primjene. Racionalizacija tehnolokih procesa i materijala za razliite uvjete uzgoja. Cilj modula Za odreene skupine kultura, tehnologije uzgoja i razliita podneblja, postiu se temeljna znanja i vjetine o racionalizaciji pri odabiru opreme i repromaterijala te odravanju mikroklime zatienog prostora. Obvezna literatura 1. Hanan J.J., Holley W.D., Goldsberry K.L. (1978). Greenhouse Management. SpringerVerlag, Berlin 2. Gerst J.-J., Garnaud J.-C., Sotton M. 1985. Growing Vegetable under Direct Covers. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Lgumes, Paris 3. Heblin D., Boroi J. (1994). Materijali za pokrivanje zatienih prostora. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 Preporuena literatura 1. von Zabeltitz Ch. 1978. Gewchshuser. Planung and Bau. Eugen Ulmer, Stuttgart 2. Kanthak P. (1973). Klima und Klimatisierung von Gewchshusern. Verlag Paul Parey, Berlin - Hamburg 3. Osvald J., Kogoj-Osvald M. (1994). Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). ZP Kmeki glas, Ljubljana
Broj ECTS bodova
14
8 4 4
Obavljene praktine vjebe u praktikumu i na pokualitu, pozitivno ocijenjeni programi vjebi i seminarski rad
Pismeno Usmeno
208
AG2003
AGRONOMSKI ASPEKTI GENETIKI PREINAENIH KULTURA TOLERANTNIH NA TETOINJE
Koordinator modula
Opis modula Studenti e biti upoznati s mogunostima borbe protiv bolesti, tetnika i korova uzgojem genetiki preinaenih sorata vanijih poljoprivrednih kultura. Spoznat e prednosti i nedostatke tih mjera zatite bilja. Ekoloke, ekonomske, agrotehnike i gospodarske prednosti detaljno e biti raspravljene. Opasnosti prijenosa gena na bliske srodnike. tetne posljedice na ekoloku i organsku biljnu proizvodnju, opasnost razvoja rezistentnih biotipova sojeva insekata, korova i gljiva bit e razmotrene. Agronomski, etiki, pravni i drugi aspekti prihvaanja i uzgoja GM biljaka bit e podvrgnuti kritici. Modulom e obuhvaeni dravni i EU zakonski propisi koji se odnose na GMO i hranu GMO podrijetla. Cilj modula
4
Redoviti profesor Zvonimir Ostoji
Broj ECTS bodova
26

Cilj je spoznati prednosti i nedostatke uzgoja genetiki preinaenih biljaka tolerantnih na tetoinje i pesticide. Tehnologiju uzgoja s gledita specifinih zahtjeva (nain sjetve, plodored, prostorne izolacije, broja tretiranja). Stjeu kvalifikaciju o spoznajama ovog problema s razliitih aspekata. Obvezna literatura 1. 1. Interna skripta (odabrani radovi strunjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. Biotech 2020: Crop Biotechnology in the World of 2020. BCPC Forum Report Preporuena literatura 1. Old R. W., Primrose S. B. (1994). Principles of Gene Manipulation. An introduction to genetic engineering. 5th edition. Blackwell Scientific Publications, Oxford. 2. Jelaska S. (1994). Kultura biljnih stanica i tkiva. kolska knjiga, Zagreb. 3. preporuene internet stranice
Pismeno Usmeno
209
AG2003
OPA HRANIDBA IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Danas se pouzdano zna da vie od 40 razliitih hranjivih tvari mora biti prisutno u obroku domaih ivotinja. Stoga e se studentima prezentirati temeljna teoretska znanja o svim vrstama hranjivih tvari o njihovoj biolokoj vrijednosti i metabolikoj funkciji u organizmu ivotinja. Studenti e nauiti rukovati hranjivim tvarima odnosno zajednikim gradivim i metabolikim aktivnim tvarima biljaka i ivotinja. Prezentirat e se metode evaluacije hranidbenih potreba ivotinja kao i bilans utvrivanje hranjivih tvari. Studenti e se upoznati s primjenom novih metoda i analitikih postupaka to je presudno za bolje poznavanje i unapreenje svih vrsta i kategorija domaih ivotinja, a istovremeno omoguuje bolje koritenje razliitih krmiva i efikasnije proizvodnje domaih ivotinja. Dobivanje pouzdanih informacija o kemijskom sastavu i hranjivoj vrijednosti krmiva studentima omoguit e potpunije formuliranje obroka za razliite vrste i kategorije domaih ivotinja. Cilj modula Student e nauiti samostalno procjeniti sadraj hranjivih tvari u hrani i hranidbene potrebe ivotinja to je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi, planiranja biljne i stoarske proizvodnje. Obvezna literatura 1. Jovanovi, R. Duji, D., Glamoi, D., 2001.: Ishrana domaih ivotinja. Stylos, Novi Sad, SiCG, str. 719 2. Grbea, D. 2004. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. HAD, Zagreb, str.205 3. Domainovi, M., 2006.: Hranidba domaih ivotinja 4. Pond, W.G., Church, D.C., K.K. Pond. Basic Animal Nutrition and Feeding. 5th edition, John Wiley & Sons, New York, USA, 2004. 5. McDonald, P., Edwards, R.A., Greenhalgh, JFD, Morgan, C.A. 2002. Animal Nutrition. Pearson Education Limited, Edinburg Gate, UK. str. 693. Preporuena literatura 1. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed, Fuller, M.F.). CABI Publishing, Wallingford, UK, 2004. 2. Esminger, M.E., Oldfield, J.F., Heinemann, W.W., 20004. Feeds & Nutrition-digest. The Esminger Publishing Company, Clovis, california, USA. 794 str. 3. Moughan, P.J., Verstegen, M.W.A., Visser-Reyneveld. 2000. Feed evaluation-prociples and pracitice. Wageningen Pers, Wageningen Nizozemska, str. 285.
Docent Jasna Pintar
Broj ECTS bodova
38 12 6 4

Pismeno Usmeno
210
AG2004
AKAROLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Predstavnici reda Acarina (grinje) spadaju u najzastupljenije predstavnike iz razreda Arachnida u poljoprivredi. Meu njima su znaajni tetnici voaka, vinove loze, ukrasnog bilja. Meutim unutar reda nalaze se isto tako znaajni antagonisti tetnih grinja (korisne grinje) koji su glavni regulatori populacije crvenog vonog pauka, koprivine grinje, grinja ikarica. Modul e dati osnovna znanja iz morfologije, biologije i ekologije grinja. Posebna e se pozornost posvetiti najznaajnijim tetnim vrstama po poljoprivrednim kulturama i uvjetima koji omoguuju nastanak jakih populacija. Studenti e dobiti osnove naina determinacije, prepariranje grinja i identifikacije vrsta prema nainu oteenja biljnog tkiva. Modul e takoer razmatrati mogunost koritenja grinja u biolokoj borbi i mogunosti laboratorijskog uzgoja grinja za potrebe bioloke borbe. Razmatrati e se i mogunosti suzbijanja tetnih grinja u poljoprivrednoj proizvodnji i uskladitenim poljoprivrednim proizvodima. Cilj modula Osnove akarologije koje e posluiti u radu na poslovima zatite bilja ili za kasniju specijalizaciju iz ovog podruja. Obvezna literatura 1. Otrec Ljerka (1998): Zoologija,tetne i korisne ivotinje u poljoprivredi, Zrinski d.d. akovec 2. Koruni, Z. (1981): tetnici uskladitenih poljoprivrednih proizvoda (biologija, ekologija, suzbijanje), Zagreb 3. Ciglar, I. (1998): Integrirana zatita vonjaka i vinograda (odabrana poglavlja), Zrinski d.d. akovec Preporuena literatura 1. Gwilym O. Evans (1992): Principles of Acarology, C.A.B. Wallingford, Oxon
Redoviti profesor Boena Bari
Broj ECTS bodova
14
6 10
Redovita nazonost na predavanjima, vjebama i terenskim vjebama.

Pismeno Usmeno
211
AG2005
AKVAKULTURA
Koordinator modula
Opis modula Poimanje akvakulture, njezino mjesto i znaaj u svjetskom i domaem ribarstvu. Osnovni principi akvakulture. Uzgoj toplovodnih vrsta riba od mrijesta do konzuma. Tehnike i tehnologije salmonikulture. Uzgoj riba u boatim vodama. Principi marikulture s temeljima drugih oblika akvakulture. Odravanje vjebi u suhom i mokrom laboratoriju (akvaristika). Izrada studentskih seminara uz terenski rad na uzgajalitima akvatinih organizama. Cilj modula Student stjee dostatna znanja za nastavak studiranja na doktorskim studijima. Takoer stjee vjetinu za obavljanje i najsloenijih poslova unutar struke. Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Anii I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb. pp 463 2. Treer T., safner R., Anii I. (2001). Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Hrvatski zadruni savez, Zagreb 3. Dujmui A. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod povrine. Rabuz media, Zagreb 4. Stickney R. R., (editor) (2000): Encyclopedia of Aquaculture. John Wiley & Sons, New York 5. Aganovi M. (1979): Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. Svjetlost, Sarajevo Preporuena literatura 1. Bardach J. E., Ryther J. H., McLarney W. O. (1972): Aquaculture. John Wiley & Sons, New York 2. Karunasagar I., Karunasagar I., Reilly A. (1999): Aquaculture and Biotechnology. Science Publishers, U.S.A. 3. Boji C. i sur. (1982): Slatkovodno ribarstvo.Jumena, Zagreb 4. Disertacije i magistarski radovi priuva Zavoda 5. Diplomski radovi priuva Zavoda
Prof. dr. sc. Roman Safner
Broj ECTS bodova
16 12 4 12 16

Pismeno Usmeno
212
AG2005
TEHNOLOGIJA DORADE I SKLADITENJA CVIJEA
Koordinator modula
Opis modula U modulu bi se obuhvatile tehnologije suenja cvijea uz to bolje ouvanje boje i eljenog oblika cvijea. Takoer bi se stavio naglasak na produljenje perioda skladitenja rezanog cvijea, uz parametre koji bi pogodovali ouvanju njegovih prvobitnih karakteristika. Predstavile bi se i nove tehnologije inhibicije enzima i biljnih hormona u cilju odravanja stanine strukture i onemoguavanja njenog propadanja, takoer s ciljem produljenja skladitenja. U okviru ovog modula obradili bi se i procesi koji dovode do starenja biljnih stanica i venua te eventualnih postupaka kojim bi se oni mogli usporiti. Obradila bi se i ekstrakcija mirisa te proizvodnja eterinih ulja, za upotrebu u proizvodnji parfema. Kao novi aspekt upotrebe cvijea studentima bi se pribliila tehnologija njegove prerade u jestive proizvode, a u sklopu toga bi se obradile i metode ocjenjivanja senzorikih svojstava. Cilj modula Studenti e nakon ovih predavanja ovladati tehniko-tehnolokim procesima suenja, skladitenja i prerade cvijea te e biti upoznati sa procesima u samoj biljci tijekom dorade i skladitenja koji se odvijaju starenjem biljnih stanica. Obvezna literatura
Prof. dr. sc. Tajana Krika
Broj ECTS bodova
44 4 4 4 4
Odsluana predavanja i vjebe te napisan seminar.

Pismeno Usmeno
1. Gopinadhan Paliyath ,Dennis P. Murr ,Avtar K. Handa ,Susan Lurie: Postharvest Biology and Technology of Fruits, Vegetables and Flowers, 2008, Wiley-Blackwell 2. Adel A. Kader: Postharvest technology of horticultural crops , University of California (System). Division of Agriculture and Natural Resources 3. Nowak, J.; Rudnicki, R.M. : Postharvest handling and storage of cut flowers, florist greens, and potted plants. Oregon, Timber Press, 1990. 4. Stanley J Kays: Postharvest Physiology of Perishable Plant products, 1997 5. Bob B. Buchanan, Wilhelm Gruissem, Russell L. Jones: Bichemistry Molecular Biology of Plants Preporuena literatura 1. Frederick Abeles, Page Morgan, Mikal Saltveit, Jr.: Ethylene in plant Biology, 1992. 2. Nichell, Louis G. : Plant Growth Regulating Chemicals (Preservation of cut flowers), 1983. 3. Tia-Lynn Ashman , Daniel J. Schoen: How long should flowers live, Nature 371, 788 791, 2002.
213
AG2006
ALTERNATIVNE ORANINE KULTURE I SUSTAVI PROIZVODNJE
Koordinator modula
Opis modula Modul Alternativne oranine kulture i sustavi proizvodnje sastoji se od nekoliko programskih dijelova: Alternativne itarice (zrnati ir, quinoa, pir, ria i proso), Alternativne uljarice (afranika, ogrtica, ricinus, sezam, uljana rotkva, goruica, krambe, niger i jojoba), Alternativne gomoljae (ioka i tigrov orai) i Alternativne krmne kulture (facelija, esparzeta, vigna, kokotac, lespedeza, puerarija) te koaraka vrba. U svakom programskom dijelu bit e dane informacije o znaaju i koritenju pojedine kulture, cilju proizvodnje, uzgoju u svijetu, sistematskoj pripadnosti, kemijskom sastavu plodova i tehnologiji proizvodnje. U okviru vjebi u praktikumu bit e dane informacije o morfologiji kultura obuhvaenih modulom, fazama rasta i razvoja, formiranju prinosa, kvaliteti i odnosu prema agroekolokim imbenicima. U drugom dijelu modula obraena je integrirana proizvodnja ratarskih kultura. Cilj modula Studenti e upoznati alternativne oranine kulture koje se mogu uzgajati u RH, njihovu botaniku pripadnost, zahtjeve prema klimatske uvjetima, tehnologiju proizvodnje u razliitim sustavima, prehrambenu vrijednost i nain koritenja. Takoer e biti upoznati s integriranom proizvodnjom ratarskih kultura. Obvezna literatura
Redoviti profesor Ana Pospiil
Broj ECTS bodova
40
8 8 4
Redovito pohaanje nastave, obavljene vjebe u praktikumu, predan seminarski rad

Pismeno Usmeno
1. Bavec F. (2000). Nekatere zapostavljene in/ali nove poljine. Fakulteta za kmetijstvo, Maribor 2. Grupa autora (1989). Posebno ratarstvo 1 i 2, Nauna knjiga, Beograd 3. iek J. (1970). Proizvodnja krmnog bilja, skripta, Zagreb 4. Mikovi B. (1986). Krmno bilje, Nauna knjiga, Beograd 5. Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju ratarskih kultura Preporuena literatura 1. Ball D., Hoveland C. and Lacefield G. (2002). Southern forages. PPI, USA 2. Znanstveni radovi iz asopisa Agronomy Journal, Grass and forage science 3. Znanstveni radovi o alternativnim kulturama iz znanstvenih baza podataka.
214
AG2006
EKOLOKI POSTUPCI U DORADI I SKLADITENJU RATARSKI PROIZVODDA
Koordinator modula
Opis modula Modul ekoloki postupci u doradi i skladitenju obuhvaa tehnike ekoloke dorade i skladitenja ratarskih proizvoda od prijama materijala pa do njegove otpreme. Opisat e se ekoloki naini konzerviranja ratarskih proizvoda, tipovi suara te automatizacija procesa. Obradit e naini skladitenja doraenih proizvoda, fizikalno-kemijski procesi tijekom samog skladitenja te promjene u sastavu zrna. Programska cjelina bit e bioloki procesi tijekom skladitenja u ekolokoj doradi. Obraditi e se popratna legislativa, te postupci certificiranja procesa proizvodnje i prerade te uvjeti uvoza ekoloke hrane. Cilj modula Student stjee znanja ekolokih postupaka u doradi i skladitenju ratarskih proizvoda te utvrivanje negativnih biolokih procese koji se kod toga mogu javiti kao i njihovo spreavanje i eliminacija. Obvezna literatura 1. Bala, B.K. (1997): Drying and storage of cereal grains, Science Publisher, USA. 2. Sauer, D.B. (1992): Storage of Cereal Grains and Their Productis, American Association of Cereal Chemists, USA. 3. Hellickson, M., Walker, J. (1983): Ventilation of Agricultural Structures, American Association of Agricultural Engineers, USA. 4. Krika, T. i suradnici (2009): Tehnologija mlinarstva. Agronomski fakultet, u tisku. Preporuena literatura 1. Bai, F. (2004): Odrivo gospodarenje tlom. Agronomski fakultet, Skripta.
Broj ECTS bodova
44 8 4 4
Odsluane vjebe i predavanja.

Pismeno Usmeno
215
AG2007
ALTERNATIVNI UZGOJ PERADI
Koordinator modula
Opis modula U uvodnim predavanjima studenti e biti upoznati s opim znaajkama alternativnog uzgoja peradi, ulozi u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji te dobrobiti za ivotinje i okoli. O raznovrsnim oblicima alternativnog uzgoja razliitih vrsta peradi studentima e biti govoreno u nastavku predavanja. Uslijediti e detaljan opis alternativnih uzgoja peradi, s podrobnim opisom opreme, objekata i zemljita koje je potrebno osigurati da bi se ove vrste uzgoja provodile na ivotinjama i okoliu prihvatljiv nain. Poseban e naglasak biti na ekolokoj proizvodnji peradi, za koju su potrebni posebni uvjeti dranja i hranidbe. Iskoritavanje alternativno uzgojene peradi biti e teme predavanja koje e slijediti. Svjetska i domaa proizvodnja alternativno uzgojene peradi, te naini njihova plasmana biti e tema seminara, a studenti e uz literaturne podatke koristiti i podatke s Interneta. Za ekonomsku opravdanost alternativnih uzgoja peradi biti e izvrene auditorne vjebe. Kvalitativnu kontrolu proizvoda dobivenih ovom proizvodnjom studenti e obaviti tijekom laboratorijskih vjebi. Terenska e nastava biti izvrena posjetom gospodarstvima koja se bave alternativnim uzgojem peradi. Cilj modula Steenim spoznajama o alternativnoj tehnologiji uzgoja peradi student je osposobljen za voditelja peradarske farme, te stjee osnovne spoznaje za upis doktorskog studija. Obvezna literatura 1. Z. Uremovi, Marija Uremovi, Vesna Pavi, B. Mio, S. Muic, Z. Janjei: Stoarstvo. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2002. 2. Stjepan Muic: Proizvodnja kokojih jaja. Poljoprivredni savjetnik, 1999. 3. Vladimir Slijepevi: Ekoloka proizvodnja. Saturn, Zagreb 2002. 4. Seni .: Peradarstvo. Gospodarski list, Zagreb 1994. Preporuena literatura 1. Colin G. i sur.: Poultry Science, Fourth edition, Pearson Prentice Hall, New Jersey 2004. 2. Raimund Tller: Alternativen in der Geflgel haltung. Ulmer, Stuttgart 1999. 3. Katie Thear: Free-range poultry. Farming Press, Ipswich 1997.
Docent Zlatko Janjei
Broj ECTS bodova
36 4 4 8 8
Odsluano min. 90 % nastave, predani seminarski radovi i dolazak na terensku nastavu.

Pismeno Usmeno
216
AG2007
ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE
Koordinator modula
Opis modula Glavni elementi procesa arhitektonskog projektiranja. Elementi urbanistike analize bloka i ireg prostora, arhitektonska analiza pojedinih graevina. Projektne podloge, projektni program. Analiza dokumenata prostornog planiranja, regulative i uvjeta projektiranja (promet i promet u mirovanju, uvjeti za osobe smanjene pokretljivosti, vatrogasni uvjeti, urbanistiki parametri). Graevna estica - izgraenost i iskoristivnost, prirodni teren; tlocrtna povrina TP, graevinska bruto povrina - GBP; dijelovi - etae graevine). Osnove arhitektonskih konstrukcija, prostorni i tehniki podsustavi, instalacije, fizika zgrade. Urbanistika i arhitektonska kompozicija. Postavljanje oblikovnog i funkcionalnog koncepta graevine, artikulacija veze unutarnjeg i vanjskog porostora - skice, crtei, radna maketa. Izrada idejnog projekta - nacrti, maketa i tehniki opis s urbanistikim parametrima. Cilj modula Student kroz izradu idejnog projekta poslovne zgrade prolazi sve glavne elemente procesa arhitektonskog projektiranja i osposobljava se za profesionalnu suradnju s arhitektima, urbanistima i drugim akterima projektiranja i gradnje. Obvezna literatura 1. Neufert, E. (2002): Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb. 2. Kneevi, G. (1976): Stambene i javne zgrade, Tehnika knjiga, Zagreb. 3. Peuli, . (2002): Konstruktivni elementi zgrada, Zagreb, Croatiaknjiga. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Mittag, M. (2000): Graevinske konstrukcije, Graevinska knjiga AD, Beograd. Vrkljan, Z. (1980): Oprema graevinskih nacrta, GI Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb. Pevsner, N. (1976): A history of building types, Princeton University Press, London. Frampton, K. (1992): Moderna arhitektura - kritika povijest, Globus, Zagreb. Marinovi-Uzelac, A. (2001): Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb.
Izv.prof. Stanko Stergarek
Broj ECTS bodova
12
30
150
Pohaanje predavanja i vjebi te na vrijeme predan i pozitivno ocijenjen rad na vjebama

Pismeno Usmeno
217
AG2008
AMPELOGRAFIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul Ampelografija nudi studentu potpuna znanja o Ampelografiji kao znanstvenoj disciplini. Prva programska jedinica je uvodni dio, govori o ciljevima i znaaju Ampelografije, te daje povijesni pregled. Drugi dio se bavi potpunom sistematikom porodice Lozica (Vitaceae) i roda Loza (Vitis), opisuju se najznaajniji rodovi i vrste. Najvie je vremena je posveeno vinovoj lozi, Vitis viniferi L., karakteristikama vrste i najznaajnijim klasifikacijama. Slijedea programska jedinica opisuje metode opisa i identifikacije, klasine (ampelografske i ampelometrijske), te moderne (biokemijske i molekularno genetike). Paralelno s prouavanjem ampelografskih metoda, govoriti e se i o karakteristikama sorata, pri emu e praktini dio (filometrija, uvometrija, mehaniki sastav grozda i bobica) biti proveden na grozdovima i listovima sorata iz fakultetske kolekcije. Posljednja programska jedinica je posveena sortama vinove loze, biolokim i gospodarskim znaajkama najvanijih. Posebna pozornost e se pridati hrvatskim autohtonim sortama, njihovoj sustavnoj evaluaciji i mogunostima gospodarske revitalizacije potencijalno najinteresantnijih. Cilj modula Student upotpunjuje znanja o sortama vinove loze i njihovim karakteristikama, ali ponajprije se osposobljava sluiti klasinim i modernim ampelografskim metodama u znanstveno istraivakom radu. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Galet, P., 1991. Prcis d' amplographie pratique. Imprimerie Dehan, Montpellier, France Cindri, P., Kora, N., Kova, V., 2000. Sorte vinove loze. III izdanje, Prometej, Novi Sad. Buli, S. 1949. Dalmatinska ampelografija. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb. Mirosevic, N., Turkovic, Z., 2003. Ampelografski atlas. Golden marketing, Zagreb
Prof. dr. sc. (izv. prof.) Edi Maletic
Broj ECTS bodova
16
8 2 4
Seminar, redovito pohadjanje vjezbi

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Cal, A., Scienza, A., Costacurta, A., 2001. Vitigni d'Italia. Calderini edagricole, Bologna. 2. Ambrosi, H., Dettweiler, E., Rhl, E.H., Schmidt, J., Schumann, F. 1998. Farbatlas 3. Rebsorten: 300 Sorten und ihre Weine. Ulmer Verlag, Stuttgart.
218
AG2008
URBANISTIKO PLANIRANJE
Koordinator modula
Opis modula Povijest nastanka gradova; zakonodavstvo. Upoznavanje sa povijeu nastanka naselja u Hrvatskoj, Europi, Svijetu.
6
prof. dr. sc. Kaliopa Dimitrovska Andrews
Broj ECTS bodova
Upoznavanje sa temeljnim zakonskim dokumentima vezanim za urbanistiko i prostorno planiranje Cilj modula Upoznavanje sa temeljnim naelima nastanka ljudskih naselja u odnosu na kulturoloka, povijesna, zemljopisna i klimatska odreenja odreenog prostora. Upoznavanje sa glavnim zakonskim aktima kojima se ureuje nain planiranja, koritenja i upravljanja Prostora kao temeljne vrijednosti Republike Hrvatske Obvezna literatura 1. Lipovac N.; Radna skripta kolegija 2. B. Mili: Razvoj grada kroz stoljea I, II, III, kolska knjiga, Zagreb, 1990, 1995, 2002. Preporuena literatura 1. Spiro Kostof: The City Assembled, A Bulfinch Press Book, Boston Toronto London, 1992
20 10 15 11 4
Pohaanje predavanja, auditornih i vjebi u praktikumu te terenskih vjebi

Pismeno Usmeno
219
AG2009
ANTROPOLOGIJA ARHITEKTURE
Koordinator modula
Opis modula Kolegij uvodi u interakciju, meuovisnost i koevoluciju ovjeka i antropogene materijalnoprostorne okoline kao dijela sveukupne ovjekove okoline. Pod pojmom arhitekture ovdje se obuhvaa cjelokupni raspon razina umjetno stvorene okoline od uporabnih predmeta, preko kue i grada, do integralnog krajobraza. Teite analiza je na simultanoj dvojakosti odnosa, tj. meuodnosa ovjeka kao bioloko-simbolikog bia i arhitekture kao fiziko-simbolike okoline. Kolegij uvodi i u osnove metodologije istraivanja meuovisnosti ovjeka i arhitekture. Cilj modula Upoznavanje s meuovisnou osnovnih konstituentnih obiljeja ovjeka i antropogene materijalno-prostorne okoline i s metodologijom istraivanja tog meuodnosa, te postizanje kompetencije za rad u svim vrstama drutvenih subjekata koji se bave istraivanjem, planiranjem i oblikovanjem proizvodno-graditeljskih intervencija u ovjekovu okolinu. Obvezna literatura 1. Egenter, N. (1992): Architectural Antropology (serija, vol. 1). Lausanne: Structura mundi 2. Mumford, L. (1988): Grad u historiji. Globus, Zagreb 3. Norberg-Schulz, C. (1968): Intentions in Architecture, MIT Press, Cambridge
doc. dr. sc. Igor To
Broj ECTS bodova
16
14
Pohaanje predvanja i izraeni seminar

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Amerlinck. M. J. (2001): Architectural Antropology. Bergin & Garvey 2. Cassirer, E. (1978): Ogled o ovjeku, Uvod u filozofiju ljudske kulture. Naprijed, Zagreb 3 Jencks, C., Kropf, K. (ed.) (1997): Theories and Manifestoes of Contemporqry Architecture, Academy Editions, Wiley & Sons, Chichester
220
AG2010
AUTOMATIZACIJA POLJOPRIVREDNIH PROCESA
Koordinator modula
Opis modula Modul Automatizacija poljoprivrednih procesa predstavlja skup specijalistikih znanja vanih za studente studija Poljoprivredna tehnika. Modul je sainjen od etiri predmeta: Osnove automatizacije, upravljanja i regulacije u poljoprivredi; Regulacijski objekti i ureaji; Nelinearni sustavi; Sustavi umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruenju. U prvom e se predmetu obraivati osnove iz podruja automatizacije u poljoprivredoj tehnici. Upravljanje i regulacija u poljoprivredoj tehnici, osnovni zahtjevi pri regulaciji kao i primjena regulacije. Takoer, obraditi e se matematiki pristup dinamikim sustavima; analiza u vremenskom podruju, kao i analize u podruju kompleksne varijable i u frekvencijskom podruju. Drugi e predmet obraivati podruje regulacijskih objekata i ureaja u poljoprivrednoj tehnici, kao i stabilnost regulacije. Obraditi e se i sinteza regulacijskog kruga, sinteza procesa izborom regulatora, te izbor regulatora i metode podeavanja. U tom predmetu biti e obraena i sinteza procesa pomou dodatnih petlji kao i impulsni sustavi. Treim predmetom obraditi e se podruje nelinearnih sustava-nekontinuirane nelinearnosti, metoda harmonike ravnotee, opisna funkcija, analiza stabilnosti, frekvencijski varijantna opisna funkcija, analiza nelinearnih regulacijskih krugova. Obuhvaena e biti i raunala-simulator i diferencijalni analizator, sklopovi za linearne operacije. Osim toga obraditi e se generatori vremenskih funkcija, programiranja: metodom najvie derivacije, simulacijom prijenosnih funkcija; kao i sklopovi za nelinearne operacije i simulacija nelinearnih sustava. etvrti predmet ovog modula obuhvatiti e sustave umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruenju. Posebna pozornost biti e posveena znanju - opi pojmovi, vanost znanja, sustavi zasnovani na znanju, predstavljanje znanja, prikupljanje, organizacija i rukovanje znanjem. Jezici umjetne intelogencije: LISP i PROLOG. Sintaksa i semantika jezika umjetne inteligencije. Primjeri iz poljoprivredne proizvodnje. Deduktivne i nededuktivne metode zakljuivanja. Rad s proturjenim i neodreenim sustavima: sustav za odravanje istinitosti. Pretpostavka o zatvorenom svijetu. Modalne, temporalne i difuzne logike. Zakljuivanje iz probabilistike: Bayesovo zakljuivanje, mogui svjetovi, Damster-Shafer teorija, ad-hoc i heuristine metode. Strukturirano znanje: grafovi, okviri i sline strukture. Organizacija i rukovanje znanjem u poljoprivrednoj tehnici: indeksiranje, tehnike pridobivanja, integriranje znanja u sustav, organizacija baze znanja. Teorija korisnosti. Primjene: dijagnostika postrojenja; inteligentni postupci on-line voenja poljoprivrednih postrojenja; ekspertni sustavi malih industrijskih postrojenja. Cilj modula Student stjee specijalistika znanja iz automatizacije primjenjenih u poljoprivrednim postrojenjima, strojevima, ureajima i opremi. Dobiva znanja za stjecanje viih specijalistikih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz podruja poljoprivredne tehnike. Obvezna literatura 1. urina, T. (1981.): Automatska regulacija. kolska knjiga, Zagreb 2. JOVI,F.: Process Control Systems. Chapman & Hall, London 3. JOVI,F. : Expert Systems in Process Control, Chapman & Hall, London, Van Nostrand Reinhold Inc., New York, 1992., 175 str. 4. Kraut, B. (1990.): Strojarski prirunik. Tehnika knjiga, Zagreb Preporuena literatura 1. Patterson, W. Dan: Introduction to Artificial Intelligence, Prentice Hall, New York, 1990, 448 str. 2. IEEE Trans. On Expert Systems 3. IEEE Trans on Systems, Man and Cybernetics 4. Brojni radovi domaih i inozemnih autora objavljenih u asopisima i zbornicima radova
Prof. dr. sc. Franjo Jovi
Broj ECTS bodova
40 14 2 -

Pismeno Usmeno
221
AG2011
BAKTERIOLOGIJA I MIKOLOGIJA U BIOTEHNOLOGIJI
Koordinator modula
Opis modula Povijesni pregled, uloga i znaaj bakteriologije; podjela bakteriologije; Bakterije morfologija i sistematika; razmnoavanje bakterija; mikroskopsko prouavanje bakterija; Gljive morfologija i sistematika; ustrojstvo gljiva; povijest mikologije; ishrana, metabolizam i razmnoavanje gljiva; mikroskopsko prouavanje gljiva; Nain razmnoavanja; nespolne i spolne spore; vegetativno razmnoavanje; karakteristike taksonomskih jedinica; mikroskopsko prouavanje plijesni i kvasaca; Izvori mikotoksina; aflatoksini; sterigmatocistini i verzikolorini; okratoksini; citrinin; toksini laktoni; luteoskirin i ciklokloritin; grizeofulvin; citokalazani; tremorgeni mikotoksini; strukturalno razliiti mikotoksini; mikotoksini i ovjerk; mikotoksini i ivotinje; suzbijanje rasta plijesni na poljoprivrednim proizvodima; Parametri za sintezu mikotoksina; detekcija mikotoksina u prirodnim sredinama; utjecaj aktiviteta vode na rast i tvorbu mikotoksina; Sinergizam mikotoksin i mikotoksin; sinergizam mikotoksin i nemikotoksin; mehanizam mikotoksinskog sinergizma; Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s najznaajnijim dostignuima u bakteriologiji mikologiji u biotehnologiji primijenjenoj u poljoprivrednoj praksi. Obvezna literatura 1. Durakovi, Redepovi (2004): Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva I dio Kugler, Zagreb 2. Durakovi, Redepovi (2004): Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva II dio Kugler, Zagreb 3. Durakovi, S.Durakovi, L. (2003): Mikologija u biotehnologiji, Kugler, Zagreb 4. Durakovi, S., Durakovi, L. (1997): Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju, knjiga prva I dio Kugler, Zagreb 5. Durakovi, S., Durakovi, L. (1997): Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju, knjiga prva II dio Kugler, Zagreb Preporuena literatura 1. Durakovi, Redepovi: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga I dio Kugler, Zagreb, u tisku 2. Durakovi, Redepovi: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga II dio Kugler, Zagreb, u tisku
Redoviti profesor Mihaela Blainkov
Broj ECTS bodova
44 12 4
Redovito pohaanje predavan ja i vjebi

Pismeno Usmeno
222
AG2012
BILJNA BIOKEMIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul Biljna biokemija daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u biljaka. Naglasak je stavljen na metabolizam biljaka i njegovu regulaciju. Modul takoer obuhvaa i poglavlja o sekundarnim metabolitima biljaka, membranskom prijenosu, biljnim hormonima, te prijenosu genetike informacije u biljaka. Zbog nedostatne satnice u prediplomskom studiju u modul su ukljuena i poglavlja: Energetika biokemijskih reakcija, te Kinetika i regulacija enzimske aktivnosti. Laboratorijske vjebe upoznaju studenta s metodom odreivanja pigmenata kloroplasta tehnikama kromatografije na tankom sloju i stupcu, izolacijom i fotokemijskom aktivnosti kloroplasta, te utjecajem pH i koncentracije supstrata na enzimsku aktivnost. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u biljaka neophodnih za stjecanje strunih znanja i rjeavanje problema u praksi. Literatura (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):
Docent Milan oki
Broj ECTS bodova
48 8 4

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. P. Karlson, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1993 2. L. Stryer, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1991 Preporuena literatura 1. J. M. Chesworth, T. Stuchbury, J. R. Scaife, An introduction to agricultural biochemistry, Chapman&Hall, London,1998 2. P.M. Dey, J. B. Harborne, Plant biochemistry, Academic Press, 1997
223
AG2012
OSNOVE RASTA DOMAIH IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Rast i rasploivanje gospodarski znaajnih vrsta domaih ivotinja predstavljaju materijalnu osnovicu proizvodnje i genetskog poboljanja. Tehnoloki i tehniki postupci u uzgoju, odgajivanju i koritenju temelje se na biolokom fenomenu rasta. Rast je specifian za pojedine vrsta i pasmine. Bioloki se najee definira promjenama tjelesne mase i strukture biomase tijekom prenatalnog i postnatalnog ivota. Mjerljive fenomene rasta analiziramo i definiramo u obliku izometrijskog i alometrijskog rasta. Na temelju njihovih rezultata odgovarajuim formulama i grafiki (krivuljama) predstavljamo pojedine ivotinje ili skupine. Tehnoloke faze proizvodnje goveeg mesa koriste bioloki induciran rast tjelesnih tkiva, osobito miia. Uglavnom se odnose na koritenje mladih ivotinja zbog uinkovitog iskoritavanja energije krme za prirast. Poznavanje biokemizma rasta, osobito miia omoguava nam utjecati na kakvou proizvedenog mesa. Praktini dio studija ovoga modula odnosi se na specifinosti u rastu i razvitku goveda, ovaca, koza i svinja. Cilj modula Saznanje o fenomenima rasta , mjerenja i interpretacije rezultata rasta pojedinih genotipova, uspostavljanje tehnologija uzgoja i koritenja za proizvodnju mesa, temeljna znanja za znanstveni interes u podruju genetskog poboljanja ivotinja za proizvodnju mesa. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Caput, P. (1996): Govedarstvo . Celeber d.o.o., Zagreb Mio, B., V. Pavi (2002): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uremovi, M., Z. Uremovi (1997): Svinjogojstvo. Agronomski fakultet u Zagrebu. Berg, T.R., Butterfield, R.M. (1976): New Concepts of Cattle Growth. Sydney University Press.
Broj ECTS bodova
34 0 0 8 10 8
Obavljene vjebe, seminar i terenske vjebe u cijelosti, nazonost predavanju min. 60 %

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Allan, D., Hilkenny, B. (1980): Planned Beef Production. Granada Publishing Ltd. 2. Bari, S. (1972): Prilog poznavanju statistikog prikaza toka i intenziteta rasta. Polj. Znanstvena smotra vol.29 3. Caput, P. (1985): Intenzitet rasta simentalskih bikova i njegov utjecaj na rezultate tova i kvalitetu mesa. PZS, vol. 68 4. Car, M. (1964): O promjeni kemijskog sastava mesa tokom rasta domaeg simentalca. PZS vol. 18, 431 5. Roy, J.H.B. (1980): The Calf. Iliffe Books, London
224
AG2012
PROIZVODNJA JAGODASTOG VOA
Koordinator modula
Opis modula Modul obrauje sve segmente proizvodnje jagodastog voa. Vaan je naglasak na trenutano stanje u proizvodnji, te na mogunosti unaprijeenja na podruju Republike Hrvatske. Modul obuhvaa sve ekonomski znaajne vrste jagodastog voa, ali obrauje i one manje znaajne koje imaju potencijal irenja. Za svaku vrstu jagodastog voa prouavaju se: proizvodnja u svijetu i Hrvatskoj, sistematika i sortiment, morfoloka svojstva (vegetativni i generativni organi), fizioloka svojstva (cvatnja, rast i razvitak ploda), odnos prema okolini (voda, svjetlost, temperatura i sl.), agrotehnika i pomotehnika u proizvodnji, sustavi proizvodnje i novi trendovi u proizvodnji. Praktini rad ukljuuje upoznavanje s procesom podizanja nasada, te provedbom svih potrebnih zahvata u proizvodnji jagodastog voa. Cilj modula koja znanja i vjetine student postie sluanjem modula (do 200 slovnih mjesta): Detaljno upoznavanje s trenutanom situacijom u proizvodnji jagodastog voa u svijetu. Studenti e ovladati vjetinama potrebnim za projektiranje i podizanje nasada, te potrebnim znanjima za uspjenu proizvodnju jagodastog voa. Obvezna literatura 1. Mii, D. i Nikoli, M. Jagodaste voke, Institut za istraivanja u poljoprivredi, aak, 2003. 2. Galeta, G.J. i Himerlick, D.G. Small Fruit Crop Management, Prentice Hall Career & Technology, New Yersey, 1990. 3. Milo, T. Jagoda, Hrvatska tiskara, Zagreb, 1997. 4. oki, M. Jagoda, Partenon, Beograd, 2009. 5. Jemri, T. Bazga (uzgoj, uporaba i znaenje), Hrvatska Sveuilina naklada, Zagreb, 2007. Preporuena literatura 1. Hancock, J.F. Strawberries, CABI Publishing, University Press, Cambridge, 1999. 2. Petrovi, S., Leposavi, A., Veljkovi, B. Kupina i borovnica tehnologija proizvodnje i prerade, Institut za voarstvo, aak, 2007. 3. Trehane, J. Blueberries, Cranberries and Other Vacciniums, Timber Press, Cambridge, 2004. 4. oki, M. Suvremeno voarstvo, Partenon, Beograd, 2008. 5. Ciesielska, J. i Malusa, E. La coltivazione dei piccoli frutti, Calderini, Bologna, 2000.
Doc. dr. sc. Boris Duralija
Broj ECTS bodova
20 2 2 8 12 16
Redovito pohaanje nastave i vjebi uz javnu prezentaciju seminarskog rada

Pismeno Usmeno
225
AG2013
BILJNA BIOTEHNOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul e biti izveden kroz etiri programska dijela kako slijedi: Principi kulture biljnog tkiva i mikrorazmnoavanje Naglasak e biti na uspostavljanju kulture biljnog tkiva, nainima regeneracije biljaka organogenezom i somatskom embriogenezom, metode i primjenu mikrorazmnoavanja u praksi, metode eliminacije virusa kulturom meristema i uvanje genfonda u in vitro uvjetima. Laboratorijske vjebe sastojat e se od pripreme hrandbene podloge, sterilizacije biljnog materijala te izolacije i inokulacije eksplantata; Razvoj genetske varijabilnosti in vitro Bit e obraena somaklonska varijabilnost kao mogunost za dobivanje poeljnih genotipova te metode izolacije i fuzije protoplasta u svrhu dobivanja somatskih krianaca; Tehnike rekombinantne DNA i genetike modifikacije biljaka Bit e obraene metode izolacije DNA i RNA, PCR, RT-PCR, elektroforeza, restrikcijski enzimi, sekvencioniranje DNA, izrada i pretraivanje genskih biblioteka, kloniranje gena, metode genetikih modifikacija biljaka, modifikacije biljaka za agronomski vana svojstva. Ovaj dio ukljuuje laboratorijsku vjebu genetike modifikacije pomou A. tumefaciens;
Izvanredni profesor Snjeana Kerea
Broj ECTS bodova
48 12
Prisustvovanje predavanjima i vjebama

Pismeno Usmeno
Metode ubrzavanja selekcijskog procesa - Bit e rije o metodama dobivanja haploida i dihaploidizaciji, te o koritenju molekularnih markera za prepoznavanje poeljnih genotipova u ranim generacijama krianja. Cilj modula Studenti stjeu osnovna znanja o mikrorazmnoavanju (vonih i ukrasnih vrsta) i ozdravljenju biljaka od virusa (odravanje zdravih matinjaka) direktno primjenjiva u praksi. Osposobljeni su za poetak rada u biotehnolokom laboratoriju. Obvezna literatura 1. Interna skripta (u izradi) 2. Sibila Jelaska (1994) Kultura biljnih stanica i tkiva. kolska knjiga Zagreb 3. A. Taji, P. Kumar, P. Lakshmanan (2002) In vitro plant breeding. Food products Press. N.Y., London, Oxford Preporuena literatura 1. W. S. Pierpoint, P.R. Shewry (eds.) (1996) Genetic Engineering of Crop Plants for Resistance to Pest and Diseases. British Crop Protection Council, Farnham 2. R. H. Tamarin (1999) Principles of Genetics. McGraw-Hill 3. J. Hammond, P. McGarvey, V. Yusibov (eds.) (2000) Plant Biotechnology new products and applications. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 4. Pregledni lanak: D. Job (2002) Plant Biotechnology in Agriculture. Biochimie 84: 11051110
226
AG2014
BILJNA GENETIKA
Koordinator modula
Opis modula Modul e se izvoditi u okviru etiri programska dijela, svaki dio sastojat e se od predavanja i vjebi koje e imati oblik rjeavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih uz programsku jedinicu.
3
Redoviti profesor Marijana Bari
Broj ECTS bodova
Molekularna osnova nasljeivanja. Nasljeivanje svojstva na razini gena: Gen - struktura i funkcija. Mehanizmi replikacije DNK i rekombinacija. Geni i proteini. Regulacija i naini kontrole ekspresije gena. Kromosomska osnova nasljeivanja. Struktura i funkcija kromosoma. Kromosomi i prijenos gena. Vegetativno razmnoavanje - rast i razvoj. Generativno razmnoavanje - nastanak gameta. Citoplazmatsko nasljeivanje. Organizacija genoma u citoplazmi. Majinski uinak. Fenotipska osnova nasljeivanja. Zakonitosti nasljeivanja nevezanih i vezanih alternativnih svojstva Genske (alelne i nealelne) interakcije: modificirani Mendelovi odnosi i epistaze. Zakonitosti nasljeivanje kvantitativnih svojstava. Analiza te genotipska i fenotipska distribucija.Kontinuirana varijabilnost i poligeni. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. Procjena nasljednosti svojstva iz hibridnih populacija. Genetske osnove varijabilnosti. Genetske promjene: mutacije, rekombinacije i transpozoni elementi. Mutacije gena i kromosoma. Mutacije i polimorfizam. Genus i specijes hibridizacija. Heterozis - genetske osnove i procjena. Osnove populacijske genetike. Cilj modula Razumijevanje nasljeivanja svojstva na: molekularnoj i fenotipskoj razini. Poznavanje i primjena zakonitosti naslje. Spoznaje o genetskim osnovama i izvorima varijabilnosti. Dobivanje znanja koje moe koristiti u primjenjenoj genetici (oplemenjivanju, sjemenarstvu i rasadniarstvu). Obvezna literatura 1. Interna skripta (u izradi) 2. Biljeke s predavanja i vjebi 3. A.J. F. Griffiths, J.M. Miler, D.T.Suzuki,R.C.Lewontin,W.M. Gelbart: An Introduction to Genetic Analysis (fifth edition) New York, 1993 Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Peter J. Russell: Genetics (fifth edition) 1998 Robert H. Tamarin: Principles of Genetics (fourt edition)1993. T.A. Brown: Genetics a molekular approach 1993. W. S.Klug, M.R. Cummings: Concepts of Genetic 1994. A. C. Pay: Foundations of Genetics 1995.
18
12
redovito pohaanje nastave i vjebi

Pismeno Usmeno
227
AG2014
EKOLOKO MASLINARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul obuhvaa gradivo u vidu predavanja, vjebi, seminara i terenske nastave. Sadraj gradiva pokriva podruja iz ope ekoloke poljoprivrede po poglavljima: osnovne postavke ekoloke poljoprivrede, terminologija u ekolokoj poljoprivredi, standardi i smjernice u ekolokoj poljoprivredi. Nadovezuje se gradivo iz zatite i gnojidbe masline po tematskim cjelinama : slinosti i razlike izmeu prirodnog ekosustava i agro eko sustava te vanost bioekoloke raznolikosti u biolokoj zatiti masline, najvanije bolesti i tetnici masline te njihovo praenje i mogunosti suzbijanja u ekolokom maslinarstvu , uloga ishrane bilja u ekolokom maslinarstvu. Zadnja tematska jedinica obuhvaa znaenje elaiotehnike, sortimenta i pedoklimatske raznolikosti naeg mediteranskog podneblja na irenje ekolokog maslinarstva u Hrvatskoj. Polaznici modula sami (ili uz konzultacije s predavaima) odabiru sebi temu za seminar koji iznose na predavanju uz raspravu predavaa i ostalih polaznika. Putem terenske nastave polaznici modula biti e upoznati s tehnologijama koje su zaivjele u ekolokom maslinarstvu Hrvatske. Cilj modula Cilj modula je osposobiti polaznike stjecanjem znanja i vjetina u ovladavanju tehnologijama primjenljivim u ekolokom maslinarstvu. Obvezna literatura 1. Lampkin N. (1994). Organic Farming. Farming Press. p. 715. 2. Hamilton N. (2007). Grow Organic fruit and vegetables fresh from your garden. New Holland. London UK. 3. Grewell, J.B., Danly, L.L.M., Landry, C.J. (2003): Ecological Agrarian: Agricultures First Evolution in 10 000 Years. 4. Riccardo Gucci , Claudio Cantini (2008): Rezidba i uzgojni oblici za suvremeni uzgoj maslina. Uliks Rijeka 2008.) 5. Olivera Koprivnjak (2006): Djeviansko maslinovo ulje od masline do stola. Pore MIH d.o.o. Preporuena literatura 1. Krikovi P. (1987). Osnove biolokog voarstva, Tisak Rijeka, str. 190. 2. Krikovi P., (1989). Bioagrikultura. Mladost Zagreb, str. 255. 3. Robert S. (1999). Organic farming: methods and markets: an introduce to ecological agriculture. 4. Piero Fiorino (2007) : Olea Trattato di olivicoltura . Edagricola, Bologna 5. Pero Fiorino (2007): Olea Trattato di olivicoltura. Edagricola
Prof.dr.sc. izv.prof. ani Beni
Broj ECTS bodova
36
2 8 14
Pismeno Usmeno
228
AG2015
BIOKEMIJA - ODABRANA PREDAVANJA
Koordinator modula
Opis modula Modul daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u ivotinja. (Treba istai da procesi obraeni u okviru modula Kemija s osnovama biokemije nisu obuhvaeni ovim modulom) Modul upoznaje studenta s energetikom metabolizma, kinetikom i regulacijom enzimske aktivnosti, metabolizmom glavnih skupina biomolekula, membranskim prijenosom, mehanizmom prijenosa hormonske poruke, te prijenosom genetike poruke u eukariota. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa potrebnih za stjecanje struih znanja na diplomskom studiju Proizvodnja i prerada mlijeka Obvezna literatura 1. P. Karlson, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1993 2. L. Stryer, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1991 Preporuena literatura 1. J. M. Chesworth, T. Stuchbury, J. R. Scaife, An introduction to agricultural biochemistry, Chapman&Hall, London,1998
Docent Milan oki
Broj ECTS bodova
30 -

Pismeno Usmeno
229
AG2016
RURALNI TURIZAM
Koordinator modula
Opis modula Tijekom izvedbe modula studenti e biti prezentirane osnove turizma i specifinosti ruralnog turizma,oblici ruralnog turizma, upravljanje i marketing u ruralnom turizmu, zakonska regulativa i utjecaj ruralnog turizma na regionalni razvoj.
6
Docent Marija Cerjak
Broj ECTS bodova
Na kraju modula, zadatak studenata e biti izraditi akcijski plan za razvitak stvarne turistike aktivnosti u ruralnom podruju (studenti e morati odabrati stvarnu ruralnu lokaciju i osmisliti plan za razvitak turistike ponude na toj lokaciji). Cilj modula Cilj modula je da studenti, uz kombinaciju teoretskih predavanja i praktinog rad, steknu znanja i vjetine potrebne za uspjenu organizaciju i upravljanje aktivnostima ruralnog turizma.
20 12
20 8
Obvezna literatura 1. Pavlo Rui (2005.): Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam Pore, Pula 2. Ramona Frani, Zoran Grgi (2002.): Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u HrvatskojPretpostavke i izgledi razvitka- Studij sluaja, Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS), Vol.67 No.3 Rujan 2002. 3. Daniela Angelina Jelini: (2008.): Agroturizam u europskom kontekstu, Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 269-291 Preporuena literatura 1. Sharpley, R., and Sharpley, J. (1998.): Rural Tourism: An Introduction. Singapore, International Thomson Business Press 2. Roberts, Lesley. (2001.): Rural Tourism and Recreation: Principles and Practice. Massachusetts, CABI Publishing 3. William C. Gartner (2005.): A Perspective on Rural Tourism Development, The Journal of Regional Analysis and Policy, 35,1, 33-42 4. Kriman, Danijela (1998.):Koncepcija marketinga u turizmu na seljakim gospodarstvima, magistarski rad, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Pismeno Usmeno
230
AG2016
BIOKEMIJA I TEHNOLOGIJA ZRENJA SIREVA
Koordinator modula
Opis modula Kroz modul studenti dobivaju opa znanja iz podruja biokemijskih procesa tijekom zrenja sireva koja se odnose na glikolitike, proteolitike i lipolitike promjene. Naglasak je dan na proteolitike promjene koje najveim dijelom utjeu na senzorsku kakvou i teksturu zrelog sira. Proteolitike promjene razraene su na primane (specifini procesi razgradnje) i sekundarne - nespecifine. Kroz modul biti e govora o ekologiji mikroflore nekih vrsta sireva odnosno o zrionicama i uvjetima koje one moraju zadovoljavati s obzirom na tehnologiju zrenja pojedine vrste sira. Vrlo vaan segment modula jest njega sira i pogreke sira tijekom zrenja, odnosno kako ih otkloniti. Modul predvia znaajan broj seminara u kojima e se studenti kroz zadane teme upoznati sa specifinostima zrenja pojedinih vrsta sireva i njihovom tehnologijom. Cilj modula Struno i znanstveno upoznati studente s biokemijskim promjena tijekom zrenja sira i tehnologijom zrenja, odnosno njihov utjecaj na konanu senzorsku kakvou zrelog sira. Obvezna literatura 1. Scott, R. (1998.): Cheesemaking practice. Kluwer Academic/Plenum Publisher, Reading, UK. 2. Law, B.A. (1999.): Cheese ripening and flavour technology. U: Technology of Cheesemaking. (Ed. by. B.A. Law) Sheffield Academic Press, Sheffield, 163-190. 3. Choisy, C., M. Desmazeaud, M., Gueguen, M., Lenoir, J., Schmidt, J.L., Tourneur, C. (2000.): Cheese ripening: Microbial phenomena. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. by Eck, A. and Gillis, J.C.). London, Paris, New York, 353-411. 4. Ramet, J.P. (2000.): Comparing ripening technology of the various types of cheese. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. by Eck, A. and Gillis, J.C.). London, Paris, New York, 418-446. 5. Hardy, J., Scher, J. (2000.): Physical and sensory properties of cheese. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. by Eck, A. and Gillis, J.C.). London, Paris, New York, 447-472. Preporuena literatura 1. McSweeney, P.L.H., Sousa, M.J. (2000.): Biochemical pathways for the production of flavour compounds in cheeses during ripening: A review. Lait, 80: 293-324. 2. Kalit, S., Havranek, L.J. (2002.): Plasmin: indogena proteinaza mlijeka. Mljekarstvo, 52, 191206. 3. Fox, P.F., Law, J., McSweeney, P.L.H., Wallace, J. (1999.): Biochemistry of cheese ripening. U: Cheese: Chemistry, physics and microbiology, Vol. 1, General aspects (ed. by P.F. Fox), An Aspen Publication, Aspen Publishers, Inc., Gaithersburg, Maryland, 389-438. 4. Fox, P.F., McSweeney, P.L.H. (1998.): Enzymology of milk and milk products. U: Dairy Chemistry and Biochemistry. Blackie academic and professional, London, Weinheim, New York, Tokyo, Melbourne, Madras, 317-346. 5. Lynch, C.M., McSweeney, P.L.H., Fox, P.F., Cogan, T.M., Drinan, F.D. (1997.): Contribution of starter lactococci and non-starter lactobacilli to proteolysis in Cheddar sheese with a controlled microflora. Lait, 77: 441-459.
Izvanredni profesor Samir Kalit
Broj ECTS bodova
28 4 22 6
Pismeno Usmeno
231
AG2017
BIOLOGIJA I EKOLOGIJA DIVLJAI
Koordinator modula
Opis modula Sistematika divljai, posebna bioloka svojstva divljai. Definicija i pojam ekologije divljai. Divlja kao dio ekolokog sustava, odnosno terestrike i akvatike ekologije. Odnos divljai spram izravnih i neizravnih ekolokih imbenika. Ekoloka svojstva i ivotna podruja kopnenih ekolokih sustava. Glavni poremeaji u ekolokim sustavima uzrokovani antropogenim utjecajem. Zatita raznolikosti divljai, biljaka i krajolika kao sigurnost ouvanja ekoloke ravnotee. Cilj modula Omoguiti studentima proirenje temeljnih teoretskih i praktikih znanja o biologiji i ekologiji divljai .Formirati lovnog gospodarstvenika s naglaenom ekolokom etikom, odnosno ekologa i zatitara prirode, . Obvezna literatura 1. Mustapi Z. Ur. (2004): Lovstvo, Hrvatski lovaki savez, Zagreb 2. Andrai D. (1984): Zoologija divljai i lovna tehnologija. Liber. Zagreb 3. Andrai D. (1982): Objekti tehnikog ureenja lovita i uzgajalita divljai. Liber. Zagreb Preporuena literatura 1. Wildermuth, H. (1995): Priroda kao zadaa. Miljani, M. Zagreb, pp 297. 2. Smith, E. L. (1995): Elements of Ecology. Harper and Row,New York. 3. Springer, P., Pape, O., Kalafati, D. (2001): Biologija- Profil, Zagreb.
Izvanredni profesor Ivica Anii
Broj ECTS bodova
30
6 8 16

Pismeno Usmeno
232
AG2017
PROIZVODNJA SJEMENA POVRA
Koordinator modula
Opis modula Morfoloko-bioloka svojstva reproduktivnih organa, imbenici fruktifikacije, specifinosti uzgoja sjemenskog usjeva, etva (berba) i dorada, uzdrna selekcija ekonomski vanijih kultura povra iz porodica: Alliaceae (luk, poriluk,enjak), Brassicaceae (kupus, kelj, korabica, postrna repa, rotkva, rotkvica), Solanaceae (rajica, paprika), Cucurbitaceae (krastavac bue i bundeve), Fabaceae (graak, grah, bob), Chenopodiaceae (pinat, cikla, blitva), Cichoriaceae (salata, endivija, radi), Apiaceae (mrkva, perin). Cilj modula Temeljna znanja i vjetine o proizvodnji sjemena povra, posebno iz skupine domaih i udomaenih sorata u naim agroekolokim uvjetima. Obvezna literatura 1. Lei R., Pavlek P., Cvjetkovi B.(1993). Proizvodnja povrtnog sjemena. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Preporuena literatura 1. Kelly A.F., George R.A.T. (1998) Encyclopaedia of Seed Production. John Wiley & Sons, Chichester, New York
Broj ECTS bodova
14
10 2 4
Obavljene praktine vjebe u praktikumu i na pokualitu, poloeni kolokviji poslije obavljenih vjebi, pozitivno ocijenjen seminarski rad
Pismeno Usmeno
233
AG2018
ENERGETSKA ISKORISTIVOST BIOMASE I BIOGORIVA U POLJOPRIVREDI II
Koordinator modula
Opis modula U ovom modulu e se obraivati poglavlja iz podruja proizvodnje bioenergije iz poljoprivrede i iz preraivake industrije. Obuhvatit e se poglavlja prikupljanja, tehnike i tehnologije proizvodnje biomase u svrhu proizvodnje elektrine i toplinske energije. Obradit e se mogunosti skupljanja sirovine, tehnike i tehnologije proizvodnje biodizela i etanola te njihovo koritenje u motorima SUI umjesto goriva mineralnog porijekla. Sanacija gnoja i gnojevke usmjerit e se prema proizvodnji bioplina takoer u svrhu proizvodnje elektrine i toplinske energije. Kao posebno poglavlje biti e sanacija organskog otpada iz poljoprivrede i preraivake industrije s posebnim naglaskom na sanaciju visoko rizinog organskog otpada. Sve vrste proizvodnje posebno e se pratiti s aspekta zatite okolia i legislativa i regulativa EU i RH. Cilj modula Student e stei znanja iz podruja proizvodnje i potronje biomase i biogoriva iz poljoprivrede te sanacije organskog otpada u svrhu proizvodnje toplinske i elektrine energije. Obvezna literatura 1. Mittelbach M.; Remschmidt, C. (2004): Biodiesel the compprehensive handbook, Knjiga, Graz, Austrija 2. Sini, D. (2008): Biodizel svojstva i tehnologija proizvodnje, Knjiga, Zagreb 3. ljivac, D.; imi, Z. (2008): Obnovljivi izvori energije s osvrtom na gospodarenje, Knjiga, Osijek. 4. Labudovi, B. (2002): Obnovljivi izvori energije, Knjiga, EM, Zagreb Preporuena literatura 1. Stout, B.A. (1990): Handbook of energy for world agriculture, Knjiga, Elsevier Science, SAD. 2. Kaltwasser, B. (1980): Biogas, Knjiga, Njemaka 3. onlagi, M. (2005): Energija i okolina, Knjiga, Tuzla, BIH
Doc. dr. sc. Neven Voa
Broj ECTS bodova
44 8 4 4
Odsluane vjebe i predavanja.

Pismeno Usmeno
234
AG2018
BIOLOGIJA I EKOLOGIJA VINOVE LOZE
Koordinator modula
Opis modula Modul se sastoji od dva temeljna dijela, biologije i ekologije vinove loze. U dijelu koji razmatra biologiju vinove loze studenti e se detaljno upoznati sa morfolokom i anatomskom graom vinove loze (Vitis vinifera L), kao i specifinostima u grai nekih drugih vrsta koje igraju vanu ulogu u vinogradarstvu (npr. kao podloge ili u oplemenjivanju kao izvor otpornosti na boiotske i abiotske faktore). Obradit e se anatomija i morfologija vegetativnih organa (mladica, pupova, korijena, listova), te procesi njihovog rasta i razvoja (razvoj provodnih snopova, postrano grananje mladica i korijena, prelazak u sekundarnu grau mladica i korijena i sl). Morfologija i anatomija generativnih organa obuhvatit e grau cvijetova i cvatova vinove loze, njihov razvoj, tipove cvijetova, proces opraivanja i oplodnje, formiranje bobica i sjemenki, procese u bobici od oplodnje do pune zrelosti. U dijelu ekologije vinove loze studenti e se upoznati s najvanijim ekolokim imbenicima koji utjeu na rast, razvoj i pravilno odvijanje faza godinjeg biolokog ciklusa, te kakvou groa i karakter vina. Obradit e se znaajni klimatski faktori (sume temperatura, apsolutni maksimumi i minimumi, broj sati sijanja sunca, oborine...) i nain njihovog utvrivanja u praksi , te temeljem toga procjena prikladnosti nekog podruja za vinogradarsku proizvodnju. Obradit e se okolinski uvjeti pojedinih vinogradarskih podregija u Hrvatskoj, kao i znaajnijih vinogradarskih podruja u svijetu. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o biologiji i ekologiji vinove loze, kao preduvjet za razumijevanje ostalih vinogradarsko vinarskih predmeta. Osposobljavanje za donoenje kompetentnih odluka pri podizanju vinograda i odabiru odgovarajue tehnologije. Obvezna literatura 1. Miroevi, N., (1996): Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2. Mullins, M. G., Bouquet, A., Williams, L. E. (1996): Biology of the grapevine. Cambridge, University press, USA (prema izvorniku e se prirediti skripta na hrvatskom jeziku) 3. Gladstones, J., (1992): Viticulture and Environment, Winetitles, Adelaide (prema izvorniku e se prirediti skripta na hrvatskom jeziku) Preporuena literatura 1. Buri, D.P., (1979): Vinogradarstvo I i II, Radniki univerzitet R. irpanov, Novi Sad 2. Wilson, J.E., (1998): Terroir, Mitchell Beazley, London
izvanredni profesor Jasminka Karoglan Konti
Broj ECTS bodova
20
2 6 2
redovito pohaanje nastave i izrada seminarskog rada

Pismeno Usmeno
235
AG2019
BIOLOGIJA LAKTACIJE
Koordinator modula
Opis modula Anatomija laktirajueg vimena: vanjske osobitosti, suspenzorni sustav, graa lijezda i sisa, vaskularizacija i inervacija, limfni sustav i imunost, histoloka graa, embriologija i rast, diferencijacija. Ultrastruktura sekrecijske stanice. Biosinteza mlijeka: energetski metabolizam, sinteza mlijene masti, sinteza laktoze, sinteza proteina. Sekrecija. Endokrinologija laktacije, sekundarni glasnici. Laktogeneza. Galaktopoeza. Putanje mlijeka. Sisanje. Homeoreza. imbenici koji utjeu na laktaciju. Bolesti vimena. Cilj modula Temeljitije upoznavanje morfologije vimena i biologije ljezdane epitelne stanice, te utjecaja visoke proizvodnje i uvjeta dranja na funkciju vimena i drugih sustava, odnosno zdravlje ivotinje. Upoznati bolesti vimena i preventivu. Obvezna literatura 1. Dyce, K.M., Sack, W.O., Wensing, C.J.G. (1996): Textbook of Veterinary Anatomy. 2th ed., W.B. Saunders Company. 2. Swenson, M.J., O.R. Reece, 2004. Dukes' Physiolology of Domestic Animals, 12/e, Cornell University Press, Ithaca and London 3. Mepham, T.B. (1983): Biochemistry of lactation. Elsevier, Amsterdam, New York. 4. Liker, B., (2002) Osnove animalne citologije.Poljoprivredni fakultet, Zagreb. 5. Liker, B: Anatomija i fiziologija mlijene lijezde. Interna skripta. Preporuena literatura 1. Larson, B.L. (1995): Lactation. The Iowa State University Press, Ames.
Redoviti profesor Branko Liker
Broj ECTS bodova
55 5 -
Pismeno Usmeno
236
AG2019
OSNOVE PROSTORNOG PLANIRANJA
Koordinator modula
Opis modula Upoznavanje s temeljima struke prostornog planiranja. Upoznavanje s teorijom prostornog planiranja, praktinim problemima planiranja i ureivanja veih prostornih cjelina (regija).
3
doc. dr. sc. Aleksandar Luki
Broj ECTS bodova
20
Definicija prostornog planiranja. ovjek i prostor. Funkcionalne karakteristike i procesi u prostoru. Primarna i sekundarna urbanizacija. Geografski uvjeti smjetaja i razvoja gradova. Prometno-geografski uvjeti smjetaja gradova. Urbane funkcije gradskih naselja. Gradska aglomeracija, konurbacija i megalopolis. Regija. Temeljni generatori suvremene strukture prostora. Prometno otvaranje, industrijska podruja, turistike regije, poljodjelski prostori. Krajobraz i identitet prostora. Posljedice ljudskog djelovanja na izgled krajobraza s bitnim naelima ouvanja. Ugroenost prirodne sredine i zatita prostora. Podruja posebnih obiljeja: prirodni rezervati, nacionalni i memorijalni parkovi. Metode i tehnologije izrade prostornih planova. Prostorni planovi i praktini problemi u izradi i provoenju prostornih planova. Cilj modula Upoznati studente s temeljnim i praktinim naelima prostornog planiranja
10
Prisustvovanje na predavanjima
Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Marinovi-Uzelac, A. (2001): Prostorno planiranje (Physical Planning), Zagreb 2. Marinovi-Uzelac, A. (1986): Naselja, gradovi, prostori (Settlements, Towns, Areas), Tehnika knjiga, Zagreb 3. Vresk, M. (1977): Osnove urbane geografije (Introduction to Urban Geography), kolska knjiga, Zagreb
237
AG2020
BIOLOGIJA PROBAVE I METABOLIZAM
Koordinator modula
Opis modula Citoloke osobitosti epitelne stanice. Djelovi probavnog sustava i njegova histoloka graa: usna upljina, drijelo, jednjak, jednostavni i sloeni eludac, tanko i debelo crijevo, jetra, guteraa. Procesi u probavnim organima vezanim uz enzimatsku razgradnju ili uz aktivnost mikrobne populacije: probava ugljikohidrata, masti i proteina. Apsorpcija. Upravljanje probavnim funkcijama: utjecaj ivanog sustava, eluano-crijevni hormoni, usta i jednjak, eludac, sloeni eludac, egzokrino luenje pankreasa i jetre, tanko crijevo debelo crijevo. Osobitosti probave u domae peradi. Metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina. Metabolizam vitamina i minerala. Cilj modula
2
Broj ECTS bodova
28
Detaljno upoznavanje s morfologijom i fiziologijom probavnog sustava, njegovom interakcijom s ostalim sustavima, i koji zajedno s metabolizmom ima kljuni utjecaj na zdravlje ivotinje i ekonominost proizvodnje. Obvezna literatura 1. Liker, B., (2002) Osnove animalne citologije.Poljoprivredni fakultet, Zagreb. 2. Sisson, S., Grossman, J.D.(1962):Anatomija domaih ivotinja. Poljoprovredni nakladni zavod, Zagreb. 3. Dyce, K.M., Sack, W.O., Wensing, C.J.G. (1996): Textbook of Veterinary Anatomy. 2th ed., W.B. Saunders Company. 4. Swenson, M.J., O.R. Reece, 2004. Dukes' Physiolology of Domestic Animals, 12/e, Cornell University Press, Ithaca and London Preporuena literatura 1. Scheunert, A., Trautman, A. (1987): Lerbuch der Veterinar-Physiologie. Seibte Auflage, Verlag Paul Parey. 2. Rook, J.A.F., Thomas, P.C. (1985): Nutritional physiology of farm animals. Longman, London. 3. Dehority, B.A. (2003): Rumen Microbiology. Nottingham University Press. 4. Ganong, W.F. (2005): Review of medical physiology. 22th edition, Lange Medical Books/McGraw-Hill. 5. Dellmann, H.D., Charithers, J.R.(1996): Cytology and microscopic anatomy. Williams & Wilkins.
Pismeno Usmeno
238
AG2022
BIOLOKI I EKOLOKI IMBENICI UZGOJA POVRA
Koordinator modula
Opis modula Primjena novijih saznanja iz domene ekolokih i biolokih imbenika u proizvodnji povra sa svrhom: boljeg iskoritenja genetskog potencijala suvremenih sorata, preciznog planiranja sjetve/sadnje za kontinuiranu opskrbu trita/preraivake industrije, odnosno, predvianja dinamike tehnoloke zrelosti, efikasnije adaptabilnosti razliitim ekolokim uvjetima, postizanja visoke kakvoe i odrivosti povra. Ekoloki imbenici u planiranju proizvodnje povra: utjecaj imbenika klime na rokove uzgoja i odabir sorte; usklaivanje povrtne vrste i roka uzgoja s fizikalnim i kemijskim svojstvima tla; utjecaj kvalitete i gospodarenja vodom i hranivima na kakvou jestivih dijelova povra. Bioloki imbenici u planiranju proizvodnje povra: potrebe povrtnih vrsta za temperaturom, svjetlom (interakcija) i vodom u procesima: klijanja, nicanja i vegetativnog rasta korijena i nadzemnih organa; cvatnje, ekspresije spola, opraivanja, razvoja i zriobe plodova. Bioloke osnove razliitih tehnologija uzgoja presadnica. Primjena toplinskih jedinica u planiranju dinamike proizvodnje povra. Poznavanje imbenika fruktifikacije u manipulaciji prelaska vegetativne u generativnu fazu razvoja. Cilj modula Znanje o biolokim i ekolokim imbenicima u uzgoja povra i vjetina njihove primjene u planiranju povrarske proizvodnje, neophodni za pohaanje modula Suvremena tehnologija uzgoja povra. Obvezna literatura 1. Lei R., J. Boroi, I. Buturac, M. Herak usti, M. Poljak i D. Romi, 2004: Povrarstvo. Zrinski, akovec 2. Rubatzky V. E., Yamaguchi M. 1997: World Vegetables, Second Ed., Chapman & Hall, London 3. Fritz D., W. Stolz, 1989: Gemsebau, Ulmer, Stuttgart 4. Krug, H. 1986. Gemseproduction, Parey, Berlin 5. Nonnecke, I. L., 1989: Vegetable production. Van Nostrand Reinhold, New York Preporuena literatura 1. Swiader, J., G.W. Ware, J.P. McCollum, 1992: Producing vegetable crops. 4th ed. Interstate Publishers, Denville, II 2. Brewster J. L., 1994. Onions and other vegetable Alliums. Univer. of Arizona Press. Tuscon 3. Jones J. B., 1999: Tomato plant culture. CRC Press LLC, London 4. Atherton J. G., J. Rudich, 1986. The tomato crop. Chapman and Hall, London 5. Ryder E.J., 1998: Lettuce, endive and chicory, CABI Publishing,, New York
Docent Nina Toth
Broj ECTS bodova
24
20 8 8
3 programa: planiranje dinamike sjetve/sadnje povra za kontinuiranu opskrbu trita/preraivake industrije Seminar: Bioloke osnove razliitih tehnologija uzgoja presadnica. Redovitost na predavanjima, vjebama u praktikumu i terenskoj nastavi.
Pismeno Usmeno
239
AG2023
BIOMETRIKA I PLANIRANJE ISTRAIVANJA NA IVOTINJAMA
Koordinator modula
Opis modula Primjena regresije i pokusnih planova, teoretske postavke i primjeri koristei SAS software: A) Primjena regresije u istraivanjima na ivotinjama: UVOD (sluajne varijable i njihove raspodjele procjena parametara provjera hipoteza); JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA (procjena parametara, prosjeci i varijance procjenitelja, t i F provjera, ralanjenje varijabilnosti, koeficijent determinacije). VEKTORI I MATRICE (tipovi i svojstva matrica, operacije s matricama i vektorima); MATRINI PRIKAZ REGRESIJE; MULTIPLA REGRESIJA (dvije nezavisne varijable, krivolinijska regresija). B) Pokusni planovi u istraivanjima na ivotinjama: JEDNOSTRUKA ANALIZA VARIJANCE (model s fiksnim utjecajima, ralanjenje varijabilnosti, F i Tukey provjera, model sa sluajnim utjecajima grupa); NAELA PLANIRANJA POKUSA (pokusne jedinice i ponavljanja, pokusna greka i kontrola pokusne greke, potreban broj ponavljanja; pokusi na mlijenim i tovnim ivotinjama); POTPUNO SLUAJNI POKUSNI PLAN; BLOKOVI U ANALIZI VARIJANCE (sluajni blok plan); CHANGE OVER PLANOVI (jednostavni change over plan, latinski kvadrat); FAKTORIJALNI POKUS; HIJERARHIJSKI PLANOVI; SPLIT PLOT PLAN; ANALIZA KOVARIJANCE Cilj modula Planiranje pokusa i statistika analiza takvih pokusa, koritenje SAS-a, omoguuje sluanje daljnjih modula vezanih za genetiku, uzgoj i hranidbu ivotinja. Obvezna literatura 1. Kaps, M and W. Lamberson. 2004. Biostatistics for Animal Science. CABI Publishing, Wallingford, UK. (ISBN: 0 85199 820 8) 2. Kaps, M i W R. Lamberson: Biostatistika i metode istraivanja na ivotinjama' .Odobrenje Senata Sveuilita u Zagrebu za koritenje naziva sveuilini udbenik rukopisa (broj 021950/3-2004, Zagreb 11 sijenja 2005) 3. Kap M:Biometrika i planiranje istraivanja na primjerima na ivotinjama biljeke i prezentacije predavanja s primjerima u elektronskom obliku (word ili pdf dokument) izvadak iz knjiga pod 1. i 2. vlastita slobodna podjela 4. Morris, T. R. (1999) Experimental Design and Analysis in Animal Science. CAB International, Wallingford, Oxon, UK. Preporuena literatura 1. Der, G. and Everitt, B. (2001) A Handbook of Statistical Analyses Using SAS, Second Edition. Chapman & Hall / CRC Press, London. 2. Cochran,W. G. and Cox, G. M. (1992) Experimental Designs, Second Edition. John Wiley & Sons, New York. 3. Hoshmand, R. (1994) Experimental Research Design and Analysis : A Practical Approach for the Agricultural and Natural Sciences. CRC Press, London. 4. Montgomery, D. C. (2000) Design and Analysis of Experiments, Fifth Edition. John Wiley & Sons, New York. 5. Collins, C. A. and Seeney, F. M. (1999) Statistical Experiment Design and Interpretation: An Introduction with Agricultural Examples. John Wiley & Sons, New York.
Redoviti profesor Miroslav Kap
Broj ECTS bodova
30 30 -
Rijeene 2 domae zadae, midterm ispit (kolokvij), pohaanje nastave

Pismeno Usmeno
240
AG2025
CITOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Stanina membrana: lipidni dvosloj, membranske bjelanevine, membranski prijenos, transporteri, ionski kanali, prijenos velikih molekula u stanicu. Mitohondriji: graa, matriks. Jezgra: kromatin, graa kromosoma, graa gena, replikacija i popravak DNA, rekombinacija, sinteza RNA, izrezivanje, jezgrica, ribosomi, sinteza bjelanevina, nadzor nad genskim izraavanjem, nain rada genskih prekidaa, manipulacije, endoplazmatska mreica, Golgijev aparat, endocitoza, egzocitoza . Lizosomi. Stanini kostur (Citoskelet): Intermedijarne niti, mikrotubuli, centrosom , aktinske niti. Ciklus staninog dijeljenja, mitotiki ciklini, apoptoza. Nadzor nad staninim dijeljenjem u viestaninih ivotinja, proteinski faktori rasta. Meustanina komunikacija, osnove stanine signalizacije, receptori plazmine membrane, signalizacija preko receptora povezanih na G-bjelanevine, cikliki AMP (cAMP), kalcij kao sekundarni glasnik,. signalizacija preko enzimskih receptora. Razvoj viestaninih organizama. Cilj modula Detaljnije upoznavanje s morfologijom i biologijom ivotinjske stanice kao osnovne jedinice organizma. Temelj za razumijevanje funkcija visoko diferenciranih stanica organskih sustava. Obvezna literatura
Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave
60
Pismeno Usmeno
1. Liker, B., (2002) Osnove animalne citologije. Zagreb. 2. Cooper,G.M., Hausman, R.E. (2004): Stanica molekularni pristup. Medicinska naklada, Zagreb. Preporuena literatura 1. Alberts B., Johnson A., Lewis J., Raff M., Roberts K., Walter P. (2002): Molecular Biology of the Cell. Garland Science, New York. 2. Janqueira, L. C., Carneiro, J., Kelley, O. 1995: Osnove histologije. kolska knjiga, Zagreb.
241
AG2026
CVJEARSTVO 2
Koordinator modula
Opis modula Program modula Cvjearstvo 2 omoguuje studentima stjecanje teorijskih i praktinih znanja iz podruja uzgoja cvjearskih kultura. Programski dijelovi modula su sljedei:
6
Prof.dr.sc. Ines Han Dovedan
Broj ECTS bodova
- Plug proizvodnja jednogodinjih i dvogodinjih cvjetnih vrsta - Metode uzgoja jednogodinjih i dvogodinjih cvjetnih vrsta - Pospjeivanje cvjearskih kultura u zatienom prostoru - Metode uzgoja glavnih rodova rezanog cvijea i lonanica u zatienom prostoru Cilj modula Razumijevanje fiziolokih procesa pri uzgoju cvjearskih kultura za rez i kao lonanica te jednogodinjih, dvogodinjinjih cvjetnih vrsta i geofita. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4 5 Bohmer, R., Topflanzenkulturen, Ulmer, Stuttgart, 1994. Ecsher, F., Schnittblumen kulturen, Ulmer, Stuttgart, 1996. Poljak, M.: Fiziologija bilja, Interna skripta. 1-178. Zagreb, 2002. Armitage, M., A., Specialty Cut Flower, Timber Press, Oregon, 1993. Hertogh, A., Holland Bulb Forcer's Guide, Alkemade Printing BV, Lisse, 1996
24
8 20 8

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura red. broj Ganslmeier, H., Henseler, K., Schnittstauden, Ulmer, Stuttgart, 1985 1. Ball, V., Ball RedBook, Ball Publishing, Batavia, 1998. 2. Thomas, B.; Vince-Prue, D., Photoperiodism, Academic Press, 1997. Toronto 3. Sirois, D., Plant Growth Regulator Handbook, Plant Growth Regulator Society of America, New York, 1990. 4. Pevalek-Kozlina, B. 2002: Fiziologija bilja. Profil International. Zagreb
242
AG2027
DIZAJNIRANJE I ANALIZA POKUSA U ZATITI BILJA
Koordinator modula
Opis modula Istraivanja koja se provode u zatiti bilja specifina su i raznolika u odnosu na ostala istraivanja u agronomskim znanostima. Provode se sa sredstvima za zatitu bilja (SZB) u svrhu utvrivanja njihove uinkovitosti i popratnog djelovanja na korisne organizme i okoli. Razlog je dobivanje dozvole za promet ili utvrivanje interakcije odreenog tetoinje i nekog od imbenika okoline. Isto je nuno za potpuno razumjevanje biologije i ekologije pojedinih vrsta tetoinja. Da bi istraivanja uinkovitosti SZB u svrhu dobivanja dozvole za promet u svim zemljama lanicama bila ujednaena, EPPO je izradila smjernice za provoenje ovih istraivanja za veinu najznaajnihih tetoinja u poljoprivrednoj proizvodnji. Ulaskom u EU preduvjet za priznavanje dobivenih dozvola SZB u drugim zemljama biti e da su istraivanja provedena sukladno smjernicama.Tijekom predavanja studenti e se upoznati s osnovnim postavkama pokusa u zatiti bilja, te s osnovnim smjernicama koje je propisala EPPO. Nakon postavljenog pokusa u okviru terenskih vjebi, studenti e u praktikumu obraditi dobivene rezultate i izradom seminarskog rada prezentirati provedeno istraivanje. Cilj modula Savladavanjem sadraja modula studenti e biti osposobljeni da samostalno pripremaju, planiraju, provode i donose zakljuke o provedenim pokusima u podruju zatite bilja. Obvezna literatura 1. Methods in Agricultural Entomology. Ed. by Dent, D.R., Walton, M.P., CAB International, 1997. 2. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products, vol. I, Introduction, General & Miscellaneous Guidlines, New & Revised Guidelines, OEPP, EPPO, 1999. 3. Pripremljeni materijal na CD room-u Preporuena literatura 1. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products, vol. 3, Insecticides &Acaricides, OEPP, EPPO, 1997. 2. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products, vol. 3, Fungicides, OEPP, EPPO, 1997.
Redoviti profesor Renata Baok
Broj ECTS bodova
16
4 6 4
Izrada seminarskog rada, obavljanje terenske nastave

Pismeno Usmeno
243
AG2028
DUHAN I HMELJ
Koordinator modula
Opis modula Modul Duhan i hmelj obuhvaa najznaajnije predstavnike aromatino-alkaloidne skupine biljaka koje se uzgajaju u Hrvatskoj. U sklopu ovog modula studenti bi bili upoznati s njihovim porijeklom i proizvodnjom u svijetu i u nas, vanosti i upotrebom, podjelom duhana na tipove, kvalitetom lista i iarica hmelja, suvremenom tehnologijom uzgoja i preradom ovih kultura, uz poznavanje njihove morfologije i razvojnih ciklusa, te utjecaja okolinih (klima i tlo) i tehnolokih imbenika (sortiment, agrotehnike mjere, zatita). Naglasak e biti na duhanu tipa flue-cured (virginia) i air-cured (burley), kao jedinim tipovima duhana koji se uzgajaju u Hrvatskoj, ali e se obraditi i ostali tipovi duhana (air-cured, sun-cured, fire-cured). Cilj modula Student svladava suvremene trendove proizvodnje duhana i hmelja u svijetu i u nas, te je sposoban samostalno donositi odluke i obavljati organizacijske poslove i voditi tehnoloki zahtjevne procese u proizvodnji duhana i hmelja. Obvezna literatura 1. Hawks Jr., S. N., Collins, W. K. (1994). Naela proizvodnje Virginijskog duhana. Ceres, Zagreb 2. Akehurst, B. C. (1981). Tobacco, Longmans, London and New York 3. Sreec, S. (2004). Hmeljarstvo. Visoko gospodarsko uilite, Krievci 4. Grupa autora (1989). Posebno ratarstvo 2, Nauna knjiga, Beograd Preporuena literatura 1. Tso, T.C. (1990). Production, Physiology and Biochemistry of Tobacco Plant. Ideals, Inc. USA 2. Beljo, J., Vuleti, N. (1990). Duhanski terminologijski rjenik. Mostar-Zagreb 3. Barth, H.J., Cristine Clinke, C. Schmidt (1994). The Hop Atlas. Jon. Barth and Sons, Nurnmberg
Redoviti profesor Jasminka Butorac
Broj ECTS bodova
28
10 10 12
Redovito pohaanje nastave, uspjena izvedba vjebi u praktikumu i terenskih vjebi, predaja seminarskog rada
Pismeno Usmeno
244
AG2029
EKOFIZIOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Biljna ekofiziologija razmatra promjene u fundamentalnim fiziolokim procesima u biljci izazvanih promjenom vanjskih utjecaja na svim razinama organizacije. Ekofizioloki pravci moraju uzeti u obzir i strukturnu i funkcionalnu raznolikost. Ekofizioloka istraivanja pruaju informacije koje su fundamentalne za shvaanje mehanizama odgovornih za prilagodbu. U modulu e se razmatrati istraivanja vezana za fizioloke procese koji utjeu na rast, reprodukciju, preivljavanje, evoluciju i prilagodbu biljaka. Fizioloki procesi koji e se razmatrati ukljuuju vodni reim, mineralnu ishranu, transport tvari i energetiku (fotosintezu i respiraciju). Tijekom izvedbe nastave usporeivat e se aspekti biljne fiziologije i biljne ekologije. Na poetku e se napraviti pregled fundamentalnih fiziolokih procesa razmatrajui njihov fundamentalni znaaj za biljke i relevantne mehanizme. Nakon toga slijedi razmatranje utjecaja pojedinih procesa na rast bilja, razvoj, preivljavanje i prilagodbu. Utjecaj biotskih i abiotskih faktora takoer e biti ukljueni u kontekstu rasprave o fiziologiji stresa i njenim ekolokim posljedicama za evoluciju i prilagodbu. Cilj modula Cilj ovog diplomskog modula je da se obue studenti iz podrja agroekologije tako da mogu prepoznati ciljeve fiziolokih mehanizama i procesa relevantnih za ekologiju bilja ukljuujui molekularnu biologiju, genetiku, biokemiju staninu biologiju, biofiziku, anatomiju i fiziologiju i dr. Osposobiti studente da mogu kritiki razmatrati ekoloke procese za identifikaciju abiotskih i biotskih faktora i mehanizama koji pokrivaju ili utjeu na te procese. Obvezna literatura red.broj Naziv 1. Larcher, W. (1995) Physiological Plant Ecology. Third edition. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. 2. Taiz, L. and Ziger, E. (1991) Plant Physiology. Benjamin/Cummings, Redwood City, California, U.S.A. 3. Park, N.S. (1999) Physicochemical and Environmental Plant Physiology. Second edition. Academic Press. 4. Penning de Vries, F.W.T, Jansen, D.M., H.F.M ten Berge and A. Bakema. (1989) Simulation of ecophysiological processes of growth in several annual crops. Pudoc. Wgeningen. Preporuena literatura red.broj Naziv 1. Poljak, M. (2002): Fiziologija bilja, Interna skripta. 1-178. Zagreb. 2. Lange, O.L., Kappen, L. Schulze, E.D. (1976) Water and Plant Life. (Ecological Studies, v.19). Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York.
Izvanredni profesor Milan Poljak
Broj ECTS bodova
25 / / / 5 /
seminarski rad
Pismeno Usmeno
245
AG2030
EKOLOKA PSIHOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Bihevioralni pristup pitanjima ovjekove okoline. Predmet ekoloke psihologije i metodoloke specifinosti.. Teorijski modeli odnosa ovjeka i okoline. Determinizam i interakcionalizam. Psiholoke karakteristike i posljedice djelovanja okolinskih stresora u urbanoj okolini. Percepcija i kognicija svakodnevne okoline. Snalaenje u urbanoj okolini. Doivljena kvalitete okoline. Indeksi percipirane kvalitete okoline. Sociospacijalne dimenzije uporabe prostora. Teritorijalnost, osobni prostor, zbijenost i privatnost. Psihosocijalni aspekti stambene okoline. Vandalsko ponaanje i njegova prevencija. Posebne potrebe starijih i djece u urbanoj okolini. Adaptativni procesi u razliitim okolinama. Psiholoki procesi u planiranju okoline. Na praktikumskim vjebama upoznaju se razliite tehnike dobivanja podataka u ekolokoj psihologiji, a na terenskim njihova primjena u stvarnim situacijama. Cilj modula Studenti e upoznati sadraje i metode koje omoguuju interdisciplinarno sudjelovanje u procesu planiranja i mijenjanja ovjekove fizike okoline. Razumjet e sloene odnose ovjeka i okoline. Moi e evaluirati subjektivnu kvalitetu promjena u okolini.
Prof. dr.sc. Dean Ajdukovi
Broj ECTS bodova
32
24 4
Pohaanje predavanja i vjevi

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Ajdukovi, D. (1991.): ovjekova okolina i psihologija. U: V. Kolesari, M. Krizmani i B. Petz (ur.) Uvod u suvremenu psihologiju, 449-509. Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske. 2. Ajdukovi, D. (1988.): A contribution to the methodology of personal space research. Psychologische Beitrge, 30, 198-208. 3. Ajdukovi, D. i Bistrovi, E. (1987.): Prilog grafikoj metodi istraivanja kognitivnih prostornih mapa. Revija za psihologiju, 17, 67-80. 4. Bell, P.A., Fisher, J.D., Baum, A. i Greene, T.C. (1994): Environmental psychology. Chicago: Holt, Rinehart and Winston. Preporuena literatura 1. Trstenjak. A. (1984.): Ekoloka psihologija. Ljubljana: GP Delo
246
AG2031
EKOLOKO VINOGRADARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul e razmatrati specifinosti ekolokog uzgoja u vinogradarstvu i namijenjen je studentima koji imaju temeljna znanja iz vinogradarstva steena na preddiplomskom i osnovnim kolegijima diplomskog studija. U uvodnom dijelu dati e se definicija ekolokog uzgoja te povijest razvoja ekolokog vinogradarstva u svijetu i Hrvatskoj. Studenti e biti upoznati s zakonskom regulativom u ekolokom vinogradarstvu, te preduvjetima za organiziranje ovakve proizvodnje i deklariranje groa i vina ekolokim znakom. Temeljem Pravilnikom o biljnoj proizvodnji u ekolokoj poljoprivredi propisanih postupcima, obradit e se specifina rjeenje za ekoloko vinogradarstvo: sustavi uzdravanja tla, zatravljivane, gnojidba, uzgojni sustavi, zahvati reza u zrelo i zelenog reza. U poglavlju zatite od bolesti i tetnika obradit e se simptomi najvanijih bolesti u vinogradarstvu, kao i biologija njihovih uzronika, te naini zatite sukladni dozvoljenim mjerama i sredstvima u ekolokom vinogradarstvu. Razmatrat e se i sorte prikladne za ekoloko vinogradarstvo, s posebnim naglaskom na one otporne na gljivine bolesti nastale meuvrsnom hibridizacijom. Na terenskim vjebama studenti e se u praksi upoznati s ekolokim poljoprivrednim gospodarstvom i specifinim tehnolokim rjeenjima u ekolokom vinogradu. Cilj modula Stjecanje znanja o specifinostima ekolokog uzgoja u vinogradarstvu kao preduvjet za voenje proizvodnje na ekolokom poljoprivrednom gospodarstvu ili rad u savjetodavnim ili kontrolnim institucijama u ekolokoj poljoprivredi. Obvezna literatura 1. Karoglan Konti, J., Karoglan Todorovi, S.,(1996): Ekoloko vinogradarstvo. Hrvatski centar Znanje za okoli, Zagreb 2. Znaor, D.,(1996): Ekoloka poljoprivreda. Globus, Zagreb 3. Ciglar, I. (1998): Integrirana zatita vonjaka i vinograda. Zrinski d. d. akovec Preporuena literatura 1. Hofmann, U., Kopfer, P., Werner, A., (1995): kologischer Weinbau. Ulmer Verlag, Stuttgart
izvanredni profesor Jasminka Karoglan Konti
Broj ECTS bodova
22
2 6
redovito pohaanje predavanja i terenskih vjebi

Pismeno Usmeno
247
AG2033
UPRAVLJANJE RIZIKOM U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula Istraivanje rizika i neizvjesnosti u agrobiznisu podruje je intenzivnog znanstvenog interesa agroekonomista proteklih nekoliko desetljea. Bioloke osobine poljoprivrednih proizvodnji zajedno s novonastalim okolnostima poput globalizacije i liberalizacije trita poljoprivredno prehrambenih proizvoda, klimatskih promjena, epidemija stonih bolesti kao i zahtjeva za sigurnou i zdravstvenom ispravnou hrane dodatno su naglasili sastavnicu rizika. S druge strane, preuzimanje rizika preduvjet je poslovnog uspjeha, a profit moemo smatrati kao povrat na preuzeti rizik. Pri tome uspostava i primjena uinkovitog upravljanja rizikom na poljoprivrednom gospodarstvu postaje imperativ. Modul kroz predavanja, auditorne vjebe, seminare i koritenje studija sluaja iz agrobiznisa upoznaje studente izvorima rizika u agrobiznisu, strategijama za upravljanje rizikom na gospodarstvu i s teorijom odluivanja u uvjetima rizika i neizvjesnosti. Cilj modula Razvojem vjetina analize rizika, uporabe teorije odluivanja i kreiranja modela odluivanja osposobiti studente, kao budue managere u agrobiznisu, za poslovno odluivanje. Obvezna literatura 1. Hardaker J.B., Huirne R.B.M, Anderson J.R., Lien G.(2004): Coping with risk in agriculture, second edition CABi Publishing, London, Velika Britanija 2. Vaughan. E. i Vaughan T. (2000): Osnove osiguranja- upravljanje rizicima, MATE, Zagreb 3. Babcock B.A. i dr. (2003): Risk Management and Environment: Agriculture in Perspective, Kluwer Academic Publishers 4. Rejda G.E. (2003): Principles of Risk Management and Insurance, Addison Wesley, UK Preporuena literatura 1. Barry P.J., Ellinger P.N., Hopkin J.A., Baker C.B. (2000): Financial Management in Agriculture, Interstate Publishers, Inc., Danville, Illinois, SAD 2. Nigel S. (2003): Agribusiness and Commodity Risks- Strategies and Management, Risk Books 3. Just R.E. i Pope R.D. (2001): A Comprehensive Assessment of the Role of Risk in U.S. Agriculture, Kluwer Academic Publishers
Izvanredni profesor Mario Njavro
Broj ECTS bodova
30 15
15
Nazoiti predavanjima i vjebama, kao i napisati seminarski rad i usmeno ga izloiti.

Pismeno Usmeno
248
AG2034
EKONOMIKA INFRASTRUKTURE U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Uvod u modul: Teoretske odrednice logistike i pojam suvremeno organiziranog logistikog sustava. Poljoprivreda i specifinosti logistike organizacije i infrastrukture. Infrastrukturni i logistiki resursi u poljoprivredi i vrste infrastrukturnih i logistikih sustava. Logistiki i infrastrukturni initelji: unutarnji, vanjski i stohastiki initelji i dinamika optimizacija logistikog sustava. Upravljanje logistikim i infrastrukturnim sustavima, procesima i mreama u agrobiznisu. Kriteriji optimizacije logistikih sustava u agrobiznisu i ruralnom razvitku. Elementi testiranja logistikih modela openito i u agrobiznisu. Cilj modula Sluanjem ovog modula student stjee specifina znanja i vjetine o logistikom sustavu i njegovoj organizaciji i projektiranju u agrobiznisu. Obvezna literatura 1. Zeki Z. (2000): Logistiki menedment, Glosa d.o.o., Rijeka 2. Sria V. (1990): Informatiki ininjering i menadment, DRIP, Zagreb 3. Kneevi Milovi O. (2003): Logistika - imbenik stjecanja konkurentskih sposobnosti trita tercijarnoga sektora, Ekonomski fakultet, Rijeka Preporuena literatura 1. Skoko H. (2000): Upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb 2. Helmberger P. G.:Logistika i stabilizacije trita-interni prijevod dio V 3. Ivakovi . (1998): Transportna logistika u opskrbljivanju i upravljanju zalihama, Meunarodno znanstveno struno savjetovanje "Tehnika i logistika prometa", Opatija, 2728. 4. 1998
Docent Miroslav Tratnik
Broj ECTS bodova
32 8
10 10
Pohaanje ispita, izrada vjebi i seminara izlaganje i predaja seminara.

Pismeno Usmeno
249
AG2035
EKONOMIKA UPOTREBE RESURSA U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Uvod u modul: Pojmovno odreenje resursa. Resursi i njihova podjela. Alokacija resursa i alokacijska efikasnost. Vrste resursa i oblici koritenja resursa. Kvalitativna i kvantitativna obiljeja resursa. Prisvojivi i neprisvojivi resursi, obnovljivi i neobnovljivi resursi. Resursi u poljoprivredi i ekonomika njihova koritenja: vodne povrine, zemljite, rad, kapital i menagement (znanje). Fiksnost resursa i rentna plaanja. Ekonomija supstitucije resursa u poljoprivredi i gospodarski razvoj. Resursi i proizvodni potencijali. Management resursa. Ekonomika uporabe resursi i zakon opadajueg priroda. Kretanje cijena resursa. Sustavi resursnih vlasnitva i prava pristupa resursima mora i vodotoka: Vlasniko pravo zajednice (res communis), vlasniko pravo otvorenog pristupa (res nullius), privatn pravo koritenja i pristupa, pravo dravnog vlasnitva i reguliranja pristupa koritenja. Eksternalije i ekonomika zatite okolia. Cilj modula Ovim modulom student stjee znanja o prirodnoj i makroekonomskoj ogranienosti raspolaganja resursima. Dobiti e spoznajne elemente ekonomike i makroekonomskog upravljanja i zatite resursa. Obvezna literatura 1. imbrek T., Frani Ramona, Grgi I., Tratnik M. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske; Zbornik odabranih radova, Interna skripta; Zavoda za ekonomiku i agrarnu sociologiju Agronomskog fakulteteta, Zagreb 2. Samuelson P.A., Nordhaus W. (1992): Ekonomija 14. izd., "MATE" d.o.o. Zagreb (odabrana poglavlja) 3. rnjar M. (1997): Ekonomija i zatita okolia, kolska knjiga Zagreb i Glosa Rijeka, 4. Antle M.J., Lekakis J.N., Zanias G.P. (1998): Agriculture, Trade and the Environment, The impact of Liberalization on Sustainable Development, Edward Elgar Cheltenham, UK. 5. imbrek T. (2004): Agrarna ekonomika I-V.-izabrana predavanja. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Preporuena literatura 1. Glava V., (2001): Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveuilina naklada, Zageb 2. McConnell C.R., Stanley L. B. (1994): Suvremena ekonomija rada; MATE d.o.o., Zagreb 3. Zbornik radova (1990): "Ekoloke dileme", Priredio Ivan Cifri, Socioloko drutvo; Zagreb,
Profesor Miroslav Tratnik
Broj ECTS bodova
24 2
Pohaanje predavanja, izrada vjebi i seminara, javna obrana seminara i predaja vjebi.
Pismeno Usmeno
250
AG2036
EKONOMSKA OBILJEJA TURISTIKOG TRITA
Koordinator modula
Opis modula OPE POSTAVKE TURIZMA Pristupi izuavanju. Definiranje podruja. Turizam - specifian sustav u okviru nacionalnog gospodarstva. Vrste i oblici turistikih kretanja. Predmet i metode voenja turistike statistike.
6
redoviti profesor dr.sc. Nevenka avlek
Broj ECTS bodova
TURISTIKO TRITE Pojam i principi djelovanja. Trini subjekti - potranja, ponuda, posrednici. Pretpostavke za formiranje turistike potranje/ponude. Vrste i karakteristike turistike potranje/ponude. Uloga ugostiteljstva, prometa, turistikog posrednitva, trgovine u formiranju turistike ponude. Osnovna obiljeja turistike ponude Hrvatske. Turistika destinacija. Osnovna obiljeja radne snage u turizmu. Turistike usluge pojam, vrste, karakteristike. Usluga vs. proizvod. Turistiki proizvod definicija i vrste. EKONOMSKI UINCI TURIZMA Pojam, vrste i posebnosti turistike potronje. Mogunosti resursa u ostvarivanju ekonomskih uinaka od turizma. Turistiki prihodi i rashodi. Ekonomske funkcije turizma. Utjecaj sezonalnosti na planiranje, razvoj i investicije u turizmu. Negativni ekonomski uinci turizma.
30
30
aktivno sudjelovanje u nastavi

Pismeno Usmeno
ORGANIZACIJA TURIZMA Meunarodni subjekti u funkciji organizacije turizma. Uloga drave u organizaciji turizma. Uloga Ministarstva MTPR, HTZ-a i turistikih zajednica upanija, gradova i opina, HGK-e i strukovnih udruenja. Vanost usklaivanja interesa privatnog i javnog sektora te lokalne drutvene zajednice. Cilj modula Stjecanje praktinih znanja za prepoznavanje potencijala turizma u gospodarskom razvoju. Razumijevanje specifinih zakonitosti na turistikom tritu. Ovladavanje vjetinama u razumijevanju suvremenih trendova u turizmu. Obvezna literatura 1. Pirjevec, B. (1998), Ekonomska obiljeja turizma, Golden marketing, Zagreb Preporuena literatura 1. Pirjevec, B., Kesar, O. (2002), Poela turizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet, Zagreb 2. Sinclair, T.M., Stabler, M. (1997), The Economics of Tourism, Routledge, London
251
AG2037
EKSPERIMENTALNI DIZAJN
Koordinator modula
Opis modula Pokus ili eksperiment osnova je svakog znanstvenog istraivanja. Pravilno planiranje, postavljanje i analiziranje pokusa nuan je preduvjet za uspjeh znanstvenog rada. Ovaj je modul stoga koncipiran tako da studentima omogui stjecanje znanja o osnovnim pojmovima u eksperimentiranju, te da ih upozna s razliitim tipovima dizajna pokusa. Nadalje, studenti e se upoznati sa opim principima postavljanja i analize pokusa, kao i specifinostima, vezanim uz odreeni tip dizajna. Posebno e se naglasiti potreba odabira najpogodnijeg dizajna, koji e najbolje odgovarati postavljenim ciljevima istraivanja, te omoguiti najuinkovitiju analizu pokusnih podataka, odnosno osigurati najinformativniju interpretaciju rezultata. Preduvjet za uspjeno praenje nastave u ovom modulu je steeno znanje iz podruja obuhvaenog modulom Osnove biometrike. Cilj modula Osposobljenost za samostalno planiranje, postavljenje, izvoenje i analizu pokusa. Poznavanje osnovnih tipova dizajna pokusa u eksperimentiranju u agronomiji. Lake itanje i razumijevanje znanstvenih radova. Obvezna literatura 1. Vasilj, ., 2000. Biometrika i eksperimentiranje u bilinogojstvu. Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb 2. Interna skripta (u pripremi koordinatora) Preporuena literatura 1. Kuehl, R.O., 2000. Design of Experiments. Duxbury, Pacific Grove 2. Gomez, KA, and Gomez, AA, 1984. Statistical Procedures for Agricultural Research. John Wiley & Sons
Docent Jerko Gunjaa
Broj ECTS bodova
15 10 4 1
uredno pohaanje nastave, seminari

Pismeno Usmeno
252
AG2038
ELEMENTI I DINAMIKA KRAJOBRAZA
Koordinator modula
Opis modula Modul ima 4 programske cjeline. U uvodu se razmatra krajobraz (landschaft, paysage) kao koncept u pojedinim geografskim kolama. Detaljnije se raspravlja znaenje krajobraza u klasinoj regionalnoj geografiji fizionomski ili homogeni pristup te geoekoloko usmjerenje u prouavanju krajobraza. Uvodni dio zavrava prikazom istraivakih metoda. U programskoj cjelini Prirodno-geografski elementi krajobraza analiziraju se, sa aspekta krajobraznih obiljeja i uloge u valoriziranju prostora stabilni, promjenjivi i labilni elementi krajobraza. Posebno se, pri tome, istie meuzavisnost elemenata prirodnog kompleksa i uloga dominantnih elemenata u definiranju krajobrazne strukture. U programskoj cjelini drutveni sadraji u krajobrazu razmatra se odraz primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti na strukturiranje i preobraaj krajobraza. Detaljnije se analiziraju ruralni (agrarni) i urbani krajobrazi i dominantni procesi koji utjeu na njihovo oblikovanje: depopulacija, deagrarizacija, urbanizacija i suburbanizacija i posljedice globalizacije. U zavrnoj programskoj cjelini krajobrazne strukture Hrvatske definiraju se, u okviru triju fizionomskih regija Hrvatske, glavni tipovi krajobraza, analizira njihova evolucija tijekom povijesnog razvitka i utjecaj suvremenih procesa na njihovo oblikovanje. Razmatra se krajobraz kao faktor socijalno-ekonomskog razvitka i organizacije prostora. Cilj modula Sluanjem modula postiu se znanja o strukturi i glavnim elementima krajobraza, o evoluciji krajobraza i procesima koji utjeu na njegovo oblikovanje. Savladavanjem modula student je u mogunosti samostalno analizirati krajobraznu strukturu i definirati tipove krajobraza, razmatrati gospodarske i estetske vrijednosti krajobraznih cjelina i mogunosti njihove revitalizacije i zatite. To su istovremeno vjetine potrebne za obavljanje praktinih poslova. Obvezna literatura 1. iki, D. (2001): Ekoloki leksikon, Barbat, Zagreb 2. Matas, M. (2001): Geografski pristup okoliu, Visoka uiteljska kola Petrinja 3. Nejami, I. (1998): Osnove ope geografije Educa, Zagreb Preporuena literatura 1. Gams, I. (1986): Osnove pokrajinske ekologije, Filozofska fakulteta, Ljubljana 2. Knadel, H., Kull, K. (1989): kologie und Umweltschutz, J. B. Maizler, Stuttgart 3. Tivy, J. O`Hare, G. (1989): Humanimpact on the Ecosystem, Olive & Boyd, Edinburgh New York.
prof. dr. sc. Aleksandar Toski
Broj ECTS bodova

28 28 4

Pismeno Usmeno
253
AG2039
ENDOKRINOLOGIJA I BIOLOGIJA SPOLNIH ORGANA
Koordinator modula
Opis modula Ustroj endokrinog sustava. Naini djelovanja hormona. Limbiki sustav i hipofiza, fiziologija rasta, nadbubrena lijezda, titna lijezda i paratiroidea, pankreas. Prostaglandini. Citokini. Morfologija mukih i enskih spolnih organa: anatomija, komparativne osobitosti, embriologija i histologija. Redukcijska dioba. Funkcioniranje primarnih spolnih lijezda u odraslih jedinki. Upravljanje funkcijama gonada. Pubertet. Steroidni hormoni. Estrusni ciklus. Parenje i oplodnja. Implantacija i placentacija. Majino prepoznavanje trudnoe. Pretpartalno razdoblje. Partus. Postpartalno razdoblje. Cilj modula
5
Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave
55
Temeljitije upoznavanje endokrinog i spolnog sustava domaih ivotinja. Obvezna literatura 1. Liker B.: Spolni sustav, interna skripta. 2. McDonlds veterinary endocrinology and reproduction (ed. M. H. Pineda), 5th ed. 2003. Iowa State Press, Blackwell Pub. Com. 3. Griffin J. E., Ojeda S. R. (2000): Textbook of Endocrine Physiology. Oxford University Press, New York.
Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Knobil, E., J. Neil, L.L. Ewing, 1988. The physiology of reproduction. Raven Press, New York. 2. Swenson, M.J., O.R. Reece, 2004. Dukes' Physiolology of Domestic Animals, 12/e, Cornell University Press, Ithaca and London 3. Johnson, M.H., B.J.Eweritt (2001): Essential reproduction. Blackwell Science. 4. Hafez, E.S.E., Hafez, B. (2000): Reproduction in farm Animals
254
AG2040
ETIKA OKOLIA
Koordinator modula
Opis modula Nova percepcija okolia: objektivna i subjektivna percepcija okolia; od humane do spekulativne ekologije. Ekoloka kriza novo drutveno prirodno stanje. Globalizacija, ekologizacija i ruralni razvoj. Tradicija i modernizacija etvrti svijet. Religija i okoli. Ekoloke etike orijentacije: antropocentrizam, ekocentrizam, tehnocentrizam i utilitarizam. Ekozofija. Pravo ovjeka na prirodu i pravo prirode. Teorije o vrednotama, evolucionizam. Vrednovanje prirode i krajolika; estetika krajolika. Bioetika pitanja ivog svijeta i ovjeka:sapiens, kiborg i eugenik. Ekoloko obrazovanje. Cilj modula
15
prof. dr. sc Ivan Cifri
Broj ECTS bodova
15
Nema
Osim strunih znanja iz matine struke polaznici/e e proiriti znanje iz podruja etikog vrednovanja okolia (krajolika) i tako poveati opu strunu kompetentnost u razumijevanju odnosa ovjeka (drutva) i okolia (prirode). Stei e teoretska znanja o osnovnim stajalitima ekoloke etike korisna za teoretski diskurs i praktinu sposobnost za konkretno vrednovanje krajolika. Obvezna literatura 1. Cifri, I. (2000): Moderno drutvo i svjetski etos. HSD i Zavod za sociologiju F. F., Zagreb. 2. Cifri, I. (2002): Okoli i odrivi razvoj. HSD i Zavod za sociol. F.F., Zagreb (str. 185-233). Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Armstrong, S. J.,Botzler, G. (ed.) (1993): Environmental Ethics. McGraw-Hill, Inc., N. Y. Birnbacher, D. (1980): kologie und Ethik. Reclam, Stuttgart. Cifri, I. /ur/. (1998): Bioetika. Etika iskuenja znanosti i drutvu. HSD i Zavod, Zagreb. ovi, A. /ur/. (2000): Izazovi bioetike. Pergamena, Zagreb. Matuli, T. (2001): Bioetika. Glas koncila, Zagreb.
Pismeno Usmeno
255
AG2041
EUROPSKA UNIJA I ZAJEDNIKA POLOPRIVREDNA POLITIKA
Koordinator modula
Opis modula Uvod u modul: utemeljenje EEZ i proirivanje EU. Poljoprivredni sektor u zemljama Unije, strukturni pokazatelji (poljoprivredni resursi, osobito zemljite i voda; poljoprivredno i ruralno stanovnitvo, vlasniki odnosi, proizvodna struktura), ekonomski pokazatelji, regionalne specifinosti i razliitosti (studiji sluaja poljoprivrednih sektora u pojedinim zemljama EU, SWOT analize). Ponuda hrane iz EU i vanjska trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima odnosi EU s ostatkom Svijeta, odnosi EU i Hrvatske. Zajednika poljoprivredna politika od 1962. godine i obiljeja njezinih reformi. Trino-cjenovna i strukturna politika, promjene ZPP u pravcu liberalizacije trgovine, zatite okolia, poboljanja kakvoe i sigurnosti hrane, odrivog ruralnog razvitka (viefunkcionalna poljoprivreda). Institucijski i zakonodavni okvir ZPP. Pregovori o proirenju EU. Analiza iskustava zemalja-lanica. Analiza dosadanje prilagodbe hrvatske poljoprivredne politike u procesu pridruivanja EU komparativne analize. Cilj modula Cilj je sticanje uvida u stanje poljoprivrede i poljop. politike u EU i snalaenje u okvirima budueg lanstva Hrvatske u EU, kako u proizvodnom, tako i u administrativnom sektoru. Obvezna literatura 1. Frani Ramona (2004): Subvencije u hrvatskoj poljoprivredi i prilagodba EU. Znanstveni skup: Funkcija drave u razvitku hrvatske poljoprivrede. Znanstveno drutvo ekonomista Zagreb. 03. 12. 2004. Zagreb. 20 str. 2. Frani Ramona, Grgi Z., Njavro M. (2004): EU-integracijski pritisak i potraga za 'pravim' akterima trinog razvoja poljoprivrede (na primjeru privatizacije Sladorane d.d. upanja). Drutvena istraivanja 13(1-2):49-71. 3. Frani Ramona, imbrek T. (2003): Pretpostavke za ukljuivanje poljoprivrede u proces pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji. U: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji (Katarina Ott, ur.). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb. 4. Tracy M. (2000): Hrana i poljoprivreda u u trnom gospodarstvu. Uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod Tito imbrek). MATEd.o.o., Zagreb 5. Tracy M. (1996): Drava i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 1880.-1988. (prijevod: T. imbrek, R. Frani, S. Vukui). MATE d.o.o., Zagreb Preporuena literatura 1. Skupina autora (2004): Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji izazovi institucionalnnih prilagodbi. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert., Zagreb 2. Komorec M. (2003): Europska unija osnovni pojmovi. Agencija d.o.o., Zagreb. 3. Skupina autora (2003): Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert., Zagreb 4. Republic of Croatia, Competitiveness in Agriculture and EU accession, A Strategy for Croatian Agriculture. Landell Mills Limited. February 2001. Studija MP RH, Zagreb. 5. McCalla A. F., Josling T. E. (1985): Agricultural Policies and World Markets. Macmillan Publishing Company, New York. Odabrana poglavlja.
Docent Ramona Frani
Broj ECTS bodova
24
28 8
Pozitivno ocijenjen seminarski rad

Pismeno Usmeno
256
AG2042
FERMENTIRANA MLIJEKA
Koordinator modula
Opis modula Predavanjima je predvieno usvajanje minimalno potrebnog teorijskog znanja iz podruja proizvodnje fermentiranih mlijeka za razinu diplomskog studija. Izravnom nastavom obraditi e se podruja: biokemijskih reakcija koje nastaju fermentacijom mlijeka, najnovija taksonomija i fiziologija mikroorganizama koji se koriste u proizvodnji fermentiranih mlijeka, vrste i namjena mljekarskih mikrobnih kultura, tehnologija proizvodnje fermentiranih mlijeka koritenjem mezofilne, termofilne i probiotike mljekarske mikrobne kulture, nutritivna i zdravstvena vrijednost, te naini procjene kvalitete fermentiranih mlijeka.. Laboratorijskim vjebama predvieno je praktino usvajanje analitikih metoda u procjeni kvalitete fermentiranih mlijeka i priprema mikrobnih kultura. Terenske vjebe organizirane su u jednoj mljekari malog i jednoj mljekari velikog kapaciteta prerade. Tim vjebama predvieno je da studenti praktino savladaju cjelovit proces proizvodnje jogurta. Bakterijski sojevi koji imaju pozitivan uinak na ljudsko zdravlje obraditi e se seminarskim radovima, koje e studenti usmeno izlagati, nakon kojeg je predviena rasprava studenata na zadanu temu. Cilj modula Samostalnost u voenju tehnolokih procesa proizvodnje fermentiranih mlijeka, znanje potrebno za samostalni rad s mljekarskim mikrobnim kulturama, osnovu za nastavak usavravanja na doktorskom studiju. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Samarija (2010.): Fermentirana mlijeka, interna skripta AF imun Zamberlin, Power Point Prezentacije auditornih vjebi (CD) Tomislav Pogai, Power Point Prezentacije auditornih vjebi (CD) Znanstveno- struni asopis iz podruja mljekarske znanosti: Odabrani radovi
Redoviti profesor Dubravka Samarija
Broj ECTS bodova
30 22 4 2 2 -
Pohaanje predavanja 80%, 100% vjebe, 100% terenska nastava, seminarski rad
Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Tratnik, Lj.(1998.): Mlijeko- tehnologija, biokemija i mikrobiologija, Sveuilini udbenik, Zagreb 2. Law, B.A. (1997.): Microbiology and Biochemistry of cheese and fermented milk. Second adition, Bleckie Academic and Professional, London, 3. Tammime, A.Y.,Robinson, R.K. (1999.): Yogurt Science and technology Second edition, Woodhead Publising Limited Cambridge England, CRC Press .New York
257
AG2043
FERMENTIRANI MESNI PROIZVODI
Koordinator modula
Opis modula Vrlo povoljne klimatske prilike u Hrvatskoj su razlog organiziranog rada sve veeg broja manjih gospodarstava u cilju proizvodnje fermentiranih proizvoda od mesa, odnosno salama, kobasica i mesa u komadima. Upravo s takvim proizvodima nae gospodarstvo ima velike anse za uspjeh na Europskom i svjetskom tritu. U tom smislu e studenti biti detaljno upoznati sa brojnim fermentiranim proizvodima i njihovom proizvodnjom. Od fermentiranih kobasica obradit e se brzo fermentirane, sporo fermentirane, grubo granulirane kobasice, kobasice na bazi goveeg mesa, dimljene kobasice te salama od divljai. Detaljno e se obraditi tehnoloki proces od prihvata odrezaka i masnoa do usitnjavanja, mijeanja, punjenja, dimljenja, fermentacije, uskladitenja i distribucije (kulen, srijemska, istarska, zimska). Od fermentiranih komada mesa obraditi e se istarski prut, dalmatinska panceta, istarska potrbuina, lomprt, buola, rolana pleka). Svaki proizvod e biti temeljito obraen po fazama proizvodnje, odnosno prihvat obraenih butova, komada mesa, hlaenje, soljenje, cijeenje, primarna fermentacija, zavrna fermentacija i otprema. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja u tehnologiji fermentiranih proizvoda, odnosno osposobljavanje studenata za rad i voenje proizvodnje. Obvezna literatura 1. I. ivkovi (1986): Higijena i tehnologija mesa, II dio, kakvoa i prerada mesa. Udbenik Sveuilita u Zagrebu. 2. Raheli S. (1985): Osnove tehnologije mesa, kolska knjiga, Zagreb. 3. Roseg . (1995): Prerada mesa i mlijeka. Nakladni zavod Globus, Zagreb. Preporuena literatura 1. Monta P., Magnani U., Monari H. (1992): Industria dei salumi, Edizione agricole Bologna. 2. Jensen W.K., Dawine C, Dikeman M. (2004): Encyclopedia of meat sciences, vol. 1,2,3. Elsevier Academic Press, Amsterdam, Boston, Heidelberg, Paris.... Tokyo.
Broj ECTS bodova
38 0 4 0 4 14
Pohaanje nastave (min.80%), seminarski rad, terenska nastava.

Pismeno Usmeno
258
AG2044
FITOBAKTERIOLOGIJA I FITOVIROLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul obrauje osnovna znanja o virusima, fitoplazmama, bakterijama i viroidima, patogenima biljaka. Student e biti upoznat s graom svake pojedine skupine patogena, specifinostima patogeneze te nainom prenoenja u prirodi iz jedne vegetacije u drugu. Svaka od navedenih skupina se razlikuje po simptomatici pa e studenti biti podueni rjeju, slikama i pomou ivog i herbariziranog materijala u razlikovanju simptoma koje uzrokuje svaka skupina. Sluai e biti upoznati i s taksonomijom i nomenklaturom koja je specifina kod razliitih skupina patogena. Modul obuhvaa i usvajanje praktinih znanja iz determinacije patogena uz koritenje klasinih i suvremenih molekularnih metoda u okviru laboratorija i praktikuma. Prikazat e se principi proizvodnje zdravog, na viruse testiranog sadnog materijala, te mogunosti izljeenja biljaka zaraenih s virusima i fitoplazmama (termoterapija, kultura meristema in vitro). U sklopu ovog modula obraivat e se i prognoza bakterijskih bolesti pomou razliitih prognoznih modela, i mogunostima zatite s kojima e studenti biti upoznati u okviru laboratorijskih vjebi. Cilj modula Poznavat e svojstva virusa, bakterija, fitoplazmi i viroida. Znat e biologiju znaajnih patogena i njihove simptome. Moi e pravilno uzorkovati bolesne biljke za nastavak determinacije u laboratoriju i provesti neke od analiza. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. N. Jureti: Osnove biljne virologije, Sveuilite u Zagrebu i kolska knjiga, Zagreb, 2002. M. Arsenijevi: Bakterioze biljaka, Beogradski izdavako-grafiki zavod, Beograd, 1988. B. Cvjetkovi, E. ermi: Interna skripta Bakteriologija, Zagreb, 2005. A. Calzolari, I. Ponti, F. Laffi: Malattie batteriche delle piante, Edizioni l'informatore agrario, Verona, 1992. 5. M.G. Bellardi, A. Bertaccini: Avversita delle Piante Ornamentali, Edizioni l'informatore agrario, Verona, 1998. Preporuena literatura 1. Z. Klement, L. Rudolph, D.C. Sands: Methods in Phytobacteriology, Akademia Kiado and Nyomda Valalat, Budapest, 1990. (izabrana poglavlja) 2. N.J. Dimmock, S.B. Primrose: Introduction to modern virology, Blackwell Scientific Publication, 1987. (izabrana poglavlja) 3. M. Scortichini: Malattie batteriche delle colture agrarie,Edagricole, Bologna, 1995. (izabrana poglavlja) 4. E. Duveiller, L. Fucikovsky, K. Rudolph, eds.: The Bacterial Diseases Of Wheat, CIMMYT, 1997. (izabrana poglavlja) 5. Malattie da virus, viroidi e fitoplasmi degli alberi da frutto, L. Giunchedi, Edagricole, Bologna, 2003. (izabrana poglavlja)
Docent Edyta ermi
Broj ECTS bodova
36 12 7 5
Redovno prisustvovanje svim oblicima nastave.

Pismeno Usmeno
259
AG2045
FITOMIKOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Fitomikologija je namijenjena studentima koji su u preddiplomskom studiju stekli predznanje o gljivama kao vanim biljnim patogenima, dakle uzronicima biljnih bolesti. Raznolikost organizama koji su svrstani u Carstvo Gljive, jer se po osnovnim osobinama razlikuju od biljaka i ivotinja, uvjetovala je postojanje brojnih morfolokih i filogenetskih sistematika koje uzrokuju rasprave meu znanstvenicima. Prvenstveno je zadatak u poetnim poglavljima modula razjasniti koji pristup sistematici Gljiva odabrati s ciljem pojednostavljenja razlikovanja osnovnih skupina izmeu 7000 gljivinih vrsti patogenih za biljke. Ostala poglavlja na koja je sadraj modula podijeljen slijede sistematiku Gljiva primjenjivu u svakidanjoj praksi strunjaka fitopatologa i pouavaju studente o biociklusu i epidemiologiji znaajnijih fitopatogenih vrsta gljiva. Vjebe predviaju pregled herbariziranih bolesnih biljaka kako bi studenti stekli iskustvo odreivanja gljivinih bolesti (mikoza) na osnovu simptoma, te izradu mikroskopskih preparata gljivinih organa s bolesnih biljaka, radi stjecanja te vjetine nune za potvrdu determinacija. Po zavretku, studenti e moi prepoznati oko 50-tak vanih mikoza. Cilj modula Kompetencija za obavljanje fitopatolokih pregleda biljaka na otvorenom i u zatienom prostoru, postavljanje dijagnoza, determinacije gljivica-uzronika u fitopatolokim laboratorijima i onima za ispitivanje zdravstvenog stanja sjemena. Stjecanje temeljna znanja za specijalizaciju u struci fitopatolog. Obvezna literatura 1. Izabrana poglavlja iz: Zatita povra od tetoinja, Maceljski M. i sur., Zrinski, akovec, 2004. 2. Kipati J., Bolesti voaka i vinove loze, Agronomski fakultet Sveuilita u, Zagrebu, 293 strana, 1992. 3. Kipati J.: Bolesti industrijskog i krmnog bilja, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuilita u, Zagrebu, 108 str., 1990. 4. Kovaevi ., Kipati J., Panjan M., Maceljski M.: Bolesti i tetnici ratarskog bilja, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 517, 1968. 5. Kipati J.: Bolesti eerne repe i krumpira, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuilita u, Zagrebu, 153 str., 1982. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. C.J.Alexopoulos, C.W.Mims: Introductory mycology, izdava: J.Wilex & Sons, 1979 J.Webster: Introduction to fungi, Cambridge University Press, 1980. Cees J. Bos: Fungal genetics: Principles and Practice, izdava: Marcel Dekker1996. A.Muntanola-Cvetkovi: Opta mikologija Izabrana poglavlja iz: Proizvodnja povrtnog sjemena, Lei R., Pavlek P., Cvjetkovi B., Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1993.
Izvanredni profesor Snjeana Topolovec-Pintari
Broj ECTS bodova
38
17 5
Determinacija gljiva prema mikroskopskim preparatima, izrada herbarija Mikoze.

Pismeno Usmeno
260
AG2046
FITONEMATOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Fitonematologija daje cjeloviti prikaz biljnoparazitskih nematoda, kroz sistematski pregled kao i pregled tetnih i korisnih vrsta u poljoprivrednoj proizvodnji. Morfoloke i anatomske znaajke nematoda, koje se koriste u svrhu identifikacije, bit e posebno prikazane kroz vjebe u praktikumu. Modul opirno prikazuje suvremene metode uzorkovanja tla kao i biljnog materijala te metode izdvajanja nematoda iz uzoraka tla i biljnog materijala - kroz predavanja, izlazak na teren i praktino u nematolokom laboratoriju. Uz pregled najznaajnijih tetnih vrsta, kroz predavanja i praktikum, bit e prikazani simptomi parazitacije nematoda na poljoprivrednim kulturama. Modul donosi i pregled mjera suzbijanja nematoda, ali i primjere primjene entomopatogenih i predatorskih nematoda u suzbijanju brojnih tetnika u poljoprivredi. Cilj modula Stjecanje znanja o tetnim, ali i korisnim nematodama te osnovama identifikacije. Osposobljavanje za uzimanje uzoraka tla i biljnog materijala te njihovu analizu. Usvajanje metoda suzbijanja biljnoparazitskih nematoda. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Ciglar, I.(1998): Integrirana zatita vonjaka i vinograda, akovec Krnjaji, ., Krnjaji, S. (1987): Fitonematologija, Beograd Maceljski, M. i sur. (2004): tetoinje povra, akovec Otrec, Lj. (1998): Zoologija. tetne i korisne ivotinje u poljoprivredi, akovec
Docent Dinka Grubii
Broj ECTS bodova
14 6 7 2 1
Redovito pohaanje predavanja i vjebi; pozitivno ocijenjen seminarski rad

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Haydock, P.P.J. (2000): Potato cyst nematode management, Warwick, UK 2. Lamberti, F., Taylor, C.E., Seinhorst, J. W. (1975): Nematodes vectors of plant viruses. Plenum Press, London 3. Sharma, S. B. (1998): The Cyst Nematodes, London 4. Siddiqi, M.R. (2000): Tylenchida. Parasites of Plants and Insects, UK 5. Whitehead, A.G. (2002): Plant Nematode Control, UK
261
AG2047
FIZIKA TLA
Koordinator modula
Opis modula Fizika tla je dio pedologije u okviru kojeg se prouavaju fizikalna svojstva tla. Tlo openito a posebno njegova fizikalna svojstva izuzetno su vaan imbenik u poljoprivrednoj proizvodnji (za sve agrarne operacije od obrade tla do etve-berbe). Stoga je nuno da studenti diplomskih studija Poljoprivredna tehnika i Agroekologija steknu detaljnija saznanja o fizikalnim svojstvima tla, kao i saznanja o uzrocima pogoranja i nainima poboljanja osnovnih fizikalnih svojstava tla. U okviru ovog modula kroz predavanja, studenti e stei bitna saznanja o osnovnim fizikalnim svojstvima tla, konzistenciji tla, o vodi i zraku tla i o toplinskim svojstvima tla. Kroz terenske i laboratorijske vjebe, studenti e ovladati vjetinama naina istraivanja fizikalnih svojstava tla i dolaenja do kvalitativnih i kvantitativnih podataka o tlu. Kroz seminarski rad detaljno e se upoznati sa nainima obrade i interpretacije rezultata laboratorijskih istraivanja i mogunostima i nainima konkretne primjene dobivenih rezultata u praksi. Cilj modula Da studenti steknu aktivna znanja o vanosti poznavanja fizikalnih svojstva tla, o nainim istraivanja tih svojstava te o mogunostima primjene rezultata u procesu odrivog koritenje zemljita.
Docent Mario Sraka
Broj ECTS bodova
13 11 4 2
Pohaanje predavanja, obavljene laboratorijske vjebe te izraeni seminar

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Hillel, D. (1980): Fundamentals of Soil Physics 2. Racz, Z. (1981): Agrikulturna mehanika tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 3. Husnjak, S., Vidaek, ., (1994): Hidropedologija interna skripta, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 4. kori A. (1985): Prirunik za pedoloka istraivanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb Preporuena literatura 1. kori A. (1991): Sastav i svojstva tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 2. Husnjak (1994): Program i metodologija izvoenja terenskih i laboratorijskih vjebe iz hidropedologije radni materijali za praktikum; Zavod za pedologiju Agronomski fakultet, Zagreb 3 Vui, N. (1987): Vodni, vazduni i toplotni reim zemljita, Poljoprivredni fakultet Novi Sad 4 Davies, B., Eagle, D, Finney, B. (1993): Soil Management
262
AG2048
FIZIOLOKI PROCESI UBRANOG VOA I POVRA
Koordinator modula
Opis modula U svjeem vou i povru odvijaju se metaboliki procesi koji utjeu na odrivost sirovine(promjena sadraja eera, kiselina, tvari arome i boje teksture). Vrste voa i povra pa ak i sorte tijekom zrenja i kasnije nemaju isti intenzitet disanja te se dijele u dvije osnovne grupe. Minimalnim procesiranjem djeluje se konzervirajue na sirovinu za to je potrebno specifino ambalairanje. Analiziranje parametara kvalitete svjee sirovine, uz poznavanje i zadovoljavanje minimalnih uvjeta uvanja, odraava se na uporabnu vrijednost sirovine za trite. Kvarenje sirovine je uvjetovano koliinom i vrstom vanjske mikroflore, te sastavom, temperaturom i relativnom vlagom prostora za skladitenje. Promjena mikroklime(koliina kisika, CO2, i N) za svaku vonu i povrtnu sirovinu te ak i sortu djeluje na odrivost. Definirat e se osnovni uvjeti prostora za uvanje, pratea oprema, te ambalairanje i transport sirovine. Upoznat e se s vaeim normativima. Navedena problematika obradit e se praktino kroz laboratorijske i terenske vjebe te seminarima. Cilj modula Definiranje parametara kvalitete svjeeg voa i povra, minimalno procesiranje i dugorono uvanje prema vaeim normativima. Obvezna literatura 1. Lamikanra,O.:Fresh-Cut Fruits and Vegetables:Science,Technology and Market, CRC PrILIc,2002. 2. Turi,V.:HACCP i higijena namirnica, Vlatka Turi, Zagreb,2000. 3. Osterloh,A.,Grschner,D.:Lagerung von Obst und Gemse,WEB Deutscher Landwirtschaftsverlag,Berlin,1975 4. Bnemann,G.,Hansen,H.:Frucht-und Gemselagerung,Verlag Eugen Ulmer,Stuttgart,1973. Preporuena literatura 1. Lovri,T.;Piliota,V.:Konzerviranje i prerada voa i povra,Nakladni zavod Globus,1994. 2. Wiley, R.C.: Minimally Processed Refrigerated Fruits and Vegetables. Chapman&Hall, London,1994. 3. Alzamora, S.M., Tapia, M.S., Lopez-Malo, AMinimally Processed Fruit and Vegetables, Aspen Publishers, Glyndon,2000.
Izvanredni profesor Nadica Dobrievi
Broj ECTS bodova
20 12 12 16
Odsluana predavanja i vjebe, seminar i poloen kolokvij.

Pismeno Usmeno
263
AG2049
FORMIRANJE PRINOSA RATARSKIH KULTURA
Koordinator modula
Opis modula Modul upoznaje studenta s glavnih vanjskim imbenicima i agrotehnikim zahvatima koji utjeu na procese formiranja priroda, prinosa i kakvoe prinosa ratarskih, industrijskih i krmnih kultura u poljskim uvjetima. To se realizira putem slijedeih programskih cjelina: Uvod u specijalnu proizvodnju bilja; Doprinos agrotehnikih zahvata u poveanju biolokog priroda i prinosa u ratarstvu; Utjecaj kultivara, temperature i fotoperioda na faze razvoja i rasta ratarskih kultura; Lisna povrina kao faktor stvaranja prinosa; Utjecaj stresova okoline na formiranje prinosa ratarskih kultura; Prinos i kakvoa prinosa pri razliitim datumima sjetve i etve; Analiza komponenata prinosa zrnatih kultura; Daljnje mogunosti poveanja prinosa ratarskih kultura. Cilj modula Osposobiti studenta da razvije znanje o najvanijim imbenicima koji utjeu na procese formiranja kakvoe i kvantitete prinosa ratarskih kultura i vjetine koje e mu omoguiti detaljne analize komponenata prinosa. Student stjee znanja i vjetine koje su preduvjet organizacije uspjene ratarske proizvodnje u razliitim agro-ekolokim i organizacijskotehnikim uvjetima kao i za provoenje znanstveno-istraivakog rada na ratarskim kulturama. Obvezna literatura 1. Gotlin, J., A. Pucari. 1970. Uvod u specijalno ratarstvo. NIP Ognjen Prica, Virovitica. 2. Petr, J., Cerny, V. & Hruska, L. 1988. Yield Formation in the Main Field Crops. Elsevier Sci. Publ. Co, New York, NY. 3. Evans, L.T. (ed.). 1975. Crop Physiology: Some case histories. Cambridge Univ. Press. New York, N.Y. 4. Satorre, E.H., and G.A. Slafer (ed.). 1999. Wheat: Ecology and physiology of yield determination. Food Products Press, New York, NY. 5. Fageria, N.K. 1992. Maximizing crop yields. Marcel Dekker, New York, NY. Preporuena literatura 1. Kirda, C., Moutonnet, P., Hera, C. & Nielsen, D.R (eds.). 1999. Crop yield response to deficit irrigation. Dordrecht, The Netherlands, Kluwer Academic Publishers. 2. Sinclair, T.R., Purcell L.C., Sneller, C.H. 2004. Crop transformation and the challenge to increase yield potential. Trends in Plant Sci. 9:70-75. 3. Sinclair,T.R., R.C. Muchow. 1999. Radiation use efficiency. Adv. Agronomy 65:215-265. 4. Egli, D.B. 1998. Seed Biology and the Yield of Grain Crops. CAB International, New York, NY. 5. Fischer R.A. Wheat. In: Smith W.H., Banta J.J., eds. Potential productivity of field crops under different environments. Los Baos, Philippines: IRRI, 1983:129-154.
Izvanredni profesor Zlatko Svenjak
Broj ECTS bodova
22 0 0 4 2 2
Izrada seminara, pohaanje terenskih vjebi i vjebi u praktikumu.

Pismeno Usmeno
264
AG2050
GENETIKA I OPLEMENJIVANJE MEDONOSNIH PELA
Koordinator modula
Opis modula U okviru predmeta uvodno se obrauju: Biologija pele koja ukljuuje evoluciju, sistematiku, anatomiju i fiziologiju pela, s naglaskom na anatomiju i fiziologiju spolnih organa, te razvojne stadije pela. Poznavanje drugih vrsta i pasmina pela, njihova rasprostranjenost i meusobni utjecaji. Detaljnije se obrauju nasljeivanje kvalitativnih te kvantitativnih genetskih odlika, populacijska genetika, selekcija, hibridizacija, inbriding, uzgojni programi, metode i tehnike uzgoja matica, izbor matinih zajednica, izbor trutovskih zajednica, posebni uzgojni ciljevi (bolesti pela u uzgojnim programima, selekcija na toleranstnost na bolesti), organizacija progenog i performance testa, prikupljanje podataka, postavljanje modela i izraun uzgojnih vrijednosti. Nastava se izvodi kroz predavanja, vjebe u praktikumu (Pokualite Agronomskog fakulteta pelinjak) te kroz terensku nastavu (odlazak na uzgajalite matica, posjet oplodnoj stanici, posjet Hrvatskom stoarskom centru i upoznavanje s organizacijom prikupljanja, obrade i distribucije podataka korisnicima). Cilj modula Temeljne spoznaje o uzgoju i nasljeivanju u pelarstvu, te poznavanje uzgojnog programa i temeljna znanja o organizaciji prikupljanja i obradi podataka s ciljem izrauna uzgojnih vrijednosti. Obvezna literatura 1. Dominikovi, Z.; Brence-Lazarus, T.; Bubalo, D.; Drai, M.; Kezi, N.. Program gojidbenog stvaranja pela u Republici Hrvatskoj / Ernoi, Miljenko (ur.). : Hrvatski stoarsko selekcijski centar, 1997. 2. Katalini,. J., (1990) Pelarstvo. Nakladni zavod Znanje, Zagreb Preporuena literatura 1. Ruttner., F. (1988): Breeding Techniques and selection for Breeding of the Honeybee, The British Isles Bee Breeders Association, Brighton 2. Bee Genetics and Breeding, Rinderer, T.E. (ed.), Academic Press, INC, Orlando, Florida 1986. 3. The Hive and the Honey Bee, Dadant & Sons, Hamilton, Ilinois 1987. 4. Anatomy and Dissection of the Honeybee, Dade, International Bee Research Association, London, 1977. 5. asopis Hrvatska pela, Hrvatski pelarski savez, Zagreb
Redovni profesor Nikola Kezi
Broj ECTS bodova
15 2 6 2 5
Pohaanje nastave, vjebi i terenskih vjebi

Pismeno Usmeno
265
AG2051
GENOTIPOVI I SELEKCIJA U PROIZVODNJI MLIJEKA
Koordinator modula
Opis modula Program nastave sadri upoznavanje s grlom (ivotinjom) kao sredstvom za proizvodnju mlijeka, objanjava genotipske i fenotipske znaajke, definicije proizvodnog kapaciteta (normalnog i maksimalnog) , te uzgojnu vrijednost ivotinja za mlijeko. Upoznaje s mlijenim pasminama goveda, ovaca i koza u svijetu i aktualnim stanjem u hrvatskom uzgoju. Definira slubene metode kontrole proizvodnosti mlijeka, korekcije na meunarodne standarde prema kriterijima ICAR-a. Upoznaje s modelima uzgojnih programa za pojedine vrste i metodama procjene uzgojnih vrijednosti u svrhu izbora nadprosjenih ivotinja. Putem rada u praktikumu i terenskih vjebi studenti se neposredno upoznaju s poslovima u uzgoju i selekciji za pojedine vrste proivodnje. Izrauju seminarski rad prema osobnom interesu o genetskom profilu mlijenog stada na izabranoj farmi. Cilj modula Prua mogunost upoznati mlijene ivotinje, naine koritenja proizvodnog kapaciteta i metode genetskog poboljanja. Mogua je znanstvena podloga za doktorski studij u podruju mlijenog stoarstva. Obvezna literatura 1. Caput, P. (1996): Govedarstvo izabrana poglavlja. Celeber d.o.o., Zagreb 2. Mio, B. (2004): Kozarstvo izabrana poglavlja. HMU, Zagreb 3. Pavi, V.,Mio, B. (1991): Ovarstvo u udbeniku Stoarstvo(Brinzej i sur., kolska knjiga, Zagreb) 4. HSC (1990 - ): Programi gojidbene izgradnje goveda, ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Preporuena literatura 1. Caput, P. i sur. (1990): Genetic parameters and breeding goals in dairy herds in Croatia. PZS, vol. 55: 471 2. Caput, P., Karadjole, I. (1994): Breeding policy in livestock production in Croatia. Stoarstvo, vol. 48: 109 3. Katalini, I. i sur. (1999): Advisory service for animal production in Croatia. Workshop FAO/EAAP, Tallin 4. Miji, P. i sur. (2001): Znaajke protoka mlijeka pri strojnoj munji krava u ahrvatskoj. 37. Znanstveni skup agronoma (Zbornik), Opatija
Broj ECTS bodova
24 8 12 12
Obavljene vjebe u praktikumu i na terenu, uraen seminar i nazonost predavanjima minimum 60%
Pismeno Usmeno
266
AG2052
GEOMORFOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Geomorfologija predstavlja vaan dio geoznanosti,, te se namee potreba da se s njom bolje upoznaju i studenti smijera Agroekologija. Treba ih upoznati s Zemljinom reljefnou (morfografskim i morfometrijskim). Aktivni i pasivni imbenici reljefa vani su kao pokretai oblikovanja reljefa. Uz krai uvodni dio modul je podijeljen u etiri dijela: I. Strukturna geomorfologija (endogeni ili unutranji pokreti i njihovo znaenje u oblikovanju reljefa Zemlje); II. Egzogena geomorfologija (vanjski utjecaji kao pokreta oblikovanja reljefa Zemlje); III. Geomorfoloko kartiranje (metode izrade i interpretacija geomorfolokih karata); IV. Reljef kao okolina datost i njegova evolucija (pitanje prirodnog i drutveno gospodarskog okolia). Osim predavanja studenti bi prisustvovali vjebama na kojima bi izraivali odreene modele (npr. vulkana), terenskoj nastavi (radi prepoznavanja odreenih oblika i analize na koji nain su nastali), a kroz seminare bi obradili jednu od zadanih geomorfolokih tema. Cilj modula Utvrivanje osobina, nastanka i razvoja reljefa, te njegovog utjecaja na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. Obvezna literatura 1. Bognar, A. (1997): Tipovi klizita u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini Geomorfoloki i geoekoloki aspekt. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27 40 2. Bognar, A. (1987): Tipovi reljefa Hrvatske. Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije, Zagreb, str. 21 - 44 3. Lozi, S., Frst-Bjeli, B., Perica, D. (2002.) The influence of quantiative geomorphological characteristics and lithology on the ecological depth of soil and environmental historical human impact the example of Northwestern Croatia, Acta Geographica Croatica 4. Petrovi, D. (1982): Geomorfologija. Beograd 5. Wallen, R. N. (1992): Introduction to Physical Geography. (Izabrana poglavlja) Preporuena literatura 1. Bognar, A. (1992): Inenjerskogeomorfoloko kartiranje. Acta Geographica Croatica, 27, Zagreb, str. 173 - 186 31 2. Bognar, A. (1990): Geomorfoloke i inenjersko-geomorfoloke osobine otoka Hvara i ekoloko vrednovanje reljefa. Geografski glasnik, 52, Zagreb, str. 49 - 65 3. Herak, M. (1987) Geologija. kolska knjiga, Zagreb 4. Markovi, M. (1980): Primijenjena geomorfologija. Beograd 5. Plummer C., C., McGeary D. & Carlson, D., H. (1999): Physical Geology. (Izabrana poglavlja)
Docent Draen Perica
Broj ECTS bodova
35
12 5 8
Pohaanje veeg dijela nastave, izrada vjebi i seminarskog rada, te prisustvo terenskoj nastavi
Pismeno Usmeno
267
AG2053
GIS I PRIRODNI RESURSI
Koordinator modula
Opis modula Openito je postalo jasno da se upravljanje prirodnim resursima ne moe vie provoditi na klasian nain, ve podloga za to mora biti geografski informacijski sustav. Cilj ovoga predmeta je upoznati studente s geografskim informacijskim sustavima ali i osnovama daljinskih istraivanja tj. uporabom razliitih vrsta snimaka pri prouavanju prirodnih resursa. Sukladno tome sloena je tematska struktura modula za usavravanje u radu s GIS-om i srodnim tehnologijama. Studenti e o okviru modula dobiti osnovna znanja o: vrstama GIS-a, vrstama i oblicima podataka u GIS-u; geometrijskim podacima i radu s njima; atributnim podacima i radu s njima; povezivanju geometrijskih i atributnih podataka, pretraivanju i nainima analize podataka; kartografskim projekcijama i datumima, skeniranju, digitalizaciji i vektorizaciji te geokodiranju karata; radu s GPS-om; oblikovanju karata, izvjetaja i ispisa te praktinoj primjeni GIS-a. Cilj modula Nakon odsluanog modula i poloenog ispita studenti e imati znanja o: vrstama i karakteristikama raunalne tehnike i programske podrke neophodne za GIS; nainima uspostave GIS-a; radom s grafikim i atributnim bazama podataka; koritenju globalnih pozicijskih sustava (GPS) za odravanje grafikih baza podataka; uklapanju podataka i produkata daljinskih istraivanja u GIS; primjeni digitalnih modela reljefa (DMR) te analizama podataka i kreiranju novih informacija pomou GIS-a. Obvezna literatura 1. Olui, M.: Snimanje i istraivanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena. HAZU i Geosat, Zagreb, 516, 2001 2. Kuan, V.: Nove tehnike izmjere i kartografije, Hrvatske ume, Zagreb, 1994. 3. Brukner, M. i dr.: GIZIS - osnove, INA INFO, Zagreb, 1994. 4. Kerekovi, D.,: GIS u Hrvatskoj, INA - Industrija nafte d.d., Zagreb, 1997. Preporuena literatura 1. http://www.geom.unimelb.edu.au/gisweb/ 2. http://www.ccrs.nrcan.gc.ca/ccrs/learn/tutorials 3. http://www.gisdevelopment.net/tutorials
Docent Vladimir Kuan
Broj ECTS bodova
12 4 4 10
Izraene i predane vjebe (dovreni projekt)

Pismeno Usmeno
268
AG2054
GLOBALNA EKOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul Globalna ekologija daje temeljna znanja o biolokim i ekolokim sustavima. U okviru modula prikazani su temeljni ekoloki pojmovi, objanjava se razlika izmeu ekologije i zatite okolia, kratko se navodi povijesni razvoj ekologije. Prikazan je nastanak, razvoj, graa i struktura Zemlje, te promjene u prolosti. Definiraju se globalni ekoloki problemi, analizira se utjecaj ovjeka na atmosferu, poveanje koncentracije plinova staklenika, ozonska rupa, zatim utjecaj na hidrosferu i kriosferu globalna cirkulacija i bilanca voda, promjene razine mora, oneienje, eutrofikacija, povlaenje ledenjaka, itd. Detaljno se prikazuje utjecaj ovjeka na pedosferu, litosferu, te na biosferu, s posebnim naglaskom na agrosferu. Navode se organski i anorganski kemijski spojevi koji utjeu na oneienje okolia, te osnovni procesi transporta zagaivala u okoliu. Definiraju se bioindikatorski organizmi, biogeokemijski ciklusi odabranih elemenata, vremenska kemijska bomba, izotopne i nuklearne analitike metode i tehnike. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim postavkama ekologije kao znanosti koja, opisuje utjecaj ovjeka na atmosferu, hidrosferu, pedosferu i biosferu, te kompleksne odnose koji vladaju u agrosferi. Obvezna literatura 1. Glava V. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveuilina naklada, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, Puko otvoreno uilite, Zagreb 2. Prohi E, (1998): Geokemija. Targa, Zagreb. Preporuena literatura 1. Bonan, G. B., (2002): Ecological Climatology: Concepts and Applications, Cambridge University Press, Cambridge, UK, 678 p. 2. Schlesinger W. H. (1997): Biogeochemistry, an analysis of global change. Academic Press. 3. Jasobson Z.M. (2002): Atmospheric pollution: history, science, and regulation. Cambridge University Press. 4. Andrews J. E., Brimbleconibe P., Jickens T. D. Luiss P. S. (1996): An introduction to environmental chemistry. Blackwell Science, Oxford. 5. Libes S. M. (1992): An introduction to marine biogeochemistry. John Wiley & Sons, New York.
Broj ECTS bodova
30
20 10
Sudjelovanje na teoretskom dijelu nastave, izrada seminara, terenske vjebe

Pismeno Usmeno
269
AG2055
GMO U PROIZVODNJI HRANE
Koordinator modula
Opis modula Genetiki modificirani organizami (GMO), te posebno njihovo koritenje u poljoprivredi i prehrani, predstavljaju sloeno znanstveno podruje koje nadilazi interes uih strunih krugova. U okviru predloenog modula dati e se opis tehnologija i postupaka koji se koriste u svrhu unoenja ciljanih genetikih modifikacija u biljne genome, kao i ogranienja i potekoa koje se pri tome susreu. Detaljnije e se analizirati konstrukti koji se najee koriste, ali i predvieni pravci razvoja na ovom podruju kao to je proizvodnja hrane s poboljanim nutritivnim svojstvima i koritenje drugih proizvoda moderne biotehnologije u prehrambenoj industriji. Posebna panja posvetiti e se analizi toksinosti, alergenosti i nutritivnih svojstava takve hrane s jedne strane i utjecaja na okoli poljoprivrednog uzgoja genetiki modificiranih organizama. Dati e se i prikaz odgovarajue legislative kao i metoda molekularne ekologije koje se koriste u detekciji i identifikaciji GMOa. Uz praenje najnovijih dostignua obraivati e se i sve kontroverze kao i drutvena percepcija ove tehnologije. Cilj modula Podjednaka panja posvetiti e se upoznavanju najnovijih znanstvenih dostignua kao i razvoju samostalnog, kritikog i odgovornog razmiljanja o problematici GMOa. Obvezna literatura 1. Originalni znanstveni radovi, patentne prijave, toksikoloke studije i studije utjecaja na okoli kao i percepcije GMO u javnosti Preporuena literatura (ovisno o predznanju iz tehnologije rDNA) 1. Primrose et al. (2002) Principles of gene manipulation: An introductory to genetic ingineering. Blackwell Scientific Publications, Oxford 2. Sambrook et al. (2001) Molecular cloning: A laboratory manual. Cold Spring Harbor, New York
redoviti profesor Zoran Zgaga
Broj ECTS bodova
20
10
Odsluana predavanja i ocijenjen seminarski rad

Pismeno Usmeno
270
AG2056
GNOJIVA I GNOJIDBA
Koordinator modula
Opis modula Definirati gnojiva i cilj gnojidbe, svrha gnojidbe, pozitivni uinci gnojidbe (izvor biljnih hraniva za rast biljaka), negativni uinci gnojidbe ( mogua akumulacija opasnih i toksinih tvari u tlu, eutrofikacija povrinskih voda i negativan uinak na opskrbu kisikom, nepoeljno obogaivanje atmosfere amonijakom). Podjela gnojiva. Mineralna gnojiva, pojedinana i sloena. Duina: nitratna, amonijska, amonijsko nitratna, amidna, sporo djelujua duina gnojiva, fosforna gnojiva, kalijeva gnojiva, kalcijeva gnojiva, sumporna gnojiva, mikrognojiva: sadraj aktivne tvari u njima, njihovo kemijsko i fizioloko-kemijsko djelovanje u tlu. Domaa gnojiva i njihova podjela: stajski gnoj kruti i tekui, komposti, mulj otpadnih voda, zelena gnojidba, ostala gnojiva. Melioracijska gnojidba i redovna gnojidba kultura u uzgoju i primjena. Putem vjebi obraditi problematiku uzorkovanja organskih i mineralnih gnojiva te metode za fizikalne i kemijske analize gnojiva. Posjeta tvornici gnojiva Petokemija, d.o.o. Kutina. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja i vjetinu da obavlja poslove racionalne gnojidbe u voenju ishrane bilja u biljnoj proizvodnji, te stjecanje znanja za nastavak usavravanja na odgovarajuem poslije diplomskom studiju.
Izvanredni profesor Tomislav osi
Broj ECTS bodova
42 12 -6

Pisano Usmeno
Obvezna literatura red.broj Naziv 1. Tomislav osi (2001): Mineralna gnojiva, interna skripta, Zagreb. 2. Milan Mesi i sur. (2002): Procjena stanja, uzoraka i veliine pritisaka poljoprivrede na vodne resurse i more na podruju Republike Hrvatske, Studija, Agronomski fakultet, Zagreb 3. Anelko Butorac (1999): Opa agronomija, kolska knjiga ,Zagreb Preporuena literatura red.broj Naziv 1. A. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization, Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization, Basel. 2. Mirjana usti (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi, Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva RH, Zagreb. 3. Hauck R. D. (1984): Nitrogen in Crop Production, ASA, CSSA, SSSA, Madison, Wisconsin, USA. 4. Khasawneh, F.E, Sample, E.C., Kamprath, E.J, (1980): The Role of Phosphorus in Agriculture, ASA, CSSA, SSSA, Madison, Wisconsin, USA. 5. Munson R.D. (1985): Potassium in agriculture, ASA, CSSA, SSSA, Madison, Wisconsin, USA.
271
AG2057
GOSPODARENJE MELIORACIJSKIM SUSTAVIMA
Koordinator modula
Opis modula U modulu e studenti na predavanjima dobiti saznanja o gospodarenju na postojeim melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. Tako e tematske cjeline iz odvodnje obuhvatiti: Planiranje, projektiranje i izvoenje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja, pokazatelji uinkovitosti-investicije i godinji trokovi, vijek trajanja, vodno gospodarstvo i hidromelioracije u zakonskoj regulativi, sustavi odvodnje i navodnjavanja (sustavi povrinske odvodnje, podzemne odvodnje (cijevne drenae) i kombinirane odvodnje), stanje i potreba navodnjavanja, planiranje i programi gospodarenja, Funkcioniranje, kontrola i odravanje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja, biljno proizvodni elementi i reakcija usjeva na manjak vode u tlu. Na vjebama e se izraditi programi iz tematskih cjelina: Planiranje, projektiranje i izvoenje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja i reakcija usjeva na manjak vode u tlu. U seminaru e studenti pojedinano (ili manjim skupinama) obraditi vodno gospodarstvo u zakonskoj regulativi. Na terenskim vjebama e studenti vidjeti neke od postavljenih sustava odvodnje i navodnjavanja i moi e se dati kritiki osvrt. Cilj modula Studeti se upoznavaju s gospodarenjem (upravljanjem) na melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja, odnosno neeljenim posljedicama neadekvatnog gospodarenja. Obvezna literatura red.broj Naziv 1. Vidaek, . : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja, Agronomski fakultet, Zagreb,1998. 2. Tomi, F.: Navodnjavanje, Agronomski fakultet, Zagreb, 1988. Preporuena literatura 1. Nataljuk, M. F., Ahmedov, H.A., Oljgarenko, V.I.: Eksploatacija hidromeliorativnih sistema, Moskva, kolos, za studente poljoprivrede specijalizirane u podruju hidromelioracija,1983. 2. Racz, Z.: Meliorativna pedologija, II dio, Geodetski fakultet, Zagreb, 1981. 3. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga 6, Odravanje, DONH, Zagreb, 1991. 4. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II kolo, Navodnjavanje, knjiga 2, Potreba vode za natapanje, Graevinski fakultet, Rijeka i DONH, Rijeka, 1993. 5. ILRI Publication 16, Second Edition: Drainage principles and Applications, Wageningan, Netherland, 1994.
Izvanredni profesor Ivan imuni
Broj ECTS bodova
35 15
4 6

Pismeno Usmeno
272
AG2058
GOSPODARENJE U EKOLOKI OSJETLJIVIM PODRUJIMA
Koordinator modula
Opis modula Budui razvitak RH potrebito je osloniti na gospodarske grane koje se koriste obnovljivim prirodnim resursima. Osim profitabilnosti, takve gospodarske grane moraju imati u svom temelju ekoloki zadovoljavajuu djelotvornost. U pitanju su ponajprije poljoprivreda, zatim umarstvo, odgovarajua preraivaka industrija i turizam. Danas se djelotvornost navedenih grana u prvom redu promatra kroz zatitu okolia a osobito pojedinih zatienih podruja. Na alost, u RH je jo uvijek puno naglaenija komponenta iskoritenja okolia u odnosu na komponentu zatite okolia. Razliitim kategorijama prostorne zatite (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi i posebni rezervati, park ume, zatieni krajobrazi, spomenici prirode i parkovne arhitekture) zatieno je oko 10% teritorija RH. Ovom postotku treba dodati jo i povrine pod vodozatitnim podrujima, u blizini izvora pitke voda i sl.. Da li se u ovim podrujima moe baviti poljoprivredom i kojim oblicima poljoprivrede. Kada i pod kojim uvjetima? Smjernice gospodarenja na ekoloki osjetljivim podrujima ukazati e da je mogue vienamjensko koritenje prostora bez tete po pojedine korisnike, ali samo uz uvjet da se u tom koritenju potuju odredbe Zakonske legislative. Cilj modula Naini negativnog utjecaja poljoprivrede na okoli; te razlozi ugroenosti bioloke i krajobrazne raznolikosti RH. Zakonska legislativa koja se odnosi na zatitu okolia od poveanog oneienja iz poljoprivrede. Obvezna literatura 1. Pisana predavanja nositelja modula iz ovog kolegija 2. Haygarth, P.M., Jarvis, S.C. (2004). Agriculture, Hydrology and Water Quality. CABY Publisihing, str. 502. 3. Konecny, M., (2004). EU Enlargement and Agriculture: Risks and Opportunities. 4. Glava, V. (1999). Uvod u globalnu ekologiju, DUZPO i Hrvatske ume, str. 199. Zagreb. 5. ***(1998). Agriculture and related activities in protected areas. Strasbourgh, Council of Europe. Preporuena literatura 1. Schjnning, P., Elmholt, S., Christensen, B.T. (2004). Managing Soil Quality Challenges in Modern Agriculture. str. 329, CABI Publishing, 2. *** (1999). Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zatite, str. 151. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia. 3. Kutter, A., Neely, C.L. (1999). The Future of Our Land, FAO & UNEP, str. 69.
Izvanredni profesor Ivica Kisi
Broj ECTS bodova
34
6 12 8
Odsluano 60% nastave, izraen seminar i obvezne terenske vjebe

Pismeno Usmeno
273
AG2059
HIDROPONSKI UZGOJ POVRA I CVIJEA
Koordinator modula
Opis modula Tehnike sa supstratima: vrste (anorganski, organski, sintetski) i izbor supstrata prema svojstvima i kulturi. Tehnike bez supstrata (tehnika hranjivog filma, plutajui sustav, aeroponika): izbor prema kulturi, oprema. Sastav i priprema hranjive otopine, kontrola (dnevna i laboratorijska) i korektura ovisno o sastavu vode, potrebi kulture tijekom vegetacije i mikroklimi zatienog prostora. Recirkulacija otopine, oprema za fertirigaciju i recirkulaciju. Metode uzgoja ekonomski vanijih kultura ovisno o hidroponskoj tehnici i opremi za fertirigaciju. Cilj modula
8 2 6
Docent Bruno Novak
Broj ECTS bodova
14
Za odreene skupine kultura, ovisno o hidroponskoj tehnici i tipu zatienog prostora, postiu se temeljna znanja i vjetine o odabiru opreme i o voenju hidroponskog uzgoja. Obvezna literatura 1. Resh H.M. (1998). Hydroponics. Questions and Answers for Successful Growing. Woodbridge Press, Santa Barbara 2. Schwarz M. (1994). Soilless Culture Management. Springer-Verlag, Berlin 3. Boroi J. (2002). Metoda prorauna sastava hranjive otopine za hidroponski uzgoj (prijevod) Preporuena literatura 1. Enzo M., Gianquinto G., Lazzarin R., Pimpini F., Sambo P. (2001). Principi tecnicoagronomici della fertirrigazione e del fuori suolo 2. Resh H.M. (1995). Hydroponic Food Production. Woodbridge Press, Santa Barbara
Obavljene praktine vjebe u praktikumu i na pokualitu, pozitivno ocijenjeni programi vjebi i seminarski rad
Pismeno Usmeno
274
AG2060
HIDROTEHNIKA U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula 1.Znaenje hidrotehnikih disciplina za poljoprivredu (2). 2. Osnove hidrologije (6): hidroloki ciklus i vodni bilans (1), oborine (1), fizike osobine sliva (1), procesi u slivu (1), hidrometrija (1), obrada hidrolokih podataka (1). 3. Osnovi hidraulike (6): vrsta teenja (1), Bernoullijeva jednadba za razliite uvjete teenja (2), teenje u otvorenim koritima (2), strujanje kroz poroznu sredinu (1). 4. Zatita od poplavnih voda (6): regulacija vodotoka (1), osnovni elementi zatitnih nasipa (1), obodni i odteretni kanali (1), zatita od erozije (1), akumulacije i retencije (1), vienamjenski hidrotehniki objekti (1). 5. Hidrotehnike melioracije (20): 5.1. Hidromelioracijski objekti i sustavi povrinske odvodnje (10): osnovni elementi melioracijskih kanala (2), trokovi izgradnje i odravanja melioracijskih kanala (2), hidrotehniki objekti na kanalskoj i putnoj mrei (crpne stanice, sifoni, stepenice, ploasti i cijevni propusti, epovi, zatita dna i pokosa MK) (6); 5.2. Osnovni preduvjeti za izgradnju i funkcioniranje h. s. podzemne odvodnje (3); 5.3. Hidromelioracijski objekti i sustavi za navodnjavanje (5): objekti zahvata vode (2), glavni dovodni i razvodni kanali i cjevovodi (2), ustave i talonice (2); 5.4. Hidrotehnike melioracije u Zakonu o vodama (2) ukupno predavanja 40 sati. Vjebe: auditorne (8), terenske vjebe (8) ukupno 16 sati. Cilj modula S osnovnim hidrolokim pokazateljima i hidraulikim parametrima student dobiva temeljne spoznaje o kretanju vode u prirodi. Postie osnovna znanja o hidrotehnikim objektima koji su znaajni za gospodarenje vodama i poljoprivrednim zemljitem. Obvezna literatura 1. Vukovi, .: Osnove hidrotehnike, I. dio, knjiga 1, Hidrologija i hidraulika (odabrana poglavlja); Akvamarine, Zagreb, 1994. 2. Vukovi, .: Osnove hidrotehnike, I. dio, knjiga 2, Regulacija prirodnih vodotoka (odabrana poglavlja); Akvamarine, Zagreb, 1995. 3. Skupina autora: Prirunik za hidrotehnike melioracije, I. kolo, knjiga 2, 1984. i knjiga 3, 1985.; Drutvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske, Zagreb (odabrana poglavlja nastavne teme). 4. Skupina autora: Prirunik za hidrotehnike melioracije, I. kolo, knjiga 5, 1989.; DONH, Zagreb (odabrana poglavlja nastavne teme). Preporuena literatura 1. Skupina autora: Graevni godinjak '95; Vodoprivredne graevine na otvorenim vodotocima; Hrvatski savez graevinskih inenjera, Zagreb, 1995. 2. Skupina autora: Prirunik za hidrotehnike melioracije, II. kolo, knjiga 4, Sustavi i graevine za navodnjavanje; Graevinski fakultet Rijeka i HDON, 1995. (odabrana poglavlja). 3. Marui, J.: Autorizirana predavanja i separati (primjeri iz vodnog gospodarstva), Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1996.-2005., 8 separata, 164 stranice.
Redovni profesor Josip Marui
Broj ECTS bodova
40 8 4 8
Redovito pohaanje nastave i vjebi.

Pismeno Usmeno
275
AG2061
HLAENJE I RASHLADNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula Modul Hlaenje i rashladni sustavi u poljoprivredi obraditi e vanost pravilnog odabira naina rashlade kao i postrojenja za rashladu, iroke lepeze poljoprivrednih proizvoda. Specifinost hlaenja i rashladnih sustava u poljoprivredi sagleda se u kompleksnosti hlaenog materijala. Gotovo se svi poljoprivredni proizvodi uvaju na krai ili dui vremenski period hlaenjem: od povra, voa, itarica, uljarica, mlijeka, mesa, jaja, ribe i svih vrsta preraevina. Svi oni zahtjevaju poseban pristup postupcima i nainima hlaenja. Osim toga tijekom rashladnih postupaka, a esto poradi nestrunosti i neznanja javljaju se znatni gubici i oteenja poljoprivrednih proizvoda to znaajno utjee na cijenu samog proizvoda. Danas se u svijetu pa tako i u RH mogu proizvesti visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi, no bez dodatnih napora u tehnici i tehnologiji hlaenja i uvanja konani financijski efekti proizvodnje biti e manji. Stoga e modul obraditi kroz predavanja i vjebe tri temeljna dijela i to: teoriju hlaenja, rashladne sustave u poljoprivredi, tehnika sredstva i objekte za hlaenje poljoprivrednih proizvoda. Prvi dio izmeu ostalog obraditi e izmeu ostalog simbole u rashladnoj tehnici, a potom karakteristine parametre u rasladnoj tehnici. U tom dijelu takoer e se obraditi osnovni pojmovi vezani uz prijenos, voenje, prijelaz, prolaz i zraenje topline kako bi se mogao bolje sagledati cjelokupni zadatak toplinske izolacija u rashladnim komorama. U tom dijelu, a s obzirom da se radi u podruju niskih temperatura i esto visoke relativne vlanosti zraka potrebno je poznavati i osnovne osobine materijala za niske temperature. Takoer biti e obraena i uobiajena rashladna sredstva, a posebni naglasak biti e usmjeren na ekoloka rashladna sredstva. U drugom dijelu modula posebno e se obraditi a) hlaenje i odravanje poljoprivrednih proizvoda (uvjeti, naini, postrojenja, i dr.) po grupama i to: openito, voe i povre, mlijeko i mlijene preraevine, meso i mesne preraevine (perad, svinje, goveda, ribe), vino, ostala pia i napici (voni sokovi i sokovi od povra), jaja, ostali poljoprivredni proizvodi. Takoer e biti obraene i promjene na robi tijekom postupka hlaenja. b) Zamrzavanje e obuhvatiti podruje konzerviranja niskim temperaturama, naine, brzinu i vrijeme zamrzavanja, promjene termikih osobina poljoprivrednih proizvoda, utjecajne imbenike na brzinu zamrzavanja. Obraditi e se i pitanja zatite zamrznute robe, promjene na njoj, naini odmrzavanja robe, dorada zamrznute robe. Kao posebno poglavlje obraditi e se zamrzavanje voa i ostalih proizvoda od voa, zamrzavanje povra, zamrznuti proizvodi od krumpira. Trei dio modula obraivati e tehnika sredstva i objekte za hlaenje poljoprivrednih proizvoda. Poglavlje o hladnjaama obahvatiti e: podjelu, komore i tehnologije uvanja poljop. proizvoda (CA, MA, ULO, RCA, LECA, DCA, IWCA, IOS) male hladnjae montane hladnjae, prizemne i pokretne hladnjae. Poglavlje rashladna postrojenja obuhvatiti e: podjelu, kompresijska rashladna postrojenja, ciklus viestupnjevnog isparavanja i odvojenog hlaenja, punjenje rashladnih postrojenja, optimalni reim rada i regulaciju kapaciteta, te proraun kompresijskog postrojenja. U tom dijelu biti e obraena i druga rashladna postrojenja koja se rabe u hlaenju poljop. proizvoda: apsorpcijska, termoelektrina, ejektorska rashladna postrojenja, kao i rashladna zrana postrojenja. Osim dosada navedenog vanu ulogu ima i distribucija hlaenog i zamrznutog poljoprivrednog proizvoda. U tom poglavlju biti e obraena mobilna transportna sredstva vanjskog transporta, kao i hlaenje robe tijekom transportnog procesa. U dijelu Projektiranje obraditi e se postavlanje tehnolokog zadatka za izgradnju rashladnih kapaciteta, odabir hladnjae i rashladnog medija. Takoer e se obraditi i: izbor makrolokacije i mikrolokacije za izgradnju hladnjae, mehanizacija rada i postupci pri manipuliranju u hladnjai, unutarnji i vanjski transport. I na koncu tog dijela obraditi e se: odabir najpovoljnije ponude, izvedbeni projekt i izgradnja. Modulom je predvieno praenje tendencija razvoja tehnologija rashlade u poljoprivredi.
Prof. dr. sc. Stjepan Pliesti
Broj ECTS bodova
40 9 2 5

Pismeno Usmeno
276
Cilj modula Student stjee znanja u pogledu sloenosti postupaka i naina hlaenja i rashladnih sustava u poljoprivredi. Dobiva znanja za: hlaenje svih poljoprivrednih proizvoda, poznavanje rashladnih postrojenja, postavljanje tehnolokog zadatka za izgradnju objekata za hlaenje poljoprivrednih proizvoda, kao i izbor istih. Stjecanje specijalistikih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz podruja hlaenja i rashladnih sustava u poljoprivredi. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Pliesti, S.: Hlaenje i rashladni sustavi u poljoprivredi - interna skripta, AF Zagreb, 2004. Veith, H.: Grundkursus der Kaltetechnik, Meinz, 1976. Bonjakovi, F.: Nauka o toplini, I, II i III, Zagreb, 1985. Boyd, S.J. (1993): Practical Farm Buildings; New York Recknagel-Sprenger (1983.): Taschenbuch fuer Heizung und Klimatechnik; Muenchen
Preporuena literatura 1. Chau, K.V., et al. (1992.): Development of time-temperature-humidity relations for fresh fruits and vegetables. Final report for ASHRAE Research project 678 - RP 2. Cohen, A.P. (1993.): Test methods for the compatibility of desiccants with alternative refrigerants; ASHRAE Transactions Vol 99, No 1.; Atlanta, GA - USA 3. Didion, A.D. (1999.): The Application of HFCS as Refrigerants. 20 th International Congress of Refrigeration, September 1999. Sydney, Australia 4. Fraser, H.; Chaput, J. (1998.): Long-Term Storage of Carrots. FactSheet, Agdex 732/25; Ord - 98-073 Ontario 5. Hardenburg, R.E.; Watada, A.E.; Wang, C.Y. (1986.): The commercial storage of fruits, vegetables and florist and nursery stocks; USDA Agriculture Handbook No. 66. 6. Kupferman, E.(1996.): Packinghouse primer: maturity, storage and handling of Washington apples. Postharvest Information Network, Washington State University 7. Wang, I.H. (1987.): Prediction of airflow pattern in cold stores based on temperature measurements. Proceedings of Commision D, International Congress of Refrigeration, Vienna, p. 52-60. 8. Montreal and Kyoto protocols 9. Pavi, D.: Prijevoz kontejnerima; akovec, 1983 10. Brojni radovi domaih i inozemnih autora objavljenih u asopisima i zbornicima radova
277
AG2062
HRANA ZA IVOTINJE
Koordinator modula
Opis modula Uvod-upoznavanje s vanou krmiva u biljnoj i animalnoj proizvodnji, zatiti okolia i unapreenju zdravlja ljudi. Savladavnje svojstava i metoda mjerenja osobina krmiva koje odreuju njegovu hranjivu vrijednost. Energetska (kalorimetrija) vrijednost, antinutritivne tvari, fizikalno-kemijska svojstva (npr. topljivost), palatabilnost i utjecaj na koliinu i sastav animalnog proizvoda (hranidbeni pokus i analiza proizvoda). Ue se svojstva hranjive vrijednosti i udio glavnih krmiva u hrani za perad, svinje, preivae, ribe, divlja i kune ljubimce. imbenici koji odreuju hranjivost panjaka (nizinski, brdsko-planinski i mediteranski) i zelene krme, te nainima konzerviranja i njhovom dodatnom utjecaju na hranjivost silaa, sijena i dehidrirane krme. Prerada i hranjivost glavnih itarica i proteinskih krmiva i njihovih nusproizvoda te mineralnih krmiva. Izuavanje uinaka svake vrste dodataka. Na kraju e se uiti formuliranje premiksa i krmnih smjesa za sve kategorije peradi, svinja, preivaa, riba, kunih ljubimaca, konja i divljai sukladno njihovim hranidbenim potrebama i zakonskoj regulativi, zatiti okoline, eljenoj kakvoi animalnog proizvoda i dobrobiti ivotinja. Cilj modula Nauiti procijeniti hranjivost svakog krmiva za svaku vrstu i kategoriju izuavanih ivotinja. Sastavljanje obroka na farmi, planiranje biljne i stoarske proizvodnje, procjene utjecaja na okoli. Obvezna literatura 1. Jovanovi, R. Duji, D., Glamoi, D. 2001. Ishrana domaih ivotinja. Stylos, Novi Sad, SiCG, str. 719 2. Grbea, D. 2004. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. HAD, Zagreb, str.205 3. Grupa autora.2004 Prirunik o proizvodnji i upotrebi stone hrane - krme, HAD, Zagreb, str. 740 4. Pond, W.G., Church, D.C., K.K. Pond. Basic Animal Nutrition and Feeding. 5th edition, John Wiley & Sons, New York, USA, 2004. 5. McDonald, P., Edwards, R.A., Greenhalgh, JFD, Morgan, C.A. 2002. Animal Nutrition. Pearson Education Limited, Edinburg Gate, UK. str. 693. Preporuena literatura 1. Kellems, R.O. i D.C. Church. Livestock Feeds and Feeding. 5th edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, USA, 2002. 2. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed, Fuller, M.F.). CABI Publishing, Wallingford, UK, 2004. 3. Givens, D.J., Owen, E., Axford, R.F.E. i H.M. Omed. 2000. Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. CABI Publishing, Wallingford, Uk, str. 480. 4. Moughan, P.J., Verstegen, M.W.A., Visser-Reyneveld. 2000. Feed evaluation-prociples and pracitice. Wageningen Pers, Wageningen Nizozemska, str. 285. 5. Crawshaw, R. 2001. Co.Product Feeds. Animal feeds from the food and drinks industries. Nottingham University Press, Nottingham, UK, str. 285.
Broj ECTS bodova
24 10 16 6 4

Pismeno Usmeno
278
AG2063
HRANIDBA KONJA I KUNIH LJUBIMACA
Koordinator modula
Opis modula Uvod je upoznavanje s razliitostima dranja kunih ljubimaca u odnosu na domae ivotnja: dre se cijeli ivot i u pravilu hrane neovisno o cijeni hrane, a vei dio ivota su na uzdrnoj razini hranidbe. Slijedi upoznavanje s antamomskim i fiziolokim osobitostima razliitih vrsta kunih ljubimaca: psi, make, ribe, ptice, konji, inile i zamorci, hibridni tvorovi (fretka), gmazovi (zmije, kornjae, guteri, abe i vodozemci), te sitni ljubimci (mievi, takori, hrci, voluharice i dr.). Slijedi poglavlje hranidbe i ponaanja kunih ljubimaca. Naglasak e biti na hranidbi konja, pasa i maaka. Hranidba konja obuhvaa predavanja i vjebe o hranidbenim potrebama pojedinih kategorija konja sukladno njihovoj dobi i vjebanju, te svojstvima krmiva i dodataka uz prevenciju metabolikih smetnji. Hranidbene potrebe tijekom ivotnog ciklusa prema AAFCO i NRC svake skupine i kategorije ivotinja. Znaci vika (debljina) i manjka hranjivih tvari. Vrste hrane i dodataka za ljubimce. Prerada hrane i njen utjecaj na hranjivost. Fizikalna svojstva hrane. Prihvatljivost i palatabilnost hrane i velina obroka. Hranidba bolesnih ivotinja. Hrana i alergije. Zakonska regulativa i legislativa. Sastavljanje hrane (obroka, krmnih smjesa i mjeavina te hranidbenih dodataka) za kune ljubimce. Cilj modula Student e nauiti samostalno rukovati hranjivim tvarima u procjeni hranjivosti hrane za kune ljubimce i hranidbenih potreba svake grupe kunih ljubimaca to je osnova ispravnog sastavljanja hrane u kui i industriji hrane za ljubimce i spreavanje probavnih i metabolikih smetnji koje dovode do bolesti ljubimaca. Obvezna literatura 1. Martin, A. 1997. Food Pets die For, 2nd edition, New Saga Press, USA,165 str. 2. erman, V. 2002. Hranidba konja. Hrvatsko agronomsko drutvo. Zagreb. 3. Hirakawa, D.A. 2002. Feeding and Nutrition of the Dog and Cat. 451-477. In:Livestock Feeds and Feeding (eds., Kellems, R.O., Church, D.C.). Prentice Hall, Upper Saddle River, New Jersey, USA. 4. Palika, L. 1997. The consumer's guide for feeding reptiles: all about reptil food, why it's there, and how to choose the best food for your pet. Howel Book House, New York. 5. NRC-National Research Council. 2003. Nutrient Requirements of Dogs and Cats. National Academic Press, Washington, D.C., USA, 600 str.. Preporuena literatura 1. Lowrence, L. 2002. Feeding hoses 381-401. In: (eds. Kellems, R.O. i D.C. Church). Livestock Feeds and Feeding. 5th edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, USA, 2002. (Poglavlja hranidba konja, maaka i pasa) 2. Pilliner, S. 1999. Horse Nutrition and Feeding. Blackwell Science, Ltd., Uk, 232 str. 3. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed, Fuller, M.F.). CABI Publishing, Wallingford, UK, 2004.
Docent Jasna Pintar
Broj ECTS bodova
20
6 4

Pismeno Usmeno
279
AG2064
HRANIDBA PERADI I KUNIA
Koordinator modula
Opis modula Znaaj hranidbe u suvremenoj peradarskoj i kuniarskoj proizvodnji. Biodostupnost hranjiva i njihov utjecaj na zdravlje, proizvodnost i dobrobit peradi i kunia. Hranidbene potrebe peradi u uzgoju i proizvodnji mesa i jaja. Specifinosti probave i hranidbene potrebe kunia. Krmiva i sastavljanje krmnih smjesa za perad i kunie.Hranidbeno modeliranje sastava mesa i jaja peradi. Hranidba peradi u organsko-biolokoj proizvodnji. Bioloka sigurnost u hranidbi peradi i kunia. Cilj modula Osposobiti diplomirane studente za rad u svojstvu nutricioniste u peradarstvu i kuniarstvu, industriji stone hrane, savjetodavnim slubama, kontroli i prometu stonom hranom, te upis na doktorski studij. Obvezna literatura 1. Dumanovski F.(2004): Prirunik o proizvodnji i upotrebi stone hrane-krme. Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb 2. Grbea D. (2004): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb 3. Leeson . and Summers J.D. (1997): Commercial Poultry Nutrition, University ooks, Ontario, 1997. 4. Blas C. and Julian Wiseman (1998): The Nutrition of the Rabbit, CABI Publishing, Wallingford 1998 Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Jovanovi R., i sur.: Ishrana domaih ivotinja, Stylos Novi Sad, 2001. Lesson S. And Summers J.: Nutrition of the Chicken, University Books, ontario, 2001. Nemani J. I .Beri: Peradarstvo, Globus, Zagreb, 1995. Larbier M. And B.Leclerq: Nutrition and feeding of Polulty, Nottingham University press, 1994.
Broj ECTS bodova
38 2 2 12 6
Redovito praenje nastave, obaljene vjebe i seminari

Pismeno Usmeno
280
AG2065
HRANIDBA PREIVAA
Koordinator modula
Opis modula Uvod je upoznavanje s hranidbenim posebnostima preivaa kao i razlikama izmeu goveda, ovaca i koza u nainu iskoritenja hranjivih tvari i krme. Naglasak je na fermentaciji hrane i hranjivih tvari u predelucima i metabolizmu produkata fermentacije u proizvodnji mesa, mlijeka i vune. Hranidba krava, ovaca i koza obuvaa spoznaju i pravilnosti koje odreuju uzimanje hrane i hranidbene potrebe te naine njihovog izraunavanja. Hranidbeni naini spreavanja metabolikih poremeaja i zagaenja okoline te promjenama sastava mlijeka. Primijenjena hranidba je sastavljanje obroka/smjesa prema fazama proizvodnje. U hranidbi mladunaca nauiti e se hranidbene potrebe, sastav i hranjivost hrane za mladunce (kolostrum, mlijeko, mlijeni nadomjesci, elektroliti i dodaci) i njihovo praktino hranjenje. Rast preivaa kao osnova primjenjene hranidbe rasplodnog podmlatka i tova. U hranidbi ovaca i koza naglasak e biti na pai kao izvoru hranjivih tvari te nainima ispae, brsta i njihove dopune krepkom krmom. Izuiti e se detaljno hranidbene potrebe ovaca i koza za kretanje, proizvodnju vune, mlijeka, mesa i tijekom oskudice hrane i vode kao i njima svojstvene hranidbene smetnje. Cilj modula Principe i metode sastavljanja obroka na farmi za sve vrste i kategorije preivaa, proizvodnje krme, funkcionalne hrane, zatite okolia i spreavanje probavnih i metabolikih smetnji. Obvezna literatura 1. Ruminat Nutrtion-Recommended Allowancces and Feed Tables. (ed. Jarrige, R.). INRA and John Libbey Eurotext. London-Paris, str. 389. 2. Jovanovi, R. 1998. Ishrana krava. Stylos, Novi Sad, SiCG, str. 224 3. Freer, M. I H. Dove. 2002. Sheep Nutrition. CABI Publishing, Wallingford, UK, 385 4. Mio, B. I V. Pavi. 2002. Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, str. 298. 5. Chumberlain, A.T., and J.M. Wilkinson. 2002. Feeding the Dairy Cow. Chacombe Publications, Lincoln, UK, 241. Preporuena literatura 1. Kellems, R.O. i D.C. Church. Livestock Feeds and Feeding. 5th edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, USA, 2002. 2. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed, Fuller, M.F.). CABI Publishing, Wallingford, UK, 2004. 3. NRC 2001. Nutrient Requirements of Dairy Cattle. National Academic Press, Washington, D.C., USA, str. 381. 4. Davis, C.L. and J.K. Drackley 1998. The Development Nutrition and Management of the Young Calf. Iowa State University Press, Ames, Iowa, USA, str. 339. 5. Pulina, G. amd R. Bencini 2004. Dairy Sheep Nutrition. CABI Publishing, Wallingford, UK, str. 222.
Broj ECTS bodova
38 4 14 4 -

Pismeno Usmeno
281
AG2066
HRANIDBA SVINJA
Koordinator modula
Opis modula Trokovi hranidbe u cijeni kotanja kilograma proizvedene svinjetine najvea su stavka (6070%). Zbog toga je vano upoznati studente kako ostvariti visoku proizvodnju uz to nie trokove hranidbe. Studenti e dobiti spoznaje o specifinostima hranjivih tvari i njihovog iskoritenja (biodostupnosti) iz krmiva u mladih i odraslih svinja. Izuiti e se mikotoksini i antinutritivne tvari u hrani, a zatim uloga prerade na njenu kakvou i hranjivost. Upoznat e se s potrebama svinja na hranjivim tvarima u pojedinim proizvodnim fazama ivota sukladno anatomsko-fiziolokim osobitostima probavnog trakta. Izuiti e se uinci dodataka na iskoritenje hranjivih tvari, intestinalne bakterije, potporu imunosti i kakvoi svinjskog mesa. Prema NRC 1998., potrebe e se izraunati sukladno visini i sastavu prirasta, broju prasadi u leglu i proizvodnji sperme, te uvjetima proizvodnje uz ouvanje okoline i potivanje dobrobiti ivotinja. Slijedi primjenjena hranidba (sastavljanje krmnih smjesa) prasadi, svinja u tovu, rasplodnog podmladka, te krmaa i nerastova U sklopu terenske nastave posjetit e svinjogojsku farmu i TSH. Linearno programiranje krmnih smjesa za svinje bit e tema vjebi u praktikumu. Cilj modula Student stjee spoznaje o hranjivim tvarima koje e ga osposobiti za samostalno donoenje odluka u procjeni hranjivosti krmiva i potreba svinja, te sastavljanje ekonominih krmnih smjesa za svinje bez zagaenja okoline i potivanje dobrobiti svinja. Studenti su opsosobljeni za nutricionistu u proizvodnji stone hrane, farmama, u strunim dravnim slubama i stjeu temeljne spoznaje za upis doktorskog studija. Obvezna literatura 1. Uremovi Marija , Uremovi Z. (1997): Svinjogojstvo, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 2. Lewis, AJ., and L.L. Southern (Eds). 2001. Swine Nutrition, CRC Press, Boca Raton, USA, str.1009. 3. Uremovi Z. Marija Uremovi, Vesna Pavi, B.Mio, S.Muic, Z.Janjei: Stoarstvo, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2002. 4. Darko Grbea : Metode procjene i tablice kemijskkog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2004. 5. Kovin, S. (2000): Ishrana svinja, Stylos, Novi sad Preporuena literatura 1. Close, W.H. and D.J.A Cole. 2001. Nutrition of Sows and Boars, Nottingham University Press, Nottingham, UK, str. 377. 2. English, P.R., Fowler, V.R., S. Baxter, B. Smith. 1996. The Growing and Finishing Pig. Farming Press, Ipswich, Uk, str. 555. 3. Gadd, J. 2003. Pig Production Problems. Nottingham University Press, Nottingham, UK, str. 591.
Docent Jasna Pintar
Broj ECTS bodova
16 2 4 4 4
Redovito praenjepredavanja, obavljene laboratorijske i terenske vjebe, izvreni seminari

Pismeno Usmeno
282
AG2067
HRANIDBA U AKVAKULTURI
Koordinator modula
Opis modula Anatomija i fiziologija probavnog sustava riba, rakova koljaka i bodljokoaca. Hranidbene potrebe uzgajanih vrsta. Hrana kao izvor osnovnih hranjivih tvari i energije. Vrste hrane i njihova proizvodnja. Fiziko kemijske osobine industrijski proizvedene hrane i njezina postojanost na uvjete skladitenja. Odreivanje obroka i disperzija obroka. Praenje osnovnih proizvodnih pokazatelja. Rad na hranidbi u sklopu laboratorijskih akvarijskih istraivanja (maseno duinski rast i njihovi odnosi, FK, HK ). Sekcija ivotinja u cilju odreivanja visceralnog indeksa , gonadosomatskog indeksa, ukupnog randmana. Laboratorijski rad na testiranju hrane. Seminarski rad. Terenske vjebe u na pastrvskim i aranskim uzgajalitima, te na kaveznom uzgoju tuna, lubina i komare. Cilj modula Omoguiti studentima stjecanje teoretskih i praktikih znanja o vrstama riblje hrane, njezinoj strukturi, hranidbenoj i energetskoj vrijednosti. Upoznati ih s tehnolokim postupcima proizvodnje riblje hrane, prilagoene potrebama razliitih uzgojnih stadija i vrsta vodenih organizama. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvoenje hranidbe u uzgoju vodenih organizama. Obvezna literatura 1. Treer, T., Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb, pp 464. 2. Treer, T., Safner, R., Anii, I. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Hrvatski zadruni savez, Zagreb, pp 127. 3. Nutrijent Requirement of Fish. Nacional Academy Press, Washinton, D. C. 1993, pp 115 4. Andrew, J., Autin, M., Calvo, G., Campbell, P., Holm, J., Lovrinov, M., Zarkadas, I. (2004): Seabass and Seabream feed manual. Biomar, pp 72. Preporuena literatura 1. Fish Fid Technology. UNDP, FAO,Rome,1980, pp 400. 2. Halver, J. E. (1989): Fish Nutrition. J.E. Halver (second edition) Academic Press, New York, pp 454. 3. Huguenin, J. E., Colt, J. (1984): Design and operating guide for aquaculture seawater systems. Elsevier Science Publisher B.V. Amsterdampp 263. 4. Arrignon, J. (1999): Management of Freshwater Fisheries. Science Publisher, USA. PP 582.
Broj ECTS bodova
20 18 12 10

Pismeno Usmeno
283
AG2068
IHTIOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Znaenje i razvoj prouavanja riba. Evolucija riba. Morfologija, anatomija i fiziologija riba. Razmnoavanje riba. Embrionalni i postembrionalni razvoj. Ihtiogenetika. Klasifikacija riba. Biologija i ekologija riba. Patologija riba i drugih vodenih organizama. Procjena ribljeg stoka (sastav ihtiocenoze, struktura populacije, abundanca, CPUE, duinsko-maseni odnosi, kondiciono stanje, dob, smrtnost, ihtioprodukcija). Ribarsko gospodarenje. Uzorkovanje riba. Rad s akvarijima. Upotreba kljua za determinaciju riba. Sekcija riba. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Cilj modula
8 4 12 8
Broj ECTS bodova
28
Student stjee znanja o biologiji, ekologiji i taksonomiji riba, te o ihtiolokim metodama za samostalan i timski rad u ihtiologiji i ribarstvu. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Treer T., Safner R., Anii I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb Treer T. (2003): Ihtiologija II. Agronomski fakultet, Zagreb - skripta Vukovi T., Ivanovi B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BIH, Sarajevo Jardas I.(1996): Jadranska ihtiofauna. kolska knjiga, Zagreb

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Moyle P. B., Cech J. J. (2004): Fishes: an introduction to ichthyology. Prentice Hall, Upper Saddle River 2. Lagler K. F., Bardach J. E., Miller R. R., May Passino D. R. (1977): Ichthyology. John Wiley & Sons, New York 3. Stiassny M. L. J., Parenti L. R., Johnson G. D. (eds), (1996): Interrilationships of Fishes. Academic Press, San Diego 4. Ricker W. E. (ed), (1971): Methods for Assesment of Fish Production in Fresh Waters. Blackwell, Oxford 5. Sparre, P., Venema S. C. (1992): Introduction to tropical fish stock assessment. Part 1Manual. FAO, Fish Tech. Pap., 306/1, 110 pp
284
AG2069
INFO SUSTAVI U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula Info sustavi u funkciji razvitka agrokompleksa (svjetski trendovi u domeni info sustava suvremenog agrokompleksa, koncepcija i strategije razvitka info sustava u podruju agrara i organizacijski, tehniki i aplikativni aspekti info sustav u podruju poljodjelstva. Organizacija info funkcije u podruju agrokompleksa (modeli, analiza, koncepcija i evaluacija info funkcije u podruju poljodjelstva. Struktura info sustava u podruju agrokompleksa na primjerima biljne i stoarske proizvodnje. A) Sustavi obrade podataka u podruju poljodjelstva B/ Sustavi obrade informacija u podruju agrokompleksa: 1.Upravljaki informacijski sustavi, 2. Sustavi za podrku odluivanju, 3. Ekspertni sustavi., 4. Inteligentni sustavi.; C/ Infosustavi u funkciji modeliranja razvitka agrokompleksa D/ Komunikacijski sustavi: 1. Sustavi mrenih servisa., 2. Sustavi internog i eksternog komuniciranja, 3. Sustavi konferiranja, 4. Sustavi elektronike pote. Cilj modula Upoznati polaznike s modeliranjem, projektiranjem i uporabom info sustava u poljodjelstvu. Studenti su osposobljeni za rad na infosustavima u vladinim i nevladinim organizacijama.
Profesor Vitomir Grbavac
Broj ECTS bodova
15
15
Odraene vjebe
Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Grbavac V. (1991): Analiza i implementacija informatikih sustava, Sveuilini udbenik, kolska knjiga, Zagreb 2. Grbavac V., Mandui Dubravka, Marki Lucija (2004): Evaluacijski i integracijski elementi pri izgradnji info sustava u poljodjelstvu, Agronomski glasnik , br. 6. 3. Grbavac V. et all (1995): Komunikacijski sustavi na prijelazu u 21. stoljee, Informatologia, Zagreb 4. Grbavac V. et all (2003): Informacijska tehnoloka revolucija na poetku 21. stoljea, Drutvena istraivanja (1330-0288) 12 (2003), 5; 847-870 5. Grbavac V. et all (1996): Info sustavi u podruju agrokompleksa, Sjemenarstvo 3-4, Zagreb Preporuena literatura 1. Senn J.A. (1989): Analysis & Design of Information Systems, McGraw-Hill International Editions, Second Edition, Singapore. 2. Mari R. (1994): Projektiranje informacijskih sustava, DRIP, Zagreb 3. http://bib.irb.hr (popis radova koordinatora)
285
AG2070
INSTRUMENTALNE METODE KEMIJSKE ANALIZE
Koordinator modula
Opis modula Teoretske osnove spektroskopskih analitikih metoda, osnovni dijelovi optikih instrumenata predvienih za rad u ultraljubiastom, vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Metode temeljene na plamenoj atomizaciji: atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS) i atomska emisijska spektroskopija (AES). Teoretske osnove plinske (GC) i plinsko-tekuinske kromatografije (GLC), s primjenom za odjeljivanje i kvantitativno odreivanje sloenih smjesa. Laboratorijske vjebe obuhvaaju kvantitativnu analizu laboratorijskih uzoraka navedenim metodama, te izraunavanje rezultata uz procjenu njihove pouzdanosti. Cilj modula Stjecanje teorijskih i osnovnih praktinih znanja iz analize vina i destilata pomou spektroskopskih analitikih metoda, odnosno matoda plinske i plinsko-tekuinske kromatografije. Obvezna literatura 1. D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler: Osnove analitike kemije, kolska knjiga, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja) Preporuena literatura
Izvanredni profesor Marija Bujan
Broj ECTS bodova
10 20
Odsluana predavanja i zavrene laboratorijske vjebe

Pismeno Usmeno
red. broj 1. OIV (1994): Recueil des methodes internationales d` analyse des boissons spiritueuses des alcools et de la fraction aromatique des boissons, Paris 2. Zoecklein et all. (1995): Wine analysis and Production, The Chapman &Hall,, USA
286
AG2070
SAMONIKLO VOE
Koordinator modula
Opis modula Modul obrauje bioraznolikost samoniklog voa, njegovo trenutano iskoritavanje i potencijale na podruju Republike Hrvatske. Modul obuhvaa jezgriave, kotiave, lupinaste i jagodaste samonikle vone vrste.
6
DOC. DR. SC. Boris Duralija
Broj ECTS bodova
28 2 10 4 8 8
Za svaku samoniklu vonu vrstu prouavaju se: morfoloka svojstva (vegetativni i generativni organi), fizioloka svojstva (cvatnja, rast i razvitak ploda), odnos prema okolini (voda, svjetlost, temperatura i sl.), kemijski sastav ploda (antocijani, fenoli, vitamini i dr.), mogunost iskoritavanja (podloge, opraivai, preraevine i sl.). Kod nekih samoniklih vonih vrsta detaljnije e se obraditi rasprostranjenost, molekularna raznolikost, uvoenje u proizvodnju, stvaranje sortimenta, razmnoavanje, rezidba na rod, berba i ostalo. Cilj modula Detaljno upoznavanje s najvanijim samoniklim vonim vrstama koje rastu na podruju Republike Hrvatske. Mogunost boljeg iskoritavanja bioraznolikosti samoniklog voa u razliitim djelatnostima. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Domac, R. Flora Hrvatske. kolska knjiga, Zagreb, 2002. ili, . Atlas dendroflore Bosne i Hercegovine. Matica hrvatska, itluk, 2005. Forenbacher, S. Velebit i njegov biljni svijet. kolska knjiga, Zagreb, 2001. Grli, Lj. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Ex libris, Rijeka, 2005. Jemri, T. Bazga (uzgoj, uporaba i znaenje), Hrvatska Sveuilina naklada, Zagreb, 2007. Reich, L. Uncomon Fruits for Every Garden. Timber Press, Portland, 2004. Thoreau H. D.- Wild Fruits. New York, W. W. Norton and Company, 2000. Grli, Lj. 99 jestivih i otrovnih boba. Prosvjeta, Zagreb 1984. Relevantne publikacije i web stranice neophodne za izradu seminara
Redovito pohaanje nastave i vjebi uz javnu prezentaciju seminarskog rada

Pismeno Usmeno
287
AG2071
INTERAKCIJA BILJKA -PATOGEN
Koordinator modula
Opis modula Sloeni mehanizmi interakcije izmeu biljke domaina i patogena (gljiva, bakterija, virusa, viroida, fitoplazmi i dr.) danas su jedno od najvie istraivanih podruja fundamentalne biljne patologije. Predavanja u sklopu ovog modula daju prikaz razliitih biolokih asocijacija te interspecijskih odnosa, prije svega parazitizma. Temeljno se obrauju reakcije biljaka koje se odigravaju prilikom procesa prodora patogena odnosno infekcije i razvoja i kolonizacije patogena u biljci. To se ponajvie odnosi na mehanizme obrane biljaka od napada patogena ili njihovog irenja u biljnom staniju. Takoer se daje uvid u specijalizaciju i razvoj virulentnosti patogena. Detaljno se obrauju inducirane postinfekcije reakcije biljaka koje nastaju kao rezultat prepoznavanja molekula patogena ili elicitora i specifinih proteina u staninim membranama biljke, uslijed ega dolazi do tvorbe signalnih molekula koji biljci daju naloga za niz reakcija kojima se nastoji sprijeiti infekcija ili razvoj patogena u biljci. To su tvorba razliitih histolokih barijera (felogena, lignina i dr.), biosinteza fitoaleksina i o patogenezi ovisnih proteina i raznih drugih spojeva koji maju vanu ulogu u obrambenim mehanizmima. Kao posebna cjelina obrauje se horologija patogena na samoniklim biljnim vrstama i fitocenozama u prirodnim ekosustavima. U sklopu vjebi (teren, praktikum) pokazat e se primjeri takvih reakcija izmeu kultiviranih biljaka i patogena. Cilj modula Upoznaju se s obrambenim mehanizmima biljke i mogunou njihovog koritenja u suzbijanju patogena, upotrebom spojeva nalik elicitorima koji induciraju te obrambene mehanizme i imuniziraju biljke. Obvezna literatura 1. Vidhyasekaran, P., (1997): Fungal pathogenesis in plant and crops (odabrana poglavlja). Marcel Dekker 2. Verma, P.D., (1987): Molecular Genetics of Plant Microbe interaction (odabran poglavlja). Kluwe Academic Publischer. 3. Taiz, L., Zaiger, E., (2002): Plant physiology.(odabrana poglavlja). Sinauer Associates 4. Hopkins, W,G., Huner, P:A:N:;(2002) : Plant physiology (odabrana poglavlja). Wiley Preporuena literatura 1. uti, D., (1996): Anatomija i fiziologija bolesnih biljaka. Nolit. Beograd 2. Prell, .H.H., (2001): Plant-Fungal Pathogen Interaction - A Classical and Molecular View. Springer Verlag. Stuttgard 3. Brown, J.F., Ogle,H.J., (1997): Plant pathogens and Plant diseases (odabrana poglavlja). APPS. Sydney. 4. Lucas,A.J., Dickinson , C.H., (1998): Plant pathology and plant pathogens. (odabran poglavlje) Blackwell Science. 5. Strange, R.S., (2003): Introduction to Plant Pathology.(odabrana poglavlja) John Wiley & Sons
Docent Tihomir Milievi
Broj ECTS bodova
14 2 4 6 4
Odsluana predavanja, vjebe i seminar.

Pismeno Usmeno
288
AG2072
INVESTICIJE I INVESTICIJSKI PROJEKTI U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Namjena modula je upoznati studente s financijama i investiranjem agrobiznisa, te investicijama i investicijskim projektima u domaoj teoriji i praksi. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Financije i investiranje agrobiznisa, Investicije i investicijski projekti u agrobiznisu, Upravljanje sredstvima i financiranje poslovanja , te Analiza odluivanja o kapitalnim investicijama. Predavanjima e se obraditi specifinosti financiranja i investiranja poljoprivrede, osnove financiranja i donoenja odluke o investiranju malih i srednjih poduzea u agrobiznisu, te procesa planiranja, pripreme i izvedbe investicijskog projekta u agrobiznisu Studenti e vjebama, terenskom nastavom i seminarima biti obueni za samostalnu izradu razliitih vrsta investicijskih projekata u agrobiznisu, te njihovu napredniju tehnolokoekonomsku ocjenu (analitiku). Cilj modula Studenti e ovladati znanjima i tehnikama iz podruja investiranja u poljoprivredne projekte, ekonomske ocjene investicijskih programa, izrade i strune ocjene investicijskih projekata u agrobiznisu. Obvezna literatura 1. Grgi Z., Blakovi D., Oi Vesna, aki Branka (2004): Ekonomska teorija, pojam investicija i investicije u poljoprivredi, interna skripta za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi", Agronomski fakultet u Zagrebu 2. Grgi Z. (2001): Ocjena uinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer govedarske proizvodnje) interni prirunik za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi", Agronomski fakultet u Zagrebu 3. Helfert E.A., D.B.A. (1997): Tehnike financijske analize,Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb 4. Deeljin Jadranka et al. (2002): Poduzetniki menadment: izazov, rizik, zadovoljstvo, M.E.P.Consult, Zagreb 5. Cingula M. (2001): Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat : prirunik za poduzetnike i menadere, Zagreb : RRiF-plus (Ekonomska biblioteka / RRiF-plus) Preporuena literatura 1. Sikavica P., Skoko H., Tipuri D., Dali M. (1994): Poslovno odluivanje teorija i praksa donoenja odluka, Informator, Zagreb 2. Tipuri D., Grgi Z. (1998): Povratak na hrvatske otoke, Ministarstvo povratka i useljenitva Republike Hrvatske 3. Tipuri D., Grgi Z., Bilo Slavica i sur. (2001): Panonija-Razvojne mogunosti, Ministarstvo za javne radove, graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske 4. Grgi Z., Oi Vesna (2004): Osnove raunovodstva i financijska analiza poslovanja poljoprivrednog poduzea interna skripta, Agronomski fakultet u Zagrebu 5. Batarelo i sur. (1994): Upravljanje investicijama, Vodi za investitore, TEB, Zagreb
Izvanredni profesor Zoran Grgi
Broj ECTS bodova
15 9

Pismeno Usmeno
289
AG2073
ISHRANA BILJA I KVALITETA HRANE
Koordinator modula
Opis modula Pravilnom ishranom mogue je proizvesti kvalitetne, zdravstveno ispravne, nutritivno vrijedne i estetski lijepe plodove koji vie privlae potroae, a proizvoai su zadovoljniji veom otkupnom cijenom. Moderna poljoprivredna proizvodnja sve vie vanosti pridaje kvaliteti, a ne koliini proizvoda. To je dakako posljedica i novijeg promiljanja i bolje edukacije potroaa, da se pravilnom ishranom mogu sprijeiti mnoge bolesti. Modul ima zadatak povezati trenutne spoznaje iz ishrane bilja koristei najnovija istraivanja (magistarski i doktorski radovi kojima je nositelj modula bio mentor), ali dakako i multidisciplinarnost istraivanja. Znaajna uloga biogenih elemenata manifestira se s jedne strane optimumom nekih nutrijenata (minerali, vitamini, eeri, proteini), a s druge strane akumuliranjem toksinih tvari poput nitrata, oksalata i tekih metala. Nakon odsluanog modula studenti e dobiti uvid u vana saznanja kako se pravilnim odabirom tla, gnojiva i kultura postiu maksimalni efekti obzirom na kvalitetu hrane. Cilj modula Samostalno obavljanje svih zadataka koji pretpostavljaju dobro poznavanje ishrane bilja i njezine povezanosti sa kvalitetom hrane. Objektivno prosuivanje na terenu, te u svim relevantnim institucijama, koje se bave kvalitetom poljoprivrednih proizvoda..(nutritivna vrijednost, zdravstvena ispravnost, toksine tvari.,). Obvezna literatura 1. Mirjana usti (1996): djelovanje gnojidbe duikom na aminokiselinski sastav glavatog radia, Disertacija, Zagreb. 2. Kristina Ugrinovi (2004): Utjecaj doza i oblika N-gnojiva na odnos nitrata i oksalata u cikli (Beta vulgaris var. conditiva Alef.), Disertacija, Zagreb. 3. D. Gluhi (2004): Utjecaj gnojidbe duikom, fosforom i kalijem na profila polifenola kod cv. Cabernet Sauvignon (Vitis vinifera L.), Magistarski rad, Zagreb. 4. R. Lei, J. Boroi, I. Buturac, Mirjana Herak usti, M. Poljak, D. Romi (2004): Povrarstvo, Ishrana povra i gnojidba, Zrinski, akovec. 5. Mirjana usti (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi, Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva RH, Zagreb. Preporuena literatura 1. L.oga. Mirjana Herak usti, M.Petek. T.osi, M.Poljak, V.Jurki, I Pavlovi, T.Horvat (2005) Kontrola plodnsti tla Vrana d.o.o s preporukama za gnojidbu povra, Studija, Zagreb. 2. A. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization, Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization, Basel. 3. A. Fardossi, A. Baumgarten, K. Bauer (2003): Richlinien fr die Sachgerechte Dgung im Weinbau, Wien. 4. W. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants, Gustav Fisher Verlag Jena, Stuttgart. 5. H. Marschner (1998): Mineral Nutrition of Higher Plants, Institute of Plant Nutrition, University of Hohenheim, Germany.
Izvanredni profesor Mirjana Herak usti
Broj ECTS bodova
36 -8 -4 12

Pisano Usmeno
290
AG2074
ISHRANA BILJA U ZATIENIM PROSTORIMA
Koordinator modula
Opis modula Specifinosti uzgoja biljaka u zatvorenim prostorima (staklenicima i plastenicima) u odnosu na konvencionalni nain uzgoja.; prednosti, nedostaci i odabir kultura; vrste, podjela i priprema supstrata za razliite namjene, fizikalno kemijska svojstva supstrata, vrste gnojiva i naini aplikacije, priprema hranivih otopina, hidroponski uzgoj, fertiirigacija te ostali agro i hidrotehniki zahvati teme su sa kojima e se upoznati studenti kroz predavanja. U praktinom dijelu nastave, na laboratorijskim vjebama studenti e se upoznati sa dijagnostikim metodama koje se koriste kao podloga za gnojidbu. Referentnim kemijskim metodama analizirati e se supstrati, biljni materijal, hranive otopine i voda za navodnjavanje. Dobiveni rezultati obraditi e se i usporediti sa graninim vrijednostima, te na temelju zahtjeva pojedinih kultura izraditi smjernice za gnojidbu. Terenska nastava obuhvatiti e obilazak staklenika na podruju zagrebake upanije gdje e se studenti upoznati sa uzgojem povra i cvijea u razliitim medijima (tlu, supstratima i hidroponima). Cilj modula Stjecanje znanja za nastavak studiranja na doktorskom studiju. Voenje ishrane u zatvorenim prostorima temeljeno na dijagnostikim metodama i zahtjevima kultura. Mogunost upravljanja sustavom navodnjavanja i aplikacije gnojiva (priprema hranivih otopina). Obvezna literatura 1. Bergman, W.:Nutritional Disorders of Plants. Gustav Fisher, Jena. 1992. 2. Lei, R., Boroi, J., Buturac, I., Herak-usti, M.; Poljak, M.: Povrarstvo. Zrinski, Zagreb 2004. 3. Enzo, M., Gianquinto, G., Lazzarin, R., Pimpini, F., Sambo.: Principi tecnico-agronomici della fertirrigazione e del fuori suolo. Padova 2001. 4. Kastori, R.:Uloga elemenata u ishrani bilja. Novi Sad.1983. Preporuena literatura 1. Leoni, S. : Colture senza suolo in ambiente mediterraneo. Bologna, 2003. 2. Stanhill, G., Zvi Enoch, H.: Greenhouse ecosystems. Amsterdam, Elsevier, 1999. 3. oga, L; Pavlovi, I.: Problematika uzorkovanja tla i biljnog materijala, interna skripta, Zagreb, 2003. 4. Magistarski i diplomski radovi.
Docent Lepomir oga
Broj ECTS bodova
30 20 2 8
Prisustvovanje na vjebama, terenskoj nastavi i izrada seminara,

Pismeno Usmeno
291
AG2075
ISTRAIVANJE TRITA
Koordinator modula
Opis modula U sklopu ovog modula studenti e se upoznati s osnovama istraivanja trita i istraivanja miljenja, te pripremiti za samostalno provoenje jednostavnih terenskih istraivanja. Teoretski e se obraditi slijedei programski dijelovi: uloga informacija u marketingu, izvori i mjerenje informacija, metode i instrumenti istraivanja (ispitivanje, tracking-forschung, promatranje i testiranje), vrednovanje prikupljenih podataka, primjena istraivanja trita te novi informacijski i telekomunikacijski mediji kao izvori informacija. Na izabranom primjeru iz agrobiznisa studenti e se upoznati sa primjenom metoda ispitivanja trita. U okviru seminarskog rada studenti e s provesti jednostavno prikupljanje i vrednovanje podataka s trita. Cilj modula Stjecanje osnovnih teoretskih znanja i praktinih iskustava u prikupljanju informacija potrebnih za poslovno odluivanja u agrobiznisu. Obvezna literatura 1. Marui M., Vraneevi T. (2001): Istraivanje trita, Adeco, Zagreb 2. Kolega A., Boi M. (2001): Hrvatsko poljodjelsko trite, Trnitvo, Zagreb 3. Prilog uz vjebe - Interni materijali (skripta) Preporuena literatura 1. Churchill Gilbert A. Jr. (1995): Marketing Research; Methodoligical Foundations; 6. Edition, The Dryden Press 2. Berekoven L., Eckert W., Ellenrieder P. (1996): Marktforschung, Methodische Grundlagen und praktische Anwendung, 7. Auflage, Gabler 3. McCarthy E. J., Perreault Jr., W. D. (1990): Basic marketing, Irwin, 10 edition
Docent Damir Kovai
Broj ECTS bodova
36
8 16

Pismeno Usmeno
292
AG2076
IZABRANA POGLAVLJA PROCESNE TEHNIKE
Koordinator modula
Opis modula Znaaj procesne tehnike je u jedinstvenom kontinuiranom procesu kojem su osnovne smjernice dobivanje gotovog proizvoda i njegove tehnoloke kakvoe. U ovom modulu studenti e temeljna znanja iz podruja konzerviranja (suenje, siliranje, zamrzavanje i tretiranje kemijskim sredstvima) proiriti sa tehnoloko-tehnikim procesima industrijske prerade pojedinih poljoprivrednih proizvoda. Izabrana poglavlja init e procese u podruju dorade i prerade itarica i zrnatih mahunarki, kao i industrijskog i krmnog bilja. Pratit e se kriteriji ocjenjivanja kakvoe sa stanovita tehnolokih osobina konanog proizvoda te mogunosti daljnje prerade tih proizvoda u biogoriva. Najvei naglasak bit e razrada potrebnih strojeva i opreme u proizvodnji kroba te njegove daljnje prerade u eer i etanol; proizvodnje sirovog ulja i prerade u konzumno ulje i biodizel; proizvodnje i koritenje silae u proizvodnji bioplina. Cilj modula Studenti e nakon ovih predavanja ovladati tehniko-tehnolokim procesima konzerviranja i fazama prerade itarica i zrnatih mahunarki te industrijskih i krmnih bilja. Obvezna literatura 1. Hosney,R.C. (1994): Principles of Cereal Science and Technology, Published by the AACC, St.Paul, Minnesota, USA , 1-411 2. Watson, S.A. and P.E. Ramstad (1994): Corn Chemistry and Technology, Published by the AACC, St.Paul, Minnesota, USA , 351-495. 3. Matijaevi, Otri, B. , Turkalov, J. (1980): Tehnologija ulja i masti, Novi Sad, 1980. 4. Gaea, S. (1979): Tehnologija slada sa sirovinama za tehnologiju piva, Beograd, 1979. 5. BIOEN (2001): Projekt Biodizel "Uvoenje proizvodnje biodizelskog goriva u Republiku Hrvatsku", Zagreb Preporuena literatura 1. Mujumdar; A. (2000): Drying Technology in Agriculture and Food Sciences, Plymouth, UK 2. Hellickson, M.A. and J.N. Walker (1983): Ventilation of Agricultural Structures, ASAE, 2950, Niles Road. 3. McLean, K.A. (1989): Drying and Storage Combinable Crops, Farming Press Book, Ipswich IP1 1RJ, UK. 4. BIOEN (2001): Program koritenja energije biomase i otpada, Nove spoznaje i provedba, Zagreb.
Broj ECTS bodova
44 8 4 4

Pismeno Usmeno
293
AG2078
KAKVOA RAKIJA OD GROA I DRUGOG VOA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Definicija kakvoe rakija. Elementi sastava i kvalitativna svojstva. Propisi o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti alkoholnih pia. Zatita kakvoe i podrijetla rakija. Karakteristike prikladnih sorti ljive, kruke, jabuke, vinje i marelice u proizvodnji rakija. Gospodarska svojstva. Tehnoloka zrelost. Struktura i kemijski sastav ploda. Aromatski potencijal. Odrivost kakvoe. Kultivari vinove loze prepoznatljive arome. Karakteristini spojevi arome groa. Utjecaj ekolokih uvjeta, zdravstvenog stanja i zrelosti groa na aromatski sastav. Distribucija terpenskih spojeva unutar bobice groa. Enzimski procesi tijekom prerade plodova i tvorba hlapivih spojeva. Utjecaj predfermentacijskih tretmana i uvjeta vrenja na sastav fermentacijske arome mota, masulja i komine. Promjene sastava terpena. Hlapivi produkti spontane malolaktine fermentacije. Sastav i fizikalno kemijska svojstva hlapivih spojeva - kriterij za odjeljivanje i odabir frakcija destilata. Jednokratna i dvokratna destilacija-prednosti i nedostaci. Vakuum destilacija. Uinak deflegmacije . Laboratorijske vjebe Kemijski sastav rakija - udjel, znaaj i fizikalno-kemijska svojstva spojeva. Kemijska analiza rakija lozovae, komovice i ljivovice. Tumaenje rezultata kemijske analize i senzorne ocjene. Vjebe u praktikumu: Senzorna svojstva rakija. Tehnika i metode senzornog ocjenjivanja. Rjenik u opisnoj senzornoj analizi.Vjebe ocjenjivanja rakija lozovae, komovice i ljivovice. Cilj modula Temeljna znanja o imbenicima kakvoe rakija od groa i vonih rakija. Stjecanje vjetina za samostalna laboratorijska istraivanja u okviru predmetne teme magistarskog rada. Struno obrazovanje za sudjelovanje u procesu osiguranja kakvoe u proizvodnji rakija od groa i vonih rakija. Obvezna literatura 1. Lea A.G.H., Piggot J.R. (1995): Fermented beverage Production, Blackie Academic& Professional, UK 2. Yair Margalit (1997): Concepts in Wine Chemistry, James Crum, pH.D. ed., USA 3. OIV (1994): Recueil des methodes internationales d` analyse des boissons spiritueuses des alcools et de la fraction aromatique des boissons, Paris 4. OIV (1992) Norme de Concours Internationaux des Boissons Spiritueuses d' Origine Vitivinicole, Paris 5. Preporuena literatura 1. Jackson R. S. (1994): Wine Science: Principles and Applications, Academic Press. Inc., San Diego, California 2. Lafon R., Lafon J., Couillaud P. (1964): Le Cognac sa distillation, J.-B. Bailliere et Fils (ed), Paris 3. Ribreau-Gayon P. et all. (2000): Handbook of Enology, Volume 1, The Microbiology of wine and Vinifications, John Wiley & Sons, LTD, Chichester, England 4. Ribreau-Gayon P. et all. (2000): Handbook of Enology, Volume 2 The Chemistry of Wine Stabilization and Treatments, John Wiley & Sons, LTD, Chichester, England 5. Boulton et all. (1995) Principles and Practices of Winemaking , Chapman & Hall, USA 6. Jackson D. I. and Looney N. E. (1999): Temperate and Subtropical Fruit Production, 2nd Edition, CAB/Publishing, UK 6. Avanzato D. et all. (1991): Frutticoltura speciale, REDA, Italy
docent Pavica Tupaji znanstveno-nastavno zvanje ime prezime
Broj ECTS bodova
8 12 4 6
redovito sudjelovanje u nastavi, seminarski rad

Pismeno Usmeno
294
AG2079
KEMIJA I FIZIKA MLIJEKA
Koordinator modula
Opis modula Za stjecanje potrebnog znanja iz podruja Kemije i fizike mlijeka na diplomskom studiju, modul se sastoji iz predavanja, laboratorijskih vjebi i seminara. Predavanjima je predvieno usvajanje znanja iz podruja kemijskog sastava kravljeg, kozjeg i ovjeg mlijeka. Uvodno se obrauju: pojam kvalitete mlijeka i imbenici koji utjeu na kemijski sastav i fizikalna svojstva. Poznavanje fizikalnih svojstava mlijeka potrebno je radi razumijevanja interakcija pojedinih sastojaka mlijeka u tehnologiji mlijeka i mlijenih proizvoda. Laboratorijske vjebe ukljuuju izvoenje osnovnih kemijskih i fizikalnih analiza mlijeka. Studenti dio analiza izvode samostalno a dio instrumentalnih analiza biti e im demonstriran i prikazan. U seminarskim radovima studenti e obraditi i prezentirati teme predviene sadrajem modula. Cilj modula Samostalnost u organiziranju proizvodnje mlijeka, osposobljenost za rad u mljekarskom pogonu i laboratoriju, stjecanje znanja potrebnih za nastavak doktorskog studija. Obvezna literatura 1. Havranek, J., Rupi, V.: Mlijeko od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 2003. 11-211. 2. Havranek, L. Jasmina, Rupi, V.: Mlijeko dobivanje, uvanje, kontrola. Ministarstvo poljoprivrede i umarstva RH i Hrvatski poljoprivredni zadruni savez., Biblioteka poljoprivredni savjetnik, Zagreb, 1996. 3-66. 3. Tratnik, Lj.: Mlijeko tehnologija, biokemija i mikrobiologija. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 1998. 13-70. 4. Skupina autora: Mlijeko-medicinski i prehrambeni problemi. Izabrane teme. Hrvatska akademija medicinskih znanosti. Zagreb. 1995. 3-124. Preporuena literatura 1. Fox, P.F.: Developments in Dairy Chemistry Proteins Vol. 1, Elsevier Applied Science Publishers, London and New York. 1992. 2. Fox, P.F., McSweeney, P.L.H.: Dairy Chemistry and Biochemistry, Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York, London, Dordrecht, Boston. 1998. 3. Harding, F.: Milk quality. Aspen Publication, 1999. 4. Fox, P.F.: Advanced Dairy Chemistry, Lipids. Vol. 2, 2nd Ed., Chapman-Hall, LondonGlasgow-Weinheim-New York-Tokyo-Melbourne-Madras. 1995. 5. Fox, P.F.: Advanced Dairy Chemistry. Lactose, Water, Salts and Minor Constituents. Vol. 3, Chapman and Hall, London, 2nd Ed., 1996.
Redoviti profesor Neven Antunac
Broj ECTS bodova
34 14 12 -
Prisutnost na nastavi (80%), potpis iz laboratorijskih i terenskih vjebi.

Pismeno Usmeno
295
AG2080
KEMIJA I KONTROLA KVALITETE HRANE ZA IVOTINJE
Koordinator modula
Opis modula Uspjean rad u hranidbi ivotinja i proizvodnji hrane za ivotinje, danas je gotovo nezamisliv bez razumijevanja kemije hrane za ivotinje i poznavanja osnovnih elemenata sistema kontrole kvalitete. Program modula "Kemija i kontrola kvalitete hrane za ivotinje" omoguuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja neophodnih za uspjean rad u struci. Modul se sastoji od etiri programska dijela: - Osnove analitike kemije upoznaje studente s osnovnim elementima postupka kemijske analize. - Kemija hrane za ivotinje upoznaje studente s kemizmom i metodama analize osnovnih sastojaka hrane za ivotinje. Kroz seminare studenti e nauiti i obradu podataka kemijske analize. - Metode analize hrane za ivotinje znanja steena u prethodnim programskim dijelovima primjenjuju se u praktinom radu u laboratoriju. - Kontrola kvalitete hrane za ivotinje upoznaje studente sa sistemima kontrole kvalitete koji se primjenjuju u tvornicama i laboratorijima za analizu hrane za ivotinje. Studenti e biti upoznati i s osnovnim statistikim metodama za praenje kvalitete, kao i s vanou kontrole kvalitete u ouvanju okolia. Polaganje ispita studentima e se olakati kroz kolokvije iz laboratorijskih vjebi i izradu seminarskih zadataka. Cilj modula Razumijevanje kemizma osnovnih sastojaka hrane za ivotinje i metoda njihovog odreivanja (teoretski i praktino), te upoznavanje s procesom kontrole kvalitete omoguuje studentima daljnji uspjeni rad u struci. Obvezna literatura 1. D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitike kemije, esto izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 1999. (izabrana poglavlja) 2. S.H. Pine, Organska kemija, kolska knjiga, Zagreb, 1994. (izabrana poglavlja) 3. J.M. Chesworth, T. Stuchbury, J.R. Scaife, An introduction to agricultural biochemistry, Chapman & Hall, London, 1998. (izabrana poglavlja) 4. M. Katelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, kolska knjiga, Zagreb, 2003. (izabrana poglavlja) 5. M.L. Galyean, Laboratory procedures in animal nutrition research, http://www.asft.ttu.edu/home/mgalyean/lab_man.pdf, 22.2.2005. Preporuena literatura 1. Homen, B. M. Sikiri, Laboratorijski prirunik za metode analize stone hrane, Interna skripta Zavoda za hranidbu domaih ivotinja 2. NIST, Engineering statistics handbook, http://www.itl.nist.gov/div898/handbook/, 26. sijeanj 2005. poglavlje 6. Process or product monitoring and control 3. Grbea, D. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb, 2004. 4. Bujan, M. M. Dutour Sikiri, B. Homen, Kemija i kontrola kvalitete stone hrane, skripta za studente Agronomskog fakulteta, u pripremi
Prof. dr. sc. Marija Bujan
Broj ECTS bodova
36 12 12

Pismeno Usmeno
296
AG2081
KEMIJA MOTA I VINA
Koordinator modula
Opis modula Sluanjem ovog modula studentima e biti dostupna suvremena znanja o kemijskom sastavu groa, mota i vina, kemijskim procesima i svojstvima pojedinanih grupa spojeva zastupljenih u motu i vinu. Detaljnom analizom pojedinanih grupa i unutar grupa spojeva pokuat e se to jasnije objasniti njihov utjecaj na kakvou vina. Cilj modula Teoretsko i praktino obrazovanje na podruju kemije mota i vina koje treba omoguiti samostalnu primjenu steenih suvremenih znanja. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Y. Margalit Wine chemistry, The wine appreciation guild ltd, 1997 G. Wurdig, R. Woller Chemie des weines, Ulmer, 1989 V. Radovanovi: Tehnologija vina, IRO Graevinska knjiga, Beograd, 1986 M. Zorii: Podrumarstvo, Nakladni Zavod Globus, Zagreb, 1996
docent Ana Jeromel
Broj ECTS bodova
40 20
Kolokvij
Pismeno Usmeno
1. R. Boulton et al. Principles and practices of winemaking, Chapman n & Hall, 1995 2. B. W. Zoecklein et al. Wine analysis and production, Chapman n & Hall, 1995
297
AG2082
KEMIJA TLA
Koordinator modula
Opis modula Ovim modulom ui se o kemijskom sastavu i znaajkama pedosfere, o tlu kao prirodnom tijelu i promjenjivo produktivnom stanitu za rast i razvoj biljaka. Konkretno, to je primjena kemijskih naela na istraivanje tla kao prirodnog tijela i biljno-proizvodnog ili neproizvodnog prostora. Nastava se izvodi predavanjem (15 sati), te terenskim i laboratorijskim vjebama (1+10 sati). Predavanja ukljuuju definiciju i funkciju tla, pedosfere i zemljita u biljno-proizvodnom i neproizvodnom okoliu, sastav i kvalitetu mineralne i organske tvari, glavne elemente u tlu, vanost zraka u tlu i oksidacijsko redukcijske procese, sorpciju tvari u tlu i pufere, otopinu tla, te vanost i funkciju organizama za transformaciju mineralne i organske tvari. Na terenskim vjebama studenti se upoznaju s uzimanjem uzoraka tla iz pedolokih jama i prosjenih uzoraka tla, uvaavajui prostornu zastupljenost tla.Laboratorijske vjebe obrauju problematiku sastava i kvalitete mineralne i organske tvari tla klasinim i instrumentalnim analitikim metodama. Cilj modula Znanje iz modula je temelj tumaenja geneze i evolucije tala, te dinamike prirodnih i/ili ovjekom induciranih kemijskih procesa u tlu i u sustavu geoloko-litoloki supstrat-tlo-biljkaatmosfera.
Redoviti profesor Aleksandra Bensa
Broj ECTS bodova
17 12 1
Obavezna predavanja, terenske, laboratorijske vjebe

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Vidaek, . ( 2004 ): Kemija tla interna skripta, Zavod za pedologiju Agronomski fakultet, Zagreb 2. Duchaufour P. (1998): Handbook of Pedology, prijevod s francuskog na engleski, samo odabrana poglavlja, A.A. Balkema Publishers, Brookfield, USA 3. kori, A. (1991): Prirunik za pedoloka istraivanja, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 4. Method of Soil Analysis (1982): Part 2 Chemical and Microbiological Properties, Second Edition, Edited by A.L. Page, R.H. Miller and D.R. Keeney, ASA, SSSA, Madison, Wiskonsin, USA odabrana poglavlja Preporuena literatura 1. Bohn, H.L. McNeal, B.L., OConnor, G.A. (1985): Soil Chemistry, Second Edition, John Willey and Sons, New Yourk 2. Kim H. Tan (1998): Principles of Soil Chemistry, Third Edition, Revised and Expanded, odabrana poglavlja, Copyright 1998 by Marcel Dekker. Inc. All Rights Reserved 3 Soil Sampling and Methods of Analysis (1993): Edited by Martin R. Carter, Canadian SSS, USA 4 Nyle C. Brady, Ray R. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils, 13th edition, Prentice Hall, New Jersey
298
AG2083
KONTINENTALNO VOARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul obrauje sustave odrive proizvodnje kontinentalnih vonih vrsta - integriranu proizvodnja voa i organsku proizvodnju voa, bioloke i ekoloke pretpostavke takvih proizvodnji, tehnoloke specifinosti, te potencijal proizvodnog prostora Republike Hrvatske za suvremenu proizvodnju voa. Modul obuhvaa jezgriave, kotiave, lupinaste i jagodaste vonevrste. Za svaku vonu vrstu prouavaju se: - Fiziologija voaka i ekoloki utjecaji (Cvatnja, rast i razvitak ploda; odnos prema vodi, svjetlosti i temperaturi). - Sustavi uzgoja (podizanje vonjaka; mineralna ishrana; uzgojni oblici; fizioloke osnove reza, regulacija rasta i rodnosti; endogeni hormoni i regulatori rasta). - Osobine perspektivnih i gospodarski vanih podloga i sorata. - Specifinosti tehnologija proizvodnje voa za razliite namjene.
izv. prof. dr. sc. Zlatko melik
Broj ECTS bodova
28 2 6 12 8 4
Pismeno Usmeno
Cilj modula Detaljno upoznavanje s gospodarski vanim vonim vrstama koje se uzgajaju u kontinentalnom podruju Republike Hrvatske. Upoznavanje s fiziolokim procesima interne regulacije i tehnolokim postupcima koji omoguuju odravanje prikladne ravnotee izmeu rasta i rodnosti, s ciljem ostvarivanja visokih i stabilnih priroda plodova visoke kakvoe. Obvezna literatura 1. Jackson, D., Looney, N.E. (eds.) 1999. Temperate and Subtropical Fruit Production. CABI Publishing. ISBN 0-85199-271-4 2. Faust, M. 1989. Physiology of Temperate Zone Fruit Trees. John Wiley & Sons. New York 3. Ferree, D.C., Warrington, I.J (eds.) 2003. Apples: Botany, Production and Uses. CABI Publishing. ISBN 0-85199-592-6 4. Webster, A.D., Looney, N.E. (eds.) 1996. Cherries: Crop Physiology, Production and Uses. CABI Publishing. ISBN 0-85198-936-5 5. Gliha, R. 1997. Sorte kruaka u suvremenoj proizvodnji. Fragaria Zagreb. ISBN 95397191-0-0 Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. http://tfpg.cas.psu.edu/introduction/pdf.htm Frutticoltura speciale. REDA Roma. 1991. Westwood, M.N. 1978. Temperate-zone Pomology. W.H. Freeman (ed.) Mii, P. 1996. ljiva. Partenon Beograd. ISBN 86-7157-159-9. Friedrich, G., Neumann, D., Vogl. M. (eds.) 1986. Physiologie der Obstgeholze. AkademieVerlag. Berlin
299
AG2084
KONZERVACIJSKA GENETIKA
Koordinator modula
Opis modula Modul konzervacijska genetika predloen je kao odgovor na sve vee potrebe i zahtjeve javnosti za ouvanjem bioraznolikosti populacija ivotinja biljaka te injenice da na Sveuilinoj razini na podruju konzervacijske genetike u Hrvatskoj do sada nije bilo srodnih predmeta (modula). Modul obuhvaa osnove konzervacijske genetike (osnovni pojmovi, razlozi konzervacije, genetika idealne populacije, struktura populacije). Specifinost modula biti e naglasak na procjeni genetskih parametara koji se odnose na molekularne markere, ali i fenotipska svojstava te parametrima procijeniti iz pedigre podataka. U modulu e biti obraena i napredna poglavlja kao to su inbriding depresija, adaptabilna varijabilnost, forenzika genetika, strategije konzervacije. Pored teoretskih predavanja i klasinih vjebi (papir, olovka i kalkulator) studenti e analizirati podataka pomou raunala (Genepop, Genetix, Geneclass2, SAS Institute, Endog, Pedig, NTSys, FSTAT, PowerMarker, Microsat, Structure), a preko seminara i "analize sluaja" biti e poticani ka razvijanju govornih i kreativnih sposobnosti te kritikog naina razmiljanja. Cilj modula Osnove i napredna poglavlja (inbriding depresija, adaptabilna varijabilnost, forenzika genetika, itd...) konzervacijske genetike i koritenje raunarskih programa primjenjivanih u konzervacijskoj genetici. Obvezna literatura 1. Conservation genetics of animals: Curik I; Baumung R; Slkner J. U izradi. 2005-2006. 2. Introduction to Conservation Genetics: Frankham R; Ballou JD; Briscoe DA. Cambridge University Press (0521639859), 2002. 3. Interna skripta - kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vjebi "Konzervacijska genetika" uz dodatni tekst. Autori: I. urik, Z. atovi, V. ubri urik, Zagreb, 2006. 4. atovi, Z. Romn, B., Tores, A.M., Kolak, I. i Cubero, J.I. 2000. Analiza molekularne varijance (AMOVA) i testiranje homogenosti molekularne varijance (HOMOVA) na temelju RAPD biljega. Sjemenarstvo 3-4: 165-184 Preporuena literatura 1. Genetic Structure and Selection in Subdivided Populations: Rousset F. Princeton University Press, 2004. 2. Handbook of Statistical Genetics: Edited by Balding DJ, Bishop M, Cannings C.Wiley & Sons, 2001. 3. Genetics of Populations: Hedrick PW. Jones and Bartlett, Boston, MA, 2005. 4. Genetics, Demography and Viability of Fragmented Populations: Edited by Young AG, Clarke GM. Cambridge University Press, 2000. 5. Conservation Genetics in the Age of Genomics. Edited by Amato G, Ryder O, Rosenbaum H, DeSalle R Columbia Univ. Press, New York, 2005.
Doc.dr.sc. Ino urik
Broj ECTS bodova
32 12 8 8
Predavanja (60%), laboratorijske vjebe (90%), vjebe u praktikumu (90%) i seminar (100%)
Pismeno Usmeno
300
AG2085
KONZERVIRANJE VOLUMINOZNE KRME
Koordinator modula
Opis modula Modul se izvodi u 4 poglavlja: uvod u konzerviranje voluminozne krme, konzerviranje voluminozne krme suenjem, konzerviranje voluminozne krme siliranjem i metode ocjene hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. U uvodnom dijelu studenta se upuuje u gospodarsko znaenje konzerviranja krme kao sirovinske osnovice za animalnu proizvodnju, u odabir kultura prema pogodnosti za suenje/siliranje, te utjecaju pojedinih agrotehnikih zahvata i faza fitofenoloke zrelosti na kvalitetu biljnog materijala za konzerviranje. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme suenjem obrauje se tehnologija proizvodnje sijena, fizikalni i biokemijski procesi tijekom suenja krme, gubitci hranjiva suenjem, skladitenje. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme siliranjem obrauju se imbenici o kojima ovisi hranidbena vrijednost silirane voluminozne krme (vrsta kulture za siliranje, tehnoloka zrelost usjeva za siliranje, aditivi), fizikalni i kemijski procesi tijekom siliranja (aktivnost mikroorganizama, gubici hranjiva siliranjem) kao i hranidbena vrijednost silirane krme (kemijski sastav, probavljivost, konzumacija). U poglavlju metode ocjene hranidbene vrijednosti krme studentu se daje pregled najee koritenih metoda za ocjenu hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. Modul se izvodi putem predavanja, laboratorijskih vjebi, terenskih vjebi i putem seminarskog rada. Cilj modula Sluanjem modula Konzerviranje voluminozne krme student stjee osnovna znanja za razumijevanje imbenika koji utjeu na hranidbenu vrijednost konzervirane voluminozne krme. Obvezna literatura 1. iek, J. (1964.) Proizvodnja krmnog bilja. Skripta. Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Odabrana poglavlja 2. Katalini, I., D. Pejakovi, J. Bri (2000.) Spremanje sjenae. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu. 3. Hopkins, A. (2000.) Grass, its production and utilization. British Grassland Society, odabrana poglavlja Preporuena literatura 1. Holmes, W. (1989.) Grass, its Production and Utilisation, 2nd edn. Oxford, Blackwell Scientific Publications. Odabrana poglavlja 2. obi, T., Bavanski, S., Vueti, S. (1983.) Proizvodnja i korienje silae u ishrani stoke. Nolit Beograd. Odabrana poglavlja. 3. McDonald, P.; A.R. Henderson; S.J.E. Heron (1991.) The Biochemistry of Silage, 2nd edition Marlow, Chalcombe Publications. 4. Cherney, J.H., Cherney, D.J.R. (1998.) Grass for dairy Cattle. CABI Publishing. Odabrana poglavlja. 5. Matsushima, J.K. (1979.) Feeding Beef Cattle. Berlin Heidelberg New York. Odabrana poglavlja 6. Allen, D., B. Kilkenny (1980.) Planned Beef Production. Granada Publishing. Odabrana poglavlja. 7. Givens, D.I., E. Owen,, R.F.E. Axford, H.M. Omed (2000) Forage Evaluation in Ruminant Nutrition, CAB International. Odabrana poglavlja.
Doc.dr.sc. Marina Vrani
Broj ECTS bodova
19 3 5 3
Odsluana predavanja, odraene laboratorijske vjebe, terenske vjebe i seminarski rad.

Pismeno Usmeno
301
AG2086
KORISNE ASOCIJACIJE BILJAKA I MIKROORGANIZAMA
Koordinator modula
Opis modula Biljke ive u asocijacijama sa korisnim mikroorganizmima i u prirodnim i u antropogenim ekolokim sustavima. U uvjetima suvremenog razvoja poljoprivrede, ovakve asocijacije dobivaju sve vei znaaj. Osnovni sadraj modula obuhvaa fundamentaln i primijenjena istraivanja vezana uz bioloku fiksaciju atmosferskog duika i mikorizne asocijacije. Obziorm da je za poljoprivrednu proizvodnju najznaajnija simbiozna fiksacija duika najvei dio predavanja odnosi se na ovu problematiku. Glavni programski dijelovi modula su uvod u bioloku fiksaciju duika, simbiozna fiksacija duika (lanovi simbioze, nodulacija, biokemija BNF, cjepiva i nokulacija), asocijativna i asimbiozna fiksacioja duika te mikorizne simbioze. Navedeni glavni programski dijelovi ukljuuju: mjesto bioloke fiksacije duika u kruenju duika, znaaj simbiozne fiksacije duika za poljoprivrednu proizvodnju, tipovi simbioznih asocijacija, izolacija i identifikacija kvrinih bakterija, taksonomija kvrinih bakterija, rasprostranjenost leguminoza i njihov ekonomski znaaj, stupnjevi infekcije i razvoj kvrica, struktura i funkcija nitrogenaze i hidrogenaze, znaaj inokulacije leguminoza, Metode za procjenu uinkovitosti simbioznih asocijacija, znaaj i glavna obiljeja asocijative fie, arbutiodne, monotropoidne i erikoidne mikorize. Cilj modula Asocijacije biljaka sa korisnim mikroorganizmima imaju vrlo zanaajnu ulogu u odrivoj poljoprivredi koja tei smanjenoj primjeni agrokemikalija i to veem iskoritavanju prirodnih procesa. Osnovni cilj je upoznavanje studenata sa organizmima i procesima koji su ukljueni u ove asocijacije. Obvezna literatura red.broj Naziv 1. Spaink, H.S., Kondorsi, A., Hooykaas, P.J.J.: The Rhizobiaceae- molecular biology of model plant-associated bacteria. 2. Legocki, A., Bothe, H., Puhler, A.:Biological Fixation of Nitrogen for Ecology and Sustainable Agriculture. Springer-verlag Berlin Heilderberg 1997. Preporuena literatura red.broj Naziv 1. Leigh, G.J.: Nitrogen fixation at the Millennium. Elsevier, 2002. 2. Martinez, E., Hernandez, G.: Highlights of Nitrogen Fixation Research. Kluwer Academic Publishers, 1999. 3. Triplett, E.W.: Prokaryotic Nitrogen Fixation A Model system for the Analysis of a Biological Process.Horizon Scientific Press, 2000.
Izvanredni profesor Sanja Sikora
Broj ECTS bodova
42 8 8 2
Redovito pohaanje nastave (predavanja, vjebe), seminarski rad

Pismeno Usmeno
302
AG2087
KORITENJE I ZATITA VODA
Koordinator modula
Opis modula U ovom modulu studenti se upoznaju s problemima sloenog i dinaminog odnosa vode i poljoprivrede. U kontekstu koritenja vode u poljoprivredi, s gledita oneienja okolia voda se pojavljuje i kao uzronik i kao rtva. Modul je strukturiran tako da se studenti najprije upoznaju s osnovama mehanike fluida i hidrologije kao temeljnim znanostima za razumijevanje otjecanja vode. Nakon toga se upoznaju s hidrologijom podzemnih i povrinskih voda. Posebnu tematsku cjelinu ini geokemija vode u kojoj se studentima tumae osnovni kemijski procesi i odnosi vode i vrste faze. U zasebnom programskom dijelu modula tumae se specifini naini koritenja vode u poljoprivredi: navodnjavanje u uzgoju bilja, ribnjaarstvu i dr. U programskom dijelu Kvaliteta vode ta se tema razmatra prvo kao globalni problem, a zatim specifino s obzirom na posebne namjene i koritenje u poljoprivredi, ukljuujui i zakonodavstvo. U dijelu Izvori oneienje i zatita vode tumae se potencijalni izvori oneienja, te mjere zatite s posebnim naglaskom na poljoprivredu. Ukazuje se na postupke i uzgojne mjere u poljoprivrednoj proizvodnji koji vode zatiti povrinskih i podzemnih voda. Cilj modula Ciljevi modula je prenijeti studenti nova znanja o kompleksnim odnosima izmeu vode i poljoprivrede s posebnim naglaskom na zatitu okolia. Obvezna literatura 1. Romi D. (2003): Zatita voda. Interna skripta, Zavod za melioracije Agronomskog fakulteta. 2. ugaj R. (2000): Hidrologija. Udbenik Sveuilita u Zgrebu i Rudarsko geoloko - naftni fakultet. 3. Tedeschi S (1997): Zatita voda. Udbenik Sveuilita u Zgrebu i Hrvatsko drutvo graevinskih ininjera. Preporuena literatura 1. Drever J.I.(2002): The Geochemistry of Natural Waters, Surface and Groundwater Environments. Third Edition. Prentica Haall, Upper Saddle River. 2. Boulding J.R., Ginn J.S.(2003): Soil, Vadose Zone and Groundwater Contamination, Assessment, Prevention and Remediation. Lewis Publishers, Washington, D.C.
Izvanredni Profesor Davor Romi
Broj ECTS bodova
34 8 10 4 4
Pohaanje predavanja i vjebi prema statutu fakulteta te izrada seminara.

Pismeno Usmeno
303
AG2088
KORJENASTO-GOMOLJASTE KULTURE
Koordinator modula
Opis modula Modul korjenasto-gomoljaste kulture obuhvaa dvije skupine kultura: korjenjae (eerna repa, cikorija, batat - slatki krumpir, cassava) i gomoljae (krumpir, taro, yam). U sklopu modula studentima se kroz predavanja, vjebe u praktikumu i terenske vjebe daju specijalistika, teoretska i praktina znanja o cilju proizvodnje ovih kultura, regionalnoj vanosti proizvodnje i okolinim problemima proizvodnje. Razmatra se utjecaj okolinih biotskih i abiotskih imbenika na rast i razvoj usjeva, formiranje prinosa i eljenu kvalitetu. Modul omoguuje studentima razumijevanje primijenjenih agrotehnikih mjera i management usjeva. Cilj modula
10 10 4
Broj ECTS bodova
36
Cilj modula je studentima dati pregled razliitih vrsta korjenjaa i gomoljaa, razraditi bioloke, fizioloke i tehnoloke imbenike formiranja prinosa ovih kultura. Studenti trebaju moi razviti i prihvatiti proizvodne tehnike koje ih osposobljavaju za proizvodnju ovih kultura, kao i za znanstveno-istraivaki rad. Obvezna literatura 1. Skupina autora (1992). eerna repa - monografija (ur. Petar Spasi), Jugoeer, Beograd 2. Stanaev S. (1979). eerna repa bioloke i fitotehnike osnove proizvodnje. Nolit, Beograd 3. Skupina autora (1986). Posebno ratarstvo 1 i 2, Nauna knjiga, Beograd 4. Buturac I., Bolf M. (2000). Proizvodnja krumpira, Hrvatski zadruni savez, Zagreb 5. Lei, Ruica i suradnici (2004). Povrarstvo, Drugo dopunjeno izdanje, Zrinski, akovec Preporuena literatura 1. Cook, D. A., Scott, R. K. (1993). The Sugar Beet Crop, Chapman & Hall, London 2. Diepenbrock, W., Fischbeck, G., Heyland, K.-U., Knauer, N. (1999). Spezieller Pflanzenbau. (3. Auflage). Ulmer, Stuttgart 3. Harris P. M. (1992). The Potato Crop. Chapman & Hall, London 4. Paul H. Li (1985). Potato physiology, Academic Press, Orlando 5. Kus M. (1987). Krompir, ZP Kmeki glas, Ljubljana
Redovito pohaanje predavanja, obavljene vjebe, uspjeno izraen seminarski rad

Pismeno Usmeno
304
AG2089
KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE STUDIO I
Koordinator modula
Opis modula Konceptualni pristup izradi projekta. Krajobrazna osnova kao sinergijski produkt socijalnih potreba i prostornih uvjeta.
6
Broj ECTS bodova
Programski analitiki - sintezni dio radnog procesa. Primjena metode u izradi dva prohtjevna, sloena projekta u urbanom prostoru (Trg i Gradski park). Odabir zadataka - rjeavanje problemima iz stvarnosti. Cilj modula Razviti oblikovno-planerske sposobnosti studenta na vioj razini, na veim i vie kompleksnijim zadacima. Tematski obuhvaaju podruja iz gradskog krajobraza.
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu Seminar/studio Terenske vjebe
18
38 4
Obvezna literatura 1. Spens, M. (2003): Modern Landscape. London 2. Baljon, L. (1995): Designing Parks Amsterdam Preporuena literatura 1. International Landscape Design. New York. 1991 2. Parks Green urban space in European cities, Edition Topos, Mnchen 3. Contemporary Landscapes in the World. Tokyo 1990
Pismeno Usmeno
305
AG2090
KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE STUDIO II
Koordinator modula
Opis modula Glavni naglasak je na teoretskim vidicima oblikovanja. Pojam jedinstva oblika i funkcije. Mogunost dosljedne primjene jedinstvene forme u odreenom rjeenju, ogranienja zbog funkcionalnosti, obima zadatka ili prostornog konteksta. Nova nastojanja u oblikovanju i njihovo ignoriranje drutvene predodreenosti gradskog krajobraza. Meuodnos krajobrazno oblikovanje, Land Art i srodni trendovi. Konceptualizacija zelenog sustava veeg grada usporedno na mediteranskom i kontinentalnom podruju s istodobnom razradom glavnih krajobraznih sastojina. Cilj modula
38 2
Broj ECTS bodova
20
Glavni cilj je osposobljavanje za alternativno razvijanje rjeenja na osnovi sloenost jednostavnost uz istodobno istraivanje na relaciji adekvatnost oblika i sadraja. Usporedno razvijanje sposobnosti za prezentaciju rjeenja u raznim grafikim tehnikama. Obvezna literatura 1. Spens, M. (2003): Modern Landscape. London 2. Land and Environmental Art. London Preporuena literatura 1. International Landscape Design. New York. 1991 2. Contemporary Landscapes in the World. Tokyo 1990
Pismeno Usmeno
306
AG2091
KRAJOBRAZNO PLANIRANJE - STUDIO
Koordinator modula
Opis modula Modul sastoji se od dva dijela: predavanja i seminarski rad studio. U predavanjima se upoznaje s razvojem planerskih metoda i povijesti krajobraznog planiranja, pregledom sadanjeg krajobraznog planiranja u Evropi i svijetu, meunarodnim konvencijama s podruja ureivanja krajobraza, zakonskim okvirima krajobraznog (i prostornog) planiranja. U studiju radi se na pripremi krajobraznog (opinskog/upanijskog prostornog) plana. Svake godine uzima se nova opina, pripremi se baza podataka, slijedi obilazak terena, izrade se modeli privlanosti i ranjivosti, strukturna analiza. Studenti se podjele u grupe po 3 5. Svaka grupa radi na vlastitom konceptu ureivanja prostora. Studio zavrava izradom krajobraznog (prostornog) plana. Plan grupa izlae i brani pred komisijom (dva do tri nastavnika). Rad u studiju i obrana su osnova za ocjenu. Cilj modula Student usvaja vjetine i sposobnosti izrade krajobraznog (prostornog) plana Vlada koncipiranjem razvojnih scenarija, transformacijom razvojnog programa u prostorne kategorije i analizom prostora u pogledu mogunosti realizacije razvojnog programa uz ukljuivanje zatitnih mjera.
prof.dr.sc. Janez Marui
Broj ECTS bodova
18
34 8
Izraen seminar
Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. McHarg I. (1969): Design with Nature, 2. Steiner, F. (1999): The Living Landscape, An Ecological approach to Landscape Planning, McGraw-Hill 3. Marui, I. (2004): Krajinsko planiranje, Biotehnika fakulteta, Ljubljana Preporuena literatura 1. Riedel W., Lange H. (2002): Landschaftsplanung, Spektrum Akademischer Verlag 2. Marui, J., Ogrin, D., Jani, M. (1998): Methodological bases, (Regional distribution of landscape types in Slovenia). Ljubljana: Ministry of Environment and Physical Planning, National Office for Physical Planning, 3. Turner T. (1987): Landscape Planning, Hutchinson, London 4. Lyle, J.T. (1985): Design for Human Ecosystems,Van Nostran Reinhold, New York
307
AG2092
KRMNE KULTURE
Koordinator modula
Opis modula U uvodu modula Krmne kulture studenti se upoznaju o znaenju krmnih kultura, povrinama, plodoredu, karakteristikama, interakciji u stoarstvu, odnosu spram poljoprivredne i glavne povrine. Upoznaju znaajne aspekte mikroklime u proizvodnji krmnih kultura: svjetlo, voda, CO2 , zrak, turbulencija, temperatura, smrzavanje i promjene u protoplazmi, sua, kserofitizam i prilagodbe, te defolijacija i njen utjecaj na rast i razvoj, teorija vegetacijskog vrha. U specijalnom dijelu studenti se upoznaju sa posebnostima i karakteristikama krmnih kultura, obrokom po sezonama, vrstama i kategorijama stoke, planom proizvodnje i koritenja, nainima koritenja: zelena krma, silaa, sijeno, sjenaa, zrno, gubitcima u proizvodnji i koritenju, te cijenom kotanja. Kod korjenasto-gomoljastih kultura upoznaju se sa tipovima, sortama, zahtjevima prema klimi, tlu, nainima proizvodnje i koritenja, te interpolacijom i proizvodnjom sjemena. Upoznaju ozime i jare itarice, rane jare, naknadne i postrne kulture, te mahunarke za namjensku proizvodnju krme u slijedu, njihovu kakvou, prinose, interpolaciju, plodored i proizvodnju sjemena nekih kultura. Takoer upoznaju viegodinje krmne kulture, njihov znaaj, mjesto u proizvodnji i koritenju, naine konvencionalne i reducirane obrade, kombinacije sa svrhom boljeg koritenja kapaciteta, krmne smjese i monokulture za namjensko koritenje: zelena krma, silaa, sijeno, sjenaa, brano, zatim tehnologija proizvodnje sjemena, proizvodnja u slijedu s preciznim kalendarom koritenja u slijedu prema potrebama stada. Cilj modula Osposobljavanje studenata za intenzivnu, namjensku i modificiranu proizvodnju kvalitetne krme za namirenje potreba stada u razliitim agroekolokim uvjetima, interpolacijom i u slijedu, te proizvodnju sjemena za vlastite potrebe i za trite. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. iek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mikovi, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanovi, M. 1998. Lucerna. Os. otari-Pisai, K. i Kovaevi, J. 1968. Travnjaka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. otari-Pisai, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. tafa, Z. 2000. Kako postii kakvou svjeeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.
Broj ECTS bodova
26
20 6 8

Pismeno Usmeno
308
AG2093
BILJNE VRSTE U LOVITU
Koordinator modula
Opis modula U uvodu modula Biljne vrste u lovitu studenti se upoznaju o znaenju kultura za remize, povrinama, plodoredu, karakteristikama, potrebama na hrani za divlja. Upoznaju znaajne aspekte mikroklime u proizvodnji kultura za remize: svjetlo, voda, CO2, zrak, makro i mikroelementi, temperatura zraka i tla. Ukljuivanjem mahunarki (graak, grahorica, soja, bob, lupina, djeteline) u proizvodnju krme za remize mogu se ostvariti znatne utede u sve skupljoj gnojidbi mineralnim duinim gnojivima, a da se pri tome ostvare zadovoljavajui prinosi kvalitetne hrane za potrebe prehrane divljai. Uspjeni inputi duika kroz bioloku fiksaciju u praksi vode ka ekonomski opravdanoj i ekoloki prihvatljivoj proizvodnji kvalitetne hrane. Simbiozna fiksacija molekularnog duika u potpunosti udovoljava glavnim zahtjevima gospodarenja tlom kao to su: produktivnost, sigurnost, zatita prirodnih resursa, ekonominost i socijalna prihvatljivost sistema. U specijalnom dijelu studenti se upoznaju sa posebnostima i karakteristikama kultura za remize u sezoni, vrstama divljai, planom proizvodnje i koritenja, nainima koritenja: zelena krma, silaa, sijeno, sjenaa, zrno. Kod korjenasto-gomoljastih kultura upoznaju se sa tipovima, sortama, zahtjevima prema klimi, tlu, nainima proizvodnje i koritenja te interpolacijom. Upoznaju ozime i jare itarice, rane jare, naknadne i postrne kulture, te mahunarke i njihovu kakvou, prinose, interpolaciju, plodored. Takoer upoznaju viegodinje kulture, njihov znaaj, mjesto u proizvodnji i koritenju, naine konvencionalne i reducirane obrade, kombinacije sa svrhom boljeg koritenja kapaciteta krmnih smjesa: zelena krma, silaa, sijeno, sjenaa, brano, proizvodnja u slijedu s preciznim kalendarom koritenja u slijedu prema potrebama divljai. Upoznaju se i s viegodinjim drvenastim kulturama koje slue ne samo za prehranu divljai ve i kao sklonite za divlja od predatora (vuk). Cilj modula Osposobljavanje studenata za proizvodnju kvalitetne hrane za namirenje potreba divljai u razliitim agroekolokim uvjetima Republike Hrvatske. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Stjepanovi, M., tafa, Z., Bukvi, G. (2008). Trave za proizvodnju krme i sjemena Stjepanovi, M., Zimmer, R., Tucak, M., Bukvi, G., Popovi, S., tafa, Z. (2009). Lucerna Mikovi, B. 1986. Krmno bilje. Vratari, M., Sudari, A. (2000). Soja Mustapi i sur. (2004). Lovstvo
Docent Darko Uher
Broj ECTS bodova
34
4 6 16

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. 2. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA 3. Gnter Clauen (1998). Feldreviere gestalten. Hannover
309
AG2093
KRMNE KULTURE ZA PREHRANU DIVLJAI
Koordinator modula
Opis modula Modul Krmne kulture za prehranu divljai obuhvaa najznaajnije krmne kulture koje se koriste se za namirenje potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih vikova kao sijeno, silaa, sjenaa, te proizvodnja i koritenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Tijekom studija studenti e upoznati agrotehniku proizvodnje, te najznaajnije morfoloke i bioloke osobine najvanijih krmnih kultura: korjenasto gomoljaste, itarice, jednogodinje i viegodinje krmne mahunarke, krmne kupusnjae, viegodinje trave itd, a koje se koriste za prehranu razliitih vrsta divljai. Najvanija mjera za poveanje kakvoe prehrane divljai je osiguranje kvalitetne voluminozne krme tijekom cijele godine u slijedu, posebice u kritinom zimskom periodu i u rano proljee, ali krmne kulture su znaajne i kao sklonite i utoite za divlje ivotinje. Raznoliki biljni pokrov titi divlja od predatora, ekstremnih klimatskih uvjeta, a bolja prehrana moe se odraziti na veliinu populacije po jedinici povrine, kao i na ope stanje lovne, trofejne ili uzgojne divljai. Kako u RH postoji oko 1000 lovita, a veliki je i interes za lovni turizam, te rekreaciju ljudi koji ele uivati u prirodi i divljim ivotinjama izbalansiranim i paljivim uzgojem krmnih kultura moe se poboljati kakvoa prirodnog stanita divljai, ali i zatiti poljoprivredne usjeve i umske nasade od teta. Cilj modula Suvremeno gospodarenje, proizvodnja i koritenje krmnih kultura u lovitima, na rubnim podrujima uz naselja, u kontroliranom uzgoju ili prirodnim rezervatima gdje obitava divlja, poklanjajui posebnu panju osjetljivosti takvog eko-sustava uz ouvanje i poticanje raznolikosti biljne i ivotinjske populacije. Obvezna literatura 1. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA 2. iek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Sveu. u Zg. 3. DeVries, M.F., Bakker, J.P. and Van Wieren, S.E. (urednici) (1998) Grazing and Conservation Management. Kluwer A.P. 4. Mikovi, B. 1986. Krmno bilje. Nauna knjiga Bg. 5. Stjepanovi, M. 1998. Lucerna. Nova zemlja Os. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. Grass and Forage Science Journal - slubeni asopis BGS-a i EGF-a. Grupa autora: 2004. Lovstvo. HLS. Zg tafa, Z. 2000. Kako postii kakvou svjeeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.
Docent dr. sc. Dubravko Maei
Broj ECTS bodova
14
4 4 6

Pismeno Usmeno
310
AG2094
KR KAO PROSTORNI FENOMEN
Koordinator modula
Opis modula Kr predstavlja poseban okoli koji obuhvaa oko 50% povrine Republike Hrvatske. Tijekom povijesti, nalazei u njemu prirodno stanite i gospodarski ga iskoritavajui, ovjek je ostvario jak utjecaj na ovom, posebno osjetljivom podruju. U novije vrijeme, na podruju Hrvatske osobito je ugroen priobalni otoni krki prostor gdje uslijed sve jae agresivne gradnje zbog novih vidova gospodarstva (osobito turizma) dolazi do unitavanja (i zaputanja) tradicionalnih krajobraznih obiljeja tog prostora. U brdsko planinskom dijelu Hrvatske, gdje takoer dominira kr, uoljiva je sve vea potreba za njegovom zatitom. Naime, prirodni resursi ovog prostora u gospodarskom smislu su iznimno vrijedni, ali jo uvijek nedovoljno iskoriteni. Upravo stoga namee se potreba da se studente Krajobrazne arhitekture (putem predavanja, izrade seminara i terenski rad) upozna to bolje sa prirodnim znaajkama kra, te sa dosadanjim, ali i moguim buduim utjecajima ovjeka na ovaj iznimno osjetljiv prostor. Cilj modula Osnovni cilj je da studenti steknu znanje o prirodnim znaajkama (geoloke, hidroloke, geomorfoloke, pedoloke i vegetacijske) i antropogenim utjecajima (nain gospodarenja) ovog iznimno osjetljivog prostora. Obvezna literatura 1. Anii, B., PERICA, D. (2003): Structural and formal features of cultural landscape in the karst area (Landscape in transition). Acta Carstologica, Vol. 32 No. 1, pp 173 188, Ljubljana 2. Flreudenrich, A. (1965): Narod gradi na ogoljelom krasu. Savezni zavod za zatitu spomenika kulture, Bg 3. Ford, D., Wiliams, P. (1989): Karst Geomorphology and Hydrology. Chaman & Hall, London 4. Gams, I. (1992): Sistemi prilagoditve primorskega dinarskega krasa na kmetijsko rabo tal. Geografski zbornik XXXI, str.7-106, Ljubljana 5. Rogli, J. (1974): Krka terminologija naroda Jugoslavije. Kjniga III (Prilog hrvatskoj krkoj terminologiji). Kr Jugoslavije 9/1, str. 1-72, Zagreb Preporuena literatura 1. Bonacci, O. (1986): Polja u kru utjecaj rada ovjeka na promjenu hidrolokog reima. Acta Carstologica, vol. 14-15, str. 229-237, Ljubljana 2. Bonacci, O. (1987): Karst Hydrology, With Special Reference to the Dinaric Karst. Springer Verlag, Berlin 3. Gams, I. (197): Kras. Slovenska matica str. 1-359,, Ljubljana 4. Gams, I. (1978): The Polje: the Problem of its Definition. Z Geomorph. 22, str 170-181 5. Perica, D., Marjanac, T. i Mrak, I. (1999. 2001): Vrste griina i njihov nastanak na podruju Velebita. Acta Geographica Croatica, vol. 34, str. 31 58, Zagreb
Doc. dr. sc. Draen Perica
Broj ECTS bodova
20
5 5
Pohaanje veeg dijela nastave, izrada seminarskog rada i sudjelovanje u terenskim vjebama
Pismeno Usmeno
311
AG2095
KULTURNA ANTROPOLOGIJA I KRAJOBRAZ
Koordinator modula
Opis modula U modulu se studentima daju temeljna znanja iz kulture koja su vezana uz ljudsku vrstu od njenog poetka pa do suvremenih dana. U uvodnome dijelu bit e predstavljena antropologija kao velika znanost, koja se bavi kompleksnim izuavanjem ovjeka kao i njeni odnosi sa srodnim disciplinama. Tu e se pokazati razliiti pristupi i aspekti izuavanja ovjeka kao kulturnog i socijalnog bia. Dalje e se govoriti o kulturi i kulturnim promjenama te prilagodbi ovjeka na odreeni prostor i krajobraz. Dati e se primjeri s naih prostora kao i poredbeni materijal iz drugih krajeva svijeta. Nadalje e se govoriti o koritenju prirodnih resursa, obitelji, kuanstvu i okunici. Predstaviti e se dvije glavne grane privreivanja, ratarstvo i stoarstvo. Pokazati e se osnovne postavke iz irokog podruja antropologije religije gdje e se govoriti o ritualima, mitovima i legendama na lokalnom i globalnom planu. Primijenjena antropologija moe nam dati znanja koja su potrebna za ouvanje naeg prirodnog i kulturnog krajobraza kao bi se to ispravnije vrednovali i ispravno zatitili. Kulturna antropologija trebala bi dati odgovore na globalne probleme koji ekaju cjelokupno ovjeanstvo i ukazati na mogue putove kojima treba ii prema budunosti. U terenskoj nastavi studentima e se pokazati odreene muzejske zbirke, bilo da se radi o prirodoslovnom ili etnografskom materijalu koji je potreban za bolje razumijevanje problematike koja se iznosila tijekom predavanja. Takoer e se pokazati odreeni primjeri iz prilagodbe krajobrazu "in situ". Cilj modula Predloeni modul trebao bi studentima pruiti znanja koja su im potrebna da bi mogli spoznati svu kompleksnost ovjeka sa svim kulturnim i prirodnim osobinama. Ta znanja su im potrebna kako bi mogli ispravno vrednovat sve potrebe suvremenog ovjeka u naem drutvu, te pomoi u rjeavanju problema koje im namee osnovna struka. Obvezna literatura 1. Haviland, A. William, (2004): Kulturna antropologija, "Nakada Slap", Jastrebarsko 2. apo mega, J., Muraj, A., Vitez, Z., Grbi, J., Belaj, V., (1998): Etnografija, Svagdan i blagdan hrvatskog puka, Matica hrvatska, Zagreb 3. Vinak, T. (2002): Perunov svijet, Hrvatska revija, godite II, broj 2: 95-101, Matica hrvatska, Zagreb. 4. Vinak, T. (1990): Etnologija-ekologija, karika koja nedostaje Studija ethnologica, vol 2: 11 - 16, Zagreb 5. Vinak, T. (2000): Buddhistiko hodoastilite Kailas, Trava od srca, Hrvatske Indije II. Bibliotheca otientalica, Knjiga 2: 421 - 434, Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filolokog drutva i Filozofski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. Kottak, C. P., (1991): Anthropology, The Exploration of Human Diversity, McGraw-Hill, INC. N.Y. 2. Vinak, T. (2002): Vjerovanja o drveu u Hrvata, " Naklada Slap" Jastrebarsk
Doc. dr. sc. Tomo Vinak
Broj ECTS bodova
Predavanja Auditorne vjebe Laboratorijske vjebe Ispiti Seminar Terenska nastava

22
3 5
Pohaanje nastave, izrada seminarskog rada i sudjelovanje na terenskoj nastavi

Pismeno Usmeno
312
AG2096
KVALITETA VOA, POVRA I PRERAEVINA
Koordinator modula
Opis modula Definiranje nutritivnih vrijednosti vonih vrsta naeg podneblja, citrus plodova te egzotinih plodova svjetskog trita.
6
Prof. dr. sc. Nadica Dobrievi
Broj ECTS bodova
28 26 2 -
Bioaktivne komponente u vou i povru njihov znaaj u prehrani te utjecaj tehnolokih postupaka i moguih interakcija na nutritivnu vrijednost preraevina od voa i povra. Voe se esto koristi za proizvodnju destilata koji se koriste i kao konzervansi, te za arome koje imaju primjenu u drugim proizvodnjama. Povre uzgojeno na otvorenom i zatienom prostoru na razliitim supstratima razlikuje se u kvaliteti nutrijenata. Proizvodnja i kvaliteta bistrih, kaastih i matinih vonih sokova, te sokova od povra kao to su mrkva, cikla, rajica, rabarbara itd. Osnovni principi alkoholne fermentacije i proizvodnja kvalitetnih vonih vina, te uz octenu fermentaciju proizvodnja i kvaliteta vonih octova te njihov znaaj za kvalitetu prehrane. Upoznavanje s parametrima kvalitete, zdravstvene ispravnosti ISO standardima i HACCP sustavom kvalitete. Ambalaa, skladitenje i transport specifinih preraevina. Cilj modula Definiranje kvalitete vonih i povrtnih vrsta te proizvodnja proizvoda vie vrijednosti i njihov znaaj u prehrani.

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Grimme,L.H.,Dumontet,S.:Food Quality, Nutrition and Health,Springer,2000 2. Hulmwe,A.C.:The Biochemistry of Fruits and their Products, Vol. 2, Academic Press London,1971. 3. Nelson,P.E.; Tressler,D.K.:Fruit and Vegetable Juice Processing Technology, Washington,D.C.1987. 4. Fennema,O.R., Karel,M., Sanderson,G.W., Tannenbaum,S.R., Walstra,P., Whitaker,J.R.: Complex Carbohydrates in Foods, Marcel Dekker, Inc., New York 1999. Preporuena literatura 1. Belitz,H.D., Grosch ,W.: Food Chemistry, Springer Verlag, Berlin, New York, 1987 2. Zapsalis, C.,Beck, R. A.:Food Chemistry and Nutritional Biochemistry, J.Wiley & Sons, New York, 1985 3. Turi,V.:HACCP i higijena namirnica, Vlatka Turi, Zagreb,2000. 4. Brody ,T.:Nutritional Biochemistry, Academic Press, Inc. New York, London, 1994.
313
AG2097
KVANTITATIVNA GENETIKA
Koordinator modula
Opis modula Svojstava koja odreuju iva bia uglavnom su mjerljiva na kontinuiranoj skali, a njihovo nasljeivanje odreeno je djelovanjem velikog broja gena (kvantitativna svojstava). Npr. takva svojstva su: proizvodnja mlijeka, visina, dijabetes, krvni tlak, itd.... Do nedavno, nasljeivanje ovih svojstava zasnivalo se iskljuivo na statistikoj analizi poligenih komponenti varijabilnosti. Razvojem molekularnih metoda, u zadnjem desetljeu otkriven je veliki broj gena koji imaju znatan utjecaj na kvantitativna svojstva (QTL, geni kandidati). Ova injenica uzrokom je primjene sloenijih modela , a koji se zasnivaju na procijeni poligene, oligogene i monogene komponente istovremeno i/ili pojedinano. Namjera je ovog modula upoznati studente sa teorijom nasljeivanja kvantitativnih svojstava i to uzimajui u obzir poligenu i oligogenu komponentu nasljeivanja te majinski utjecaj i imprinting. Modul obuhvaa i teoriju selekcije kvantitativnog svojstva (osnovni pojmovi, kratkorona selekcija, genetska varijabilnost i dugorona selekcija. selekcija vie svojstava.), a poseban je naglasak dat na procjenu genetskih parametara koristei raunala (SAS Institute, Pest, VCE5). Cilj modula Upoznati studente sa teoretskom osnovom nasljeivanja kvantitativnog svojstva, osnovama teorije selekcije i analizom kvantitativnih svojstava s naglaskom na procjenu parametara pomou raunala. Obvezna literatura 1. Genetics and analysis of Quantitative traits: Lynch M, Walsh B. Sinauer Associates, Inc. Publishers Sunderland, Massachusetts, USA, 1998. 2. Genetic analysis of Complex traits using SAS: Saxon AM. SAS Publishing - Users Press, Carry, USA, 2005. 3. Interna skripta - kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vjebi "Kvantitativna genetika" uz dodatna tekst. Autori: I. urik, M. iki, I. Juri, M. Kap, V. ubri urik, Zagreb, 2008. Preporuena literatura 1. Introduction to Quantitative Genetics: Falconer DS. Mackay T. Longman Group Limited, Harlow, England, 1996. 2. Evolutionary Quantitative genetics: Roff DA. Chapman and Hill, New York, USA, 1997. 3. Likelihood, Bayesian, and MCMC Methods in Quantitative Genetics: Sorensen D, Gianola D. 2002. Springer, Berlin, Germany, 2002. 4. Understanding Animal Breeding: Bourdon RM, Prentice-Hall, New Jersey, USA, 2000. 5. Linear Models for the Prediction of Animal Breeding Values: Mrode RA. CABI Publishing, 1996.
Doc.dr.sc. Ino urik
Broj ECTS bodova
34 14 8 4
Predavanja (60%), laboratorijske vjebe (90%) i vjebe u praktikumu (90%)

Pismeno Usmeno
314
AG2098
KVANTITATIVNA GENETIKA U BILJNIM ZNANOSTIMA
Koordinator modula
Opis modula Nasljeivanje kvantitativnih svojstava izrazito je kompleksno, uslijed velikog broja gena relativno malog uinka koji kontroliraju takvo svojstvo, kao i velikog uinka okoline. Zbog toga se i interpretacija nasljeivanja kvantitativnih svojstava moe zasnivati na izuzetno sloenim statistikim modelima. Ovaj je modul, meutim, koncipiran tako da objanjavanje nasljeivanja kvantitativnih svojstava zapone s najjednostavnijim moguim modelima, iz kojih se onda postupno razvijaju sve sloeniji modeli. Ti e modeli posluiti za procjenu genetikih parametara, interpretacijom kojih e se donositi zakljuci o nainu nasljeivanja. Osim procjene genetikih parametara, koji opisuju zbirne uinke gena, studenti e se upoznati i s mogunostima lociranja i procjene uinaka pojedinanih gena, pomou analize QTL-a. Posebno e se naglasiti mogunosti primjene procijenjenih parametara u oplemenjivakim programima, to e se dodatno objasniti i na stvarnim praktinim primjerima. Iako je modul koncipiran tako da zahtjeva minimalno predznanje o statistikim metodama i modelima, preduvjet za uspjeno praenje nastave je steeno znanje iz podruja obuhvaenog modulom Osnove biometrike. Cilj modula Upoznati studente s osnovnim statistikim modelima za nasljeivanje kvantitativnih svojstava, izborom odgovarajueg modela, procjenom genetikih parametara, te mogunostima njihove primjene u oplemenjivakim programima. Obvezna literatura 1. Kearsey, M.J. & H.S. Pooni, 1996. The Genetical Analysis of Quantitative Traits. Chapman & Hall, London 2. Interna skripta (u izradi) Preporuena literatura 1. Falconer, D.S. & T.F.C. Mackay, 1996. Introduction to Quantitative Genetics. Longman, Harlow 2. Weir, B. S. 1996. Genetic Data Analysis II. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, MA 3. Lynch M. & B. Walsh, 1998. Genetics and Analysis of Quantitative Traits. Sinauer Associates, Sunderland 4. Hill J., H.C. Becker, & P.M.A. Tigerstedt, 1998. Quantitative and Ecological Aspects of Plant Breeding. Chapman & Hall, London 5. Liu, B.H., 1998. Statistical genomics: Linkage, mapping, and QTL analysis. CRC Press, Boca Raton
Izvanredni profesor Jerko Gunjaa
Broj ECTS bodova
30 23 7
uredno pohaanje nastave, seminari

Pismeno Usmeno
315
AG2099
LABORATORIJSKE METODE I UPRAVLJANJE PODACIMA
Koordinator modula
Opis modula U modulu se obrauju teme iz podruja kemije tla, ishrane bilja, zatite tla i zatite vode, odnosno utvrivanja karakteristika tla, analize biljnog materijala, stanja hraniva i polutanata u sustavu tlo-biljka, te specifine analize vode za razliite namjene (voda za pie, voda za navodnjavanje, otpadne vode). Odreivanje tih parametara danas se bazira na primjeni sofisticiranih analitikih instrumenata i kompjutorskih programa. Laboratorijske komponente u modulu e osigurati osposobljavanje za provoenje osnovnih laboratorijskih postupaka i metoda, te rukovanje analitikim instrumentima i tumaenje rezultata. Nakon svrenog modula student bi trebao znati kriterije za odabir ispravne analitike metode za odreivanje pojedinih parametara, razumjeti naela metode, provesti odreene analize radom u skupini, napisati izvee o kemijskim analizama i prikazati rezultate. Cilj modula Student stjee znanja i praktino iskustvo u instrumentalnim analizama, o specifinim analitikim metrodama za tlo, vodu i biljni materijal, organizaciji laboratorija, te kontroli kvalitete podataka. Obvezna literatura 1. Romi M., Bujan M. Uvod u instrumentalne kemijske analize. Skripta. U pripremi. 2. Romi M., Bujan M. Instrumentalne analize. Prirunik za vjebe. U pripremi. 3. Romi M. Metode ispitivanja kvalitete tla i vode u zatiti okolia. Prirunik za vjebe. U pripremi. 4. D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitike kemije, kolska knjiga, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja). Preporuena literatura 1. Temminghoff E.J.M. (2000): Metodology of Chemical Soil and Plant Analysis. Wageningen University, Environmental Sciences. 2. Van Reeuwijk L.P., Houba V.J.G. (1998): Guidelines for quality management in soil and plant laboratories. FAO Soils Bulletin 74. ISRIC & FAO. Rim, Italija.
Docent Marija Romi
Broj ECTS bodova
10 12 4 4
Prisutnost na predavanjima, sudjelovanje u laboratorijskim vjebama u potpunosti i izraeni seminarski radovi.

Pismeno Usmeno
316
AG2100
LABORATORIJSKE METODE U MIKROBIOLOGIJI HRANE
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Mikrobioloki standardi za namirnice; mikrobioloke norme u nas i u svijetu (ISO norme, Hrvatske norme); akreditacija laboratorija; klasine i suvremene metode u mikrobiologiji namirnica; uzorkovanje za mikrobioloku pretragu; statistika kontrola kakvoe; pogreke i preciznost analitikih metoda. Vjebe i seminari: Dobra laboratorijska praksa; uzimanje uzoraka za mikrobioloku pretragu; priprema uzoraka za mikrobioloku pretragu; tijek mikrobioloke pretrage namirnica ( ukupni broj bakterija, ukupni broj aerobnih sporogenih bakterija, Salmonella spp., Campylobacter spp., L. monocytogenes, Yersinia enterocolitica, Enterobacteriaceae, E. coli, Clostridium perfringens, C. botulinum, sulfitreducirajue klostridije); interpretacija rezultata mikrobioloke pretrage namirnica; klasine i brze metode mikrobiolokih pretraga; HRN/ISO norme; algebarski i logaritamski raun u mikrobiologiji; mjerna nesigurnost Cilj modula Detaljno upoznavanje studenata s najznaajnijim laboratorijskim metodama i sigurnosti hrane Obvezna literatura 1. Codex alimentarius, official standards. 2. FAO Food and Nutrition Paper. Manual of Food Quality Control. W.Andrews. Food and Drug Administration Washington D.S. 1992. 3. HRN/ISO norme 4. Durakovi. S., Dela, F., Stilinov. B., Durakovi, L. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga prva, Kugler, Zagreb 5. Durakovi. S., Dela, F., Durakovi, L. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga druga, Kugler, Zagreb Preporuena literatura 1. Rapid microbiological Methods for Foods, Beverages and Farmaceuticals. Stannard, C.J., S.B. Petitt and F.A. Skinner. Blackwell scientific Publications. Oxford, London, Edinburg, Boston, Melbourne. 1989. 2. Pravilnik o mikrobiolokim standardima za namirnice 3. Manual for the Classification and Determination of the Anaerobic Bacteria. Prvot, A., V. Fredette, Montreal 1966. 4. Huber, L. (2002): Good laboratory practice and current good manufacturing practice. Agilent Technologies, Germany. 5. Harrigan, W.F. (1998): Laboratory methods in Food Microbiology. 3 rd Edd. Academic press.
Docent Lidija Kozainski
Broj ECTS bodova
10 14 6

Pismeno Usmeno
317
AG2101
LABORATORIJSKE TEHNIKE U FITOPATOLOGIJI
Koordinator modula
Opis modula Modul proiruje znanja modula Fitomikologija, te Fitobakteriologija i fitovirologija. Sadrajno pokriva laboratorijske tehnike koje su osnova istraivanja u biljnoj patologiji kao to su: tehnike izolacije patogena poput gljiva i bakterija, tehnike uzgoja i umnoavanja tih organizama, metode i testovi za njihovu determinaciju. Uvodna predavanja pruit e sliku o osnovnoj opremi ftiomikolokog laboratorija, zadovoljenju uvjeta za sterilan rad neophodan za zatitu osoblja, kao i objekta rada, te o priboru i posuu za rad, te nainima njihove sterilizacije. Posebnu cjelinu ine seroloke metode naroito korisne u laboratorijima s osnovnom opremom, a vane za brze determinacije fitopatogenih bakterija. Vjebe e se odvijati u laboratoriju i tako studentima omoguiti, u stvarnim uvjetima, uvjebavanje tehnika izolacije patogena, njihova umnoavanja, uvanju zbiraka izolata, pripremi hranjivih medija i posebno metodama koje se koriste u analizama zdravstvenog stanja sjemena. Cilj modula Stjecanje znanja o funkcioniranju laboratorija. Praktini dio omoguava svladavanje izolacije patogena iz biljnog tkiva, sjemena i tla; usvajanje osnovnih serolokih metoda; metoda za zdravstvene analize i metoda determinacije patogena. Obvezna literatura 1. Topolovec-Pintari S.: Metode zdravstvenih analiza sjemena, Interna skripta, 2001. 2. D.Smith, A.H.S.Onions: The preservation and maintenance of living fungi (odabran poglavlja). CAB Internationals, 1994 3. Schots,A., Dewey, F.M., Dewey.,Oliver,R., (1994). Modern assays for plant pathogenic fungi -indetification, detection, and quantification (odabrana poglavlja). CAB INTERNATIONAL Preporuena literatura 1. American Phytopathological Society: Sourcebook of laboratory exercises in plant pathology, 1967 2. Kiraly Z, Klkement Z.: Methods in Plant Pathology, Akademiai Kiado, Budapest, 1974.
Broj ECTS bodova
10 15 5
Prisustvovanje svim oblicima nastave.

Pismeno Usmeno
318
AG2102
LEGISLATIVA U ZATITI BILJA
Koordinator modula
Opis modula Zatita bilja je grana poljoprivrede regulirana brojnim zakonima. Znaaj biljnog zdravstva i fitosanitarnih propisa ogleda se i u posebnoj vanosti koju EU pridaje ovoj problematici te je i taksativno navodi kao 1 od 14 tema koje treba raspraviti u procesu pridruivanja Hrvatske EU. Zakon o zatiti bilja, Zakon o zatiti okolia, Zakon o hrani, Zakon o otrovima i Zakon o genetski modificiranim organizmima (u saborskoj proceduri) i neki drugi, temeljni su zakonski propisi koji se bave ovom problematikom. Kroz predavanja studenti e se upoznati s postojeim nacionalnim i meudravnim zakonskim propisima koji se odnose na zatitu bilja, s fitosanitarnim propisima i postupcima, propisima koji reguliraju promet otrovima, primjenu i postupanje sa sredstvima za zatitu bilja, praznom ambalaom i sl. Izradom seminarskog rada studenti e dati prikaz specifinih problema i moguih rjeenja u okviru zadane teme. Cilj modula Studenti e biti upoznati sa svim relevantnim nacionalnim i meudravnim zakonskim propisima iz podruja biljnog zdravstva, to e im omoguiti obavljanje posebnih poslova vezanih uz zakonodavstvo. Obvezna literatura 1. Maceljski i sur. (2002): Prirunik iz zatite bilja, Zavod za zatitu bilja u poljprivredi i umarstvu R. Hrvatske 2. Dravni zakoni vezani uz zatitu bilja: Zakon o zatiti bilja, Zakon o otrovima, Zakon o hrani, Zakon o ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji, Zakon o prijevozu opasnih tvari, Zakon o zatiti prirode, Zakon o genetski modificiranim organizmima 3. Pravilnici koji prate navedene zakone 4. Preporuene Internet stranice Preporuena literatura
Docent Renata Baok
Broj ECTS bodova
20
10
Izrada seminarskog rada na zadanu temu

Pismeno Usmeno
319
AG2103
LIMNOLOGIJA I OCEANOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Znaenje i razvoj limnologije i oceanologije. Osobine slatkovodnih i morskih organizama. Energija i produktivnost. Oneienje kopnenih voda i mora. Geologija voda. Fizika kopnenih voda (pokretljivost, svjetlost, boja, prozirnost, temperatura, gustoa). Kemija kopnenih voda (otopljeni plinovi i CO2 sustav, hranjive soli). Ekologija stajaica. Ekologija tekuica. Specifinosti fizike i kemije mora. Ope osobine mora i oceana s posebnim osvrtom na Jadran. Pelagijal. Bental. Fizikalno-kemijska i bioloka analiza vode. Saprobni sustav. Cilj modula Student stjee temeljne spoznaje o geologiji, fizici, kemiji i biologiji kopnenih voda i mora, njihovom znaenju u ribarstvu, te sposobnost samostalnog odreivanja procjene oneienja voda. Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Anii I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb 2. Kerovec M. (1988): Ekologija kopnenih voda. HED & Pelivan, Zagreb 3. Poar-Domac A. (1988): O biologiji mora. HED & Pelivan, Zagreb
Doc. dr. sc. Marina Piria
Broj ECTS bodova
28 12 12 8

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Matonikin I., Pavleti Z. (1972): ivot naih rijeka. kolska knjiga, Zagreb Peres J.-M., Gamulin Brida H. (1973): Bioloka oceanografija. kolska knjiga, Zagreb Cole G. A. (1983): Textbook of Limnology. C. V. Mosby Co., St. Louis Sumich J. L. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. WCB, Wm. C. Brown Publishers, Dubuque 5. Mihanovi B., Perina I. (1982): Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagaenosti vode. kolska knjiga, Zagreb
320
AG2104
LOV
Koordinator modula
Opis modula Modul LOV, kao vaan segment discipline lovstvo, obuhvaa potrebna znanja i vjetine o/u lovljenju divljai. U poglavlju Lovac u lovitu student se upoznaje s lovakom etikom, lovakim pravilima i obiajima, s izborom, noenjem i odravanjem lovake odjee, obue i opreme, te osnovnim elementima snalaenja u prirodi. U poglavlju Lovljenje divljai temeljito se obrauje suvremeni pristup i definicija lova (lovljenja) divljai, pojedinani, skupni i ostali naini lovljenja, hvatanje ive divljai i sokolarstvo, s posebnim osvrtom na mjere sigurnosti u lovu, te postupci sa odstrijeljenom divljai. U poglavlju Lovako oruje, streljivo i lovna balistika izuava se povijesni razvoj lovakog oruja, glavne vrste, dijelovi i mehanizmi suvremenog lovakog oruja, te rukovanje i pravilan izbor za pojedine namjene. Iznose se vrste streljiva, njihovi dijelovi, naini punjenja i djelotvornost, te osnovna znanja iz klasine balistike (zakoni gibanja projektila vatrenih oruja), te optiki instrumenti za lov. Student se upoznaje i s osnovnim pravilima za uspjeno gaanje i lovnim streljatvom, te s ienjem, odravanjem, sigurnim uvanjem, rukovanjem i noenjem lovakog oruja. U poglavlju Obrada, priprema i ocjenjivanje trofeja student se teoretski i praktino upoznaje s nainima pripreme i ocjenjivanja lovakih trofeja svih lovnih vrsta divljai. Cilj modula Student savladava znanja i vjetine iz suvremenog lovljenja divljai (poznavanje lovake etike i naina lova, izbor i rukovanje lovakim orujem i streljivom , osnovna znanja iz balistike i streljatva, ocjenjivanje trofeja), te je sposoban samostalno donositi odluke, organizirati i voditi lov. Obvezna literatura 1. Zvonko Mustapi i sur. LOVSTVO, Lovaki savez Hrvatske, Zagreb, 2004. Preporuena literatura 1. Ivica Zvonko Jakeli: LOVAKO ORUJE, JI - Jakeli izdavatvo, Zagreb, 2001. 2. Alojzije Frkovi : Prirunik za ocjenjivanje lovakih trofeja, Lovaki savez Hrvatske, Zagreb, 1981.
Redovni profesor Marina Piria
Broj ECTS bodova
26
22 12
Redovito pohaanje nastave, uspjena izvedba vjebi u praktikumu i terenskih vjebi

Pismeno Usmeno
321
AG2105
LOVNO GOSPODARENJE
Koordinator modula
Opis modula Aktualno stanje lovnog gospodarenja u odnosu na geografsko okruenje. Formiranje zajednikih i dravnih lovita s ciljem odrivog i ekonomski isplativog gospodarenja. Lovnogospodarska osnova kao temeljni akt lovnog gospodarenja. Prostorno i tehniko ureenje stanita i uzgajalita divljai. Organizacija lovstva i lova te pretpostavke za razvoj lovnog turizma. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na doktorskim studijima kao i stjecanje dostatnih vjetina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. Mustapi Z. Ur. (2004): Lovstvo, Hrvatski lovaki savez, Zagreb 2. Andrai D. (1984): Zoologija divljai i lovna tehnologija. Liber. Zagreb 3. Andrai D. (1982): Objekti tehnikog ureenja lovita i uzgajalita divljai. Liber. Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Tucak Z. i sur. (2001): Lovstvo. Sveuilite J. J. Strossmayer, Poljoprivredni fakultet, Osijek eovi I. (1953): Lovstvo. Lovaka knjiga, Zagreb Hrukovec T. (1991): Lovac i divlja. Alfa, Zagreb Cortay C., Durantel P., Joly E., Pasquet F., Rossignol C. (2000): The pocket quide to hunting. Konemann, Singapore 5. Bala J., Polak M. D. (1991): Lov, lovaki psi i oruje. AGM, Samobor
Izvanredni profesor Roman Safner
Broj ECTS bodova
24
8 12 16

Pismeno Usmeno
322
AG2107
LOZNO RASADNIARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Obraditi e se sljedea poglavlja putem a) predavanja: -Razmnoavanje loze i razvoj rasadniarstva;
Prof.dr.sc. Edi Maleti
Broj ECTS bodova
36
-Matini nasadi, proizvodne povrine, objekti i oprema u rasadniku; . Uzdravanje matinih nasada, tehnika genetske i sanitarne selekcije; - Kultura tkiva , svrha i znaaj; - Proizvodnja, uvanje i priprema repromaterijala za sadnju i cijepljenje; - Cijepljenje i fiziologija cijepljenja, tehnologija proizvodnje, klasiranje, skladitenje i pakiranje cijepova; -Propisi u proizvodnji i prometu loznog sadnog materijala. b) vjebe: -Izvedba genetske i sanitarne selekcije; - tehnika pripreme repromaterijala, cijepljenje, parafiniranje, klasiranje, pakiranje. c) terenska nastava: Upoznavanje proizvodnih objekata Cilj modula Stjecanje cjelovitih znanstvenih i strunih spoznaja iz organizacije rasadnika i rasadnike proizvodnje, voenju matinih knjiga u rasadniku tumaenju i primjenu propisa u rasadniartvu. Obvezna literatura 1. Miroevi, N., 1996: Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus , Zagreb 2. Fazini, N., 1971: Suvremeno vinogradarstvo, Institut za HZZV, Zagreb 3. Miroevi, N., 2003: Ampelografski atlas, Goldenmarketing, Zagreb Preporuena literatura 1. Licul, R., D.Premui, 1982: Praktino vinogradarstvo i vinarstvo, NZ Znanje Zagreb 2. Colnari, J.; Vrabl,S., 1980: Vinogradnitvo, ZP Kmeki glas, Ljubljana 3. Fregoni, M., 1986: Viticoltura generale, Reda, Roma, Italia
14 6 4
Redovito pohaanje nastave , izradba seminarskog rada

Pismeno Usmeno
323
AG2108
MENADMENT I PODUZETNITVO U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Upravljanje je danas prijeka potreba svake organizacije, a menadment je jedna od najvanijih ljudskih aktivnosti. Vanost menadmenta i kvalitetnih menadera je neosporna za uspjeh svake organizacije.
3
Redoviti profesor Vjekoslav Par
Broj ECTS bodova
Kako nema menadmenta bez menadera, tako nema ni uspjenog menadmenta bez kreativnih, sposobnih i talentiranih menadera koji posjeduju potrebna znanja i vjetine. Sadraj modula obuhvaa: prirodu i razvoj menadmenta i farm managementa, znanost, teorija i praksa (definicije, njegova priroda i svrha); funkcije menadmenta (planiranje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje, voenje, kontroliranje); upravljanje financijskom funkcijom te temeljne pojmove o poduzetnitvu u agrobiznisu. Polaznicima modula omoguit e se stjecanje znanja o menadmentu i vjetina o organizaciji, upravljanju i rukovoenju potrebnih za upravljanje i voenje poljoprivrednih gospodarstava (malih ili srednje velikih poduzea, zadruga, obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva). Cilj modula Upoznati polaznike modula s temeljnim znanjima teorije i prakse menadmenta i farm manegementa, potrebnim za stjecanje upravljakih vjetina osoba koje ele postati menaderi. Obvezna literatura 1. R.Bennett: Management, Informator,, Zagreb, 1994 2. P. Sikavica, Fikreta Bahtijarevi-iber: Menadment, MASMEDIA, Zagreb, 2004. 3. H. Weihrich, H. Koontz: Menedment, Zagreb, MATE, 1994. Preporuena literatura 1. Deeljin, J. i sur. (2002) Poduzetniki menedment, II. Izdanje, Alinea, Zagreb 2. Juraak, J. (1996) Menadment kao imbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, Magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb
14 9
seminarski rad
Pismeno Usmeno
324
AG2110
MASLINARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul Maslinarstvo obuhvaa gradivo u vidu predavanja, vjebi i terenske nastave, potrebno da student ovlada strunim i znanstvenim aspektom valorizacije masline kao gospodarski vane kulture. Temelj ovom modulu predstavlja dio gradiva vezano za povijest naeg maslinarstva koja govori o slavnoj prolosti proizvodnje najkvalitetnijeg ulja na sredozemlju. Nastavlja se kroz upoznavanje sa: sortimentom (domaim, introduciranim, stolne i uljne sorte), tehnologijama uzgoja uljnih i stolnih sorti naslijeenim iz tradicionalnog uzgoja do najnovijih tehnologija koje jo kod nas nisu u aplikaciji. Poseban naglasak u gradivu je dat je upoznavanju s imbenicima koji utjeu na kakvou ekstra djevianskih ulja (utjecaj sorte, podloge, stupnja dozrelosti, optereenja, ekologija itd.), te na upoznavanje s kvalitetom maslinova ulja na osnovu kemijskih i senzorikih analiza ulja. Osim gradiva domaih autora koristi se i strana literatura posebno talijanska . Cilj modula Stjecanje znanja o gospodarskoj vanosti uzgoja masline u naim ekolokim uvjetima te tehnologijama za proizvodnju najkvalitetnijeg ulja (ekstra djevianskog) i konzumnih maslina. Poznavanje kvalitete maslinovog ulja (ekstra djevianskih) kao produkt sorte i odreenih ekolokih uvjeta proizvodnje. Nivo znanja otvara mogunost ulaska u aktualnu problematiku i nastavak doktorskog studija. Obvezna literatura 1. Doc. dr. sc. ani Beni: Biljeke s predavanja. 2. Riccardo Gucci, Claudio Cantini (2002.): Pruning and Training Sistem for Modern Olive Growing ISNB 0 643 06443 5 3. Fontanazza G. (1993.) Olivicoltura intenziva meccanizzata. Edagricole, Roma. 4. Olivera Koprivnjak (2006); Djeviansko maslinovo ulje od masline do stola. MIH Pore 5. Prof. Dr.sc Ivo Miljkovi Suvremeno voarstvo, izdava- Znanje, Zagreb 1991. Preporuena literatura 1. Branko karica, Italo ui, Mario Bonifai (1996.): Maslinarstvo i maslinovo ulje visoke kakvoe u Hrvatskoj. ISBN 953-96910-0-1 2. Pavle Bakari (2002.) Sorte maslina Dubrovakog primorja. Dubrovnik 2002. ISBN 95398233-0-8 3. Fruticoltura speciale. REDA Roma 1991. 4. Piero Fiorino (2007):Olea Trattato di olivicolturea. Edagricola
Prof. dr. sc. ani Beni
Broj ECTS bodova
30 8 8 3 5 6
Odsluano 75 % predavanja i odraene vjebe 75 %.

Pismeno Usmeno
325
AG2111
MATEMATIKA II
Koordinator modula
Opis modula U modulu se izlau osnove diferencijalnog rauna funkcija jedne i vie varijabli te uvod u integralni raun. Poinje se pojmom i geometrijskim znaenjem derivacije funkcije jedne varijable. Daju se primjene diferencijalnog rauna u analizi ponaanja funkcija, rjeavanju ekstremalnih problema i slino. Drugu cjelinu ine funkcije vie varijabli, njihovi grafovi i njihov diferencijalni raun. Uvode se pojmovi parcijalnih derivacija i potpunog diferencijala i pokazuje primjena na ekstreme i uvjetne ekstreme. Posljednju cjelinu ine elementi integralnog rauna i njegove primjene. Cjeline su povezane i ilustrirane primjerima iz agronomske struke. Cilj modula Usvajanje znanja i vjetina nunih za praenje i razumijevanje nastave iz drugih kolegija, te osposobljevenje studenata za samostalno formuliranje i rjeavanje matematikih modela problema iz prakse. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. E. Schumacher, Matematika za agronome, prijevod T. Doli, interna skripta AF, 2005 P. Javor, Uvod u matematiku analizu, kolska knjiga, Zagreb, 1988. B. Apsen, Repetitorij vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1985. B. Apsen, Rijeeni zadaci iz vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1985. B.P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1978.
Doc. dr. sc. Darko Biljakovi
Broj ECTS bodova
15 15 -
Redovito pohaanje predavanja i vjebi, kolokviji, domae zadae.

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. L.D. Hoffmann, G.L. Bradley, Calculus for Bussines, Economics, and the Social and Life Sciences, McGraw-Hill, N.Y., 2000. 2. D. Veljan, Matematika 4, udbenik i zbirka zadataka s rjeenjima za 4. razred srednjih kola, kolska knjiga, Zagreb, 1997. 3. L.D. Hoffmann, G.L. Bradley, Finite Mathematics with Calculus, Mc-Graw-Hill, N.Y., 1995. 4. F. Ayres, E. Mendelson, Schaum's Easy Outline: Calculus, McGraw-Hill, N.Y., 2000. 5. D. Hughes-Hallet, A.M. Gleason, et al., Calculus, J. Wiley, N.Y., 1999.
326
AG2112
MED I DRUGI PELINJI PROIZVODI
Koordinator modula
Opis modula Nastava se izvodi kroz predavanja, vjebe u praktikumu (Pelinjak AF), te terensku nastavu. U okviru predmeta studenti e se uvodno upoznati s osnovama biologije i ponaanja pela, te razvoj pelinje zajednice. Takoer e se upoznati s procesima nastanka meda i ostalih pelinjih proizvoda, njihovim kemijskim sastavom, te fizikalnim odlikama i svojstvima. Detaljno e se obraditi analitika meda, peludna analiza i senzorika meda. Kroz vjebe u praktikumu detaljno e se obraditi tehnologija proizvodnje meda i ostalih pelinjih proizvoda. U dijelu nastave vezanom za medonosno bilje studenti e se upoznati s uvjetima medenja, nastankom i vrstama medljike, te panim resursima u RH. Posebno e biti obraena zakonska regulativa u konvencionalnom i ekolokom pelarstvu. Tijekom nastave studenti e se upoznati i sa moguim izvorima rezidua u pelinjim proizvodima. Nakon nastavnih jedinica koje obrauju pelinje proizvode prezentirati e se mogunosti plasmana pelinjih proizvoda putem apiturizma. Studenti e prezentirati seminarske radove nakon odsluanih nastavnih jedinica. Terenska e nastava biti izvrena posjetom ovlatenom laboratoriju za analitiku meda i registriranoj punionici meda. Cilj modula Temeljne spoznaje o sastavu, svojstvima i tehnologiji proizvodnje pelinjih proizvoda, te temeljna znanja o analitici i senzorici meda. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Katalini,. J., (1990) Pelarstvo. Nakladni zavod Znanje, Zagreb imi, F., (1980) Nae medonosno bilje. Znanje, Zagreb. Crane, E., (1975) Honey. A comprehensive survey. Heinemann, London, Dadant & Sons (1987) The Hive and the Honey Bee, Hamilton, Ilinois Horn, H., Lulmann, C., (1992) Das grosse Honigbuch. Mnchen
Prof.dr.sc. Dragan Bubalo
Broj ECTS bodova
34 4 6 4 8
Pohaanje nastave, vjebi i terenskih vjebi

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Sawyer, R., (1988) Honey Identification. Cardiff Academic Press 2. Ricciardelli D' Albore, G., (1997) Textbook of Melissopalinology. Apimondia publishing house, Bucharest 3. Persano Oddo, L., Piana L., Sabatini, A.G., (1996) Conoscere il miele. Guida all' analisi sensoriale, Avenue Media Bologna 4. asopis Hrvatska pela, Hrvatski pelarski savez, Zagreb
327
AG2114
MEUNARODNO POSLOVANJE
Koordinator modula
Opis modula Institucije, organizacije, integracije i sporazumi koji determiniraju meunarodno poslovanje poduzea; Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom; Specifinosti poslovanje poduzea na meunarodnom tritu; Meunarodni trgovaki obiaji i pravila. Naini prodaje i specijalizirana trita u meunarodnom poslovanju; izbor putova i naina izlaska na strana trita; Sudionici i tijek klasinih i suvremenih oblika nastupa na inozemna trita. Cilj modula Stjeu se komercijalna i druga struna znanja i kompetencije za obavljanje klasinih poslova vanjske trgovine, suvremenijih oblika meunarodne razmjene, prateih uslunih djelatnosti (npr. u meunarodnom prijevozu i otpremnitvu) kao i kompetencije za rad u gospodarskim komorama i nekim dravnim institucijama (npr. carini, ministarstvu gospodarstva..). Obvezna literatura 1. Mati B. (2004): Meunarodno poslovanje, Sinergija Preporuena literatura 1. Lazibat T., Kolakovi M. (2005): Meunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije, Sinergija, Zagreb
Profesor Boo Mati
Broj ECTS bodova
30 10
20

Pismeno Usmeno
328
AG2115
MELIORATIVNA PEDOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Meliorativna pedologija je u osnovi specijalistika primjena znanosti o tlu, novih spoznaja u pedokemiji, pedofizici i hidropedologiji.
6
Redoviti profesor Mario Sraka
Broj ECTS bodova
35 12 3 10
Na predavanjima studenti se uvodno upoznaju s tehnikim i biljno proizvodnim gleditima o tlu, te s podrujima istraivanja i primjenom meliorativne pedologije. Nastavno je vremenski pojaano uenje o hidropedolokim, pedofizikalnim i pedokemijskim parametrima i normativima za izvoenje agromelioracija, odvodnju i natapanje. Specifina i razliita melioracijska problematika automorfnih, hidromorfnih i halomorfnih tala obrauje se na razini klasa, tipova ili niih sistematskih jedinica. Procjena pogodnosti tla za namjensko koritenje nakon agromelioracija i/ili odvodnje i natapanja neizostavna je osnova i jedan od kljunih kriterija za racionalno projektiranje, izvoenje i gospodarenje agro i hidromelioracijskim sustavima. Na terenskim vjebama se po grupama i individualno izvode suvremene metode mjerenja hidropedolokih i pedofizikalnih parametara, a u laboratoriju njihove analitike metode. Putem seminara obavlja se interpretacija rezultata terenskih i analitikih mjerenja. Cilj modula
Obavezna predavanja, terenske, laboratorijske vjebe i seminar

Pismeno Usmeno
Meliorativna pedologija je modul praktine primjene klasine pedologije i njenih disciplina u programiranju, projektiranju i izvoenju sustava odvodnje ili/i natapanja sa ili bez agromelioracija. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Racz Z. (1980): Meliorativna pedologija I dio, Liber, Zagreb Racz Z. (1981): Meliorativna pedologija II dio, Liber, Zagreb Racz Z. (1986): Agrikulturna mehanika tla, Liber, Zagreb kori A., (1991): Prirunik za pedoloka istraivanja, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb
Preporuena literatura 1. Prirunik za hidrotehnike melioracije, knjiga II podloge, DON Hrvatske, Zagreb 2 Nyle C. Brady, Ray R. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils, 13th edition, Prentice Hall, New Jersey 3. Vidaek ., Husnjak, S. (1994) Hidropedologija, interna skripta, Zavod za pedologiju Agronomski fakultet, Zagreb
329
AG2116
MENADMENT MALIH I SREDNJIH PODUZEA U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula U gospodarstvu svake drave mala i srednja poduzea stvaraju velik dio novostvorene vrijednosti, a posebice inovativnih proizvoda i usluga. Modul daje znanja i informacije potrebne za razradu poslovne ideje, izradu poslovnog plana, procjenu i namicanje financijskih sredstava, planiranje trita i voenja poslovanja. Razmatraju se razliiti oblici organizacije malih i srednjih poduzea, kao to su trgovaka drutva, zadruge i obrti. Polaznici e dobiti i temeljne informacije o znaenju i ulozi malih i srednjih poduzea za agrobizinis, zatim o njihovom mjestu u gospodarstvu seoskih prostora, kao i u nacionalnom gospodarstvu. Cilj modula Upoznati polaznike modula s temeljnim znanjima i informacijama potrebnim za pokretanje i voenje malog ili srednjeg poduzea ili obrta u podruju agrobiznisa. Obvezna literatura 1. Nicholas C. Siropolis (1995): Menadment malog poduzea, Mate, Zagreb 2. Buble M. (2002): Management malog poduzea, Ekonomski fakultet, Split 3. Juraak J. (1996): Menadment kao imbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, Magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb 4. Kovai D. (2005): Izravna prodaja seljakih proizvoda, Agrarno savjetovanje, Zagreb 5. Jelavi A., Ravli P, Starevi A., amanovi, J. (1995): Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Split. Preporuena literatura 1. Buckett M. (1988): An Introduction to Farm Organisation and Management, Second Edition, Pergamon Press, Oxford 2. Kolega A., Kovai D. (1995): Uspjena prodaja - Prirunik za seljaka obiteljska gospodarstva, Trnitvo, Zagreb 3. Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 118/03) Zakon o obrtu (NN 49/03), Zakon o zadrugama (NN 36/95, 67/01, 12/02) 4. Helfert E.A., D.B.A (1997): Tehnike financijske analize, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb
Docent Josip Juraak
Broj ECTS bodova
20 8 8 14 10
Pohaanje nastave i obavljeni seminar

Pismeno Usmeno
330
AG2118
METODE KALKULACIJA I TROKOVI U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Namjena modula je detaljno upoznati studente s teorijom trokova, metodama kalkulacija i specifinostima funkcije proizvodnje i trokova u agrobiznisu. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Teorija trokova i proizvodnje, Management i Ekonomika poduzea, Trokovi i metode kalkulacija u agrobiznisu. Predavanjima i vjebama e se detaljno obraditi specifinosti trokova i kretanja trokova, te metode upravljanja trokovima u pojedinim poljoprivrednim proizvodnjama i proizvodima u uvjetima razliitih poslovnih sustava (poduzea, obrti, obiteljska gospodarstva, poljoprivredne zadruge). Izuavati e se metode i vrste kalkulacija sa specifinostima poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda. Sa stajalita teorije trokova bit e naprednije obraeni management i ekonomika u agrobiznisu, te ekonomska mjerila uspjenosti poslovanja. Cilj modula Upravljanje trokovima, optimizacijom trokova i maksimalizacijom prihoda u trnim uvjetima. Samostalna izrada razliitih kalkulacija u agrobiznisu, te njihova naprednija analitika. Obvezna literatura 1. Grgi Z., Oi V., aki B., Blakovi D. (2004): Teorija trokova i kalkulacije u agrobiznisu, interna skripta za kolegij "Teorija trokova" za studente agroekonomskog odsjeka Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. Grgi Z. (2004): Trokovi i kalkulacije, interna skripta za kolegij "Teorija trokova" i "Trokovi i kalkulacije" za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu 3. Babi M. (1999): Mikroekonomska analiza, etvrto izdanje, Zagreb, Mate 4. Santini (2002): Trokovi u poslovnom odluivanju 5. Koutsoyiannis A. (1996): Moderna mikroekonomika , drugo izdanje, prijevod A. Pulji i suradnici, Zagreb, Mate Preporuena literatura 1. Kari, tefani (1999): Trokovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji, Poljoprivredni fakultet, Osijek 2. Deeljin J. et al. (2002): Poduzetniki menadment: izazov, rizik, zadovoljstvo, M.E.P.Consult, Zagreb 3. Jelavi, Ravli, Starevi, amanovi (1993): Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Zagreb 4. Tipuri D., Grgi Z. i sur. (1998): Povratak na hrvatske otoke, Ministarstvo povratka i useljenitva Republike Hrvatske 5. Tipuri D., Grgi Z., Bilo S. i sur. (2001): Panonija-Razvojne mogunosti, Ministarstvo za javne radove, graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske
Broj ECTS bodova
30 12
12 6

Pismeno Usmeno
331
AG2120
MIKROBIOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA VINA
Koordinator modula
Opis modula Uloga i znaaj mikroorganizma u proizvodnji vina; povijesni istraivanja vezan uz mikrobiologiju vina; opis najznaajnijih vrsta mikroorganizama koji imaju ulogu u proizvodnji vina; plemenita plijesan. Vanost, uloga, biokemizam i genetika kvasca tijekom alkoholne fermentacije; problematine fermentacije i njihovo pokretanje. Vanost i uloga mlijeno kiselih bakterija i kvasca tijekom malolaktine i maloetanolne fermentacije. Opis i uloga mikroorganizama (kvasci, bakterije i aktinomicete) uzronici kvarenja vina. Povijest selekcije kvasca u svijetu i u Hrvatskoj; tehnoloke i kvalitativne odlike kvasaca u selekciji; selekcija mlijeno kiselih bakterija. Postupci primijene kvasca i mlijeno kiselih bakterija u vinarijama. Proizvodnja octa na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i u industriji; proizvodnja enzima i imobiliziranih stanica koje se primjenjuju u proizvodnji vina. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s ulogom i znaenjem mikroorganizama tijekom proizvodnje vina i njihovom primjenom u biotehnologiji vina. Obvezna literatura 1. Microbiologia e biotecnologia dei vini (Zambonelli), Edagricole, Bologna 1998 2. Wine Microbiology (Fungelsang), Kluwer Academic Publishers 1997 3. Wine Microbiology and Biotechnology (Fleet) T&F STM 1993 Preporuena literatura 1. Yeast sugar metabolism (Ed. Zimmermann i Entian); Technomic Publishing 1997 2. Functional Genetics of Industrial Yeasts (Ed. de Winde); Springer 2003 3. Volume 1, The Handbook of Enology: Microbiology of Wine (Ribreau-Gayon, Dubourdieu, Donche, Lonvaud,) John Wiley & Sons, 2000
Broj ECTS bodova
20 6
Redovito pohaanje predavan ja i vjebi

Pismeno Usmeno
332
AG2121
MIKROBIOLOGIJA NAMIRNICA
Koordinator modula
Opis modula Povijesni razvoj mikrobiologije namirnica; uloga i znaaj mikroorganizama u namirnicama; mikroorganizmi uzronici pozitivnih i negativnih promjena u namirnicama; Klasifikacija mikroorganizama podrijetlom iz namirnica; Prokariotski i eukariotski mikroorganizmi koji dolaze u namirnicama; Mikroorganizmi kao hrana; Mikrobne transformacije namirnica; Mikroorganizmi uzronici kvarenja mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mlijenih proizvoda, riba, meda, biljnih prozvoda; mikroskopiranje naznaajnih mikrobnih grupa uzronika kvarenja; mikroorganizmi uzronici pozitivnih promjena; imbenici koji uvjetuju razvoj mikrorganizama u namirnicama; Odnos mikroorganizama prema okolini, relaitvnoj vlazi, koncentraciji hraniva itd. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ulogom i znaajem mikroroganizama tijekom i nakon proizvodnje namirinca Obvezna literatura Durakovi, S., Durakovi, L. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga prva, Kugler, Zagreb Durakovi, S., Durakovi, L. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga druga, Kugler, Zagreb Durakovi, S., Durakovi, L. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga trea, Kugler, Zagreb Durakovi. S., Dela, F., Stilinov. B., Durakovi, L. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga prva, Kugler, Zagreb 5. Durakovi. S., Dela, F., Durakovi, L. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga druga, Kugler, Zagreb Preporuena literatura 1. Durakovi, S. (1996): Opa mikrobiologija; Prehrambeno tehnoloki inenjering Zagreb 1. 2. 3. 4.
Redoviti profesor Frane Dela
Broj ECTS bodova
44 12 4

Pismeno Usmeno
333
AG2122
MIKROBNA BIOTEHNOLOGIJA U STOARSTVU
Koordinator modula
Opis modula Znaaj i uloga mikroorganizama u stonoj hrani. Uvjeti i imbenici rasta mikroorganizama; odnos mikroorganizama prema biotikim i abiotikim imbenicima; sparofitni mikroorganizmi; mikroorganizmi uzronici pozitivnih i negativnih promjena; konzerviranje stone hrane; aditivi u stoanoj hrani; antibiotici, enzimi, probiotici i prebiotici. Bakterije, kvasci i plijesni znaajne u stoarskoj proizvodnji; morfologija i sistematika; biotehnologija u proizvodnji stone hrane; Mikrobioloka kontrola stone hrane i hraniva; kontrola kvalitete; interpretacija dobivenih rezultata; suvremene metode u kontroli higijenske ispravnosti stone hrane; propisi u kontroli stone hrane. Praenje higijenske ispravnosti stone hrane; osnove HACCP-a i utvrivanje kritinih toaka tijekom proizvodnje stone hrane; standardne i molekularne metode u ispitivanje higijene stone hrane; Znaaj i uloga mikroorganizma u vodi i zraku u stoarskoj proizvodnji. Sijenaa i silaa osnovna voluminozna hrana u proizvodnji mlijeka. Uloga znaaj i vrste mikroorganizama u probavnom traktu ivotinja; interakcijski odnosi mikroorganizama; utvrivanje vrsta mikroorganizama. Mikrobni procesi tijekom probave. Probiotici i prebiotici u ishrani ivotinja. Uloga voluminozne hrane u hranidbi preivaa. Burag kao kontinuirani probavni sustav; Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ulogom mikroorganizama u pripremi, ouvanju i kvarenju stone hrane, zakonskoj legislativi te o znaaju mikroorganizama i njihovih asocijacija u probavi domaih ivotinja. Obvezna literatura 1. The Rumen Microbial Ecosystem (ed. Hobson i Stewart); Blackie Academic & Professional 1997 2. The Biochemistry of Silage (McDonald, Henderson, Heron); Chalcombe Publications 1991 3. Durakovi, S., Durakovi, L. (1997): Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju, knjiga prva I dio Kugler, Zagreb 4. Durakovi, S., Durakovi, L. (1997): Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju, knjiga prva II dio Kugler, Zagreb Preporuena literatura 1. Biotehnologija (Urednik Raspor); Bia, Ljubljana 1996 2. Microbiologia per le produzioni animali (Zambonelli, Grazia, Chiavari); Avenue media Bologna, 2003
Redoviti profesor Mihaela Blainkov
Broj ECTS bodova
18 8 4
Redovito pohaanje predavanja i vjebi

Pismeno Usmeno
334
AG2123
MIKROBNA EKOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula U okviru ovog modula vrlo detaljno se obrauje tijek energije i hranjiva u ekosustavu. Panja e biti posveena interakcijskim odnosima izmeu razliitih organizama u zajednicama ekosustava te fizioloko stanje mikroba u ekosustavu budui su se razvile bezbrojne interakcije meu biolokim komponentama tla. U odreenoj ekolokoj sredini djeluje veliki broj imbenika ije je djelovanje povezano, a esto i jedan drugog uvjetuju pa su vrlo esto isprepleteni. Zajedniko je djelovanje biotskih i abiotskih imbenika kojima se iva bia i mikroorganizmi prilagoavaju ili stvaraju nove uvjete za ivot. U okviru ovog kolegija detaljno e biti obraeno kruenje biogenih elemenata u ekosustavu (kruenje C, N, S i ostalih vanijih elemenata u prirodi). Posebno e biti razmotreni mikroorganizmi vodenih sredina kako morskih tako i slatkovodnih u okviru kojih e se izuavati najznaajnije mikrobne zajednice. Isto tako obraditi e se podruje otpadnih voda i mikrobioloke analize, a obratiti e se panja i na kakvou podzemnih voda. Obraditi e se mikroorganizmi u zraku te mikroorganizmi i tlo. Izuavati e se ekstremni okoli i odnos mikroba u ekstremnim uvjetima te bioremedijacija, odnosno bioloko uklanjanje oneiivaa. Cilj modula Cilj ovog modula je upoznati studente diplomskog studija agroekologije i ostalih studija koji nemaju znaajnije zastupljenu mikrobiologiju sa vrhunskim dostignuima na podruju mikrobne ekologije i odrivog gospodarenja prirodnim resursima. Obvezna literatura red.broj Naziv 1. Redepovi, S., Durakovi, S. (rukopis): Mikrobna ekologija, knjiga I u tisku 2006. 2. Redepovi, S., Durakovi, S. (rukopis): Mikrobna ekologija, knjiga II u tisku 2006. 3. K. Killham (1994): Soil Ecology; Cambridge University Press 4. Raina M. Maier; Ian L. Pepper; Charles P. Gerba (2000) : Environmental Microbiology ; Academic Press 5. Alan H. Varnum; Malcolm G. Evans (2000): Environmental Microbiology; American Society for Microbiology Preporuena literatura red.broj Naziv 1. SC Bhandari and LL Somani (1994): Ecology and Biology of Soil Organisms; Agrotech Publishing Academy 2. M. Wood (1995): Environmental Soil Biology; Chapman & Hall 3. Paul A. Rochelle (2001): Environmental Molecular Microbiology: Protocols and Applications; Springer Verlag. 4. Patrick K. Jjemba (2004): Environmental Microbiology: Principles And Applications; Science Pub. Inc. 5. R.G. Board, Dorothy Jones (1992): Identification Methods in Applied and Environmental Microbiology; Blackwell Science Inc.
Redovni profesor Mihaela Blainkov
Broj ECTS bodova
40 10 5 5
Redovito pohaanje nastave (predavanja, vjebe), poloeni kolokvij iz vjebi

Pismeno Usmeno
335
AG2124
MIKROBNA RAZNOLIKOST PRIRODNIH I ANTROPOGENIH EKOLOKIH SUSTAVA
Koordinator modula
Opis modula Raznolikost mikrobnog svijeta, Taksonomske skupine mikroorganizama i njihove glavne morfolole i fizioloke karakteristike, Klasifikacija i nomenklatura mikroorganizama, Znaaj prouavanja bioraznolikosti prirodnih i antropogenih sredina, Mikroorganizmi u hidrosferi, pedosferi, atmosferi i biosferi; Metode u identifikaciji mikroorganizama, Genetska raznolikost prirodnih populacija , Izolacija i identifikacija autohtonih sojeva; Utjecaj pedolokih karakteristika na strukturu mikrobnih zajednica, Metode za procjenu bioraznolikosti, mikrobne biomase i mikrobne aktivnosti u tlu; Uloga bioraznolikosti u kruenju hranjiva i plodnosti tla, inhibiciji nepoeljnih organizama, degradaciji i detoksifikaciji tetnih kemikalija. Razliiti agrotehniki zahvati u funkciji poveanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala; Struktura mikrobnih zajednica u rizosferi, Populacijska dinamika i interakcije u rizosferi, Mikrobni metaboliti u rizosferi. Cilj modula Osnovni cilj modula je upoznati studente sa suvremenim znanstvenim koncepcijama o znaajnoj ulozi mikrobne raznolikosti u razvoju odrive poljoprivrede koja tei to veem iskoritavanju biolokih potencijala u razliitim agroekosustavima.
Izvanredni profesor Sanja Sikora
Broj ECTS bodova
44 8 8
Redovito pohaanje nastave (predavanja, vjebe)

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Lynch, J.M.: The rhizosphere. John Wiley & Sons, 1990. 2. Sylvia D. M., Fuhrmann J.J., Hartel P.G., Zuberer D.A. Principles and Applications of Soil Microbiology, Prentice Hall, Inc. 1999. Preporuena literatura 1. Tate, R.L. Soil Microbiology, John Wiley & Sons, 1995. 2. Killlham, K.: Soil Ecology.Cambridge University Press 1995.
336
AG2125
MINERALOGIJA I PETROLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula UVODNI DIO. Zemlja kao planet Suneva sustava. Ljuskasta graa i postanak Zemlje. Teorija tektonike ploa.
3
Docent Vesnica Garai
Broj ECTS bodova
20
OPA MINERALOGIJA. Kristalografija. Kemijska svojstva minerala. Fizikalna svojstva minerala. Geneza minerala (kristalizacija, magmatski, sedimentni, metamorfni minerali i minerali kore troenja). SISTEMATSKA MINERALOGIJA. Kristalokemijska klasifikacija i nazivi minerala te opis po skupinama i uporaba. Elementi. Sulfidi. Halogenidi. Karbonati. Sulfati. Silikati. Nezosilikati. Sorosilikati. Ciklosilikati. Inosilikati. Filosilikati. Tektosilikati. PETROLOGIJA. Uvodni dio, uporaba stijena, svojstva kamena. PETROLOGIJA MAGMATSKIH STIJENA. Postanak, klasifikacija, odredba, opis i uporaba. PETROLOGIJA SEDIMENTNIH STIJENA. Postanak, klasifikacija, opis i uporaba. PETROLOGIJA METAMORFNIH STIJENA. Postanak, stupnjevi metamorfoze, vrste metamorfoze, klasifikacija, opis i uporaba. TROENJE STIJENA. Formiranje tla. Cilj modula upoznavanje studenta s osnovnim svojstvima minerala i stijena, njihovom genezom i kriterijima klasifikacije. Dodatno se posveuje panja upotrebi minerala i stijena, kao i procesima troenja stijena i formiranju tala.
10
student je duan obaviti vjebe i dobiti pozitivnu ocjenu iz dva kolokvija.

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Vrkljan, M. (2001): Mineralogija i petrologija, osnove i primjena. Rudarsko-geolokonaftni fakultet, Zagreb, 208 str. Preporuena literatura 1. Vrkljan, M., Babi, V & Taki, J. (1998): Mineralogija. kolska knjiga, Zagreb, 413 str. 2. Slovenec, D. & Bermanec, V. (2003): Sistematska mineralogija mineralogija silikata, Denona, Zagreb, 359 str. 3. Matthes, S. (1996): Mineralogie. Eine Einfhrung in die spezielle Mineralogie, Petrologie und Lagerstttenkunde. - Springer, Heidelberg, 499 str.
337
AG2126
MLJEKARSKA MIKROBIOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Za usvajanje minimalno potrebnog teorijskog i praktinog znanja iz podruja mljekarske mikrobiologije na razini diplomskog studija, modul ine 50% predavanja i 50% vjebe i seminari koje slijede nastavne jedinice predavanja. Izravnom nastavom obraditi e se mikroorganizmi uzronici kvarenja mlijeka i mlijenih proizvoda i patogeni mikroorganizmi koji se mogu prenositi mlijekom i mlijenim proizvodima. Objasniti e se pojam mikrobiolokog kvarenja mlijeka i mlijenih proizvoda, te utjecaj procesa prerade mlijeka na omjer i vrstu mikroorganizama koji mogu postati dominantnom populacijom. U teorijskom dijelu nastave posebno e se obraditi uzronici kvarenja sirovog pasteriziranog, steriliziranog mlijeka, vrhnja, maslaca, fermentiranih mlijeka i sira. Od patogenih mikroorganizama sadraj modula obrauje organizme koji se mogu prenositi mlijekom i mlijenim proizvodima, te organizme uzronike subklinikog i klinikog mastitisa muznih ivotinja. Sadrajem vjebi predvieno je praktino savladavanje mikrobiolokih metoda za identifikaciju uzronika kvarenja mlijeka i mlijenih proizvoda. Cilj modula Samostalnost za rad: u mikrobiolokoj kontroli kvalitete, u izradi higijenskih standarda u proizvodnji i preradi mlijeka i mlijenih proizvoda, osnovu za nastavak doktorskog studija. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Samarija, D. (2010): Mljekarska mikrobiologija (interna skripta) AF imun Zamberlin, Power Point Prezentacije auditornih vjebi (CD) Tomislav Pogai, Power Point Prezentacije auditornih vjebi (CD) Znanstveno- struni asopis iz podruja mljekarske znanosti: Odabrani radovi
Redoviti profesor Dubravka Samarija
Broj ECTS bodova
30 20 6 4 -
Pohaanje predavanja 80%, potpis iz obavljenih laboratorijskih vjebi i vjebi u praktikumu.

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Marth, E.H., Steele, J.L. (1998.): Applied Dairy Microbiology, Ed. by E. H. Marth, J.L. Steele, Marcel Dekker, Inc. New York 2. Robinson, R.K. (1985.): Dairy Microbiology: The Microbiology of .Milk Products Vol. 2.Ed.by R.K.Robinson, Elsevier Applied Science Publishers, London 3. Robinson, R.K. (1985.): Dairy Microbiology: The Microbiology of Milk. Vol. 1.Ed.by R.K.Robinson, Elsevier Applied Science Publishers, London
338
AG2127
MOLEKULARNA RAZNOLIKOST I EVOLUCIJA
Koordinator modula
Opis modula Modul nudi studentima temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelanevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraivanjima. Modul e isticati praktian pristup istraivanjima molekularne raznolikosti i filogenije kombinirajui predavanja s primjerima na raunalu i raspravom na temelju izvorne znanstvene literature. Predavanja e obuhvatiti sljedee teme: sustavi molekularnih biljega, statistike metode u istraivanjima bioraznolikosti, molekularna evolucija, uvod u bioinformatiku i filogenetske metode. Tijekom vjebi na raunalu studentima e se omoguiti upoznavanje s raunalnim programima koji se koriste u molekularnoj genetici i filogeniji kao i pretraivanje baza podataka i preuzimanje sekvenci. Studenti e koristiti stvarne podatke iz istraivanja suradnika na modulu. Cilj modula Cilj modula je dati studentima temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelanevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraivanjima Obvezna literatura 1. Belaj, A., atovi, Z., Cipriani, G., Baldoni, L., Testolin, R., Rallo, L., Trujillo, I. 2003. Comparative study of the discriminating capacity of RAPD, AFLP and SSR markers and of their effectiveness in establishing genetic relationships in olive. Theor. Appl. Genet. 107(4): 736-744 2. atovi, Z. 1999. Genetski biljezi i njihova uporaba u biljnoj genetici oplemenjivanju i sjemenarstvu. Sjemenarstvo 1-2: 73-95 3. atovi, Z. 2005. Molekularna raznolikost i evolucija. Skripta (u izradi) 4. atovi, Z. Romn, B., Tores, A.M., Kolak, I., Cubero, J.I. 2000. Analiza molekularne varijance (AMOVA) i testiranje homogenosti molekularne varijance (HOMOVA) na temelju RAPD biljega. Sjemenarstvo 3-4: 165-184 5. atovi, Z., Liber, Z., Karlovi, K., Kolak, I. 2002. Genetic relatedness among basil (Ocimum spp.) accessions using RAPD markers. Acta Biol. Cracov. Bot 44: 155-160. Preporuena literatura 1. Felsenstein, J. 2004. Inferring Phylogenies. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, MA. 2. Graur, D., Li, W.H. 2000. Fundamentals of Molecular Evolution.. Sinauer Associates, Sunderland, MA 3. Nei, M., Kumar, S. 2000. Molecular Evolution and Phylogenetics. Oxford University Press Inc., New York, NY 4. Page, R. D. M., Holmes, E.C. 1998. Molecular Evolution: A Phylogenetic Approach. Blackwell Science, Oxford 5. Salemi, M., Vandamme, A.M. (eds.) 2003. The Phylogenetic Handbook: A Practival Approach to DNA and Protein Phylogeny. Cambridge University Press, Cambridge
Redoviti profesor Zlatko atovi
Broj ECTS bodova
40
12 8

Pismeno Usmeno
339
AG2128
MOLEKULARNA GENETIKA U ANIMALNOJ PROIZVODNJI
Koordinator modula
Opis modula Suvremena animalna proizvodnja koristiti prednosti molekularne genetike koja zahvaljujui razvoju analitike metodologije prua velike mogunosti izgradnje proizvodnih potencijala pasmina. Studente diplomskog studija vano je upoznati s molekularnom genetikom i osposobiti ih za temeljni rad u laboratoriju. Studenti e upoznati osnove molekularne genetike, PCR reakciju, protokole DNA izolacije, naela odabira zaetnih oligonukleotida, postupke pripreme i ugaanja PCR reakcije. Upoznati e osnove kartiranja genoma, kroz seminare upoznati temeljne genetske baze podataka. U poglavlju o selekciji potpomognutoj genskim markerima studenti e se upoznati s markerskim sustavima i markerima vezanim za proizvodnju mlijeka i mesa, nasljedne bolesti, plodnost, zdravlje i druga ekonomski znaajna svojstva goveda, svinja, ovaca, koza, konja i peradi. Upoznati e naela genetske identifikacije i preporuenih markerskih setova po vrstama domaih ivotinja, ugradnju molekularnih podataka u programe konzerviranja genoma, naela molekularno genetskih studija, te mogunosti transgeneze u animalnim znanostima. Kroz laboratorijske vjebe upoznati e praktini rad u molekularno-genetskom laboratoriju. Cilj modula Upoznavanje sa mogunostima uporabe molekularne genetike u animalnoj proizvodnji, selekciji potpomognutoj genskim markerima, genskoj identifikaciji, konzervaciji, transgenzi i radom u laboratoriju. Obvezna literatura 1. Ivankovi, A. (2005): Uporaba molekularne genetike u animalnoj proizvodnji. Stoarstvo (in press). 2. Old, R.W., Primorse, S.B. (1996): Principles of Gene Manipulation. Blackwell Science, Cambridge, USA. 3. Alcamo, I.E. (2001): DNA Tecnology - The Awesome Skill. Harcourt-Academic Press, London, UK. 4. Ivankovi, A., Kavar, T., Caput, P., Mio, B., Pavi, V., Dov, P. (2002): Genetic diversity of three donkey populations in the Croatian coastal region. Animal Genetics, 33: 169-177. 5. Ivankovi, A., Bradi, M. (2005): Protokoli temeljnog rada u genetskom laboratoriju. Interna skripta Zavoda. Preporuena literatura 1. Murray, J.D., Anderson, G.B., Oberbauer, A.M., McGloughlin, M.M. (1999): Transgenic Animals in Agriculture. CABI Publishing, 2. Cunningham, E.P. (1999), Recent developments in biotehnology as they relate to animal genetic resources for food and agriculture. Background study paper No. 10., FAO, Rome. 3. Spelman, R.J., Bovenhuis, H. (1998): Moving from QTL experimental results to the utilisation of QTL in breeding programes. Animal Genetics 29, 77-84. 4. Measurement of domestic animal diversity a review of recent diversity studies. CGRFAFAO, Rome, 2004. 5. Martinez, I., Yman, I.M. (1998): Species identification in meat products by RAPD analysis. Food Research International 31, 459-466.
Broj ECTS bodova
28 22 10 -
Pohaanje predavanja (min. 50%), laboratrorijskih vjebi (min. 70%), seminarski rad
Pismeno Usmeno
340
AG2129
MOLEKULARNA GENETIKA IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Koritenjem suvremenih audiovizualnih metoda predavanja e se provesti kroz poglavlja : Uvod, Osnove molekularne genetike i primjena u genetici i oplemenjivanju ivotinja; Organizacija eukariotskog genoma i regulacija genske ekspresije; Analiza genoma domaih ivotinja; Linkage analiza; QTL analiza i primjena kod domaih ivotinja; Osnove kloniranja, kandidat geni; Bioinformatika u molekularnoj genetici ivotinja; Markeri u populacijama ivotinja; Funkcionalna genomika; Perspektive. Pored teoretskih predavanja odravati e se vjebe u laboratoriju za molekularnu genetiku AFZ s ciljem upoznavanja molekularnih metoda analize. Uz klasine vjebe (papir olovka i kalkulator), vjebe e se odravati i u Laboratoriju za statistiku genetiku Zavoda za ope stoarstvo AZ, uz primjenu raunala i najnovijih bioinformatikih software za analizu podataka u genomici. Na terenu e se savladati metode i uzimanje uzoraka razliitih vrsta tkiva porijeklom od razliitih vrsta ivotinja. Cilj modula Obrazovati studente za razumijevanje i primjenu novih dostignua genomike u oplemenjivanju ivotinja. Obvezna literatura 1. A. F. Griffiths, S. R. Wessler, R. C, Lewontin, W. M. Gelbart, D. T. Suzuki, J. H. Miller (2005). Introduction to genetics analysis. ED.W. H. Freeman and Company, New York, USA, Basingstoke , England. 2. A. M. Campbell, L. J. Heyer (2003). Discavering genomics, proteomics and bioinformatics. Ed.: CSHL Press, Benjamin Cummings, san Francisko, Boston , C. Town , Hong Kong, London; Madrid, Mexico City, Montreal, Munich, Paris, Singapur, Sydney, Tokyo, Toronto 3. A. L. Joyner (2002). Gene targeting , A practical approach. ED. B. D. Hames, Oxford Univ. Press. UK. 4. J. Sammbrook D. Russell (2001). A laboratory manuel, ED. Cold Spring Harbor Press, New York. 5. W. H. Elliot, D.C. Elliot (2005). Biochemistry and molecular biology Ed. Oxford Univ. Press Preporuena literatura 1. R. C. King, W. D. Stansfield (2002). A dictionary of genetics Ed. Oksford Univer. Press. 2. M. F. W. Pass, M. E. Everts, H. P. Haggsman (2004). Muscle development of livestock animals, Physiology, Genetics, and Meat quality. Ed.: CABI, Wallingford, UK. 3. M. Lynch, B.Walsh (1998). Genetic and Analysis of Quantative traits, Ed. Sinauer Associates, Inc. Publish. Sunderland, Massachusetts, USA 4. C. Pinkert, (2002). Transgenic animal technologies, a laboratory handbook. Ed. Academic Press, Animprint Elsevier Sc., San Diego USA. 5. M. Kap, W. Lamberson (2002). Bioinformatics for animal science. CABI Wallington, UK.
Prof. dr. Marija iki
Broj ECTS bodova
30 20 2 4
Predavanja (80%), Vjebe (100%), Seminar (100%), Terenska nastava (100%)

Pismeno Usmeno
341
AG2130
MOLEKULARNA MIKROBIOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja e biti usredotoena na razumijevanje osnovnih molekularnih mehanizama vanih staninih procesa, kao to su replikacija, transkripcija, translacija, popravak DNA i prijenos staninog signala. Ovi osnovni procesi imaju esencijalnu ulogu u odravanju staninog metabolizma i reprodukcije. Uvod u metode rekombinantne DNA omoguit e bolje razumijevanje i praenje tematskih jedinica molekularne mikrobiologije za navedene modelne mikroorganizme. Prouavanje fiziologije i molekularne biologije streptomiceta - bakterija tla s kompleksim ivotnim ciklusom dati e uvod i uvid u sloenu genomsku strukturu ovih viestaninih mikroorganizama, regulaciju stanine diferencijacije i proizvodnje sekundarnih metabolita na primjerima osobnih istraivanja. U sklopu ovih predavanje obradit e se i horizontalni prijenos gena izmeu taksonomski udaljenih vrsta mikroorganizama. Objasnit e se molekularni mehanizmi kod rizobija u procesu fiksacije duika putem ostvarivanja simbioznog odnosa s leguminozama pri emu sudjeluju brojne biljne molekule-induktori ( flavonoidi) i produkti bakterijskih nod gena ( Nod faktori). Obradit e se i regulacija aktivnosti gena odgovornih u procesima nodulacije i fiksacije duika. Ciljano je izabran kvasac S. cerevisiae, kao modelni mikoroorganizam kako bi studente uveli u molekularnu genetiku niih eukariota i u primjenu ovih organizama u biotehnolokim i agronomskim istraivanjima. Cilj modula Osposobiti studente da primjene poznavanje osnovnih molekularnih mehanizama vanih staninih procesa u svim poslovima okoline i poljoprivredne mikrobiologije. Kroz seminarske radove i rasprave razvijat e se kritiki nain analiziranja i prezentiranja znanstvenih rezultata. Obvezna literatura 1. L. Stryer, Biochemistry (Fifth Edition), W.H. Freeman Co., New York 2002 2. B. Alberts et al., Molecular Biology of the Cell (Fourth Edition) Garland Publishing, Inc., New York & London 2002 3. SD Bently et al., Complete genome sequence of the model actinomycete Streptomyces coelicolor A3(2). Nature. 2002 May 9;417(6885):141-7 4. Triplett, E.W.: Prokaryotic Nitrogen Fixation A Model System for the Analysis of a Biological Process. Horizon Scientific Press, 2000. 5. Long, S. R. (1989). Rhizobium-legume nodulation: life together in the underground. Cell 56, 201-214 Preporuena literatura 1. D. Voet, J. G. Voet, Biochemistry (Second Edition), J. Wiley Sons, New York 1995 2. Spaink, H.S., Kondorsi, A., Hooykaas, P.J.J.: The Rhizobiaceae- molecular biology of model plant-associated bacteria. Kluwer Academic Publishers, 1998.
Izvanredni profesor Duica Vujaklija
Broj ECTS bodova
46
14
Odsluana predavanja i ocijenjen seminarski rad

Pismeno Usmeno
342
AG2131
MOLEKULARNE METODE U MIKROBNOJ EKOLOGIJI
Koordinator modula
Opis modula Svako predavanje bit e teoretski uvod u odreene vjebe. Predviene metode obuhvatit e sve manipulacije s DNA. Od izolacije ukupne DNA iz tla i/ili izoliranih i modelnih mikroorganizama, preko izolacije plazmidne DNA do razgradnje DNA s restrikcijskim enzimima te ligiranja specifinih fragmenata s vektorom i unoenja konstrukta u stanice domaina. Takoer e se umnaati DNA metodom PCR i zatim e se klonirati dobiveni PCR produkti. Transformirane stanice e se analizirati metodom po Southernu ili PCRom. Prisustvo odreennih vrsta i sojeva mikroorganizama u okoliu odreivat e se razliitim molekularnim tehnikama (16S rDNA PCR-RFLP,RAPD, rep-PCR). Studentima e se teoretski objasniti principi sekvenciranja DNA. Predvia se demonstracija osnovnih tehnika proteinskog inenjerstva. Cilj modula Cij ovog modula je omoguiti svakom studenatu da samostalno proe to vie tehnika od: izolacije DNA ili mikroorganizama iz okolia, njihove identifikacije ili kloniranja odreenog fragmenta DNA.
Izvanredni profesor Duica Vujaklija
Broj ECTS bodova
22 38
Odsluana predavanja i vjebe

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. J. Sambrook, EF Fritsch and T Maniatis (1989): Molecular Cloning, a laboratory manual, Cold Spring Harbor Laboratory Press 2. DH Gelfand and JJ Sninsky (1995): PCR Strategies (MA Innis, ed), Academic Press, San Diego, New York, Boston, London, Sydney, Tokyo, Toronto Preporuena literatura
343
AG2132
MOLEKULARNE TEHNIKE U FITOPATOLOGIJI
Koordinator modula
Opis modula Modul obrauje osnovne molekularne tehnike kojima se u fitopatologiji vri identifikacija i analizira srodnost tj. raznolikost meu biljnim patogenima (izolacija i elektroforetska analiza biolokih makromolekula, hibridizacija nukleinskih kiselina (dot blot), razliite PCR-tehnike i sl.) . Seroloke metode (JRID, DRID, ELISA i IF). Studenti e biti upoznati s opremom u molekularnom laboratoriju te e sudjelovati u njenom koritenju. U sklopu ovog modula studenti e stei znanja o svim aparatima i kemikalijama potrebnim za navedene molekularne analize kao i o neophodnim mjerama opreza u radu u laboratorijima ovog tipa. Na primjeru bakterije Erwinia amylovora (uzronika bakterijske palei jabuke i kruke) pokazat e se studentima molekularno dokazivanje bakterije primjenom PCR tehnike. Identifikacija virusa mozaika krastavca primjenom metode izolacije dvolanane RNK i njena elektroforetska analiza u agaroznom gelu primjenom submarine elektroforeze. Cilj modula Znat e osnovne molekularne tehnike kojima se dokazuju pojedini vani biljni patogeni i one kojima se analizira njihova srodnost. Stei e iskustva s protokolima u laboratoriju za molekularnu dijagnostiku.
Docent Edyta ermi
Broj ECTS bodova
15 10 5
Redovno prisustvovanje svim oblicima nastave.

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Schots,A., Dewey, F.M., Dewey.,Oliver,R., (1994). Modern assays for plant pathogenic fungi (indetification, detection, and quantification. CAB INTERNATIONAL 2. Vanneste J.L. (1995) Pathogenesis and Host Specificity in Plant Diseases: Histopathological, biochemical, genetic and molecular bases. Vol. 1 Prokaryotes. Erwinia amylovora. Singh US, Singh RP, Kohmoto K (Eds.), Pergamon Press, Oxford, London. 3. Klement Z, Rudolph K, Sands DC (Eds.) (1990) Methods in Phytobacteriology. Akadmiai Kiad, Nyomd Vllalat, Budapest. 3. N. Jureti (2002): Osnove biljne virologije, Sveuilite u Zagrebu i kolska knjiga, Zagreb. Preporuena literatura 1. R.R.M. Paterson, P.D. Bridge: Biochemical techniques for filamentous fungi, CAB Internationals, 1994. 2. N.J. Dimmock, S.B. Primrose: Introduction to modern virology, Blackwell Scientific Publication, 1987. (izabrana poglavlja)
344
AG2133
MOLEKULARNO OPLEMENJIVANJE BILJA
Koordinator modula
Opis modula Pretpostavke za molekularno oplemenjivanje (vezanost gena, selekcija pomou morfolokih, biokemijskih i DNA markera). Definicije i sistematika metoda molekularnog oplemenjivanja. Najnovija saznanja iz molekularne genetike, strukture DNA i biljnog genoma i molekularnih manipulacija iz perspektive oplemenjivanja bilja; Tipovi i tehnike molekularnih markera prikladnih u praktinom oplemenjivanju kroz laboratorijske vjebe; Identifikacija germplazme i sorata, analiza podrijetla, srodnosti i roditeljstva, unutarsortna genetska varijabilnost. Seminari i praktini primjeri. Izbor roditelja i populacija, i izrada genetskih karata; Upotreba genetskih karata u oplemenjivanju kvalitativnih i kvantitativnih svojstava; Primjena u oplemenjivanju (BSA, MBC, MAS); Kloniranje gena na temelju genetskih karata; Cilj modula Razumijevanje dosega i primjene tehnika molekularnog oplemenjivanja bilja. Osposobljenost za planiranja pokusa i izvoenja molekularnih analiza. Pripremljenost za istraivaki rad i nastavak poslijediplomskih studija. Obvezna literatura
Redoviti profesor Ivan Peji
Broj ECTS bodova
32 6 8 14

Pismeno Usmeno
1. Peji, I. Interna skripta: Molekularno oplemenjivanje bilja (u izradi) 2. Relevantne strune publikacije iz domaih i inozemnih strunih asopisa. Preporuena literatura 1. Henry, R.J. 2001. Plant genotyping the DNA fingerprinting of plants. CABI Publishing. 2. Liu, B.H. 1998. Statistical genomics: Linkage, mapping, and QTL analysis. CRC Press, Boca Raton, FL., USA 3. Paterson, A.H. (ed.) 1998. Molecular dissection of complex traits. CRC Press, Boca Raton, FL., USA 4. Campbell, A.M., Heyer, L.J. 2002. Discovering Genomics, Proteomics, and Bioinformatics. Benjamin Cummings 5. Relevantne publikacije i web stranice za pripremu seminara.
345
AG2134
NAELA INTEGRIRANE ZATITE BILJA
Koordinator modula
Opis modula Integrirana zatita jest ekoloki povoljnija zatita poljoprivrednih kultura od ekonomski vanih tetoinja. Osim kemijskih mjera zatite koje dolaze na kraju kada su iscrpljene sve ostale mjere zatite u integriranoj se zatiti koriste agrotehnike mjere, fizikalne mjere i bioloke mjere kojima se populacija tetoinja odrava u tolerantnoj mjeri. Modul razmatra negativnosti konvencionalne zatite bilja i intenzivne poljoprivredne proizvodnje koji su doveli do faze propadanja i ekonomske neisplativosti poljoprivredne proizvodnje. Temelj integrirane zatite jest biodiverzitet. Modul razmatra sve mogunosti poticanja biodiverziteta u razliitim poljoprivrednim proizvodnjama (voarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo, ratarstvo).Iako Meunarodna organizacija za integriranu i bioloku zatitu IOBC slavi 50 obljetnicu, u Hrvatskoj se jo uvijek govori o novom nainu zatite bilja. Modul e razmatrati sadanje stanje i perspektive integrirane zatite u Hrvatskoj i mogunosti uvoenja pravilnika za integriranu proizvodnju po kulturama u skladu s pravilnicima doneenim od strane IOBC-a. Cilj modula Stjecanje informacija i znanja o ekoloki i ekonomski povoljnijoj, integriranoj zatiti poljoprivrednih kultura i mogunostima smanjenja unosa agrokemikalija. Osposobljenost za organiziranje integrirane zatite bilja. Obvezna literatura 1. Ciglar, I. (1998): Integrirana zatita vonjaka i vinograda, Zrinski d. d. akovec 2. Meinert/Mittnacht (1992): Integrierter Pflanzenschutz, Ulmer Fachbuch, Stuttgart 3. Igrc Bari, J., Maceljski, M. (2001): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika, Zrinski d. d. akovec Preporuena literatura 1. Knauer, N. (1993): kologie und Landwirtschaft, Eugen Ulmer, Stuttgart 2. Hassan; Albert; Rost (1993): Pflanzenschutz mit Ntzlingen im Freiland und unter Glas, Ulmer Fachbuch, Stuttgart 3. IOBC Bulletin Guidelines for Integrated Productions odabrana podruja polj. proizvodnje
Izvanredni profesor Boena Bari
Broj ECTS bodova
18
4 8
Redovita nazonost predavanjima, vjebama i seminarima

Pismeno Usmeno
346
AG2135
OBJEKTI I OPREMA U TEHNOLOGIJI MESA
Koordinator modula
Opis modula U Hrvatskoj postoje veliki industrijski pogoni (tvornice, objekti) s modernom opremom. Studenti e loginim slijedom biti upoznati sa objektima i opremom od prihvata ivotinja (svinja, goveda, ovaca, kunia, peradi), omamljivanja, klanja, iskrvarenja, urenja, evisceracije, rasijecanja u polovice, hlaenja, rasijecanja u namjenske dijelove, strojnu obradu mesa, punjenje, termiku obradu, dimljenje, fermentaciju, oznaavanje, skladitenje i distribuciju. Svaka faza odvija se u zasebnim odjeljenjima s odgovarajuom opremom (ermerovi pitolji, strujni udar, CO2, strojevi za urenje, transporteri, pei za spaljivanje ekinja, pranje, mjerni aparati, hladnjae, linije rasijecanja trupa, strojevi za usitnjavanje mesa, mjealice, punilice, punice, zatvaraice, sterilizatori itd. Polaznici poslijediplomskog studija biti e upoznati s objektima i opremom za skladitenje i distribuciju proizvoda. U jednom dijelu modula obraditi e se manji specijalizirani objekti i oprema za proizvodnju pruta, kulena i drugih trajnih autohtonih proizvoda znaajnih za hrvatsko gospodarstvo. Konano polaznici Ms studija upoznati e objekte i opremu za preradu klaonikih otpadaka (kafilerije). Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o konstrukciji objekata te strojeva i opreme u industriji mesa.
Broj ECTS bodova
38 0 4 0 6 14
Pohaanje nastave (min.80%), seminarski rad, terenska nastava.

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. I. ivkovi (1986): Higijena i tehnologija mesa, II dio, kakvoa i prerada mesa. Udbenik Sveuilita u Zagrebu. 2. Raheli S. (1985): Osnove tehnologije mesa, kolska knjiga, Zagreb. 3. Roseg . (1995): Prerada mesa i mlijeka. Nakladni zavod Globus, Zagreb. Preporuena literatura 1. Monta P., Magnani U., Monari H. (1992): Industria dei salumi, Edizione agricole Bologna. 2. Jensen W.K., Dawine C, Dikeman M. (2004): Encyclopedia of meat sciences, vol. 1,2,3. Elsevier Academic Press, Amsterdam, Boston, Heidelberg, Paris.... Tokyo.
347
AG2136
OUVANJE BILJNIH GENETSKIH IZVORA
Koordinator modula
Opis modula Proizvodnja hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda izravno ovisi o biljnim genetskim izvorima iskoritenima u svrhu oplemenjivanja novih, visokoprinosnih kultivara visoke kakvoe i otpornih na bolesti. Stoga je svrha modula upoznati studente s teoretskom osnovom osnove i praktinih metoda ouvanja i odrive upotrebe biljnih genetskih izvora. Predavanja e obuhvatiti znaenje bioraznolikosti i agrobioraznolikosti i njihovu ulgou u ekosustavima, evoluciju i raznolikosti kultiviranih biljnih vrsta, upotrebu biljnih genetskih izvora, genetsku eroziju, strategije ouvanja kao i prikupljanje i ouvanje biljnih genetskih izvora. Studenti e se upoznati s praktinim aspektima rada banaka biljnih gena ukljuujui opis i procjenu svojstava kao i dokumentaciju primki Hrvatske banke biljnih gena. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna saznanja o teoretskim i praktinim aspektima ouvanja i odrive upotrebe biljnih genetskih izvora. Obvezna literatura 1. Karlovi, K., Dejdar, V., Kolak, I., atovi, Z. 2001. Varijabilnost morfolokih i agronomskih svojstava primki bosiljka (Ocimum spp.). Sjemenarstvo 5-6: 335-343 2. Kolak, I., atovi, Z. 1996. Ouvanje biljnih genetskih izvora. Sjemenarstvo 5-6: 423-432 3. Kolak, I., atovi, Z., Rukavina, H. 1996. Banka biljnih gena u informacijskokomunikacijskim sustavima. Sjemenarstvo 3-4: 253-260 4. Orlandini, S., Kolak, I., atovi, Z., Rukavina, H. 1996. Prikupljanje germplazme krupnosjemenih mahunarki za potrebe hrvatske banke biljnih gena. Sjemenarstvo 5-6: 399415 5. atovi, Z., Kolak, I. 1995. Meunarodno zakonodavstvo s podruja zatite bioloke raznolikosti: Program za 21. stoljee i Konvencija o biolokoj raznolikosti. Sjemenarstvo 6: 485-516 Preporuena literatura 1. Ellis, R.H., Hong, T.D., Roberts, E.H., 1985. Handbook of seed technology for genebanks (2 Vol.). IBPGR, Rome, Italy 2. FAO 1996. The state of the world's plant genetic resources for food and agriculture. FAO, Rome, Italy 3. Fowler, C., Mooney, P. 1990. Shattering food, politics, and the loss of genetic diversity. The University of Arizona Press, Tucson, AR 4. Frankel, O.H., Brown, A.H.D., Burdon, J.J. 1995. The conservation of plant biodiversity. Cambridge University Press, Cambridge, UK 5. Guarino, L., Ramanatha Rao, V., Reid, R. (eds.), 1995. Collecting plant genetic diversity: Technical guidelines. CAB International, Wallington, UK
Redoviti profesor Zlatko atovi
Broj ECTS bodova
40
12 8
Predavanja, vjebe, seminar

Pismeno Usmeno
348
AG2137
ODRAVANJE I NJEGA ZELENIH POVRINA
Koordinator modula
Opis modula Program modula Ureenje i njega zelenih povrina omoguava polaznicima razumijevanje teoretskog i usvajanje praktinog znanja o zelenim povrinama, veinom urbanog karaktera. Programski dijelovi sastoje se od slijedeih razina: Odnos tlo-biljka-voda Utjecaj okolinih uvjeta na rast biljaka u odnosu na odravanje biljnog materijala. Izvoenje plana sadnje. - Podizanje i njega travnjaka.
12 20
Prof. dr. sc. Stefanka Hadi Pecova
Broj ECTS bodova
28
- Podizanje i njega cvjetne gredice. - Strukturiranje vodenih vrtova. - Sadnja i rezidba ivice. - Sadnja i njega slobodnorastueg grmlja. - Sadnja i rezidba ivice. - Sadnja,njega i rezidba parkovnog i drvorednog drvea. Odravanje i njega biljnog materijala na razliitim stanitima zelenih povrina. Poznavanje zahtjeva ukrasnog bilja prema tlu, osobito reakciji tla i osjetljivosti na vapno, bitan su preduvjet odabira vrsta za odreeno idejno rjeenje u projektu ureenja krajobraza. Pored toga, optimiranje stanja makro i mikroelemenata omoguiti e dobar izgled i kondiciju biljaka. Viak soli i tekih metala posebice u gradu te uz prometnice glavni su limitirajui faktor pri odabiru vrsta. Njega i odravanje gradskog prostora, neminovno trai povremenu kontrolu dijagnosticirnje stanja tla i biljke te eventualnu intervenciju , najee folijarnu gnojidbu. Cilj modula Razumijevanje kako funkcionira sustav zelenih povrina od njihovog pojavljivanja na planu , pripreme za sadnju biljnog materijala, njihov smjetaj na razliitim stanitima te na kraju njihovo odravanje i njega. Obvezna literatura 1. Associazone Regionale Produttori Florovivaisti Lombardi: Piante per il paesaggio e il verde urbano, 1997. 2. B. Marka-op: Vrtna tehnika, Graevinski kolski centar, Zagreb, 1975. 3. N. J. Coppin, I. G. Richards: Use of Vegetation in Civil Engineering, University Press, Cambridge, 1990. 4. N. Samardija: Travnjaci, Zrinjevac d.d., Zagreb 5. V. Vukadinovi, Z. Lonari (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek. Preporuena literatura 1. P. L. Carpenter, T. D. Walker, F. O. Lanfhear: Plants in the Landscape, W. H. Freeman and Company, 1975 2. asopis Landscape and urban planning 3. W. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants, Gustav Fisher Verlag Jena, Stuttgart 4. K. Mengel, E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition, Boston
Odraene vjebe i seminarski radovi.

Pismeno Usmeno
349
AG2138
ODVODNJA
Koordinator modula
Opis modula Modul je podijeljen u tri osnovne cjeline: osnove hidrologije s hidraulikom, sustavi odvodnje i funkcionalnost sustava odvodnje. U prvoj cjelini studenti e se upoznati s osnovnim hidrolokim pojavama vezanih za mehanizme povrinskog i podzemnog dotjecanja, kao temeljnih parametara pri dimenzioniranju povrinskih i/ili podzemnih odvodnih sustava. Druga cjelina obrauje podjelu sustava odvodnje s obzirom na pedoloko-melioracijsku problematiku hidromorfnih tala, elemente i normative neophodne za funkcioniranje sustava i temeljne ekonomske pokazatelje. U treoj cjelini, studenti e se upoznati s problemima funkcionalnosti izvedenih sustava odvodnje u Hrvatskoj, te potrebama i mogunostima njihove revitalizacije. Iz naina izvoenja nastave je vidljivo da bi predavanja inila oko 31 sati ili 52 % izravne nastave modula, vjebe u praktikumu inile bi 15 sati ili 25 %, a terenska nastava 10 sati ili 17 % ukupne nastave modula. Cilj modula Uspjenim savladavanjem modula student e stei temeljna znanja u nastavku doktorskog studija iz ireg melioracijskog podruja, kao i solidne vjetine na pravcu rjeavanja problema suvine vlanosti hidromorfnih tala u strunoj melioracijskoj praksi. Obvezna literatura 1. Petoi (2002), Pisana predavanja iz odvodnje, Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za melioracije. 2. Prirunici za hidrotehnike melioracije I Kolo. Odvodnjavanje: Knjige 2 (1984), 3 (1985), 4 (1987) i 5 (1989); Drutvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske, Zagreb. 3. Tomi, F., Petoi, D. (2003): Rjeavanje problema suvinih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Prirunik za hidrotehnike melioracije , III Kolo, Knjiga 1. GF. Sveuilite u Rijeci, Rijeka 2003. 4. Stanje i odrivi razvoj hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj preduvjet razvoja poljoprivrede (2003). Hrvatske vode, asopis za vodno gospodarstvo, br. 45 2003. Zagreb. 5. R. Engelsman (1984): Drenanleitung fr Landbau, Ingenieurbau und Landschaftsbau, Berlin. 6. Thomasson, A.J., Mackney, D., Trafford, B.D., Walpole, R.A. (1975): Soils and Field Drainage, Harpenden. 7. E. avlek (1985): Hidraulika, Geodetski fakultet Zagreb. Preporuena literatura 1. Drenaa u poljoprivredi (1984); (prijevod s francuskog), FPZ, Zagreb. 2. Jan Benetin (1987): Odvodnjavanje, Ministarstvo kolstva SR. 3. Peter Widmoser (2001): Taschenbuch der Wasserwirtschaft, poglavlje 10. Be-und Entwasserung, Berlin.
Broj ECTS bodova
31
15 4 10
Pohaanje predavanja, vjebi i terenske nastave, izrada programa

Pismeno Usmeno
350
AG2139
OPERACIJSKA ISTRAIVANJA U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Suvremeno poslovanje u agrobiznisu obiljeeno je donoenjem poslovnih odluka u kratkom vremenu i uz ogranienu koliinu informacija. Uz to, broj utjecajnih imbenika koje treba uzeti u obzir je obino vrlo velik. U okviru operacijskih istraivanja je razvijen niz alata za podrku menadmentu u procesu odluivanja. Meu tim se alatima najire primjenjuju linearno programiranje i mreno planiranje. U ovom se modulu polaznicima prenose znanja o teoretskim temeljima linearnog programiranja, a posebna se panja posveuje praktinoj primjeni modela linearnog programiranja u praksi. Isto tako, studenti se upoznaju s naelima i mogunosti primjene mrenog planiranja u voenju sloenih projekata. Primjeri iz podruja agrobiznisa i samostalni rad studenata e posebice pridonijeti razvitku njihovih znanja i vjetina u ovom podruju. Cilj modula Osposobiti studente za razumijevanje, primjenu i tumaenje rezultata linearnog programiranja i mrenog planiranja. Obvezna literatura 1. Kalpi V. Mornar (1996): Operacijska istraivanja, udbenik, ZEUS, Zagreb 2. Marti Lj. (1979): Matematike metode za ekonomske analize II, Narodne novine, Zagreb (ili novije izdanje) 3. Petri J. (1970): Mreno planiranje i upravljanje, Informator, Zagreb 4. Babi Z. (1991): Linearno programiranje - Zbirka zadataka, Ekonomski fakultet Split 5. Juraak J. (2004): Ekonometrija i operacijska istraivanja, Interna skripta, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Preporuena literatura 1. Bonini C., Hausman W. i Bierman H. (1997): Quantitative Analysis for Management, 9th ed., Irwin McGraw-Hill, USA 2. Grafton, Q., Sargent T. (1997): A Workbook in Mathematical Methods for Economists, McGraw-Hill, USA
Docent Josip Juraak
Broj ECTS bodova
28 10 10 12
Pohaanje nastave i obavljeni seminar

Pismeno Usmeno
351
AG2140
OPLEMENJIVANJE NA OTPORNOST NA TETOINJE I ABIOTSKE STRESOVE
Koordinator modula
Opis modula Studenti e se upoznati sa genetskim mehanizmima otpornosti biljke na tetoinje, genetskom varijabilnou biljne germplazme potrebnom za oplemenjivaki rad i oplemenjivakim razvojem otpornih sorata na ove imbenike klasinim i biotehnolokim metodama. Obradit e se oplemenjivanje na kvalitativnu i kvantitativnu otpornost. Pored toga studenti e se upoznati sa mogunou oplemenjivakog razvoja sorata otpornih na suu, niske temperature i tolerantnih na nie zalihe N- hranjiva u tlu. Cilj modula Stjecanje znanja o mehanizmima otpornosti biljke na tetoinje i abiotske imbenike, biljnoj genetskoj varijabilnosti potrebnoj za oplemenjivanje na ove otpornosti, te klasinim i biotehnolokim metodama oplemenjivakog razvoja novih otpornih sorata. Student e znanje moi koristiti u oplemenjivakom radu razvoja novih kultivara i za nastavak poslijediplomsih studija. Obvezna literatura 1. Relevantna poglavlja: Martini, J., V. Kozumplik (1996). Oplemenjivanje bilja: I Teorija i metode, Zagreb 2. Izvadci iz predavanja; 3. Relevantne publikacije znanstvenih i strunih asopisa Preporuena literatura 1. Parleviet, J.E. i Niks, R.E. (1992). Breeding for Resistance against Diseases and Pests. Wageningen Agricultural University, Department of Plant Breeding. 2. Relevantna poglavlja: Fehr, W.R. (1987). Principles of Cultivar Development, Vol 1 Theory and Technique, Macmillan Publ. Co. New York, London
Broj ECTS bodova
36
12 6 6
Pohaanje predavanja i vjebi, izrada seminara.

Pismeno Usmeno
352
AG2141
OPLEMENJIVANJE ORANINIH KULTURA
Koordinator modula
Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja pojedinih oraninih kultura, oplemenjivakoj germplazmi, metodama oplemenjivakog razvoja kultivara, ispitivanju u mikro i makro pokusima, postupku sortnog priznavanja i irenju kultivara u proizvodnji. Cilj modula Osposobljenost za suradnju sa oplemenjivako-sjemenarskim ustanovama u cilju izbora novih kultivara za odreenu proizvodnju; za rad u ovim ustanovama na oplemenjivakom razvoju kultivara; za nastavak odgovarajueg poslijediplomskog studija. Obvezna literatura
4 6
Broj ECTS bodova
20
1. Martini, J., V. Kozumplik (1996). Oplemenjivanje bilja: II Ratarske kulture, Zagreb 2. Izvadci sa predavanja Preporuena literatura 1. Poehlman, J.M., Sleper, D. A. (1995). Breeding field crops. Iowa State Press, Ames, Iowa, USA. 2. Relevantne publikacije

Pismeno Usmeno
353
AG2142
OPLEMENJIVANJE VOAKA I VINOVE LOZE
Koordinator modula
Opis modula U modulu se savladavaju: specifini ciljevi oplemenjivanja raznih vrsta, potrebna genetska varijabilnost i prikladne metode oplemenjivakog razvoja, naina evaluacije i irenja kultivara i podloga u proizvodnji gospodarski najvanijih vrsta; principi i metode, te specifinosti oplemenjivanja vonih vrsta i vinove loze. Analiziraju se metode i razlike klasinog i molekularnog oplemenjivanja, s osvrtom na mogunost skraenja postupka oplemenjivanja i zasnivanje kvalitetnih matinih nasada. Posebno se naglaava metoda klonske selekcije i problematika osiguranja baze za proizvodnju certificiranog sadnog materijala hrvatskih autohtonih sorti voa i vinove loze. Cilj modula Razumijevanje dosega oplemenjivanja bilja, te odabira adekvatanog kultivara za odreene proizvodne, okolinske i trine uvjete. Sposobnost samostalnog planiranja i izvoenja oplemenjivakog programa, individualne i masovne klonske selekcije, i odravanja matinih nasada za potrebe rasadniarstva. Obvezna literatura 1. Peji, I. 2004. Interna skripta: Oplemenjivanje voaka i vinove loze. 2. Relevantne strune publikacije iz domaih i inozemnih strunih asopisa. Preporuena literatura 1. Janick, J. i J.N. Moore. 1996. Fruit Breeding. John Wiley & Sons, Inc. New York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore. 2. Jarebica, D. i M. Kurtovi. 1997. Oplemenjivanje voaka i vinove loze. Sarajevo. 3. oki, M. 1994. Oplemenjivanje voaka i vinove loze. Beograd. 4. Relevantne publikacije i web stranice za pripremu seminara.
Redoviti profesor Ivan Peji
Broj ECTS bodova
20 2 4 2 2

Pismeno Usmeno
354
AG2143
OPLEMENJIVANJE VRTLARSKIH KULTURA
Koordinator modula
Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja vrtlarskih kultura, oplemenjivakoj germplazmi, metodama oplemenjivakog razvoja kultivara, i ispitivanju u mikro i makro pokusima te postupku sortnog priznavanja i irenja novih kultivara u proizvodnji.
3
Docent Snjeana Bolari
Broj ECTS bodova
Cilj modula Osposobljenost suradnje sa oplemenjivako-sjemenarskim ustanovama u cilju izbora novih kultivara za odreenu proizvodnju; mogunost zaposlenja kao biljni oplemenjva, i mogunost nastavka poslijediplomskog studija. Obvezna literatura 1. Bassett, M.J. (1986) Breeding vegetable crops. The AVI Publishing company, INC. ISBN 087055-499-9 2. Wats, L. 1980. Flower and Vegetable Plant Breeding. Gover Books. ISBN 0-901361-35-6 Preporuena literatura 1. Kuckuck, H. (1979) Pflanzencuechtung: Zuechtung von Gemuese, Obst u. Zierpflanzen. 2. erw. Aufl./neubearb. von Hans Buttenschoen...- Berlin, Hamburg: Parey. ISBN 3-48960310-9 2. Callaway, D.J., Callaway, M.B. (2000) Breeding Ornamental Plants. Timber Press, Inc. Oregon. USA. ISBN 0-88192-482-2 3. Kappert, H., Rudorf, W. (1962) Zuechtung von Gemuese, Obst, Reben und Forstpflanzen. Handbuch der Pflanzenzuechtung. 2. Aufl. Band VI. Berlin, Hamburg. Parey. 4. Relevantne publikacije
22 0 0 0 2 6
P, T
Pismeno Usmeno
355
AG2145
ORGANSKO-BIOLOKA PROIZVODNJA POVRA
Koordinator modula
Opis modula Principi ekoloke prizvodnje povra, odravanje plodnosti tla kao osnove prinosa s posebnim naglaskom na broj i sastav mikroflore, plodored i mjere uzgoja, zatita od biljnih bolesti i tetnika, tehnologija ekolokog uzgoja odabranih povrtnih vrsta iz porodica: Solanaceae, Cucurbitaceae, Apiaceae, Asteraceae i Fabaceae. Cilj modula Osposobljavanje studenta u voenju gospodarstva baziranog na organsko-biolokoj osnovi, stjecanjnju znanja za lake ukljuivanje u nove tehnoloke procese vezane uz ekoloku poljoprivredu, mogunost zaposlenja u dravnim i privatnim poduzeima takvih usmjerenja i karakteristika. Obvezna literatura 1. Ekoloka poljoprivreda, Darko Znaor, Nakladni zavod Globus, Zagreb,1996.
doc.dr.sc. Bruno Novak
Broj ECTS bodova
18
4 4 4

Pismeno Usmeno
356
AG2146
METODE ISTRAIVANJA U DRUTVENIM ZNANOSTIMA
Koordinator modula
Opis modula U okviru modula polaznik stjee temeljna znanja iz podruja metodologije koja se primjenjuje u drutvenim znanostima. U tom smislu, stjee temeljna znanja iz tehnike promatranja, promatranja s uestvovanjem, intervjua, tehnike fokus grupe, ankete, analize sadraja te case study metode. Polaznik se osposobljava da samostalno usvoji tehnike istraivanja, kroz seminare i vjebe savladava i stjee temeljna znanja o praktinim i provedbenim dimenzijama kao i ogranienjima upotrebe svake od tehnika. Polaznici ue i o stvaranju nacrta istraivanja, postavljanju ciljeva, odreivanju predmeta istraivanja, te osnovnim tehnikama sistematzizacije i sreivanja rezultata istraivanja. Cilj modula
18
prof. dr. sc. Ognjen aldarovi
Broj ECTS bodova
12
pohaanje nastave, odran ili predan seminarski rad

Student stjee temeljna znanja i kompetencije iz oblasti konceptualizacije i upotrebe sociologijskih tehnika istraivanja koje se uobiajeno primjenjuju u drutvenim znanostima. Student stjee znanja o konstrukciji upitnika, o stvaranju hipoteza, odreivanju znaajnosti varijabli te planiranju terenskog istraivakog rada. Obvezna literatura 1. Supek, R. (1968 i kasnija izdanja): Ispitivanje javnog mnijenja. Zagreb:Naprijed 2. Mili, V. (1965 ili kasnija izdanja): Socioloki metod. Beoghrad: Nolit 3. Zvonarevi, M. (1974): Socijalna psihologija. Zagreb: kolska knjiga Preporuena literatura 1. Rihtman-Augutin, D. (1988): Etnologija nae svakodnevnice. Zagreb: kolska knjiga 2. Supek, R. (1983): Zanat sociologa. Zagreb: kolska knjiga 3. aldarovi, O. (2003): Socijalni kontekst hrvatske arhitekture, u: Zagrebaki salon 2003, Zagreb, Udruenje hrvatskih arhitekata, str. 16-18. 4. aldarovi, O. (1996): Javni prostori i grad: osnovne pretpostavke socijalne integracije. ovjek i prostor XLIII (3-5):86-88. 5. Socio-Economic Analysis of the Neretva Delta Area (2001), (48 pp.), Regional Environmental Center Budapest/Zagreb Zagreb, June
Pismeno Usmeno
357
AG2147
OSNOVE BIOMETRIKE
Koordinator modula
Opis modula Prirodnim znanostima svojstveno je bogatstvo razliitosti i kompleksnosti varijabli i njihovih odnosa u prirodi. U primjenjenim istraivanjima kljunu ulogu igra pouzdana metoda analize podataka i pravilna interpretacija. Modul je koncipiran tako da studentu daje osnovna teoretska znanja, s naglaskom na praktinu primjenu biometrijskih metoda opisa podataka (procjena parametara sredine i varijabilnosti) i statistikog zakljuivanja (testiranje hipoteza o jednom, dva ili vie uzoraka i varijabli). Modul se naglaeno bavi izborom prikladne metode analize za razliite probleme u istraivanjima u poljoprivredi i okoliu, te interpretacijom rezultata. Steeno znanje iz podruja obuhvaenog nastavnim programom ovog modula preduvjet je za uspjeno praenje nastave u modulima kojima se nastavlja i proiruje znanje o primjeni biometrijskih metoda u eksperimentalnom dizajnu (modul Eksperimentalni dizajn koordinator J. Gunjaa), kao i vjetine postupanja sa specifinim podacima (modul Analiza specifinih podataka - koordinator M. Pecina) na MS studiju. Cilj modula Uenjem kroz praksu student stjee temeljna znanja i sposobnosti razumijevanja, upravljanja i analize razliitih tipova i struktura podataka. Omoguava studentu itanje i razumijevanje znanstvenih radova. Obvezna literatura 1. Vasilj . (2000). Biometrika i eksperimentiranje u bilinogojstvu. HAD, Zagreb 2. Interna skripta (u pripremi koordinatora) Preporuena literatura 1. Petz, B, 2004. Osnovne statistike metode za nematematiare. Naklada Slap, Jastrebarsko 2. Sokal, RR and Rohlf, FJ. 1994. Biometry: The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. WH Freeman & Co. 3. Steel, RGD, Torrie, JH and Dickey, DA, 1996. Principles and Procedures of Statistics: A Biometrical Approach. McGraw-Hill Higher Education 4. McClave, J.T., Dietrich, F.H, Sincich, T. 1997. Statistics. Prentice Hall.
izvanredni profesor Marija Pecina
Broj ECTS bodova
22
24 10
2 kolokvija, 4 seminara
Pismeno Usmeno
358
AG2151
OTEENJE I ZATITA TLA
Koordinator modula
Opis modula Student upoznaje sve najvanije uloge tla proizvodne, ekoloko-regulacijske, prostorne i gospodarsko-socijalne. Tlo je imbenik oblikovanja odravanja i zatite krajobraza a kulturno tlo kljuni organ poljoprivrednog organizma, oslonac (nacionalne, regionalne, kontinentalne i globalne) sigurnosti prehrane (Food security) i kakvoe sigurnosti (zdravstvene ispravnosti) hrane (Food safety). Zbog uloge u tvorbi organske tvari, tlo je temelj koncepta VUPT MFCAL i okosnica odrivog razvitka, kao vodeeg koncepta ovoga tisuljea. Tlo je uvjetno obnovljivo, po povrini i ukupnoj masi ogranieno, a u svojim ulogama nezamjenjivo, neprenosivo nacionalno blago i prirodna batina izuzetne vrijednosti. Budui je poljoprivreda najvei korisnik tla, velika je odgovornost agronoma za njegovu djelotvornu zatitu. Budui je pravilno gospodarenje tlom njegova najbolja i najdjelotvornija zatita, nuan je promiljen pristup svakom zahvatu gospodarenja tlom, izboru strojeva za izvedbu biljno uzgojnih zahvata, konstrukciji tih strojeva, njihovu osovinskom optereenju, klirensu, vrsti i dizajnu guma. Modul upoznaje najvanije stupnjeve oteenja tla izvore oteenja, posljedice za korisnika tla u poljoprivredi, urbanizmu, prostornom planiranju. Ranjivost (vulnerability) i obnovljivost tla mjere zatite tla od oteenja (inventariazacija stanja-trajno motrenje-informacijski sustav) i nain obnove tla. Tlo je izloeno oteenjima izvan poljoprivrede (eksterno) suhim i mokrim depozicijama ili pak prilikom ekolokih incidenata razliite naravi. Opasna je, a za svaki napredak neizbjena trajna prenamjena tla za nepoljoprivredne potrebe: naselja, ceste, zrane luke, hidroakumulacije. Koncept DPSIR. Oteenja tla iznudila su promjene sustava gospodarenja, reafirmaciju ekoloki i socijano odrivih sustava i ruralni razvitak (SARD), utjeu na CAP i programe istraivanja zemalja EU. Od sedam aktualnih tematskih prioriteta jedan pod naslovom Odrivi razvoj, globalne promjene i ekosustavi je u cijelosti posveen zatiti tla. Obvezna literatura 1. Nastavni sadraji svih predavanja i vjebi, koji e studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU Ispra, zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. 2. Bai,F., Zatita tla i voda, pisana predavanja, Rukopis za studente Agronomskog fakulteta, Zavod za OPB, Zagreb, 2000. oekuje se tisak u obliku udbenika. 3. Bai,F., Vieznana uloga tla kao temelj odrivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija, Znanstveni skup s meunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. obljetnice poljoprivrednog kolstva u Krievcima, Zbornik radova, 71-87, Krievci, 2000. 4. Bai, F., Odrivo gospodarenje tlom i zatita tla kljuna pitanja odrive poljoprivrede i razvitka, Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinenjerstvo 2002, st. 20-29, Plitvika jezera, 2002. 5. Huber, S., Syed, B. Freudenscuss, A., Ernstsen, V., Loveland P., Proposal for European soil monitoring and assessment framework, European Environment Agency, Copenhagen 2001. Preporuena literatura 1. Bai,F., Soil resources of Croatia, country report, The JRC Enlargement Action - Land Degradation, Workshop 10-B, Ispra, 2003. 2. Bai,F., I.Kisi, A.Butorac, M.Mesi, Zatita tla od erozije s aspekta odrivog gospodarenja tlom - iskustva u Hrvatskoj. Meun. znanstveni skup: Koritenje zemljita/tla i vode u funkciji odrivog razvoja i zatite okolia, str. 267-278, Posebna izdanja ANUBiH, knj. 16. ISSN 1512-5823. Sarajevo, 1999. 3. ari, T., Beus, V., Gado, D., iki, M., Unitavanje i zatita zemljita, Garmond, str. 130, Sarajevo, 1999. 4. Filipovski, G., Degradacija na povite, kako komponenta na ivotnata sredina vo Republika Makedonija, Makedonska akademija na naukite i umetnostite, makedonski jezik, irilica, str. 348, Skopje, 2003. 5. Mller,Ch., Holenstein,J., Herzog,U., Bai,F., Aichberger,K., Gruber,A., Juritsch,G., Goller,H, Bendova,H., Hudnik,V., Hodnik,A., Huber,W., Nemeth,T., Scherer,J., Bodendauerbeobachtungsflchen, Emphelung einer abgestimmten Vorgehenweise der Unterarbeitsgruppe "Boden-Dauerbeobachtungsflchen" der gemeinsame Arbeitsgruppe "Bodenschutz", ArGe Alp, Alpen-Adria und Donaulnder, Staatsministerium fr Landesentwicklung und Umweltfragen, 27, Mnchen, 1994.
Redovni profesor Ivica Kisi
Broj ECTS bodova
38 8 3 4 7
Pohaanje nastave i vjebi uz najvie 4 izostanka, od toga s vjebi najvie 2 puta, i izraen seminarski rad
Pismeno Usmeno
Cilj modula U ovom modulu student prikuplja znanja o tlu, njegovim najvanijim ulogama u terestrikim i semiterestrikim ekosustavima, oblikovanju i odravanju prirodnog i kulturnog krajobraza i bioloke raznovrsnosti. Student se osposobljava za pravilno gospodarenje tlom i izradu studija utjecaja na okoli u dijelu koji se odnosi na tlo.
359
AG2152
PARKOVNA DENDROLOGIJA 2
Koordinator modula
Opis modula Uvod. Najvanije porodice ukrasnih drvenastih vrsta s odabranim rodovima. Bit e obraene najvanije vrste sa ekonomski najznaajnijim kultivarima, njihova morfologija, uzgojni uvjeti i primjena. Od golosjemenjaa obradit e se porodice: Ginkgoaceae, Pinaceae, Cupressaceae, Taxodiaceae,Taxaceae te od kritosjemjenjaa porodice: Magnoliaceae, Berberidaceae, Platanaceae, Hamamelidaceae, Ulmaceae, Moraceae, Fagaceae, Betulaceae,Tiliaceae, Salicaceae, Ericaceae,Rosaceae, Fabaceae, Eleagnaceae, Cornaceae, Hippocastanaceae, Aceraceae, Aquifoliaceae, Oleaceae, Caprifoliaceae, Bignoniaceae i Arecaceae. Cilj modula Produbljivanje znanja steenih u modulu Parkovna dendrologija I. Studenti stjeu sposobnost identifikacije odabranih vrsta i najznaajnijih kultivara; stjeu znanja o uzgojnim uvjetima i nainima primjene odabranih vrsta. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Michael A. Dirr. 1998. Manual of Woody Lanscape Plants. Stipes Publishing, Champaign. Polunin, O. i Huxley, A. 1990. Flowers of the Mediterranean. Chatto & Windus, London. Vidakovi M. 1982. etinjae, morfologija i varijabilnost, Sveuilina naklada Liber, Zagreb. Hartmann, H., Kester, D., Davies, F., Geneve, R. 1997. Hartmann and Kester's Plant Propagation. Principles and Practices. Prentice Hall, New Jersey 5. Macdonald, B. 2002. Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. Timber Press, Portland. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Allen J. Coombes. 1992. Trees. Dorling Kindersley, London. Roger Pillips i Martyn Rix. 1989. Shrubs. Random House, New York. Michael A. Dirr. 2002. Dirr's Trees and Shrubs for Warm Climates. Timber Press, Portland. Brtels, A. 1978. Gehlzvermehrung. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart.
Doc. dr. sc. Ksenija Karlovi
Broj ECTS bodova
10 10 10

Pismeno Usmeno
360
AG2153
PISANJE I IZLAGANJE ZNANSTVENOG RADA
Koordinator modula
Opis modula U prvom dijelu izvoenja modula, student e se upoznati sa strukturom istraivanja i postavljanja pokusa, strukturom znanstvenog djela, naelima pisanja znanstvenog, strunog, preglednog rada i konferencijskog priopenja, saetaka i postera za konferenciju, interpretaciji rezultata istraivanja i njihovom znaenju, te strukturom i nainima prezentacije znanstvenog rada na znanstvenom skupu. Student e biti upoznat na koji nain se priprema rukopis, kako treba izgledati zavrna verzija rukopisa, kojem asopisu treba poslati rukopis, te na koji nain se treba dopisivati s urednitvom asopisa. Posebna panja e se posvetiti nainu pisanja magistarske teze i doktorske disertacije. Vjebe u praktikumu e se sastojati od pretraivanja baza podataka, te zadataka pretraivanja u buduem usmjerenju kandidata. Seminarske vjebe e obuhvaati obraivanje odreene teme iz znanstvenih radova, te prikaz njihovog kritikog osvrta u vidu izlaganja kakvo se prakticira na znanstvenim i strunim skupovima. Izlaganje e biti popraeno i diskusijom svih polaznika, te e se ocijeniti i kvaliteta rasprave. Zavrni seminar e predstavljati studentov pregledni rad na odreenu temu iz podruja bavljenja. Cilj modula Student stjee temeljna znanja kako kvalitetno prezentirati rezultate znanstvenog rada, te na koji nain rezultate rada napisati u obliku znanstvenog djela i izloiti ih na znanstvenom skupu. Obvezna literatura 1. V. Silobri: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska naklada, Zagreb, 1994. 2. B. Malmfors, P. Garnsworthy i M. Grossman: Writing and presenting scientific papers, Nothingam University Press, UK, 2000. Preporuena literatura 1. R. A. Day: How to write and publish a scientific paper, Cambridge university press, UK, 1998.
Prof. dr. sc. Miroslav Kap
Broj ECTS bodova
6 18
Izrada seminarskog rada, te odrana prezentacija zadanog znanstvenog rada

Pismeno Usmeno
361
AG2154
PLANIRANJE TEHNIKE U PODRUMARSTVU
Koordinator modula
Opis modula Teite modula je na planiranju obiteljskih vinskih podruma. Obuhvaena je oprema od prijema i prerade groa, njege mladog vina, uvanje vina do punjenja i skladitenja. Posebno e se ukazati na linije strojeva za proizvodnju vrhunskih vina, a posebno za stolna.
6
Broj ECTS bodova
Razlikuju se slijedee tehnoloke linije strojeva i opreme tijekom proizvodnje vina : A-Linije strojeva za prijem i preradu groa, fermentaciju te uvanje mladog vina B-Linje strojeva za doradu i punjenje. Naglasak je na sustavima za hlaenje, grijanje, filtriranje, uvanje i punjenje vina. C-Linije strojeva za destilaciju i postupci s kominom. Cilj modula Ukazati na dimenzioniranje i racionalno iskoritenje strojeva i opreme u podrumu, obzirom kapacitet proizvodnje. Obvezna literatura 1. Buan, Vesna, Podrumarstvo, Zadruni savez Dalmacije Zadrugar, 1998. 2. Zorii M. Podrumarstvo, Globus, Zagreb, 1993 Preporuena literatura 1. Bauer K., u.a. Kellerwirtshaft. sterreichischer Agrarverlag Klosterneuburg, 1998
30 6 4 20
Odraene vjebe.
Pismeno Usmeno
362
AG2156
POLJOPRIVREDA, GOSPODARSKI RAST I RAZVITAK
Koordinator modula
Opis modula Uvod u modul: Pojmovno odreenje makro-gospodarskog rasta i razvitka i definiranje te razlikovanje temeljnih varijabli. Harrod-Domarov model i neoklasini model rasta, suvremene makroekonomske teorije rasta i razvitka; Teorija gospodarskih ciklusa.
6
Docent Miroslav Tratnik
Broj ECTS bodova
Dio I: Poljoprivreda i agrokompleks u gospodarskom rastu:. Socio-ekonomska organizacija poljoprivrede u manje razvijenim zemljama i gospodarski rast. initelji rasta i alokacija resursa u poljoprivredi, Agregatna proizvodna funkcija u poljoprivredi. Dio II: Poljoprivredni razvitak: Mjere za upravljanje poljoprivrednim razvitkom;. Prikaz proizvodne strukture i procesa ekonomske preobrazbe. Poljoprivreda kao multiplikator gospodarskog razvitka. Uloga poljoprivrede u globalnom razvitku. Strategije poljoprivrednog razvitka. Poljoprivreda i ekonomika odrivog razvitka. Cilj modula Upoznati studente s temeljnim varijablama gospodarskog globalnog i poljoprivrednog razvitka. Postii vjetinu oblikovanja teoretskog instrumentarija u simuliranju gospodarskog razvitka. Obvezna literatura 1. Samuelson P.A., Nordhaus W.D. (2000): Ekonomija, XV izd.; MATE, Zagreb, poglavlja V, VI ,VII 2. Babi M. (2001): Makroekonomija; XII izd. MATE, Zagreb 3. imbek T., Frani Ramona, Grgi I., Tratnik M. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske, Interna skripta, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za ekonomiku i agrarnu sociologiju, Zagreb 4. Mundlak Y. (2000): Agriculture and Economic Growth, Theory and Measurement, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, London, England 5. Malasis L. (1983): Agriculture et processus de developpement, Education et devellopement rural-1, Paris Preporuena literatura 1. Stipeti V. (1989): Poljoprivreda i privredni razvitak; Informator, Zagreb 2. Ott D.J., Ott A.F., Yoo J.H. (1995): Macro-economic Theory, Economics Handbook Series; McGRAW-HILL, INC. 3. Norton G.W., Alwang J. (1993): Introduction to Economics of Agricultural Developement; McGRAW-HILL, INC.
36 8
16
Pohaanje predavanja, izrada i predaja vjebi i seminara, kolokvij

Pismeno Usmeno
363
AG2157
POLJOPRIVREDNA FITOCENOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Poljoprivredna fitocenologija je znanstvena disciplina koja povezuje teoretske module (botanika, pedologija, kemija, biokemija, agroklimatologija) sa proizvodnim modulima biljnih znanosti. To je znanost o agrofitocenozama, biljnim zajednicama poljoprivrednih povrina (travnjaka i obraivanih povrina). U sklopu modula studenti e kroz predavanja, terenske vjebe i seminare biti upoznati sa analitikim kvantitativnim i sintetskim svojstvima fitocenoza, te tehnikama snimanja travnjakih i korovskih fitocenoza. Prouiti e se uska povezanost prilika stanita poljoprivrednih povrina, fitocenoza travnjaka i obraivanih povrina, tete koje korovi nanose poljoprivredi, najvanije travnjake i korovske fitocenoze, te progresija i regresija klimaksa i paraklimaksa vegetacije pod antropogenim utjecajem. Cilj modula Kroz ovaj modul student stjee praktina i teoretska znanja o progresiji i regresiji biljnog pokrova, te sukcesiji biljnih zajednica ovisno o primjenjenim agrotehnikim mjerama u poljoprivredi. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Josip Kovaevi (1971) Poljoprivredna fitocenologija. Nakladni zavod Znanje Zagreb. Josip Kovaevi (1963) Fitocenologija travnjaka, Sveuilite u Zagrebu. Josip Kovaevi (1976) Korovi u poljoprivredi. Nakladni zavod Znanje Zagreb. Karlo otari-Pisai i Josip Kovaevi (1968) Travnjaka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Nakladni zavod Znanje Zagreb. 5. Ivo Horvat (1949) Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb. 6. Joso Vukeli i uro Rau (1998) umarska fitocenologija i umske zajednice u Hrvatskoj. Udbenici Sveuilita u Zagrebu.
Izvanrednih profesor Josip Leto
Broj ECTS bodova
40
6 14
Redovito pohaanje nastave, uspjena izvedba vjebi na terenu, uspjeno izraen seminarski rad.
Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Spedding, C.R.W. (1971) Grassland ecology. Oxford University Press. 2. Josip Kovaevi (1968) Metode procjene faza rasta/razvoja korovskih i travnih biljnih vrsta i brza fitocenoloka metoda procjene vlage travnjakih stanita (prirunik). Poljoprivredni fakultet Sveuilite u Zagrebu. 3. Josip Kovaevi (1978) Bonitiranje stanita pomou biljaka. Poljoprivredni fakultet Sveuilite u Zagrebu.
364
AG2158
POLJOPRIVREDNA TEHNIKA II
Koordinator modula
Opis modula Modul "Poljoprivredna tehnika II" sastavljen je od tri predmeta: "Tehnika u ratarstvu i povrarstvu", "Tehnika u voarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu" i "Tehnika u stoarstvu". Dananja poljoprivredna tehnika u razvijenim zemljama je na visokoj tehnikoj razini koja omoguava minimalan utroak ljudskog rada uz maksimalnu produktivnost i ekonominost. Program cjelokupnog modula omoguava studentima da se upoznaju s najvanijim strojevima i opremom koji se koriste u navedenim granama poljoprivredne proizvodnje. Studenti e biti upoznati s teorijom rada pojedinih strojeva i njihovih sklopova, pravilnim agregatiranjem pogonskih i prikjunih strojeva i orua, te njihovim podeavanjem i koritenjem. Nastava e se izvoditi putem predavanja, te auditornih vjebi i vjebi u praktikumu. Cilj modula Cilj modula "Poljoprivredna tehnika II" je upoznati studente koji dolaze s drugih preddiplomskih studija s najvanijim strojevima i opremom koji se koriste u poljoprivredi, a studentima preddiplomskog studija "Poljoprivredna tehnika" omoguiti da obnove steena znanja, te da se upoznaju s najnovijim strojevima i opremom. Obvezna literatura 1. N. Jagar, D. Filipovi: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. HZS, Zagreb, 1997. 2. R. Emert, T. Juri, D. Filipovi, E. tefanek: Odravanje traktora i poljoprivrednih strojeva. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 1995. 3. . Banaj, P. mrkovi: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 2003. 4. R. Zimmer, . Banaj, D. Brki, S. Kouti: Mehanizacija u ratarstvu. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 1997. 5. J. Bri et al.: Mehanizacija u voarstvu i vinogradarstvu. Sveuilite u Zagrebu, 1995. Preporuena literatura 1. H. Schn et al.: Landtechnik Bauwesen. BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen, Deutschland, 1998. 2. H. Eichhorn et al.: Landtechnik.Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, Deutschland, 1999. 3. H.J. Matthies, F. Meier (Eds.): Jahrbuch Agrartechnik. Landwirtschaftsverlag, Mnster, Deutschland, 2004. 4. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering, Volume I-V. ASAE, St. Joseph, USA, 1999. 5. B. Bell, S. Cousins: Machinery for Horticulture. Farming Press, Ipswich, UK, 1997.
Broj ECTS bodova
30 15 15 -
Uredno pohaanje nastave, seminari.

Pismeno Usmeno
365
AG2160
POLJOPRIVREDNO INENJERSTVO
Koordinator modula
Opis modula Poljoprivredno inenjerstvo sastoji se iz tri poglavlja. U poglavlju Projektiranje i izgradnja infrastrukturnih objekata obradit e se: znaaj poljoprivrednog inenjerstva, osnove graevinske regulative, AC klasifikacija tla, podloge za projektiranje, projektiranje raunalom, izvoenje zemljanih radova, terasiranje terena, te prostorno planiranje, projektiranje i graenje mree gospodarskih cesta, kanala i ribnjaka. U poglavlju Projektiranje melioracijskih sustava obradit e se: uvod u projektiranje melioracijskih sustava, podloge za projektiranje, osnovni elementi i normativi za projektiranje melioracijskih sustava, odvodnja i navodnjavanje u poljskim uvjetima i zatienom prostoru, projektiranje sustava odvodnje i navodnjavanja. U poglavlju Projektiranje i izgradnja gospodarskih farmi obradit e se: ureenje ruralnog prostora i razvoj gospodarskih dvorita, graevinski materijali, projektiranje i izgradnja gospodarskih farmi i gospodarskih objekata, toplinska zatita zatvorenih staja, staje za goveda, konje, svinje, perad, ovce i koze, gnojita, te skladita i plastenici. U sklopu nastave predavanja bi inila 4 ECTS bodova ili 38 sati, a vjebe 2 ECTS ili 18 sati. Cilj modula Cilj modula je stjecanje temeljnih znanja iz projektiranja i izgradnje infrastrukturnih objekata, melioracijskih sustava i gospodarskih farmi potrebnih za nastavak studiranja, i za poslove unutar struke. Obvezna literatura 1. Tomi, F.(1985): Melioracije, Poljoprivredni savjetnik, Naknadni zavod Znanje, 30-44, Zagreb 2. Tomi, F.(1986): Sistemi detaljne odvodnje za reguliranje suvinih voda u tlu, Prirunik za hidrotehnike melioracije, Knjiga4 (Detaljna mrea), Hrvatsko drutvo za odvodnju i navodnjavanje, 169-222, Zagreb 3. Tomi, F. (1986): Detaljna odvodnja u ovisnosti o vrsti tla, Prirunik za hidrotehnike melioracije, Knjiga 4 (Detaljna mrea, Hrvatsko drutvo za odvodnju i navodnjavanje, 223238, Zagreb 4. Tomi, F. (1989): Primjena filter materijala u hidromelioracijskim sustavima podzemne odvodnje, Prirunik za hidrotehnike melioracije , Knjiga 5 (Graenje), Hrvatsko drutvo za odvodnju i navodnjavanje, 155-169, Zagreb 5. Tomi, F. (1988): Navodnjavanje, Savez poljoprivrednih inenjera i tehniara Hrvatske i Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuilita u Zagrebu str. 154, Zagreb 6. Dolanjski, D. (2000): Niskogradnja u poljoprivredi, interna skripta, Agronomski fakultet, str. 147, Zagreb 7. Dolanjski, D. (2002): Gospodarsko graditeljstvo, interna skripta, Agronomski fakultet, str.245 , Zagreb Preporuena literatura 1. iki, D. i sur. (1989) Tehniki uvjeti za gospodarske ceste, JAZU, str. 76, Zagreb 2. Korlaet, .(1995): Uvod u projektiranje i graenje cesta, Graevinski fakultet, str.207, Zagreb 3. Besla, J. (1989): Materijali u arhitekturi i graevinarstvu, kolska knjiga Zagreb 4. Nonveiller, E. (1981): Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, 1 105, Zagreb 5. Peuli, . (1980): Konstruktivni elementi zgrada I i II, Tehnika knjiga Zagreb 6. Slunjski, E. (1995): Graevinski strojevi, Graevinar Zagreb 7. Eggelsmann, R. (1981): Drnanleitung, Paul Parey, Hamburg und Berlin. 8. Weber, W. (1989): Handbuch landwirtschaftliche betriebsgebude, Heinze Munchen. 9. Narodne novine: Zakoni i pravilnici.
Prof. dr. sc. Franjo Tomi
Broj ECTS bodova
38
18 4
Pohaanje predavanja i vjebi, izrada programa vjebi.

Pismeno Usmeno
366
AG2161
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVSTVO I KOMUNIKACIJE
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Definiranje pojma savjetodavstvo. Uloga poljoprivrednog savjetodavstva u ruralnom razvitku. Strategije u savjetodavstvu. Teorija komunikacije, sastavnice komunikacijskog procesa, interpersonalna komunikacija. Teorija difuzije inovacija. Metode i tehnike u poljoprivrednom savjetodavstvu. Individualne metode. Metode za skupine. Uporaba audio-vizualnih pomagala i suvremene informacijske tehnologije. Upravljanje poljoprivredno savjetodavnom slubom, razvoj i motiviranje savjetnika. Razvitak poljoprivrednog savjetodavstva u Hrvatskoj i ustrojstvo slube. Poljoprivredno savjetodavstvo u Svijetu. Auditorne vjebe: Instrumentarij za ocjenu uspjenosti i uinkovitosti poljoprivredno savjetodavne slube. Seminar: Studenska predoenja odabranih tema iz poljoprivrednog savjetodavstva Terenske vjebe: Posjet poljoprivredno savjetodavnoj slubi, prisustvovanje radu savjetnika na terenu. Cilj modula Student stjee osnovna znanja o poljoprivrednom savjetodavstvu i njegovoj ulozi u ruralnom razvitku, o komunikaciji i vjetinama primjene osnovnih metoda i tehnika u poljoprivrednom savjetodavstvu. Obvezna literatura 1. Van den Ban A. W., Hawkins H.S. (1994): Agricultura Extension, Logman Scientific & Tehnical, New York; (Interni prijevod urica utini), Agonomski fakultet Sveuilita u Zagreb 2. Reardon K., Kathleen (1998): Interpersonalna komunikacija. (Prijevod Pavao Novosel) Alineja, Zagreb 3. Wallace I. (1997): Rural Knowledge System for the 21th Century: Rural Extension in Western, Central and Eastern Europe. Proceedings 4. Geoffrey A. (2001): Effective management in extension advisory services in Central and Eastern European countries. FAO. SD dimension:1-12. ; www.fao.org/sd/2001/KN0303a_en.htm (interni prijevod: urica utini) , Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 5. imbrek T. (1997): Consultancy Services in Croatian Agriculture, Poljoprivredna znanstvena smotra, Zagreb, br. 3-4, str. 161- 169 Preporuena literatura 1. Fell R.F. (1999): Adult Learning and Action Learning - A Real Workplace Learning Approach. The Journal of Agricultural Education and Extension, Vol 6, No.2: p. 73-82 2. Roger E.N. (1983): Diffussion of Innovations (3th ed.), New York, Macmillan 3. Rivera W.M. (1996): Agricultural extension in transition worldwide Structural, financial and managerial strategies for improving agricultural extension. Public Administration & Development, No. 16 (2): 151-161 4. Bilten (i) Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu slubu, Zagreb; odabrani naslovi 5. Bollinger E. i sur. (1992): Agricultural Extension: Guidelines for extension worker in rural areas, SKAT
Profesor urica utini
Broj ECTS bodova
28 8
12 12
Redovno pohaanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad

Pismeno Usmeno
367
AG2162
POPULACIJSKA GENETIKA
Koordinator modula
Opis modula Sadraj predavanja odrat e se uz prezentaciju suvremenih audivizualnih metoda kroz poglavlja: Ope osnove genetske varijabilnosti; Genetska i fenotipska varijabilnost; Organizacija genetike varijabilnosti (random sparivanje i specijalni sluajevi, sex linkage); Populacija i subpopulacije; Izvori varijabilnosti u pop. (mutacije, migracije promjene alel frevencija); Selekcija (haploidnih i diploidnih organizama, eqilibrium, mutacije-selekcija, kompleksni tipovi selekcije, kin selekcija); Random genetiki drift (Wright-Fisher model, RGDi inbreeding, genetsko stablo,) Ne; Molekularna populacijska genetika (neutral teorija, M. Kimura), Populacijska i kvantitativna genetika u oplemenjivanju ivotinja; Perspektive. Vjebe - individualni pristup studentu, praktina primjena teorijskih spoznaja kroz rjeavanje problema uz koritenje bioinformatikih programa. Odravat e se u praktikumu Laboratorija za statistiku genetiku Zavoda za ope stoarstvo AFZ. Terenske vjebe, upoznavanje svojstava, odnosa uzgojnih jedinki i populacija razliitih vrsta ivotinja (uzgojne udruge, HSC) u Hrvatskoj. Seminari prezentacija i diskusija radova studenata izraenih na temelju rezultata znanstvenih istraivanja iz domaih i stranih asopisa (baze CC, CAB) u svrhu razvoja kritinosti i govornih vjetina. Cilj modula Obrazovati studente u razumijevanju i praktinoj primjeni efekata i promjena gena u populacijama uzroke i imbenike koji dovode do nasljednih promjena svojstava i njihovo odravanje u generacijama potomaka i evoluciji vrsta. Obvezna literatura 1. P. W. Hederick (2000). Genetics of population Ed. Jones and Barlett., Missisauga, CAN. 2. M. Kimura (1994), Population genetics, molecular evolution and the neutral theory; Ed. University of Chichago press, Chichago, USA, London, UK. 3. D.L. Hartl, A.G. Clark (1997). Principles of Population genetics; Ed Sinauer, Inc. Publish. Sunderland, Massachusetts, USA. 4. M.iki, I.Juri, (1994), Uzgojne metode i promjene frekvencije gena; Zbor. radova. Bioloka raznolikost u stoarstvu RH; Izd. HAZURH, 18-19, rujna 2001, Zagreb, 39-50.. 5. M. Lynch, B.Walsh (1998), Genetic and Analysis of Quantative traits, Ed. Sinauer Associates, Inc. Publish. Sunderland, Massachusetts, USA. Preporuena literatura 1. R.King, W.D.Stansfield (2002), A dictionary of Genetics; Ed. Oxford University press, UK. 2. A.J.F.Griffths, S.R.Wessler, R.C. Lewontin, W.M. Gelbart, D.T. Suzuki, J.F. Miller (2005), Introduction to genetics analysis; Ed. W.H.Freeman and Company, New York, USA. 3. M. Kap, W. Lamberson (2002). Bioinformatics for animal science. CABI Wallington, UK. 4. Publikacije baza podataka CC, CAB i dr. o najnovijim spoznajama i istraivanjima iz populacijske i kvantitativne genetike te genomike i proteomike.
Prof. dr. Marija iki
Broj ECTS bodova

34 16 2 8
Predavanja (80%), Vjebe (100%), seminar (100%)izraen rad i prezentacija, terenske vjebe (100%)
Pismeno Usmeno
368
AG2163
POPULACIJSKA GENETIKA U OPLEMENJIVANJU BILJA
Koordinator modula
Opis modula Modul e biti biti izveden kroz dva programska dijela kako slijedi: Osnove biljne populacijske genetike Upoznavanje s genetskom strukturom populacija u ovisnosti o sustavima oplodnje, evolucijskim imbenicima i oplemenjivakim postupcima. Naglasak e biti na specifinostima sustava oplodnje kod biljaka (samooplodnja, djelomina samooplodnja i stranooplodnja). Kvantitativna varijabilnost i selekcija Bit e obraene komponente fenotipske i genotipske vrijednosti kao i fenotipske i genotipske varijance za kvantitativna svojstva. Upoznavanje s faktorima uspjenosti selekcije i njenoga utjecaja na genetsku strukturu populacije. Poseban naglasak e biti na rekurentnoj selekciji kod stranooplodnih i samooplodnih biljnih vrsta. Biti e obraeni uzroci i koritenje heterozisa u oplemenjivanju bilja. U oba programska dijela su predviena predavanja + vjebe. Cilj modula Studenti stjeu potrebna znanja o strukturi i dinamici biljnih populacija kao i o kvantitativnogenetikim principima to e im pomoi u opisivanju kvantitativne varijabilnosti i planiranju oplemenjivakih programa Obvezna literatura 1. Falconer,D.S.& T.F.C. Mackay 1996. Introduction to quantitative genetics. Longman, Harlow. 2. Interna skripta (u izradi) Preporuena literatura 1. Hallauer, A.R. & J.B. Miranda 1988. Quantitative genetics in maize breeding. Iowa State Univ. Press, Ames, Iowa, USA. 2. Hartl,D.L. & A.G. Clark 1997. Principles of Population Genetics. Sinauer Ass., Inc., Sunderland 3. Silvertown, J. & D. Charlesworth 2001. Introduction to plant population biology. Blackwell Science, Williston, VT, USA.
Izvanredni profesor Hrvoje arevi
Broj ECTS bodova
20
10
Prisustvovanje predavanjima i vjebama

Pismeno Usmeno
369
AG2164
POSTANAK TLA
Koordinator modula
Opis modula Morfologija i mikromorfologija tala i metode njihova odreivanja. Postanak, sastav i svojstva troine. Geokemijske znaajke troine i tla. Tvorbe i razgradnja organske i organo-mineralne tvari i njen gospodarski i ekoloki znaaj. Migracije u tlu i ovisnost o drugim pedogenetskim imbenicima. Reljefne jedinice tla od utjecaja na stanje prostornih jedinica u pojedinim klimatskim oblastima. Biokemijske znaajke i uloga organizama u transformaciji organske tvari u tlu. Matine stijene i njihov utjecaj na stvaranje tla. Cilj modula Educirati studente o uvjetima postanka tla i problemima odravanja plodnosti. Istai vanost pedogenetskih faktora i procesa. Obvezna literatura 1. kori, A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 2. S.W. Buol, F.D. Hole, R.J. McCrocken (1983): Soil Genesis and Classification 3. I.M. Fenwick, B. J. Knapp (1982): Soils Process & Response, London Preporuena literatura 1. E. Mckenhausen (1974): Die Bodenkunde und ihre geologischen, geomorphologischen, mineralogischen und petrologischen Grundlagen, Frankfurt am Main 2. B.G. Rozanov (1983): Morfologia pov, Moskva
Redoviti profesor Matko Bogunovi
Broj ECTS bodova
20
4 1 5
Pohaanje predavanja, obavljene terenske vjebe, te izraeni seminar

Pismeno Usmeno
370
AG2166
PRECIZNA POLJOPRIVREDA
Koordinator modula
Opis modula Precizna poljoprivreda: Kako i zato? (povjesni temelji pojave i razvoja, sadanjost i budunost); Snimanje prostorne varijabilnosti tala i usjeva ( prostorna varijabilnost usjeva-kultura, daljinska snimanja, fotografiranje iz zraka, senzori na povrini Zemlje, prostorna varijabilnost tala); Geografski Informacijski Sustav GIS ( uvod u izradu digitalnih karata, vjeba izrade digitalnih karata); Sustavi pozicioniranja i navigacije (pozicioniranje sa Zemlje, Globalno pozicioniranje- GPS i DGPS); Sustav potpore odluivanju (uvod u sustave baza podataka, algoritmi tehnologije variabilnog doziranja); Komunikacija sustava rukovatelj<>traktor<>orue-stroj (Traktorski BUS CAN, BUS CAN prikljuka, meunarodna standardizacija); Tehnologija Varijabilnog Doziranja (VRT) (gnojidba, sjetva, zatita bilja); Kartiranje uroda usjeva; Ekonomski aspekti precizne poljoprivrede (investicija i radni trokovi, ekonomsa i ekoloka korist) Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja o preduvjetima primjene, lepezi primjene i dobrobitima koritenja, te moguem razvoju sustava precizne poljoprivrede. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Olui M.: Snimanja i istraivanja Zemlje iz svemira. HAZU, Zagreb, 2001. Hengl T. (2001). Satelitska navigacija (GPS-trendovi i primjena. Strojarstvo 43(1-3): 49-56 Special Issue: Precision Agriculture . Biosystems Engineering Vol 84 (4) Aurnhammer H., Schueller K.J.(1998): Precision Farming. In CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. III, ASAE, St. Joseph, Michigan, USA, 589-616
Izvanredni profesor Silvio Kouti
Broj ECTS bodova
38
10 12
Pohaanje predavanja i izrada seminara.

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Precision agriculture: In Proceedings of the Third International Conference (Robert P C; Rust R H; Larson W E; eds), ASA, CSSA, SSSA, Madison, WI, USA, 1996. 2. Precision agriculture: In Proceedings of the Fourth International Conference (Robert P C; Rust R H; Larson W E; eds), ASA, CSSA, SSSA, Madison, WI, USA 1999 3. Precision agriculture: In Proceedings of the First European Conference (Stafferd J V; ed), Warwick, U.K., 1977 4. Precision agriculture : In Proceedings of the Second European Conference, Odense, Denmark, 1999
371
AG2167
PREDIVO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Modul Predivo bilje obuhvaa najvanije predstavnike biljaka u svijetu od kojih se dobiva prirodno vlakno (konoplja, lan, pamuk, kenaf, abutilon, juta, ramija, bengalska konoplja, sisal, novozelandski lan, manila). U sklopu modula Predivo bilje studenti bi bili upoznati s porijeklom i proizvodnjom predivih biljaka u svijetu i u nas, njihovom vanosti i upotrebom, kvalitetom vlakna, suvremenom tehnologijom uzgoja i preradom, uz poznavanje njihove morfologije i razvojnih ciklusa, te utjecaja okolinih (klima i tlo) i tehnolokih imbenika (sortiment, agrotehnike mjere, zatita). Naglasak e biti na konoplji i lanu, kao jedinim predivim kulturama koje se uzgajaju u Hrvatskoj, ali e se obraditi i ostale predive kulture (pamuk, kenaf, abutilon, juta, ramija, bengalska konoplja, sisal, novozelandski lan, manila). Cilj modula Student svladava suvremene trendove proizvodnje predivih biljaka u svijetu i u nas, te je sposoban samostalno donositi odluke i obavljati organizacijske poslove i voditi tehnoloki zahtjevne procese u proizvodnji predivog bilja. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. imeti, S.1988: Proizvodnja konoplje i lana, IPK Osijek, Osijek. Paskovi, F.1966: Predivo bilje I dio: Konoplja, lan i pamuk, Nakladni zavod znanje, Zagreb. Grupa autora 1989: Posebno ratarstvo 2, Nauna knjiga, Beograd Kirby, R.H.,1963: Vegetable fibres Botany cultivation and utilization; Leonard Hill Ltd and Interscience Publishers Inc. New York. 5. Berger, J., 1969. The world s Major Fibre Crops, their Cultivation and Manuring. Conzett and Huber, Zurich, Switzerland. Preporuena literatura 1. Ranalli, P.1999: Advances in Hemp Research, Food Products Press, New York and London. 2. Shekhar Sharma, H.S., Van Sumere, C.F.1992: The Biology and Processing of Flax, M Publications, Belfast. 3. Hart, J.F.1998: The American farm, Barnes and Noble Books.
Redoviti profesor Jasminka Butorac
Broj ECTS bodova
13
4 7 6
Redovito pohaanje nastave, uspjena izvedba vjebi u praktikumu i terenskih vjebi, predaja seminarskog rada
Pismeno Usmeno
372
AG2169
PRIMJENJENA ANALIZA PODATAKA
Koordinator modula
Opis modula Varijabilnost sustava poljoprivrede i okoline u kojoj ovjek djeluje nije jednostavno predvidiva. Stoga su i podaci u istraivanjima (brojevi, frekvencije, atributi, ocjene, indeksi, proporcije...), prikupljeni a-priori i a-posteriori, esto neobini i neuredni. Obzirom na jaanje potrebe i svijesti o pravilnom znanstvenom zakljuivanju neophodno je proiriti primjenu osnovnih kvantitativnih metoda, pridruiti im razliite mogunosti analize neparametrijskim metodama i ukazati na potrebu transformacije podataka. Modul je zamiljen da konzultativno i aktivno pripremi studenta ne-matematiara za izradu diplomskog rada u podruju statistikog rjeavanja specifinih problema (uz koritenje software-skih paketa SAS i STATISTICA), kao i za prezentaciju rezultata. Osobito se preporua rad na vlastitim setovima podataka. Preduvjet za uspjeno praenje nastave u ovom modulu je steeno znanje iz podruja obuhvaenog modulom Osnove biometrike. Cilj modula Raspravom i radom na svom problemu istraivanja student stjee sigurnost u analizi vlastitih podataka, te interpretaciji i prezentaciji rezultata. Omoguava studentu razumijevanje znanstvenih radova.
Izvanredni profesor Marija Pecina
Broj ECTS bodova
7 8 7 8
2 seminara
Pismeno Usmeno
Obvezna literatura red.broj Naziv 1. Interna skripta (u pripremi koordinatora) 2. Petz, B, 2004. Osnovne statistike metode za nematematiare. Naklada Slap, Jastrebarsko 3. odabrane publikacije (prema potrebi Case Studies) 4. internet stranice Preporuena literatura red.broj Naziv 1. Pecina M. (2004). Metode multivarijatne analize. Skripta. 2. McClave, J.T., Dietrich, F.H, Sincich, T. 1997. Statistics. Prentice Hall. 3. Sokal, RR and Rohlf, FJ. 1994. Biometry: The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. WH Freeman & Co. 4. Steel, RGD, Torrie, JH and Dickey, DA, 1996. Principles and Procedures of Statistics: A Biometrical Approach. McGraw-Hill Higher Education 5. Zar J. 1999. Biostatistical Analysis. Prentice-Hall Inc.
373
AG2170
PRIMJENA MARKETINGA I INOVACIJE U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula U sklopu modula studenti e analizirati vie primjera iz marketinke prakse. Odabrani primjeri imaju slijedeu strukturu: analiza poduzea i konkurencije, opis ciljeva poduzea, odreivanje poslovnog problema, donoenje poslovne odluke, izrada marketinkog programa, provedba marketinkih aktivnosti te analiza rezultata. Kroz primjere su zastupljeni sve organizacijske razine domaeg agorbiznisa (seljaka gospodarstva, poljoprivredne zadruge, obrti i trgovaka drutva) i sve njegove grane (poljoprivreda, preraivaka industrija, trgovina i usluge). Vei dio nastave organizirat e se kao grupni i samostalni rad. Na kraju modula svaki student e samostalno pod vodstvom mentora analizirati i predloiti rjeenja za jedan praktini marketinki problem. Cilj modula Upoznati studente s primjenom marketinga u agrobiznisu. Poboljati sposobnost koritenja usvojenih teorijskih i metodolokih znanja u rjeavanju poslovnih problema. Obvezna literatura 1. Kovai D. (2005): Marketing u agrobiznisu, analiza primjera iz prakse, (interna skripta) 2. Schiebel W. (1995): Agrarmarketing Fallstudien, Service Fachverlag Preporuena literatura 1. Bly R.W. (1994): The perfect sales piece; A complete Do-It_yourself guide to creating brochures, catalogs, fliers and pamphlets, John Wiley & sons, Inc. 2. Gattermayer i sur. (1994): Agrarvermarktung in sterreich, Service Facherlag 3. Mefferet Heribert (1993): Marketing Arbeitsbuch; Aufgaben - Fallstudien - Lsungen; 5. Auflage, Gabler
Docent Damir Kovai
Broj ECTS bodova
4 26

Pismeno Usmeno
374
AG2171
PRIMIJENJENA ENTOMOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Kukci predstavljaju jednu od najvanijih skupina tetoinja poljoprivrednih kultura. Osim velike brojnosti karakterizira ih i velika raznolikost. Broj danas poznatih vrsta procjenjuje se na oko 800.000, a prema nekim autorima ima ih oko 5 milijuna. Svaka vrsta ima odreenu ulogu u ekosistemu. Procjenjuje se da vrste tetne poljoprivrednim kulturama uzrokuju godinje tete od 20%. Tijekom predavanja studenti e dobiti detaljan pregled svih vrsta kukaca vanih u poljoprivredi. Biti e objanjena biologija i ekologija svih vanih vrsta tetnika s naglaskom na detalje iz ekologije koji utjeu na tetnost i pristup suzbijanju svake vrste. Tijekom predavanja studenti e biti upoznati i sa sustavima suzbijanja svake vrste. U praktikumu e se studenti na kukcima iz zbirki upoznavati s osnovnim morfolokim karakteristikama vanim za determinaciju pojedinih tetnih vrsta. U okviru vjebi studenti e biti upoznati i sa simptomima teta koje uzrokuje svaka vrsta. Seminarski rad biti e samostalan rad u kojem e temeljem steenih znanja i pretraivanja literature predloiti rjeenja za pojedine specifine probleme. Cilj modula Steena znanja studenti e koristiti u obavljanju poslova zatite poljoprivrednih kultura od tetnika, te u daljem usavravanju na doktorskom studiju.
Broj ECTS bodova
30
22 8
Izrada zbirke kukaca, izrada i izlaganje seminarskog rada

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, akovec 2. Grupa autora (2004):tetoinje povra. urednik: M.Maceljski, Zrinski, akovec- odabrana poglavlja Preporuena literatura 1. Dent, D. (2000): Insect Pest Management. CABI Publishing, Wallington 2. Alford, D.V. (1999): A Textobook of Agricultural Entomology. Blackwell Science, Oxford 3. Maceljski, M., Igrc, J. (1991): Entomologija- tetne i korisne vrste u ratarskim usjevima. Sveuilina naklada Liber, Zagreb odabrana poglavlja 4. Maceljski, M. (1991): Entomologija- tetnici voaka i vinove loze. Sveuilina naklada, Zagreb 5. Bailly, R. (1990): Guide pratique de defense des cultures. Association de Coordination Technique Agricole, Paris
375
AG2172
PRINCIPI I METODE DETERMINACIJE BILJAKA
Koordinator modula
Opis modula Uvod: osnove nomenklature, klasifikacije i taksonomije; Principi i metode determinacije biljaka razliitih taksonomskih skupina; Praktino determiniranje taksona na terenu i u praktikumu (fotodokumentiranje, herbariziranje, kljuevi za determinaciju). Cilj modula Stjecanje znanja o determinaciji biljaka razliitih taksonomskih skupina. Prepoznavanje znaenja i mogunosti koritenja validne determinacije biljaka u znanstvenom i strunom radu. Obvezna literatura
10 2 10
Broj ECTS bodova
Pohaanje predavanja i vjebi (praktikum, teren)

1. 2. 3. 4. 5.
Domac, R., 1994: "Flora Hrvatske", kolska knjiga, Zagreb. Nikoli, T. (ed.), 1994: "Index Florae Croaticae", Pars 1, Nat. Croat. 3 (Suppl. 2), 1-116. Nikoli, T. (ed.), 1997: "Index Florae Croaticae", Pars 2, Nat. Croat. 6 (Suppl. 1), 1-232. Nikoli, T. (ed.), 2000: "Index Florae Croaticae", Pars 3, Nat. Croat. 9 (Suppl. 1), 1-324. Sttzel, T., 2002: "Botanische Bestimmunksbungen", Eugen Ulmer Verlag Stuttgart.
Pismeno Usmeno
1. Britvec, M., Britvec, B., 2003: Meunarodni kodeks botanike nomenklature (Saint Louis Code), 2000, elektronika izvedba, Nat. Croat. 12, 3, 157-193. 2. Mgdefrau, K., Ehrendorfer, F., 1997: "Udbenik botanike za visoke kole: sistematika, evolucija i geobotanika", kolska knjiga, Zagreb. 3. Nikoli, T., 1996: "Herbarijski prirunik", kolska knjiga, Zagreb. 4. Pignatti, S., 2002: "Flora d'Italia I-III", Edagricole Bologna. 5. Tutin, T. G., Burges, N. A., Chater, A. O., Edmondson, J. R., Heywood, V. H., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A., 2002: "Flora Europaea 1-5", University Press Cambridge.
376
AG2173
PRINCIPI I PERSPEKTIVE ISHRANE U HORTIKULTURI
Koordinator modula
Opis modula Priprema budueg magistra struke, potencijalnog istraivaa, znanstvenika ili nastavnika za pravilno razumijevanje struke, a vezano za ishranu bilja u bilo kojem segmentu hortikulture: vinogradarstvu i voarstvu, povrarstvu, ljekovitom i aromatinom bilju, te proizvodnji, njezi i odravanju u ukrasnoj hortikulturi. U ovom dijelu kolovanja studenti e se upoznavati znatno ire sa znanstvenim spoznajama o ishrani bilja, no koristei dakako i sva raspoloiva sredstva na terenu. Razlog tomu je taj to, generalno gledajui, svrha poljoprivrednih znanstvenih disciplina mora biti primjena znanosti u praksi, to i potvruju nai broji VIP-ovi i MZT-ovi projekti. Studente e se upoznati s principima koji vladaju u tlu, nainima kretanja hraniva kroz tlo, imbenicima koji na to utjeu, te na njihov ulazak i kretanje unutar biljke, a vezano na najnovije znanstvene spoznaje iz pedologije, kemije, biokemije i fiziologije. Drugi vaan zadatak ovog modula je upoznati budue hortikulturne strunjake s problemima koji nastaju pri nerazumijevanju problematike i neadekvatne primjene ishrane bilja u cijelosti. Ovo je vezano za ulogu mineralne ishrane pojedinih biljnih vrsta u kvaliteti hrane u prvom redu (koliine minerala, vitamina, aminokiselina) do problema vezanih za okoli. Cilj modula Samostalno obavljanje specijalistikih zadataka u podruju hortikulturne ishrane na terenu, voenje istraivakih projekata u znanstvenim institucijama, sudjelovanje u nastavnim programima. Obvezna literatura 1. H. Marschner (1998): Mineral Nutrition of Higher Plants, Institute of Plant Nutrition, University of Hohenheim, Germany. 2. P. Brooks, Dizajn vrta (2004). Znanje,d.d, Zagreb. 3. Mirjana usti (1996): Djelovanje gnojidbe duikom na aminokiselinski sastav glavatog radia, disertacija 4. R. Lei, J. Boroi, I. Buturac, Mirjana Herak usti, M. Poljak, D. Romi (2004): Povrarstvo, Ishrana povra i gnojidba, Zrinski, akovec. 5. Mirjana usti (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi, Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva RH, Zagreb. Preporuena literatura 1. J. Keller, H.K. Mohring (1966): Die Dngung in der grtnerischen Praxis, Paul Parley, Hamburg. 2. A. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization, Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization, Basel. 3. A. Fardossi, A. Baumgarten, K. Bauer (2003): Richlinien fr die Sachgerechte Dgung im Weinbau, Wien. 4. W. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants, Gustav Fisher Verlag Jena, Stuttgart. 5. K. Mengel, E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition, Boston.
Izvanredni profesor Mirjana Herak usti
Broj ECTS bodova
40 -4 -10 6

Pisano Usmeno
377
AG2174
PRIRODNI NEPRIJATELJI I NAELA BIOLOKOG SUZBIJANJA
Koordinator modula
Opis modula Ekoloki prihvatljive mjere zatite bilja su one mjere koje uz strunu primjenu nisu opasne za ljude i korisne organizme, koje ne oneiuju (ili samo kratkotrajno oneiuju nikada ne zagauju) okoli, koje minimalno naruavaju uspostavljenu ravnoteu organizama i to manje negativno djeluju na raznolikost vrsta u prirodi to znai da maksimalno uvaju biodiverzitet. Vrste koje najvie treba uvati u ivotinjskoj fauni , korisne su vrste tj. prirodni neprijatelji tetoinja. Modul e upoznati studente s biologijom i ekologijom prirodnih neprijatelja, te potncijalnim mogunostima njihova koritenja u svrhu biolokog suzbijanja. Nakon povijesnog prikaza, detaljno e se obraditi naini biolokog suzbijanja, prag korisnosti i neke druge specifinosti. Dati e se prikaz dananjeg stanja u svijetu i u nas te realne mogunosti koritenja prirodnih neprijatelja na otvorenom i u zatvorenom prostoru (staklenici, plastenici). Posebno e se ukazivati na sve prednosti: nema primjene pesticida, nema ostataka pesticida u tlu, okoliu, hrani, nema mogunosti trovanja ljudi idr Kroz vjebe u praktikumu e se upoznati vrste prirodnih neprijatelja a tijekom terenskih vjebi posjetiti objekti u kojima se provodi bioloko suzbijanje. Cilj modula Upoznavanje studenata s prirodnim neprijateljima tetoinja i biolokim suzbijanjem kao ekoloki najprihvatljivijom metodom u zatiti bilja. Obvezna literatura 1. Igrc Bari, J., Maceljski, M., (2001): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika, Zrinski, akovec 2. CD sa radovima po odreenim temama, pripremljen od koordinatora modula Preporuena literatura 1. Flint, M.,L., Dreistadt, S.,H.(1998): Natural enemies handbook,Regents od the University of California,USA 2. Bellows, T.,S., Fisher, T.,W.(1992): Handbook od biological control, Academic press, California, USA 3. Ferrari, M., Marcon, E., Menta, A.(2000): Lotta biologica, Edagricole-Edizioni Agricole della Calderini, Bologna 4. Malais, M.,H., Ravensberg, W., J.(2003): Knowing and recognizing the biology of glasshouse pests and their natural enemies, Koppert, Netherlands
Broj ECTS bodova
14
4 4 8
Redovito pohaanje nastave, izrada i prezentacija seminara

Pismeno Usmeno
378
AG2175
PROGRAMIRANJE I PROJEKTIRANJE SUSTAVA NAVODNJAVANJA
Koordinator modula
Opis modula Modul je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina. U prvoj tematskoj cjelini studenti e stei znanja o programiranju potreba za navodnjavanje koristei teoretska znanja ali i upotrebu razvijenih kompjuterskih modela. U drugoj tematskoj cjelini upoznat e se sa definiranjem potencijalnih izvora vode kao i definiranje kvalitete vode za navodnjavanje. I u ovom dijelu stei e teoretska znanja ali i koristiti kompjuterske modele. Nadalje, upoznat e se sa opremom za navodnjavanje ovisno o sustavima i metodama od izvora do polja. Te nastaviti stjecati znanja o graevinskom aspektu sustava za navodnjavanje: Podloge za projektiranje sustava (geodetske, geomehanike, hidroloke, hidraulike), Osnove hidraulikih prorauna teenja u otvornim kanalima i teenja u sustavu pod tlakom, Prorauni stabilnosti kanala, Funkcionalni elementi sustava za navodnjavanje sa slobodnim vodnim licem i sustava pod tlakom (zahvat, kondicioniranje, transport, distribucija), Graevine na sustavima za navodnjavanje (povrinskim i pod tlakom). Cilj modula Cilj je ovog modula da studenti steknu osnovna znanja, o programiranju potrebe i mogunosti navodnjavanja, upoznaju opremu za navodnjavanje te steknu znanja u projektiranju, izvoenju, odravanju i upravljanju sustavima za navodnjavanje. Obvezna literatura 1. Romi D. (2004): Navodnjavanje povra. (U knjizi) Lei R.,Boroi J., Butorac I., Herakusti M., Poljak M., Romi D., Povrarstvo. Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Zrinski. 2. Romi D. (2005): Navodnjavanje u odrivoj poljoprivredi. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II Kolo Navodnjavanje, Knjiga 9, (u tisku). 3. F. Tomi (1988): Navodnjavanje, Savez poljoprivrednih ininjera i tehniara RH i Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb. 4. . Vukovi: Osnove hidrotehnike, Prvi dio, prva knjiga, Akvamarine, Zagreb 1994. Preporuena literatura 1. Tomi F., Romi D. (1999): Mehanizacija i oprema za lokalizirano natapanje. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II Kolo Navodnjavanje, Knjiga 7, Mehanizacija i oprema za natapanje, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci i Drutvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. 2. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II Kolo Navodnjavanje, Knjiga 4, Sustavi, graevine i oprema za natapanje, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci i Drutvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske, Rijeka 1995.
Izvanredni Profesor Davor Romi
Broj ECTS bodova
33 4 6 6 5 3
Pohaanje predavanja i vjebi prema statutu fakulteta te izrada seminara

Pismeno Usmeno
379
AG2176
PROIZVODNJA I PRERADA LJEKOVITIH I AROMATINIH KULTURA
Koordinator modula
Opis modula Skoranjih je godina u svijetu poraslo zanimanje za ljekovito i aromatino bilje. Iako proizvodnja i upotreba ljekovitog i aromatinog bilja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, danas je proizvodnja ovih kultura uvelike zapostavljena. Stoga je ovaj modul zamiljen tako da studente detaljno upozna s teoretskim i praktinim aspektima proizvodnje i prerade ljekovitih i aromatinih kultura. Modul e obuhvatiti bioloka i kemijska svojstva ljekovitog i aromatinog bilja, tehnologiju proizvodnje najvaniji vrsta kao i doradu i preradu ljekovitih i aromatinih kultura. Tijekom terenske nastave studentima e se omoguiti posjeta obiteljskim gospodarstvima koja proizvode ljekovite i aromatine kulture Cilj modula
8 8
Broj ECTS bodova
44
Cilj modula je detaljno upoznati studente s teoretskim i praktinim aspektima uzgoja, dorade i prerade ljekovitih i aromatinih kultura. Obvezna literatura 1. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Poznavanje ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 91 2. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatinog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 88 3. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - opi dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 67 4. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - specijalni dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 243 5. Kolak, I., atovi, Z., Rukavina, H. i Rozi, I. 1997. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 5-6: 341-353 Preporuena literatura 1. Hornok (ur.) 1992. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Akademiai Kiado, Budimpeta, Maarska 2. Kolak, I., atovi, Z. i Rukavina, H. 1997. Mogunosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatinog bilja na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 3-4: 203-229 3. Kolak, I.; Rukavina, H. i Rozi I. 1997. Kamilica (Matricaria chamomila L.) - Stanje i mogunosti. Znanstveni glasnik. 3: 25-34. 4. atovi, Z. 2004. Legal protection, conservation and cultivation of medicinal and aromatic plants in Croatia. U: Barievi, D., J. Bernth, L. Maggioni and E. Lipman, compilers. 2004. Report of a Working Group on Medicinal and Aromatic Plants. First meeting, 12-14 September 2002, Gozd Martuljek, Slovenia. International Plant Genetic Resources Institute, Rim, Italija. str. 34-38 5. ilje, I. Grozdani, . i Grgesina, I. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. kolska knjiga, Zagreb

Pismeno Usmeno
380
AG2177
PROIZVODNJA KRAVLJEG MLIJEKA
Koordinator modula
Opis modula Ograniavajui imbenici vee i jeftinije proizvodnje mlijeka po kravi u Hrvatskoj jesu slabija plodnost krava i neodgovarajui naini hranidbe i dranja krava po fazama proizvodnje. Preko programskih dijelova: vanost i mjere za unapreenje govedarstva u Hrvatskoj, imbenici uspjenog osjemenjivanja krava, sustav intenzivne proizvodnje mlijeka, sustav poluintenzivne proizvodnje mlijeka, specifini sustav proizvodnje mlijeka (dranje dvije krave po proizvodnom mjestu) i nove tehnologije hranidbe i dranja u proizvodnji mlijeka, studenti e biti educirani o promjenama postojeeg managementa u proizvodnji mlijeka, bez kojih nema vee proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Nastava e se izvoditi putem predavanja (47), seminara (8) i terenskih vjebi (5). Cilj modula Samostalno voenje proizvodnje mlijeka na farmi, ravnopravno sudjelovanje u timskom radu razvoja novih tehnologija u proizvodnji mlijeka, struni suradnik u poljoprivrednoj savjetodavnoj slubi, doktorski studij. Obvezna literatura 1. Zvonimir Uremovi (2004): Govedarstvo, sveuilini udbenik, Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb. 2. Z. Uremovi, Marija Uremovi, Vesna Pavi, B. Mio, S. Muic, Z. Janjei (2002): Stoarstvo, sveuilini udbenik, Agronomski fakultet Zagreb. Preporuena literatura 1. Grbea D. (2004): Preporuke za hranidbu visokomlijenih krava u tranziciji. Prirunik o proizvodnji i upotrebi stone hrane krme. HAD, Zagreb, 505-544. 2. Adamovi M. (2001): Proizvodnja silae i sjenae. Drutvo poljoprivrednih inenjera i tehniara Beograd. 3. Management and Welfare of Farm Animals. The UFAW Farm Handbook 4th edn., Brewhouse Hill, Wheathampstead, Herts AL48AN, UK, 1999. 4. Caput P. (1996): Govedarstvo. Celeber d.o.o., Zagreb. 5. Boatfield G. (1996): Farm Livestock. Ipswich, Great Britain. 6. Grummer R.R. (1995): Impact of changes in organic nutrient metabolism on feeding the transition dairy cows. J. Animal Science 73, 2820-2833.
Broj ECTS bodova
47 8 5
Pohaanje nastave (80%) i vjebi

Pismeno Usmeno
381
AG2178
PROIZVODNJA OVJEG I KOZJEG MLIJEKA
Koordinator modula
Opis modula U Hrvatskoj je proizvodnja i prerada ovjeg i kozjeg mlijeka sve interesantnija. Stoga je vano studente diplomskog studija upoznati s gospodarskom vanou ovaca i koza u proizvodnji mlijeka; s najuinkovitijim pasminama i genotipovima u proizvodnji mlijeka; s nasljeivanjem pojedinih osobina mlijenosti i selekcijom za mlijeko; tipovima i oblicima ovjeg i kozjeg vimena; sa sustavima proizvodnje ovjeg i kozjeg mlijeka, osobito s intenzivnom proizvodnjom. Obrazloit e im se vanost uzgojno-tehnolokih postupaka s janjadi i jaradi od partusa do odbia i pripusta, te osobito vanost primjene ranog odvajanja i odbia janjadi i jaradi u proizvodnji mlijeka. Posebno e biti obraena hranidba ovaca i koza za mlijeko po pojedinim fiziolokim fazama, te primjena ranog odbia i hranidba jaradi i janjadi mlijenom zamjenom. Analizirat e se utjecaj genotipa (pasmine) na mlijenost, hranidbe i pojedinih fiziolokih imbenika, te vanost i uloga tehnologije (ovjeka) u proizvodnji mlijeka visoke kakvoe. Mlijene farme i oprema na njima, izmuzite i munja, specijalizirane mljekare za preradu ovjeg i kozjeg mlijeka nastavna su jedinica koju e se odraditi na terenu. Steenim spoznajama student e biti osposobljen za rad u savjetodavnim slubama, za voditelja farme te za doktorski studij. Cilj modula Student je osposobljen za upravitelja i/ili tehnologa proizvodnje mlijeka, suradnika ili voditelja savjetodavne slube, za rad u srednjokolskim i visokokolskim ustanovama te za upis doktorskog studija. Obvezna literatura 1. B. Mio, Vesna Pavi, V. Sui (2005): Ovarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, sveuilini udbenik (u tisku) 2. Boro Mio, Vesna Pavi (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga Zagreb 3. Vesna Pavi (2002): Ovarstvo u knjizi Stoarstvo, urednik Zvonimir Uremovi, Agronomski fakultet Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Pulina, G. (2004): Dairy sheep nutrition. CABI Publishing, Oxfordshire, UK. Gordon, I. (1997): Controlled reproduction in sheep and goat, CAB International. Jani, S. (1969): Ovarstvo Autorizirana skripta, Agronomski fakultet Zagreb Fahmy, M. H. (1996): Prolific Sheep, CAB International Miti, N. (1987): Ovarstvo
Broj ECTS bodova
40 0 2 0 6 12

Pismeno Usmeno
382
AG2179
PROIZVODNJA STOLNOG GROA
Koordinator modula
Opis modula Stanje i perspektive proizvodnje stolnog groa u svijetu i Hrvatskoj s osnovnim gospodarskim znaajkama ove proizvodnje; projektiranje i podizanje vinograda stolnog groa s izborom odgovarajuih sustava uzgoja; specifinosti agro i ampelotehnike u proizvodnji stolnoga groa, posebice u pogledu navodnjavanja vinograda; stolni kultivari i kriteriji izbora za proizvodnju; berba, pakiranje i uvanje stolnog groa. Cilj modula Stjecanje znanja o karakteru i tehniko-tehnolokim znaajkama uzgoja stolnog groa, s posebnim naglaskom na znaenje ekolokih uvjeta za proizvodnju Obvezna literatura 1. Fazini N., (1971): Suvremeno vinogradarstvo, Institutza HZZV 2. Fazini N., Fazini M., (1990): Stolno groe, Poljoprivredni kombinat-Zadar, Zadar 3. Miroevi, N., (1996): Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb
Broj ECTS bodova
15
4 1 10

Pismeno Usmeno
383
AG2180
PROJEKTIRANJE I UVOENJE MEHANIZACIJE U VOARSTVU I VINOGRADARSTVU
Koordinator modula
Opis modula Obuhvaa tri razine projektiranja. Projektiranje podizanje nasada, projektiranje mehanizacije za podizanje i odravanje nasada, te ekonomska analiza isplativosti plantae. A-Projektiranje trajnog nasada obuhvaa, pripremne radnje od snimanja terena do podizanja nasada s izvedbenim kartama. B-Projektiranje mehanizacije za potrebe meliorativnih radova, podizanje nasada i tijekom eksploatacije. Izrada plana i naina koritenja strojnih agregata. C-Ekonomska analiza opravdanosti podizanja nasada i prikaz isplativosti proizvodnja s obzirom na cijenu kotanja nasada, vijek eksploatacije i dohodovnost zasaene kulture. Cilj modula Ukazati studentima na vanost dobro obavljenih pripremnih radnji, planiranja nasada i strojeva, te izrada studije isplativosti. Obvezna literatura 1. A. Jelavi i sur.:Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet u Zagrebu , 1995., (poglavlje Ekonomika investicija, str.459-488). 2. Bri J., Maceljski M., Novak M., Beri S., Ploj T., Bari J., Miroevi N. Mehanizacija u voarstvu i vinarstvu. Lumen d.o.o., Zagreb, 1995. Sveuilini udbenik 3. Par. V., Njavro, M. (2003): Opremljenost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava traktorima, Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Zbornik radova, 31. meunarodni simpozij iz podruja mehanizacije poljoprivrede, Opatija, Hrvatska , 24-28. veljae 2003, str. 31-39., UDK 631.153.46:631.372, ISSN 1333-2651. Preporuena literatura 1. Antoni I. Projektiranje mehanizacije biljne proizvodnja OOUR Vrana, Elaborat 1979, Pismohrana Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede Agronomski fakultet u Zagrebu), br. 717 2. Dujmovi M. Primjena mehanizacije u nasadima kupine i vinje RO Hladnjaa-Jasinje, Pismohrana zavoda za mehanizaciju br 891. 3. Krpina I. i sur. (1981). Investicijsko izvedbeni program za podizanje plantae 500 ha na objektu Obreka, Elaborat, Voarska stanica, Zagreb
Doc.dr.sc. Stjepan Sito
Broj ECTS bodova

30 16 14
Odraene vjebe
Pismeno Usmeno
384
AG2181
PROJEKTIRANJE I UVOENJE TEHNIKE U UZGOJU POVRA I CVIJEA
Koordinator modula
Opis modula Uzgoj razliitih vrsta povra i cvijea uvjetuje specifian nain proizvodnje, to rezultira nemogunou primjene univerzalnih strojeva. Poseban problem je strojno ubiranje plodova. Plodovi mogu biti u tlu, na tlu i iznad tla (na stabljici). Veina plodova povrarskih kultura je jako osjetljiva na oteenja tijekom ubiranja pa zahtjevaju usko specijalizirane strojeve. Kod planiranja povrarske proizvodnje uzima se u obzir: vrijeme dozrijevanja, razliiti razmaci sadnje, poloaj plodova na biljci, poloaj biljke u odnosu na tlo, uzgoj na otvorenom ili zatienom prostoru. Obzirom na navedeno, nuno je u intenzivnoj plantanoj proizvodnji povra i cvijea izraditi detaljnu projektnu dokumentaciju strojeva i opreme, jer to izravno utjee na cijenu kotanja proizvoda. Cilj modula Ukazati studentima na probleme izrade projekta za uzgoj povra i cvijea na otvorenom i zatienom prostoru. Dati pregled opreme za proizvodnju presadnica, gnojidbe, navodnjavanja i berbe. Obvezna literatura 1. Sito, S. i Bilandija, N.: Tehnika u uzgoju i ubiranju povra i cvijea; Interna skripta, Zagreb, 2010. 2. Bri J. Mehanizacija u povrarstvu, Sveuilina naklada, Zagreb, 1991. 3. Bell B., Cousins S. Machinery for Horticulture, Miller Freeman Professional Ltd, Ipswich, United Kingdom 1997. Preporuena literatura 1. Bell B. Fifty years of Garden Machinery, Miller Freeman Professional Ltd, Ipswich, United Kingdom 1995.
Broj ECTS bodova
26 4 16 10
Odraene vjebe.
Pismeno Usmeno
385
AG2182
RASADNIARSTVO VOARSKIH KULTURA
Koordinator modula
Opis modula Modul obrauje suvremene postupke razmnoavanja voaka i naine odravanja matinih nasada za proizvodnju sadnica. Posebno se obrauju:
6
izv. prof. dr. sc. Zlatko melik
Broj ECTS bodova
- Razmnoavanje podloga voaka: - generativno razmnaanje - vegetativno razmnaanje (klasinim postupcima, mikropropagacija in vitro) - Razmnaanje sorata: - autovegetativno (klasinim postupcima, mikropropagacija in vitro) - cijepljenjem - Prednosti i nedostaci razliitih naina razmnoavanja. Uporaba podloga i meupodloga. Uzroci nedovoljne kompatibilnosti podloge i plemke. Meusobni utjecaji podloge i plemenite sorte. - Specifinosti razmnoavanja pojedinih vonih vrsta
24 2 6 16 8 4
Pismeno Usmeno
- Kvaliteta sadnog materijala Cilj modula Detaljno upoznavanje s postupcima razmnoavanja voaka. Upoznavanje s fiziolokim procesima interne regulacije i meudjelovanja hipobionta i epibionta. Upoznavanje suvremenih postupaka u proizvodnji vonog reprodukcijskog materijala. Kvaliteta sadnog materijala kao pretpostavka uspjene proizvodnje voa. Obvezna literatura 1. Hartmann, H.T., Kester,D.E., Davies, E.T. 1990. Plant Propagation: Principles and Practices. Prentice-Hall International, Englewood Cliffs, New Jersey. 2. Faust, M. 1989. Physiology of Temperate Zone Fruit Trees. John Wiley & Sons. New York 3. Wertheim, S.J. 1998. Rootstock Guide. ISBN 90-803462-2-5 Preporuena literatura 1. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. http://tfpg.cas.psu.edu/introduction/pdf.htm 2. Jackson, D., Looney, N.E. (eds.) 1999. Temperate and Subtropical Fruit Production. CABI Publishing. ISBN 0-85199-271-4 3. Ferree, D.C., Warrington, I.J (eds.) 2003. Apples: Botany, Production and Uses. CABI Publishing. ISBN 0-85199-592-6 4. Mii, P. 1984. Podloge voaka. Nolit Beograd.
386
AG2183
REPELENTNO I INSEKTICIDNO BILJE
Koordinator modula
Opis modula Student se upoznaje s opim biolokim i agronomskim znaajkama insekticidnog, repelentnog, rodenticidnog, fitonicidnog i ostalog bilja u proizvodnji, preradi i primjeni pripravaka za ekoloku biljnu proizvodnju. Studenti se upoznaju s osnovama tehnologije uzgoja vrsta, osnovama dorade i prerade proizvoda te metodama primjene tih proizvoda u masovnoj ekolokoj proizvodnji. Kroz vjebe u praktikumu, terenske vjebe i seminarske radove studenti se upoznaju s praktinim aspektima ovog modula. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna znanja o teoretskim i primijenjenim aspektima repelentnog i insekticidnog bilja, te primjeni pripravaka u ekolokoj proizvodnji bilja. Obvezna literatura 1. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Poznavanje ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 91 2. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatinog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 88 3. Kolak, I.; atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - opi dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 67 4. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2003. Ljekovito, aromatino i medonosno bilje - specijalni dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 243 5. Kolak, I., atovi, Z., Rukavina, H. i Rozi, I. 1997. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 5-6: 341-353 Preporuena literatura 1. Hornok (ur.) 1992. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Akademia Kiado, Budimpeta, Maarska 2. Kolak, I., atovi, Z. i Rukavina, H. 1997. Mogunosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatinog bilja na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 3-4: 203-229 3. Kolak, I.; Rukavina, H. i Rozi I. 1997. Kamilica (Matricaria chamomila L.) - Stanje i mogunosti. Znanstveni glasnik. 3: 25-34. 4. ilje, I. Grozdani, . i Grgesina, I. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. kolska knjiga, Zagreb 5. imi, F. 1980. Nae medonosno bilje. Znanje, Zagreb
prof.dr.sc. - prof. u trajnom zvanju Ivan Kolak
Broj ECTS bodova
20
6 2 2

Pismeno Usmeno
387
AG2184
RAZVOJ POLJOPRIVREDE I RURALNOG PROSTORA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Povijesni razvoj sustava proizvodnje. Usporedba otvorenih i zatvorenih sustava proizvodnje. Znaenje okolia u otvorenim sustavima proizvodnje. Uloga poljoprivrede u gospodarskom razvoju. Temeljni initelji poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna i ruralna politika obiljeja, suvremene promjene. Strateki prioriteti razvitka poljoprivrede i ruralnog prostora u Hrvatskoj. Suvremene tendencije u Svijetu i EU u pogledu ruralnog razvitka. Seminarski radovi iz podruja Poljoprivredna i ruralna politika obiljeja, suvremene promjene i suvremenih tendencija u Svijetu i EU u pogledu ruralnog razvitka. Terenska nastava: Analiza dva lokaliteta otvorenog sustava. Posjet odabranoj ruralnoj zajednici, intervju na OPG i s lanovima zajednice analiza socioekonomskih odnosa u ruralnoj sredini. Cilj modula Upoznavanje s povijesnim razvojem sustava proizvodnje, sa znaenjem okolia u proizvodnim sustavima i drutveno-ekonomskim odnosima u ruralnom sektoru. Obvezna literatura 1. imbrek, T. (2003/2004): Agrarna ekonomika II. dio. Interna skripta. Agronomski fakultet, Zagreb 2. Frani, R.; imbrek, T., Grgi, Z. (2003): Agrarna politika u Republici Hrvatskoj na putu od poljoprivrednog do odrivog ruralnog razvitka. Drutvena istraivanja 12 (6):1027-1049. 3. iki, M., Juri, I.,Kos, F. (2002): Turopoljska svinja - autohtona hrvatska pasmina turopolka. Iz. Plemenita opina turopoljska V Gorica. Tidsk - Offset Markulin Lukavec 181 stranica. 4. iki, M., Juri, I., Grbea, D. (1998): Hranidba mesnih goveda u otvorenim sustavima proizvodnje. Krmiva 40, 1, 35-45. CAB, Accession number 981417130. 5. Juri, I., iki, M., Robi, Z., Lui, Z. (1997): Hranidba svinja u otvorenom sustavu dranja. Krmiva 39, 6, 305-310. CAB, Accession number 981406683. Preporuena literatura 1. Znaor, D., Karoglan Todorovi, S. (2004): Poljoprivredno okolini program za Hrvatsku. Avalon, Ecologica, EEEP. Zagreb 2. MPVG RH (2003/2004): Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske http://www.mps.hr/pdf/strategije/Strategija_poljoprivrede_i_ribarstva.pdf 3. imbrek, T. i sur. (2003): Nacrt Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska podruja. MPVG, Zagreb 4. Tracy, M. (2000): Hrana i poljoprivreda u trnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod Tito imbrek, Ramona Frani). "MATE"d.o.o., Zagreb
prof. dr. sc. Ivo Grgi
Broj ECTS bodova
32
12 16
Ocjenjeni seminari
Pismeno Usmeno
388
AG2186
RIBOLOV
Koordinator modula
Opis modula Povijesni razvoj ribarskih brodova i brodarenja u naem podneblju. Ribarski brod kao plovni i proizvodni objekt s brodskim instrumentima i ureajima, te pogonskim postrojenjem. Vrste i ribarskih brodova s specifinom pripadajuom opremom, karakteristinom za pojedini tip ribarskog plovila. Osnovni pojmovi nautike na moru i kopnenim vodama. Pravila plovidbe na moru i kopnenim vodama. Svrha i uloga ribarske luke. Fizigrafijski imbenici obale na gradnju i iskoritenje ribarske luke. Sastavni elementi ribarske luke. Znaaj i svrha ribolova od prapoetaka do dananjih dana. Trendovi odrivog razvoja razliitih vrsta ribolova u svijetu i kod nas. Podjela ribolovnih alata s osnovnim spoznajama o strukturnim i graevnim elementima specifini za svaku vrstu alata. Svladavanje tehnike ribolova najsloenijih ribolovnih alata, vezanih za gospodarski ribolov (plivarica, koa), mreastih alata kopnenih voda i mora (stajaice, potegae), sloenih udiarskih alata (strukovi, parangali), klopkastih alata ( vre, samice), stajaih i povlaeih udiarskih alata i niz tradicijski ribolovnih alata. Modifikacija i prilagodba navedenih alata potrebama znanstvenih istraivanja u svrhu procijene ribljeg stoka, temeljne vodilje pravilnog gospodarenja morima i kopnenim vodama. Razvoj sportsko rekreacijskog i natjecateljskog ribolova. . Osnovne tehnike ribolova, te struktura sportske ribolovne opreme. Cilj modula Upoznati studente s ribarskim brodom kao plovnim i proizvodnim objektom, te s njihovom specifinom opremom. Omoguiti stjecanje znanja o osnovnim pojmovima nautike na moru i kopnenim vodama. Upoznati studente s ulogom i zadatcima ribarske luke, njezinim temeljnim i strukturnim sadrajima, kao i osnovnim iskoristivim potencijalima. Omoguiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktikih znanja o vrstama ribolova, odnosno upoznati ih s ribolovnim alatima i tehnikama ribolova, kopnenih voda i mora. Upoznati ih sa stanjem, tendencijama i perspektivama razvoja gospodarskog, sportsko rekreacijskog, tradicijskog ribolova, te ribolova u sklopu akvakulture, kako u svijetu tako i kod nas. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Cetini P., Swiniarski J. (1985): Alati i tehnika ribolova, Logos, Split Treer T., Safner R., Anii I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo, Globus, Zagreb Simovi, A. I. (1996): Brodarenje. Tiskara Rijeka Treer T. (2003): Ihtiologija II, Agronomski fakultet, Zagreb Constatino, M. (2004): vorovi. Veble Comerce Zagreb. Pp256.
Broj ECTS bodova
20 16 8 16
Redovito pohaanje svih vrsta vjebi uz obaveznu javnu prezentaciju seminarskih radova
Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. I. G. Cowx (1990): Development in electric fishing, , Humberside International Fisheries Institute University of Hull. 2. Nedwelec, P., Prado, J. (1990): Definition and classification of fishing gear categoris. FAO, Fisheries Tehnical Paper. No. 222. FAO ,Roma: pp 92. 3. Wayne, T. (2005): Ribolov. Veble Comerce, Zagreb.
389
AG2187
RIJETKA I UGROENA FLORA HRVATSKE
Koordinator modula
Opis modula Vaskularna flora Hrvatske (znaajke, morfologija, klasifikacija); Pregled ugroenih biljaka Hrvatske (morfologija, sistematska pripadnost, stanite, rasprostranjenost u Hrvatskoj i Europi, populacijski trend, IUCN kategorija); Praktino poznavanje ugroenih biljaka na terenu i u praktikumu, te razmatranje mjera njihove zatite. Cilj modula Stjecanje znanja o rijetkim i ugroenim biljkama hrvatske flore. Prepoznavanje znaenja ugroenih biljaka u ouvanju biljne raznolikosti u Hrvatskoj. Obvezna literatura
10 2 10
Broj ECTS bodova
1. Nikoli, T., Topi, J. (eds.), 2004: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske", Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Dravni zavod za zatitu prirode - Zagreb. Preporuena literatura 1. Domac, R., 1994: "Flora Hrvatske", kolska knjiga, Zagreb. 2. Mgdefrau, K., Ehrendorfer, F., 1997: "Udbenik botanike za visoke kole: sistematika, evolucija i geobotanika", kolska knjiga, Zagreb. 3. Nikoli, T. (ed.), 1994: "Index Florae Croaticae", Pars 1, Nat. Croat. 3 (Suppl. 2), 1-116. 4. Nikoli, T. (ed.), 1997: "Index Florae Croaticae", Pars 2, Nat. Croat. 6 (Suppl. 1), 1-232. 5. Nikoli, T. (ed.), 2000: "Index Florae Croaticae", Pars 3, Nat. Croat. 9 (Suppl. 1), 1-324.
Pohaanje predavanja i vjebi (praktikum, teren)

Pismeno Usmeno
390
AG2188
RIZOSFERNA EKOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Rizosferna ekologija je modul koji obuhvaa fizioloka razmatranja uloge korijena biljaka u interakciji sa okoliem. U uvodnom dijelu razmatra se struktura i funkcija pojedinih dijelova korijena, povrina korijena te njegova uloga u interakciji sa tlom. Fizioloki aspekti rasta korijena, respiracija i metabolizam ugljika te intercelularni transport vode i mineralnih tvari kroz korijen predstavljaju osnovne znaajke metabolizma korijena. U degradiranim tlima metabolizam korijena (luenje eksudata, fitosiderofora, iona vodika, fosfataza) razmatra se sa aspekta fiziolokih procesa odgovornih za prilagodbu biljke u prevladavanju stresa soli, tekih metala, aluminija i niske ili previsoke pH vrijednosti. Nadalje, razmatraju se i viestruke simbioze u funkciji optimizacije u primanju hranjiva u razliitim okolinim uvijetima. Cilj modula Cilj ovog diplomskog modula je da se obue studenti iz podrja agroekologije tako da mogu prepoznati ciljeve fiziolokih mehanizama i procesa relevantnih za ekologiju bilja Osposobiti e studente da raspoznaju djelovanje stresa na biljku i biljnu populaciju ocjenjujui pozitivne i negativne uinke na rast, razvoj, reprodukciju, prilagodbu i distribuciju. Obvezna literatura 1. Marschner, H. (1995) Mineral nutrition in Higher Plants (2nd ed.), Academic Press, London 2. Taiz, L. and Ziger, E. (1991) Plant Physiology. Benjamin/Cummings, Redwood City, California, U.S.A. 3. Park, N.S. (1999) Physicochemical and Environmental Plant Physiology. Second edition. Academic Press. Preporuena literatura 1. Rengel, Z. (2002) Handbook of plant growth: pH as the Master Variable. Marcel Dekker. New York. 2. Fageria, N.K., Baligar, V.C., Jones, C.A. (1997) Growth and mineral nutrition of field crops. (2nd ed. rev. and expanded). Marcel Dekker. New York.
Izvanredni profesor Milan Poljak
Broj ECTS bodova
25 / / / 5 /
seminarski rad
Pismeno Usmeno
391
AG2189
RURALNA SOCIOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Definicija i predmet prouavanja ruralne sociologije. Ruralno i agrarno drutvo, funkcije. Ruralnost i indikatori za mjerenje ruralnosti. Globalni procesi promjena ruralnog drutva: industrijalizacija, urbanizacija; deagrarizacija, de-ruralizacija. Ruralno-urbani kontinuum, teorije odnosa selo-grad. Morfoloka osnovica ruralne strukture, seoska naselja i tipovi. Viefunkcionalnost seoskog areala. Seosko stanovnitvo i sociodemografske promjene. Holistiki, ekologijski, socioloki pristup prouavanja seoske (lokalne) zajednice. Socijalne grupe, drutvene uloge i obrasci ponaanja na selu. Tradicionalizam, kulturna homogenost i heterogenost. Seoska obitelj, intergeneracijski odnosi. Socioloke znaajke i sociodemografska reprodukcija obiteljskih gospodarstava. Ruralno obrazovanje i irenje inovacije u selu. Razvojni problemi, modernizacija i tranzicija hrvatskog sela. Model cjelovitog ruralnog razvitka. Znanstvene metode i njihova primjena u analizi ruralnog drutva: definiranje problema, formuliranje hipoteze, metode za prikupljanje i obradu podataka. Cilj modula Student stjee temeljna znanja i kompetencije iz podruja ruralne sociologije, te osnovne vjetine za ruralno-socioloke analize. Obvezna literatura 1. tambuk Maja., Rogi I., Mieti Anka (2002): Prostor iza, IDZ Ivo Pilar; Zagreb. 2. Seferagi Duica (2002): Selo: Izbor ili usud, IDIZ, Zagreb. 3. utini urica (1999): Sociodemografska reprodukcija obiteljskih gospodarstva, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, interna skripta 4. Doshi S.L., Jain P.C. (1999): Rural sociology, Jaipur : Rawat publications 5. Mendras H. (1986): Seljaka drutva: elementi za jednu teoriju seljatava. Zagreb, Globus Preporuena literatura 1. McNeill D. (2000): The Concept of Sustainable Development in: Global sustainable development in the 21st century. Ed. by: Keekok, L., Holland, A. and McNeill, D. Publ. Edinburgh University Press. 2. Gasperini Lavinia (2002): From agricultural education to education for rural development and food security : All for education and food for all, FAO Extension, Education and Communication Services (SDRE), str. 1-8 http://www.fao.org/sd/exdirect/exre0028.htm 3. Willians L., Dunsmur A. (1990): How to do Social Research, London Harper Collins 4. Symens D., Jansen J.A. (1994): Agricultural Restructuring and Rural change in Europe. Agricultural University, Wageningen. 5. Withman M. (1993): Definition of Rurality, www.nexus.edu.au/Teachstud/dexed/docs/rurality.html; prijevod na hrvatskom jeziku
Docent urica utini
Broj ECTS bodova
16 12 24 8
Redovno pohaanje nastave, odran ili predan seminarski rad

Pismeno Usmeno
392
AG2190
SAMOKRETNI POLJOPRIVREDNI STROJEVI
Koordinator modula
Opis modula Samokretni strojevi su najvaniji i najsloeniji strojevi u poljoprivredi namijenjeni za izvoenje sloenih tehnolokih operacija u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Studenti e biti upoznati s konstrukcijama strojeva, novim izvedbama motora i prijenosa snage, voznim karakteristikama, sustavima upravljanja i koenja, hidraulikim sustavima, te vunim i pogonskim karakteristikama samokretnih poljoprivrednih strojeva. Nastava e se izvoditi putem predavanja, auditornih vjebi i vjebi u praktikumu. Cilj modula Sluanjem modula "Samokretni poljoprivredni strojevi" student stjee znanja o najnovijim izvedbama razliitih poljoprivrednih strojeva koji imaju vlastiti pogon, kao to su traktori, kombajni, utovarivai i drugi, njihovoj konstrukciji i principima rada, te pravilnom koritenju. Obvezna literatura 1. N. Jagar, D. Filipovi: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. HZS, Zagreb, 1997. 2. R. Emert, T. Juri, D. Filipovi, E. tefanek: Odravanje traktora i poljoprivrednih strojeva. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 1995. 3. R. Zimmer, . Banaj, D. Brki, S. Kouti: Mehanizacija u ratarstvu. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 1997. 4. . Banaj, P. mrkovi: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 2003. 5. J. Bri et al.: Mehanizacija u voarstvu i vinogradarstvu. Sveuilite u Zagrebu, 1995. Preporuena literatura 1. H. Schn et al.: Landtechnik Bauwesen. BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen, Deutschland, 1998. 2. H. Eichhorn et al.: Landtechnik.Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, Deutschland, 1999. 3. H.J. Matthies, F. Meier (Eds.): Jahrbuch Agrartechnik. Landwirtschaftsverlag, Mnster, Deutschland, 2004. 4. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering, Volume I-V. ASAE, St. Joseph, USA, 1999. 5. B. Bell, S. Cousins: Machinery for Horticulture. Farming Press, Ipswich, UK, 1997.
Broj ECTS bodova
30 10 20 -
Odsluana predavanje i odraene vjebe.

Pismeno Usmeno
393
AG2191
SANACIJA I OBNOVA OTEENIH TALA
Koordinator modula
Opis modula Primarna je namjena tla tvorba organske tvari putem prirodne ili voljom ovjeka osnovane i odravane vegetacije (usjevi, nasadi, travnjaci, tratine, parkovi, perivoji, sportski i rekreacijski tereni za djecu i odrasle). Oteenja u incidentu, hotimino premjetanje ili pedocid trae na mjestu dogaaja sanaciju i rekultivaciju tla odnosno privoenje u prvotno stanje. Sadraji modula upoznaju studenta s izradom studijske i projektne dokumentacije koja je preduvjet sanacije, rekultivacije i rehabilitacije, a zatim s postupcima njihove djelotvorne provedbe. Sanacija tala u ekolokim incidentima, oteenih razliitim gospodarskim djelatnostima, napose u rudarstvu, gradnji i cestogradnji, u urbanim prostorima, tala divljih odlagalita otpada, skijakih staza, tala uz prometnice, zrane, rijene i morske luke. Rehabilitacija tala oteenih u intenzivnoj poljoprivredi, zatita tala od erozije vodom i vjetrom, zatita tala na pokosima uz prometnice, sanacija tala na otvorenim kopovima u eksploataciji pijeska, gline, boksita, nafte, plina. Posebnosti na ekoloki osjetljivim podrujima. Tlo u studijima utjecaja na okoli i sanaciji ekolokih incidenata. Cilj modula Cilj je modula upoznati studenta s ulogama tla, posljedicama oteenja i nainom sanacije najeih oteenja tala u razliitim djelatnostima i na mjestima ekolokih incidenata. Obvezna literatura 1. Nastavni sadraji svih predavanja i vjebi, koji e studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. Aktualne web stranice. 2. Bai,F., Zatita tla i voda, pisana predavanja, Rukopis za studente Agronomskog fakulteta, Zavod za OPB, Zagreb, 2000. oekuje se tisak u obliku udbenika. 3. Bai,F., Butorac,A., Vidaek,., Racz, Z., Ostoji,Z., Berti,B., Program zatite tala HrvatskeInventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB AFZ, 122, Zagreb, 1993. 4. Bai,F., Kisi,I., Mesi,M., Butorac,A., Djelotvornost sanacije tla na mjestu puknua otpremnog naftovoda utica Struec kod vora Hrastilnica, struni spisi Zavoda za OPB AFZ, str.54, Zagreb, 1998. 5. Bai,F., Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe-Jadran i Podunavlje, Zbornik znanstvenog skupa "Poljoprivreda i gospodarenje vodama", 153-179, Bizovake toplice, 1994. Preporuena literatura 1. Bai,F., Klasifikacija oteenja tala Hrvatske, Agr. glasnik, 3-4, 291-310, Zagreb, 1994. 2. Filipovski, G., Degradacija na povite, kako komponenta na ivotnata sredina vo Republika Makedonija, Makedonska akademija na naukite i umetnostite, makedonski jezik, irilica, str. 348, Skopje, 2003. 3. Bai,F., Butorac,A., M. Tomi, Kisi,I., M.Mesi, Pogodnost tala za odlagalite gradskog otpada Zaprei, str.40, Zavod za OPB, Zagreb, 1994. 4. Varallyay, G., Degradation processes of soils-A global overview, Pollution processes in Agrienvironment, p. 91-13, Budapest, 2004. 5. Lal, R., W. H. Blum, C. Valentine & B. A. Stewart, Methods for assessment of soil degradation. CRC Press, p. 349 New York, 1998.
Redoviti profesor Ferdo Bai
Broj ECTS bodova

35 20 5
Pohaanje predavanja i vjebi

Pismeno Usmeno
394
AG2192
SENZORNA SVOJSTVA I OCJENJIVANJE VINA
Koordinator modula
Opis modula Senzorna analiza ne samo da je temelj za dobru vinifikaciju kao i njegu, uvanje i dozrijevanje vina ve je posljednja analiza kojom konano odreujemo kategoriju kakvoe vina. Fizikalne, kemijske i mikrobioloke analize daju nam uvidu u kvantitetu pojedinih sastojaka u vinu (predavanja, vjebe). Vjebom razvijamo naa osjetila (vida, opipa, mirisa i okusa) te moemo nauiti ocijeniti meusobni odnos (harmoniju) pojedinih sastojaka koji se nalaze u vinu tijekom cjelokupnog procesa proizvodnje (predavanja, vjebe). Razliitim tehnikama i metodama (testovima) pri senzornim analizama odreujemo kakvou vina (predavanja, vjebe, terenska nastava). Dobivene rezultate izraavamo opisno ili bodovno (vjebe). Cilj modula Stjecanje znanja i vjetine u senzornom ocjenjivanju vina, vrednovanju kakvoe, raspoznati nedostatke i uzrok nastanka istog. Znanje u povezivanju kemijskih i senzornih svojstava vina. Obvezna literatura 1. Amerine,M.A.;Roessler,E.B:Wines Their Sensory Evaluation,W.H.Freeman &Company,San Francisco,1987. 2. Peynaud,E.:The Taste of Wine,Macdonald&CoLtd,London,1987. Preporuena literatura 1. Margalit,Y.:Concepts in Wine Chemiystry,San Francisco,1997. 2. Boulton,R.B.,Singleton,V.L,Bisson,L.F.,Kunkee,R.E.:Principal & Practices of Winemaking, Chapman&Hall, USA, 1996.
Redoviti profesor Stanka Herjavec
Broj ECTS bodova
10
15 5
Redovito pohaanje svih predavanja i vjebi.

Pismeno Usmeno
395
AG2193
SIGURNOST HRANE
Koordinator modula
Opis modula Zakonodavstvo i sva pratea regulativa, odnosno standardi koji obuhvaaju princip cijelog lanca sigurnosti od proizvodnje i prerade do potroaa. Vano je pri tome nauiti primjenjivati vertikalu sigurnosti hrane kroz standarde i procese operacionalizacije kao i horizontalne veze od sigurnosti hrane prema odgovornosti za kvalitetu kroz model od farme do stola (odnosno obratno), modela za proizvodnju, distribuciju i trini lanac. Globalizacija prehrambene industrije predstavlja dugi i kompleksan lanac snabdijevanja, popraen velikim promjenama u poljoprivrednoj praksi, tehnologiji zatite hrane, socijalnim i demografskim imbenicima. Cilj modula Osposobiti studente u irokim aspektima sigurnog voenja u lancu snabdijevanja hranom koji je sigurna karika vrijednosti procjene u podruju proizvodnje sirovine za potrebe industrije hrane, Vlade i javnog zdravstva. Obvezna literatura 1. AGBIOS (2002): Essential Biosafety, Merrickville, Ontario 2. Jeffrey M.Farbe, Ewen C.D.Todd (2000): Safe handling of Foods. Marcel Dekker, Inc.2000 3. Interne skripte Preporuena literatura 1. Labbe, R.G., Garcia, S. (2001): Guide to Foodborne Pathogens. Ed Ronald G. Labbe, Santos Garcia, Wiley, New York 2. P. Pringle, (2003): Food. Simon& Schuster, New York
Docent Jasmina Havranek
Broj ECTS bodova
26 8 8 0 10 8
Pohaanje predavanja 80%, potpis iz obavljenih laboratorijskih vjebi, terenske nastave i odran seminarski rad
Pismeno Usmeno
396
AG2194
SIRARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul obrauje sir, njegovo nastajanje kroz povijest, definiciju i podjele. Sastav kazeinske micele njezine osobine s naglaskom na koagulacijske osobine, odnosno transformaciju mlijeka u sir te mehanizmi koagulacije mlijeka u sirarstvu slijedea je cjelina koja prua potpuno razumijevanje koagulacije mlijeka u tehnologiji proizvodnje sira. Osnovni tehnoloki postupci u proizvodnji sira, zajedniki za veinu tipova sireva, ukljuuju pripremu mlijeka za sirenje, primjenu istih kultura aditiva i sirila, sirenje mlijeka, obradu grua, soljenje, preanje sira i pakiranje. Primjena istih kultura i njihov odabir kljuni je trenutak u sirarskoj tehnologiji koji odreuje konanu senzorsku kakvou proizvedenog sira stoga modul obrauje poznavanje osobina bakterija mlijeno-kiselinske fermentacije i drugih mikroorganizama koji se koriste kao starteri u sirarstvu. U praktinom dijelu modula provest e se auditorne i laboratorijske vjebe iz podruja analize sireva i izraunavanja u sirarstvu. Modul zavrava obilaskom pogona velikog kapaciteta s ciljem upoznavanja s tehnolokim procesima prerade mlijeka u sireve iz proizvodnog asortimana odabrane mljekare. Cilj modula Studenti e stei osnovna znanje iz sirarske tehnologije (od proizvodnje mlijeka, preko sirenja i prerade do pakiranja) te e biti sposobni struno i znanstveno rjeavati poslove u proizvodnji sira u pogonima. Obvezna literatura 1. Johnson, M., Law, B.A. (1999): The origins, development and basic operations of cheesemaking technology. U: Technology of Cheesemaking (Ed. by B.A. Law). Sheffield Academic Press, Sheffield, 1-32. 2. Lomholt, S.B., Qvist, K.B. (1999): The formation of the cheese curd. U: Technology of Cheesemaking (Ed. by B.A. Law). Sheffield Academic Press, Sheffield, 66-92. 3. Brule, G., Lenoir, J., Remeuf, F. (2000.): The casein micelle and milk coagulation. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed. by Eck, A. and Gillis, J.C.). London, Paris, New York, 353-411. 4. Scott, R. (1986.): Cheesemaking operations. U: Cheesemaking practice. Second edition. Elsevier Applied Science Publishers, London and New York 186-211. 5. Chapman, H.R., Sharpe, M.E. (1985.): Microbiology of cheese. U: Dairy Microbiology, The Microbiology of Milk Products. Volume 1 (Ed. by R.K. Robinson). Elsevier Applied Science Publishers, London and New York, 157-243. Preporuena literatura 1. Lawrence, R.C., Heap, H.A., Gilles, J. (1984.): A controlled approach to cheese technology. Journal of Dairy Science, 67: 1632-1645. 2. Tratnik, Lj. (1998.): IV. Sirarstvo. U: Mlijeko tehnologija, biokemija i mikrobiologija. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 185-342. 3. Kalit, S. (2004): Proizvodnja sira u uvjetima kine godine. esto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj, Pore, 21. i 22. listopad 2004.
Broj ECTS bodova
18 12 8 4 8
Pismeno Usmeno
397
AG2195
SISTEMATIKA TLA
Koordinator modula
Opis modula Sistematika tla obuhvaa klasifikaciju tla te detaljni prikaz tipova tala. Kroz predavanja, terenske vjebe i seminarski rad studenti e stei saznanja o postojeoj klasifikaciji tla u Hrvatskoj. Upoznati e se vrlo detaljno sa tipovima tla i njihovim svojstvima te njihovom rasprostranjenosti u Hrvatskoj to je od velike vanosti budui da je cjelokupna problematika koritenja i zatite tla u direktnoj vezi s tipom tla ili njegovim niim jedinicama. Pored toga studenti e ovladati vjetinama ispravnog prepoznavanja horizonata i klasificiranja tla na temelju toga. Upoznati e se sa postojeim korelacijama klasifikacije tla u Hrvatskoj s meunarodnim klasifikacijama tla. Cilj modula
6 20
Docent Stjepan Husnjak
Broj ECTS bodova
34
Cilj modula je da studenti steknu aktivna znanja o tipovima tla, njihovim svojstvima i rasprostranjenosti, o postojeoj klasifikaciji tla kao i o meunarodnim klasifikacijama i korelacijama tla Obvezna literatura 1. kori A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 2. Martinovi J. (2000 ): Tla u Hrvatskoj. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia 3. Bogunovi M., Vidaek ., Racz Z., Husnjak S., Sraka M. (1996): Namjenska pedoloka karta mjerila 1:300.000. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Preporuena literatura 1. FAO (1990): FAO UNESCO Soil Map of the World. Revised Legend, Rome. 2. Martinovi J. ( 1997): Tloznanstvo u zatiti okolia. Dravna uprava za zatitu okolia 3 FAO (1998): World reference base for soil resources. World soil resources reports. FAO, ISRIC, ISSS, Rome, 87 pp
Pohaanje predavanja, obavljene terenske vjebe te izraeni seminar

Pismeno Usmeno
398
AG2195
POLJOPRIVREDNA TEHNIKA ZA BRDSKO PLANINSKE TERENE
Koordinator modula
Opis modula U prolosti kada se tlo obraivalo spregama i runo, obraivane su dosta velike strmine. Prelaskom na mehaniziranu proizvodnju situacija se bitno mijenja. Svi poljoprivredni strojevi najkvalitetnije rade na ravnom terenu, a to se nagib vie poveava, to i rad postaje sve tei, loiji, opasniji, smanjuju se uinci, a produktivnost pada. Zbog tog razloga, usporedo sa prodiranjem mehanizacije i u brdsko-planinska podruja, dolazi i do sve veeg naputanja obrade zemljita na nagnutim terenima. Da bi se poljoprivredna mehanizacija mogla adekvatno i sigurno koristiti i na nagnutim terenima pomoi e znanja koja e studenti stei uei predmete ovog modula, a to su : A) Koritenje orua i strojeva na brdsko planinskim terenima B) Strojevi za spremanje sijena na brdsko planinskim terenima C) Strojevi za etvu i berbu na brdsko planinskim terenima Cilj modula Cilj modula Poljoprivredna tehnika za brdsko planinske terene jest da se putem stjecanja znanja i vjetina kroz predavanja, vjebe, seminarske radove, praktian rad, ekskurzije i polaganjem ispita studenta osposobi za sigurno i pravilno koritenje pojedinih strojeva na brdsko planinskim terenima. Kroz sluanje ovog modula sluatelji e biti upoznati sa graninim inklinacijama do kojih se pojedini strojevi mogu koristiti , na koji nain koristiti strojeve da se postignu zadovoljavajui uinci i osigura sigurnost u radu. Obvezna literatura 1. uljat, M., Bari, J.: Poljoprivredni kombajn, Poljoprivredni institut Osijek, Osijek, 1997. 2. Zimmer, R., Banaj, ., Brki, D., Kouti, S.: Mehanizacija u ratarstvu, Poljoprivredni fakultet Osijek , Osijek, 1997. 3. Eichorn, H.: Landtecnik, Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, 1999. 4. Wieneke, F.: Verfahrenstechnik der Halmfutterproduktion, Gttingen, 1972. 5. Katalini, I.: Sjenaa, Poljoprivrena savjetodavna sluba, Zagreb, 2001. Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Schn, H. : Landtehnik Bauwesen, BLV Verlagsgesellschaft, Mnchen, 1998. Heyde, H., Khn, G.: Landmaschinelehre, VEB Verlag Technik, Berlin, 1978. iek, J.: Proizvodnja krmnog bilja, Poljoprivredni fakultet Zagreb, 1980. Betak, T.: itni kombajn (studija), Institut za mehanizaciju, tehnologiju i graditeljstvo u poljoprivredi, 1985. 5. Dabrowski, S., Kozlowska, D.: Maszyny i ciagniki rolnicze, Warszawa, 1993.
Doc. dr. sc. Stjepan Ivanan
Broj ECTS bodova
33 8 8 2 5
Odsluana predavanja , obavljene terenske vjebe i seminar.

Pismeno Usmeno
399
AG2196
SJEMENARSTVO ORANINIH KULTURA
Koordinator modula
Opis modula Svrha ovog modula je detaljno upoznati studente sa sjemenarstvom ukljuujui znanost o sjemenu i tehnologiju sjemenske proizvodnje. Prvi dio modula ukljuivat e sastavnice znanosti o sjemenu kao to je tvorba, razvitak i zrioba sjemena, kemijski sastav sjemena, dormantnost i klijanje sjemena kao i ispitivanje kakvoe sjemena. U drugom i treem dijelu, studenti e biti upoznati s naelima i praksom tehnologije proizvodnje sjemena najvanijih samooplodnih i stranooplodnih kultura. Modul je zamiljen tako da osposobi studente za sjemensku proizvodnju u svrhu njihovog zapoljavanja u industriji sjemena. Cilj modula
4 4
Broj ECTS bodova
52
Cilj ovog modula je detaljno upoznati studente sa znanou i tehnologijom sjemenske proizvodnje u svrhu njihovog zapoljavanja u industriji sjemena Obvezna literatura 1. Kolak, I. 1994. Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. Globus, Zagreb 2. Kolak, I. 1997. Pojmovnik sjemenarstva. Hrvatsko agronomsko drutvo i Gening d.o.o., Zagreb 4. Kolak, I., atovi, Z. i Carovi, K. 2004. Hrvatski sjemenski program - juer i sutra. Sjemenarstvo 5-6: 223-238 3. Kolak, I. 2003. Distribucija i trenje sjemena i sadnog materijala. Zagreb. Skripta, str. 61 5. atovi, Z. 2000. Odreivanje kakvoe sjemena. Zagreb. Skripta, str. 49 Preporuena literatura 1. Copeland, L. O. and McDonald, M. B. 1995. Seed Science and Technology. Kluwer Academic Publishers, Boston, Dortrecht, London 2. McDonald, M. and Copeland, L. 1997. Seed Production: principles and practices. Chapman and Hall, New York 3. Raymond, A. T. G. 1989. Vegetable Seed Production. Longman, London, New York 4. Basra, A. S. 1995. Seed Quality - Basic Mehanisms and Agricultural Implications. Food Products Press, New York, London, Norwood 5. Werker, E. 1997. Seed Anatomy. Gebrder Borntraeger, Berlin, Stuttgart

Pismeno Usmeno
400
AG2198
SOCIOEKONOMSKE I RODNE ANALIZE I RURALNI RAZVITAK
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Odrivi ruralni razvitak i koncept jednakosti spolova. Polazita i svrsishodnost povezivanja socioekonomskih i rodnih analiza (SEAGA) u koncipiranju i vrednovanju razvojnih projekata i programa lokalne zajednice. SEAGA kao analitiki postupak za determiniranje razvojnih prepreka i prioriteta ruralnih zajednica, participaciju lokalnog stanovnitva i za povezivanje razvojnih aktera (stakeholders). Postupci i alati (toolkits) za prikupljanje podataka o socioekonomskim parametrima i drutveno-kulturnim obiljejima spolova u lokalnoj zajednici. Pripreme za participaciju vanjskih i unutranjih sudionika, metoda brze procjene (Rapid Rural Appraisal) i metoda brze procjene sudjelovanja (Participatory Rural Appraisal). Pripreme za rad na terenu, osobine dobrog facilitatora. Kako motivirati lokalno stanovnitvo za sudjelovanje u planiranju ruralnog razvitka? Auditorne vjebe Praktini primjeri koritenja instrumentarija za: Analizu razvojnog konteksta sela; Analizu radnih aktivnosti i ivotnih sredstava spolova, obitelji; Rangiranje i implementaciju razvojnih prioriteta u akcijske programe lokalne zajednice. Seminar- priprema i studenske prezentacije odabranih tema.
Docent urica utini
Broj ECTS bodova

20 24 16
Redovno pohaanje nastave, izvravanje zadaa u okviru auditornih vjebi i seminara.

Pismeno Usmeno
Cilj modula Student stjee osnovna znanja o konceptu ravnopravnosti spolova i potrebi povezivanja socioekonomskih analiza u programe ruralnog razvoja. Obvezna literatura 1. Wilde V. et all. (2001):Socio-Economic and Gender Analysis Programmme Field Handbook , FAO; Roma , (interna skripta, prijevod na hrvatski jezik) 2. SEAGA-FAO- www.fao.org/sd/seaga/3_en.htm 3. Risman B.J. (2004): Gender as a social structure - Theory wrestling with activism. Gender & Society. 18(4):429-450. 4. FAOs commitments to gender equality and gender-sensitive activities: www. fao.org.gender 5. Donnellan C. (2003): The Gender Issue , Independence Educational Publisher; Vol. 64., Cambridge Preporuena literatura 1. Norton A., Bird B . (1998): Social Development Issue in Sector Wide Approaches, Social Development Division Working Paper 1, No 1. London. 2. Cernea M. (1991): Putting People First, Sociological variables in rural development. Oxford University Press. 3. asopis: Gender & Society - odabrani lanci 4. FAO Gender and Development Plan of Action (2002-2007)
401
AG2200
SPECIJALNA HERBOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Nastavni plan obuhvaa specifinosti suzbijanja korova po poljoprivrednim kulturama. Taj dio nastavnog programa obrauje specifinosti korovne flore svake kulture, odnose kultura-korov, herbicide namijenjene za primjenu u dotinoj kulturi (po mehanizmu i spektru djelovanja te po vremenu primjene) te integraciju kemijskih i drugih mjera suzbijanja korova. Nastavni program obuhvaa i obradu specijalnih tema iz podruja herbologije (rezistentnost korova na herbicide; osjetljivost roditeljskih komponenata-inbred linija na herbicide; nekemijske mjere borbe i novi pristupi suzbijanju korova; poljski pokusi s herbicidima-postavljanje, rezultati, ocjenjivanje; simptomatika herbicida; racionalna primjena herbicida; pomona sredstva herbicidima Cilj modula
8 8
Docent Klara Bari
Broj ECTS bodova
42 2
Stjee vjetinu suzbijanja korova u pojedinim kulturama. Kroz poljske pokuse stjee praktino znanje postavljanja hipoteze, odabira metoda i savladavanje rjeavanja problema. Nauit e konzultirati literaturu, pisanje izvjea i prezentiranje rezultata. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi strunjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. Odabrana poglavlja iz: Hance R. J., Holly K. (1990). Weed Control Handbook: Principles. Blackwell Scientific Publications 3. Odabrana poglavlja iz: Aldrich R. J., Kremer R. J. (1997): Principles in Weed Management 4. Poglavlje Herbicidi iz: Maceljski i sur. (2004). Pregled sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj. Glasilo biljne zatite, 2-3 5. Poglavlja o suzbijanju korova iz: Maceljski M. i sur. (2004). tetoinje povra. Zrinski, akovec Preporuena literatura 1. R. J. Stephens (1982): Theory and practice of weed control. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2. Brent K. J., Atkin R. K. (1987). Rational pesticide use. Proceedings of the ninth Long Ashton Symposium. Cambridge University Press, Cambridge. 3. Zimdahl R. L. (1999): Fundamentals of Weed Science 4. preporuene internet stranice

Pismeno Usmeno
402
AG2201
OPREMA I STROJEVI U MLINARSTVU
Koordinator modula
Opis modula U modulu e se studenti upoznati sa strojevima, operacijama i procesima mljevenja itarica (penica tvrda i meka, kukuruz i ra). Studenti e u okviru predavanja dobiti znanja o vrstama ureaja za ienje, kondicioniranje, odklicavannje, mljevenje i razvrstavanje proizvoda mljevenja, shemama mljevenja i uvjetima skladitenja mlinskih proizvoda. Studenti e u okviru predavanja biti upoznati sa tehnolokom kakvoom zrna itarica i metodama i instrumentima za odreivanje njihove kakvoe. Posebno e se obraditi ureaji i procesi prerade zobi, rie i jema kao i kriteriji kakvoe mlinskih proizvoda i metode njihovog odreivanja. U okviru laboratorijskih vjebi koje e se izvoditi u industrijskom laboratoriju odreivati e se kakvoa zrna itarica i proizvoda mljevenja. Svaki od studenata dobit e seminarski rad iz podruja opreme, upravljanja i voenja procesa u mlinarstvu, prema vrsti sirovine ili proizvoda i/ili vrsti itarice. Terenske vjebe, studenti e odraditi u mlinu veeg kapaciteta, gdje e zajedno sa koordintorom i suradnicima sudjelovati u prijemu itarica, odreivanju ulazne kakvoe, te kakvoe mlinskih proizvoda, kao i upravljanjem i voenjem procesa mljevenja. Cilj modula Studenti e nakon predavanja, laboratorijskih vjebi i terenske nastave vladati vjetinama upravljanja i voenja procesa mljevenja itarica, poznavati e kriterije kakvoe zrna itarica i mlinskih proizvoda te njihovu namjenu.
Doc. dr. sc. eljko Juki
Broj ECTS bodova
44 8 4 4
Odsluana predavanja, odraene laboratorijske vjebe i terenska nastava te prezentiran seminar.

Pismeno Usmeno
Obvezna literatura 1. Hosney,R.C. (1994): Principles of Cereal Science and Technology, Published by the AACC, St.Paul, Minnesota, USA , 1-411 2. Bass, E.J. at all. (1988): Wheat Chemistry and Technology, (Y.Pomeranz, Ed.), Published by the AACC, St.Paul, Minnesota, USA , Vol.I 3. Kljusuri, S. (2000): Uvod u tehnologiju mljevenja penice. Prehrambeno tehnoloki fakultet Osijek, 2000. 4. Bozzini A. at all. (1988): Durum Wheat, Chemistry and Technology, (G.Fabriani and C.Lintas,Eds) Published by the AACC, St.Paul, Minnesota, USA , Vol.I. 5. Watson, S.A. and P.E. Ramstad. (1994): Corn Chemistry and Technology, Published by the AACC, St.Paul, Minnesota, 1-591. Preporuena literatura 1. Bala, B.K. (1997): Drying and Storage of Cereal Grains, Science Publishers, Inc. Enfield, New Hamp. USA.
403
AG2202
STUDIJI SLUAJA U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula U nastavi e se koristiti studiji sluaja iz podruja u kojima su sudjelovali predloeni izvoai nastave, te srodna istraivanja njihovih kolega u Europi i svijetu. Nastavom e se razviti model koji pokazuje kako fakultet i studenti mogu raditi zajedno, analizirajui i komunicirajui sa drugim fakultetima i njihovim vrnjacima. Osnovna korist praktinog dijela modula e biti nova grupa analiza sluaja iz Hrvatske, Europe i svijeta koji e predstaviti glavne obrazovne izazove za studente agrobiznisa i ruralnog razvitka. Ukoliko je pristup valjan, analize sluaja daju studentima priliku da razviju vjetine odluivanja u raznolikom agronomskom kontekstu irom svijeta. Ovo iskustvo moe bolje pripremiti studente za izazove njihova posla nakon diplomiranja. Analiza sluaja moe izloiti studenta razliitim reimima upravljanja, pravilima upravljanja i situaciji na farmama. Studenti e birati izmeu velike koliine informacija, kako bi otkrili probleme, definirali glavne mogunosti i razvili planove za primjenu odluka. Studenti e razviti vjetine komuniciranja kroz pripremanje pisanih izvjetaja i usmenih prezentacija. Cilj modula Primjena metodologije analize sluaja za ispitivanje pravila ekonomije, financija, rizika upravljanja, te procesa odluivanja u agrobiznisu. Obvezna literatura 1. Koutsoyiannis A.: Modern Microeconomics (Second Edition) 2. Seperich G.J. et al. (1996): Cases in Agribusiness Management, (Second Edition), Gorsuch Scaribrick, Arizona 3. Helfert E.A. (1991): Techniques of Financial Analysis (Seventh Edition), Irwin, Boston 4. Cobia D.W. (1989): Cooperatives in Agriculture, Prentice-Hall New Jersey 5. Helmberger P.G. (1991): Economic Analysis of Farm Programs, McGraw-Hill Preporuena literatura 1. Norman D.W., Worman F.D., Siebert J.D., Modiakgotla E. (1995): The farming systems approach to development and appropriate technology generation Rome, FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS 2. McConnell D.J., Dillon J.L. (1997): Department of Agricultural and Resource Economics University of New England Armidale, New South Wales, Australia, Farm Management for Asia: a Systems Approach. (FAO Farm Systems Management Series 13), FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS, Rome 3. Helfert E.A. (2001): Financial Analysis Tools and Techniques: A Guide for Managers, McGraw-Hill 4. Alston J.M., Pardey P., Smith V.H. (1999): Paying for Agricultural Productivity. Johns Hopkins University Press, Baltimore. 5. Rogers E.M. (1995): Diffusion of Innovations (Forth Edition), The Free Press, New York
Broj ECTS bodova

15 10 5
Nazonost predavanjima i vjebama, obveza izraenog seminara

Pismeno Usmeno
404
AG2203
SUBTROPSKO VOARSTVO
Koordinator modula
Opis modula Modul obuhvaa gradivo tehnologija uzgoja mediteranskih vonih vrsta u naoj domovini koja ima potencial u mediteranskoj klimi. Modul obrauje: agrume, kiviku, bajam, ipak, roga, vinju marasku, kesten, smokva, bajam, kaki, pistacio. Za svaku vonu vrstu prouava se: fiziologija, ekoloki utjecaj, (fenofaze rasta i razvoja), sustavi uzgoja, sortiment, tehnologije uzgoja, te specifinosti proizvodnje u naim ekolokim uvjetima. Cilj modula Stjecanje znanja o gospodarskoj vanosti pojedinih subtropskih kultura u naim ekolokim uvjetima i tehnologijama njihovog uzgoja. Upoznavanje s tehnolokim postupcima u cilju dobivanja visokih i stabilnih priroda. Obvezna literatura 1. Doc.dr.sc. ani Beni: Biljeke s predavanja. 2. D.I.Jackson and N.E.Looney 1999.: Temperate and subtropical Frut production, CABI Publishing ISNB 0 85199 271 4 3. Fruticoltura speciale. REDA Roma 1991. 4. Prof. dr.sc Ivo Miljkovi: Mediteransko voarstvo, skripta, Mostar 2002. 5. Tabain F., 1975. Uzgoj agruma. Znanje, Zagreb Preporuena literatura 1. Giuseppe Zuccherelli (1994): Lactinidia e i nuovi kiwi. Izdava- Edagricole. ISNB-88-2063752-9 2. P. Spina, E.Di Martino 1991.: Gli Agrumi. Izdava edagricole ISBN-88-206-2597-0 3. Prof. Dr.sc Ivo Miljkovi Suvremeno voarstvo, izdava- Znanje, Zagreb 1991. 4. P. Bakari, K. Brzica, . Omikus (1989.): Smokva. Dubrovnik 1989, UDK 634.(2)(497.13)
izv.prof. dr. sc. ani Beni
Broj ECTS bodova
30 8 8 3 5 6
Odsluano 75 % predavanja i odraene vjebe 75 %.

Pismeno Usmeno
405
AG2204
SUVREMENA PROIZVODNJA AROMATINOG I LJEKOVITOG BILJA
Koordinator modula
Opis modula Za izabrane kulture aromatinog i ljekovitog bilja obrauju se recentna istraivanja i saznanja koja vode postizanju traene kakvoe i koliine sirovine za preradu putem boljeg iskoritenja biolokog kapaciteta, dinamike dospijevanja i adaptabilnosti u razliitim agroekolokim uvjetima. Modul predstavlja nadgradnju znanja steenih na preddiplomskom studiju, a podijeljen je u etiri programska dijela. Biljne droge obuhvaaju odabrana poglavlja klasifikacije droga. Ekologija i biologija aromatinog i ljekovitog bilja detaljno obrauje agroekoloke uvjete uzgoja odabranih vrsta prema fazama rasta i razvoja te njihov utjecaj na kvalitetu i koliinu djelatnih tvari. Tehnologija uzgoja aromatinog i ljekovitog bilja obuhvaa poboljanje uvjeta rasta i razvoja odabranih kultura primjenom elemenata suvremene tehnologije proizvodnje, nove rajone uzgoja, definiranje tehnoloke zrelosti, rok berbe kao imbenik prinosa i kvalitete, modeliranje rokova sjetve i berbe za proizvodnju repromaterijala prema zahtjevima trita. Berba i dorada aromatinog i ljekovitog bilja obrauje poboljanja u tehnologiji berbe, prerade, dorade i skladitenja, postupke i opremu za destilaciju i ekstrakciju djelatnih tvari te provjeru kvalitete doraene sirovine. Predvia se aktivno uee studenata u nastavi putem izrade seminara te praktinih vjebi u laboratoriju, praktikumu i na pokusnom poligonu, dok terenska nastava prua uvid u konkretne procese proizvodnje. Cilj modula Samostalno obavljanje specijalistikih zadataka u podruju proizvodnje i prerade aromatinog i ljekovitog bilja, voenje istraivakih projekata u znanstvenim institucijama, sudjelovanje u nastavnim programima. Obvezna literatura 1. ilje I., Grozdani ., Grgesina I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. kolska knjiga, Zagreb, 1992. 2. Hornok L.: Cultivation and processing of medicinal plants. John Wiley & Sons, Chichester, 1992. 3. Wichlt M. (Normal Grainger Bisset Ed.): Herbal drugs and phytopharmaceuticals. Medpharm, Stuttgart, 1994. 4. uti I. 2004. Uzgoj aromatinog i ljekovitog bilja. Prirunik za predavanja, CD-verzija 5. uti I. 2004. Pregled odabranih vrsta aromatinog i ljekovitog bilja prema biljnom dijelu kao cilju uzgoja; Morfologija sjemena aromatinog i ljekovitog bilja. Prirunik za vjebe, CD-verzija Preporuena literatura 1. Kigeci J., Adamovi D., Kota E.: Proizvodnja ljekovitog bilja. Nolit, Beograd, 1987. 2. Schafner W., Hfelfinger B., Ernst B,: Ljekovito bilje, kompendij. Leo-commerce, Rijeka, 1999. 3. znanstveni i struni lanci iz domene modula, objavljeni u asopisima i elektronskim medijima 4. diplomski radovi iz domene modula
docent Ivanka uti
Broj ECTS bodova
16 2 6 28 8
redovito pohaanje nastave, izrada seminara

Pismeno Usmeno
406
AG2205
SUVREMENA TEHNOLOGIJA UZGOJA POVRA
Koordinator modula
Opis modula Primjena novijih saznanja o suvremenim tehnologijama uzgoja povra sa svrhom postizanja ujednaenog usjeva, ranije i due berbe, vieg prinosa, kakvoe i odrivosti povra, uz racionalizaciju materijala i rada. Temelji se na znanju i vjetinama iz modula Proizvodnja povra i Bioloki i ekoloki imbenici uzgoja povra. Nove metode u sjetvi i proizvodnji presadnica povra: Sjetva -Pretklijavanje sjemena; Tekua sjetva naklijalog sjemena. Proizvodnja presadnica Plutajui kontejneri u hranivoj otopini; Kontrola rasta i kondicioniranje presadnica; Optimalna starost presadnica, oblik i volumen lonia kontejnera; Vezikularno-arbuskularna mikoriza; Regulatori rasta; Cijepljenje. Specifinosti tehnologije uzgoja ekonomski vanih vrsta povra: Korelacija sorte i agrotehnikih zahvata s namjenom (trite u svjeem stanju, prerada), klimatskim podrujem i mjestom uzgoja (na otvorenom, negrijani i grijani zatieni prostor); Izravno prekrivanje usjeva; Maliranje; Programi temeljne gnojidbe, fertirigacije i navodnjavanja; Modeli vezanja i rezidbe; Metode pospjeivanja. Normativi u proizvodnji povra. Uzgoj novointroduciranih povrtnih vrsta: Osnove tehnologije uzgoja ekonomski manje vanih i novointroduciranih vrsta povra Cilj modula Znanja i vjetine za samostalnu, suvremenu proizvodnju povra visoke kakvoe za trite u svjeem stanju i preradu, organiziranu u klimatski razliitim podrujima, na otvorenom, zatienim negrijanim i grijanim prostorima. Obvezna literatura 1. Lei R., J. Boroi, I. Buturac, M. Herak usti, M. Poljak i D. Romi, 2004: Povrarstvo. Zrinski, akovec 2. Rubatzky V. E., Yamaguchi M. 1997: World Vegetables, Second Ed., Chapman & Hall, London 3. Fritz D., W. Stolz, 1989: Gemsebau, Ulmer, Stuttgart 4. Krug, H. 1986. Gemseproduction, Parey, Berlin 5. Nonnecke, I. L., 1989: Vegetable production. Van Nostrand Reinhold, New York Preporuena literatura 1. Swiader, J., G.W. Ware, J.P. McCollum, 1992: Producing vegetable crops. 4th ed. Interstate Publishers, Denville, II 2. Brewster J. L., 1994. Onions and other vegetable Alliums. Univer. of Arizona Press. Tuscon 3. Robinson, R.W., D.S. Decker-Walters., 1997: Cucurbits. CAB International, New York 4. Jones J. B., 1999: Tomato plant culture. CRC Press LLC, London 5. Ryder E.J., 1998: Lettuce, endive and chicory, CABI Publishing,, New York
Docent Nina Toth
Broj ECTS bodova

24 20 8 8
2 programa: planiranje i kalkulacija suvremene proizvodnje ekonomski vanih vrsta povra (na otvorenom i u zatienom prostoru) Seminar: Rana i produena berba povra. Redovitost na predavanjima, vjebama u praktikumu i terenskoj nastavi.
Pismeno Usmeno
407
AG2207
PRIMJENJENE TEHNOLOGIJE UZGOJA VOA
Koordinator modula
Opis modula U modulu se obrauju suvremeni pristupi pomotehnikim zahvatima i uporabi kemijskih preparata i regulatora rasta za postizanje bolje produktivnosti voke i smanjenje pojave alternativne rodnosti. Glavnina modula je posveena ulozi rezidbe koja se mora usredotoiti na kompletan tretman i nadzemnog i podzemnog dijela voke, a kad je u pitanju vrijeme izvoenja, onda je naglasak na rezidbi u periodu vegetacije. Primjena kemijskih preparata ukljuuje uporabu preparata na bazi kalcija za ublaavanje pojave fiziolokih bolesti, a pogotovo uporabu regulatora rasta za poboljanje ravnotee vegetativne i generativne aktivnosti voke. Vrlo vanu ulogu mora imati i uporaba adekvatnih opraivaa emu je do sada bilo posveeno premalo pozornosti. Nastava ukljuuje predavanja, vjebe i terensku nastavu. Ukljuen je samostalni rad studenata kroz seminare koje studenti izabiru sukladno vlastitim interesima uz konzultacije s koordinatorom modula. Cilj modula Student dobiva znanja potrebna za uspjenu primjenu najnovijih dostignua voarske znanosti u praksi, ime se postie konkurentnost u EU okruenju gdje se ovakvi zahvati odavno primjenjuju. Obvezna literatura 1. Kozlowski, T. T., Pallardy, S. G., 1997. Growth control in woody plants, Academic press, San Diego 2. Westwood, M. N. 1995. Temperate-zone pomology, physiology and culture, Third edition, Timber Press, Portland, Oregon (odabrana poglavlja) 3. Taiz, L., Zeiger, E., 1991. Plant Physiology, The Benjamin Cummings Publishing Company Inc. USA (odabrana poglavlja) 4. Friedrich, G., Neumann, D., Vogl, M. 1986. Physiologie der Obstgeholze, Akademia Verlag Berlin (odabrana poglavlja) Preporuena literatura 1. Ancarani, V., Musacchi, S., Sansavini, S. 2004. La potatura della cv. Decana del Comizio in pereti con basssa efficienza produttiva. Frutticoltura 9: 47-52. 2. Zucconi, F. 1992. Controllo dello sviluppo nelle piante arboree: introduzione alla fiziologia della potatura. Frutticoltura 12: 7-12. 3. Pavii, N., Jemri, T.,Skendrovi, M., Blakovi, D.Krstulovi, A. 2005. Mesurol - imbenik redovitije rodnosti jabuke. Agriculture Scientific and Professional Review. (u tisku) 4. Pavii, N., Jemri, T.,Skendrovi, M., osi, T. 2005. Tree canopy pruning does not regulate biennial bearing in 'Elstar' apple. Agriculture Scientific and Professional Review. (u tisku)
izv. prof. dr. sc. Tomislav Jemri
Broj ECTS bodova

40 8 8 4
Redovito pohaanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad

Pismeno Usmeno
408
AG2208
SUVREMENI OBLICI TURIZMA
Koordinator modula
Opis modula OSNOVNA OBILJEJA SUVREMENOG TURIZMA Evolucija turistikog razvoja od masovnog prema posebnim oblicima turizma. Razlozi pojave posebnih oblika turizma. Vrste i karakteristike posebnih oblika turizma. Mega trendovi u turizmu. Nove paradigme razvoja turizma. RAZVOJ I MANAGEMENT POSEBNIH OBLIKA TURIZMA VEZANIH UZ AKTIVNOSTI NA ODMORU Nautiki turizam - Maritimne djelatnosti; Kapaciteti nautikog turizma; Usluge u nautikom turizmu; Profil klijenata u nautikom turizmu; Luke nautikog turizma; Organizacija rada u marinama; Suvremene tendencije u ponudi krstarenja; Znaaj razvoja nautikog turizma za Hrvatsku. Sportsko rekreacijski turizam - Zimsko-sportsko rekreacijski turizam i ljetnosportsko rekreacijski turizam; Profil klijenata; Organizacija rada u sportsko-rekreacijskim centrima. Avanturistiki turizam; Profil klijenata; Specifinosti organizacije avanturistikih aktivnosti. Zatita korisnika usluga u avanturistikom turizmu. RAZVOJ I MANAGEMENT POSEBNIH OBLIKA TURIZMA VEZANIH UZ SADRAJ BORAVKA
redoviti profesor dr.sc. Nevenka avlek
Broj ECTS bodova
30
30
aktivno sudjelovanje u nastavi

Pismeno Usmeno
Zdravstveni turizam Povijesni razvoj; Razlike u koncepciji razvoja ljeilinog centra i termalnog centra i destinacije zdravstvenog turizma; Osnovni elementi zdravstveno-turistike ponude; Razvoj potranje za zdravstvenim uslugama u turizmu; Problemi razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Wellness turizam - Osnovni elementi ponude; Koncepcija razvoja wellnessa u svijetu; Objekti i sadraji wellenss ponude; Mogunosti razvoja wellnessa u Hrvatskoj. Seoski turizam - Razlike u ponudi usluga u seoskom, ruralnom i agro-turizmu; Usluge u seoskom i agro turizmu; Ogranienja u razvoju seoskog i agro turizma u Hrvatskoj; Lovni turizam - Osnovne karakteristike lovnog i ribolovnog turizma u Hrvatskoj; Vrste lovita; Upravljanje resursima u lovnom i ribolovnom turizmu. Pravci razvoja. Turizam vezan uz kulturne sadraje Meuovisnost kulturne batine i turizma; Resursi kulturnog turizma; Karakteristike trita kulturnog turizma; Upravljanje kulturnom batinom kao turistikom proizvodom. EKONOMSKI UINCI POSEBNIH OBLIKA TURIZMA Izravni i neizravni ekonomski uinci. Mogunosti zapoljavanja. Analize poslovnih sluajeva razliitih oblika turizma. Pravci razvoja posebnih oblika turizma s obzirom na udio u regionalnom razvoju. Cilj modula Ovladavanje strunim znanjima i vjetinama potrebnih u okviru sloenog organizacijskog sustava posebnih oblika turizma. Stjecanje specifinih znanja potrebnih u organizaciji i managementu suvremenih oblika turizma u turistikim destinacijama. Obvezna literatura 1. Douglas, N., N. Douglas & R. Derett (2002). Special Interest Tourism, Wiley, New York. 2. Mill, R. (2001). Resorts Management and Operation, John Wiley & Sons, New York. Preporuena literatura 1. Allen, J., W. O'Toole, I. McDonnell & R. Harris (2002). Festival and Special Event Management, John Wiley & Sons, Singapore.
409
AG2209
TEHNIKA FIZIKA U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula Modul Tehnika fizika u poljoprivredi neophodna je za stjecanje daljnjih specijalistikih znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika i poljoprivredne melioracije. Modul je podijeljen na 5 temeljnih predmeta i to: mehanika poljoprivrednih strojeva, ureaja i opreme, mehanika fluida u poljoprivrednim strojevima, ureajima i opremi, toplina (termodinamika) u polj. strojevima, ureajima i opremi, akustika i optika u poljoprivrednim ureajima i opremi, elektrotehnika u poljoprivrednim strojevima, ureajima i opremi. Kao poseban dio tog predmeta biti e poglavlje nuklearne fizike koji e obuhvatiti osnove i primjenu u poljop. strojevima, ureajima i opremi. Cilj modula Student stjee temeljna znanja iz fizike primijenjenih u poljoprivrednim strojevima, ureajima i opremi. Dobiva znanja za stjecanje specijalistikih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz podruja poljoprivredne tehnike ili poljoprivrednih melioracija. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Alfirevi, I.: Nauka o vrstoi, Zagreb Jeci, S.: Mehanika II (Kinematika i Dinamika), Zagreb Kosteli, A.(1985.): Nauka o toplini. kolska knjiga, Zagreb. Kraut, B. (1982.): Strojarski prirunik. Tehnika knjiga, Zagreb Grupa autora (1971): Praktiar I, II, III, IV dio. kolska knjiga, Zagreb
Doc. dr. sc. Franjo Jovi
Broj ECTS bodova
20 6 4 -

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura Bazjanac, D. (1975.): Statika, Dinamika, Kinematika. Tehnika knjiga, Zagreb Bazjanac, D.(1974.): Nauka o vrstoi. Tehnika knjiga, Zagreb Bonjakovi, F.(1985.): Nauka o toplini, I, II i III, Tehnika knjiga, Zagreb, Chernyak, O.V.; Rybchinskaya, G.B. (1984.): Basic Hydraulics & Heat Engineering, MIR Publishers, Moscow 5. Hbscher, H., Klaue, J., Pflger, W., Appelt, S. (1981.): Osnove elektrotehnike, Tehnika knjiga, Zagreb
410
AG2210
TEHNIKA PROIZVODNJE HRANE ZA IVOTINJE
Koordinator modula
Opis modula Na modulu tehnika proizvodnje hrane za ivotinje diplomant e stei osnovna saznanja u podruju tehnologije i tehnike izrade, dorade, prerade i skladitenja predsmjesa i smjesa za hranidbu ivotinja. U poetku program obuhvaa upoznavanje s prijamom materijala, njegovom obradom, unutarnjim i vanjskim transportom te konzerviranjem i skladitenjem za pojedine sirovinske komponente. Zatim se diplomant upoznaje s aerodinaminim osnovama ienja zrna, strojevima za ienje te nainima mljevenja sirovina. Osnova svake tvornice za proizvodnju hrane za ivotinje su mijealice, pa program obuhvaa mijeanje i tipove mijealica i ureaje koji opsluuju mijealicu, kao to su ureaji za odvagu, dodavanje masti ili melase. Polaznik se upoznaje s tehnologijama zavrne hidrotermike obrade izmijeane smjese kao to su peletiranje, dvostruko peletiranje i drobljenje, ekspandiranje, ekstrudiranje, mikronizacija, tostiranje, uparavanje i flokiranje. Posebno poglavlje je spremanje smjese u skladita za gotovu smjesu, bilo u rinfuzi ili uvreanu te otprema istih, uz posebni naglasak na otpraivanje i preventivu od poara. Nakon dobivenih saznanja pristupnik moe izraditi dijagram rada tvornice i idejni projekt iste. Cilj modula Dobivanje tehnikih spoznaja za izradu hrane za ivotinje na osnovi mogunosti svakog stroja, izrada optimalnog dijagrama rada tvornice te idejni projekt za moguu novu tvornicu ili proirenje stare. Obvezna literatura 1. Kati, Z., (1992): Industrijska proizvodnja krmnih smjesa - skripta za poslijediplomski studij, Agronomski fakultet, Zagreb. 2. Kati, Z. (1997): Suenje i suare u poljoprivredi, Knjiga, Multigraf d.o.o., Zagreb 3. Grupa autora (2004): Prirunik o proizvodnji i upotrebi stone hrane krme, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb. 4. Kati, Z.; Krika, T.; Pliesti, S. (1992): Peletiranje krmnih smjesa, Interna skripta, Agronomski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. Ritz (1997): Uskladitavanje ratarskih proizvoda, knjiga, PBI d.o.o., Zagreb 2. Grupa autora, (1994): Feed Manufacturing Technology, American Feed Industry, Association, Kansas, USA.
Broj ECTS bodova
44 8 4 4

Pismeno Usmeno
411
AG2211
TEHNIKA U EKOLOKOJ PROIZVODNJI POLJOPRIVREDNIH KULTURA
Koordinator modula
Opis modula Ekologija je znanost o meusobnim odnosima i ovisnostima organizama i njihovog neivog okolia. Modul Tehnika u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih kultura temelji se na konceptu smanjenja trokova proizvodnje, osiguranja visoke kvalitete proizvoda i osiguranju egzistencije malih posjednika. Ovaj modul takoer se zasniva na naelima zatite prirodnih resursa, prilagodbe bilinogojstva staninim imbenicima i optimalnom koritenju agroekosustava. Modul Tehnika u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih kultura ine predmeti: A. B. Koritenje orua i strojeva u ekolokoj poljoprivredi i Ekoloki prihvatljivi sustavi biljne proizvodnje
Doc. dr. sc. Stjepan Ivanan
Broj ECTS bodova
33 8 8 2 5
Nastava iz navedenih predmeta izvodit e se putem predavanja, vjebi, seminara i terenskih vjebi. Cilj modula Cilj modula Tehnika u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih kultura jest da se putem stjecanja znanja i vjetina kroz predavanja, vjebe, seminarske radove, praktian rad, ekskurzije i polaganjem ispita studenta osposobi za: pravilan odabir poljoprivrednih orua i strojeva, pravilno podeavanje i koritenje strojeva u ekolokoj proizvodnji, kvalitetnu proizvodnju humusa i ostalih organskih gnojiva i bolje iskoritenje zemljita. Cilj modula je takoer da se naui polaznike da tee optimalnim a ne maksimalnim prinosima, a sredite takve proizvodnje je zdravo, ugoreno tlo i zdrava biljka. Osim navedenog cilj modula je i osposobljavanje studenata za primjenu takovih traktorsko-strojnih agregata koji su u odreenom vremenskom periodu na najvioj tehnikoj razini, zadovoljavajui u potpunosti agrotehnike zahtjeve uzgajanih kultura, uz najmanji utroak ljudskog rada, ostvarujui maksimalnu proizvodnost sa to niim trokovima proizvodnje. Obvezna literatura 1. Kisi, I.: Ekoloka poljoprivreda (pisana predavanja), Agronomski fakultet, Zagreb, 2003. 2. Neuerburg,W., Padel, S.: Organisch-biologischer Landbau in der Praxis, BLV Verlagsgesellschaft Mnchen, 1992. 3. Gehring, F. : Landtechnik fr Schule und Praxis , sterreichischer Agrarverlag, 1996. 4. Sinclair , T.R. , Gardner , F.P. : Principles of Ecology in Plant Production, CAB International, 2001. 5. Banaj, ., mrkovi, P.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom, Poljoprivredni fakultet Osijek , Osijek, 2003. Preporuena literatura 1. Boeringa, R.: Alternative Methods of agriculture, Elsevier Scientific Publishing Compani Amsterdam, Oxford, New Yoek, 1980. 2. Freyer, B. : kologischer Landbau , Verlag Margraf, Weikersheim, 1991. 3. Sinclair , T.R. , Gardner , F.P. : Ecological Perspektive in Plant Production, CAB International, 2001. 4. Schn, H. : Landtechnik Bauwesen, BLV Verlagsgesellschaft Mnchen, 1998. 5. Kahnt, G.: Biologischer Pflanzenbau, Verlag Eugen Ulmer, Stutgart, 1986.
Odsluana predavanja, obavljene terenske vjebe i seminar.

Pismeno Usmeno
412
AG2213
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE GROA
Koordinator modula
Opis modula osnovne znaajke suvremeno koncipirane proizvodnje groa-sustavi uzgoja i cjelovitost tehnoloke linije proizvodnje; agrotehnike i ampelotehnike mjere u funkciji postizanja eljene kakvoe groa-gnojidba i ishrana vinove loze, reim vlage u sustavu tlo-biljka, sustavi uzdravanja tla, kontrola vegetativnog i generativnog potencijala loze; praenje tijeka dozrijevanja i utvrivanja optimalnog roka branja groa; postupci i priprema za proizvodnju predikatnih i specijalnih vina. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o postupcima u uzgoju vinove loze u cilju postizanja najbolje kakvoe groa, a temeljeno na poznavanju biologije i fiziologije vinove loze. Obvezna literatura 1. Buri, D.P., (1979): Vinogradarstvo I i II, Radniki univerzitet R. irpanov, Novi Sad 2. Licul, R., Premui, D., (1993): Praktino vinogradarstvo i vinarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb 3. Miroevi, N., (1996): Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb Preporuena literatura 1. Mullins, M.G., Bouquet, A., Williams, L.E., (1996): Biology of the grapevine, Cambridge, University press, USA 2. Galet P., (2000): General viticulture, Oenoplurimedia, France
Broj ECTS bodova
12 3 2 4 11

Pismeno Usmeno
413
AG2214
TEHNOLOGIJA VINA
Koordinator modula
Opis modula Sluanjem modula Tehnologija vina student e stei suvremena znanja vezana uz tehnologiju proizvodnje bijelih i crnih vina te se detaljno upoznati sa svim postupcima od trenutka berbe pa do punjenja vina u bocu. Uz stjecanje teorijskih znanja aktivnim sudjelovanjem na terenskim vjebama upoznat e se sa radom strojeva vezanih uz berbu, pretok, filtriranje i punjenje vina a primjenom bistrila i postupaka dorade svladat e osnove kemijskih i fizikalnih analiza pri provjeri stabilnosti vina Cilj modula Polaznici studija stjeu struno-znanstvena znanja potrebna za primjenu i razumjevanje suvremenih tehnologija u proizvodnji vina Obvezna literatura 1. V. Radovanovi: Tehnologija vina, IRO Graevinska knjiga, Beograd, 1986 2. M. Zorii: Podrumarstvo, Nakladni Zavod Globus, Zagreb, 1996 Preporuena literatura 1. R. Boulton et al. Principles and practices of winemaking, Chapman n & Hall, 1995 2. I. Sokoli: Prvi hrvatski vinogradarsko vinarski leksikon, Novi vinodolski, 1998
Prof dr Stanka Herjavec
Broj ECTS bodova
20
4 6
Kolokvij
Pismeno Usmeno
414
AG2215
TEHNOLOGIJE I TEHNIKI PROCESI U PROIZVODNJI MLIJEKA I MESA
Koordinator modula
Opis modula Proizvodnja mlijeka je najkompliciranija bioloka proizvodnja koja je pod utjecajem mnogo imbenika. Tehnoloki proces proizvodnje mlijeka sastoji se iz niza biokemijskih reakcija i fizikih radnji u samoj ivotinji koje nisu pod kontrolom ovjeka pa ih ne moe slobodno mijenjati. Kod proizvodnje mesa neto je jednostavnija. Uloga ovjeka sastoji se u pripremanju uvjeta i osiguravanju imbenika kojim se maksimalno zadovoljavaju zahtjevi ivotinje, a tehnologija proizvodnje maksimalno je prilagoena ivotinji. Osnovni elementi proizvodnje mlijeka mogu se grupirati: - grlo kao osnovni ureaj proizvodnje - krma kao sirovina i izvor energije za odravanje organizma i proizvodnju mlijeka i mesa - uvjeti potrebni za proizvodnju mlijeka i mesa - proces proizvodnje
Prof. dr.sc. Marija iki
Broj ECTS bodova
Predavanja Terenske vjebe

38 22
Zavrene vjebe u praktikumu, zavren seminar i terenska nastava

Pismeno Usmeno
Cilj modula Osposobljavanje polaznika u stjecanjima znanja o tehnologijama i zahvatima vezanim na proizvodnju mlijeka i mesa. . Obvezna literatura red. broj 1. Z. Uremovi (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 2. M. Uremovi (2004): Praktino svinjogojstvo, Insula Ivaniki 3. M. Uremovi, Z. Uremovi (1997): Agronomski fakultet. 4. Z. Uremovi i suradnici (2002): Stoarstvo. Agronomski fkaultet Sveuilita u Zagrebu 5. B. Mio (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Preporuena literatura 1. C.Phillips, D.Piggins (1992): Farm Animals and the Environment. C.A.B International 2. C.J.C. Phillips (1996): Progress in Daity Science. C.A.B International 3. I. Ap. Dewi, R.F.E. Axford, I.F. M. Marai, H. Omed (1994): Pollution in Livestock Production Systems. CABI. 4. J. Hodges, In K. Han (2000): Livestock Ethics Quality of Life. CABI 5. M.F.W. te Pas, M.E. Everts, H.P.Haagsman (2004): Muscle Development of Livestock Animals, Physiology, Genetics and Meat Quality. CABI 6. R.C.Foley, D.L.Bath, F.N.Dickinson, H.A.Tucker (1972): Dairy Cattle: Principles, Practices, Problems, Profits. Lea & Febiger, Philadelphis.
415
AG2216
TEORIJA KRAJOBRAZNOG OBLIKOVANJA
Koordinator modula
Opis modula Pojam teorije oblikovanja i naini njenog nastajanja. Teorija kao interpretacija i kao normativno polazite. Osebujnosti krajobraznog oblikovanja u usporedbi sa srodnim disciplinama. Strukturne komponente krajobraza i njihova uloga u oblikovanju . Pojam forme. Oblici prostornog reda u krajobrazu (sekvenca, akcent, dominacija, ponavljanje, klimaks, simetrija ,kontrast) Mimezis i apstrakcija - nain stvaranja izraajnih sredstava . Generiranje krajobraznog oblika. Simbolizam u prirodnom (atribucija) i u oblikovanom krajobrazu. Morfoloki odnos izmeu graenih artefakata i krajobraza, mogunost i ogranienja usklaivanja. Land Art i krajobraz Cilj modula
22
Prof. Duan Ogrin
Broj ECTS bodova
38
Svrha modula je omoguiti bolje razumijevanje odnosa izmeu krajobrazne produkcije i drutveno-politikih prilika, upoznati sluatelja sa sintaksom i rjenikom krajobraznog oblikovanja a napose produbiti razumijevanje krajobrazne kompozicije Obvezna literatura
Pohaanje predavanja
Pismeno Usmeno
1. Jelicoe, J. (1960): Studies in Landscape Design I-III. London 2. Ogrin, D. (1993): Lectures in the theory of Landscape Design. As-Oslo 3. Zbornik Preporuena literatura 1. Baljon, L. (1992): Designing Parks. Amsterdam
416
AG2217
TEORIJA ZATITNOG PLANIRANJA
Koordinator modula
Opis modula Modul daje osnovna znanja iz teorije okolia i prirode, prostornog planiranja i zatitnih djelatnosti. Filozofija i etika ureivanja prostora i zatite okolia. Etika zemljita - etika potivanja prirode i zahtjevi za zatitu krajobraza. Intrinzektne vrijednosti i zemljine vrijednosti. Kurativna i preventivna zatitna djelatnost. Relativizam vrijednosti u zatitnim mjerama. Prava priroda normativa i standarda u zatitnom planiranju. Poloaj alata za preventivne zatitne djelatnosti obzirom na planerski postupak i postupak oblikovanja. Modeli u zatitnom planiranju. Kalibracije vrijednosti - promjena okolia vs. utjecaj na okoli. Tipologija znanja. Odnos izmeu strunog i laikog u planiranju. Participacija i demokratizacija u ureivanju prostora. Cilj modula Studenti dobivaju teoretske temelje za (zatitno) planiranje prostora i krajobraza, da bi mogli sebi stvoriti jasnu kognitivnu predstavu o procesima planiranja i odluivanja o opcijama za razvoj (zatitu) prostora. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Olen J., Barry V. (1992): Applying Ethics, Wadsworth Pub. Co., Belmont Frondizi R. (1971): What is Value?, The Open Pub. Co., La Salle Kaplan R., Kapla S. (1989): The Expwerience of Nature, Cambridge University Press Primack R.B. (1995): A Primer of Conservation Biology, Sinauer Ass., Sunderland Lyle, J. T. (1985): Design for Human Ecosystems, Van Nostrand, New York
doc. dr. sc. Sonja Butula
Broj ECTS bodova
30
30
Ovaljeni seminarski radovi (papers).

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Lyle J.T. (1994): Regenerative Design for Sustainable Development, John Wiley & Sons, New York 2. Wildermuth H. (1994): Priroda kao zadaa, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine
417
AG2218
TRAJNICE U SUSTAVU GRADSKOG ZELENILA
Koordinator modula
Opis modula Program modula Trajnice u sustavu gradskog zelenila omoguuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja neophodnih za studij i uspjean rad u struci. Programski dijelovi modula su sljedei:
6
Prof.dr.sc. Ines Han Dovedan
Broj ECTS bodova
- Stanite trajnica ume i umsko ruba - Stanite trajnica otvorenih povrina - Stanite trajnica kamenjare - Stanite trajnica gredice
20
24 16
- Stanite trajnica vode i vodenog ruba Cilj modula Upoznati biljne zajednice trajnica u primjeni na gradskim povrinama zelenila te principe oblikovanja s trajnicama. Dobivena znanja iz ovog podruja neophodna su za kreiranje razliitih stanita. Putem aktivnog sudjelovanja u nastavi student stjee vjetine slaganja kompozicije s trajnicama u sustavu gradskog zelenila. Obvezna literatura 1. Hansen, R., Stahl, F: Die Stauden und ihre Lebensbereiche in Garten und Grunanlagen, Ulmer, Stuttgart, 1981. 2. Lloyd, C. Meadows, Cassell Illustrated, London, 2004 3. Nau, J. Ball Perennial Manual, Ball Publishing, Batavia, 1996. 4 Wildermuth, H. Priroda kao zadaa, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Zagreb, 1994. 5 Armitage, A. M. Herbaceous Perennial Plants, Stipes Publishing, L.L.C., Champaign, 1997. Preporuena literatura red. broj 1. Witt, R. Wild -pflanzen fr jeden Garten, BLV,Mnchen, 1994. 2. ili, . Endemine biljke, Svjetlost, Sarajevo, 1984. 3. Jellito, L. and Schacht, W. Hardy Herbaceous Perennialas, Timber Press,1990 4. Simon, H., Jelitto, L.Schacht, W., Die Freiland-Schmuckstauden, Ulmer, Stuttgart, 2002. 5 Phillips, R. and Rix, M. Perennials, The Macmillan Press Ltd., 1996

Pismeno Usmeno
418
AG2219
TRAVNJATVO
Koordinator modula
Opis modula Svrha modula je stjecanje specifinih znanja i vjetina iz proizvodnje i koritenja krme s travnjaka.
6
Doc. dr. sc. Kreimir Bonjak
Broj ECTS bodova
37 10 8 5

Pismeno Usmeno
Modul pokriva podruja fiziologije i ekologije rasta i razvoja trava i mahunarka, povezujui pri tom teoretske principe rasta, formiranja prinosa i koritenja biljne mase na travnjaku sa zahvatima managemeta. Uz to, modul obuhvaa podruje ekologije travnjaka ciljem razumijevanja meudjelovanja unutar sustava tlo-biljka-ivotinja. Zasebnu cjelinu predstavlja podruje hranidbene vrijednosti krme s travnjaka. Poseban naglasak daje se napasivanju, kao nezamjenjivom modelu koritenja krme u odrivim sustavima proizvodnje temeljenim na travnjacima. To podruje pokriveno je cjelinama o teorijskim principima hranidbe i karakteristikama ponaanja ivotinja na panjaku, te u prikazom i evaluacijom razliitih sustava napasivanja u mlijenom i mesnom govedarstvu, te ovarstvu. Steeno znanje omoguava uspjenu organizaciju proizvodnje krme, analizu i vrednovanje razliitih sustava proizvodnje na travnjacima, te predstavlja dobar preduvjet za efikasno donoenje odluka u sklopu managementa u razliitim proizvodnim uvjetima, koristei pri tom najnovije znanstvene spoznaje, steeno struno znanje i praktine primjere prikazane u sklopu modula. Uz to, steena znanja predstavljaju solidan temelj za nastavak kolovanja prema podruju znanstvenoistraivakog rada u travnjatvu. Cilj modula CILJ: Nakon to odslua modul i uspjeno izvri postavljene zadatke student e moi: - Objasniti osnovne principe rasta, formiranja prinosa i koritenja biljne mase na travnjaku - Uzrokovati voluminoznu krmu, izabrati prikladne analitike postupke, te objasniti analitiko izvjee - Procijeniti utjecaj zahvata managementa na kakvou biljne mase s travnjaka - Analizirati, usporediti i vrednovati razliite sustave proizvodnje i koritenja krme na travnjacima - Isplanirati proizvodnju i koritenje krme za potrebe farme - Objasniti koritenje GIS-a u inventarizaciji, evaluaciji i koritenju poluprirodnih travnjaka Obvezna literatura 1. tafa, Z., Stjepanovi, M. i Bukvi, G. (2008) Trave za proizvodnju krme i sjemena. Udbenici Sveuilita u Zagrebu 2. Hopkins, A. (ur) (2000) Grass its production and utilization, Blackwell Science. 3. Barnes, R.F., (ur) (2007) Forages- the science of grassland agriculture, Blackwell Publishing 4. Cherney, J.H. i Cherney, D.J.R. (1998) Grass for Dairy Cattle, CABI Publishing Preporuena literatura 1. Lemaire, G. (ur.) (2000) Grassland Ecophysiology and Grazing Ecology, CABI Publishing 2. Tow, P. (ur.) (2001) Competition and Succession in Pastures, CABI Publishing 3. Hodgson, J.( ur.) (1998) The Ecology and Management of Grazing Systems, CABI Publishing
419
AG2220
TURIZAM I PROSTORNI RAZVOJ
Koordinator modula
Opis modula Pojam i definicija turizma i turista. Svrha turistike politike. Etape povijesnog razvoja turizma. Uinci turizma. Pojam turistikih resursa i turistike atraktivnosti. Diferencijacija resursa, njihova obiljeja i pogodonost namjene za pojedine vrste i oblike turizma. Prostorna rasprostranjenost resursa u svijetu i Hrvatskoj. Analiza resursa u turizmu. Pojam prostora i funkcije prostora u turizmu kao dio turistike ponude. Metode, tehnika i svrha analize turistikih resursa. Inventarizacija, sistematizacija, valorizacija, opteretni kapacitet i faktori zatite prostora. Analiza prometnih i poloajnih preduvjeta razvoja. Sistematizacija, tipologija, diferencijacija i struktura prostornih turistikih jedinica. Principi regionalizacije. Analiza dostignutog stupnja demografskog i gospodarskog razvoja te turistike razvijenosti. Regionalni aspekt. Promet i turizam. Ekoloki i zatitni aspekti turizma. Izvori polucija, zone oneienja. Turizam kao izvor oneienja, oblici njegovog utjecaja na moguu saturaciju prostora. Oblici zatite. Cilj modula Kroz nastavu odnosno predavanja i seminare studenti e se upoznati s teoretskim i praktikim postavkama o znaenju prostora i specifinostima prostora za turistiku valorizaciju. Razliitim metodama i tehnikama predoit e se analiza turistikih resursa kao osnove za privredno aktiviranje regija ili zemlje u cjelini. Obvezna literatura 1. Bilen, M., Buar, K. (2004): Osnove turistike geografije, Mikrorad, Zagreb 2. Pirjevec, B, Kesar, O. (2002): Poela turizma, Mikrorad, Zagreb Preporuena literatura 1. Mller, H. (2004): Turizam i ekologija, Masmedija, Zagreb 2. Vukoni, B. (1987): Turizam i razvoj, kolska knjiga, Zagreb 3. Pirjevec, B. (1998): Ekonomsko obiljeje turizma, Golden marketing, Zagreb
prof. dr. sc. Miljenko Bilen
Broj ECTS bodova
30
Prisustvovanje nastavi.
Pismeno Usmeno
420
AG2221
UKRASNE BILJNE VRSTE RURALNIH VRTOVA
Koordinator modula
Opis modula Tradicijski seoski vrtovi su sastavni dio kulturne batine odreenog kraja. Oblikovanje tradicijskog vrta, odabir cvjearskih i drvenastih vrsta te naroito primjena autohtonih biljnih vrsta odreuju regionalnu pripadnost pridonosei tako ouvanju autohtonog ruralnog prostora i njegovih ambijentalnih vrijednosti. Primjenom starih kultivara i autohtonih vrsta od kojih su neke i ugroene na prirodnim stanitima, tradicijski je seoski vrt vaan i u smislu ouvanja bioloke raznolikosti. Nastavom u dvorani studente e se upoznati s razvojem seoskih vrtova kroz povijest te u razliitim kulturama, vanou ouvanja autohtonog ruralnog prostora, cvjearskim i drvenastim vrstama uobiajenim u tradicijskom seoskom vrtu s posebnim naglaskom na autohtone biljne vrste. Nadalje, dat e se uvid u specifnosti tradicijskog seoskog vrta po regijama Hrvatske. Na audirotnim vjebama studenti e stei uvid u strune i znanstvene radove vezane za navedenu problematiku i raspraviti je kroz rad u grupama. Obilaskom terena upoznat e se sa stvarnim stanjem u praksi, problemima i mogunostima njihovog rjeavanja. Izrada seminarskog rada bit e prilika za aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu. Cilj modula

Doc. dr. sc. Vesna idovec
Broj ECTS bodova
30
6 14 10

Pismeno Usmeno
Upoznati studente s vanou ouvanja autohtonog ruralnog prostora, tradicijskog seoskog vrta i njegovih sastavnica te ukazati na smjernice znanstvenog istraivanja predstavljene problematike. Obvezna literatura 1. Cnolly, S. And Dillon, H. (1995) In an Irish Garden. Weidenfeld and Nicolson, London 2. Lloyd, C., Bird, R. (1990) The cottage garden 3. Hansen, R., Stahl, F. (1993) Perennials and their garden habitats, Cambridge University Press Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Hessayon, D.G. (2001) Cvijee u vrtu, Mozaik knjiga, Zagreb Hessayon, D.G. (2001) Cvatue grmlje, Mozaik knjiga, Zagreb ili, . (1990) Ukrasno drvee i grmlje, Svjetlost, Sarajevo Znanstveni istruni lanci u asopisima
421
AG2223
ULJARICE
Koordinator modula
Opis modula Modul uljarice obuhvaa najznaajnije kulture u svijetu koje se uzgajaju na oranicama za dobivanje ulja. U sklopu modula studentima se kroz predavanja, vjebe u praktikumu i terenske vjebe daju specijalistika, teoretska i praktina znanja o cilju proizvodnje ovih kultura (prehrambene i neprehrambene svrhe), regionalnoj vanosti proizvodnje i okolinim problemima proizvodnje. Razmatra se utjecaj okolinih biotskih i abiotskih imbenika na rast i razvoj usjeva, formiranje prinosa i eljene kvalitete sjemena (ploda) uljane repice i suncokreta kao najznaajnijih uljarica u Hrvatskoj. Modul omoguuje studentima razumijevanje primijenjenih agrotehnikih mjera i managment usjeva. Cilj modula Cilj modula je studentima dati pregled uljarica u svijetu, razraditi fizioloke i tehnoloke imbenike formiranja prinosa najznaajnijih uljarica u Hrvatskoj. Studenti trebaju moi razviti i prihvatiti proizvodne tehnike koje ih osposobljavaju za proizvodnju ovih kultura, kao i za znanstveno-istraivaki rad. Obvezna literatura 1. Pospiil, M. i sur. (2010). Uljana repica, skripta, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu 2. Mustapi, Z., Vratari, M., Raji, L. (1984). Proizvodnja i prerada uljane repice. NIRO Zadrugar, Sarajevo 3. Vratari, Marija i sur. (2004). Suncokret Helianthus annus L., Poljoprivredni institut Osijek, Osijek 4. kori D. i sur. (1989). Suncokret. Nolit, Beograd 5. Weiss E. A. (2000). Oilseed Crops. Blackwell Science Ltd., London Preporuena literatura 1. Schuster W., H. (1992). lpflanzen in Europa. DLG-Verlag, Frankfurt am Main 2. Heyland, K. U., Herbert, H, Keller, E. R. (2006). lfrchte, Faserpflanzen, Arzneipflanzen und Sonderkulturen. Eugen Ulmer KG, Stuttgart 3. Christen, O, Friedt, W. (2007). Winterraps: das handbuch fr profis. DLG Verlag. Frankfurt am Main 4. Schneiter A. A. (1997). Sunflower Technology and Production. ASA, CSSA, SSSA, Madison 5. Singh, R. J. (2007). Genetic resources, chromosome engineering and crop improvement series. Oilseed Crops. CRC Press, Boca Raton, London
Broj ECTS bodova
36
10 10 4
Redovito pohaanje predavanja, obavljene vjebe, uspjeno izraen seminarski rad

Pismeno Usmeno
422
AG2225
EKONOMIJA RADA U POLJOPRIVREDI
Koordinator modula
Opis modula Ekonomija rada je podruje ekonomije koja izuava organizaciju, funkcioniranje i rezultate trita rada, odluke moguih sudionika na tritu rada i javne mjere.
3
Izvanredni profesor Vjekoslav Par
Broj ECTS bodova
10 5
15
Ekonomija rada kao disciplina, teorija individualne ponude rada, puanstvo, drava i trite rada, stope participacije i radni sati, rad u poljoprivredi i potranja za radom, specifinosti rada u poljoprivredi, razvoj i imbenici upravljanja ljudskim potencijalima, ekonomika rada, sindikalno i kolektivno pregovaranje. Modul kroz predavanja, auditorne vjebe i seminare upoznaje studente s razvojem discipline i znanstvene metodologije istraivanja ekonomije rada i s aktualnim kretanjima u podruju poljoprivrede. Modul predstavlja jedinstven izvor znanja za studente koji ele nadopuniti i proiriti poznavanje ekonomije rada i njegov utjecaja na poslovanje. Cilj modula Osigurati studentima razumijevanja ekonomike rada, posebice u poljoprivredi. Stjecanje znanja za primjenu instrumentarija koji se koristi u planiranju proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima. Obvezna literatura 1. McConell C.R., Brue S.L. (1994): Suvremena ekonomija rada, Zagreb, MATE 2. Bahtijarevi iber Fikreta (1999): Mangement ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb Preporuena literatura 1. Par V. (1996.): Utroak rada u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Poljoprivredna znanstvena smotra br.3/4,volumen 61. ISSN 0370-0291 2. umanovac L., Par V., Brki D., Juri T. (1997): Utjecaj veliine obradive povrine na iskoritenje traktora u obiteljskim gospodarstvima, Poljoprivredno znanstvena smotra vol 62, No. 3-4: p.315-321. ISSN: 0370-0291, 3. Par V. (1993): Stupanj mehaniziranosti radnih procesa u proizvodnji nekih vrsta povra, HDPT-Savjetovanje, Suvremena i budua poljoprivredna tehnika, Pula, Agrotehniar (ur.uljat Mile), broj 1-2, sijeanj-veljaa 1993., Zagreb 4. Buble M. (1993): Pronalaenje kvalitetnih suradnika za obavljenje poslova u poduzeu, Raunovodstvo, revizija i financije, 11, 1993, 116-125 5. Par V. (1984.): Razmatranje utroka ivog rada u vinogradarskoj proizvodnji i potrebe racionalizacije, Poljoprivredna znanstvena smotra br.67, Zagreb,str.601-608, UDC 63, ISSN 0370-0291
Naoiti predavanjima i vjebama, kao i napisati seminarski rad i usmeno ga izloiti.

Pismeno Usmeno
423
AG2226
URBANA ENTOMOLOGIJA
Koordinator modula
Opis modula Urbana entomologija obuhvaa kukce koji s ovjekom dijele ivotni prostor. U predavanjima e se poblie objasniti njihova sistematika i morfologija. Morfoloke znaajke bit e detaljnije objanjene u praktikumu. U modulu e se opisati biologija i ekologija kukaca iz urbane sredine, kao i njihova tetnost ovjeku, te biljkama i predmetima koji ga okruju. Kroz terensku nastavu, studenti e nauiti prepoznati najznaajnije tetnike prema simptomima teta koje oni uzrokuju na urbanom zelenilu. Takoer e se iznijeti pregled mogunosti kontrole njihove populacije, s posebnim osvrtom na prevenciju teta i ekoloki prihvatljive naine njihova suzbijanja u gradovima. Pritom e se objasniti ograniavajui initelji suzbijanja tetnika u gradskoj sredini. Ovim modulom e osim tetnika vanjskih prostora biti obuhvaene i sanitarni tetnici i molestanti. Iznijet e se njihove morfoloke znaajke i ivotni ciklus, te mjere prevencije njihovog irenja, kao i suzbijanje. Cilj modula Stjecanje znanja o biologiji i ekologiji tetnih kukca koji obitavaju u urbanim sredinama, te o mogunostima njihovog suzbijanja. Osposobljavanje za njihovo prepoznavanje temeljem morfolokih karakteristika i simptoma na biljkama. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Koruni, Z. (1981): tetnici uskladitenih poljoprivrednih proizvoda, Zagreb Kovaevi, . (1981): Primjenjena entomologija, Zagreb Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, akovec Otrec, Lj.: Urbana entomologija (interna skripta) Tanasijevi, N., Simova Toi, D. (1987): Posebna entomologija, Beograd
Docent Aleksandar Mei
Broj ECTS bodova
18
4 2 6
Odsluana nastava; obavljene vjebe; kolokvij; seminarski rad

Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Robinson, W. (2005): Urban Insects and Arachnids. Cambridge University Press 2. Ebeling, W. (1978): Urban Entomology. Universuty of California Press
424
AG2228
UREIVANJE VODA
Koordinator modula
Opis modula U modulu e studenti na predavanjima dobiti saznanja o vodi, odnosno ureivanju voda u krajobrazu. Tako e tematske cjeline obuhvatiti: Temelje hidrologije, hidraulike elemente vodotoka, reguliranje i ureenje vodotoka na javnim povrinama, zatita krajobraza od svih vidova suvinih voda, upoznat e se s problemima rjeavanja suvinih voda, odnosno sustavima odvodnje, kao i s problemima nedostatka vode, odnosno navodnjavanjem, izraunavanjem potrebe vode za travni pokriva i vanije dendroloke kulture u krajobrazu. Spomenut e se glavni izvori vode za navodnjavanje i njezina kakvoa. Bit e govora i o temeljnim elementima u projektiranju navodnjavanja. Naposljetku e se govoriti o metodama, nainima i sustavima navodnjavanja u krajobrazu. Na vjebama e se izraditi programi iz tematskih cjelina: Odvodnje suvinih voda na javnim povrinama i navodnjavanja javnih povrina (parka). U seminaru e studenti pojedinano (ili manjim skupinama) obraditi vodno gospodarstvo u zakonskoj regulativi.Na terenskim vjebama e studenti vidjeti neke od sustava zatite od suvinih voda, odvodnje i navodnjavanja. Cilj modula Studenti se upoznavanju s vodom kao bitnim elementom u krajobraznoj arhitekturi, odnosno upoznaju se s problemom zatite od voda, s problemom suvinih voda u tlu i problemom nedostatka vode u tlu i nainima njihovog rjeavanja odvodnjom i navodnjavanjem. Navedeni razlozi su znaajni za ivot krajobraza. Obvezna literatura 1. imuni, I.,: Ureivanje voda (pisana predavanja), Agronomski fakultet, Zagreb, 2000. 2. Tomi, F.: Navodnjavanje, Agronomski fakultet, Zagreb, 1988. 3. Vidaek, . : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja, Agronomski fakultet, Zagreb,1998. Preporuena literatura 1. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga 3, Osnovna mrea, DONH, Zagreb, 1985 2. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga 4, Detaljna mrea, DONH, Zagreb, 1987. 3. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo, Odvodnjavanje, knjiga 5, Graenje, DONH, Zagreb, 1989. 4. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II kolo, Navodnjavanje, knjiga 2, Potreba vode za natapanje, Graevinski fakultet, Rijeka i DONH, Rijeka, 1993. 5. Prirunik za hidrotehnike melioracije, II kolo, Navodnjavanje, knjiga 3, Naini natapanja, Graevinski fakultet, Rijeka i DONH, Rijeka, 1994.
prof. dr. sc. Ivan imuni
Broj ECTS bodova
20 6
2 2

Pismeno Usmeno
425
AG2230
UVOD U HORTIKULTURNU TERAPIJU
Koordinator modula
Opis modula Poeci i definicije hortikulturne terapije. Vrste HT i specifine grupe ljudi s posebnim potrebama. Odabir i primjena ukrasnog bilja u vanjskom prostoru za HT. Programi i zadaci prilagoeni potrebama rehabilitacije i poboljanju kvalitete ivota osoba s posebnim potrebama. Cilj modula Upoznavanje s idejom mogunosti poboljanja zdravstvenog i psiho-socijalnog stanja osoba s posebnim potrebama u radu s biljnim materijalom. Obvezna literatura
10 6 4
Doc. dr. sc. Nikolaja Kravanja
Broj ECTS bodova
10
Sudjelovanje u vjebama, izrada seminarskih radova.

Pismeno Usmeno
1. Mitchell Hewson, 1996. Horticulture as Therapy: A Practical Guide to Using Horticulture as a Therapeutic Tool. H.T.M., Homewood Health Centre, Inc., 150 Delhi treet, Guelph, Ontario, Canada, N1E6K9. 2. Diane Relf, 1992. The Role of Horticulture in Human Well-Being and Social Development. Timber Press. 3. Lynn Davis. 1994. Garden for Life: Horticulture for People with Special Needs. University Extension Press, Extension Division, University of Saskatchewan, 117 Science Place, Saskatoon SK S7N 5C8, Canada. 4. Bibby Moore, HTR. 1989. Growing With Gardening "A Twelve Month Guide for Therapy, Recreation and Education", The University of North Carolina Press 5. Sharon P. Simson, PhD; Martha C. Strauss, HTM (editors);1998. Horticulture as Therapy, The Haworth Press, Inc. Preporuena literatura 1. Hank Bruce, 1999. Gardens for the Senses, Gardening as Therapy, Winner Enterprises 2. Janeen R. Adil, 1994. Accessible Gardening for People with Physical Disabilities" A Guide to Methods, Tools and Plants" Woodbine House 3. Suzanne E. Wells, MS(editor), 1997. Horticultural Therapy and the Older Adult Population, The Haworth Press, Inc. 4. Joel Flager; Raymond P. Poincelot (editors), 1994., People-Plant Relationships, The Haworth Press, Inc. 5. H. Patricia Hynes, 1996., A Patch of Eden,Chelsea Green Publishing Company, White River Junction, Vermont
426
AG2232
UZGOJ GOVEDA I SUSTAVI PROIZVODNJE GOVEEG MESA
Koordinator modula
Opis modula Uzgoj goveda i proizvodnja goveeg mesa ima veliku vanost u govedarskoj proizvodnji. Stoga je nuno upoznati studente s gospodarskom vanou proizvodnje goveeg mesa, trinim odnosima, kolebanjima proizvodnje i potronje. Ukazati na prikladne genotipove goveda za proizvodnju mesa, hereditarnost obiljeja, uzgojne metode i modele izgradnje proizvodnih potencijala, uporabna krianja, sustav testiranja i praenja proizvodnosti. Upoznavanje sa anatomskim i fiziolokim osobitostima rasta tkiva, utjecajem genetskih i negenetskih imbenika na tovna i klaonika svojstva, osobitosti uinkovite reprodukcije. Osvrt na konvencionalne sustave proizvodnje goveeg mesa, sustave niskog ulaganja, specifine sustave, postavke tehnolokih postupaka i organizacije tova. Stvaranje prepoznatljivih trinih robnih marki goveeg mesa (proizvoda dodane vrijednosti, ekoloki proizvedeno govee meso, beby beef, bijelo meso, meso osobitih pasmina). Upoznavanje sa nainom ocjene trupa na liniji klanja, protokom informacija, klaonikim pokazateljima, postupcima ocjene i pokazateljima kvalitete mesa, interakcijom rezultata tova i managementa. Ukazivanje na norme i naela odravanja higijene objekata i povrina, najee bolesti i metabolike poremeaje, osobite bolesti (BSE), mjere prevencije, etoloke zahtjeve uzgoja i koritenja goveda. Cilj modula Usvajanje osnovnih znanja iz podruja sustava proizvodnje goveeg mesa nunih za voenje gospodarskih subjekata koji proizvode govee meso ili za nastavak studija Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Caput, P. (1996): Govedarstvo. Celeber, Zagreb, 1996. Rako, A. (1974): Proizvodnja goveeg mesa, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1974. Uremovi, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 2004. Ivankovi, A. (1999): Prednosti uporabnog krianja u proizvodnji goveeg mesa u Hrvatskoj. Stoarstvo, 53: 289-298. 5. Ivankovi, A. (1998): Procjena tjelesne kondicije krava. Stoarstvo, 52: 51-58. Preporuena literatura 1. Simianer, H., Taubert, H., Kuttner, K. (2001): Beef Recording Guidelines: A Synthesis of an ICAR Survey, ICAR, Rome, Italy. 2. Allen, D., Kilkenny, B. (1980):Planned beef production. Granada Publishing, USA. 3. Asaj, A. (2003): Higijena na farmi i u okoliu. Medicinska naklada, Zagreb, 2003. 4. Caput, P. (2000): Aktualni etoloki zahtjevi na mlijenu farmu. Stoarstvo vol. 54: 455 5. Murphy, H., Dunne, W., OConnell, J.J. (2000): The economics of beef production in Ireland, France and Germany. Agriculture and Food Development Authority. Dublin.
Broj ECTS bodova
34 0 0 4 10 12
Pohaanje nastave (min. 70%), seminarski rad, terenska nastava

Pismeno Usmeno
427
AG2234
UZGOJ I SUSTAVI PROIZVODNJE MESA PERADI I JAJA
Koordinator modula
Opis modula Povezanost ovjeka i peradi kroz sociloko-gospodarstvene pokazatelje s posebnim osvrtom na doprinos peradarske proizvodnje hrvatskom gospodarstvu. Poebnosti peradi glede fizioloko anamtomskih svojstava, stanje i mogunosti genetikog inenjerstva u stvaranju suvremenih pasmina i hibrida peradi. Uzgoj i dranje matinih jata i tehnologija proizvodnje jednodnevnog podmlatka peradi. Hranjiva vrijednost, tehnoloka kakvoa i bioloka sigurnost jaja i mesa kokoi i pura. Mikroklimatski faktori prihvata, rasta i proizvodnje kokoi i pura. Organizacija i tehnologija tova pilia i pura. Organizacija i tehnologija proizvodnje, prerade i plasmana kokojih jaja. Zatita okolia i dobrobit ivotinja u peradarstvu. Cilj modula Osposobiti diplomirane studente za rad u suvremenim industrijaliziranim subjektima za proizvodnju , plasman i kontrolu peradskih proizvoda kao i za upis na doktorske studije iz animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Colin G. i sur.: Poultry Science, Fourth edition, Pearson Prentice Hall, New Jersey 2004 2. Bell D. i Weaver W.: Commercial Chicken Meat and Egg Production, 5th Edition, Kluwer Academic Publishers 2002 3. Leeson S.: Broiler Breeder production, University Books, Ontario, 2000. 4. Rose S.P.: Principles of Poultry Science,CAB International, 1997. 5. Uremovi Z. Marija Uremovi, Vesna Pavi, B.Mio, S.Muic, Z.Janjei: Stoarstvo, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb,2002 Preporuena literatura 1. Hunton P.: World Animal Science, Production-system approuch, poultry Production, Elsevier,1995. 2. Sainsbury D.: Polutry Health and Managment, Blackwell Science,Oxford, 2000. 3. Gordon Sh., Charle D.: Niche and Organic Chicken Products, University press, Nottingam, 2002. 4. Etches R.J.: Reproduction in poultry, CAB International, Ontario, 1996. 5. Muir W. M., Aggrey S.E.: Poultry Genetics, Breeding and Biotechnology , CABI Publishing, Cambridge, 2003.
Broj ECTS bodova
40 2 14 4
Redovito praenje nastave, obaljene vjebe i seminari

Pismeno Usmeno
428
AG2235
UZGOJ KOZA I SUSTAVI PROIZVODNJE KOZJEG MESA
Koordinator modula
Opis modula Gospodarska vanost koza u proizvodnji mesa, u svijetu i u nas, bit e zasebna nastavna jedinica, kao i najvaniji genotipovi (pasmine i krianci) za proizvodnju mesa s posebnim naglaskom na nae izvorne pasmine, njihovu ulogu u proizvodnji mesa, (autohtona jaretina, ekoloka vanost) i ostale koristi. Prednosti i nedostaci koza u proizvodnji mesa, genetska osnova, nasljeivanje pojedinih osobina, primjena krianja, metode selekcije za meso obraivat e se u ovom modulu. Reprodukcija koza za meso, s naglaskom na organizaciju i provedbu pripusta, indukciju i sinkronizaciju estrusa bit e obraena teorijski (predavanja) i praktino na terenu. Sustavi uzgoja koza za meso (ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni) osobito e biti obraeni s naglaskom na mogunost njihove provedbe u naim uvjetima. Jarenje, postupci s jaradi (od partusa do klanja) tov jaradi (pani i intenzivni) nastavna su jedinice ovog modula. Podruje hranidbe bit e obraeno po pojedinim tehnolokim fazama, zasebno za svaku spolnu i fizioloku skupinu koza. Rast jaradi, postizanje klaonike mase, dob klanja i klaonika masa, obrada i klasifikacija trupova, rasijecanje, konfekcija i prerada mesa, kemijski sastav, hranidbena i energetska vrijednost razliitih kategorija kozjeg mesa nastavne su jedinice koje e osobito biti razraene u ovom modulu. Ostali proizvodi i koristi koza u proizvodnji mesa, objekti i oprema nastavna je jedinica s kojom e se studenti takoer upoznati kroz predavanja i nastavu na terenu. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi, upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, voditelja savjetodavne slube, za nastavni te znanstveno istraivaki rad u srednjokolskim i visokokolskim ustanovama Obvezna literatura 1. Boro Mio, Vesna Pavi (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Boro Mio (2002): Kozarstvo u Stoarstvu, urednik Zvonimir Uremovi, Agronomski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Gall, C. (1981): Goat Production, Academic Press London Morand-Fehr, P. (1991): Goat nutrition, Pudoc Wageningen Valerie Porter (1996): Goats of the World. Farming Press, Ipswich, UK Mowlem, A. (1992): Goat Farming, second edition. Farming Press, Ipswich, UK Mackenzie, D. (1993): Goat Husbandry, Fifth edition. Faber and Faber, London, UK
Broj ECTS bodova
36 0 4 0 6 14

Pismeno Usmeno
429
AG2236
UZGOJ OVACA I SUSTAVI PROIZVODNJE OVJEG MESA
Koordinator modula
Opis modula Ovje meso, osobito janjetina najvaniji je proizvod ovaca u Hrvatskoj. Studente e se u sklopu ovog modula upoznati s gospodarskom vanou ovaca u proizvodnji mesa, osobito sa znaajem naih izvornih pasmina u proizvodnji mesa (autohtona janjetina, katradina) i s ostalim proizvodima i koristima ovaca u proizvodnji mesa (vuna, koa, gnoj, ienje korova i dr.). Prednosti i nedostatci ovaca u proizvodnji mesa, nasljedna osnova i nasljeivanje, primjena krianja i metode selekcije za meso vana je nastavna jedinica ovog modula. Reprodukcija ovaca za meso i njena uloga u organizaciji vie janjenja (2 u jednoj ili 3 u dvije godine), indukcija i sinkronizacija estrusa obradit e se teorijski i praktino kroz terensku nastavu. Janjenje ovaca, postupci s janjadi, rast i tov, od presudne su vanosti u proizvodnji mesa. Sustavi uzgoja ovaca za meso, njihova primjena i uinkovitost u naim uvjetima; hranidba pojedinih kategorija ovaca i njena uloga u proizvodnji nemasnog trupa, priprema ovaca za klanje, klanje i obrada trupova, klasifikacija i standardizacija trupova; klaoniki pokazatelji, kemijski sastav, aminokiseline i masne kiseline, hranidbena i energetska vrijednost mesa takoer e biti obraeni. Ostali proizvodni i koristi ovaca u proizvodnji mesa (vuna, gnoj, ienje korova) te objekti i oprema, jedno je od predavanja ovog modula. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi, upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, voditelja savjetodavne slube te upis doktorskog studija. Obvezna literatura 1. B. Mio, Vesna Pavi, V. Sui (2007): Ovarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 2. Vesna Pavi (2002): Ovarstvo u knjizi Stoarstvo, urednik Zvonimir Uremovi, Agronomski fakultet Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Freer, M. And Dove, H. (2002): Sheep Nutrition. CABI Publishing, Oxon, UK Miti, N. (1987): Ovarstvo Jani, S. (1969): Ovarstvo Autorizirana skripta, Agronomski fakultet Zagreb Fahmy, M. H. (1996): Prolific Sheep. CAB International, Oxon,UK Piper, L., Ruvinski, A. (1997): The genetics of sheep. CAB International, Oxon, UK.
Broj ECTS bodova
38 0 4 0 6 12

Pismeno Usmeno
430
AG2237
UZGOJ SVINJA I SUSTAVI PROIZVODNJE SVINJSKOG MESA
Koordinator modula
Opis modula U ovom modulu studenti e stei spoznaje o svinjogojskoj proizvodnji na vioj razini u odnosu na dodiplomski studij. U poglavlju selekcije obraivat e se genotipovi svinja za razliite namjene, dosezi selekcije metodama kvantitativne genetike sa strategijom budueg popravljanja svojstava svinja. Obradit e se promjene u uzgojnim vrijednostima svinja selekcijskim indeksima BLUP metodom i metodom sluajne regresije, te primjena metoda molekularne genetike, mapiranje gena, prijenos gena, genski markeri, genska dijagnostika u ouvanju biodiverziteta u vrsti svinje. U poglavlju reprodukcije obradit e se nove biotehnologije u razmnoavanju svinja, zamrzavanje gameta i embrija, embrio transfer, odreivanje spola i drugo, s naglaskom na njihovu ulogu u realizaciji veeg genetskog napretka. U okviru poglavlja tehnologija proizvodnje dat e se sustavi proizvodnje u zatvorenom, na otvorenom i bez stresova. Optimalna opskrba hranjivim tvarima (metoda optimalne minimizacije) kroz simulacijske modele za pojedine kategorije svinja, obraivat e se na predavanjima, vizualnim prezentacijama i seminarima. Posebno poglavlje predstavljat e praenje kakvoe tovnih svinja temeljem kakvoe polovica i tkiva. U posebnom poglavlju dat e se simulacijski modeli za izgradnju i praenje proizvodnih i financijskih pokazatelja u farmama razliitih veliina, te zatita okolia. Cilj modula Cilj ovog modula je omoguiti studentima nove spoznaje iz svinjogojstva to bi ih trebalo osposobiti za rad u selekcijskoj odnosno savjetodavnoj slubi, ili usmjeriti u odreeno ue podruje znanstveno-istraivakog rada za one koji se odlue upisati doktorski studij. Obvezna literatura 1. Marija Uremovi, Zvonimir Uremovi (1997): Svinjogojstvo, Agronomski fakultet Zagreb 2. Colin Whitemore (): Science and practice of pig production, Blackwell Science, Ltd, Oxford OX2OEL Preporuena literatura 1. W.H. Close and D.J. Cole (2003). Nutrition of Sows and Boars. Nothingham University Press 2. M. Uremovi (2004): Crna slavonska pasmina svinja hrvatska izvorna pasmina. Insula Ivanich, Klotar Ivani. 3. M.F. Rotschild, A. Ruvinski (1998): The Genetics of pigs. CAB International.
Docent Zoran Lukovi
Broj ECTS bodova
32 0 4 10 4 10
Pohaanje predavanja i vjebi (min. 80%), seminarski rad, terenske vjebe

Pismeno Usmeno
431
AG2238
VARIJABILNOST Y KROMOSOMA I MTDNK
Koordinator modula
Opis modula Polaznici e se upoznati sa formiranim linijama i rodovima po vrstama i pasminama domaih ivotinja. Prouiti e nomenklaturu i sistematizaciju postavljenu na humanom Y kromosomu i mtDNK. Upoznati e se, za sada, s djelomino poznatom varijabilnou Y kromosoma i mtDNK po vrstama i pasminama domaih ivotinja. Studenti e spoznati povezanost haplogrupa (haplotipova) i subhaplogrupa s fenotipskim znaajkama sisavaca, kao i utjecajem pojedinih oplemenjivakih metoda na razliitost Y kromosoma i mtDNK. Analizirati e se razliitost proporcija subhaplogrupa izmeu raznih populacija. Prikazati e se modeli kojima se moe poveati genetika varijabilnost populacija. Cilj modula Cilj modula je osposobljavanje polaznika za koritenje varijabilnosti Y kromosoma i mtDNK u oplemenjivanju ivotinja. Kod toga je nuno ukazati na naglo poveanje znanja o genomima ivotinja. Obvezna literatura 1. Interna "skripta" kao skup predavanja i vjebi (ppt) te znanstveni lanci.
Prof. dr. sc. Ino Curik
Broj ECTS bodova
32 8 8 12
Obavljene terenske vjebe

Pismeno Usmeno
432
AG2239
VODNI REIM SUPSTRATA U ZATIENOM PROSTORU
Koordinator modula
Opis modula Uvod o uzgoju bilja u zatienom prostoru. Uvjeti uzgoja bilja. Reguliranje temeljnih imbenika (toplina, svjetlost, vlanost zraka) u zatienom prostoru. Znaajke uzgojnog supstrata s posebnim osvrtom na fizikalne, kemijske i bioloke vrijednosti. Usporedba prirodnog tla s umjetnim uzgojnim supstratom. Znaajne komponente uzgojnog supstrata i njihov odnos koji je potrebno ostvariti pri njegovom ureivanju, u zatienom prostoru za uzgoj pojedinih povrarskih i cjearskih kultura. Reguliranje suvinih voda u uzgojnom supstratu. Sustav cijevne drenae s razradom elemenata sustava: poloaj cijevi, dubina, razmak, pad i promjer. Hidrauliki i mehaniki filter materijal u drenanim jarcima. U specifinim uvjetima reguliranje suvine razine podzemne vode dvoetanom cijevnom drenaom. Elementi dvoetane cijevne drenae. Reguliranje nedostatka vode u uzgojnom supstratu. Sustavi navodnjavanja. Doziranje vode pri navodnjavanju. Odreivanje obroka navodnjavanja i trenutka poetka navodnjavanja. Kvaliteta vode za navodnjavanje. Ispiranje suvinih soli iz uzgojnog supstrata. Cilj modula Temeljni cilj je upoznati razliku izmeu prirodnog tla i umjetnog uzgojnog supstrata. U ureenom supstratu potrebno je poznavati nain reguliranja vodo-zranog i solnog reima primjenom odgovarajuih sustava odvodnje i navodnjavanja. Obvezna literatura 1. Tomi, F. (1988): Navodnjavanje, Savez poljoprivrednih ininjera i tehniara Hrvatske i Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Udbenik, stranica 154, Zagreb. 2. Mihali, V., Butorac, A., Tomi F. (1978): Agrobiotopi mediteranskog podruja i optimalizacija staninih uvjeta za vrtlarstvo, Centar za studije poljoprivrede Mediterana, Poslijediplomski studij iz vrtlarstva, stranica 254, Zagreb-Split. 3. Tomi, F., Romi, D., Maar, S. (1995): Oprema za lokalizirano natapanje. Prirunik za hidrotehnike melioracije. Navodnjavanje, Knjiga 4, Sustavi, Graevine i oprema za natapanje, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci i Hrvatsko drutvo za odvodnju i navodnjavanje, str. 177-230 Rijeka. 4. Tomi, F. (1972): Vodni reim tla i njegov utjecaj na uzgoj karanfila u zatvorenom prostoru. Disertacija, stranica 185, Zagreb. 5. Tomi, F. (1985): Melioracije, Poljoprivredni savjetnik, Nakladni Zavod Znanje, str. 30-44, Zagreb. Preporuena literatura 1. Tomi, F. (1985): Navodnjavanje povrarskih kultura. Ope povrarstvo naklada Liber, str. 385-399, Zagreb. 2. Tomi, F. (1986): Sistemi detaljne odvodnje za reguliranje suvinih voda u tlu. Prirunik za hidrotehnike melioracije, Knjiga 4 (Detaljna mrea). Hrvatsko drutvo za odvodnju i navodnjavanje, str. 169-222, Zagreb. 3. Tomi, F., Maar, S., Romi, D. (1994): Lokalizirano natapanje, Prirunik za hidrotehnike melioracije. Navodnjavanje, Knjiga 3. Naini natapanja, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci i Hrvatsko drutvo za odvodnju i navodnjavanje, str. 179-185, Rijeka. 4. Rus, B., Tomi, F., Toma, I. (1981): Odvodnja i ureenje supstrata u staklenicima Donji Miholjac. Institut za agroekologiju. Studija, 48 stranica, Zagreb. 5. Tomi, F., Petoi, D., Toma, I., Rus, B. (1976): Projekt odvodnje staklenika Staklena bata, Kanjia, Institut za pedologiju i poljoprivredne melioracije, 67 stranica , Zagreb.
Akademik Frane Tomi
Broj ECTS bodova
28 14 5 4 9
Pohaanje predavanja, vjebi i izrada programa.

Pismeno Usmeno
433
AG2240
VRJEDNOVANJE TALA I RACIONALNO KORITENJE PROSTORA
Koordinator modula
Opis modula Tlo je najvaniji edafski-krajobrazni i poljoprivredni faktor prirode, stoga ga treba racionalno koristiti i gospodariti s njim, posebno za potrebe prostornog planiranja i ureenja. Vrednovanje tala i prostora uz GIS aplikacije temeljit e se na vienamjenskom vrednovanju i koritenju tala, odnosno zemljita. Svakom djeliu prostora treba odrediti optimalni i racionalni nain koritenja. Zato e se studente educirati vrednovanju zemljita s gledita razliitih grana u poljoprivredi (voarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrarstvo, maslinarstvo, juno voe, ribarstvo, stoarstvo), a potom u prostornom planiranju i razvrstavanju tala prema plodnosti u optimalne kategorije zatite. Takoer vrednovanje krajobraznih elemenata u prostoru s ciljem ureenja, uvanja i unapreenja krajobraza. Takoer vrednovanje krajobraznih elemenata u prostoru s ciljem ureenja, uvanja i unapreenja krajobraza. Vrednovanje tala prema eroziji ima za cilj zatitu tala i saniranja otvorenih erozijskih procesa posebno na prostoru flia, prapora i drugih erodibilnih nanosa. Uz vrednovanje, koristit e se suvremene metode GIS tehnoloke podrke. Cilj modula Prepoznavanje i vrednovanje razliitosti u prostoru. Koritenje postojeih podataka, unoenje u GIS baze, odreivanje monitoringa tla s ciljem racionalnog koritenja prostora. Obvezna literatura 1. Knuepfer, P.L.K., McFadden, L.D. (1990): Soil and landscape evaluation, Elsevier, Amsterdam 2. Stritar, A. (1991): Land-scape systems; Soil use and conservation in Slovenia, Ljubljana 3. McHarg I., 1969, Design with Nature Preporuena literatura 1. Bogunovi, M. i dr. (1999): Bonitetno vrednovanje, zatita i gospodarenje tlima Brodskoposavske upanije (kriteriji i interpretacija u GIS tehnologiji) 2. Bogunovi, M., i dr. (2001): Agroekoloka osnova poljoprivrede upanije vukovarskosrijemske u GIS tehnologiji 3. Steiner, F., 1999, The Living Landscape, An Ecological approach to Landscape Planning, McGraw-Hill
Redoviti profesor Matko Bogunovi
Broj ECTS bodova
20
10
Pohaanje predavanja
Pismeno Usmeno
434
AG2242
ZATITA PRIRODE
Koordinator modula
Opis modula Studenti se upoznaju s povijesnim razvojem ideja i djelatnosti u podruju zatite prirode i okolia u naoj dravi i u svijetu. Na uvodni dio nadovezuju se teme vezane uz imbenike koji mijenjaju ovjekov ivotni okoli, organizaciju zatite prirode u naoj zemlji i u svijetu, najvanije zakone, dokumente i konvencije u podruju zatite prirode i okolia. Osobita pozornost usmjerena je na kategorije zatienih dijelova prirode, njihove osnovne znaajke i stanje tj. tendencije kretanja zatite prirode i okolia u naoj dravi i u svijetu. Predavanjima je obuhvaena i problematika potrajnosti tj. odrivog razvoja u gospodarenju prirodnim bogatstvima. Cilj modula
5
Docent eljko panjol
Broj ECTS bodova
15 10
Redovito pohaanje nastave i izraen seminarski rad

Cilj modula je upoznavanje sa znanjima iz podruja zatite prirode i okolia u Hrvatskoj i u svijetu. Naglasak je na problematiku vezanu uz zatiena podruja prema Zakonu o zatiti prirode, te bitnim problemima zatite okolia kao to su obnovljivi izvori energije, gospodarenje otpadom i dr. Obvezna literatura 1. RAU, . 1991: Zatita prirode i ovjekova okolia. umarski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb. Preporuena literatura 1. CARTER, N. 2004: Strategije zatite okolia, Barbat, Zagreb. 2. GLAVA, V. 1999: Uvod u globalnu ekologiju, Dravna uprava za zatitu prirode i okolia i Hrvatske ume d.o.o. Zagreb. 3. Ekoloki leksikon, 2001: Barbat i Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja RH. Zagreb. 4. Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zatite, 1999, Dravna uprava za zatitu prirode i okolia. Zagreb. 5. PANJOL, ., 1994: Problematika nacionalnih parkova u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Glas.um. pokuse 30: 61-94, Zagreb. 6.. PANJOL, . 1993: Uloga posebno zatienih objekata prirode u turizmu, Glas. um. pokuse, posebno izdanje 4: 231-242, Zagreb. 7. MARINOVI-UZELAC, A. 2001: Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb.
Pismeno Usmeno
435
AG2243
ZATITNO PLANIRANJE - STUDIO
Koordinator modula
Opis modula Akcent je na seminarskom radu. U njegovom okviru obraduje se studija utjecaja prostornog plana na okoli i prirodu. Sadraj predavanja: Sustavi zatitnog planiranja pojavni oblici. Normativi, standardi i rezervati (prostorni rezervati kao kategorija planiranja prostora). Tipovi procjena (studija) utjecaja na okoli, obine studije i strateke studije. Studije potrebnosti razvojnih inicijativa. Utjecaj na okoli kao polazite za procjene. Kvantitativna i kvalitativna komponenta, promjena i utjecaj. Sustavi okolia. Studije ranjivosti. Prirodne katastrofe kao kategorija prostornog planiranja. Cilj modula
34 4
prof.dr.sc. Janez Marui
Broj ECTS bodova
22
Cilj modula je da se student upozna sa postupcima zatitnog planiranja (prostora) i da njima vlada, da je kadar izvoditi studije utjecaja na okoli za pojedine projekte ili prostorne planove. Obvezna literatura 1. Therivel, R. et al. (1992): Strategic Environmental Impact Assessment, Earthscan, London 2. Glasson J. et al. (1994): Introduction to Environmental Impact Assessment, UCL Press 3.
Izraen seminar
Pismeno Usmeno
Preporuena literatura 1. Wood C. (1995): Environmental Impact Assessment, A comparative Review, Longman Scientific&Technical
436
AG2244
ZDRAVSTVENI ASPEKTI HRANIDBE IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: poremeaji u mijeni tvari, zarazne i parazitarne bolesti, unutranje bolesti, patologija reprodukcije i vimena, bolesti ekstremiteta, utjecaj mikroklime na proizvodnju mesa. Vjebe: trihinoskopija, koproloka pretraga, BKA, pregled enskih spolnih organa, klinki pregled vimena organoleptiki pregled mlijeka, mastitis test, tuberkulinizacija i maleinizacija, korekcija papaka preivaa, odreivanje mikroklime u nastambama za stoku Cilj modula Nakon to student apsolvira predvieno gradivo modula moi e raditi sve poslove tehnologa u stoarstvu, nadalje biti e osposobljen za rad u poljoprivredno savjetodavnoj slubi, selekcijskoj slubi, u mesnim industrijama, poslovima vezanim na trgovinu pesticidima, a moi e upisati i poslijediplomski studij. Obvezna literatura 1. Rupi, V. (1988): Veterinar u kui, I i II. LOGOS, Split 2. Rupi, V. (1993):Zdravstvena zatita domaih ivotinja, Osnove ope patologije i imunologije. Sveuilina naklada LIBER, Zagreb 1993. 3. Rupi, V. (2005): Zdravstvena zatita domaih ivotinja, odabrana poglavlja unutranjih zaraznih i parazitarnih bolesti, fiziologija i patologija reprodukcije, zoohigijena i DDD. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb (u pripremi za tisak). 4. Rupi, V. (1994): Dijagnosticiranje zaraznih bolesti i upala vimena krava. Agronomski fakultet Zagreb 5. Rupi, V. (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi, pravilna i digurna uporaba.DDD u stoarstvu. Ministarstvo poljoprivrede i umarstva, Dravna uprava za zatitu okolia, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" i APO - Agencija za posebni otpad Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Skupina autora (1996): Veterinarski prirunik. Jumena Zagreb Cvetni, S. (1996): Virusne bolesti ivotinja. Stvarnost-JAZU Zagreb Cvetni, S. (2002): Bakterijske i gljivine bolesti ivotinja. Medicinska naklada, Zagreb Asaj, A. (2003): Higijena na farmi i u okoliu. Medicinska naklada, Zagreb Havranek, Jasmina, V. Rupi (2003): MLIJEKO, od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Broj ECTS bodova
20
10
Redoviti dolazak na predavanja, vjebe u praktikumu i na terenu

Pismeno Usmeno
437
AG2245
ZDRAVSTVENI ASPEKTI PROIZVODNJE MESA I MLIJEKA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: poremeaji u mijeni tvari, zarazne i parazitarne bolesti, unutranje bolesti, patologija reprodukcije i vimena, bolesti ekstremiteta, utjecaj mikroklime na proizvodnju mesa. Vjebe: trihinoskopija, koproloka pretraga, BKA, pregled enskih spolnih organa, klinki pregled vimena organoleptiki pregled mlijeka, mastitis test, tuberkulinizacija i maleinizacija, korekcija papaka preivaa, odreivanje mikroklime u nastambama za stoku Cilj modula Nakon to student ploi ispit raspolagat e znanjima i vjetinama za rad u stoarskoj praksi a moi e upisati i doktorski studij. Obvezna literatura 1. Rupi, V. (1988): Veterinar u kui, I i II. LOGOS, Split 2. Rupi, V. (1993):Zdravstvena zatita domaih ivotinja, Osnove ope patologije i imunologije. Sveuilina naklada LIBER, Zagreb 1993. 3. Rupi, V. (2009): Zatita zdravlja domaih ivotinja, Unutranje i kirurke bolesti i zahvati. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb. 4. Rupi, V. (2009): Zatita zdravlja domaih ivotinja, Zarazne i parazitske bolesti. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb. 5. Rupi, V. (2010): Zatita zdravlja domaih ivotinja, Fiziologija i patologija reprodukcije. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb (u pripremi za tisak). 6. Rupi, V. (2010): Zatita zdravlja domaih ivotinja, Higijena smjetaja i dranja domaih ivotinja. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb (u pripremi za tisak). 7. Rupi, V. (2010): Zatita zdravlja domaih ivotinja, Dezinfekcija, Dezinsekcija, Deratozacija. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb (u pripremi za tisak). 8. Rupi, V. (1994): Dijagnosticiranje zaraznih bolesti i upala vimena krava. Agronomski fakultet Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. 5. Skupina autora (1996): Veterinarski prirunik. Jumena Zagreb Cvetni, S. (1996): Virusne bolesti ivotinja. Stvarnost-JAZU Zagreb Cvetni, S. (2002): Bakterijske i gljivine bolesti ivotinja. Medicinska naklada, Zagreb Asaj, A. (2003): Higijena na farmi i u okoliu. Medicinska naklada, Zagreb Havranek, Jasmina, V. Rupi (2003): MLIJEKO, od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Broj ECTS bodova
Predavanja Laboratorijske vjebe Vjebe u praktikumu Terenske vjebe

40 4 4 12
Redoviti dolazak na predavanja, vjebe u praktikumu i na terenu.

Pismeno Usmeno
438
AG2246
ZRNATE MAHUNARKE U RATARSTVU
Koordinator modula
Opis modula Modul Zrnate mahunarke sastoji se od nekoliko programskih dijelova: Uvod, Morfoloka i bioloka svojstva soje, faze rasta i razvoja soje, formiranje komponenata prinosa, Odnos soje prema agroekolokim imbenicima, Tehnologija proizvodnje soje, Morfoloka i bioloka svojstva boba, faze rasta i razvoja boba, Odnos boba prema agroekolokim imbenicima, Tehnologija proizvodnje boba, Morfoloka i bioloka svojstva lupina, faze rasta i razvoja lupina, Odnos lupina prema agroekolokim imbenicima, Tehnologija proizvodnje lupina. U okviru ovih programskih dijelova bit e dane informacije o znaaju zrnatih mahunarki, predstavnicima i sistematskoj pripadnosti, koritenju, utjecaju okolinih imbenika na rast i razvoj zrnatih mahunarki, plodoredu, obradi tla, gnojidbi, sjetvi, njezi usjeva, etvi te utjecaju tehnolokih mjera na formiranje prinosa i kvalitetu sjemena. Cilj modula Studenti e upoznati zrnate mahunarke, njihov uzgoj i cilj proizvodnje. Ovladat e znanjem i vjetinama potrebnim za uspjenu proizvodnju zrnatih mahunarki u razliitim proizvodnim uvjetima. Obvezna literatura 1. Pospiil A. (2010): Ratarstvo I dio, Zrinski d.d. akovec 2. Vratari M. i A. Sudari (2008): Soja, Poljoprivredni institut Osijek, Osijek. Preporuena literatura 1. Soybeans: Improvement, Production, and Uses, Third Edition, Edited by H. R. Boerma and J. E. Specht, ASA, CSSA, SSSA, 2004. 2. The Faba Bean (Vicia faba L.), 1983, Edited by P. D. Hebblethwaite, Butterworths 3. Lupins as Crop Plants, 1998, Edited by J. S. Gladstones, C. Atkins and J. Hamblin, CAB International
Redoviti profesor Ana Pospiil
Broj ECTS bodova
38
8 10 4
Redovito pohaanje nastave, obavljene vjebe u praktikumu, predan seminarski rad

Pismeno Usmeno
439
AG2247
ITARICE-ZRNATE KROBNATE KULTURE
Koordinator modula
Opis modula Modul se sastoji od nekoliko tematskih cjelina; Kakvoa i koritenje sjemena itarica (sastav zrna penice, jema, zobi, rai, peno-rai, kukuruza te naini koritenja zrna ovih itarica u skupinama proizvoda ili kao hrana u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja), Namjenska proizvodnja itarica ( usmjeravanje uzgoja itarica obzirom na zahtijevanu kakvou zrna kao sirovine za daljnju preradu ili koritenja kao hrane za ivotinje), Bioloka svojstva itarica ( odnos itarica prema eko imbenicima vanim za rajonizaciju proizvodnje), Okolini uvjeti i komparativna prednost uzgoja itarica ( rajonizacija itarica obzirom na njihove zahtjeve prema okolinim imbenicima, plodoredu i postizanju kakvoe), Razvoj itarica i formiranje priroda i prinosa ( Razvoj biljke i izgradnja prinosa strnih itarica i kukuruza, ograniavajua svojstva tla i klime koja donekle moemo korigirati agrotehnikim mjerama kao to su ; obrada tla, gnojidba, rok sjetve izbor kultivara i dr.), Voenje tehnolokih procesa uzgoja itarica (programiranje tehnolokog procesa proizvodnje obzirom na uvjete uzgoja i eljenu kakvou proizvoda), Primarna dorada i uvanje itarica ( priprema ratarskih proizvoda(od itarica) za uvanje i preradu uvaavajui ouvanje potrebne kakvoe). Cilj modula Putem ovog modula studenti ovladavaju znanjem o nainu (modelima) formiranje prinosa i kakvoe zrna itarica, utjecaju eko imbenika na tijek procesa formiranja prinosa i njegove kakvoe, te mogunostima utjecaja agrotehnikim mjerama na te procese kao i spoznajama mogunosti namjenske proizvodnje itarica obzirom na njihovu komparativnu prednost i kakvou. Obvezna literatura 1. Gotlin,J., A. Pucari(1970): Uvod u specijalno ratarstvo, Agronomski glasnik,Zagreb 2. Gotlin, J.(1967): Suvremena proizvodnja kukuruza, Agronomski glasnik,Zagreb 3. Gotlin, J.(1985): Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje penice, Agronomski fakultet, skripta 4. Gotlin, J., A. Pucari: (1991): Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi i rai, Agronomski fakultet, Skripta 5. Egli,B.Denis (1998):Seed Biology and Yield of Grain Crops,CAB International,UK Preporuena literatura 1. White,J. Pamela,Johnson,A.Lawrence: CORN: Chemistry and Technology,American Association of Cereal Chemists, Inc. USA 2. Evans,L.T.: Crop physiology,Cambridge University Press,1978. 3. Wheat and Wheat Improvement, American Society of Agronomy,1994.
Redoviti profesor Boris Varga
Broj ECTS bodova
30
15 10 5
Poloeni ispiti modula;Fiziologija bilja, Ishrana bilja, Agometeorologija

Pismeno Usmeno
440
AG2250
POSLOVNA STATISTIKA II
Koordinator modula
Opis modula Modul obuhvaa odabrana poglavlja napredne inferencijalne statistike. Pri izboru gradiva i primjera vodilo se rauna o specifinom kontekstu agroekonomske struke. Posebna se pozornost poklanja praktinom ovladavanju vjetinama nunima za uspjenu primjenu statistikih metoda u problemima koji proizlaze iz znanstveno-istraivake problematike. Nakon uvodnog podsjeanja na sadraje iz modula Poslovna statistika I na koji se ovaj modul nadovezuje, obrauju se sadraji vezani uz usporedbe dviju populacija, X2 raspodjelu i test, analizu varijance, linearnu regresiju i analizu vremenskih sljedova. Cilj modula Proirivanje statistike ope kulture te statistikih znanja i vjetina primjenjivih u analizi i rjeavanju statistikih problema iz prakse i znanstvenog istraivanja u agroekonomskoj struci. Obvezna literatura 1. Mann P.S. (1995): Statistics for Bussines and Economics, J. Wiley, N.Y. 2. oi I. (1998): Zbirka zadataka iz statistike, Mikrorad i Ekonomski fakultet, Zagreb Preporuena literatura 1. Kazmier L. (2003): Schaum's Easy Outline of Business Statistics, McGraw-Hill, N.Y. 2. Petz B.: Statistika za nematematiare, kolska knjiga, Zagreb 3. Huff D. (1993): How to lie with statistics, WW Norton, N.Y.
Docent Biserka Kolarec
Broj ECTS bodova
20 20 20

Pismeno Usmeno
441
AG2300
OCJENA I KAKVOA TRUPOVA I MESA
Koordinator modula
Opis modula Ocjena kakvoe trupova i mesa sastavni je dio klaonike prakse i zavrni korak u proizvodnji mesa. Uz kontrolu zdravstvene sigurnosti mesa, ini osnovicu za procjenu ekonomske vrijednosti tovljenika te ima veliki znaaj za rezultate proizvodnje. Uz to, primjena pravilnih postupaka prije, tijekom i nakon klanja tovljenika ima znaajnu ulogu u dobrobiti ivotinja, smanjenju mortaliteta i stresa te osiguranju kakvoe svjeeg mesa i mesa za preradu. U okviru predloenog modula studenti e dobiti spoznaje o glavnim znaajkama postupaka prije (transport, utovar-istovar, odmor, pregled ivotinja) i na liniji klanja (omamljivanje, klanje, klaonika obrada, pregled trupova i mesa) goveda, svinja, ovaca (koza) te peradi, uz poseban osvrt na vaeu zakonsku legislativu i praksu pri kategorizaciji i klasifikaciji klaoniki obraenih trupova. Nadalje, studentima e se razloiti razliiti utjecaji nakon klanja vani za kakvou mesa, uz upoznavanje s osnovnim pokazateljima tehnoloke, organoleptike i nutritivne kakvoe te higijenske ispravnost mesa. U praksi i teoretski, studenti e biti upoznati s tradicionalnim i novim metodama ocjene kakvoe trupova i mesa, te aktualnim istraivanjima. Cilj modula Po zavretku modula studenti bi trebali stei znanje i razumijevanje tematike iz podruju ocjene i kakvoe trupova i mesa potrebno za uspjean rad u klaonici i prateim slubama. Obvezna literatura 1. Meat Science - An introductory text, 2000, P.D. Warriss, CABI International 2. I. ivkovi (1986): Higijena i tehnologija mesa, II dio, kakvoa i prerada mesa. Udbenik Sveuilita u Zagrebu. 3. Animal Welfare and Meat Science, 1998, Neville G. Gregory and Temple Grandin, CABI Publishing 4. Wilson's Practical Meat Inspection, 2005, Blackwell Publishing Preporuena literatura 1. Meat processing Improving quality, 2002, Edited by Joseph Kerry, John Kerry and David Ledward, Woodhead Publishing Limited, Cambridge 2. Lawrie's Meat Science, 1998, R.A. Lawrie, Woodhead Publishing Limited, Cambridge 3. Meat Science and Applications, 2001, Y.H. Hui, Wai-Kit Nip, Robert W. Rogers, Owen A. Young, Marcel Dekker Inc.
Docent Danijel Karolyi
Broj ECTS bodova
42 0 4 0 2 12
Pohaanje nastave i vjebi (min. 70 %), seminarski rad

Pismeno Usmeno
442
AG2700
UPRAVLJANJE TROKOVIMA U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Programski dijelovi (predmeti) modula su : Upravljanje trokovima, Metode upravljanja trokovima, Model tradicionalnog upravljanja proizvodnim trokovima Modeli upravljanja trokovima temeljeni na procesu, Modeli upravljanja trokovima temeljeni na aktivnostima, Modeli upravljanja trokovima utemeljeni na integraciji pristupa proces/aktivnosti, Modeli upravljanja trokovima s kvalitativnim elementima kontrole, Metode razdvajanja fiksnih i varijabilnih trokova, Standardni trokovi u planiranju i kontroli, Apsorpcijski i marginalni pristup analizi trokova, Analiza odnosa trokovi opseg proizvodnje dobit, Primjena modela kontribucijske mare, Poslovni rezultat i promijena prodajnih cijena, Donoenje poslovnih odluka na temelju odnosa trokova i prihoda, Inkrementalna ili diferencijalna analiza, Primjena teorije trokova u politici cijena u razliitim trinim situacijama Cilj modula Metode upravljanja trokovima, Optimizacija trokova i maksimalizacije prihoda u trnim uvjetima, te horizontalnog i vertikalnog povezivanja proizvodnji u agrobiznisu, Poslovno odluivanje prema odnosima i kretanju trokova, Model prodajnih cijena za razliite trine situacije Obvezna literatura 1. Grgi Zoran, V. Oi, B. aki Bobi, 2007, Trokovi i kalkulacije u agrobiznisu, interna skripta za modul"Metode kalkulacija i trokovi u agrobiznisu" za studente ABRRR studija Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. Grgi Zoran, V. Oi, B. aki Bobi, 2010, Upravljanje trokovima u agrobiznisu, interna skripta za modul"Metode kalkulacija i trokovi u agrobiznisu" za studente ABRRR studija Agronomskog fakulteta u Zagrebu 3. ejvanovi F., Cvijanovi D., Grgi Zoran, Hodi K., Subi J., 2010, Teorija trokova i kalkulacija u poljoprivredi, udbenik za studente na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Tang art, Brko 4. Deeljin Jadranka et al., 2002, Poduzetniki menadment: izazov, rizik, zadovoljstvo, M.E.P.Consult, Zagreb 5. Santini I., 2002, Trokovi u poslovnom odluivanju, HIBIS, Zagreb Preporuena literatura 1. Kari, tefani, 1999, Trokovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji, Poljoprivredni fakultet, Osijek 2. Jelavi, Ravli, Starevi, amanovi, 1993, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Zagreb 3. Babi M., 1999, Mikroekonomska analiza, etvrto izdanje, Zagreb, Mate 4. Pindyck, R. S., Rubinfeld, D. L., 2001, Microeconomics, Prentice Hall, New Jersy, 5. Koutsoyiannis,A., 1996, Moderna mikroekonomika , drugo izdanje, prijevod A. Pulji i suradnici, Zagreb: Mate
Prof.dr.sc Zoran Grgi
Broj ECTS bodova
15 9

Pismeno Usmeno
443
AG2701
STRATEKI MENADMENT U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Modul upoznaje studente sa konceptom stratekog menadmenta. Kroz proces oblikovanja strategija studenti se upoznaju sa vizijom, misijom i odreivanjem ciljeva poduzea. Upoznaju se sa metodama za ocjenu vanjskog okruenja i konkurentnosti kompanije te ocjenama snaga i slabosti kompanije. Kroz modul se obrauju razliite poslovne strategije (irenje kroz rast, spajanja i akvizicije, diversifikacija, obrambene strategije) kao i naini njihove provedbe (menaderski aspekti), ocjene i kontrole. Analiza i odabir strategija usmjerena je na primjenu razliitih matrica (SWOT, SPACE, BCG i QSPM) Modul daje naglasak na okruenje u suvremenom agrobiznisu i mogunosti hrvatskih kompanija na EU i svjetskom tritu. Osim kroz predavanja, znaajan udio u nastavi ini rjeavanje poslovnih sluaja iz prakse. Cilj modula Upoznati studente s konceptom stratekog menadmenta, te s nainima oblikovanja, provedbe i ocjene poslovne strategije poduzea u agrobiznisu Obvezna literatura
Docent Mario Njavro
Broj ECTS bodova
30 10
20
Pozitivno ocijenjeni seminar

Pismeno Usmeno
1. David, R..F: (2006.). Strategic Management, Concepts and Cases. Pearson, SAD. 2. Thompson, A. i Strickland, A.J. (2008.). Strateki menadment. Mate, Zagreb Preporuena literatura 1. 2. 3. 4. Stacey, R.D. (1997.). Strateki menadment i organizacijska dinamika Ricketts, C. i Ricketts, K. (2008.). Agribusiness, Fundaments & Applications, Delmar, SAD Cingula, M. i dr. (2005.). Strateki menadment. Sinergija nakladnitvo, Zagreb Kolekcija studija sluaja na Intrenetu: www.ecch.com/casesearch.
444
AG2702
REGIONALNI MARKETING
Koordinator modula
Opis modula Sve vea konkurentnost na tritu u kombinaciji s porastom cijena inputa, rada i zemljita predstavlja sve vei pritisak na male i srednje poduzetnike u ruralnom prostoru. Kao rezultat, mnogi proizvoai trae rjeenje u diversifikaciji proizvodnje kao to je iskoritavanje prednosti lokalnog ili regionalnog marketinga. S druge strane, potroai sve vie trae proizvode lokalnih proizvoaa. U ovom modulu e se prikazati koncept regionalnog marketinga i njegove koristi, imbenici uspjeha regionalnog marketinga te regionalno oznaavanje s posebnim osvrtom na zemljopisne oznake. Na kraju modula studenti e izraditi seminar o regionalnom marketingu i oznaavanju. Cilj modula
8
Doc. dr. sc. Marija Cerjak
Broj ECTS bodova
18 4
Prikazati postojee trendove u regionalnom marketing s posebnim naglaskom na zemljopisne oznake. Obvezna literatura 1. FAO (2009a): Linking people, places and products - A guide for promoting quality linked to geographical origin and sustainable geographical indications. Rome: Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), Rome. ISBN 978-92-5-106374-3. 2. FAO (2009b): Ruralurban marketing linkages. An infrastructure identification and survey guide. FAO, Agricultural services bulletin 161. Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), Rome. ISBN 92-5-105387-1 3. Petra van de Kop, Denis Sautier and Astrid Gerz (eds) (2006): Origin-based products. Lessons for pro-poor market development. Royal Tropical Institute (KIT) and CIRAD. KIT Bulletin no. 372. ISBN: 90 6832 1688. 4. Tischer, M., Ansbacher, P., Seyfert, A. (2008): RegioMarket - Guideline for Cooperative Regional Marketing. LUBW Landesanstalt fr Umwelt, Messungen und Naturschutz, Baden-Wrttemberg.1st edition, ISBN 978-3-88251-331-8 5. Echols, M. A. (2008):Geographical Indications for Food Products. Kluwer Law International. ISBN-13: 978-9041125484. 328 pages 6. Nair L.R. & Kumar , R. (2005): Geographical Indications: A search for identity. Lexis Nexis India. ISBN: 81-8038-102-1 7. O Connor, B. (2007): The Law of Geographical Indications. Cameron May. ISBN: 97818474698999. Preporuena literatura 1 Bureau, J. C. and Valceschini, E. (2003): European Food-Labeling Policy, Journal of Food Distribution Research, 34(3), 706. 2. Moschini, G., Menapace, L. and Pick, D. (2008): Geographical Indications and the Competitive Provision of Quality in Agricultural Markets, American Journal of Agricultural Economics, 90(3), 794812. 3. Parrot, N., Wilson, N. and Murdoch, J. (2002): Spatializing Quality: Regional Protection and the Alternative Geography of Food, European Urban and Regional Studies, 9(3), 24162. 4. Zago, A. and Pick, D. (2004): Labeling Policies in Food Markets: Private Incentives, Public Intervention, and Welfare Effects, Journal of Agricultural and Resource Economics, 29(1), 15065.
Pohaanje nastave (predavanja) i izrada i obrana seminara

Pismeno Usmeno
445
AG2703
FINANCIJSKI MENADMENT U AGROBIZNISU
Koordinator modula
Opis modula Programski dijelovi (predmeti) modula su : Temeljne koncepcije financijskog managementa. Financijska analiza. Financijska prognoza. Odluivanje o dugoronim kapitalnim ulaganjima. Temeljna obiljeja poslovnih financija. Kljune financijske odluke tvrtke. Izvori i upotreba financijskih sredstava. Pribavljanje financijskih sredstava. Planiranje financijskih potreba. Planiranje financijskog rasta. Analiza odluka o kapitalnim investicijama. Analiza izbora financiranja. Analiza financijskog poloaja poslovnog subjekta u agrobiznisu, Analiza Financijskih pokazatelja. Dinamika financijskog sustava i poslovna poluga Cilj modula Obvezna literatura
6
Prof.dr.sc Zoran Grgi
Broj ECTS bodova
15 9

Pismeno Usmeno
1. Van Horne, J.C.: Financijsko upravljanje i politika (financijski menagement), Mate, Zagreb, 1993 2. Barry/Ellinger/Hopkin/Baker: Financial Management in Agriculture, Interstate Pulishers, Danville, Illinis, 2000 3. Koontz, H., Weihrich, H., (1993): Management, Deseto izdanje, McGraw-Hill Inc., Mate d.o.o., Zagreb 4. Deeljin J., Vuji V., (1995), Vlasnitvo, poduzetnitvo, management, Rijeka Preporuena literatura 1. Sikavica, P., Skoko, H., Tipuri, D. i M. Dali, Poslovno odluivanje teorija i praksa donoenja odluka, Informator, Zagreb, 1994. 2. Brigham,E.F.: Fundamentals of Financial Management, The Dryden Press, Fort Worth, 1992 3. Gittinger, J. Price (1982):"Economic Analysis of Agricultural Projects", Second Edition, The John Hopkins University Press, Baltimore & London, UK 4. Grgi Z., 1998, Analiza poslovanja poljoprivrednog poduzea, interna skripta
446
AG2708
EPIDEMIOLOGIJA BILJNIH BOLESTI
Koordinator modula
Opis modula Modul donosi znanja o vanosti epidemiologije i pravodobne prognoze pojave bolesti kao osnove suvremene zatite bilja. Uvodna predavanja obrauju temeljne spoznaje epidemiologije i ekologije bolesti kao preduvjete za osmiljavanje i izradu prognostikog modela. Naredna predavanja posveena su savladavanju osnovnih principa najee primjenjivanih modela prognozne i signalizacije pojave ekonomski znaajnih biljnih bolesti. Zasebna programska jedinica posveena je upoznavanju s organizacijom i metodikom rada prognoznih slubi. Cilj modula Stjecanje znanja koje nalazi primjenu u radu poljoprivrednih savjetodavnih slubi. Studenti koji svoju budunost vide u ulozi poljoprivrednog proizvoaa moi e stei vjetinu prognoziranja pojave bolesti i pravovremenog provoenja zatitnih mjera. Obvezna literatura 1. Cambel, C.L., Madden, L.V., (1990): Introduction to Plant Disease Epidemiology. Wiley. New York. 2. Brown, J.F., Ogle,H.J., (1997): Plant pathogens and Plant diseases , APPS. 3. ermi, E. 2002 Identifikacija, prognoza i suzbijanje bakterijske palei jabuka (Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al.) u Hrvatskoj. Magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet. 4. IOBC/WPRS Bulletins 5. Cambel, C.L., Madden, L.V., (1990): Introduction to Plant Disease Epidemiology. Wiley. New York. Preporuena literatura Internet stranice Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka Internet stranice HZPSS Persley J. G. 1999. Biotechnology and Integrated Pest Management. CAB International Schots,A., Dewey, F.M., Dewey.,Oliver,R., (1994). Modern assays for plant pathogenic fungi -indetification, detection, and quantification (odabrana poglavlja). CAB International 5. Kiraly Z, Klkement Z.: Methods in Plant Pathology, Akademiai Kiado, Budapest, 1974. 1. 2. 3. 4.
Broj ECTS bodova
22 8

Pismeno Usmeno
447
AG2709
EKOLOGIJA TETNIKA I NAELA PROGNOZE
Koordinator modula
Opis modula Ekologija tetnika je grana koja se unutar Entomologije najvie i najbre razvija. Obuhvaa tri glavna podruja - autekologiju, sinekologiju i demekologiju. Unutar autekologije obradit e se biotiki, abiotiki i trofiki imbenici, unutar demekologije metode praenja populacije, migracijska kretanja, imbenike nataliteta i mortaliteta, disperziju, dinamiku populacijeUnutar sinekologije obradit e se uzajamni odnosi koji vladaju izmeu biocenoza i biotopa. Temelj je svih ostalih djelatnosti unutar entomologije jer prouava uvjete pod kojima se dogaaju promjene u svijetu kukaca, populacije i biocenozu odnosno ekosustave u kojima kukci obitavaju. Studenti e se upoznati s naelima prognoze najvanijih tetnih kukaca u ratarskoj, voarskoj i povrtlarskoj proizvodnji. Temeljem prognoza nauit e odrediti potrebu i optimalne rokove tretiranja najvanijih tetnika. Cilj modula Osposobiti studenta za praenje najvanijih tetnika u poljoprivrednoj proizvodnji i pravilan nain suzbijanja, koritenjem i odabirom pogodnih prognoznih modela. Obvezna literatura 1. Otrec, Lj., Gotlin uljak, T. (2005): Opa entomologija, Zrinski, akovec 2. Androi, I. (1970): Osnovi zooekologije s posebnim osvrtom na entomofaunu, Zagreb 3. Materijali koji se nalaze u sustavu Merlin Preporuena literatura 1. Price, W.P. (1997): Insect ecology. Third Edition, USA. 2. Speight, R.M., Hunter, D.M., Watt, D.A. (1999): Ecology of Insects, Blackwell Science, Oxford 3. preporuene internet stranice
Docent Tanja Gotlin uljak
Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave30 Nain izvoenja izravne nastave
15
10 5
Redovit dolazak na nastavu, seminar, on-line kolokvij u sustavu merlin

Pismeno Usmeno
448
AG2710
EKOLOGIJA KOROVA
Koordinator modula
Opis modula Nastavni plan modula obuhvaa nekoliko cjelina. Studenti e se prvo upoznati sa razvojem povijesti znanosti o korovima te vanosti poznavanja biologije i ekologije korova. Principi ekologije korova: distribucija i abundancija populacija, struktura i dinamika populacija. Genetiki aspekti korova (hibridizacija, poliploidija, intraspecijska varijabilnost korova, korovne svojte kulturnih biljaka). Ekoloke znaajke ivotnog ciklusa korova, reprodukcije korova i irenja korova. Utjecaj abiotskih imbenika na morfoloke (fenoloke) stadije biljaka. Vanije interferencije u agroekosustavu: kompeticija i alelopatija. Ostale interakcije izmeu populacija biljaka. Biodiverzitet. Invazivne biljne vrste. Mogunost prognoze teta i zakorovljenosti polj. povrina. Cilj modula Omoguiti studentu stjecanje vjetina u poznavanju korova i razumijevanju odnosa kulturakorov na osnovu steenih znanja o biolokim i ekolokim znaajkama korovnih vrsta. Nadalje, stjecanje vjetina u primjeni steenih saznanja u cilju razvijanju racionalnih i ekoloki prihvatljivih strategija suzbijanja korova. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi strunjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. Odabrana poglavlja iz: Radosevich S., Holt J. I Ghersa C. (1997). Weed ecology: Implications for Management. 3. Odabrana poglavlja iz: Booth B. D., Murphy S. D. i Swanton C.J. (2003). Weed ecology in natural and agricultural systems. Preporuena literatura 1. Zimdahl R. L. (1999): Fundamentals of Weed Science 2. Radovi iz razliitih asopisa: Weed Science, Weed research, Weed technology, Invasive plant science and management journal 3. preporuene internet stranice
Izvanredni profesor Klara Bari
Broj ECTS bodova
20 6

Pismeno Usmeno
449
AG2714
UPRAVLJANJE REPRODUKCIJOM DOMAIH IVOTINJA
Koordinator modula
Opis modula Predavanja: Spolni ciklus, hormonalna regulacija spolnog ciklusa, primarni i sekundarni spolni hormoni, karakteristike spolnog ciklusa razliitih vrsta domaih ivotinja, primjena hormona u reprodukciji ivotinja, biotehnologija reprodukcije embriotransfer, proizvodnja jajnih stanica in vitro, oplodnja in vitro, kloniranje, odreivanje spola embrija, genetski inenjering u stoarstvu, poremetnje u radu mukih spolnih organa, abortus, lijeenje disfunkcija jajnika i maternice, lana breost, mlijena lijezda u domaih ivotinja. Laboratorijske vjebe: proizvodnja jajnih stanica in vitro, fertilizacija in vitro, seksiranje sperme, odreivanje spola embrija. Terenske vjebe: pregled enskih spolnih organa, indukcija i sinkronizacija estrusa, goveda, ovaca i koza, embriotransfer ovaca i goveda, lijeenje enskih spolnih organa. Cilj modula Apsolviranjem modula studenti e stei sva potrebna znanja za rad na stoarskim farmama na podruju cjelokupne reprodukcije, moi e raditi u strunim dravnim slubama (savjetodavna, selekcijska) i nastaviti studij za stjecanje doktorata znanosti. Obvezna literatura 1. Reprodukcija domaih ivotinja: Rupi, V. ( u pripremi za tisak), Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Reprodukcija: u zdravstvena zatita domaih ivotinja; Rupi, V. (u pripremi za tisak), Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 3. Veterinar u kui; Rupi, V., Logos, Split, 1988. Preporuena literatura 1. Controled reproduction in farm animals: Gordon, I., CAB International, University Press, Cambridge, 1997 2. Reproduction in farm animals (7th. Ed.): Hafez i Hafez, Lippincot, Williams & Wilkins, Philadelphia, ..., 2000. 3. Veterinarski prirunik, skupina autora, Medicinska naklada, Zagreb, 1996
Vlatko Rupi
Broj ECTS bodova
38 6
12
Uredno pohaanje predavanja, obavezna nazonost na vjebama u laboratoriju i na terenu (stajama, velikim farmama)
Pismeno Usmeno
450

Afz Ects Katalog 2010-2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Afz Ects Katalog 2010-2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

akademska godina 2010./2011. Zagreb 2010.

AKADEMSKA GODINA 2010./2011. SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AGRARNA I RURALNA POLITIKA I

docent Ramona Frani

Broj ECTS bodova

Ukupno sati izravne nastave Predavanja Auditorne vjebe Seminar

Nain izvoenja izravne nastave

Pozitivno ocijenjen seminarski rad

SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

Koordinator modula Redoviti profesor Tomislav Treer

Broj ECTS bodova

Ukupno sati izravne nastave 60 Nain izvoenja izravne nastave

Redovito praenje nastave

SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

Izvanredni profesor Milan Mesi

Broj ECTS bodova

Ukupno sati izravne nastave 60 Nain izvoenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vjebe Seminar Terenske vjebe

SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

Izvanredni profesor Milan Mesi

Broj ECTS bodova

Ukupno sati izravne nastave 60 Nain izvoenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vjebe Seminar Parcijalni ispit

Sudjelovanje na teoretskom i praktinom dijelu nastave

SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

ANIMALNA HIGIJENA S ETOLOGIJOM I DDD-OM

Redoviti profesor Vlatko Rupi

Broj ECTS bodova

Ukupno sati izravne nastave 60 Nain izvoenja izravne nastave

Redoviti dolazak na predavanja, izvrene sve terenske vjebe

SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA

Redoviti profesor Tomislav Treer

Broj ECTS bodova

Ukupno sati izravne nastave 60 Nain izvoenja izravne nastave

Redovito praenje nastave

SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

docent Snjeana Topolovec- Pintari

Broj ECTS bodova

Ukupno sati izravne nastave 60 Nain izvoenja izravne nastave

Odsluana predavanja, vjebe u laboratoriju i praktikumu i seminar.

SVEUILITE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

BIOLOKE OSNOVE PLODNOSTI TLA

Docent Mihaela Blainkov

Broj ECTS bodova