P. 1
afz_ects_katalog_2010-2011

afz_ects_katalog_2010-2011

|Views: 1,797|Likes:
Published by brkica2011

More info:

Published by: brkica2011 on Sep 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/28/2013

pdf

text

original

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket
katalog predmeta

akademska godina 2010./2011. Zagreb 2010.

preddiplomski
SVEUČILIŠNI STUDIJI 6 semestara - 180 ECTS bodova

AGRARNA EKONOMIKA ▪ AGROEKOLOGIJA ▪ ANIMALNE ZNANOSTI ▪ BILJNE ZNANOSTI ▪ EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA ▪ HORTIKULTURA ▪ KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA ▪ POLJOPRIVREDNA TEHNIKA ▪ ZAŠTITA BILJA

AKADEMSKA GODINA 2010./2011. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1001

AGRARNA I RURALNA POLITIKA I

Koordinator modula

Opis modula Uvod u modul: definicija agrarne politike kao znanstvene discipline. Osnove ekonomike u poljoprivrednoj politici: teorija ponude i potražnje primijenjena u poljoprivredi. Stanovništvo i ponuda hrane u Svijetu. Elementi AP (nositelji, ciljevi i mjere, njihova promjenjivost u vremenu i prostoru). Osnovne mjere agrarne politike: ekonomske (cijene, subvencije, vanjskotrgovinski, devizni režim); administrativne (zakoni i propisi); organizacijske (znanstvene, stručne, savjetodavne, upravne službe), mjere uređenja zemljišta i udruživanje proizvođača. Razlikovanje mjera tržišno-cjenovne i strukturne potpore poljoprivredi i ruralnom prostoru. Sociološki aspekti ruralne politike. Demografska i socijalna politika kao integralni dio ruralne politike. Povijesni pregled razvitka poljoprivredne politike i politike ruralnog razvitka u Hrvatskoj, EU i Svijetu. Međunarodna trgovina i pregovori o poljoprivredi. Osnove Zajedničke poljoprivredne politike EU. Cilj modula Stjecaje znanje iz društveno-ekonmskih odnosa u poljoprivredi i seoskom prostoru, potrebnog proizvođačima i administraciji u agrobiznis. Stečeno znanje pretpostavak i za nastavak studiranja. Obvezna literatura 1. Franić R. (2005). Izabrana predavanja iz Agrarne politike. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Brkić S., Žutinić Đ. (2002). Društveni aspekt razvoja seoskih područja. U: Prilagodba Europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (Kolega Ante, ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 3. Žimbrek, T. i sur. (2001). Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede. U: Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću" – odjel "Prehrana" (voditelj: T. Žimbrek). Vlada RH 4. Tracy M. (2000). Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu, uvod u teoriju, praksu i politiku (prijevod: T. Žimbrek). MATE d.o.o., Zagreb 5. Izvješće o stanju poljoprivrede (Zeleno izvješće, 2002, 2003). Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH Preporučena literatura 1. Franić R., Žimbrek T. (2003). Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. U: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (Katarina Ott, ur.). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb 2. Žimbrek T. i sur. (2003./2004.). Agrarna politika Republike Hrvatske. Zbornik odabranih radova. Interna skripta. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju 3. Žutinić Đ. (1998). Značenje obrazovanja za razvitak obiteljske poljoprivrede. Znanstveni glasnik -časopis za prirodne i tehničke znanosti, Sveučilište u Mostaru, br. 5-6; str.159-167. 4. Tracy M. (1996). Država i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 1880.-1988. (prijevod: T. Žimbrek, R. Franić, S. Vukušić). MATE d.o.o., Zagreb 5. Žimbrek T., Žutinić Đ. (1996). Arrangement, Renewal and Development of Rural Areas of the Republic of Croatia. Eastern European Countryside, no. 2, p. 59-70.

docent Ramona Franić

Broj ECTS bodova

6 60 28 12 20

Ukupno sati izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar
Uvjeti za dobivanje potpisa

Način izvođenja izravne nastave

Pozitivno ocijenjen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1002

AGRARNA ZOOLOGIJA

Koordinator modula Redoviti profesor Tomislav Treer

Opis modula Definicija i razvoj zoologije i agrarne zoologije. Život i razlike između životinja, biljaka i čovjeka.Veličina, oblik i simetrije životinja. Osnove citologije i histologije životinja. Organeli, organi, organski aparati i sustavi. Komparativni prikaz razvoja sustava beskralježnjaka i kralježnjaka: kožni, potporni, mišićni, dišni, optjecajni, probavni, izlučni, hormonalni, živčani, osjetni i rasplodni sustavi. Ostale funkcionalne osobine životinja. Etologija. Osnovni ekološki pojmovi. Zoogeografija. Paleontologija. Evolucija. Endemi i zaštita životinja. Sistematika i biologija životinja. Pregled svih koljena životinjskog carstva, uz poseban naglasak na ona značajna za agronomiju. Mikroskopiranje. Sekcija životinja. Rad s preparatima u praktikumu. Seminarski rad. Terenske vježbe u prirodi, u prirodoslovnom i lovačkom muzeju, te u zoološkom vrtu. Cilj modula Osposobiti studente za dobro raspoznavanje životinjskih taksona, njihovih struktura i funkcija, te pojmova iz opće zoologije, kako bi uspješno mogli raditi sa životinjama i proučavati njihovu ulogu u kontaktima s čovjekom.

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 8 4 8 12

Redovito praćenje nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. Školska knjiga, Zagreb 2. Treer T., Odak T., Piria M. (2001): Tablice za prepoznavanje važnijih taksona životinja. Agronomski fakultet, Zagreb Preporučena literatura 1. Oštrec Lj. (1998): Zoologija. Zrinski, Čakovec 2. Matoničkin I., Erben R. (2004): Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb 3. Matoničkin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskralješnjaci I & II. Školska knjiga, Zagreb 4. Garms H., Borm L. (1981): Fauna Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana 5. Dorit R. L., Walker W. F., Barnes R. D. (1991): Zoology. Saunders College Publishing, Philadelphia

3

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1102

POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ

Koordinator modula

Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš, napose tlo kao jedinstveno, ograničeno, nezamjenjivo, neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja, a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. Uloge tla; proizvodne, ekološkoregulacijske, gospodarsko-socijalne i kulturne, suvremeni koncept VUPT – MFCAL. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih, i zahvata u uzgoju stoke na tlo, preko njega na vodu i okoliš, odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave, kulturne krajobraze i ruralni prostor. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi, koji neprijeporno utječu na okoliš, učiniti održivim, dakle gospodarski, socijalno i etički prihvatljivim. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku, ruralni razvitak u nas, i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš, kako ih učiniti ekološki prihvatljivim, ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. Obvezna literatura 1. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi, koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra, zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. 2. Bašić,F., Agroekologija, pisana predavanja, Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta, Zavod za OPB, Zagreb, 2000. 3. Bašić,F., Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija, Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima, Zbornik radova, 71-87, Križevci, 2000. 4. Bašić, F., Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka, Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002, st. 20-29, Plitvička jezera, 2002. 5. Mesić,M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić,F., Kisić,I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599612, Zagreb, 2003. Preporučena literatura 1. Bašić,F., Franić Ramona, Nature and Man in Croatian Agriculture, Croatian Agriculture, Food and Food Processing Industry, PRO-TIM, p 87, Zagreb, 2003. 2. Bašić,F., Mesić,M., Butorac,A., Kisić,I., Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma, plenarno izlaganje, str. 31-41, Opatija, 1999. 3. Lang,I., Jolanakai,M., Komives,T., Pollution processes in agrienvironment, Akaprint, p. 277, Budapest, 2004. 4. Kisić,I., Bašić,F., Mesić,M., Butorac,A., Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske, Zbornik rad. 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21.st. st. 301308, Zagreb, 2003. 5. Mesić,M., F.Bašić, I.Kisić, Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma, str. 43, Opatija, 2001.

Izvanredni profesor Milan Mesić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 12 3 5

Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

4

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1003

AGROKLIMATOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Modul Agroklimatologija daje temeljna znanja o utjecaju atmosfere na biljke i životinje, uči studente o utjecaju vremenskih prilika i klime na organiziranje poljoprivredne proizvodnje. Osim podjele atmosfere po visini, detaljnog tumačenja troposfere i sastava zraka posebno se objašnjavaju i atmosferske primjese i njihov utjecaj na život, te Sunčevo zračenje, promjene u atmosferi, osunčavanje i osvjetljenje na Zemljinoj površini. Tumači se i zračenje Zemljine površine, protuzračenje atmosfere, energijski obračun, te biološko djelovanje energije Sunčeva i Zemljina zračenja. U sadržaju modula je i detaljan prikaz razmjene energije u biosferi, topline u tlu i vodi, procesa grijanja i hlađenja vode, tla i zraka, varijabilnosti temperature tla, topline u atmosferi, temperature zraka, te važnosti vanjske temperature za biljke i životinje. Prikazan je dalje, utjecaj vremena na fotosintezu i respiraciju, te na metabolizam životinja. U poglavlju Voda u poljoprivredi tumače se procesi isparavanja vode, evaporacija i transpiracija, mjerenje i izračunavanje količine isparene vode, voda u tlu, vlaga u zraku, oblaci, naoblaka i njezina raspodjela. Postanak i oblici oborine, te obilježja oborinskog rasporeda u Hrvatskoj, potrebna su znanja za svakog agronoma, kao i utjecaj reljefa na vlagu u tlu i zraku, te meteorološke definicije sušnih i kišnih razdoblja. U dijelu modula koji obrađuje atmosferski tlak, strujanje zraka, zračne mase, fronte i ciklone, posebno se objašnjava vjetar i njegov utjecaj na biljke i životinje. Navode se osnove obrade klimatskih podataka, podjele klime i godišnji tijek vremena u Hrvatskoj. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim i praktičnim principima agroklimatologije i agrometeorologije Obvezna literatura 1. Penzar I., Branka Penzar, 2000. Agrometeorologija, Školska knjiga, Zagreb. 2. Bašić,F., M.Bogunović, M.Božić, S.Husnjak, I.Jurić, I.Kisić, M.Mesić, N.Mirošević, D.Romić, I.Žugec, Regionalizacija hrvatske poljoprivrede, knjiga u rukopisu, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 274 str. Zagreb, 2001. 3. Prvo nacionalno izvješće o promjeni klime, 2001. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=4298 Preporučena literatura 1. Bonan, G. B., 2002. Ecological Climatology: Concepts and Applications, Cambridge University Press, Cambridge, UK, 678 p. 2. Griffiths J.F., 1994. Handbook of Agricultural Meteorology, Oxford University Press, New York, US, 320 p. 3. Agricultural and Forest Meteorology, Journal, Elsevier Science Ltd. http://www.sciencedirect.com/ 4. Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories, Workbook (Volume 2) – Agriculture, 63p. http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/gl/invs5c.htm 5. Branka Penzar i sur. 1996. Meteorologija za korisnike, Školska knjiga d.d., Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb, 274 str.

Izvanredni profesor Milan Mesić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminar Parcijalni ispit
Uvjeti za dobivanje potpisa

34 10 12 4

Sudjelovanje na teoretskom i praktičnom dijelu nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

5

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1005

ANIMALNA HIGIJENA S ETOLOGIJOM I DDD-OM

Koordinator modula

Opis modula U teoretskom dijelu modula biti će temeljito obrađena higijena i patologija smještaja svih vrsta životinja, higijena vode, prijevoza životinja, karantena, zbrinjavanje animalne otpadne tvari, opća etologija i zdravstveno ponašanje domaćih životinja, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija stočarske farme. Cilj modula Cilj modula je osposobiti studente da rade na stočarskim farmama svih vrsta životinja, da se bave trgovinom, prijevozom, uvozom i organizacijom karantena uvezenih životinja. Nakon što apsolviraju gradivo modula moći će raditi u firmama za DDD, trgovinama (poljoprivrednim apotekama) za prodaju zaštitinih sredstava, dezinficijensa, insekticida i rodenticida a moći će nastaviti studij (diplomski studij). Obvezna literatura 1. Veterinar u kući(1988); Rupić, V., LOGOS, Split. 2. Kemijska sredstva u poljoprivredi, pravilna i sigurna uporaba. Ddd u stočarstvu;Rupić,V., Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Državna uprava za zaštitu okoliša, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i APO - Agencija za posebni otpad, 1998. 3. Higijena na farmi i okolišu; Asaj, A., Medicinska naklada, Zagreb, 2003. 4. Zdravstvena zaštita domaćih životinja, odabrana poglavlja unutrašnjih bolesti, zaraznih i parazitarnih bolesti, fiziologija i patologija reprodukcije, zoohigijena i ddd; Rupić, V., Agronomski fakultet, Zagreb, 2005(u pripremi za tisak). 5. Zoohigijena u praksi; Asaj, A., Školska knjiga, Zagreb, 1974 Preporučena literatura 1. Dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija; Asaj, A., Medicinska naklada, Zagreb, 1999.

Redoviti profesor Vlatko Rupić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

38

4 18

Redoviti dolazak na predavanja, izvršene sve terenske vježbe
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

6

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1006

BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA

Koordinator modula

Opis modula Geološke i klimatske promjene. Promjene slatkovodnih i morskih staništa. Specijacija. Značaj biodiverziteta i važnost njegovog očuvanja. Raznolikost staništa kopnenih voda i Jadrana i njihov utjecaj na biodiverzitet. Razlozi ugrožavanja i načini zaštite biodiverziteta. Evolucija vodenih organizama na molekularno biološkoj osnovi. Načini utvrđivanja biodiverziteta. Temeljne razlike u biljnom svijetu kopnenih voda i Jadrana. Pregled važnijih taksona biljaka i nižih organizama. Pregled svih koljena životinjskog carstva, s naglaskom na biologiju i ekologiju važnijih taksona kopnenih voda i Jadrana. Ekonomski značajni organizmi. Životinje otrovnice i otrovne životinje. Uzimanje uzoraka vodenih organizama i njihovo proučavanje in situ. Laboratorijska analiza vodenih organizama. Seminarski rad studenata. Cilj modula Student stječe spoznaje o biološkoj raznolikosti kopnenih voda i mora, načinima njezina ugrožavanja, te mjerama očuvanja. Obvezna literatura 1. Treer T., Safner R., Aničić I. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb 2. Kerovec M. (1986): Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. SNL, Zagreb 3. Maretić Z. (1975): Životinje otrovnice i otrovne životinje Jadranskog mora. JAZU, Zagreb 4. Vuković T., Ivanović B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BIH, Sarajevo 5. Jardas I.(1996): Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Grubišić F. (1988): Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Naprijed, Zagreb 2. Sumich J. L. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. WCB, Wm. C. Brown Publishers, Dubuque 3. Riedl R. (1963): Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin 4. Matoničkin I., Pavletić Z. (1972): Život naših rijeka. Školska knjiga, Zagreb 5. Needham J. G., Paul R. (1988): A Guide to the Study of Fresh-Water Biology. McGraw-Hill, Boston

Redoviti profesor Tomislav Treer

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 12 12 8

Redovito praćenje nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

7

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1008

BILJNI PATOGENI

Koordinator modula

Opis modula Modul biljni patogeni daje pregled temeljnih znanja o svim uzročnicima biotskih biljnih bolesti ili parazitskih biljnih bolesti. U sklopu predavanja dat će se prikaz taksonomskih i filogentskih karakteristika biljnih patogena i njihove najvažnije morfološke, ekološke i epidemiološke osobine. Obradit će se slijedeće skupine biljnih patogena: fitopatogeni virusi i subviralni patogeni kao satelitni virusi, satelitne RNA i viroidi, zatim prokariotski biljnih patogeni kao fitopatogene bakterije, rikecije, fitoplazme i spiroplazme i eukariotski biljni patogeni kao fitopatogene gljive, te holoparazitske i hemiparazitske cvjetnice. Također će se spomenuti i drugi biotski uzročnici biljnih bolesti kao fitoparazitske alge i protozoe (protoctisti) ili tzv.pseudogljive. U sklopu laboratorijskih vježbi i vježbi u praktikumu student će se upoznati sa najvažnijim morfološkim karakteristikama pojedinih skupina biljnih patogena bitnim za njihovu determinaciju i to metodom mikroskopiranja i izolacijom istih na hranjivim podlogama. U sklopu terenske nastave vidjeti će karakteristične simptome na biljkama domaćinima u ovisnosti o patogenima. Cilj modula Na osnovu simptoma bolesti morfološkom determinacijom, te mikroskopiranjem i laboratorijskom izolacijom, moći će odrediti o kojoj se skupini patogena radi. Dobit će potrebno znanje za slušanje drugih modula iz područja fitopatologije. Obvezna literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Brown, J.F., Ogle,H.J., (1997): Plant pathogens and Plant diseases , APPS. 2. Odabrana poglavlja iz: Lucas,A.J., Dickinson , C.H., (1998): Plant pathology and plant pathogens. Blackwell Science 3. Odabrana poglavlja iz: Arsenijević, M., (1997): Bakterioze biljaka. Nolit. Beograd 4. Odabrana poglavlja iz: Juretić,N., (2002): Osnove biljne virologije. Školska knjiga Zagreb 5. Odabrana poglavlja iz: Alexopoulus, C.J.,(1996). Introdoctory of Mycology. New York. Preporučena literatura 1. Odabrana poglavlja iz: Triggiano,R.N., Wiondham, M.T., Windham,A.S.,(2003): Plant Pathology: Concepts and Laboratory Exercises. CRC Press

docent Snježana Topolovec- Pintarić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

33 5 11 5 6

Odslušana predavanja, vježbe u laboratoriju i praktikumu i seminar.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

8

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

S. Svi agrotehnički. 9 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . S. Gobat. S. S. 4. R. 3. 3. Oxford University Press.1997. 2005.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva-II dio. artropode. Isto tako steći će se osnovna znanja o bioraznolikosti u tlu u koju su uključene i mikrobne asocijacije i fauna tla. S. Mattey.. Kugler 2004.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga-II dio.: Uvod u opću mikrobiologiju. J. Ova znanja mogu biti od izuzetnog značaja za diplomske studije Agroekologije. Redžepović. nematode. Kugler 2005. Duraković.H. Pored morfologije i fiziologije mikroorganizama.. Kugler 2005. I`Universite de Nuechatel. studenti će dobiti osnovna znanja iz područja genetike mikroorganizama koja su nužan preduvjet za razumijevanje fundamentalnih mikrobioloških procesa u tlu. njihovim interakcijama u svrhu razumijevanja mikrobioloških procesa u tlu s ciljem održanja plodnosti tla i unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Edwards. gujavice. S. Aragno. makrofauna) koja u interakcijskim odnosima s mikroorganizmima tla sudjeluje u razgradnji organskih ostataka tla te stvaranju humusa o kojem ovisi plodnost tla. U odnosu na faunu tla ponovo će biti razrađena njihova distribucija u različitim tlima kao i njihova ekologija.. Kugler.M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. van Elsas. Kugler 2004. Moldenke. (u tisku) 6.2002. mezofauna. Duraković.A..T. vježbe) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ U okviru ovog modula studenti će se upoznati sa najznačajnijim grupama mikroorganizama te njihovim morfološkim i fiziološkim značajkama kao i sa faunom tla (mikrofauna. S. C. 6 Docent Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovito pohađanje nastave (predavanja. S. M.: Modern Soil Microbiology. 2.D.. J. Wellington. Ove spoznaje omogućiti će studentima uvod u osnovna znanja o kruženju hranjiva te razgradnji pesticida u tlu. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s mikrobnom populacijom tla koja svojim zajedničkim djelovanjem s faunom tla ima presudnu ulogu u svim mikrobiološkim procesima kao i razgradnji pesticida iz okoliša te održanju plodnosti tla. : The Biology of Soil. agromelioracijski i hidromelioracijski zahvati imaju utjecaj na organizme tla: bakterije. E... Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima Obvezna literatura 1. Redžepović. A. a unutar svake skupine postoji velika raznolikost u oblicima i funkcioniranju. AG1009 BIOLOŠKE OSNOVE PLODNOSTI TLA Koordinator modula Opis modula Glavni naglasak ovog modula je upoznavanje studenata sa biološkom komponentom tla. Svaka od ovih skupina ima vrlo značajnu ulogu u tlu.D.: The Soil Biology Primer. Switzerland Buy Now. Duraković. S. 2004...:The Living Soil – Fundamentals of Soil Science and Soil Biology. Ingham.. Ekološke poljoprivrede i Biljnih znanosti./2011. Marcel Dekker Inc. Bardgett.W. S. Redžepović. a koja će biti dobra osnova za savladavanje različitih mikrobioloških predmeta na diplomskom studiju.M. Duraković. Soil and Water Conservation Society. Redžepović. E. Duraković. J. Preporučena literatura 1.R. 2.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva-I dio. 2000. Trevors..R. gljive. Redžepović. (u tisku) 5.: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga-I Idio.

prosjeci i varijance procjenitelja. Hoshmand.H. Zagreb 11 siječnja 2005) 3. PROVJERA HIPOTEZA (prosjek populacije. (1999) Statistical Experiment Design and Interpretation: An Introduction with Agricultural Examples. hi-kvadrat. greške kod zaključivanja i snaga provjere). PROCJENA PARAMETARA (jedinstvena i intervalna procjena). 2. F i Tukey provjera). Lamberson. midterm ispit (kolokvij). Ames. New York. UK.Odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu za korištenje naziva sveučilišni udžbenik rukopisa (broj 021950/3-2004. 2004. and Rohlf. and Seeney. (1994) Experimental Research Design and Analysis : A Practical Approach for the Agricultural and Natural Sciences. Kapš M:Biometrika s primjerima na životinjama – bilješke i prezentacije predavanja s primjerima u elektronskom obliku (word ili pdf dokument) – izvadak iz knjiga pod 1. uzgoj i hranidbu životinja.R. W. Third Edition. Iowa State University Press. Wallingford. raščlanjenje ukupne varijabilnosti i F provjera. raspodjele: binomna. SLUČAJNE VARIJABLE I NJIHOVE RASPODJELE (očekivanje i varijanca. multinomna. t i F). Freeman and Company. London. (1989) Statistical Methods. koeficijent determinacije). M i W R. OPISNA STATISTIKA (podaci i varijable. T. razlika dva prosjeka. AG1010 BIOMETRIKA Koordinator modula Opis modula Primjena biometrike s primjerima na životinjama./2011. KORELACIJA (procjena i provjera hipoteza). proporcija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Snedecor. UK. slobodna podjela Preporučena literatura 1. W. CAB International. Obvezna literatura 1. A) Osnovna obrada i prikaz podataka: UNOS. M and W. SORTIRANJE I KLASIFICIRANJE PODATAKA. i 2. New York. Collins. G.J. 'Kaps. F. pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 10 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Iowa. razlika dviju proporcija. stupanj slobode). Lamberson: Biostatistika i metode istraživanja na životinjama' . numeričke i grafičke metode). M. 5. 3. R. W. korištenje spreadsheet software-a. Morris. Oxon. hi kvadrat. A. normalna. manipulaciji i osnovnoj obradi popdataka. JEDNOSTRUKA ANALIZA VARIJANCE (raščlanjenje na izvore varijabilnosti. statistička i praktična značajnost. Eight Edition. G. (1999) Experimental Design and Analysis in Animal Science. Cilj modula Korištenje spreadsheet-ova u unošenju. omogućava slušanje daljnjih modula vezanih za genetiku. osnove statističkog zaključivanja. C. Sokal. and Cochran. CRTANJE GRAFIKONA. CABI Publishing. CRC Press. Biostatistics for Animal Science. R. POPULACIJA I UZORAK (središnji granični teorem. F. R. Kaps. John Wiley & Sons. JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA (procjena parametara. t provjera i interval pouzdanosti procjene parametara. 4. Redoviti profesor Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 Riješene 4 domaće zadaće. (1995) Biometry. (ISBN: 0 85199 820 8) 2. Wallingford. B) Biometrika: VJEROJATNOST (jednostavni i složeni događaji).

morfologija. Dubravec. anatomija lista. E. te vaskularnoj flori Hrvatske.. K. Raven. Morfologija kormofitskog organizma: morfologija vegetativnih i generativnih organa. F. Liliatae).. klasifikacija)./2011. evolucija i geobotanika". vrste cvatova. Sitte. Kormofitska flora srednje i južne Europe (značajke. Dubravec.. Sistematski pregled vaskularne flore Hrvatske i njezina praktična primjena: Pteridophyta. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o građi biljaka.. 2. Anatomija kormofitskog biljnog organizma: stanična teorija. 2002: "Strasburger Lehrbuch der Botanik". E. Evert.H.. W. 1991: "Morfologija i fiziologija". Domac. 1994: "Flora Hrvatske". 1998: "Kultivirane biljne vrste Hrvatske i susjednih područja". anatomija korijena. Eichhorn. odstupanja u građi. Dubravec. Školska knjiga. D. Zagreb.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. kormofitskoj flori srednje i južne Europe. Freeman & Company . 5.. S. dioba stanice i jezgre.. Skripta (interna) Preporučena literatura 1. građa biljne stanice. Školska knjiga. J. Zagreb. I. domene. Zagreb. H. Ehrendorfer. Denffer. Osnove sistematike billja (nomenklatura. 4. H. Zagreb. 2001: "Biljne vrste livada i pašnjaka". C... 2. Obvezna literatura 1. R. Mägdefrau.. K.Berlin. 1997: "Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika. Spektrum Akademischer Verlag Heidelberg . 3. 3. Izvanredni profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 26 30 4 Pohađanje predavanja i vježbi u praktikumu Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 11 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . značajke živih bića.New York.. Zagreb. Kaderiet. 2004: "Biology of Plants". Körner. Spermatophyta (Coniferophytina. Bresinsky. Magnoliophytina: Magnoliatae. veličine i oblici biljnih stanica. W.. primarna i sekundarna tvorna staničja. Ziegler. AG1011 BOTANIKA Koordinator modula Opis modula Uvod: discipline unutar botanike. Školska knjiga. I.. W. Dubravec. primarna i sekundarna trajna staničja. K... taksonomija i evolucija). Školska knjiga. anatomija stabljike (primarna i sekundarna građa stabljike jednosupnica i dvosupnica). klasifikacija plodova. P. Elektronski priručnik "Praktikum iz anatomije bilja" 4. R. Weiler. anatomija generativnih organa (građa sjemenke). P. Školska knjiga. A.. F.

Gombrich. (1971): Norm and Form. E. Niče. Arnheim. Zagreb Žmegač. (1974): Čovjek i njegovi simboli. (1992): Deskriptivna geometrija. Jung. V. 4. Liber. R. (1981): Umetnost i vizuelno opažanje. Beograd 2. Phaidon. M. 6 Prof. sc. Nolit. 3. Pražić. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 12 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb Gombrich. Mladost.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. London and New York Miščević. Univerzitet umjetnosti u Beogradu. (1982): Plasitčni znak. (1974): Vid i privid umjetnosti. B. Zinaić. Školska knjiga. Zagreb Calinescou. (1986): Težište modernizma. Zbornik znanstvenog kongresa (1999): Crtež u znanosti. Zagreb 5. M. V. (1977):: Lica moderniteta. dr. Izdavački centar Rijeka. dr. Ivan Juras Prof. 2. C. Stvarnost. H. (1984): Umetnost i iluzija./2011.. Rijeka Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 38 4 Pozitivna ocjena rada na vježbama i iskazano znanje u razgovoru (ispitu). Zagreb Preporučena literatura 1. Beograd 4. E. Mladost. Renata Waldgoni Broj ECTS bodova Obvezna literatura 1. 5. AG1012 CRTANJE I Koordinator modula Opis modula Razvijanje sustava i konstrukcije mišljenja. Cilj modula Sposobnost vizualnog mišljenja kojem je geometrija njegova opruga. H. G. N. Zagreb 3. vizualno predočavanje.sc.

ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ante Vulin Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Metodičkim razvijanjem grafičkih i likovnih predispozicija omogućiti studentu krajobrazne arhitekture primjenu besprijekorne i sazrele crtačke sposobnosti prikazivanja./2011. AG1013 CRTANJE II Koordinator modula Opis modula Arhitektonske i krajobrazne perspektive. vedute. Grafika. crteži. Dostupna literatura iz povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti. Kompozicija i organizacija perspektive. Oprema i grafička prezentacija nacrta. Skice. pejzaž. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 50 Pozitivna ocjena iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno 13 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. tehnike. Urbanističke perspektive. 6 prof.

F. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. Sve o krizantemi. AG1014 CVJEĆARSTVO I Koordinator modula Opis modula Program modula Cvjećarstvo I omogućuje studentima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja tehnologije uzgoja cvjećarskih kultura. R. Floriculture. and Wilkins. Toronto. Hrvatsko agronomsko društvo. 4. Vinceljak-Toplak. M.. Vršek. 1999. interna skripta Preporučena literatura 1.Morfološke i uzgojne značajke geofita i trajnica . I./2011.Tehnologija uzgoja lončanica Cilj modula Upoznavanje studenta s tehnologijom uzgoja glavnih cvjećarskih kultura u zaštićenom prostoru i na otvorenom Obvezna literatura 1. izrađeni seminarski zadaci i odrađene terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 14 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1997. Zagreb. Dole. interna skripta 2. interna skripta 3. R. D. Principles and Species. Programski dijelovi modula su sljedeći: . Batavia. 1997. Jurjević. Elza Polak.Morfološke i uzgojne značajke jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjećarskih kultura 6 izvanredni profesor Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova .. Ž.Tehnologija uzgoja rezanog cvijeća u zaštićenom prostoru i na otvorenom . N. J. New Jersey. Plug & Transplant Production. Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. And Koranski. Pagliarini. Introduction to Floriculture. 1992. H. 3.. odrađene vježbe u praktikumu. Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 8 16 8 Odslušana predavanja.M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2. Styer.. Ostojić. Academic Press. Larson. Ball Publishing.S. Prentice Hall. Z. Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice.A.

M. D.. interpretaciji te dobivanju informacija potrebnih za krajobraznu analizu i planiranje. Daljinska istraživanja iz svemira omogućuju površinsku inventarizaciju objekata i njihovih stanja na vrlo velikim prostranstvima. organizirati te dopunjavati postojeće GIS baze. M. senzori. Daljinska istraživanja su izvor velike količine informacija koje su prostorno određene.osnove. Obvezna literatura 1. NY 3. INA INFO. (1994): Nove tehnike izmjere i kartografije. AG1015 DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U PROUČAVANJU KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Primjena modernih tehnologija za prikupljanje. Vladimir Kušan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 6 14 12 Obavezno prisustvovanje vježbama. Studenti će stoga biti upoznati i s pretpostavkama i načinima uspostavljanja geografskih informacijskih sustava (GIS). W. Zagreb 3. Zagreb 4. Brukner. F. (1997): GIS u Hrvatskoj. Kereković. satelitske snimke. Z. Zagreb Preporučena literatura 1.gisdevelopment.. Zagreb 5. Inc. Ovaj modul će studentima omogućiti i stjecanje vještina za izradu crteža i karata pomoću računala. R. HAZU i Geosat. koja do sada nije bilo moguće odjednom promatrati. primjena. Geodetski fakultet. Kroz ovaj modul studenti će se upoznati s osnovama daljinskih istraživanja. M. sc.edu. Longman Scientific & Technical. analizirati prostorne podatke. Braum. o njihovoj obradi.. (1994): Remote sensing and image interpretation. inventarizirati i kartirati. Također će znati u kojim poslovima primijeniti koje vrste snimaka. M.d.gc. Kušan. Oluić. C. (1989): Fotogrametrija u urbanizmu i prostornom planiranju. Lo. uporabom različitih vrsta snimaka (fotografske snimke iz zrakoplova..geom. Savjet za daljinska istraživanja Zagreb 2. dr.au/gisweb/. izrada i predaja svih vježbi i programa predviđenih planom nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 15 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . John Wiley&Sons. (1986): Applied remote sensing. Zg 2. i steći vještinu rada s CAD programima.nrcan. radarske snimke) u proučavanju prirode i krajobraza te načinima njihove interpretacije. INA . Tomašegović. Kiefer. New York 4. (2001): Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti.ccrs.ca/ccrs/learn/tutorials 6. T. http://www.net/tutorials Doc. http://www.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.unimelb.Industrija nafte d. Cilj modula Student će steći znanja: o vrstama snimaka snimljenih iz zraka. Hrvatske šume. V. V. Donassy. Lillesand. digitalnih modela reljefa (DMR) i njihove primjena u proučavanju krajobraza. i dr. (1983): Daljinska istraživanja u geoznanostima JAZU.P. (1994): GIZIS . Oluić. obradu i pohranu informacija temelji se na korištenju računala i njegovih mogućnosti koje svakim danom postaju sve veće./2011.. http://www.

S.. I. Harrop. (1996): Nauka o upravi. Školska knjiga. E. sc. Breslin (2001): Komparativna vladavina i politka. E. CA 16 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb 3. Obvezna literatura 2 prof. Školska knjiga. Pravni fakultet. Chandler C. Perko-Šeparović. Pusić. Smerdel. (2002): Upravljanje u suvremenim društvima. dr. R. Politička misao. J./2011. knjiga u pripremi Preporučena literatura 1. (1997): Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi. Politička misao. Tako u zemljama u razvoju kritičan problem često nije politička nestabilnost ili nesposobnost vlade da utvrdi racionalni razvojni program. Zagreb 4. : Javni menadžemnt i javna uprava. Hague. Cilj modula Upoznavanje studenta sa strukturom javne uprave na razini državne uprave. Plano C. Zagreb 3. AG1016 DRŽAVNA UPRAVA-ORGANIZACIJA I DJELOVANJE Koordinator modula Opis modula Javna je uprava značajna za kvalitetu života milijuna ljudi u modernim državama. Santa Barbara. (1999): Država i državna uprava. ABC-Clio. Zagreb 5. Zagreb (može i kasnija izdanja) 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. već nesposobnost uprave da provede odluke i program vlade. H. Društveno veleučilište Zagreb 5. E. (1988): The Public Administration Dictionary. J.. (1997): Ustavno pravo. Pusić. Pusić. I. Zagreb 2. Inge Perko Šeparović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 Prisustvo na 80% predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1.. (2004): Policy. Hrženjak. Zagreb 4. (1982): Organizacija teritorija i samoupravljanje. regionalne (područne) i lokalne samouprave i njenom ulogom u iniciranju. Colebach. Perko Šeparović. Informator. B. E. artikuliranju i provedbi javnih politika s naročitim naglaskom na upravljanju prostorom: krajobrazom i okolišem. Slabost javne uprave često vodi slabosti samog političkog sustava. Sokol. Pusić. Informator.

J. pčelinjeg stana i organizacija pčelinje zajednice. voska. i suradnici 1994 Počeci uspješnog pčelarenja. Znanje Zagreb Marković. 1993. 5. Dade. Katalinić. Cilj modula stjecanje temeljnih znanja i vještina u obavljanju struke Obvezna literatura 1. J. i suradnici 1978. prof.. Anatomy and Dissection of the Honeybee. Pčelarstvo. Đ./2011. fiziologije pčele medarice i orijentacija u prirodi. AG1018 EKOLOŠKO PČELARENJE I PČELE U EKOSUSTAVU Koordinator modula Opis modula Uvodno se obrađuju: nastanak i sistematika pčela. International Bee Research Association. London. Posebna pažnja posvetiti će se tehnologiji konvencionalnog i ekološkog pčelarenja i proizvodnja meda.. Obraditi će se mogućnost upotrebe pčela u praćenju stanja okoliša te utjecaj okolišnih prilika na razvoj i opstanak pčelinje zajednice.H. 4. PIP Zagreb Sulimanović. Đ. 5.. Devillers. Graham. John. and Pham – Delague.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. i suradnici 1995 Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti PIP Zagreb Red. peludi. i suradnici 1993. M.J. štetnika neprijatelja medonosne pčele kao i zakonska regulative u pčelarstvu. Na predavanjima i u praktičnoj nastavi obradit će se tehnološke metode borbe protiv pčelinjih bolesti. 2. The hive and hony bee Dadant and sons Hamilton. 17 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Free. Taylor and Francis. i suradnici 1993 Temelji suvremenog pčelarenja PIP Zagreb Sulimanović. 3. Hrvatski pčelarski savez 2. Lonodon and New York 4. Insect pollination of Crops. 2002 Honey bees: Estimating the evironmetal imapcet of chemicals. Academic press. propolisa matica i rojeva. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1.. 1977. Časopis Hrvatska pčela. London. Na predavanjima će biti obrađena suvremena tehnologija oprašivanja pomoću pčela na kultiviranim površinama i uloga pčela u oprašivanju samoniklog bilja. Nikola Kezić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 24 6 Pohađanje predavanja. Obradit će se osnove biologije. J. M. B. Illinois 3..

Preporučena literatura 1. seminara (11 sati) i terenske vježbe (5 sati). 1994. Pollution in Livestock production systems. Marija Uremović. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. U modulu «Ekološko stočarstvo» studenti će se preko programskih dijelova: Organsko biološka poljoprivreda. Zračna onečišćenja u staji i okolišu. Omed.E. Marija Uremović. Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 11 5 Pohađanje nastave (min.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 70%) i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 18 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Postupci obrade tekućeg gnoja i Načini sprječavanja onečišćenja okoliša upoznati s načinom postizanja ekološkog gospodarstva. za rad u Državnoj i lokalnoj upravi u domeni zaštite okoliša i djelatnika savjetodavne službe i za diplomski studij. 3. M. Zbornik radova. 2. Zagreb. Z. Nastava će se izvoditi putem predavanja (44 sata).F. 2. postupcima za korisnu upotrebu otpadnih tvari preko bioplina i načinima postizanja ekološki prihvatljivog govedarstva. AG1019 EKOLOŠKO STOČARSTVO Koordinator modula Opis modula Postupcima koji se provode u stočarstvu da se spriječi onečišćavanje okoliša daje se sve veće značenje jer 90% od ukupne emisije NH3 i 25% metana potječu od animalne proizvodnje. Zagreb. B. Agronomski fakultet Zagreb. dr. Z. Hrvatski put u ekološku poljoprivredu. Znaor (1996): Ekološka poljoprivreda. Obvezna literatura 1. fosfatima i teškim metalima. Marai. Agronomski fakultet Zagreb. sveučilišni udžbenik. 2003. Ekološko gospodarstvo kao cjelina. Axford I. Cilj modula Student će biti osposobljen za upravitelja obiteljskog gospodarstva. Prof. Mioč. sveučilišni udžbenik. svinjogojstva. Uremović. Mužic. sc. Vesna Pavić. jer se razgrađuje i onečišćava zrak na farmi i oko farme štetnim plinovima i vodu i tlo nitritima./2011. S. Prvi hrvatski simpozij iz ekološke poljoprivrede. Wallingford. Janječić (2002): Stočarstvo. H. Edited by R. peradarstva. Nakladni zavod Globus. D. Fayez. CAB INTERNATIONAL. ovčarstva i kozarstva. Gnojovka (otpadna tvar) iz stočarstva je ekološki problem.

model odnosa dva inputa i model odnosa dva proizvoda. Teorija poljoprivredne proizvodnje. J. Mikroekonomska analiza. 5. (1990). (1990). Tanić). Juračak. Ovo se posebno odnosi na modele unutar poljoprivredne proizvodnje. M. USA 2. što omogućava daljnje razmatranje modela optimalnih ulaganja i optimalne kombinacije inputa i proizvoda. Izbor iz predavanja (interna skripta) (S. University of Hohenheim. A. Zatim se razmatraju modeli odnosa unutar proizvodnog sustava. Struktura i sadržaj modula podređeni su poticanju studenata na aktivan rad i sudjelovanje u nastavi. (1995). An Introduction to Farm Organisation and Management. Šamanović). Interna skripta za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. Babić M. kao i matematičkog modela optimiranja proizvodnje. Zagreb 4. Cilj modula Uvesti studente u primjenu ekonomske analize za istraživanje i modeliranje proizvodnih sustava. Navedena su znanja potrebna za razumijevanje odnosa funkcije proizvodnje. funkcije troškova i funkcije profita. i to: model odnosa proizvoda i inputa. Norton & Co. Ukratko će se razmotriti i ekonomika proizvodnje na duži rok. (2000). Organizacija i ekonomika ratarske proizvodnje. Po završetku ovog modula studenti će ovladati temeljnim načelima ekonomike proizvodnje. s posebnim osvrtom na ekonomiku trajnih sredstava i dugoročna ulaganja./2011. studenti će biti upoznati s temeljnim pojmovima linearnog programiranja. Ekonomika poduzeća (P. AG1020 EKONOMIKA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U prvom dijelu modula studenti će biti upoznati s glavnim vrstama modela proizvodnih funkcija. (1994). Prijevod: Njavro. Split 2. J. Time će steći opće razumijevanje proizvodnih modela u poljoprivredi.. Jurin S. Šohinger). Microeconomics: Theory and Applications. Globus. M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U konačnici. Mansfield E. Zagreb 3. Ekonomski fakultet. 8th Edition. Teorija tržišta i cijena (J. Ravlić. W. Buckett M. (2000). Karoglan P. Oxford 3. Starčević. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 19 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . New York. izmijenjeno i dopunjeno izdanje Mate. kao oruđa za optimizaciju proizvodnog programa. (1988). W. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 12 10 8 Pohađanje nastave i izrada seminarskog rada.. Obvezna literatura 1. Second Edition. Litzka F. Jelavić A. Pergamon Press. ali i drugih na njih vezanih proizvodnji.

(1994): IT.) U trećem će se predmetu obrađivati temeljna znanja iz područja elemenata poljoprivrednih strojeva. FSB. 6. (2000): Osnove strojarstva.): Zupčanici i ozubljenja.Priručnik-Inžinjerska grafika. 3.): Osnove konstruiranja. Tehnička knjiga.): Elementi strojeva.. (1975. kočnice. (1987.. zupčani prijenos. uređaja i opreme. ŠK. Zagreb. mreže.. B. Zagreb Herold. uređaja i opreme kao što su: metali i nemetali. corel draw). (1982. uređaja i opreme . Zagreb Perše. ispitivanje materijala (čvrstoća. Zagreb. Opalić. (1981.(2003): Računalna i inžinjerska grafika (Metodička vježbenica). . tvrdoća. hidraulički i pneumatski elementi. Tehnička knjiga. Zagreb Oberšmit E. ležaji (klizni. prodori. Materijali poljoprivrednih strojeva. Liber. Tako će biti obrađeni nerastavlji (zakovični. M. IV dio.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. cad cam. (1991. dosjedi. HDESiK. Zagreb Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof. Školska knjiga. lančani.H. simboli. lijepljeni spojevi. II. Drugi će predmet obrađivati temeljna znanja iz područja materijala koji se najčešće rabe kod poljoprivrednih strojeva.(2003): Tehničko crtanje. Kraut. spojke). Liber. obrada. Zagreb Opalić. perspektivno i aksonometrijsko predočavanje. Zagreb Decker. Zrinski. III. K. Zagreb Kahle.): Prijenosnici snage i gibanja. 6. Dobiva temeljna znanja i osnova je za nastavak studiranja i daljnja specijalistička znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika.) elementi za prijenos tekućina. valjni. kotiranje. 4. E. obrada materijala odvajanjem čestica. Zagreb Oberšmit. Liber. Modul je podijeljen na 3 temeljna predmeta i to: Osnove tehničkog crtanja primjenom računala.): Projektiranje i konstruiranje strojeva. Kovač.. F. Zagreb Herold. svornjacima i zaticima) opruge. lemljeni. 4. Petar Rakaramarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 14 2 - Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). sc.): Tehničko crtanje. elementi strojeva za prijenos kružnih gibanja (osovine. 1. U prvom će se predmetu obrađivati temeljna znanja iz područja tehničkog crtanja i to: norme za izradu tehničkog crteža. B. 2. Školska knjiga. Elementi poljoprivrednih strojeva. tarni. Obvezna literatura 1. utorni spojevi. tolerancija./2011. M. 2. U tom dijelu biti će obuhvaćena i obrada materijala plastičnom deformacijom. Z. S. površinska hrapavost materijala i kakvoća. (1995. uređaja i opreme koja su neophodna za specijalistička znanja s područja poljoprivredne tehnike. 5.): Strojarski priručnik.. spojevi klinovima.. dr. crtanju (autocad. Zagreb Grupa autora (1971): Praktičar I. remenski. i dr. Cilj modula Student stječe temeljna znanja iz područja elementa i materijala poljoprivredinih strojeva i opreme. Također će biti obrađena i primjena korisničkih programskih paketa u teh. presjeci. 7. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 20 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG1021 ELEMENTI I MATERIJALI POLJOPRIVREDINIH STROJEVA I OPREME Koordinator modula Opis modula Modul «Elementi i materijali poljoprivredinih strojeva i opreme» neophodan je za stjecanje temeljnih znanja i osnova je za daljnja specijalistička znanja za studente studija Poljoprivredna tehnika. Z.(1973. 3. 5. FPZ. zavari) i rastavlji spojevi (vijčani.

tehnike i tehnologije proizvodnje biodizela i etanola te njihovo korištenje u motorima SUI umjesto goriva mineralnog porijekla. Grupa autora (2001): Program Biodizel: Uvođenje biodizelskoga goriva u RH. Obvezna literatura 1. AG1022 ENERGETSKA ISKORISTIVOST BIOMASE I BIOGORIVA U POLJOPRIVREDI 1 Koordinator modula Opis modula U ovom modulu će se obrađivati poglavlja iz područja proizvodnje bioenergije iz poljoprivrede i iz prerađivačke industrije. 2. Obradit će se mogućnosti skupljanje sirovine. Knjiga. Remschmidt. Sve vrste proizvodnje posebno će će se pratiti s aspekta zaštite okoliša i legislativa i regulativa EU i RH. C. (2004): Biodiesel – the compprehensive handbook. Knjiga. Njemačka Docent Neven Voća Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 8 4 Odslušane vježbe i predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 21 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Grupa autora (2001): Program korištenja biomase i otpada. tehnike i tehnologije proizvodnje biomase u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Mittelbach M. EI Hrvoje Požar. Kaltwasser. Grupa autora (1998): KOGEN Program Kogeneracije.A. B. Zagreb 3. EI Hrvoje Požar. B. Zagreb Preporučena literatura 1. Austrija 2. SAD.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 4./2011. Kao posebno poglavlje biti će sanacija organskog otpada iz poljoprivrede i prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na sanaciju visoko rizičnog organskog otpada. Graz. Stout. (1980): Biogas. Obuhvatit će se poglavlja prikupljanja. Elsevier Science. (1990): Handbook of energy for world agriculture. Cilj modula Student će steći znanja iz područja proizvodnje i potrošnje biomase i biogoriva iz poljoprivrede te sanacije organskog otpada u svrhu proizvodnje toplinske i električne energije i bit . EI Hrvoje Požar. Sanacija gnoja i gnojevke usmjerit će se prema proizvodnji bioplina također u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije.. Knjiga.

Modul je podijeljen na četiri predmeta: Buka po OECD-u. S. 1. strujanje i izmjena zraka. Zakon o zaštiti od buke.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Broch: Mechanical Vibration and Shock Measurements. zakonom ozaštiti od buke. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 22 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ugljični monoksid i dioksid. ASAE. Obvezna literatura 1. Bruel&Kjaer. Zaveri: Acoustic Noise Measurement. Volume I-V. UK. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. 4. Williams: Tractors since 1889. 2004. M. 2. 2. 1980. te načini sprječavanja posljedica izlaganju. Zakon o zaštiti na radu. 1999. 1979. Zakon o zaštiti na radu. Farming Press. 1994. EEC-u i ISO standardima. Joseph. J. Gibbard: Tractors at work 1904-1994. Sile na ručicama i papučicama. Ipswich. USA. J. zakon o zaštiti od buke. 59. . 3. 3. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Upoznati će se također sa Zakonom o zaštiti na radu. Zlatko Gospodarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 10 8 8 - Odslušana predavanja i odrađene vježbe. sc. Prof. K. Bruel&Kjaer. Farming Press. Narodne Novine br. AG1023 ERGONOMIJA I ZAŠTITA NA RADU Koordinator modula Opis modula Poljoprivredna proizvodnja je u gotovo svim segmentima nezamisliva bez primjene traktora i strojeva. 145. temperatura i prašina. 1992. Narodne Novine br. Cilj modula Slušanjem modula "Ergonomija i zaštita na radu" student stječe znanja o uvjetima pod kojim rade rukovatelji traktora i poljoprivrednih strojeva. UK. kao i osnovna pravila koja se moraju primjeniti pri radu kako bi se zaštitilo zdravlje. St. dr. Studente će se upoznati s opasnostima koje uzrokuje prekomjerna buka. Hassall. Ipswich. prevelike vibracije. 4.T.Vibracije po ISO standardima./2011.R. 1996.

nivoa proizvodnje i fizioloških parametara laboratorijskim analizama. izbjegavanja postupaka u kojima životinje trpe stresove i pate obradit će se u posebnim poglavljima. 80%). Uloga selekcije na otpornost i mjere za osiguranje dobrobiti u proizvodnji na otvorenom obradit će se za pojedine vrste domaćih životinja. CABI Publishing.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG1024 ETIKA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula O važnosti pravilnog postupanja s domaćim životinjama govori činjenica da je većina zemalja zakonski odredila načine postupanja prema životinjama. Wallingford./2011. (2002): The Ethology of Domestic Animals. Appleby and B. Obvezna literatura 1. Marija Uremović. UK. Agronomski fakultet Zagreb Docent Zoran Luković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 8 Pohađanje predavanja i vježbi (min. G. CABI Publishing Wallingford Oxon OX10DE. zdravlja. M. opskrbe hranom. UK 2. Cilj modula Cilj ovog modula je stjecanje potrebnih znanja za pravilno postupanje s domaćim životinjama pri bavljenju stočarstvom bilo na farmama ili u stručnim službama. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo.C. Mjere kvalitetnog odnosa čovjeka prema pojedinim vrstama domaćih životinja u smislu osiguravanja adekvatnog smještajnog prostora. Gatward (2001): Livestock Ethics. Published by Cholcombe Publications. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. U okviru ovog modula studenti će dobiti spoznaje o tome što se podrazumijeva pod etikom u stočarskoj proizvodnji.O. Hughes (1997): Animal welfare. Osim toga dat će se historijski pregled mjera etičnog ponašanja čovjeka prema životinjama i načini prepoznavanja stanja dobrobiti na osnovu: ponašanja životinja. 3. 23 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . seminarski rad. Jensen P.

Opis najznačajnijih biljnih zajednica. livadnih. Stuttgart. V. dr. 3. Šumarski fakultet. H. (1949): Nauka o biljnim zajednicama. Hrvatskoj. Obvezna literatura 1. Najvažnija poglavlja su: Definicija i zadaće fitocenologije.Grundfragen. tla. Jena. SPB Academic Publishing. Sinekologija. I. Kovačević. Razvitak vegetacije u pradavno doba. koje će znati praktično prikazati definiranjem šumskih sastojina. urbanom području i područjima pod raznim oblicima zaštite. korovskih i drugih površina pod prirodnom ili doprirodnom vegetacijom kao konkretnih vegetacijskih jedinica iz kojih će jasno biti vidljivo njihovo funkcioniranje. Degradacijska stanja. Rauš. Statistička obrada podataka. Dario Baričević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 Redovito prisustvovanje nastavi te pismeno izvješće s vježbi. Oslanja se na načela prirodnosti.. Odnos biljnih zajednica spram klime. J. Nakladni zavod Znanje 5. Ulmer. (1994): Multivariate data analysis in Ecology and Systematics. Prirodni i doprirodni ekosustavi. Cilj modula Cilj modula je da se studenti upoznaju s osnovnim pojmovima o fitocenologiji. Gustav Fischer. Razvojne faze i stadiji. Nakladni zavod Hrvatske 4. reljefa i biotskih čimbenika. (1979): Poljoprivredna fitocenologija./2011. Progresivna i regresivna sukcesija. Sindinamika. opće koristi i značaj u prirodnim ekosustavima. Pojam biogeocenoze ili ekosustava. Podani. Kartiranje vegetacije. Skender. Sastoji se od predavanja i vježbi uz uporabu suvremenih nastavnih pomagala te terenskoga dijela nastave u konkretnim šumskim i travnjačkim ekosustavima. Mogučnosti primjene fitocenologije u praksi. (1990): Fitocenologija u spontanim i antropogenim ekosistemima. ali se koristi i najnovijim spoznajama i tehnološkim pomagalima. Areali biljnih zajednica naše zemlje. Methoden.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Den Haag prof. Prostorni raspored i zonacija biljnih zajednica. Poljoprivredni fakultet. Biljni fosili i peludna analiza. Opći pregled pridolaska i rasprostranjenosti raznih oblika vegetacije u R. Zagreb Preporučena literatura 1. Razvitak vegetacije nakon ledenoga doba. J. Horvat. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. J. Osjek 2. Dierschke. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 24 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . A. AG1025 FITOCENOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul se temelji na klasičnim postavkama Braun-Blanquetove škole. Razvoj nauke o vegetaciji u Europi i u nas. Vukelić. sc. Osnovna svojstva biocenoze. Analitička obrada i sintetska razrada. Đ. Sistematika biljnih zajednica. (1994): Pflanzensoziologie. potrajnoga gospodarenja i biološke raznolikosti. Sinkronologija i sinhorologija. Metode rada. Aufgaben. Glavač. Stuttgart 2. (1996): Vegetationsökologie .

(2002): Fiziologija bilja. Reiss. and Bernstein. P. rast i razvoj na razini stanice.. 2. Heidelberg-Berlin. 3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Dubravec. (1994): Experiments in plant physiology. Cilj modula Studenti će biti osposobljeni primjeniti stečena znanja u rješavanju ekoloških problema i problema vezanih za uzgoj i njegu kultiviranog bilja. B. AG1026 FIZIOLOGIJA BILJA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom studentima se prenose temeljna teoretska i praktična znanja o strukturi i funkciji biljaka. The Benjamin/Cummings Publ.. H. Zagreb. Poljak. (1989): Fiziologija biljaka. Studenti će steći iskustva i razviti vještine u primjeni znanstvenih metoda rada sa osnovnim laboratorijskim tehnikama u fiziologiji bilja i praktičnu primjenu fizioloških spoznaja u poljoprivredi na primjerima najuvrježenijih kultiviranih biljnih vrsta. Redoviti profesor Milan Poljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Uredno pohađanje nastave i vježbi te položen kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 25 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Reakcija i prilagodba na faktore okoliša kao i regulacija rasta i razvoja hormonima rasta. Zeiger. 2. Mohr. R. C. Schopfer. razvoja i reprodukcije. (1995): Fiziologija bilja. (1995): Plant Physiology. Spektrum Akademischer Verlag. Taiz. Interna skripta. Razmatraju se fiziološki procesi esencijalni za produkciju biomase i formiranje sjemena i ploda. Kastori. Školska knjiga. Berlin. Springer. Naučna knjiga. Preporučena literatura 1. Prentice Hall Inc. sinteza.. Regula. organa i na razini cijele biljke. Obvezna literatura 1. 3. I. U. Beograd. M. New Jersey 4. biokemija i fiziologija fotosinteze i respiracije. Studenti će postići zavidan stupanj saznanja o funcijama biljke uključujući dinamičke procese rasta. fiksacija dušika. (2002): Prinzipen der Pflanzenphysiologie. (1998): 2nd Edition Plant Physiology. transport i gubitak vode. E. metabolizam i transport ugljikohidrata.. primanje transport i asimilacija mineralnih hranjiva. K. Kutschera. Zagreb./2011.Co. Subjekti koji se razmatraju uključuju: primanje. L.

Osobine terena s obzirom na nagib. Omogućiti im usvajanje geodetskih pojmova i standarda te ih na taj način osposobiti za kompetentnu suradnju s geodetskim stručnjacima. Zagreb Internet stranice s tom tematikom 26 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Tehnička knjiga . Osnovni elementi geodetskih planova i karti. Izohipse i njihove osobine. Kvaliteta položajnih podataka. Komasacija zemljišta. Računanje površina na planovima. Javne evidencije prostornih informacija. Iskolčenje projektiranog objekta na teren. Interna skripta. S. Katastarski planovi. Tipovi detalja i njihov prikaz na planovima i kartama. Mjerilo. Mjerenja u geodeziji i pogreške koje se pri tome pojavljuju. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovama geodezije i podacima koje im ona pruža. Načini korištenja zemljišta i njihov prikaz na planovima. Ekvidistancija izohipsa. AG1029 GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE Koordinator modula Opis modula Uvod. Separati predavanja Ivković. Geodezija i njena podjela. Kvaliteta prostornih informacija prikupljenih iz različitih planova i karti i njihova usporedba. M. Obučiti studente primjeni tih podataka i načinu korištenja geodetskih planova i karti. Topografski planovi. Geodetski planovi i karte. dr. Jedinice za mjerenje. sc. 4. Reljef zemljišta. 2. Prikaz reljefa na planovima i kartama.: Digitalni planovi. Državni koordinatni sustav. Geodetski fakultet Macarol.: Praktična geodezija. 3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. prof. Mira Ivković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Obavljene vježbe i izrađeni svi programi iz njih Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Kvaliteta prikaza reljefa izohipsama. Digitalni planovi. Prednosti komasacije pred drugim postupcima uređenja zemljišta./2011.

27. C. (2002. Acta Geographica Croatica Doc. Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije. (1990): Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko vrednovanje reljefa. Marković. litološkog sastava ili određenih reljefnih oblika). A. Petrović. Bognar. Geografski odsjek PMF-a. Uz predavanja. & Carlson. Acta Geographica Croatica. B. N. H. Plummer C. Acta Geographica Croatica. Geografski glasnik.65 4. Stoga se nameće potreba da se studenti preddiplomskog studija Krajobrazne arhitekture upoznaju s unutrašnjim (endogenim) kao i s vanjskim (egzogenim) čimbenicima na oblikovanje reljefa. kroz vježbe. D. nastanka i razvoja reljefa. dr. Beograd 5. Herak. te njihov utjecaj na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. Cilj modula Utvrđivanje postanka. izrada vježbi i seminarskog rada. radi što boljeg svladavanja geomorfološke problematike studente treba upoznati i s osnovama geologije (građa Zemlje. Međutim. sc Dražen Perica Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 5 8 Pohađanje većeg dijela nastave. Bognar./2011. (1987) Geologija. A. Zagreb. mineralima i stijenama. Beograd 4. (1982): Geomorfologija. S. Wallen.. izradu seminara i terenski rad studenti će steći vještinu samostalnog prepoznavanja određenih pojava na terenu (npr. D. Obvezna literatura 1.) The influence of quantiative geomorphological characteristics and lithology on the ecological depth of soil and environmental historical human impact – the example of Northwestern Croatia. R. Školska knjiga. (1997): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini Geomorfološki i geoekološki aspekt. Zagreb 2. Zagreb. AG1030 GEOMORFOLOGIJA S OSNOVAMA GEOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Reljef predstavlja jednu od najvažnijih krajobraznih osobina određenog prostora. 49 . (1992): Introduction to Physical Geography. 31. Bognar. M. str. str. Perica. 52. (Izabrana poglavlja) 5. 27 – 40 2. te tektonskim elementima litosfere) kao i promjenama tijekom Zemljine prošlosti (stratigrafska geologija). Zagreb 3. (Izabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. D. Bognar. te prisustvo terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 27 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Lozić. (1987): Tipovi reljefa Hrvatske. (1980): Primijenjena geomorfologija..173-186 3.. M. osobina. A. vol. A. Zagreb.. tektonike i dinamike Zemlje. (1999): Physical Geology. McGeary D.. Fürst-Bjeliš. (1992): Inženjerskogeomorfološko kartiranje. str.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

toksikologija. 2. Associazione Micologica Bresadola. sistematiku. Hunte W. Terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Paul Pery. Obvezna literatura 1. životinja i gljiva. devastira gotovo ekocidnom sječom šuma. jer od ukupno proizvedenih antibiotika. (1985): I funghi. Edagricole. (2000): Fungi Ipogei D'Europa. Zagreb Božac R. Gljive se nezaobilazne i u farmaceutskoj industriji. Školska knjiga. Montecchi A. U tom smislu potrebno je upoznati studente sa tehnikom mikorizacije presadnica s raznim vrstama gljiva u cilju pošumljavanja. a obuhvaća proizvodnju hrane. Zagreb Božac R. Hrvatsko agronomsko društvo. sirarstvu i u proizvodnji raznih gotovih jela. Školska knjiga. na gljive otpada veliki postotak. & Sarasini M. tehnologiju prerade. Time se godinama zaustavlja prirodni život biljaka. Za temeljito poznavanje područja gljivarstva studenti moraju upoznati morfologiju gljiva. proizvodnju kultura i micelija gljiva te čuvanje kultura zaustavljanjem životnih funkcija. koji se pored industrijskog zagađenja. Danas je neophodno i voditi bitku za očuvanje okoliša. AG1031 GLJIVARSTVO Koordinator modula Opis modula Gljivarstvo je ogromno područje rada. (2008): Enciklopedija gljiva 2. isolamento. konzerviraju ili koriste kao sastojak u industriji prerade mesa. Zagreb Novak B. antivirusnih i antikancerogenih tvari. 4. (2002): Gljive. Trento 2. 3. droga itd. Školska knjiga. Ferri F. Zagreb Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 6 4 2 10 Pohađanje nastave (min. U svijetu se danas proizvode milijarde tona različitih gljiva. Cilj modula Stjecanje znanja za rad na proizvodnji i preradi gljiva uz stjecanje temeljna znanja za neograničeno istraživanje. Božac R. & Grabbe K. 80%). micologia. farmaceutiku i očuvanje okoliša. Vježbe laboratorijske. koje se velikim dijelom prerađuju. načine razmnožavanja. (1989): Champignonbau. Berlin-Hamburg 28 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2006): Enciklopedija gljiva 1. coltivazione. Bologna 3. morfologija. (1997): Uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva./2011. Zbog toga je značajno upoznati studente što su gljive kao hrana i kako se proizvode saprofitske i mikorizne gljive. sistematika.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

D. S. R.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication 1. Pollot. Preporučena literatura 1. J. komunikacijski hodnici. Štafa. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. G.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. (ed. 5. (ed. jednodnevni pregoni. višednevni pregoni). J. A. …. Cherney. B. J. Pollot. E. Z. Davies. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. A.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja).. Hopkins. Zagreb Čižek. Sveučilište u Zagrebu. hranilice) i (ix) kvaliteta paše i korištenje pašnjaka (utvrđivanje početka i završetka napasivanja. (ed. R. 2. CABI publishing 5. U poglavlju Sustavi gospodarenja livadama obrađuju se 4 tematske jedinice: (i) proizvodnja krme na livadama (sjetva i usijavanje. Poljoprivredni nakladni zavod. U poglavlju Sustavi gospodarenja pašnjacima obrađuje se: (v) proizvodnja krme na pašnjacima (sjetva i usijavanje. D. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. gnojidba pašnjaka. (1982) Herbage intake handbook (odabrana poglavlja Knežević. J. (viii) uređenje pašnjaka (ograde. skripta Leaver. Poljoprivredni nakladni zavod Kvakan.). British Grassland Society. Sustavi gospodarenja livadama. (iii) korištenje krme s livada (korištenje zelene i konzervirane voluminozne krme) i (iv) skladištenje voluminozne krme. Sustavi gospodarenja pašnjacima. D. smjese trava i djetelina. and Laidlaw. M.) (2000) Grass its production and utilisation. (ed.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. (1952) Trave. odrađene laboratorijske vježbe. G. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Slušanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stječe osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma «tlo-biljka-životinja» kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima Obvezna literatura Turina. (vii) veličina i broj pregona (izračunavanje veličine i broja pregona. AG1032 GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 3 poglavlja: Uvod u gospodarenje travnjacima.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010..) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. S. kao i u morfološke karakteristike gospodarski najvrednijih trava i djetelina s osnovama rasta. 29 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . E. P. U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje travnjaka kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 6.. obročni pregoni.). (ed. (ed. A. and Cherney. proizvodnja travne silaže). pojila. (vi) veličina pašnjaka (izračunavanje veličine pašnjaka). gnojidba. Frame. (1948) Livade – pašnjaci. …. A. kombinirano korištenje) Modul se izvodi putem predavanja. vježbe u praktikumu./2011. J. (ii)spremanje krme na livadama (proizvodnja sijena. vježbi u praktikumu. smjese trava i djetelina. Blackwell Science. Redoviti profesor Mladen Knežević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 21 10 14 15 Odslušana predavanja. H. Baker. 3 4. Grant.

J. J. (1982) Herbage intake handbook (odabrana poglavlja) Izvanredni profesor Josip Leto Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 10 4 12 Odslušana predavanja. G.. C. J. D. Nelson. G. D. Cherney. Hopkins.J. Ball.. 10. L. 8. Strosmayera u Osijeku. CAB International. and Laidlaw. Moore. Cilj modula Slušanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stječe osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma «tlo-biljka-životinja» kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima . Collins. Blackvell Publishing. Blackwell Science. Stjepanović. S. Charlton. Baker.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R.. S. skripta 4. Slijedi poglavlje o gnojidbi travnjaka organskim i mineralnim gnojivima. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. Grant.. A. 7. Preporučena literatura 1. Rogošić. and Cherney.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. (2007) Southern Forages.o. R. M. Tucak.. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 30 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U poglavlju korištenje pašnjaka obrađuju se teme: definicija i gospodarska važnost pašnjaka za stočarsku proizvodnju. (2000) Gospodarenje mediteranskim prirodnim resursima.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication 6. Udžbenici Sveučilišta J... Štafa. Modul se izvodi putem predavanja. (ed. (ed. metode napasivanja.D. (ed. intenzitet napasivanja. J. (ed. International Plant Nutrition Institute. obrađuje se podjela travnjaka./2011. Zimmer.J. kao i najvažnije vrste trava i sitnozrnih mahunarka (biološka i gospodarska svojstva.F. Mostar 9. and Laidlaw. AG1032 GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula U uvodnom dijelu definira se gospodarsko značenje prirodnih i sijanih travnjaka kao sirovinske osnovice stočarske proizvodnje. Frame. vježbi u praktikumu. P. A. C. U poglavlju smjese trava i djetelina obrađuju se glavni kriteriji za sastavljanje smjesa trava i djetelina. H. (1998) Temperate Forage Legumes. agrotehnika). J. Štafa (2009) Lucerna.K. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. J. G. te morfološke osobine i osnove rasta trava i djetelina. Obvezna literatura 1.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. Pollot. uređenje pašnjaka. Lacefield. Hoveland. Sveučilište u Zagrebu. Knežević. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 6. Barnes.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. Zagreb 3 Čižek.the sciences of grassland agriculture. Popović. Pollot. metode procjene biljne mase na travnjaku. Davies. Bukvić. D. odrađene vježbe u praktikumu. Bukvić (2008) Trave za proizvodnju krme i sjemena. proizvodnja i korištenje sijena.M. A. Leaver. (2007) Forages . J. British Grassland Society. dugoročno planiranje napasivanja i planiranje na razini sezone.) (2000) Grass its production and utilisation. Frame. silaže i sjenaže.. A. J. r. Z. S. potrebne površine travnjaka. Štafa.S.o. Zatim se obrađuje nastavna jedinica zasnivanje novih i obnavljanje postojećih travnjaka. (ed. dizajn metode napasivanja). 5. Kvakan. D. CABI publishing 5. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. E. A. E. Stjepanović. F. M.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja). Školska naklada d. (1952) Trave. U poglavlju spremanje krme s travnjaka obrađuju se slijedeće teme: košnja travnjaka.. J. organizacija proizvodnje i korištenje krme sa travnjaka (izračunavanje pašnog opterećenja. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu 2. (ed. Poljoprivredni nakladni zavod.

prigodni govori. na govorničke strategije. sc. Zagreb. Zagreb. I. German. Zagreb. Sadržaji koji će se uvježbavati su profiliranje publike./2011. Cilj modula Svrha je kolegija da dade sustavna znanja i upute za stvaranje vještina s pomoću kojih se uspješnije govorno djeluje u javnosti i komunicira s poslovnim partnerima. pripremu govora s isticanjem formiranja i testiranja središnje misli te na govorničku argumentaciju. B. (ur. Školska knjiga. 2. N. održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Naklada Zadro.) (1999): Glasoviti govori. Zadro. primjerena uporaba neverbalnih. A. razgovori. Đ. Visković. uzjezičnih znakova te vještina govorenja uz pomoć raznih medija (prezentacije). H. debate. Govornička se teorija usredotočuje na opis osobina monoloških i dijaloških govorničkih vrsta (predavanja. Škarić.. E. Gronbeck. izvedbena izražajnost. 31 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Govorničke vještine uključuju osvještavanje i uvježbavanje tekstualno i izvedbeno dobro oblikovane poruke. dr. Nadbiskupski duhovni stol. Ehninger. Split: Pravni fakultet u Splitu 4. grupno govorno rješavanje problema). pažljivo i kritičko slušanje. Gračanin.. Gordana Varošanec Škarić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 6 24 prisustvovanje nastavi. Obvezna literatura 1. govornička elokvencija (što uključuje i repertoar retoričkih figura i modalnih izraza). Aristotel (1989): Retorika. (1977): Argumentacija i pravo. (1995): Principles of Speech Communication. K. (1954): Temelji govorništva. referati. Temeljci suvremenoga govorništva. Monroe. 3. (2000:. prof. 2. AG1033 GOVORNIČKE VJEŠTINE Koordinator modula Opis modula Kolegij se sastoji od predavanja iz teorije govorništva i uvježbavanja govorničkih vještina. Naprijed. Zagreb. uklanjanje straha od govora. D. I.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Harper Collins College Publishers.

Chopra V. (1984). N. Predivo bilje I dio. Fischbeck. mak). (3. Oehmichen. Naučna knjiga. The hawort press. lan i pamuk. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. Hmeljarstvo. ciljeve proizvodnje i sorte.. Beograd 2.. V. Auflage). (2004). . Obvezna literatura 1. (1966). kvaliteta proizvoda. (2000). Spezieller Pflanzenbau. (2005). M. Konoplja. G. L.-U. N. N. predivih biljaka (konoplja i lan). uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 32 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb Preporučena literatura 1. stadiji rasta i razvoja. Z. F. Suncokret Helianthus annus L.. Diepenbrock. Ceres. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima./2011. Rajčić. Jugošećer.. Cilj modula Cilj modula je studentima dati potrebna znanja o najznačajnijim industrijskim kulturama. K. uljana repica. Nakladni zavod znanje. Sarajevo 3. Grupa autora (1989). New York Redoviti profesor Milan Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 16 6 4 Prisustvovanje predavanjima. Načela proizvodnje virginijskog duhana. Vratarić. njihovom uzgoju i cilju proizvodnje. S. (2004). AG1036 INDUSTRIJSKO BILJE Koordinator modula Opis modula Program modula Industrijsko bilje kroz predavanja. W. Pasković. Ulmer. Marija i sur. Beograd 5. (1994). Srečec. korjenastih kultura (šećerna repa i cikorija) i ostalih industrijskih kultura (duhan i hmelj). Stuttgart 3. L. Knauer. Kod svake kulture obrađuje se: važnost i upotreba. Posebno ratarstvo 2. Mann..monografija (ur. L. Gelsenkirchen-Buer 2. S. proizvodnja i površine. Osijek 4. Peter K. vježbe u praktikumu i terenske vježbe omogućuje studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičnih znanja iz proizvodnje uljarica (suncokret. uljane bundeve.. Grupa autora (1992). J. W. Heyland. Hawks Jr. rasprostranjenost. Verlag Th. (1999). Proizvodnja i prerada uljane repice. odrađene vježbe. zahtjevi prema uvjetima uzgoja te tehnologija proizvodnje s obzirom na različite proizvodne uvjete. Poljoprivredni institut Osijek. Collins. Entrup. Handbook of Industrial plants. NIRO Zadrugar. Vratarić. Mustapić. Studenti trebaju savladati suvremene tehnološke procese proizvodnje industrijskih kultura i njihovih sorti te steći temeljna znanja za nastavak studiranja. K.. Zagreb 4. Petar Spasić). Šećerna repa . morfološka i biološka svojstva.. Križevci 5.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010..

Info sustavi u poljodjelstvu . B. HAD. Redoviti profesor Vitomir Grbavac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 14 2 odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 33 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2003). stoljeća. str. svi oni koji se danas nalaze ili će se naći u sustavu obrazovanja na našem fakultetu u predstojećem vremenu. Modeli info sustava .Sustavna programska podrška . Zagreb.Povjesni razvoj informatike .. Sjemenarstvo Vol 19(2002) 1-2.Pojava informacijskog društva . AG1037 INFORMATIKA Koordinator modula Opis modula Strukturu predmeta čini osam (8) međusobno zavisnih djelova.. Grbavac V. Skripta za vježbe iz Informatike. Zbilja i vizija informacijske i tehnološke revolucije. Temeljne informatičke postavke . godine. 613-906. 2001. Informatika. 375-417. HR. Sveučilišni udžbenik. Dragičavić D. Informatički izazov u funkciji agrokompleksa . Softverska osnova računalnih sustava . Obvezna literatura 1. 2002. str.Ulazno i/ili izlazno sučelje računalnih sustava .Organizacija podatkovnih resursa 5.Sekundarno-memorijsko sučelje računalnih sustava 4. Šimunović D. Informacijska tehnološka revolucija na početku 21. (2002). Treće izdanje.Info sustavi u prostoru ... Program za kompjutorsku obradu teksta MsWORD 2000. midi. Šimunović D. Media Culture and Public Relations.Implikacija informatičkih postignuća . Zagreb. Preporučena literatura 1. godine. personalni i ergonomski aspekti informatičkih sustava 6. godine. Vol./2011. Grbavac V.Aplikativna programska podrška .Vrste poljodjelskih info sustava . Zagreb. Skripta za vježbe iz Informatike. da će informatizacija kao primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija i na njima temeljenih znanja snažno obilježiti budućnost.Evolucija informacijsko-tehnološkog razvitka . 4. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1995. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Grbavac V. koji omogućuju polaznicima da kroz predavanja i vježbe ovladaju relevantnim znanjima iz informatičke domene. Časopis za Opća društvena pitanja. logičke i tehničke kompnente računalnih sustava 3. Stoga su glavni ciljevi predmeta naučiti i olakšati studentu da se služi računalom i njegovim softwerskim alatima i da na najlakši način dođe do potrebih informacija. HAD. F.. Sjemenarstvo Vol 18(2001) 5-6.. Organizacijski. Program za tablične izračune Ms EXCEL 2000. provest će životni i radni vijek u aktivnom kontaktu s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te na njima zasnovanim znanjima. 2. Tepeš. Rotim. V. HAD. HZDP. Program za operativni sustav osobnih kompjutora WINDOWS XP. Perspektive razvoja informatike u poljodjelstvu Cilj modula Gledano s današnjeg aspekta posve je sigurno.. 2001. Društvena istraživanja. 1. str. Strojna osnova računalnih sustava .. Grbavac V.1 2.Komunikacijski sustavi 7. Prema tome. Sjemenarstvo Vol 18(2001) 3-4.Matematičke.Vrste računalnih sustava (mako. 3. Šimunović D. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zaštita podataka kod računalnih sustava 8. Zagreb. Grbavac. broj 5. str. 117-136. kompjutori i primjena. Skripta za vježbe iz Informatike.. mikro) . 229-277.Važnost informatike glede daljnjeg poljodjelskog razvitka 2. Vitomir Grbavac.

I na kraju upoznati studente sa osnovama gnojiva i gnojidbom. V. usvajanje biljnih hranjiva nadzemnim organima biljke i čimbenike koji utječu na primanje hranjiva nadzemnim organima. Stuttgart. W. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. kalcij. Zagreb Preporučena literatura 1. Upoznati studente s «faktorom kapaciteta Q» i «faktorom intenziteta I». Ishrana bilja (1973): Ishrana bilja. magnezij. Mengel. H. Boston. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima. kalij. njihovim sadržajem u tlu. interna skripta.. sumpor. Pored toga upoznati studente s sadržajem mineralnih tvari u biljci te tlu kao izvoru biljnih hranjiva. Z. mangan. E. bakar. fosfor.A. nedostatnom i suvišnom ishranjenosti. Diplomski. željezo. Vukadinović. Upoznati studente s biogenim elementima: dušik. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. temeljnom fiziološkom ulogom u biljci. kao i vještinu da obavlja određene poslove u vođenju ishrane bilja u biljnoj proizvodnji. bor. Kosegarten. T. Jelka Anić. upoznati studente s definicijama i klasifikacijama biogenih elemenata odnosno biljnih hranjiva te s osnovnim funkcijama biljnih hranjiva.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Tomislav Ćosić (2001): Ishrana bilja. Lončarić (1998): Ishrana bilja. Gustav Fisher Verlag Jena. Izvanredni profesor Tomislav Ćosić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 14 -4 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Zatim. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. 4. Poljoprivredni fakultet. utjecaj ekoloških čimbenika i biljnog metabolizma na primanje hranjiva. tlima i supstratima. Poljoprivredni fakultet. 2. Zatim. Zagreb. Basel. 34 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2. AG1038 ISHRANA BILJA Koordinator modula Opis modula Zadaća modula je upoznati studente sa zadacima suvremene znanosti o ishrani bilja te njezin odnos prema srodnim disciplinama. 3. Kirkby. magistarski i doktorski radovi koji obrađuju problematiku ishrane bilja na različitim kulturama. A. odnosno stabilnom i labilnom poolu kao vrlo bitnim čimbenicima koji utječu na ishranu biljaka iz tla te usvajanje hranjiva iz tla. K. cink. molibden i klor. 3. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. 5th edition. Osijek./2011.

/2011. preradu voća i povrća. No. Landwirtschaftsverlag Gmbh..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. P. Osposobljavanje studenata za pokretanje izravne prodaje i prerade na vlastitom gospodarstvu ili savjetovanje seljaka o izravnoj prodaji. 4-5. O. te osnove prerade na seljačkom gospodarstvu. B.. 1.): Direrktvermarktug. (2005.. Münster. izravna prodaja u Hrvatskoj. Agrarno Savjetovanje. p. marketinga i izravna prodaja. Maurer. Analiza oglednih primjera izravne prodaje olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe. Ein Sonderheft Von "Hof Direkt". (2000. Pottebaum. Kroz seminar i terensku nastavu studenti se osposobljavaju za planiranje i poduzetništvo u izravnoj prodaji. Zagreb Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. R. Münster-Hiltrup. München 3.): Izravna prodaja seljačkih proizvoda – teorijska polazišta i praktična primjena. Cilj modula 12 4 Izvanredni profesor Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 Upoznavanje studenata s važnošću izravne prodaje u Hrvatskoj. Kovačić. Primjena znanja iz marketinga u izravnoj prodaji. U sklopu prerade daju se osnove tehnologije za proizvodnju domaćih mliječnih proizvoda. (1988): Handbuch Direktvermarktung – Neue Wege für Absatz landwirtschaftlicher Produkte. Zeitschrift Für Direktvermarkter. D. ogledni primjeri izravne prodaje. (2000): Schritt für Schritt ergolgreich werben. Erfolgreich Werben. Miethe. proizvodnju domaćih voćnih rakija te proizvodnju domaćih suhomesnatih proizvoda. 35 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Wirthgen. AG1039 IZRAVNA PRODAJA I PRERADA NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove izravne prodaje seljačkih proizvoda. Obvezna literatura 1. Ulmer 2..

Odvodnjavanje. izvore vode i njezin zahvat. II kolo. Tako će tematske cjeline iz odvodnje obuhvatiti: Melioracijske sustave odvodnje. I kolo. Zagreb. Vidaček. knjiga 3. 3. Zagreb. 1995. Zagreb. Rijeka. 2. Obvezna literatura 1. I kolo. DONH.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG1040 IZVOĐENJE MELIORACIJSKIH SUSTAVA Koordinator modula Opis modula U modulu će studenti na predavanjima dobiti saznanja o tehnici izvedbe postojećih sustava odvodnje i navodnjavanja./2011. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Tomić. 1987. Zagreb. Preporučena literatura 1. kapanjem i mini rapršivanjem.. Osnovna mreža. Zagreb. DONH. Tematske cjeline iz navodnjavanja će obuhvatiti: Sustave navodnjavanja. samohodnim uređajima. građevine i oprema za natapanje. Agronomski fakultet. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 36 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Odvodnjavanje. podzemne i kombinirane odvodnje. Tomić.1998. Priručnik za hidrotehničke melioracije. F. Priručnik za hidrotehničke melioracije. zaštita i održavanje sustava odvodnje.: Navodnjavanje. Na terenskim vježbama će studenti vidjeti neke od postavljenih sustava odvodnje i navodnjavanja. kao i izvođenje sustava navodnjavanja kišenjem i kapanjem. Ž. Navodnjavanje. Građevinski fakultet.: Poljoprivredne melioracije (interna skripta). načini izvođenja (postavljanja) sustava površinske odvodnje. Cilj modula Studet se upoznava s problemima i posljedicama viška i manjka vode na poljoprivrednim površinama. 4. : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. Petošić. podzemne odvodnje (cijevne drenaže) i kombinirane odvodnje. Građenje. Odvodnjavanje. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Navodnjavanje. Agronomski fakultet. kontrola. 2. 5. te mogućim načinima i tehnikom njhovog saniranja. dr. 1989. bitne elemente i opremu pri pojedinom sustavu navodnjavanja. 1988. knjiga4. 1985. Sustavi. knjiga 5. sc. DONH. Rijeka i DONH. Agronomski fakultet. knjiga 4. Rijeka i DONH. Detaljna mreža. Rijeka. knjiga 3. F. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zagreb. 3. Načini natapanja. te izrada potrebnih vježbi i seminara. Građevinski fakultet. izvođenje (postavljanje) sustava navodnjavanja kišenjem. zaštita i održavanje sustava navodnjavanja. Prof. 1994. D. II kolo.U seminaru će studenti pojedinačno (ili manjim skupinama) obraditi i skicirati jedan od sustava odvodnje ili navodnjavanja. vježbi i seminara. I kolo. Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 4 4 Pohađanje predavanja. Na vježbama će se izraditi programi i nacrtati shema: Izvođenja sustava površinske odvodnje. 1987.

T. koza. Ukazat će se na njihovo mjesto. Hrvatska je svjesna vrijednosti animalnih genetskih resursa. Lovrinov. urednik (2004): Lovstvo. metode istraživanja i potvrđivanja autohtonosti te metode konzervacije genetskih resursa. Gudelines for Development of National Farm Animal Genetic Resources Management Plans. Townsend. Zagreb. Nottingham University Press. ekološkoj proizvodnji i važnosti izvornih pasmina. FAO. ovaca. R. 5. Z. Safner.. (1995): Ribarstvo. AG1041 IZVORNE PASMINE I NJIHOVA ZAŠTITA Koordinator modula Opis modula Stučni i javni interes za izvorne pasmine domaćih životinja potaknut je spoznajama njihove ugroženosti i nestanka. njihovih proizvoda i prerađevina u turizmu. Marija Uremović. K. Zagreb 3. Cilj ovog modula je. peradi i pasa. Boro Mioč. Hrvatski lovački savez. osposobljen je za voditelja farme. ugroženosti strukture populacije. zaštiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Zvonimir Uremović (2004): Govedarstvo. M./2011. upoznati studente s izvornim pasmina različitih vrsta domaćih životinja: goveda. Zagreb Redoviti profesor Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). Rim. i/ili tehnologa na farmi. G. Hrvatska mljekarska udruga. D. konja. Aničić. 3. UK.. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti. Kroz samostalan rad ukazat će se na mogućnosti uporabe molekularnih markera u određivanju statusa inbridinga.. te s autohtonim vrstama riba. UN-Convention on Biological Diversity. 2. (2004): Farm Animal Genetic Resources. I. protokole i propise. kroz različite oblike nastave. Ukazat će se na međunarodne konvencije. Villanueva.. te uvođenje pokazatelja fenotipa i genotipa u uzgojne selekcijske programe. Obvezna literatura 1. seminarski rad. 5. Sinclair. Stjepan Mužic. što se ogleda kroz državnu brigu o očuvanju izvornih autohtonih pasmina. Hrvatsko agronomsko društvo. Agronomski fakultet.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb. Svjesni jedinstvenosti animalnih resursa kao dijela genetskog i kulturološkog naslijeđa. Boro Mioč. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. Rome 1992. Ante Ivanković (2004): Konjogojstvo. Hrvatska mljekarska udruga. S. a posebno će se ukazati na dohodovne sustave korištenja izvornih pasmina i njihovu uloga u proizvodnji autohtonih proizvoda. Ukazat će se na različite pristupe definiranja statusa izvornosti. Marija Uremović. FAO. Agronomski fakultet... Globus. Zvonimir Uremović.. Zagreb Preporučena literatura 1. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. Zagreb. javnost na globalnoj i nacionalnoj razini čini napore da očuva animalne genetske resurse u in situ ili ex situ sustavima. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 37 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Simm. 4. svinja. Zlatko Janječić (2002): Stočarstvo. osmišljavanje programa zaštite izvornih pasmina. Vesna Pavić. B. Mustapić. Zagreb 2. Treer. ulogu i važnost u svekolikoj animalnoj proizvodnji u Hrvatskoj. 4.

. terenska nastava. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu 3. Bitka za profit. Schweigert B. Amsterdam. Udžbenik Sveučilišta J. D. Selekcioneri u smislu povećanja mesnatosti idu predaleko.80%). Živković J. San Francisco. (1970): The science of meat and meat products. Heidelberg. Jensen W. (1985): Osnove tehnologije mesa. AG1042 KAKVOĆA I PRERADA MESA Koordinator modula Opis modula Kakvoća mesa kao temelj logičnog slijeda prerade je danas problematična zbog brojnih razloga. odnosno osposobljavanje Bs studenta za stručan rad u klaonicama i preradi mesa. Obvezna literatura 1.H and Company. Posljedica je pojava blijedog. vol. Studenti će sistematski i logičnim slijedom biti upoznati s navedenim činjenicama u cilju očuvanja zdravlja ljudi. Rahelić S. Paris. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 38 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . uz vidnu prisutnost toksičnih rezidua. sirovine prehrambene industrije. odnosno tvrdog. Školska knjiga Zagreb. mekanog i vodnjikavog mesa. Price J. Tokyo. odnosno u cilju proizvodnje visoko kvalitetnih proizvoda od mesa. tako stočare zanima povećanje brzine tova.J. U tom smislu se i danas koriste u tovu antibiotici. čvrstog i tamnog mesa. čime značajno utječu na promjene kemijskog sastava mesa.. proizvodnje proizvoda najviše kakvoće i konkurentnosti u EU. hormonski preparati itd. Proizvođače hrane sve manje zanima zdrava hrane. kalo i kompletnu organoleptičku ocjenu. Diceman M.3. bijelih i intermedijalrih mišićnih vlakana u mišiću.S. Kovačević (2005): Meso i riba.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. što bolje iskorištenje hrane i bez ograničenja pomicanje odnosa meso-mast u trupu. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studija Animalne znanosti. Dawine C. (2004): Encyclopedia of meat sciences. Zbog toga je nužno studente upoznati o razlozima loše ili smanjene kakvoće mesa.F. 2. bez obzira na posljedice ima u tom lancu značajnu ulogu. Sve se u tehnologiji odražava negativno na procese zrenja mesa. Boston.2./2011. prije svega u cilju očuvanja zdravlja ljudi. seminarski rad. 1. Elsevier Academic Press. Freeman W. Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 6 0 4 12 pohađanje nastave (min. 2. Storssmayer u Osijeku... Preporučena literatura 1. (1982): Veterinarsko sanitarna kontrola životinja za klanje i mesa.K. ne vodeći računa o promjeni odnosa crvenih..

Lj. prijenosom i iskazivanjem genetičke informacije. Organska kemija. Karlson. I. Manitašević. Zavod za kemiju.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Lipanović. Biokemija. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metaboličkim procesima u stanici.H. 1994. 1993. izrađeni seminarski zadaci Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 39 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . te pohranom. Organska kemija upoznaje studente sa strukturom i kemijskom reaktivnošću organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. Zagreb. Zavod za kemiju. Stryer. 1995. 1995. Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. Lj. interna skripta 3. 1991. Školska knjiga. Školska knjiga. Odslušana predavanja. P. S. Đumija . Zagreb. Zagreb. Kemijski elementi i spojevi. odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Zagreb. interna skripta 2. AG1043 KEMIJA Koordinator modula Opis modula Program modula Kemija s osnovama biokemije omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za studij i uspješan rad u struci. Đumija . Laboratorijske vježbe upoznaju studente s osnovnim elementima postupka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. I/II dio. Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2. Filipović. Cilj modula Razumijevanje osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa potrebnih za svladavanje temeljnih znanja struke. 4. energijskih promjena kod kemijskih reakcija. 1997. Školska knjiga. 3. Zagreb. Zagreb. Opća i anorganska kemija. 1997. odrađene laboratorijske vježbe. Programski dijelovi modula su sljedeći: 6 Izvanredni profesor Marija Bujan Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 15 5 Opća i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija./2011. Pine. S. Organska kemija. Biokemija. L. Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. te fizikalnim. Agronomski fakultet. Školska knjiga. Zagreb. J.

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1044

KEMIJA S OSNOVAMA BIOKEMIJE

Koordinator modula

Opis modula Uspješan rad u bilo kojem segmentu agronomske struke, danas je gotovo nezamisliv bez poznavanja i razumijevanja osnova prirodnih znanosti, kemije i biokemije. Program modula Kemija s osnovama biokemije omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za studij i uspješan rad u struci. Programski dijelovi modula su sljedeći: Opća i anorganska kemija upoznaje studente s osnovnim znanjima potrebnim za razumijevanje kemijskih reakcija, energijskih promjena kod kemijskih reakcija, te fizikalnim, odnosno kemijskim svojstvima biogenih elemenata. Organska kemija obrađuje strukturu i kemijsku reaktivnost organskih spojeva potrebnih za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa. Osnovni elementi biokemije upoznaju studente s osnovnim metaboličkim procesima u stanici, te pohranom, prijenosom i iskazivanjem genetičke informacije. Laboratorijske vježbe omogućuju studentima kroz praktičan, samostalan rad svladavanje osnovnih laboratorijskih postupaka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize.Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije i izradu seminarskih zadataka. Cilj modula Teoretska i praktična znanja osnovnih kemijskih i biokemijskih procesa studentima su osnova za razumijevanje i svladavanje temeljnih znanja struke. Obvezna literatura 1. Malone L. J. (2001). Basic Contepts of Chemistry, sixth edition, 2001.John Wiley & Sons, Inc. 2. Đumija Lj. (1997). Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za kemiju, Zagreb, interna skripta 3. Đumija Lj. (1997). Kemijski elementi i spojevi, Zavod za kemiju, Zagreb, interna skripta 4. Manitašević J. (1995). Organska kemija, Agronomski fakultet, Zagreb 5. Karlson P. (1993). Biokemija, Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Filipović I. (1995). Opća i anorganska kemija, I/II dio, (S. Lipanović), Školska knjiga, Zagreb 2. Pine S.H. )1994). Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb 3. Stryer L. (1991). Biokemija, Školska knjiga, Zagreb

docent Marija Bujan

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 15 5

Odslušana predavanja, odrađene laboratorijske vježbe, izrađeni seminarski zadaci
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

40

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1045

KINOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Podrijetlo pasa, tijek pripitomljavanja i sistematska pripadnost. Osnovne morfološko anatomske i biološke osobitosti pasa. Osnovi reprodukcije, skotnost i štenjenje. Hranidbene potrebe, smještaj i ishrana. Pasminske karakteristike i međunarodni standard s isticanjem Hrvatskih autohtonih pasmina. Odgoj i obuka pasa te njihove radne karakteristike. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje određenih poslova unutar struke Obvezna literatura
6 14 16

Redoviti profesor Roman Safner

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

Redovito praćenje nastave.
Način polaganja ispita

1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5.

Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Bauer M. (1989): Pas moj prijatelj. Liber, Zagreb Tucak Z. i sur. (2004): Lovna kinologija. Sveučilište Osijek, Osijek Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula, Opatija Mustapić Z. (urednik) (2004): Lovstvo. Hrvatski lovački savez, Zagreb Balać J., Polak M. D. (1991): Lov, lovački psi i oružje. Alfa, Zagreb Rossignol C., Caccivio A. (1999): Guide to hunting dogs. Konemann, Spain Mareković A. (2002): Odgoj i školovanje ovčarskih pasa. AFZ, diplomski rad Bermanec P. (2000): Od šteneta do radnog psa. AFZ, diplomski rad Safner R., Milčić K. (1995): Nema lova bez pravog tragača. Lovački vjesnik, 104 (10).

Pismeno Usmeno

Preporučena literatura

41

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1046

KRAJOBRAZNA EKOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Pojam, zadaća i sadržaj ekologije. Razdioba i metode ekologije i njen odnos prema ostalim znanostima. Ekološki čimbenici, raspored u ekološkim sustavima, ekološka valencija, ekološka niša. Populacije (glavna svojstva). Biocenoze. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci, sukcesije. Metabolizam ekoloških sustava. Kruženje tvari i protjecanje energije. Biogeokemijski ciklusi. Organska produkcija. Ekološka svojstva i životna područja kopnenih ekoloških sustava. Biomi. Biocenološka i ekološka obilježja tekućica, stajaćica, podzemnih voda i mora. Osnovna obilježja krajobraza pojedinih područja Hrvatske. Glavna područja praktične primjene ekologije. Glavni poremećaji u ekološkim sustavima utjecajem čovjeka. Gospodarenje bioresursima. Ekološki inženjering-kontrola eutrofikacije. Pregradnja i regulacija tekućica. Problem pitke vode. Cilj modula Student će steći temeljna znanja o ekologiji kao znanosti te o problematici kojom se ona bavi. Naučiti će osnovne ekološke zakonitosti (kruženje tvari i protjecanje energije) koje su osnova za razumijevanje izuzetno bitnog intenziteta organske proizvodnje pojedinih ekoloških sustava. Između ostalog će naučiti i mogućnosti primjene stečenih znanja iz ekologije u rješavanju nekih od aktualnih poremećaja okoliša. Obvezna literatura 1. Navehm Z., Lieberman, A. (1994): Landscape Ecology. Springer-Verlag, New York Inc. 2. Krebs, C.J. (1994): Ecology. Harper & Row Publishers, New York, San Francisko, London. 3. Odum, E.P. (1971): Fundamental of Ecology. W.B.Saunders Comp., Philadelphia, London, Toronto. 4. Begon, M., Harper. J.L, Townsend, C.R. (1996): Ecology. Blackwell Science. 5. Smith R.L., Smith T.M. (2000): Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publ. Preporučena literatura 1. Kerovec, M. (l988): Ekologija kopnenih voda. Mala ekološka biblioteka, Knjiga 3, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb 2. Gottstein, M. Š., Ozimec R., Jalžić B., Kerovec M., Bakran-Petricioli T. (2002): Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb 3. Cooke, G.D., Welch, E.B., Peterson, S.A., Newroth, P.R.: Restoration and Management of Lakes and Reservoirs. Lewis Publishers, Boca Raton, New York, 1993. 4. Prpić, B., ur., 1998: Zbornik radova- Međunarodna konferencija održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša.Hrvatsko šumarsko društvo i EURONATUR. Zagreb, 166.

Prof. dr. sc. Mladen Kerovec

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Seminar
Uvjeti za dobivanje potpisa

20 10

Redovito pohađanje svih oblika nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

42

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1047

KRAJOBRAZNA TEHNIKA

Koordinator modula

Opis modula Uvod, vrtna tehnika u otvorenom prostoru. Građevni materijali: prirodni i umjetni kamen, opeka, beton i njihova upotreba. Zemljani radovi: građevinske kategorije i svojstva tla, modeliranje zemljišta, iskopi-nasipi-otkopi. Kotni plan, sistemi površinske odvodnja u urbanim sredinama. Komunikacije, parkirališta, putovi. Popločene površine, oblikovanje pješačkih komunikacija. Potporni zidovi. Stubišta i rampe. Zdenci i fontane. Urbana oprema i sportski tereni. Gradilišna dokumentacija. Priprema troškovnika. Norme rada. Standardi. Priprema rada. Vođenje gradilišta. Građevinski dnevnik. Građevna knjiga. Obračunske situacije. Primopredaja i nadzor. Plan sadnje biljnog materijala - opis i sadnja. Priprema travnjaka. Osnove biotehnološke sanacije. Cilj modula Osposobiti studente za razradu projekta krajobraznog oblikovanja sa detaljima do izvedbenog nivoa, uključujući i primjenu. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Zabilješke sa predavanja. Interna skripta. Time Saver (1988.): Standards for Landscape Architecture, Mc. Grawl-hill Book Company. Lehr, R. (1968.): Taschenbuch fur den Garten- und Landschaftsbau, Berlin und Hanburg Littewood, M. : Landscape detailing, Butterworth Architecture, London, Boston Markač Čop, B. (1975): Vrtna tehnika, Zagreb Parey, P. (1988): Landschaftsbau verlag, Berlin Halow, L. C. (1999): Landscape Architecture Construction, New Jersey Samardžija, N. (1998): Travnjaci. Zagreb Internet

prof. dr. sc. Branka Aničić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

30

14 12 4

Redovno pohađanje predavanja i vježbi, redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

Preporučena literatura

43

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1048

KRMNO BILJE NA ORANICAMA

Koordinator modula

Opis modula Modul «Krmno bilje na oranicama» obuhvaća najznačajnije krmne biljke koje se proizvode na oranicama, a koriste se za namirenje potreba s kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno, silaža, sjenaža, te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Tijekom studija studenti će upoznati najznačajnije morfološke i biološke osobine najvažnijih krmnih biljaka koje se koriste u prehrani stoke: Korjenasto - gomoljaste: stočne repe, korabe, mrkve, postrne repe, krumpir Žitarice: ječam, raž, tritikale, pšenica, zob, kukuruz, sirak, sudanska trava Jednogodišnje krmne mahunarke: grašak, grahorice, djeteline: inkarnatka, perzijska, aleksandrijska, kokotac Krmne kupusnjače: ogrštice, repice, rotkve, stočni kelj i križanci Višegodišnje krmne mahunarke: lucerna: plava, žuta, bastardna; djeteline:crvena, bijela, hibridna, jagodasta; smiljkita: roškasta, uskolisna, močvarna; esparzeta. Višegodišnje krmne trave: pahovka rana, klupčasta oštrica, mačji repak, vlasulje: livadna,trstikasta, nacrvena, ovčja; vlasnjače: livadna, obična, godišnja, rosulje: bijela i obična, lisičji repak, blještac, stoklasa bezosata i dr. Upoznavanje sa proizvodnjom krme na oranicama u slijedu po vremenu prispijevanja, kakvoći i prinosima, te načini spremanja viškova proizvedene krme, djetelinsko travne smjese, travne smjese za košnju i napasivanje. Cilj modula Student svladava suvremene trendove u proizvodnji i korištenju krmnog bilja na oranicama korištenjem kapaciteta i potencijala za namirenje potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom, a dijelom i koncentriranom krmom. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Čižek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mišković, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanović, M. 1998. Lucerna. Os. Šoštarić-Pisačić, K. i Kovačević, J. 1968. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. Šoštarić-Pisačić, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. Štafa, Z. 2000. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.

Izvanredni profesor Dubravko Maćešić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

20 6 10

Uredno izvršene obveze: predavanja, vježbe, seminar, terenske vježbe.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. 5.

44

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1049

LABORATORIJSKA TEHNOLOGIJA

Koordinator modula

Opis modula Za stjecanje minimalno potrebnih znanja iz područja Laboratorijske tehnologije za preddiplomsku razinu naobrazbe, modul se sastoji od predavanja, auditorskih vježbi i seminara. Predavanjima je predviđeno stjecanje znanja o zahtjevima tehničke osposobljenosti i osiguravanja sustava kvalitete u laboratoriju sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025 «Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija». Studenti će biti upoznati sa pripremom dokumentacije: izrada priručnika kvalitete, postupaka, radnih uputa i obrazaca, potrebne za osiguranje dobre laboratorijske prakse u laboratoriju. Teorijska i praktična znanja za utvrđivanje parametara validacije: planiranja, izvedbe i dokumentiranja validacije analitičkih metoda. Osnovna načela validacijskog postupka za kemijske, fizikalne i mikrobiološke metode. Cilj modula Stručna osposobljenost za timski rad implementacije zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025 u laboratoriju. osposobljenost za samostalnu provedbu validacije analitičkih metoda i izračun mjerne nesigurnosti. Obvezna literatura 1. HRN EN ISO/IEC 17025 «Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija» 2. FIL-IDF, AOAC Standardi 3. «Validacija analitičkih metoda». Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, 2003. Materijal sa seminara. 4. «Validacija mikrobioloških metoda». Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, 2004. Materijal sa seminara. 5. «Kemijsko mjeriteljstvo». Hrvatsko mjeriteljsko društvo. Zagreb, 2004. Materijal sa seminara. Preporučena literatura 1. Analytical Quality Assurance and Good Laboratory Practice in Dairy Laboratories. FILIDF, Brussels, 1993. 9302.

Redoviti profesor Neven Antunac

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

12 38 6 4 -

Minimalno 80% prisutnost na nastavi (predavanjima i vježbama).
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

45

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1050

LIKOVNA ANALIZA I PLASTIČNO OBLIKOVANJE

Koordinator modula

Opis modula Analiza forme na likovnim primjerima (crtež, slika, skulptura, dizajn, plakat, fotografija). Prostorni odnosi. Jedinstvo volumena i prostora. Orijentacija tijela u prostoru. Analiza tonske perspektive. Skiciranje na terenu. Toniranje površina unutar motiva. Primarna prostorna struktura. Odnos skupine samostalnih trodimenzionalnih elemenata i baze. Vizure. Tlocrt. Perspektiva. Cilj modula Upoznavanje vizualnih elemenata i njihova primjena u strukturi plohe i volumena (točka, linija, lik, tijelo, prostor, red, simetrija, ton, boja) Obvezna literatura
8

prof. Ante Vulin

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

52

1. Dostupna literatura iz povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti.

Pozitivna ocjena iz vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

46

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1051

LOVSTVO

Koordinator modula

Opis modula Osnove anatomije, fiziologije i biologije dlakave i pernate divljači s ciljem održivog gospodarenja i komercijalnog uzgoja. Isticanje lovačkih trofeja i njihovog ocjenjivanja. Temeljne spoznaje osnovnih područja lovne tehnologije (uzgoj divljači, zaštita protiv šteta na divljači i od divljači, uređenje lovišta i uzgajališta divljači, lovno gospodarenje). FCI podjela lovnih pasa u skupine s njihovim radnim karakteristikama. Karakteristike lovačkog oružja s osnovama balistike. Lovačke tehnike, specifičnosti lovljenja divljači, lovački običaji, etika i moral. Cilj modula
8 8 16

Redoviti profesor Roman Safner

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

24

Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. Mustapić Z. Ur. (2004): Lovstvo, Hrvatski lovački savez, Zagreb Andrašić D. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. Liber. Zagreb Andrašić D. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. Liber. Zagreb Bauer M. (1992): Kinologija 1. Uzgoj i njega pasa. AGM, Samobor Jakelić I. Z. (2001): Lovačko oružje. J I , Zagreb

Redovito praćenje nastave.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura Safner R. (2003): Zečevi. AFZ, skripta Čeović I. (1953): Lovstvo. Lovačka knjiga, Zagreb Klever U. (1995): Velika knjiga o psima. Primula d.o.o., Opatija Cortay C., Durantel P., Joly E., Pasquet F., Rossignol C. (2000): The pocket quide to hunting. Konemann, Singapore 5. Balać J., Polak M. D. (1991): Lov, lovački psi i oružje. AGM, Samobor

47

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1052

LJEKOVITO, AROMATIČNO I MEDONOSNO BILJE

Koordinator modula

Opis modula Studenti se upoznaju s općim značajkama ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja i prednostima uzgoja pred prikupljanjem, sistematikom i morfologijom, te osnovama tehnologije proizvodnje i prerade ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja. Tijekom vježbi u praktikumu kao i terenskih vježbi studenti će se upoznati s osnovnim vrstama ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja kao i osnovama njihovog uzgoja. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ljekovitim, aromatičnim i medonosnim biljem Obvezna literatura
2 2 4

Redoviti profesor Ivan Kolak

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

22

Pohađanje svih predavanja i vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

1. Kolak, I., Šatović, Z. i Carović, K. 2004. Poznavanje ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 91 2. Kolak, I.; Šatović, Z. i Carović, K. 2004. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 88 3. Kolak, I.; Šatović, Z. i Carović, K. 2003. Ljekovito, aromatično i medonosno bilje - opći dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 67 4. Kolak, I., Šatović, Z. i Carović, K. 2003. Ljekovito, aromatično i medonosno bilje - specijalni dio. Zagreb / Mostar. Skripta. str. 243 5. Kolak, I., Šatović, Z., Rukavina, H. i Rozić, I. 1997. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. Hornok (ur.) 1992. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Akademia Kiado, Budimpešta, Mađarska 2. Kolak, I., Šatović, Z. i Rukavina, H. 1997. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. Sjemenarstvo. 3-4: 203-229 3. Kolak, I.; Rukavina, H. i Rozić I. 1997. Kamilica (Matricaria chamomila L.) - Stanje i mogućnosti. Znanstveni glasnik. 3: 25-34. 4. Šilješ, I. Grozdanić, Đ. i Grgesina, I. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb 5. Šimić, F. 1980. Naše medonosno bilje. Znanje, Zagreb

48

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

Upravljanje marketingom. Kohls. Uhl. (1995. Cilj modula Stjecanje znanja o marketingu i njegovoj primjeni u poljoprivredi. 4. Wierenga B. U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove marketinga. Kluwer Academic Publisher. Tržništvo. Agrarno Savjetovanje. Wagner. Verlag EugenUlmer. (2002): Marketing of Agricultural Products. strateško planiranje u marketingu. (2001). MATE. (1996).P..und Ernährungswirtschaft. Zagreb Prilog uz vježbe .Interni materijali (skripta) redoviti profesor Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 12 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. (2000): Marketing in der Agrar. Zagreb Kolega A. P. Zagreb Dordrecht Dibb S. Strecker O. Marketing (L. (1997). a auditorne vježbe i samostalna izrada marketinškog plana pripremaju studente za praktičnu primjenu usvojenih teoretskih znanja. Prentice Hall 2.I. Hrvatsko poljodjelsko tržište (M. AG1053 MARKETING U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U ovom modulu studenti se upoznaju s marketingom i njegovim posebnostima u poljoprivredi. VerlagsUnion Agrar. W. Božić). Primjena marketinga u poljoprivredi obuhvaća posebnosti marketing na razini poljoprivrednog poduzeća odnosno seljačkog gospodarstva. Pride. Mnoštvo primjera iz marketinške prakse olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe. Stuttgart 3. Ferrell).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. marketinška analiza. politika distribucije. Boston/London/ Padberg D. razumijevanje marketinških koncepata i praktična primjena usvojenih teoretskih znanja Obvezna literatura 1. Simkin. Kotler P. 2. komunikacijska politika. (2001)./2011. Pottebaum). MATE. O. et al. kreiranje marketinškog spleta. cjenovna politika.). upravljanje marketingom te primjena marketinga u poljoprivredi. Izravna prodaja seljačkih proizvoda. skupni marketing te zajednički marketing. 5. 4. Marketing in der Agrar-und Ernährungswirschaft (J. (2005). Zagreb Kovačić D. Agricultural Marketing and Consumer Behaviour in a changing World. Frankfurt (Main) 49 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .M. Joseph N. politika proizvoda. 3. Richard L. Rechert.C.

Apsen. 4. Matematika za agronome. B. 1999. Nakon kratkog uvoda u pojmove i metode teorije skupova. 1985.R. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. Schumacher. Tehnička knjiga. 3. 1985. N. Zagreb. A. 1978. L. razred srednjih škola. Zagreb. njihovih svojstava i njihovih primjena u agronomiji. M. Javor. kao što su složeni kamatni račun i račun otplata.. R. nužne za razumijevanje sadržaja u statistici. Finite Mathematics with Calculus. Tehnička knjiga. McGraw-Hill.Y. kolokviji. udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4. 1988.Y. G. 1999. Sljedeću cjelinu čine elementi linearne algebre s vektorskim i matričnim računom. Zagreb. Byleen.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Ovladavanje znanjima i vještinama nužnima za razumijevanje i usvajanje sadržaja iz ostalih modula te stjecanje elementarne matematičke kulture i kvantitativne pismenosti.A.Y. linearnom regresijom i metodom najmanjih kvadrata. 3. Hughes-Hallet. Kratka cjelina s elementima analitičke geometrije ravnine služi kao uvod u završnu cjelinu u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija. 4. 1995. P..D. Riješeni zadaci iz elementarne matematike. 5. linearnim sustavima. prvu samostalnu cjelinu čine osnove financijske matematike. Viši predavač Darko Biljaković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 14 14 2 Redovito pohađanje predavanja i vježbi. Obvezna literatura 1. domaće zadaće Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 50 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Repetitorij elementarne matematike. K.E.M. Školska knjiga. AG1054 MATEMATIKA I Koordinator modula Opis modula U modulu su sakupljeni matematički sadržaji nužni za praćenje nastave iz ostalih modula i za samostalnu analizu i rješavanje jednostavnijih problema koji se pojavljuju u svakodnevnoj praksi. J. Veljan..P. Ziegler. 2. Matematika 4. Wiley. D. interna skripta AF. Preporučena literatura 1. et al. Mc-Graw-Hill. B. Apsen. biometrici i planiranju pokusa.L. 1997. B. Uvod u matematičku analizu. Demidovič. Barnett. Hoffmann. Došlić. Zagreb. Gleason. Bradley. Školska knjiga. N../2011. 2005 2. Calculus. Zagreb. N. Nakon toga dolaze osnove kombinatorike. Tehnička knjiga. D. prijevod T. E. College Algebra with Trigonometry.

4. 2. 2. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno 51 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG1055 MEDITERANSKO VOĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Cilj modula Obvezna literatura 6 Đani Benčić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave 1./2011. Preporučena literatura 1. 3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

Postupci i tehnika izvođenja svakog pojedinačnog sustava. Second Edition: Drainage principles and Applications. Tomić F. tj. Odvodnjavanje. knjiga 6. knjiga4. (2000). Odvodnjavanje. Priručnik za hidrotehničke melioracije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Wageningan. Grgić Z. Zagreb 2. podzemne (cijevne drenaže). podzemne i kombinirane odvodnje. I kolo. Zagreb : RRiF-plus. Upoznat će se sa investicijama u melioracijskim sustavima odvodnje. (Ekonomska biblioteka / RRiF-plus) Preporučena literatura 1./2011. V. 1987. Agronomski fakultet. Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat : prirucnik za poduzetnike i menadzere. 1993. Priručnik za hidrotehničke melioracije. kontroli i održavanju melioracijskih sustava. Netherland. 1991. Zagreb. Rijeka. kombinirane odvodnje i agromelioracijama. DONH. Agronomski fakultet.Šakić). (1988). Vidaček Ž. AG1056 MELIORACIJE U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula U modulu će se obuhvatiti slijedeće nastavne cjeline: Uvod u melioracijske sustave. Navodnjavanje. (2001). Ekonomska teorija.Očić. 1985. Ocjena učinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer govedarske proizvodnje) – interni priručnik za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". (2004). Šimunić I. Na vježbama će se izraditi investicijski program za sustav površinske odvodnje. izvanredni profesor Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 15 9 6 Pohađanje predavanja. I kolo. pojam investicija i investicije u poljoprivredi. (2001). Priručnik za hidrotehničke melioracije. Održavanje. Blašković. interna skripta za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi" (D. Agronomski fakultet. U seminaru će studenti pojedinačno obraditi hidromelioracije u zakonskoj regulativi a za odabrane agroekološke uvjete studenti će pojedinačno programirati i izraditi plan navodnjavanja u uzgoju poljoprivrednih kultura. Agronomski fakultet u Zagrebu 52 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Građevinski fakultet. ILRI Publication 16. knjiga 3. 3. Priručnik za hidrotehničke melioracije.. Detaljna mreža. Potreba vode za natapanje. Uređivanje voda (rukopis). DONH. Grgić Z. Navodnjavanje. 5. vježbi i seminara. B. Agronomski fakultet u Zagrebu 5. Osnovna mreža. Zagreb. Zagreb 3. Rijeka i DONH. Cingula M. te izrada potrebnih vježbi i seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Prednosti i nedostaci pojedinog sustava. te će se ukazati na pokazatelje učinkovitosti investicija u rješavanje problema viška vode u tlu. Sastavni dijelovi suvremenih sustava navodnjavanja kišenjem i lokalizirano. 1994. I kolo. 6. Podjela i značaj melioracijskih sustava. Cilj modula Studeti se upoznavaju s investicijama u melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. II kolo. Tematske cjeline iz navodnjavanja će obuhvatiti: Analiza vodne bilance i potrebe za navodnjavanjem. 2. knjiga 2. Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. Odvodnjavanje. Zagreb 4. Izvor i kakvoća vode. 4. Biti će razrađen investicijski programa za odabrane sustave navodnjavanja. (1998). DONH. Zagreb. sustava površinske odvodnje.

Academic Press. R. P. Određivanje biljnih hraniva i teških metala u tlu i biljnom materijalu provesti će se u laboratoriju referentnim kemijskim metodama. L.Calif.: Uloga elemenata u ishrani bilja. 1982. Inc. Madison. Jena. drvenaste. 4034. Osijek. Na terenskoj nastavi studenati će se upoznati sa simptomima nedostatka i/ili suviška pojedinih elemenata.: Ishrana bilja. F. 1983. Preporučena literatura 1. 1982. New York. 2. U svrhu utvrđivanja biljno hranidbenog kapaciteta tla obraditi će se problematika uzorkovanja i pripremanja prosječnih uzoraka tla i supstrata za kemijsku analizu.: Methods of soil analysis. 1992. 5. Vođenje ishrane bilja temeljeno na dijagnostičkim metodama i potrebama biljaka. R. Također će se obraditi problematika uzimanja i pripremanja uzoraka biljnog materijala i gnojiva za analizu. London.Sciences. Pavlović. Oxford University Press.1990. fizikalno – kemijska i folijarna) i simptomima nedostatka i/ili suviška pojedinih makro i mikroelemenata kao i teških metala na različitim biljnim vrstama (ratarske. U. Zagreb. Čoga. 5.Keeney. izrada seminara. D. Izvanredni profesor Lepomir Čoga Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 6 6 Prisustvovanje na vježbama i terenskoj nastavi.: Official Methodes of Analysis. Pratt. 2003. AOAC. S. Miller. 1993. Novi Sad. Obvezna literatura 1. te položen kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 53 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Draper. American Society of Agronomy. H. Osposobljenost za uzorkovanje tla. R. vježbe. Secon Edition. Toronto. 4. povrćarske…). AG1059 METODE I DIJAGNOSTIKA U ISHRANI BILJA Koordinator modula Opis modula Uloga i značaj dijagnostike u suvremenoj poljoprivredi. Dobiveni rezultati će se obraditi i usporediti sa graničnim vrijednostima. Marschner.of. DIREKTIVE EU –Gnojiva i kalcijski materijali.:Nutritional Disorders of Plants. Chapman. 3.. Bergman. seminare i terensku nastavu. Studenti će se upoznati s metodama dijagnosticiranja (vizuelna. 4. Kastori.: Mineral Nutriton of Higher Plants. te harmonična ishranjenost biljaka glavne su teme s kojima će se studenti upoznati kroz predavanja. 1995. Terenska nastava će se obaviti na lokacijama na kojima Zavod za ishranu bilja ima istraživanja. 1975. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju. 3. na osnovi čega će se izraditi smjernice za gnojidbu pojedinih biljnih vrsta. H. L. kemijska.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1993. W. Wisconsion USA.Div.V. Keneneth Helrich (Ed).: Problematika uzorkovanja tla i biljnog materijala.. Sydney. Gustav Fisher. Page. HRN ISO Gnojiva i poboljšivači tla. Part 2-Chemical and Microbiological Properties.. 2. Boston. A. H. interna skripta. biljnog materijala i gnojiva.: Biochemical Analysis in Crop Science. : Methods of Analysis for Soils Plants and Water./2011. Illinois. I. R. 2003. 1976. sukladno dijagnostičkim metodama. Vukadinović. Publication No. Official Journal of the European Union.Agric. D. Tokyo. San Diego.

vinogradi) obuhvatiti će strojeve i opremu za zaštitu bilja metodom prskanja. avio tretiranjem. Novak M. ENTAM. zamagljivanja. 319322 3.) biti će obuhvaćene metode prskanja. 5/2004. Sveučilišni udžbenik 4. OMAFRA. WAMED Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 15 4 10 Odrađene vježbe.. III. Mogućnosti primjene novih uređaja za endoterapeutsku zaštitu bilja. Priručnik za rad prskalice i orošivača. Lumen d. published by ASAE 1999. Sveučilišna tiskara Zagreb. FAO. zaprašivanja. Maceljski M. HAH. Matthews G./2011. te uzgojnim oblicima kultura s ciljem agronomski i ekonomski učinkovite zaštite uzgajanih usjeva uz što manje zagađenja okoliša. IPPC.. Vol. skladišta i sl. sc.. CIGR Handbook of Agricultural Engineering.. Preporučena literatura 1. CAK 4. Sveučilišni udžbenik 3. Zbornik radova ”Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede” 1997-2010. Year Book Agricultural Engineering 1998-2010. te ukazati na najnovija tehnička i ekološki prihvatljiva rješenja-postignuća. Zagreb. 1992. U oba slučaja detaljno će biti prikazani na svjetskom tržištu raspoloživi strojevi. Ploj T. Cilj modula Upoznati studente sa standardnim metodama i strojevima za zaštitu bilja.. Zagreb. Zagreb. 2.o. Max-Eyth-Stiftung. orošavanja. 6. Priručnik za rad prskalice i orošivača. Pesticide application methods 3rd edition. oprema i sustavi strojeva. Zadružna štampa. Barčić J. 2000. odnosno supstrata. plastenici. Glasilo biljne zaštite. Opatija 2004. Otvoreni prostori (oranice.o. 1995. UCLA. B. Barčić J. Mehanizacija u voćarstvu i vinarstvu. Zbornik radova. Obvezna literatura 1. DLG Veralg. DEFRA. Zavod za mehanizaciju 5. Brčić J. BCPC. zamagljivanja. kombinirani sustavi s navodnjavanjem i metode sterilizacije tla. Barčić J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Berčić S. Barčić J. Postupci tretiranja gomolja kod sadnje. Zagreb. 5. dr. deponiranja granula i metodom endoterapije. Barčić J. Mirošević N. AG1060 METODE PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA Koordinator modula Opis modula Metode i strojevi za primjenu sredstava za zaštitu bilja treba kontinuirano prilagođavati uvjetima na otvorenom i zaštićenom prostoru. Metode i aparati za primjenu pesticida. Maceljski M.. 2001. Internetske stranice: USDA. Sito S. Savjetovanje aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede.A. 6 Prof. voćnjaci. Zadružna štampa... Silvio Košutić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 55 Način izvođenja izravne nastave A. Mešić A.. U zaštićenim prostorima (staklenici. Blackwell Science. 2001. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 54 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 321-330 2.

Katabolizam ugljikohidrata. Redoviti profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 10 8 Redovito pohađanje nastave (predavanja i vježbi). John Wiley & Sons..G. Wellington E. Soil Microbiology. Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima. Principles and Applications of Soil Microbiology. Globalno kruženje C. proučavanje morfoloških karakteristika najznačajnijih mikroorganizama tla. M. Načini ishrane mikroorganizama./2011.J. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 55 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Osnove biokemijskih procesa u tlu. denitrifikacija. Cilj modula Student stječe temeljna znanja koja omogućuju razumijevanje glavnih mikrobioloških procesa u tlu te njihov utjecaj na zaštitu i očuvanje plodnosti tla i i prinose poljoprivrednih kultura. Utjecaj agrotehničkih mjera na mikrobiološke procese u tlu. metodama za određivanje ukupne mikrobne biomase i zastupljenosti određenih fizioloških grupa mikroorganizama. Inc. Rizosferna mikroflora. Kruženje N (mineralizacija i imobilizacija N.L. E. Raspored mikroorganizama unutar profila tla. Elsevier.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1988 2. Stvaranje i struktura humusa. Spermatosferna miroflora. Utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama u tlu. Zuberer D. Vančura V. Mikrobni indikatori plodnosti tla. Modern Soil Microbiology. Soil Microbial Associations. Clark F. 1995 Preporučena literatura 1.. Prentice Hall. Uloga mikroorganizama u tlu.. Trevors J. biološka fiksacija N).T. Uvod u biokemiju tla pomoći će u razumijevanju različitih procesa koji su pod neposrednim utjecajem mikrobiološke komponente tla. Hartel P.M.. Soil Microbiology and Biochemistry. 1996 2. Mikrobna raznolikosti tla. Fuhrmann J. Inc.. van Elsas. Academic Press. AG1061 MIKROBIOLOGIJA I BIOKEMIJA TLA Koordinator modula Opis modula Sadržaj modula omogućuje studentu razumijevanje značaja mikrobne raznolikosti i uloge mikrobioloških procesa u održivom gospodarenju tlom. H.A. Obvezna literatura 1.A.. R. Geografske i geološke razlike u rasprostranjenosti mikroorganizama tla. Kruženje S i P. 1999. Tate. Marcel Dekker. Mikroorganizmi i procesi u proizvodnji organskih gnojiva. Sylvia D. položen kolovij iz vježbi. Laboratorijske vježbe uključuju upoznavanje sa različitim metodama izolacije i identifkacije mikroorganizama. Kunc F. Epifitna mikroflora. E. 3. nitrifikacija. Transformacije biljnih ostataka. Mikrobiološka gnojiva. 1997. Paul.

maslaca. U mljekarama će se pratiti tok mlijeka od prijema. mlijeko u prahu i sir. (1998): Fermentirani mliječni proizvodi. Preporučena literatura 1. D. V. Feldhofer. Zagreb. Hrvatska mljekarska udruga. Z.. Praktični dio modula uključuje terensku nastavu u više različitih mljekara s ciljem upoznavanja pogona za preradu mlijeka u vrhnje. 2. Zagreb. 1-86./2011. Sabado. (2000. (1984): II Dio – Konzumno mlijeko.. (2003): Mlijeko od farme do mljekare. Cilj modula Student će u okviru modula dobiti osnovna znanja iz područja poznavanja i prerade mlijeka potrebna za rad u drugim stočarskim proizvodnjama koja se dotiču mljekarstva i njihovog daljnjeg usavršavanja u području mljekarstva. 3.. vrhnja. 129-181. U: Konzumno i fermentirano mlijeko. Hrvatska mljekarska udruga.. Obvezna literatura 1. S. Zagreb. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 56 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . toplinske obrade do same prerade. (1994): Mlijeko i mliječni proizvodi. Miletić. seminarski rad i terenska nastava. J. maslac fermentirane proizvode. Zagreb. 4. A. A.. Z. te čimbenicima koji na njih utječu te kako ih određujemo u mlijeku referentnim i rutinskim metodama. Kostelić. Zageb. Tratnik Lj. S. Štafa. Petretić. AG1062 MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Kroz modul studenti će biti upoznati s osnovama poznavanja kemijsko-fizikalnih i higijenskih parametara kakvoće mlijeka. Rupić. Hrvatska mljekarska udruga. SOUR «Vjesnik» OOUR TiM. (1996) Kontrola i ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb. Redoviti profesor Jasmina Havranek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 0 0 0 0 28 Odslušane vježbe (dozvoljeni izostanak 20%). Grgić. S.): Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu Pravilnikom. 2.. Hrvatska mljekarska udruga. Osnove poznavanje mliječnih proizvoda (obranog mlijeka. Havranek. 113-225.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U: Mlijeko – tehnologija. fermentiranih proizvoda i sira) te osnove tehnologije proizvodnje istih biti će također obuhvaćeno gradivom ovog modula. biokemija i mikrobiologija. Kalit.

Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima.: Landtechnik Bauwesen. T. konstrukcijskim značajkama. Deutschland. Renaud: Un siècle de Tracteurs Agricoles. Bologna. Brilon. J. Sveučilište J. Banaj. D. Deutschland. A. Deutschland. Studenti će biti upoznati s principima rada dvotaktnih i četverotaktnih benzinskih i dizel motora SUI. auditornih vježbi i vježbi u praktikumu. njihovoj konstrukciji i principima rada. Bedosti: Il trattore agricolo. 1998. 5. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva. 2. Motor s unutarnjim izgaranjem predstavlja pogonski dio traktora. 1995. BLV Verlagsgesellschaft. N. Cilj modula Slušanjem modula "Motori SUI i traktori" student stječe znanja o primjeni motora s unutarnjim izgaranjem i traktora u poljoprivredi. Jeras: Klipni motori-uređaji. kinematikom i dinamikom traktora. Bols: Traktoren. te pravilnom korištenju. Italia. Đ. München. J. Meier (Eds. Skripta za poslijediplomski studij Agronomskog fakulteta. Zagreb. kao i njihovih pojedinih sklopova. HZS. Verlag Podszun. Mahalec: Dieselovi motori. Landwirtschaftsverlag. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 16 14 - Odslušana predavanje i odrađene vježbe. 2004. 4. Münster. Schön et al. Zagreb. E. I. 1998. te principima rada pojedinih sklopova. 3. Strossmayera u Osijeku.): Jahrbuch Agrartechnik. 5. Filipović. 2003. Školska knjiga. 2. dr. 2003. J. F. Groupe France Agricole. Jagar. 1997. 1992. Edagricole. Jurić. 1995. D. Zagreb. AG1064 MOTORI SUI I TRAKTORI Koordinator modula Opis modula Traktor predstavlja najvažniji stroj u poljoprivredi namijenjen za vuču i pogon radnih oruđa i strojeva pri izvođenju složenih tehnoloških operacija u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Sveučilište J. Matthies. 1999./2011. P. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. ali i većine drugih strojeva u poljoprivredi koji imaju vlastiti pogon. Emert. H. te energetskim procesima u motorima. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 57 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Isto tako će biti upoznati s konstrukcijom različitih izvedbi traktora. sc. H. 3. France. Paris. Nastava će se izvoditi putem predavanja. J. U. Obvezna literatura 1. 4. Preporučena literatura 1. R. Strossmayera u Osijeku.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. D. Prof.

Zagreb Preporučena literatura 1. očuvanje okoliša no prije svega očuvanje zdravlja pučanstva.. M. HDBZ Zagreb 3. J. Posebno naglašava mjere opreza pri rukovanju i primjeni pesticida. Ova mu znanja omogućuju i nadogradnju kroz ostale srodne module u diplomskom studiju. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. ostacima pesticida u biljkama. 1998: Sredstva za zaštitu bilja. Temeljni cilj takve proizvodnje očuvanje je prinosa .1967: Fitofarmacija. G. Ekonomski opravdana i rentabilna proizvodnja hrane nemoguća je bez uporabe sredstava za zaštitu bilja koja mora biti visiko stručna i pravilna. 2005.T. Jedino takva uporaba može spriječiti sve negativne posljedice. Pretty.. Igrc Barčić. Roberts. (1999): Pesticide Chemistry and Bioscience. Zagreb 2./2011.. Willey. Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3): Glasilo biljne zaštite. Earthscan. vodi i dr.Pregled sredstava za zaštitu bilja. (1997): Techniques for Reducing Pesticide Use. ZZBPŠRH i HDBZ. ekotoksikologiji i ostalim svojstvima sredstava za zaštitu bilja ističući sve nedostatke ali i prednosti njihove primjene. Stoga modul Načela fitofarmacija poučava studente o toksikologiji . Maceljski. (2005): The Pestcide Detox. Brooks. Grupa autora. tlu. AG1065 NAČELA FITOFARMACIJE Koordinator modula Opis modula Intenzivna ali i ekološki zahtjevna poljoprivredna proizvodnja zatjeva sofisticiranu primjenu sredstava za zaštitu bilja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sveučilišna naklada liber Zagreb 2. Cambridge 5. 4. Pimentel. domaće životinje i okoliš. T. toksičnosti za ljude. načinima i mehanizmima djelovanja. CD sa separatima potrebnim za određenu temu 3. Obvezna literatura 1. D. Krečući od postupka registracije pesticida studenta upoznaje s osnovnim mjerilima toksičnosti. RSC. Po završetku student stječe osnovna znanja iz fitofarmacije te može na stručan i kvalitetan način primjenjivati sredstva za zaštitu bilja. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o toksikologiji i ekotoksikologiji sredstava za zaštitu bilja te osposobljenost za pravilno i stručno rukovanje i primjenu istih. London. 2002: Priručnik iz zaštite bilja. fitotoksičnosti.R. J. pojmom rezstentnosti. West Sussex docent Aleksandar Mešić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 4 6 8 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 58 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

Romić D. II Kolo Navodnjavanje. Palgrave. Zagreb. ed. (U knjizi) Lešić R. Poljak M. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 59 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1991):Fluid fertilizer science and technology. F. Marcel Dekker. (u tisku). Priručnik za hidrotehničke melioracije. Posljenja tema obrađuje gospodarenje sustavima za navodnjavanje uz kritički osvrt na vrednovanje najpogodnijih tehnologija i tehničkih rješenja koja se odnose na izabrani sustav navodnjavanja. Programski dio nazvan tehnike navodnjavanja bavi se kriterijima za izbor sustava navodnjavanja i tehničkim rješenjima.Borošić J. Savez poljoprivrednih inžinjera i tehničara RH i Fakultet poljoprivrednih znanosti. Poljak.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te potrebnim mjerama gospodarenja sustavima. kriterijima za izbor tehnika navodnjavanja. obaviti vježbe i izraditi seminare. o gospodarenju vodom.. Povrćarstvo. Tomić (1988): Navodnjavanje. Fertirigacija se predaje kao zasebna cjelina i bavi se kako fiziološkim procesima koji kontroliraju transport vode i hranjiva u sustavu tlo – biljka.. 2. Knjiga 9. Davor Romić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 4 10 4 6 Studenti su obvezni pohađati teoretsku nastavu. Odabrana poglavlja iz Priručnika za hirotehničke melioracije II Kolo Navodnjavanje. HerakĆustič M. New York Prof. U prvom se studenti upoznaju s osnovama složenog odnosa tlo – voda – biljka. Obvezna literatura 1. 3... Interna skripta. sc. (2004): Navodnjavanje povrća. tako i tehničkim rješenjima../2011. 4. Zrinski. 1-178. AG1066 NAVODNJAVANJE Koordinator modula Opis modula Modul je sastavljen od pet programskih dijelova. (2005): Navodnjavanje u održivoj poljoprivredi. Romić D. Nadalje se tumače teme iz područja zaštite prirodnih resursa. zaštite vode i posljedica na okoliš koje može polučiti praksa navodnjavanja..A. Cilj modula Ciljevi modula su da studenti steknu znanja o teoriji i praksi navodnjavanja. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Butorac I. M. Zagreb. D. Romić D. (2002): Fiziologija bilja. Preporučena literatura 1. dr. 2.

Preporučena literatura 1. sveučilišni udžbenik. vježbama u praktikumu (5 sati). 3. J. Mužic. Zagreb. I. mužnju. 5. suradnika u uredima za projektiranje nastambi u stočarstvu. izgnojavanje. Műnchen. Mioč. (2004): Izgradnja i adaptacija govedarskih staja. Uremović. interna skripta. Agronomski fakultet Zagreb. spremanje stočne hrane.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. D. hlađenje mlijeka. 1997. O primijenjenom sustavu držanja ovisi produktivnost rada. Pavić. sveučilišni udžbenik. AG1067 OBJEKTI I OPREMA U STOČARSTVU Koordinator modula Opis modula Veći dio vremena ovisno o načinu držanja i tipu staja životinje provode u stajama u kojima treba osigurati optimalne uvjete za proizvodnju. studenti će biti upoznati s različitim načinima držanja i tipovima opreme (potrebnih za postizanje profitabilne proizvodnje) i dobiti osnovna znanja o projektiranju i izgradnji staja uz primjenu računala. Tehnička knjiga. B. Heinze. M. HZPSS. Uremović. napajanje. Nastava će se izvoditi predavanjem (38 sati). Školska knjiga. troškovi gradnje i dobrobit i životna proizvodnja životinja. Agronomski fakultet Zagreb. W. D. Obvezna literatura 1. Beslač (1989): Materijali u arhitekturi i građevinarstvu. suradnika u trgovinama za promet poljoprivredne opreme. LLD Johann Grill. uvjeti rada i proizvodnje u stajama i zdravlje životinja. Peulić (1980): Konstruktivni elementi zgrada I i II. Preko programskih dijelova modula: sustavi i načini držanja po vrstama životinja. Uremović (1997): Svinjogojstvo. Z. 70%) i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 60 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. seminarom (8 sati) i na terenu (9 sati). Dolanjski (2002): Gospodarsko graditeljstvo. Pilot projekt: Povoljna izgradnja staja za uzgoj krava muzara. Katalinić i sur. Cilj modula Student se osposobljava za djelatnika Savjetodavne službe na poslovima razvoja stočarstva. M. Zagreb. oprema za hranidbu. Műnchen. Uremović. 2. Z. V. Weber (1989): Handbuch landwirtschaftliche betriebsgebäude. 4. Zagreb 2. staje za pojedine vrste životinja. Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 5 8 9 Pohađanje nastave (min. O ugrađenoj oprema i njezinoj funkcionalnosti ovisi mehaniziranost procesa proizvodnje. S. Janječić (2002): Stočarstvo. Z. Agronomski fakultet Zagreb.

(1996): City as Landscape./2011. Marcus. Laurie M. Francis.. New York Terenske vježbe Redovno pohađanje seminara. Tipologija otvorenog prostora i njegova funkcionalno-oblikovna karakterizacija. Cilj modula Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture na manjim gradskim prostornim jedinicama. C. Turner. Dušan Ogrin Broj ECTS bodova Seminar: projektna obrada manjeg objekta – drvored. (1998): People Places. C. T.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. London 2. šetalište. AG1068 OBLIKOVANJE OTVORENOG PROSTORA I Koordinator modula Opis modula Otvoreni prostor kao krajobrazna gradska struktura. 6 Prof. Obvezna literatura 1. školski vrt. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 61 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .C. New York Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/ Studio T I Ispit 4 Uvjeti za dobivanje potpisa 20 36 Preporučena literatura 1. (1986): An introduction to landscape architecture. dječje igralište isl.

/2011. London 2. Francis. (1998): People Places. Marcus. Neodrživost teza o supstituciji oblikovanog krajobraza u gradu sa spontano nastalim prirodnim strukturama. Turner.C.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. C. T. Dušan Ogrin Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Obvezna literatura 1. zelenilo stambenih naselja. Problem sadržaja i odgovarajuće forme u suvremenom krajobrazu grada. AG1069 OBLIKOVANJE OTVORENOG PROSTORA II Koordinator modula Opis modula Oblikovanje kao problem usklađivanja društvenih potreba unutar područja grada uvažavajući veliku kompleksnost i multifunkcionalnost gradskog tkiva. (1996): City as Landscape. Seminar: projektna obrada 2 -3 veće jedinice gradskog krajobraza: park. L. Baljon. gradsko groblje.. veći potezi unutar zelenog sistema grada. (1995): Designing Parks Amsterdam Redovno pohađanje seminara. 40 Prof. New York Preporučena literatura 1. Cilj modula Usavršiti projektantsku osposobljenost studenta na prohtjevnim i složenim zadacima. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 62 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . C.

A. te njihovom pravilnom korištenju i podešavanju. P. Gehring: Landtechnik für Schule und Praxis. 1997. mogućim kvarovima i njihovom otklanjanju. USA. pravilnog korištenja i održavanja pojedinih strojeva i opreme. odrađene vježbe i predan seminarski rad. studenti će biti upoznati sa sastavnim dijelovima strojeva. J. R. D. Strossmayera u Osijeku. Preporučena literatura 1. Interstate Publishers. J. Sveučilište J. 5. Brkić. Österreichischer Agrarverlag. Filipović: Popravak poljoprivrednih strojeva. 2. 4. "Održavanje strojeva u bilinogojstvu" i "Održavanje strojeva i opreme u stočarstvu". dr. Ipswich. IL. Đ.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 3. Burke. 1994. Jurić.J. B. Strossmayera u Osijeku. Ipswich./2011. Sistematsko održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme jedan je od najvažnijih čimbenika njihove učinkovitosti i kakvoće rada. "Osnove održavanja strojeva". Ž. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 25 5 - Odslušana predavanja. Košutić: Mehanizacija u ratarstvu. UK. Kletzl: Handbuch für Reparaturen an Landmaschinen und Traktoren. Filipović. Sveučilište J. AG1071 ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA I OPREME Koordinator modula Opis modula Poznato je da sigurnost izvođenja raznih mehaniziranih postupaka u poljoprivredi u velikoj mjeri ovisi o pouzdanosti strojeva u radu. T. te ih kroz predavanja i vježbe upoznati s postupcima podešavanja. R. UK. 1997. 1992. Jagar. vježbi u praktikumu i izrade seminarskog rada. Klosterneuburg. D. Sveučilište J. D. N. D. 1989. Danville. 4. Đ. Emert. S. Farming Press. 63 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . E. 1992. a samim time i o njihovom stanju. Prije samih postupaka održavanja. 2003. BLV Verlagsgesellschaft. F. Banaj. 5. T. Auer. Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Sveučilište J. Strossmayera u Osijeku. Pearce: Farm Welding. Nastava će se izvoditi putem predavanja. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. 1995. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva. sc. Bell: Farm Workshop. Prof. Farming Press. J. Samo će pravilno pripremljeni strojevi i oprema omogućiti obavljanje predviđenih poslova na vrijeme i s najvišim stupnjem kakvoće. Emert. 2. R. T. 3. Zimmer. 1996. HZS. München. Zagreb.R. Bukvić. S. a također i s mogućim kvarovima i načinima njihovog otklanjanja. Strossmayera u Osijeku. W. Cilj modula Cilj modula "Održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme" je upoznati studente s važnošću pravilnog održavanja strojeva. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. 1997. Modul "Održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme"se sastoji od tri predmeta. J. S. Banaj. Wakeman: Modern Agricultural Mechanics. Jurić.

probavni sustav./2011. rasplodni sustav kukaca. mišićni sustav. Hunter. biotičke i trofičke čimbenika koji utječu na kuce. 2. R.. Čakovec Oštrec. (1986): Praktikum iz avertebrata.. Ekologija kukaca obuhvaća abiotičke. podrijetlo kukaca i rasprostranjenost (predavanja + teren).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. prekide u razvoju i polimorfizam (predavanja + laboratorijske vježbe). Anatomija i fiziologija kukaca obuhvaća građu kožnog sustava. S. Zagreb docent Tanja Gotlin Čuljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 5 1 7 8 4 Nazočnost studenata na izravnoj nastavi. Obvezna literatura 1. Ž. Seifert. Matoničkin.. Razvoj kukaca uključuje embrionalni. P. Lj. Durbešić. M. Mala ekološka biblioteka. Sistematsko mjesto kukaca u životinjskom svijetu (predavanja). Wm. (1970): Osnovi zooekologije s posebnim osvrtom na entomofaunu. trajanje razvoja i života kukaca. Zagreb Kovačević. Čakovec Androić. Gotlin Čuljak.. Romoser. živčani sustav. Razmnožavanje kukaca obuhvaća oplodnju. Zrinski. Cilj modula Opća će entomologija dati teoretska saznanja o kukcima s fundamentalnog stanovišta što je u funkciji primijenjene entomologije te će studenti stjecanjem tih znanja moći nastaviti studiranje na diplomskom studiju. I. žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i hormone (predavanja + vježbe u praktikumu). AG1072 OPĆA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Uvodni dio obuhvaća značaj i povijest entomologije u Hrvatskoj. P. 3 rd Edition 3. Speight. (1998): Zoologija – štetne i korisne životinje u poljoprivredi. A. Watt. organe za ekskreciju.G. W. B. D. crteži. organe za sekreciju. Morfologija kukaca uključuje glavu (ticala i usni organi). knjiga 4.. T. I. D. Durbešić. položeni albumi i online kolokvij u sustavu Merlin Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. optjecajni sustav. G. (1999): Ecology of Insects. (2005): Opća entomologija.C. M. Zrinski. Publishers. Oštrec.. postembrionalni i postmetabolni razvoj. 4. populacije i njezina osnovna obilježja kao i područje sinekologije. R. Zagreb 5.. Stuttgart 64 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Errben. gospodarski značaj kukaca. Oxford 2. (1950): Primjenjena entomologija. (1994): The science of entomology. prsa (noge i krila) i zadak (predavanja + vježbe u praktikumu + auditorne vježbe). Habdija. Zagreb 4.(1970): Entomologisches praktikum. Stoffolano. (1988): Upoznavanje i istraživanje kopnenih člankonožaca. I knjiga: opći dio. I. LJ. Blackwell Science. 3. dišni sustav. tjelesnu šupljinu kukaca. J. građu i odlaganje jaja (predavanja). Primc.. osjetne organe.

Williams & Wilkins. puerperij. fiziologija graviditeta.ciklusne promjene na spolnim organima ženski. Controled reproduction in farm animals: Gordon. nadzor i pomoć u normalnu porodu. V. prometu i trgovini sepreme i embrija a steči će i potrebna predznanja za nastavak studija (dodiplomski studij).. 2000. Hrvatska mljekarska udruga. umjetno osjemenjivanje različitih vrsta životinja. Zagreb 3. Universuty Press. Lippincot. Zagreb 2. Rupić. skupina autora. Obvezna literatura 1. Veterinarski priručnik. vježbe u praktikumu i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 65 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Terenske vježbe: pregled ženskih spolnih organa. Nadalje bit će osposobljen da radi u proizvodnji. karakteristike estrusnih ciklusa raznih vrsta životinja. (u pripremi za tisak).. fiziologija rađanja. 1997 2. Philadelphia. 1996 Redoviti profesor Vlatko Rupić znanstveno-nastavno zvanje Ime Prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 58 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 4 14 redoviti dolazak na predavanja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Reprodukcija domaćih životinja: Rupić. hormonalna regulacija estrusnog ciklusa. 1988. Veterinar u kući.. 3. spolni ciklus . Ed. Preporučena literatura 1.. prirodno i umjetno osjemenjivanje. Hrvatska mljekarska udruga. dijagnostika graviditeta. Logos. Reproduction in farm animals (7th. AG1073 OPĆA REPRODUKCIJA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Prikaz građe i funkcije ženskog i muškog spolnog sustava.. mladunčad nakon poroda. ( u pripremi za tisak). Cilj modula Nakon što student apsolvira predviđeno gradivo modula moći će raditi sve poslove. klinička dijagnostika graviditeta. V. Zagreb. Medicinska naklada. Split. vezane na reprodukciju različitih vrsta životinja na različitim stočarskim farmama. CAB International. kao tehnolog u stočarstvu. . Laboratorijske vježbe: pregled ejakulata. Cambridge./2011. Rupić.): Hafez i Hafez. Reprodukcija: u zdravstvena zaštita domaćih životinja. V. I.

Second Ed. Jednokratna i višekratna berba. vježbama u praktikumu i terenskoj nastavi. Fitohormoni i inhibitori rasta u povrćarstvu. Obvezna literatura 1. Hranidbena vrijednost povrća i njegova uloga u ishrani. mahunarke). Pavlek. Čimbenici fruktifikacije. Borošić. Lešić R. B. J. I. Cvjetković. morfologije. London 2. 1997: World Vegetables. Berba i dorada povrća: Tehnološka i fiziološka zrelost. Herak Ćustić. morfologija sjemena povrtnih vrsta. Buturac.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Romić. plodovito. lisnato. 2004: Povrćarstvo. Razmnožavanje povrća – tehnike uzgoja. Dormantnost sjemena. interni priručnik (CD-verzija) 3. daljnjeg usavršavanja na diplomskom studiju. ARP. morfologija billjaka povrtnih vrsta u fazi kotiledonskih listova. Seminar: razmnožavanje povrća. Nina Toth. Ekologija povrća: ekološki uvjeti uzgoja – čimbenici klime. korjenasto. M. Karakteristike morfološki sličnih povrtnih vrsta (lukovičasto.. AG1074 OPĆE POVRĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Uvod u opće povrćarstvo: Povrće u biljnoj proizvodnji./2011. supstrati. 1993: Proizvodnja povrtnog sjemena. odnosno. zeljasto. svjetlost) povrtnih vrsta prema fenofazama rasta i razvoja. Lešić R. Chapman & Hall. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 66 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Redovitost na predavanjima. Uvjeti osnivanja proizvodnje povrća. M.. pakiranja i skladištenja Cilj modula Stjecanje osnovnih predznanja i vještina o povrćarskoj proizvodnji neophodnih za pohađanje modula Proizvodnja povrća. E. Rubatzky V. potrebe vode i hraniva. Postupci primarne dorade. razmnožavanja i berbe povrća (arhiv Zavoda za povrćarstvo) Docent Nina Toth Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 18 8 8 3 kolokvija: sistematika povrtnih vrsta prema botaničkoj pripadnosti i biljni dio kao cilj uzgoja.. Yamaguchi M. Morfologija i biologija povrća: Pojam i značaj. 2003: Sistematika povrtnih vrsta prema botaničkoj pripadnosti i morfologija sjemena. Sistematika povrtnih vrsta i biljni dio kao cilj uzgoja. Čakovec 2.. Poljak i D. Zagreb Preporučena literatura 1. P. Termoperiodizam. sustavi proizvodnje. Zrinski. Diplomski i magistarski radovi koji obrađuju problematiku ekologije. Osnovni biološki zahtjevi (temperatura zraka i tla.

N. Singapore. koji u uzgoju trebaju manje zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva što im osigurava konkurentnost u proizvodnji. T. Zagreb 2. Moore. Pejić. Stoskopf. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara. Fruit Breeding. i J. i M. V. Kurtović. potrebnoj genetskoj varijabilnosti i oplemenjivačkom razvoju.N. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. San Francisco. J. s osvrtom na agronomske i ekološke kriterije. voćne vrste i vinova loza. Brisbane. 67 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG1075 OPLEMENJIVANJE BILJA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja. 1997. 2004. Plant Breeding: Theory and Practice./2011. Janick.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Interna skripta: Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. 3. Cilj modula Osposobljenost da razumije dosege oplemenjivanja bilja. B. Jarebica. Dž. proučavanju i širenju kultivara u proizvodnji. 1996. D. te odabere kultivar za određene proizvodne. U modulu se savladavaju principi i specifičnosti oplemenjivanja pojedinih skupina bilja kao što su oranične i povrtne kulture. Boulder. Oxford. Analiziraju se metode i razlike klasičnog i molekularnog oplemenjivanja. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. 1993. Martinčić. preradi i korištenju. Oplemenjivanje bilja: I Teorija i metode. Pravilan izbor sorte i tehnologije proizvodnje u određenim okolinskim uvjetima su važni za postizanje ekonomičnosti u proizvodnji. Christie. R. Razumijevanje ciljeva i poznavanje genetske varijabilnosti i metoda oplemenjivanja je preduvjet razvoja novih kultivara rodnijih i veće kakvoće uroda od postojećih. 1996. John Wiley & Sons. Tomes. 4. Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 1 7 4 2 Prisustvovanje predavanjima i vježbama. J. Inc.. Stječe se potrebno predznanje za nastavak studiranja na diplomskim studijima.C. Sarajevo. Preporučena literatura 1. 2. I. Westview press. Chichester. New York. okolinske i tržišne uvjete.. Toronto. Kozumplik.

raspored košnica./2011. Detaljno će se obraditi tehnologija oprašivanja (procjena minimalnog potrebnog borja zajednica za uspješno oprašivanje. (1993) Insect Pollination of Crops. pregled nastambi bumbara i izrada staništa za solitarne pčele. bumbara. Zagreb 3. AG1076 OPRAŠIVANJE BILJA POMOĆU INSEKATA Koordinator modula Opis modula Nastava se izvodi kroz predavanja. Cilj modula Stjecanja temeljnih znanja u organiziranju oprašivanja insektima Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Katalinić. Terenska će nastava biti izvršena posjetom voćnjaka. Hamilton. te razvojem pčelinje zajednice. te terensku nastavu. Nakon odslušanih nastavnih jedinica studenti će prezentirati seminarske radove. broj The Hive and the Honey Bee (1987) Dadant & Sons. te opasnostima i znakovima trovanja pesticidima. solitarnih pčela. J. 1.sc. Academic Press.dr. trajanje oprašivanja).. Zatim će se obraditi osnove biologije bumbara i solitarnih pčela i njihovog uzgoja. Kroz vježbe u praktikumu detaljno će se obraditi priprema pčelinjih zajednica za oprašivanje. Hrvatski pčelarski savez. Nikola Kezić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 2 4 6 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 68 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Čerimagić. London Preporučena literatura red. susretno oprašivanje. dresura pčela. ratarskih kultura i plastenika u vrijeme cvatnje. Nakladni zavod Znanje. (1990) Pčelarstvo.. Free. (1990): Pčelarstvo. Zagreb Prof. H. Tijekom nastave studenti će se upoznati s najvažnijim bolestima pčela. U okviru predmeta studenti će se uvodno upoznati s osnovama biologije i ponašanja pčela.B. kontrola snage zajednice. J. vježbe u praktikumu (Pčelinjak AF). Časopis „Hrvatska pčela“. NIP "Zadrugar". Sarajevo 2. Ilinois.

koštičavih.sc. Vrlo važni faktori za organsko biološki uzgoj voćaka su i sustavi uzgoja u organsko biološkoj proizvodnji voća.. regulative EU-a vezane uz organsko biološku proizvodnju i njihova primjena u RH. izvedene terenske i laboratorijske vježbe. jagodastih i lupinastih voćnih vrsta pogodnih za organsko biološku proizvodnju. ekološki principi za izbor proizvodnog mjesta. ekološki principi za izbor proizvodnog mjesta. Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 4 8 8 Odslušana predavanja. Cilj modula Student stječe teorijska i praktična znanja potrebna za organsko biološki načina proizvodnje voća. Organic Fruit Growing. 2003. Obratiti će se pažnja na pomotehničke i agrotehničke mjere specifične za organsko biološki način voćarske proizvodnje. K. te temeljna znanja za nastavak studija na diplomskom studiju iz ekološke poljoprivrede i hortikulture. Također će se proučavati i specifične metode čuvanja tako proizvedenog voća. Prof. Obvezna literatura 1. AG1077 ORGANSKO – BIOLOŠKI UZGOJ VOĆA Koordinator modula Opis modula U okviru modula obrađivati će se temeljni principi organsko biološke proizvodnje. odabir prikladnog sadnog materijala. U okviru modula proučavati će se podloge i sorte jezgričavih.U sklopu terenske nastave i laboratorijskih vježbi studenti će imati priliku praktično primijeniti stečena znanja. odabir prikladnog sadnog materijala./2011.dr.Lind et al. Također će se obratiti pažnja na smjernice za prelazak sa konvencionalnog na organsko-biološki način proizvodnje. CABI Publishing. UK. predan i prezentiran seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 69 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

(1995). Boston. AG1078 OSNOVE AGRARNE BOTANIKE Koordinator modula Opis modula Definicija. Zagreb 2. klasifikacija.(1998). Buenos Aires. Vanjska morfologija vegetativnih i generativnih organa.Botanika. Denffer i Zigler (1982).i D. (1996). (1994). na koja se nadograđuju drugi stručni moduli. Dubravec K. Agronomski fakultet 3. Kultivirane biljne vrste Hrvatske. Sistematika. ekosustav i studij agronomije. Školska knjiga./2011. Madrid. Moore R. povijesni razvoj i značenje botanike za čovjeka. I I. Botany.. Sydney . Agronomski fakultet Zagreb 2. Školska knjiga.D. Osnovna znanja o biljnoj stanici i tkivima. Caracas. flore i vegetacije. populacije. Zagreb Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Hulina N. Mexico City.Botanički priručnik. Gospodarski najvažnije porodice i vrste kritosjemenjača. Botanika.R. taksonomija i nomenklatura bilja. Sistematika. Pojam biljne vrste.Dubuque. Nivoi biljne organizacije. Školska knjiga. Botanika. Dubravec K. London.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. prijevod Devide. Clark W. Chicago. Mägdefrau i Ehrendorfer (1978). Na vježbama studenti stječu vještinu korištenja mikroskopa. Morfologija i Fiziologija bilja. Zagreb 3. Stern K. prijevod Domac.Toronto redoviti profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 12 2 prisutnost na predavanjima i vježbama te položeni kolokvij "Kultivirane biljne vrste Hrvatske" Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 70 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Podjela Kraljevstva PLANTAE. Cilj modula Dati elementarna znanja iz botanike. Bogota. WCB. evolucija i geobotanika.

Garms H. Walker. Zrinski. kako bi uspješno mogli raditi sa životinjama i proučavati njihovu ulogu u kontaktima s čovjekom. Opća zoologija (R. Obvezna literatura 1. Sistematika i biologija životinja. Čakovec 2. Zagreb Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Agronomski fakultet. (1998). Zagreb 4. (1998). Cilj modula Osposobiti studente za dobro raspoznavanje životinjskih taksona i izabranih pojmova iz opće zoologije. Habdija. Zagreb 3. Philadelphia 3. B. Borm). Fauna Evrope (L. L. Ljubljana 5. Evolucija. Saunders College Publishing. Mladinska knjiga. Erben). Agrarna zoologija (Z Tucak ). Zoology (W. Tablice za prepoznavanje važnijih taksona životinja (T. M. Saunders College Publishing. Piria). (1981). Osnovni ekološki pojmovi. (2004). F. uz poseban naglasak na ona značajna za agronomiju.. Philadelphia redoviti profesor Tomislav Treer Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 2 2 4 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 71 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dorit R.F. (2004). (2001). Barnes R. Walker W. Oštrec Lj. (1991): Zoology. Beskralješnjaci I & II. Zoogeografija. AG1079 OSNOVE AGRARNE ZOOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Definicija i razvoj zoologije i agrarne zoologije. Dorit R. Treer T. Školska knjiga.D. Etologija.. (1991). R. Principi opće i sistematske zoologije./2011. Paleontologija. Matoničkin I. Školska knjiga. Barnes). (I. D. Mikroskopiranje. Školska knjiga. Seminarski rad. Pregled svih koljena životinjskog carstva. L. Terenske vježbe u prirodi i u zoološkom vrtu. Primc-Habdija). Matoničkin I. Zoologija. Endemi i zaštita životinja. Treer T. Odak. Zagreb 2. Rad s preparatima u praktikumu.

Butorac A. mehanizmi primanja hranjiva iz tla i čimbenici koji utječu na primanje hranjiva iz tla. interna skripta u tiskanom i digitalnom obliku. topline. biološke značajke i osnove sistematike tla. te fizikalne. Lončarić ). zemljišta i pedosfere. Školska knjiga. makro i mirko elementi i njihova uloga u biljci. Školska knjiga. te sustava biljne proizvodnje. Zagreb 4. Mihalić V. migracije i specifični procesi. ishrane bilja i opće proizvodnje bilja izvaredni profesor Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 16 Sudjelovanje na teoretskom i praktičnom dijelu nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Opća pedologija. 2. Ishrana bilja. navode se čimbenici i procesi postanka tla. Cilj modula Temeljna znanja iz domene agroklimatologije./2011. vode i gibanja zračnih masa na biljnu proizvodnju. Opća agronomija – izabrana poglavlja. 5. pedologije. Preporučena literatura 1. dinamička ravnoteža između pojedinih oblika hranjiva u tlu. organske i mineralne gnojidbe. Zagreb Škorić A. kemijske. Navode se i unutarnje morfološke. U okviru pedologije tumači se definicija tla. 3. Zagreb 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1997). Zagreb Škorić A. (1991). folijarna ishrana. Poljoprivredni fakultet. potrebe poljoprivrednih kultura za toplinom i vodom. Zagreb 3. Od klimatskih čimbenika detaljnije se tumači uloga svjetlosti. Zagreb 5. ishrane bilja i opće proizvodnje bilja. (2001). interna skripta. U predmetu Ishrana bilja prikazani su definicija i podjela biogenih elemenata i biljnih hranjiva. 72 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Osijek. Ishrana bilja (Z. 4. Opća proizvodnja bilja. funkcije tla u agroekosustavu. mineralne i organske tvari. (1998). Bašić). (1988). Vidaček Ž. (1999). Postanak razvoj i sistematika tala. Škorić A. AG1080 OSNOVE AGRIKULTURE Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studente s osnovnim pojmovima iz agroklimatologije. Zavod za pedologiju. Sastav i svojstva tala. reprodukcije i njege kultura. Ćosić T. pedologije. Školska knjiga. (2005). (1991). (1986). Priručnik za pedološka istraživanja. Analiziraju se osnovni uvjeti za organski život i njihov utjecaj na poljoprivredu. Iz predmeta Opća proizvodnja bilja prikazuju se izabrana poglavlja iz obrade tla. Zagreb Mihalić V. Zagreb Vukadinović V. Temelji bilinogojstva (F.

a to su štetnici. Glasilo biljne zaštite. Čakovec. Cilj modula Student će moći prepoznati glavne štetočinje poljoprivrednih kultura i osnovne i načine njihova suzbijanja. nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani. tlu. (2002). vodi i dr. rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i očuvati. Priručnik iz zaštite bilja. ZZBPŠRH i HDBZ. korove i mogućnosti njihova suzbijanja za snalaženje u praksi i istovremeno steći osnovna znanja za nastavak studija. Zagreb 2. Grupa autora. AG1080 OSNOVE FITOMEDICINE Koordinator modula Opis modula Zahtjevi za visokoprinosnom. no ona uključuje i druga područja kao što su fitofarmacija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Jedini način da se ti gubici smanje ili spriječe temeljito je poznavanje uzročnika gubitaka. Maceljski M.odabrana poglavlja redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 12 8 Redovito pohađanje nastave. HDBZ. Zrinski. Pogrešna ili neučinkovita zaštita bilja može dovesti do još većih problema kao što su zagađenje okoliša. Separati iz određene tematike dobiveni od koordinatora modula 2. životinja i dr. trovanja ljudi. i brojnih drugih negativnih posljedica. Obvezna literatura 1. CD sa odabranim poglavljima iz raznih knjiga Preporučena literatura 1. aplikacija pesticida itd.(2002). Največi dio umjesto čovjeka odnose štetočinje. uzročnici bolesti i korovi. prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja šteta i poznavanje sofisticiranih načina. Znanstveno područje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije štetočinja. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti će upoznati glavne štetnike. Ukupni gubici od štetočinja su jako veliki. Zagreb 3. uzročnike bolesti. Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3). a oni koji će nastaviti studij steći će temelj za nadogradnju znanja iz zaštite bilja./2011. metoda i mogućnosti njihova suzbjanja. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 73 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Poljoprivredna entomologija.

Starčević. (1995): Ekonomika poduzeća. proizvodnja i organizacija poduzeća. D. rizik i investicije u agrobiznisu. (1993): Definition of Rurality.): Izravna prodaja seljačkih proizvoda.dr. "Agrarno Savjetovanje". Međunarodni aspekti agrobiznisa i ekonomske integracije.sc.Zagreb 5. izd. Žutinić. pojam rizika i neizvjesnost. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. T. (2005.131-144. Društveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica. J. (Đurđica Žutinić. Withman. A. (1992): Ekonomija 14./2011. poslovanje poduzeća. Mikroekonomski pojmovi i ciljevi. Poslovno povezivanje u agrobiznisu. Obvezna literatura 1. Kolega. Samuelson. Zagreb 4. W. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. "MATE" d. Đurđica (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja (urednik Ante Kolega). Šamanović. Gospodarski i društveni preduvjeti osnivanja i uspješnog rada poduzeća. str.. Agrarna i ruralna politika. 5. Franić.o. HAZU. Split. Ravlić. marketinški instrumenti. i drugi (2003): Hrvatski gospodarski razvoj. marketinški proces. Zagreb 3. Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede.. Ivo Grgić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 14 16 - Pozitivno ocjenjene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 74 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . šumarstva i ribarstva. Nordhaus. Žimbrek. Tržište i tržni mehanizam. M.o. AG1081 OSNOVE AGROEKONOMIKE Koordinator modula Opis modula Definicije i metode agrarne ekonomike. Ekonomska organizacija i proizvodni čimbenici. M. Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava.au/Teachstud/dexed/docs/rurality. interni prijevod na hrvatski jezik). I. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište.o.. Ekonomski fakultet.html. Kovačić. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Doc. P. M. Jelavić. (2004): Agrarna ekonomika I-V. Zagreb 2. "Politička kultura". Brkić. Definicija i koncepcija marketinga. izvori rizika. S.-izabrana predavanja. www. Družić.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek).. Poljoprivreda i komplementarne djelatnosti (agrobiznis) i gospodarski sustav. Ramona. Zagreb 4. 3. "MATE"d. uvod u teoriju.. Katarina Ott). T (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji u: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (ur. A. A. "Tržništvo". teorija troškova i odluke. Tracy. Zagreb (odabrana poglavlja) Preporučena literatura 1.. P.nexus.edu. Žimbrek. A.o. Božić. Cilj modula Modul obuhvaća osnove makro i mikro agroekonomike odnosno marketinga te društvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica što omogućuju razumijevanje više drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju.

kompleksnost i heterogeni sklopovi. problem definicije. R. dr.: Bauen als Umweltzerstorung 3.vrijednost motiva i vrijednost umjetničkog rješenja. filozofija umjetnosti. M.sc. Mc Luhan. percepcija i doživljavanje vizualnih fenomena. S. smjerovi. plohe.: Uvod u estetiku 3. kritika semiološkog pristupa arhitekturi. R.: Slika /Bild. R & Scott-Brown. Keller. Prostor. Strižić. percepcija i kompozicija slike – sile i naponi. dizajnerima i umjetnicima drugih disciplina. linearnih elemenata. kritika kao dio stvaralačkog procesa. umjetničko djelo i vrijednost / Erlebnis. Sviđanje i ukus. D. I. Urbana ekologija.: Learning from Las Vegas 5. aus : Untersuchungen zur Ontologie der Kunst. Arhitektura i urbanizam. problemi kompozicije. Doživljaj. stvaralački proces. crtanje nacrta s ortogonalnim projekcijama. teorija arhitekture. izrada modela. umjetničke i izvanumjetničke vrijednosti. proporcije i mjere. prostorni prikazi.: Umjetnost i vizualno opažanje 2. Focht. primjena boje i analiza svjetlosnih efekata. prostorne situacije. kič. Cilj modula Student se kroz oblikovanje prostorne kompozicije od točaka. Ingarden. svjetlo i sjena. Arnheim. Z. AG1082 OSNOVE ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA Koordinator modula Opis modula Arhitektura kao teorija i praksa. sidrišta. vizualni mediji i prikaz u arhitekturi.: Gutenbergova galaksija 4. Uvod u problematiku oblikovanja i prikazivanja. Obvezna literatura 1. boje i svjetla./2011. urbanistima.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. prikazi. Montaža i superpozicija u slikama. linearne strukture. Povezivanje vanjskog i unutrašnjeg prostora. R. materijali. Gestalt psihologija. J. & Izenour. simboli.: Umjetnost boje Prof. ploha i volumena. Itten. Kunstwerk und Werk 2.: O stanovanju Preporučena literatura 1. Eksperimenti i istraživanja u likovnim umjetnostima. estetika. točke. Venturi. boja. Kritičke analize kao dio stvaralačkog procesa. uz primjenu materijala. Boris Morsan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 23 33 4 Pohađanje predavanja i vježbi te pozitivno ocijenjen rad na vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 75 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . volumeni. znakovi. na filmu i arhitekturi. Prostoručno crtanje. soposobljava za kritičko promišljanje estetskih vrijednosti i za profesionalnu suradnju s arhitektima. uspostava i analiza prostornih odnosa. Osnovni kurs oblikovanja. Arhitektura kao prikaz vanarhitektonskog sadržaja regionalizam i postmoderna. Ingarden . Oblikovanje prostorne situacije na temelju teksta iz literature. Bauhaus.

U seminarima će studenzi samostalno obrađivati pojedine teme..S. Ogle. temperatura i dr.(2003): Plant Pathology: Concepts and Laboratory Exercises. antropohorija. Dickinson .. Detaljno se obrađuje simptomatologija biljnih bolesti (nekroze. a na terenskoj nastavi prepoznavati in vivo simptome bolesti. Ukratko se daje povijesni pregled razvoja fitopatologije u svijetui i kod nas... 4. hipertoprfije. editore./2011. Na laboratorijskim vježbama studenti će se upoznati s temeljnom fitopatološkom laboratorijskom opremom i korištenjem iste u fitopatološkoj dijagnostici..N. bakterije i fitoplazme. R. hidrohorija.. te mehanizmi i reakcije obrane biljaka na napad biljnih patogena i razvoj bolesti (pasivni i aktivna otpornost). C.T. Blackwell Science. Upoznaje se ukratko s glavnim uzročnicima abiotskih i biotskih bolesti (virusi i subviralni patogeni. Također se upoznaje i s epidemiologijom i ekologijom biljnih bolesti i biljnih patogena. A.S. M. Cilj modula Modul osposobljuje studenta da vlada s osnovnim pojmovima iz područja biljne patologije da bi kasnije mogao pratiti slične module u toku studija koji se bave užim disciplinama unutar fitopatologije.A. te anatomsko-fiziološke promjene u bolesnim biljkama. APPS. CRC Press docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 6 4 12 4 Odslušana predavanja. Na auditornim vježbama studentima će se prikazati zanimljivosti iz biljne patologije važne za razumijevanje pojedinih područja predavanja (nomina latina i dr.. Student dobiva uvid u gospodarsko značenje i važnost biljne patologije u poljoprivredi i gospodarstvu. Obvezna literatura 1.H.) na infekciju i razvoj bolesti. zoohorija. a na praktikumu će se upoznati sa tipovima simptomima biljnih bolesti. Triggiano..).F. gljive i pseudogljive. kao grane fitomedicine. (1997):Plant pathology. Preporučena literatura 1. Kišpatić. a posebno s horologijom infektivnog inokuluma biljnih patogena (anemohorija. Definira se pojam biljnih bolesti i razlikovanje abiotskih od biotskih bolesti.R. John Wiley & Sons 3. J.J. Wiondham.). Odabrana poglavlja iz: Matta. Lucas.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Patron. Strange. Daje se široki pregled utjecaja ekoloških čimbenika (vlaga. (2003): Introduction to Plant Pathology... 3. proces kolonizacije biljnog staničja i inkubacije. nematohorija i dr. te razlikovanjem abiotskih od biotskih simptoma biljnih bolesti. (1996): Fondamenti di patologia vegetale.H. Odabrana poglavlja iz: Agrios. 2. Skripta Agronomskog fakulteta u Zagrebu. J:(1992): Opća fitopatologija. Odabrana poglavlja iz: Brown. Windham. te parazitske više biljke). Predavanja se tematski sastoje od dijelova koji ukratko opisuju najvažnije spoznaje bitne za razumijevanje problematike koja se kasnije proučava u drugim modulima o biljnim patogenima i biljnim bolestima. (1998): Plant pathology and plant pathogens.J. Objašnjava se proces patogeneze i karakteristike infekcije na biljkama. vježbe i seminar. G. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 76 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1997): Plant pathogens and Plant diseases.). AG1083 OSNOVE BILJNE PATOLOGIJE Koordinator modula Opis modula Modul osnove biljne patologije daje opći pregled znanja iz glavnih područja fitopatologije. Academic Press 2.A. i dr. entomohorija.

uzročnike bolesti. Cilj modula Student će moći prepoznati glavne štetočinje poljoprivrednih kultura i osnovne metode i načine njihova suzbijanja. Najveći dio umjesto čovjeka odnose štetočinje. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije štetočinja. nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani. Pogrešna ili neučinkovita zaštita bilja može dovesti do još većih problema kao što su zagađenje okoliša. korove i mogućnosti njihova suzbijanja za snalaženje u praksi i istovremeno steći osnovna znanja za nastavak studija. Ukupni gubici od štetočinja procjenjuju se u svijetu na 42%. Grupa autora (svakogodišnje izdanje broj 2-3): Glasilo biljne zaštite. uzročnici bolesti i korovi. AG1085 OSNOVE FITOMEDICINE Koordinator modula Opis modula Zahtjevi za visokoprinosnom. vodi i dr. Znanstveno područje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina.2% potencijalnih priroda poljoprivrednih kultura. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 77 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Grupa autora. Zagreb 2. Zagreb 3. 2002: Priručnik iz zaštite bilja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. HDBZ. životinja i dr. Separati iz određene tematike dobiveni od koordinatora modula 2. rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema a jedan od osnovnih je kako tu proizvdnju osigurati i očuvati. i brojnih drugih negativnih posljedica. Studenti koji će nastaviti diplomski studij steći će temelj za nadogradnju putem specifičnih modula iz zaštite bilja. ZZBPŠRH i HDBZ. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti će upoznati glavne štetnike.odabrana poglavlja Izvanredni profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 4 12 4 8 Redovito pohađanje nastave. no ona uključuje i druga područja kao što su fitofarmacija. CD sa odabranim poglavljima iz raznih knjiga Preporučena literatura 1. aplikacija pesticida itd. trovanja ljudi. (2002): Poljoprivredna entomologija. Maceljski. Zrinski./2011. Obvezna literatura 1. a to su štetnici. metoda i mogućnosti njihova suzbjanja. M. tlu. Čakovec. Jedini način da se ti gubici smanje ili spriječe temeljito je poznavanje uzročnika gubitaka. u Europi na 28% a u Hrvatskoj na 29. prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja šteta i poznavanje sofisticiranih načina.

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1086

OSNOVE HERBOLOGIJE

Koordinator modula

Opis modula - značaj korova u poljoprivrednoj proizvodnji, -evolucija, ekologija i biologija korova, -principe razvrstavanja korova (botanička, po životnom ciklusu, po biljnim zajednicama, po kulturama, po sezonskoj dinamici i sl.), -životni ciklus korova, -razmnožavanje, širenje, adaptacija i preživljavanje (održavanje) korova. -identifikaciju i determinaciju korova (prepoznavanje korova u mlađem i odraslom razvojnom stadiju), -odnos kulture i korova (štete i koristi od korova, prag štetnosti, kritično razdoblje zakorovljenosti i dr. odnosi), -mjere borbe protiv korova s naglaskom na kemijskim mjerama borbe (638 znakova) Cilj modula Vještinu prepoznavanja korova u mlađem i odraslom stadiju razvoja. Značaj za biljnu proizvodnju. Konkurentske odnose između korova i kulture. Osnove mjera borbe. Stječe temelj za daljnje učenje. Obvezna literatura 1. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 2. Odabrana poglavlja iz: Kovačević, J. (1976): Korovi u poljoprivredi, Nakladni zavod Znanje 3. Poglavlje o korovima iz: Maceljski i sur. (2002): Priručnik iz zaštite bilja, Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. Hrvatske 4. Hulina, N. (1998): Korovi, Školska knjiga, Zagreb 5. Knežević M. (1988). Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore. Sveučilište u Osijeku. Poljoprivredni fakultet Preporučena literatura 1. R. J. Stephens (1982): Theory and practice of weed control. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2. Zimdahl R. L. (1999): Fundamentals of Weed Science 3. preporučene internet stranice

prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 10

18

Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

78

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1087

OSNOVE KRAJOBRAZNOG PLANIRANJA

Koordinator modula

Opis modula U početku studenti upoznaju dva polazišna koncepta: osnove sustavske teorije i modeliranje. Materija slijedi osnovnim koracima planskog procesa. Prostorna informatika: podaci o i u prostoru, informacijski sustavi i računarski postupci manipulacije podataka, analiza podataka, traženja općih pravila i teorija o prostoru. Strukturna analiza prostora: postojeće teorije o strukturiranju prostora, mentalne (kognitivne) mape, položaj strukturnih analiza u prostornom planiranju. Vrednovanje: o vrijednostima u prostornom planiranju, modeliranje vrijednosti, istraživanje vrijednosti. Osnove za vrednovanje u prostornom planiranju: razvojni zahtjevi i zaštitni zahtjevi, privlačnost i ranjivost prostora. Sektorska vrednovanja: vrednovanje u poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi, turističkom razvoju, prometu. Vrednovanje kulturnog krajobraza: ciljevi i postupci vrednovanja (studije vidljivosti). Cilj modula Dati osnove za (krajobrazno i zaštitno) prostorno planiranje, dati studentu uvid u postupke prerade podataka u procesu planiranja prostora. Obvezna literatura 1. Lovejoy D., ed. (1979): Land Use and Landscape Planning, Leonard Hill 2. Burrough P.,A., McDonnell R.,A. (1998): Principles of Geographical Information Systems, Oxford Univ. Press 3. Lynch, K. (1972), The Image of the City, MIT Press Preporučena literatura 1. Steiner F. (1991): The Living Landscape, McGraw-Hill 2. Hanna K., C. Culpepper R., B. (1998): GIS in Site Design, John Wiley&Sons 3. Forman R., T.,T., Godron M. (1986): Landscape Ecology, John Wiley&Sons

Doc. dr. sc. Sonja Butula

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

22

30 8

Izrađeni svi seminarski radovi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

79

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1088

OSNOVE OPLEMENJIVANJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA

Koordinator modula

Opis modula Oplemenjivanje domaćih životinja nužan je preduvjet moderne i profitabilne stočarske proizvodnje. U ovom modulu objašnjena je uloga i značaj oplemenjivanja za stočarsku proizvodnju. U kratkim crtama objašnjeni su osnovni pojmovi oplemenjivanja kao i praktični prikaz izrade oplemenjivačkog programa te osnovne metode oplemenjivanja (uzgoj u čistoj krvi i križanja). Kombinirajući teoretske postavke i analizu uspješnih slučajeva, za svaku vrstu posebno (govedo, ovca, koza, svinja, perad, konj), objašnjena je specifična organizacija oplemenjivanja, oplemenjivački planovi, oplemenjivački ciljevi i metode oplemenjivanja. Pri tome, posebnim je naglasak dat na specijaliziranu proizvodnju (mlijeko, meso, jaja). Pored navedenih poglavlja u ovom su modulu dati i osnovni principi, značaj te uloga kloniranja i genetičkog inženjeringa, a u obliku seminara predviđena je rasprava o etičkim postavkama i ograničenjima primjene kloniranja i genetičkog inženjeringa u oplemenjivanju domaćih životinja. Cilj modula Objasniti studentima važnost oplemenjivanja, upoznati ih s osnovama teorije i primjene oplemenjivanja po vrstama domaćih životinja i informirati ih o mogućnostima i značaju primjene novih tehnologija. Obvezna literatura 1. Understanding Animal Breeding: Bourdon RM. Prentice-Hall, New Jersey, USA, 2000. 2. Animal Breeding – Use of New Technologies: Kinghorn BP, Van der Werf JHJ, Ryan M. The Post Graduate Foundation in Veterinarian Science of the University of Sydney, Australia, 2000. 3. Interna skripta - kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Oplemenjivanje domaćih životinja" uz dodatna tekst. Autori: I. Čurik, M. Đikić, I. Jurić, M. Kapš, V. Čubrić Čurik, Zagreb, 2006. Preporučena literatura 1. The genetics of the cattle. Edited by Fries R, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 1999. 2. The genetics of the pig. Edited by Rothschild MF, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 2000. 3. The genetics of the sheep. Edited by Piper L, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 1997. 4. The genetics of the horse. Edited by Bowling AT, Ruvinsky A. CAB International, Wallingford, UK, 2000. Naziv modula:

Izvanredni profesor Ino Čurik

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

48

4 8

Predavanja (80%), vježbe u praktikumu (100%) i seminar (100%)
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

80

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1089

OSNOVE POLJOPRIVREDNE TEHNIKE

Koordinator modula

Opis modula Osnove poljoprivredne tehnike sačinjavaju slijedeće tematske cjeline : I Energija u poljoprivredi daje pregled energetskih značajki poljoprivredne proizvodnje, osnovnih oblika energije i njihove pretvorbe, mogućnosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije. II Poljoprivredni traktor obuhvaća prikaz osnovnih gradbenih dijelova traktora (motor, sustav za kretanje, priključivanje oruđa i strojeva, informacijski sustav) i njihove primarne funkcije, te osnove bilance snage i agregatiranja oruđa i strojeva. III Tehnika u proizvodnji bilja prikazuje opremu za obradu tla, gnojidbu, zaštitu bilja i sjetvu s naglaskom na usporedbu konstrukcijskih značajki varijanata. Oprema za žetvu i berbu prikazana je shodno specifičnostima glavnih grupa usjeva (strne žitarice i uljana repica; kukuruz; soja i suncokret; šećerna repa; krumpir). Završno se prikazuje oprema za unutarnji transport i čuvanje zrna, korjena i gomolja navedenih usjevakultura. Cilj modula Razumijevanje temeljnih tehničkih problema i njihovog rješavanja; te stjecanje osnovnih znanja za racionalan odabir i korištenje strojeva i oruđa u ratarskoj proizvodnji i opremanju gospodarstva.

izvanredni profesor Silvio Košutić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita

36 8 4 12

Pismeno Usmeno

Obvezna literatura 1. Zimmer R. (1997). Mehanizacija u ratarstvu (Đ. Banaj, D. Brkić, S. Košutić), Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayer, Osijek 2. Banaj Đ. (2003). Upravljanje poljoprivrednom tehnikom (P. Šmrčković), Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayer, Osijek 3. Čuljat M. (1997). Poljoprivredni kombajn (J. Barčić), Poljoprivredni institut Osijek 4. Maceljski M. (1992). Metode i aparati za primjenu pesticida, Zagreb Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. Schön H. et al. (1998). Landtechnik Bauwesen, BLV Verlagsgesellschaft, München CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. I-V, ASAE, St.Joseph, Michigan, 1999. Goering C.E. (1993). Engine & Tractor Power, ASAE, St. Josepg, Michigan Stout B.A. (1989). Handbook of Energy for World Agriculture, Elsevier Applied Science, London and New York 5. Vratarić M. et al (2004). Suncokret : Heliantus anuus L. Tehnika u proizvodnji suncokreta. Poljoprivredni institut, Osijek, 385-410

81

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1090

OSNOVE POVRĆARSTVA

Koordinator modula

Opis modula Značaj povrća u biljnoj proizvodnji, hranidbena i ljekovita svojstva povrća, tehnike razmnožavanja, izravna sjetva, uzgoj iz presadnica, vegetacijski čimbenici pri uzgoju povrća, čimbenici fruktifikacije, tehnološka i fiziološka zrelost, berba, dorada, transport i skladištenje. Osnovne tehnologije uzgoja, morfološka i biološka svojstva, rokovi uzgoja, njega, prinosi za vrste iz porodica: Alliaceae, Brassicaceae, Solanaceae, Cucurbitaceae, Fabaceae, Asteraceae, Apiaceae, Chenopodiaceae, Valerianaceae, Polygonaceae, Malvaceae, Covolvulaceae Cilj modula Mogućnost vođenja poljoprivrednog gospodarsva, suradnik u stručnim područjima za projektiranje hortikulturnih objekata i trajnih nasada, tehnički suradnik u znanstvenonastavnim institucijama, edukacija za daljnje usavršavanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić: POVRĆARSTVO, Zrinski, Čakovec 2002. Preporučena literatura 1. Znanstveni i stručni članci u časopisima

docent Bruno Novak

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

34

12 4 10

Redovno pohađanje nastave, položeni svi kolokviji iz vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

82

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1091

OSNOVE PROIZVODNJE KRMNOG BILJA

Koordinator modula

Opis modula Modul «Osnove proizvodnje krmnoga bilja» obuhvaća agrotehniku proizvodnje te upoznavanje s morfološkim i biološkim osobinama najznačajnijih krmnih biljaka koje se proizvode na oranicama (korjenasto–gomoljaste, žitarice, jednogodišnje i višegodišnje krmne mahunarke, krmne kupusnjače), a koriste se za namirenje potreba s kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije, konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno, silaža, sjenaža, te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Cilj modula Student svladava osnove proizvodnje i korištenja krmnog bilja na oranicama korištenjem kapaciteta i potencijala za namirenje potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom, a dijelom i koncentriranom krmom. Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Čižek, J. 1970. Proizvodnja krmnog bilja. Skripta, Zg. Grupa autora: 1986. Poljoprivredni savjetnik. Zg. Mišković, B. 1986. Krmno bilje. Bg Stjepanović, M. 1998. Lucerna. Os. Šoštarić-Pisačić, K. i Kovačević, J. 1968. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Zg. Ball, D.1999. Practical forage concepts. Alabama. USA. Ball. D., Hoveland, C. and Lacefield, G. 2002. Southern forages. PPI. USA Fahey, G. (urednik) 1994. Forage quality, evaluation and utilisation. ASA. Šoštarić-Pisačić, K. 1970. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. Zg. Štafa, Z. 2000. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom.(Krmni slijed) HMU. Zg.

Izvanredni profesor Dubravko Maćešić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

12

8 2 8

Uredno izvršene obveze: predavanja, vježbe, seminar, terenske vježbe.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. 5.

83

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1092

OSNOVE STOČARSTVA

Koordinator modula

Opis modula Ograničavajući čimbenici veće i jeftinije proizvodnje u stočarstvu jesu nezadovoljavajući rezultati plodnosti ženskih životinja, neodgovarajuća hranidba i načini držanja po vrstama životinja i fazama proizvodnje. Preko programskih dijelova modula: govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva, peradarstva, kunićarstva i ribarstva, studenti će biti educirani o postupcima postizanja dobre plodnosti kod plotkinja i načinu proizvodnje kvalitetne krme. Steći će osnovna znanja kako primijeniti u određenoj fazi proizvodnje i kod određene vrste životinja najučinkovitiji management, uz što niža ulaganja (input) i na taj način postići profitabilnu proizvodnju svih vrsta mlijeka i mesa, jaja i riba. Nastava će se izvoditi putem predavanja (50 sati), seminara (6 sati) i terenskih vježbi (4) sata. Cilj modula Dobivanje osnovnih znanja o govedarskoj, svinjogojskoj, ovčarskoj, kozarskoj, peradarskoj, kunićarskoj i ribarskoj proizvodnji. Obvezna literatura 1. Uremović Z. (2002). Stočarstvo (M. Uremović, V. Pavić, B. Mioč, S. Mužic, Z. Janječić ), sveučilišni udžbenik, Agronomski fakultet, Zagreb 2. Uremović M. I Z. (1997). Svinjogojstvo, sveučilišni udžbenik, Agronomski fakultet Zagreb 3. Mioč B. (2005). Ovčarstvo (Vesna Pavić), Hrvatska mljekarska udruga Zagreb (u tisku) 4. Mioč B. (2003). Kozarstvo (Vesna Pavić ), sveučilišni udžbenik, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 5. Treer T. (1995). Ribarstvo (R. Safner, I. Aničić, M. Lovrinov), Nakladni zavod Globus, Zagreb Preporučena literatura 1. Uremović M. i Z. (2004). Praktično svinjogojstvo. Priručnik, Insula Ivanich, Kloštar Ivanić 2. Treer T. (2001). Modeli malih obiteljskih ribnjaka (R. Safner, I. Aničić ), Priručnik. Hrvatski zadružni savez, Zagreb 3. Mužic S. (1999). Proizvodnja kokošjih jaja. Priručnik, Hrvatski zadružni savez, Zagreb 4. Whittemore Colin T. (1998). The science and Practice of Pig Production. Second Edition, Cambridge, Great Britain 5. Boatsfield G. (1996). Farm Livestock. Ipswich, Great Britain 6. Nemanić J. (1995). Peradarstvo. Priručnik (Ž. Berić ), Nakladni zavod Globus, Zagreb 7. Omrčen S. (1995). Kunićarstvo. Priručnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb

redoviti profesor Boro Mioč

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

49

6 5

Pohađanje predavanja (min. 70%) i seminara
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

84

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1094

OSNOVE TROŠKOVA I KALKULACIJA U POLJOPRIVREDI

Koordinator modula

Opis modula Namjena modula je upoznati studente s osnovama teorije troškova, managementom i ekonomikom poslovanja poslovnih sustava u agrobiznisu. Izučavat će se funkcije proizvodnje i troškova za potrebe temeljnog shvaćanja izrade, analitike i primjene kalkulacija u zasnivanju, poslovanju i povećanju poslovanja različitih poslovnih sustava u poljoprivredi s posebnim naglaskom na funkcioniranje istih u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Teorija troškova, Management malih i srednjih poduzeća u poljoprivredi, Troškovi i kalkulacije u poljoprivredi. Specifičnosti kalkulacija u obiteljskim gospodarstvima bit će obrađene na praktičnim primjerima različitih proizvodnji za različite kapacitete gospodarstva. Istaknut će se posebnosti povezivanja agrara i turizma u kalkulaciji dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim hrvatskim poljoprivrednim regijama. Studenti će biti obučeni za samostalnu pripremu i obradu podataka potrebnih za izradu kalkulacija u bilinogojstvu, stočarstvu i preradi poljoprivrednih proizvoda, te njihovu analitiku za potrebe managementa poslovnih subjekata u poljoprivredi. Cilj modula Osnovna znanja iz teorije troškova i ekonomike poslovanja za izradu kalkulacija troškova u poljoprivredi, te ocjenu isplativosti proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima i poljoprivrednim poduzećima Obvezna literatura 1. Grgić Zoran, 2004, Troškovi i kalkulacije, interna skripta za kolegij "Teorija troškova" i "Troškovi i kalkulacije" za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. Jelavić, Ravlić, Starčević, Šamanović, 1993, Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet, Zagreb 3. Tipurić D.,...,Grgić Zoran,.., (1998): Povratak na hrvatske otoke, Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 4. Tipurić D., Grgić Zoran, Biloš Slavica i sur.,2001, Panonija-Razvojne mogućnosti, Ministarstvo za javne radove, graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske 5. Karić, Štefanić, 1999, Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji, Poljoprivredni fakultet, Osijek Preporučena literatura 1. Santini, 2002, Troškovi u poslovnom odlučivanju 2. Koutsoyiannis,A., 1996, Moderna mikroekonomika , drugo izdanje, prijevod A. Puljić i suradnici, Zagreb: Mate 3. Grgić Zoran, V. Očić, B. Šakić, D.Blašković, 2004, Teorija troškova i kalkulacije u agrobiznisu, interna skripta za kolegij "Teorija troškova" za studente agroekonomskog odsjeka Agronomskog fakulteta u Zagrebu

izvanredni profesor Zoran Grgić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

15 10

5

Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama, obveza izrađenog seminara
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

85

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1095

OSNOVE UZGOJA AROMATIČNOG I LJEKOVITOG BILJA

Koordinator modula

Opis modula Modul je podijeljen u četiri programska dijela. Programski dio Ekologija i biologija aromatičnog i ljekovitog bilja obrađuje pojam i značaj aromatičnog i ljekovitog bilja, proizvodnju i izvoz u RH, ekološke i antropogene čimbenike kvalitete aktivnih sastojaka, osnovne morfološke i biološke značajke te ekološke uvjete uzgoja odabranih vrsta. Programski dio Biljne droge obrađuje temeljne pojmove o drogama, biološki aktivnim sastavnicama i ispitivanju kakvoće droga. Berba i dorada aromatičnog i ljekovitog bilja uključuje osnovne načine i strojeve za berbu, doradu, preradu i sušenje aromatičnog i ljekovitog bilja. Tehnologija uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja odabranih vrsta iz porodica Apiaceae, Asteraceae, Boraginaceae, Brassicaceae, Capparidaceae, Lamiaceae, Onagraceae, Rutaceae, Scrophulariaceae, Valerianaceae obrađuje gospodarske značajke, sortiment, rokove i tehnologije uzgoja, mjere njege usjeva, tehnološku i fiziološku zrelost, prinose. Cilj modula Student postiže osnovna znanja o procesu proizvodnje aromatičnog i ljekovitog bilja na poljoprivrednom gospodarstvu ili u dioničkom društvu. Stječe predznanja za usavršavanje na diplomskom studiju. Obvezna literatura 1. Šilješ I., Grozdanić Đ., Grgesina I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb, 1992. 2. Žutić I. 2004. Uzgoj aromatičnog i ljekovitog bilja. Priručnik za predavanja, CD-verzija 3. Žutić I. 2004. Pregled odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja prema biljnom dijelu kao cilju uzgoja; Morfologija sjemena aromatičnog i ljekovitog bilja; Morfološki opis odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja u fazi kotiledonih i prvih pravih listova. Priručnik za vježbe, CD-verzija Preporučena literatura 1. Hornok L.: Cultivation and processing of medicinal plants. John Wiley & Sons, Chichester, 1992. 2. Schafner W., Häfelfinger B., Ernst B,: Ljekovito bilje, kompendij. Leo-commerce, Rijeka, 1999. 3. znanstveni i stručni članci iz domene modula, objavljeni u časopisima i elektronskim medijima 4. diplomski radovi iz domene modula

Docent Ivanka Žutić

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

16

10 4

Kolokviji iz poznavanja odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja prema: biljnom dijelu kao cilju uzgoja, sjemenu i morfološkim razlikama u fazi kotiledonskih listova. Izrada herbarija aromatičnog i ljekovitog bilja. Redovitost pohađanja nastave
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

86

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

Licul R. Radnički univerzitet «R. (1993). Premužić). Ćirpanov». Roger Pillips i Martyn Rix.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. New York. Allen J. Sarajevo Štampar K. Westwood M. Vinogradarstvo. Zagreb 3. (1979). Temperate-zone pomology. biologija. Znanje. (1989). Minerva.Beograd izvanredni profesor Bernard Kozina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 1 6 4 16 Redovito pohađanje nastave. osnivanje i uređenje proizvodnog prostora i sadnja. Nakladni zavod Znanje. Nakladni zavod Globus. Portland. uzgojna i ukrasna svojstva najvažnijih ukrasnih drvenastih vrsta. sustavi razmnožavanja i rasadnik. Oregon 4. (1995). ekologija. Dorling Kindersley. 87 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Opće voćarstvo. Cilj modula Stjecanje znanja o osnovnim morfološkim i uzgojnim karakteristikama najvažnijih rodova odnosno vrsta drvenastih i ukrasnih vrsta potrebnih za razumijevanje ostalih modula iz domene drvenastih kultura Obvezna literatura 1. Sveučilište u Zagrebu. Coombes. Ukrasno drveće i grmlje. 3. Vinogradarstvo I i II. Svjetlost. (1996). London 5. N. Zagreb Šilić Č. rezidba i uzgojni oblici. Third edition. nomenklatura i klasifikacija dendroloških ukrasnih svojti. Miljković I. generativnog i vegetativnog razmnožavnja najznačajnijih ukrasnih dendroloških vrsta. berba. Timber Press. gnojidba i ishrana. III deo. Novi Sad Mirošević N. (1990). Trees. M. Karakteristike rasadničarske proizvodnje./2011. Random House. 5. AG1096 OSNOVE UZGOJA DRVENASTIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Obradit će se poglavlja: sistematika i podrijetlo drvenastih kultura. sustavi uzdržavanja tla i navodnjavanje. 4.P. Identifikacija. (1991). Opšte voćarstvo. 2. (1966). Zagreb 2. Subotica . Shrubs. Zagreb (odabrana poglavlja) Stanković D. physiology and culture. Burić D. (1992). Suvremeno voćarstvo (opći dio). Morfološka. Praktično vinogradarstvo i vinarstvo (D. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1.

specifičnosti. primjena u urbanom krajobrazu). podizanje. London 2. Obvezna literatura 1. dr. A. Dirr. AG1097 PARKOVNA DENDROLOGIJA I Koordinator modula Opis modula Modul će se sastojati od sljedećih osnovnih jedinica: Taksonomija dendroloških ukrasnih svojti: identifikacija. Č. Sarajevo 2. Timber Press. B. (1998): Manual of Woody Lanscape Plants. introdukcija egzotičnih vrsta u urbani krajobraz. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 88 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . žive ograde. Mediteranske. prilagodbe. doc. Svjetlost. krošnja. turističkim i ruralnim zonama.J. (2002) : Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. Rix. sc. primjeri po zonama). Pillips. Stipes Publishing. otpornost na sušu i niske temperature. (1989): Shrubs. tropske i suptropske ukrasne dendrološke vrste (vrste. kora. Autohtone i alohtone ukrasne dendrološke vrste za kontinentalno područje Hrvatske (vrste.. Karakteristike generativnog i vegetativnog razmnožavanja najznačajnijih rodova ukrasnih dendroloških vrsta./2011. Rasadnici (podjela. (1992): Trees. cvijet/cvat. specifičnosti. Portland. list. (1990): Ukrasno drveće i grmlje. (1983): Atlas drveća i grmlja. M. A. uzgojnim i ukrasnim osobinama autohtonih i alohtonih drvenastih ukrasnih vrsta. kamenjare: vrste (morfološke i uzgojne karakteristike. Šilić. Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 16 10 Prisustvovanje na vježbama. primjeri). Dorling Kindersley. Šilić. Preporučena literatura 1. nomenklatura i klasifikacija. Č. mogućnosti njihove primjene u urbanom krajobrazu te specifičnosti primjene u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske. M. industrijskim. organizacija). R. Coombes. drvoredi. Sarajevo 3. Soliteri. penjačice i povijuše. predani seminarski radovi. deblo.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Macdonald. Champaign. Cilj modula Cilj modula je da student stekne znanja o morfološkim. pokrivači tla. Morfološke i ukrasne osobine ukrasnih drvenastih vrsta (korijen. Svjetlost. New York 3. Funkcija i značaj zelenila u urbanim. Random House. plod). podjela jadranske obale na zone.

AG1099 PČELARSTVO Koordinator modula Opis modula Uvodno se obrađuje poznavanje specifičnosti biologije. Graham. vosak matična mliječ. Illinois 3. J. i suradnici 1995 Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti PIP Zagreb Redoviti profesor Nikola Kezić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 27 3 Pohađanje predavanja. Studenti će biti upoznati sa osnovama bolesti. U okviru terenske nastave predviđena je posjeta profesionalnom pčelaru i tvrtki za obradu meda. and Pham – Delague.. neprijatelja pčela i znakovima trovanja. B. J. štetnika. London. vrcanje meda i proizvodnja propolisa. formiranje nove zajednice. Lonodon and New York 4. i suradnici 1993 Temelji suvremenog pčelarenja PIP Zagreb Sulimanović. 89 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . pelud propolis. Vježbe se izvode na fakultetskom pokušalištu. Dade. fiziologije i anatomije pčele medarice./2011. 4. Katalinić. Cilj modula stjecanje temeljnih znanja i vještina u obavljanju struke Obvezna literatura 1. Pčelarstvo. 5. Insect pollination of Crops. Obuhvaćene su glavne pčelinje paše u Hrvatskoj i svijetu i njihova regionalna rasprostranjenost.. i suradnici 1994 Počeci uspješnog pčelarenja. razvoj. Znanje Zagreb Marković. Taylor and Francis. Devillers. 2002 Honey bees: Estimating the evironmetal imapcet of chemicals. J.. Anatomy and Dissection of the Honeybee. Hrvatski pčelarski savez 2. 1993. PIP Zagreb Sulimanović. Vježbama je obuhvaćen proljetni pregled pčelinje zajednice. John. obuhvaćene će biti i indirektne koristi u oprašivanju kultiviranog i samoniklog bilja. 1977.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Đ. 3. International Bee Research Association. peluda i voska. The hive and hony bee Dadant and sons Hamilton.J. Uzgoj i selekcija se obrađuje u teoretskoj i praktičnoj nastavi. Free. London. Časopis Hrvatska pčela.H. 2. M.. Academic press. Osim direktnih pčelinjih proizvoda kao što su med. Đ.. i suradnici 1978. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Tehnologija pčelarenja će se obraditi na predavanjima i vježbama. i suradnici 1993. M.

Beograd Bogunović. Knjiga. Kroz terenske i laboratorijske vježbe studenti će ovladati vještinama načina istraživanja tla i određivanja pojedinih svojstava. 2. Mückenhausen (1994): Die bodenkunde. Zagreb 2. Cilj modula Studenti će steći osnovna znanja o morfološkim fizikalnim. te rasprostranjenju glavnih tipova tala u Hrvatskoj.C. Ćirić (1987): Pedologija./2011. Obvezna literatura 1. kemijskim i biološkim svojstvima koji su temelj biljne proizvodnje. N. Brady. 5. Fakultet poljoprivrednih znanosti. građi tla i plodnosti tla. M. Zavod za pedologiju (skripta) Docent Aleksandra Bensa Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Ispiti Uvjeti za dobivanje potpisa 36 15 1 5 4 Pohađanje predavanja. Kroz seminarski rad to će dokazati. Upoznat će se s osnovnim principima geneze tla-čimbenicima tvorbe i pedogenetskim procesima.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. New Yersy E. V. 4. AG1100 PEDOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Tlo je najvažniji edafski čimbenik. (1991): Sastav i svojstva tla. Knjiga. Ray (2002): The nature and Properties of Soil. Frankfurt/Meine M. obavljene terenske i laboratorijske vježbe. Antić. (1986): Postanak. stoga je nužno da studenti sva četiri preddiplomska studija se upoznaju s osnovnim fizikalnim. te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 90 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . W. Avdalović. Zagreb 3. razvoj i sistematika tla. Upoznat će se s osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tala. (1994): Pedološko kartiranje. te morfologijom kao rezultantom procesa pedogeneze. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja. Škorić A. Škorić A. Zagreb Preporučena literatura 1. N. 3. te najrasprostranjenijim tipovima tala u Hrvatskoj. Sarajevo M. Fakultet poljoprivrednih znanosti.R. kemijskim i biološkim svojstvima tla. Jović (1986): Pedologija. Škorić A. Fakultet poljoprivrednih znanosti.

zatim o osnovnim principima prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija tla. ( 1997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša.. 6. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Rome. Revised Legend. Martinović J. o osnovnim svojstvima tla. Husnjak (1994): Program i metodologija izvođenja terenskih i laboratorijskih vježbe iz hidropedologije – radni materijali za praktikum. FAO (1998): World reference base for soil resources. (1994): Hidropedologija – interna skripta. Ž. Fakultet poljoprivrednih znanosti. (2000 ): Tla u Hrvatskoj. (1994): Pedološko kartiranje (radni materijal za skriptu). S. Državna uprava za zaštitu okoliša 3 Martinović J. Stjepan Husnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 6 6 Pohađanje predvanja. Rome. Zagreb 3. obavljene terenske i laboratorijske vježbe te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. o osnovnim fizikalnim. Škorić A. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša 4 FAO (1990): FAO UNESCO Soil Map of the World. Zagreb 91 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zavod za pedologiju AF. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. Tlo je važan element krajobrazne arhitekture te je stoga nužno da se studenti preddiplomskog studija «Krajobrazna arhitektura» upoznaju sa osnovnim znanostima o tlu./2011. Vidaček. ISSS. Zagreb 2. Kroz terenske i laboratorijske vježbe studenti će ovladati vještinama načina istraživanja tla i dolaženja do kvalitativnih i kvantitativnih podataka o tlu. dr. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja.. građi i plodnosti tla. prof. sc.jedan od najvažnijih i nezamijenjivih prirodnih resursa. AG1101 PEDOLOGIJA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Pedologija je prirodoznanstvena disciplina u okviru koje se proučava tlo . te utjecaja pedološkog pokrova na oblikovanje i vrednovanje krajobraza. Škorić A. o vodi i zraku tla. Zagreb 4. FAO. ISRIC. studenti će steći bitna saznanja o postanku tla. o osnovnim principima klasifikacija. o mineralnoj i organskoj tvari tla. Škorić A. Zagreb Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Da studenti steknu aktivna znanja o postanku. o toplinskim svojstvima tla. Zagreb 2. 5. U okviru ovog modula kroz predavanja. Bogunović M. razvoj i sistematika tla. Husnjak. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Kroz seminarski rad detaljno će se upoznati sa načinima obrade i interpretacije rezultata terenskih i laboratorijskih istraživanja. World soil resources reports. kemijskim i biološkim svojstvima tla. (1986): Postanak. (1991): Sastav i svojstva tla. Zavod za pedologiju AF.

Budapest. zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. p.M. preko njega na vodu i okoliš. I. 1999. Obvezna literatura 1. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. Hrvatska konf.A.M. Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002. 277. Jolanakai. Kisić. proizvodne. Agroekologija. dakle gospodarski. 2003. 2001. Kisić. F. Zbornik radova.F.T. 2003. Bašić. ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima.Kisić. Zagreb... 2002.M. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih. dr.F. kulturne krajobraze i ruralni prostor. 2. Bašić. 5. Zbornik radova: 3. 599612. Uloge tla.. 3. Opatija. sc. Zbornik rad. Butorac. Bašić.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Plitvička jezera. koji neprijeporno utječu na okoliš. Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama. Zagreb. Mesić.. Zavod za OPB. Zagreb. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš. Akaprint...I. st. a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. 4. Pollution processes in agrienvironment. Komives. Lang. odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave.Bašić. PRO-TIM. 5. 20-29. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave.. suvremeni koncept VUPT – MFCAL. Mesić. i zahvata u uzgoju stoke na tlo. gospodarsko-socijalne i kulturne. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. AG1102 POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ Koordinator modula Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš. napose tlo kao jedinstveno. socijalno i etički prihvatljivim. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka. Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 3 5 Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad. str. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. 301308. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća..F. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 92 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma. Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Križevci. Kisić.. 3.M. ekološkoregulacijske. Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta. Opatija.. i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU. plenarno izlaganje.I. st.. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima. st. Nature and Man in Croatian Agriculture. Bašić. nezamjenjivo.F.. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi. ruralni razvitak u nas. Prof. o vodama – Hrv.. 3. str.. 43.I. pisana predavanja. 2003. 4. str.A. Bašić. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi. 2000. F.. Zagreb. vode u 21.st. vode u 21. 2004. 31-41. 2000. Mesić./2011.. 2. Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske.. Flajsig-Ćosić Gorana. neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja.M. Butorac. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku. 71-87. p 87. koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave..F. Mesić.I. o vodama – Hrv. Food and Food Processing Industry. ograničeno.F. Franić Ramona. Bašić.. kako ih učiniti ekološki prihvatljivim. učiniti održivim. Bašić. Preporučena literatura 1. Croatian Agriculture. Hrvatska konf.

Trafford. D. 4. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu.. R. (1992): Osnove hidrologije. A. Zavod za melioracije.. 6.. U drugoj tematskoj cjelini upoznati će se s osnovama hidroloških i hidrauličkih zakonitosti bitnih u odvodnji i navodnjavanju poljoprivrednih površina (tala). 2. D.D. 4. Rijeka. Zrinski. (2000): Uređivanje voda (interna skripta). Thomasson. studenti će se upoznati u petoj tematskoj cjelini. FPZ. Cilj modula Cilj je modula da studenti steknu osnovna znanja iz šireg područja poljoprivrednih melioracija bitnih za nastavak studiranja na većem broju diplomskih studija i/ili u neposrednoj poljoprivrednoj struci. njenom umjetnom dovođenju i doziranju putem odgovarajućih metoda i sustava navodnjavanja. 4. Romić. (2004): Navodnjavanje povrća. Čavlek. (1984): Dreinleitung Für Landbau. Šimunić. Navodnjavanje. (1989). AG1103 POLJOPRIVREDNE MELIORACIJE Koordinator modula Opis modula Modul je podijeljen u pet tematskih cjelina. (U knjizi) Lešić. (1999): Mehanizacija i oprema za lokalizirano natapanje. Zagreb. D. 7. Borošić.. I. Odvodnjavanje: knjige 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R. GF Sveučilišta u Rijeci. knjiga 7. kolo. kolo. M. F. Berlin. (1985). Romić. Obvezna literatura 1. Herpenden. S problematikom nedostatka vode u tlu pri uzgoju poljoprivrednih kultura. 5. (1987): Poljoprivredne melioracije (interna skripta). Priručnik za hidrotehničke melioracije. Četvrta tematska cjelina obrađuje šire područje vezano za probleme suvišnih voda na poljoprivrednim površinama (tlima)./2011. (2003): Rješavanje problema unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. GF Sveučilišta u Rijeci. FPZ. F. Tomić. Geodetski fakultet Zagreb. III. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zagreb. B. 3. 8. D. E. kolo. (1985): Hidraulika. Mackney. D. J.A.. Navodnjavanje. (1988): Navodnjavanje. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 93 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . potrebe i mogućnosti njihovog rješavanja adekvatnim hidrotehničkim sustavima odvodnje.. (1987) i 5. 2. AFZ. Engelsman.. Preporučena literatura 1. Redoviti profesor Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 36 20 4 Pohađanje predavanja i vježbi. (1975): Soils and Field Drainage. Herak – Ćustić. D. E. D. 3. U prvoj tematskoj cjelini studenti će steći osnovna znanja iz područja praktične (niže) geodezije i izmjere zemljišta. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara RH. J. Rijeka. R. F.. Tomić. Ingenuerbau und Landschaftsbau. Romić. Nastava na modulu Poljoprivredne melioracije izvoditi će se u obliku predavanja (P). knjiga 9 (u tisku) 9. F. 3.. Poljak. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Tomić. Tomić. knjiga 1. Petošić. II. Zavod za melioracije. M. Geodetski fakultet Zagreb. Čavlek.. Drenaža u poljoprivredi (1984): (prijevod s francuskog). te vježbi na terenu (T) i praktikumu (PK). Zagreb. (2005): Navodnjavanje u održivoj poljoprivredi. Walpole. Petošić. I. Romić. Povrćarstvo. Osnove hidropedologije s težištem na kretanje vode u tlu studenti će slušati u trećoj tematskoj cjelini. Priručnik za hidrotehničke melioracije.. II. kolo. (1984).

skalama mjerenja i numeričkim deskriptivnim pokazateljima. Zagreb. 2. Huff. Kazmier.S. L. J. Ostatak modula posvećen je inferencijalnoj statistici – procjenama očekivanja i vjerojatnosti i testiranju hipoteza o njima. kolokviji. Šošić.Y. Statistics for Bussines and Economics. prezentaciji i interpretaciji. Cilj modula Stjecanje statističke opće kulture te statističkih znanja i vještina primjenjivih u analizi i rješavanju statističkih problema iz prakse u agroekonomskoj struci. Schaum's Easy Outline of Business Statistics. 1993 docent Biserka Kolarec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 20 20 Redovito pohađanje predavanja i vježbi. Školska knjiga. 3./2011.. Dio o deskriptivnoj statistici obuhvaća materijale o tipovima podataka. Posebna se pozornost poklanja razvoju statističke pismenosti i opće kulture pri interpretaciji statističkih pokazatelja. Uvode se i opisuju pojmovi diskretne i kontinuirane slučajne varijable i njihove raspodjele. Zbirka zadataka iz statistike. N. WW Norton.Y. N. domaće zadaće Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 94 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . P. McGraw-Hill. I. Mikrorad i Ekonomski fakultet. U kratkom dijelu o osnovama teorije vjerojatnosti izlažu se elementi nužni za razumijevanje složenijih koncepata. D. 2. 1998. Pri izboru gradiva i primjera vodilo se računa o specifičnom kontekstu agroekonomske struke. AG1105 POSLOVNA STATISTIKA I Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća temelje deskriptivne i inferencijalne statistike. Wiley.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. B. Zagreb. Mann. Preporučena literatura 1. Statistika za nematematičare. njihovoj organizaciji. Obvezna literatura 1. N.Y. How to lie with statistics. 2003. 1995. Petz..

Hrvatsko srednjovjekovlje. Batović. (1988). The Earliest Islanders of the Eastern Adriatic.Miočević. Školska knjiga. Golden. 23. Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. AG1106 POVIJEST POLJOPRIVREDE Koordinator modula Opis modula Počeci poljoprivrede u Svijetu. Zavičajna naklada Žakan Juri». godine). B. Razvoj poljoprivredne proizvodnje od neolitika do bakrenog doba. Disertacije i monografije. (1992). (1998). Studenti biraju seminarsku radnju predaju ju napisanu i obrazlažu na usmenom ispitu. Collegium Antropologium. (1999). Spomenica Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1979/80-1989/90. strana 495515. (1996). Marketing. 21. Razvoj poljoprivrednog školstva u Hrvatskoj. Monografije i katalozi 10/I – Arheološki muzej Istre. br. Znanost u Hrvata. Suić M. 19. Agriculturae conspectus scientificus Vol. Kuchnik. 18. S. Etnogeneza i genetička otkrića. str. Balen J. 20. Glasnik Turopolja – Plemenita opčina turopoljska. Jurić I. vučedolske do beker kulture.. Razvoj poljoprivrede Kelta i Grčke te njihov utjecaj na području Hrvatske.Pandžić. (1996).. Povijest. U Praistoriji jugoslovenskih zemalja. Obvezna literatura 1. Težak-Gregl T. 12.Šatović. T. Starčevačka kultura u sjevernoj Hrvatskoj. Stipetić V. A. (1997).. 4. Hrvatsko-stočarstvo. (1995). Zagreb. Arheološki muzej Zadar . (2002). Zagreb. T. D. Prirodoslovlje i njegova primjena. 46 (2-3). stoljeća. Genetičko podrijetlo Hrvata. (2001). Zagreb. Enciklopedija Jugoslavije (svezak 5).(1995) Povijest plemenite općine Turopolja. Književni krug. Matijašić R. Jurić I. Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I.Jurić.. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII. Zagreb. Gospodarstvo antičke Istre. Dimitrijević. str. Laus. Raukar. Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Đikić. Š. Iliri. U Privlaki. Globalizacija poljoprivredne proizvodnje. M. Prapovijest. Adamček J. I. K. Husinec R. Delić P. 620. 9. Golden marketing.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sveučilišna naknada Liber . Majnarić . F. 22. 15. (1993).Zagreb. str. Herodot (2000). Naprijed Zagreb. Forenbaher. 181-193.. Poljoprivreda EU. Minichreiter. genetičkog mijenjanja životinja i bilja i značenja znanosti kroz povijest. 11. Arheološki zavod Fiziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (1979). str. Razvoj feudalnih odnosa. 2. Zagreb. 1989. 17. 853. Starac. (1999). 3. Relković JS. stočarstvo Enciklopedija Jugoslavije (svezak 5) Leksikografski zavod Zagreb. Vlastita autorska naklada. Poljoprivredni razvoj za trajanja Jugoslavije. 264271. Od badelske. Agrarni sustav Rima. Pula. Laszowski E. Kultura linearnotrakaste keramike u središnjoj Hrvatskoj . Sveučilišta u Zagreb .264-271.Štancl. Širenje poljoprivrede iz područja «Plodnog polumjeseca» Neolitska revolucija. Težak . 8. Značajke poljoprivredne proizvodnje u naseljima starčevačke kulture na prostoru između Vinkovaca i Slavonskog Broda u Hrvatskoj. Bloch M.(1998).. Povijest hrvatske ekonomske misli. Velika Gorica (Pretisak izdanja iz 1910. 10. Zagreb.. Svijetlost. vol. (1796). str. Počeci poljoprivredne proizvodnje na hrvatskom povijesnom području.linearno vrpčasta kultura. 2. ur. S. 926. Poljoprivreda ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj. U Osiku Slovih Ivana Martina Divalt privilegiratog Knjigotlica. 9.. 16. 7. 24.Zagreb. Društvena istraživanja. Arheološki zavod Filozofskog fakulteta. Ogranak Matice Hrvatske. 6. Jurić I.((2001). 347¬365.67(4).Zadar. Split. Križevci. N. Jurić I. Matica hrvatska. Iliri i antički svijet. Sarajevo. (2001). II. Od 1848-1917. Neolitizacija Hrvatske i Europe. Ogranak Matice hrvatske u Zadru.. Neolitsko doba. Hrvatska -poljoprivreda. Rendić . Preporučena literatura 1. 1990. (1988). br. Docent Alen Džidić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 8 4 Pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Polaznici bi se trebali informirati o povijesti poljoprivrede i spoznati tijek razvoja tehnologija. Štancl B. Poljoprivreda u Hrvatskoj od 1991. Bogunović. Koriste literaturu iz popisa preporučene literature ovisno o izabranom seminaru: 95 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Brojni autori. 473-634. Poljoprivreda Perzijskog carstva. Jadranska zona. Pula. 2. (1980). Wilkes J. 14. str. str. Domestikacija konja i razvoj u stepi.Gregl. M. 13. Od srednjeg vijeka do ukidanja kmetstva na području Hrvatske. Split. (2003). Feudalno društvo. 5./2011. st. 521-530. (2001). 23. (1989).

Kostof.o. S. A. Janson..-16.st.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. br. poglavito onih u arhitekturi i prostornom oblikovanju općenito (vrtna i pejzažna arhitektura. H. Varaždin 2. Kemp. odnosno ideološke (religijske. (1987): Civilizacija. prvenstveno s obzirom na njihovu povijesno-umjetničku ulogu i značaj. Oxford University Press. Cilj modula Student stječe dobro poznavanje osnovnih umjetničkih razdoblja. K. Janson. i urbanizam). sc. 1982. povijesne. (2003): Povijest umjetnosti. najznačajnijih spomenika i njihovih stvaraoca.) Belting. (1971): Povijest umjetnosti kao humanistička disciplina. 5. odnosno likovne vrste nego se za razumijevanje njihovih odlika ukazuje na temeljne prostorne. st. vol. New York. te sa osnovnim stilskim i razvojnim pravcima europske i mediteranske umjetničke baštine u razdoblju od prethistorije do najnovijeg doba. (samo za slikovni materijal!) 3. E. W. Otokar Keršovani. (1999-2000) ATLAS ARHITEKTURE. u: Život umjetnosti. Zagreb Preporučena literatura 1. Posebna se pažnja posvećuje interpretacijama specifičnih likovnih svojstava umjetničkih djela s formalno-stilskog aspekta. Zagreb prof. Sauerländer. Clark.o. Umjetnost ranog humanizma i Novog vijeka od 14. te je sposoban prepoznati i osnovnom stilskom analizom razlikovati./2011. Dilly. političke. 13. I.st. Miljenko Jurković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 50 10 Redovno pohađanje nastave te položen kolokvij u 8 tjednu predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 96 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .F. (1995): A history of architecture : settings and rituals. do 13.. Obvezna literatura 1. Zagreb 2.). Poseban naglasak se stavlja na ona razdoblja koja su za formiranje europske kulture značajna ( Klasična umjetnost i formiranje umjetnosti Zapada od 9. dr. Umjetnosti modernog doba–19. W. (1961): Priroda u umjetnosti. (više autora). Fraktura. G. skulpture i slikarstva. AG1107 POVIJEST UMJETNOSTI Koordinator modula Opis modula U kolegiju se student upoznaje s najznačajnijim spomenicima i stvaraocima. st. Mueller. Pri tome se upoznaje ne samo sa specifičnostima pojedinog razdoblja. (ur. K. i 20. Vogel. sistematizirati i klasificirati najznačajnije spomenike arhitekture.. Golden Marketing. Mladost. Umjetnost u slici. Clark. Zagreb 4. Stanek. Warnke (2005): Uvod u povijest umjetnosti.. filozofske) pretpostavke nastanka.. Panofsky. Rijeka. Zagreb 3.d. Ovladava osnovama stručne terminologije i metodologije. trajanja i/ili preobrazbe u kraćem ili dužem vremenskom razdoblju. Mladost.II.

Novi vinodoliski. P. M. Zoričić: Podrumarstvo. pjenušavih i specijalnih vina koje treba omogućiti samostalnu primjenu stečenih suvremenih znanja. Woller Chemie des weines. 1989 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 26 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 97 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Sokolić Prvi vinogradarsko vinarski leksikon. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ana Jeromel Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Teoretsko i praktično obrazovanje na području predikatnih. Ribereau-Gayon et al Handbook of enology. Studenti će aktivno sudjelovati u pripremi grožđa u vinogradu za proizvodnju predikatnih vina pa sve do njihove degustacije 6 Doc.PJENUŠAVA I SPECIJALNA VINA Koordinator modula Opis modula Slušanjem ovog modula studentima će biti dostupna suvremena znanja o predikaktnim. John Willey & sons 1999 Preporučena literatura 1./2011. AG1108 PREDIKATNA. Zagreb. Wurdig. 1996 2. Ulmer. Nakladni Zavod Globus. pjenušavim i specijalnim vinima te njihovoj proizvodnji. vol 1. I.dr. 1998 3.

Volume 1 (Ed. Paškog. Sharpe. sira škripavca na različitim gospodarstvima Like. Lukač Havranek. (1995. Doktorska disertacija. J. 9.. Havranek. (1985.E.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Mljekarstvo.. 175-194. S. i 10.): Tounjski sir – prilog poznavanju autohtonih mliječnih proizvoda Hrvatske. Načini prodaje mliječnih proizvoda s OPG je cjelina kojom se zaokružuje znanje iz područja proizvodnje i prerade mlijeka na OPG. Z. Chapman. U: Peto savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Preporučena literatura 1. Lukač.): Sirevi svijeta. listopad 2003.): Narodne novine broj 149 od 15. Kalit. J. L. S. Krčkog. terenska nastava i izrađen i prezentiran seminar. Autohtoni sirevi Hrvatske: osobine i tehnologija slijedeća je cjelina na koju se nadovezuju najčešće pogreške u proizvodnji sira na OPG. Terenske vježbe iz proizvodnja svježeg sira.. The Microbiology of Milk Products.. M.. 63-73. U: Svjetska enciklopedija sireva. Mljekarstvo. Robinson). 3. J. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U: Dairy Microbiology.K. Štimac. Kalit. 3. Prpić.): Microbiology of cheese. 2. Harbutt. preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (2003. Zagreb. M. London and New York. 5. (2003): Najčešće pogreške u tehnologiji proizvodnje autohtonih sireva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). (2003): Krčki sir./2011. Jerković. – 23. 8-13. Slijedeća cjelina odnosi se na zakonsku regulativu u Hrvatskoj i Europi o uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za preradu mlijeka na OPG. Kalit. 14-150.. Teoretski dio obuhvatiti će poznate svjetske sireve koji se proizvode na gospodarstvima (on farm/home made cheeses).R. Cilj modula Stručno-tehnološko vođenje mliječne farme i pogona manjeg kapaciteta za preradu mlijeka na OPG..): Autohtoni sirevi Hrvatske. H. 19-37.. Kuhanog sira. (2000. Opatija. Elsevier Applied Science Publishers. listopad 2001. 157-243. Obvezna literatura 1. 53. (1989. te otoka Paga i Krka. Pravilniku o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu. Savjetodavni rad s proizvođačima tradicionalnih mliječnih proizvoda. vježbe u praktikumu. laboratorijske vježbe. 4. S. rujna. 22.J. Slijede osnove senzorskog ocjenjivanje i kontrola kemijske i mikrobiološke kakvoće mliječnih proizvoda s OPG. (2001. U: Treće savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj.): Kakvoća autohtonih sireva i sustav kontrole. by R. vrhnja i maslaca provodit će se na gospodarstvima okolice Zagreba i Zagorja. Praktične terenske vježbe izvodit će se iz područja tehnologije proizvodnje Tounjskog. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 98 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . S. AG1109 PRERADA MLIJEKA NA OPG Koordinator modula Opis modula U uvodnom dijelu biti će govora o specifičnostima i prednostima prerade mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u Hrvatskoj i Europi. Izvanredni profesor Samir Kalit Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 0 4 12 12 Odslušane auditorne. 2.

dodatkom povećane koncentracija šećera za voćne prerađevine(džem.HINUS.Dauthy:Fruit and vegetable processing. Lovrić. BULL. Wim:Fruit and Vegetable processing:Improving Quality.M.:Food Chemistry. L.Kugletr. te biološko konzerviranje.A. Ambalaža(uporabna i dekorativna. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura(hlađenje i zamrzavanje) i postupkom sušenja.C.1-3. Barrett. Duraković.:Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inžinjerstva.2000.D.H. Obvezna literatura 1.Somogyi.Vol. pekmez. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat će se osnovni parametri za postupke uništavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije. sc.R.Batt. 3. Roma 1995. 2.Grosch..P.2003.Piližota. 4. 2. mark) i aditiva(E-brojevi) za voće i povrće.T.SER.2002.. Upoznat će se s važećim normativima.Nakladni zavod Globus. Robinson.Ramaswamj.V. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 99 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . No.:Encyclopedija of Food Microbiology. Preporučena literatura 1.:Konzerviranje i prerada voća i povrća.S. 119.2004. sredstva za zaslađivanje. Prof. kvasci i plijesni). Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 4 4 Odslušana predavanja. kompot…) odnosno soli i kiseline za povrće(kisele i marinirane prerađevine).1999. Mircea E./2011. D.D.. Pregled osnovnih uzročnika kvarenja svježe sirovine i prerađevina(bakterije. seminar i položen kolokvij.Springer.CRC PrILIc. Lovrić.K.Patel.2000. 3. marmelada. zakiseljavanje i konzervansi). načinima prerade..FAO AGRI.P. Definiranje i kvaliteta pomoćnih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda. 5.1994.T..H.. vježbe.:Moderna mikrobiologija namirnica. dr.S. te važećim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraživačkog rada na novim voćnim i povrtnim vrstama odnosno sortama. Belitz. Navedena problematika će se praktično obraditi kroz laboratorijske i terenske vježbe.:Processing fruits:Science and Technology. Jongen. Definiranje poluprerađevina(pulpa. AG1110 PRERADA VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća analizu kvalitete tehnološki dospjele sirovine u svježem stanju preko mehaničkog i osnovnog kemijskog sastava.W.Academic Press.CRC PrILIc. Cilj modula Upoznavanje s osnovama kvalitete voća i povrća. ekološki prihvatljiva) te skladištenje i transport prerađevina. kako bi se lakše izabrao postupak prerade.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

Zagreb Preporučena literatura 1. Praćenje promjena ukrasnog bilja kroz izmjenu godišnjih doba. Mozaik knjiga. Ward Lock. Cambridge.. Massachusetts 2. (1998): ˝Classic Planting˝. potrebe za vodom i ostali ekološki čimbenici Cilj modula Upoznavanje studenata s primjenom biljnog materijala u prošlosti i danas. London 3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Michaell Baezley. (1988): ˝Gertrude Jeckyll´s Color Shemes for the Flower Garden Doc. Brzorastuće i spororastuće vrste. Conran Octopus Limited Tovah M. Biljni materijal u slikarstvu.dr. Obvezna literatura 1.. (1999): ˝A Heritage of Flowers˝. Harvard University Press. London Bisgrove R. (2002): ˝Garden Colour Palette˝... Monetov vrt. (1994): ˝The Garden Source Book˝. Primjena ukrasnih vrsta prema klimatskim prilikama RH. (2002): ˝The Plants that shaped our Gardens˝. Strong R. Osvrt na habitus. teksturu i boju biljnog materijala. Nikolaja Kravanja Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 0 0 15 10 5 Sudjelovanje na vježbama i izrada seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 100 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Germ T. 4. tekstura.. Praćenje fenoloških karakteristika biljnog materijala kroz smjenu godišnjih doba.. AG1111 PRIMJENA UKRASNOG BILJA Koordinator modula Opis modula Primjena ukrasnog bilja kroz povijest + filozofija. boja ukrasnog bilja. Boisset C. 3. Habitus. Tolerantnost na sjenu. Stuart D. 2. Conran Octopus Limited. Gaia Books Limited. Roy Strong. Williams P.. London 4./2011.. (2000): ˝Gardens through the Ages (1420 – 1940)˝. (2002): ˝Simbolika cvijeća˝. Biljni materijal u formalnoj i neformalnoj sadnji.sc. London Plumtre J.

Glasilo biljne zaštite. Također stječe temelje za daljnje učenje i specijalizaciju u istom području. Čakovec docent Klara Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 23 7 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. prednosti i nedostaci pojedinih načina održavanja tla. Maceljski M. J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. suzbijanje korova u šećernoj repi i krumpiru). Principi suzbijanja korova u povrtnim kulturama (Kompeticijski odnos kulture i korova. kompeticijski odnosi višegodišnjih kultura i korova u mladom i etabliranom nasadu. Maceljski M. AG1112 PRIMJENJENA HERBOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Principi suzbijanja korova u višegodišnjim kulturama (Korovna flora. (2002): Priručnik iz zaštite bilja. specifičnosti primjene herbicida u mladim i etabliranim višegodišnjim nasadima). i sur. Weed Control Handbook: Principles. Principi suzbijanja korova u krmnom i industrijskom bilju i na nepoljoprivrednim površinama. suzbijanje korova u odnosu na tehnologiju uzgoja. Obvezna literatura 1. načini održavanja tla u višegodišnjim kulturama. Višekratna primjena smanjenih dozacija herbicida. A.. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) 2. Zimdahl R. (1999): Opća agronomija. kemijske mjere borbe protiv korova. Stephens (1982): Theory and practice of weed control. Butorac. R. Hrvatske Preporučena literatura 1. Cilj modula Student stječe znanje i vještinu osnovnih spoznaja o mjerama suzbijanja korova u pojedinim kulturama ili grupama kultura. (1990). Utvrđivanje kritičnog razdoblja zakorovljenosti. štete od korova. (2004). Štetočinje povrća. J./2011. Odabrana poglavlja iz: Hance R. specifičnosti korovne flore suncokreta. Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj. soje i uljane repice i mjere suzbijanja korova. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 101 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .suzbijanje korova prema skupinama povrtnih kultura). Blackwell Scientific Publications 3. L. 23 4. Zrinski. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. Maceljski i sur. osnove kemijskog suzbijanja korova u drvenastim kulturama. i sur. Principi suzbijanja korova u ratarskim kulturama (specifičnosti korovne flore i suzbijanje korova u strnim žitaricama. Holly K. (2004). (1999): Fundamentals of Weed Science 4. Školska knjiga 3.. nekemijske mjere borbe protiv korova. specifičnosti korovne flore kukuruza i suzbijanje korova. School of Biological Sciences OUniversitty of Bath 2.

Wiley and Sons. respiracije.. R. herbivori. korovi) faktorima okoliša.. Cleon. Studenti će također steći iskustva iz osnovnih laboratorijskih tehnika u fiziologiji bilja i primjeni znanstvenih metoda rada. ishrane . temperatura svjetlo. fiziološkom funkcijom regulatora rasta i sastavom biljnog tkiva. W. Poljak. Milan Poljak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 5 5 Uredno pohađanje nastave i vježbi te položen kolokvij iz vježbi i urađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 102 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Labratorijski dio modula dizajniran je tako da ilustrira osnovne fiziološke principe koji su povezani sa poremećajima u ishrani. AG1113 PRINCIPI FIZIOLOGIJE BILJA Koordinator modula Opis modula Osnovni principi fiziologije bilja obuhvaćaju fiziološke procese fotosinteze. apsorpcijom i translokacijom vode i hranjiva. parazitske biljke. Spektrum Akademischer Verlag. Školska knjiga. hranjiva. Cilj modula Studenti će biti sposobni primijeniti stečena znanja za rješavanje ekoloških i problema vezanih uz uzgoj i njegu bilja. F. Zagreb 2. Heidelberg-Berlin prof. transpiracije. W. (1999): Introduction to Plant Physiology. 2nd Ed Preporučena literatura 1. Inc. (2002): Prinzipen der Pflanzenphysiologie. Predmet ovog modula je da se studente upozna sa razumijevanjem fiziologije biljke i fundamentalnim značenjem biokemijskih i molekularnih procesa koji su uključeni. (1995): Fiziologija bilja. soli. (1989): Fiziologija biljaka. (2002): Fiziologija bilja.. CA 2. Kastori. (1992): Plant Physiology. 1-178. Belmont. B. Interakcije biotskih i abiotskih faktora razmatrat će se podjednako na prirodnim i na hortikulturnim biljnim vrstama. translokacije i razvoja u interakcija sa abiotskim stresorima (voda. Zagreb 3. Naučna knjiga. Obvezna literatura 1. I. HoLins. Beograd 3. Interna skripta. M./2011. Dubravec. Salisbury. dr. fotosintezom. razvoja i reprodukcije. U. Kutschera. Regula. R. G. mehanički i polutanti iz zraka) i biotskim (patogeni. K. 4th ed. Studenti će postići zavidan stupanj saznanja o funkcijama biljke uključujući dinamičke procese rasta. membranskoj propusnosti i sastavom membrane. Wadsworth Publishing Co..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sc.

4. kemijska analiza uzorka. Osijek. Craul. 3. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. Ćustić. (2004): The Gardener's Guide to Trees & Shrubs.M. To se manifestira različitim klorozama i deformacijama na biljkama. Englewood Cliffs. izaziva značajne poremećaje u rastu i izgledu biljaka. I. interna skripta. V. te kvari vizualni dojam prostora. za postizanje ukupne izvrsnosti u struci i vizualnom doživljavanju krajobraza. 5th edition. Čakovec. Flocker W. Kofranek A. Kelly J. Zbog navedenog studente će se upoznati s adekvatnim znanjima o potrebama biljaka prema reakciji tla i pojedinim biogenim elementima. Kosegarten. čimbenicima koji utječu na dostupnost pojedinih elemenata. Borošić.A. Lešić. Terenskim i laboratorijskim radom obuhvatit će se uzorkovanje tla i biljnog materijala. Brickell C. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz ishrane bilja za što kvalitetnije i cjelovitije osmišljavanje i izvođenje projekata iz krajobrazne arhitekture. Growth. Herak Ćustić. John Wiley and Sons.sc. a uspjeh projekta upitan.T. London. Nedovoljno poznavanje potreba pojedinih ukrasnih biljnih vrsta prema biogenim elementima. Savjetovanje HAD Poreč.. D. Zagreb. Mengel. M. (2003): Preporuke za gnojidbu ukrasnog bilja. zahtjevima prema reakciji tla (acidofilne. Preporučena literatura 1. New Jersey.J.E./2011. (1998): Plant Science. Devon 4. kad je korekcija tla neophodna. Poljoprivredni fakultet. Kirkby. Inc. Savjetovanje HAD. Interni materijali sa simpozija i skupova 5. 3. DK.. P. K.. A David & Charles Book.. Buturac. M. kako ne bi došlo do neželjenih problema i naknadnih sanacija u okolišu. a kurativne intervencije male su efikasnosti. M. (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. odnosno troškovnika. (2004): Gojidba travnjaka. Lončarić (1998): Ishrana bilja. Herak Ćustić. 2. (2002): Ishrana bilja. različitim reakcijama biljnih vrsta na toksične elemente. Z. The Royal Horticultural Society. AG1114 ZNAČAJ ISHRANE BILJA U KRAJOBRAZNOJ ARHITEKTURI Koordinator modula Opis modula Ishrana bilja u krajobraznoj arhitekturi ima za cilj osigurati dovoljno znanja o tlu i biljci. T. M. Obvezna literatura 1. ali i s upotrebom organskih i mineralnih gnojiva i/ili poboljšivača. kao i tumačenje dobivenih rezultata za potrebe projekta. (2005): Reakcija tla – bitan preduvjet za odabir bilja u hortikulturi. Vukadinović. H. Poljak. R. E. te osobito njihovoj interakciji. alkalofilne i neutrofilne vrste) te manjoj ili većoj tolerantnosti na povećane količine vapna ili toksičnih elemenata. (2003): A-Z Encyclopedia of Garden Plants. Prentice-Hall International. prof. (1992): Urban Soil in Landscape Design. Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 2 2 4 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 103 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Romić (2004): Povrćarstvo. Boston. dr. NY 1. Savjetovanje HAD. J.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Rubatzky V. Zadar. Zrinski. Herak Ćustić. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. Development and Utilization of Cultivated Plants. Hartmann H. Ishrana povrća i gnojidba. Poreč. Zagreb 2. J. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6.

U tehnologijama uzgoja povrća govori se: o načinu pripreme tla za sjetvu ili sadnju (obrada i gnojidba tla. Chapman & Hall. Stuttgartt 3. o kratkotrajnom skladištenju.. Gemüsebau. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. kultivacija.. Proizvodnja povrtnog sjemena. Čakovec 2. Second Edition.H. 1979.(1993). AG1115 PROIZVODNJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Programski sadržaji modula "Proizvodnja povrća" se nastavljaju na modul "Opće povrćarstvo". Cilj modula Temeljna znanja i vještine o odabiru sorte i roka uzgoja povrća za određene namjene. navodnjavanje. berbe (žetve) i dorade sjemena. Borošić J. Michigan State University Press.. govori se: o svojstvima i odabiru sorata za određenu namjenu (tržište u svježem stanju. o berbi i postupcima poslije berbe. Lešić R. Eugen Ulmer.. Buturac I. (2004). Stolz W. Rubatzky V. Pavlek P. vezanje.. položeni kolokviji poslije obavljenih vježbi. New York 2. U proizvodnji sjemena povrća govori se o specifičnostima uzgoja. o izračunu sjemena i presadnica za planiranu gustoću sklopa. o tehnologiji proizvodnje sjemena povrća. Romić D. Wittwer S. pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 104 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . o rokovima uzgoja povrća u različitim klimatskim područjima na otvorenom te u negrijanim i grijanim zaštićenim prostorima.. Production. World Vegetables.. Obvezna literatura 1. Drugo dopunjeno izdanje. o potrebi i načinu provedbe mjera njege tijekom vegetacije (prihrana. Zrinski. primjena zemljišnog insekticida i herbicida) u različitim meteorološkim prilikama i ovisno o duljini vremena od predkulture do sjetve ili sadnje. Poljak M. Lettuce and Cucumbers. Honma S. o specifičnostima uzgoja presadnica. Herak-Ćustić M.. Principles. Za ekonomski važne kulture povrća. East Lansing Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 8 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. and Nutritive Values.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1989). Fritz D. rezidba). o tehnologijama uzgoja povrća ovisno od agroekoloških uvjeta i namjene proizvodnje na otvorenom te od opremljenosti zaštićenih prostora. Lešić R. zaštita od štetočinja.. Povrćarstvo.. o tehnologiji uzgoja povrća u različitim ekološkim uvjetima na otvorenom i u zaštićenim prostorima te o tehnologiji proizvodnje sjemena povrća. o načinu sjetve i sadnje./2011. Greenhouse Tomatoes.E. Cvjetković B. prerada) i odabranu tehnologiju uzgoja. (1996). Yamaguchi M.

odmašćivanja i štavljenja. Mužic (1991): Krznaši u knjizi Stočarstvo./2011. Priprema ovaca za strižu. Opisi najvažnijih genotipova (pasmina) ovaca za proizvodnju vune. Majdak: Krznašice i krzna. K. Uzgojno-tehnološki postupci s janjadi i jaradi. Sušić (2007): Ovčarstvo. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 105 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . seminarski rad. BLV Verlagsgesellschaft. uzgoj podmlatka. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. Objekti. Fahmy. klasifikacija vunskih niti. M. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb 4. skladištenje vune i priprema za preradu. Uzgojnotehnološki postupci s nutrijama. Theodor Haltenorth (1982): Säugetiere sowie Lurche und Kriechtiere. Boro Mioč. mehaničke i preradbene osobine vune. Tehnologija i načini skidanja kože. podaci o proizvodnje vune. München. M. Opis tehnike skidanja krzna. vlakna. I. A. 5. Stephenson.. V. nasljeđivanje i selekcija ovaca i koza u proizvodnji vune i vlakna. Academic Press London. 3. rastom i morfologijom vlakna te tipovima runa. Vesna Pavić. vidricama. oprema i nastambe za uzgoj. načinima usmrćivanja. (1968): Wool Growth. Prerada. koza za proizvodnju vlakna. Upoznavanje studenata sa pripremom krznaša za klanje. L. M. Vesna Pavić (2002): Ovčarstvo u knjizi Stočarstvo. S. 4. fizikalne. preradbene osobine i namjena vune i kozjeg vlakna. AG1116 PROIZVODNJA VUNE I KRZNA Koordinator modula Opis modula Gospodarska važnost ovaca u proizvodnji vune. (1996): Prolific Sheep. Preporučena literatura 1. striža. Mioč. Brinzej. pokožica. Hranidba rasplodnih životinja. Agronomski fakultet Zagreb 3. suradnika u savjetodavnim službama. dlačni pokrivač. Teofanović. Školska knjiga Zagreb. M. srebrnim i polarnim lisicama. nasljedna osnova. Primarna obrada kože. Ulmer. Ryder. B. te najvažnijih pasmina krznaša za proizvodnju krzna. urednik M. koza u proizvodnji vlakna te krznaša u proizvodnji krzna u svijetu i u nas. Zagreb 2. krzna i kože. UK 2. Ulf D. Tehnologija sušenja. H. Gordon. činčilama. Upoznavanje studenata s formiranjem folikula. Nolit. Dudaš. izbor i čuvanje krzna te načini prodaje.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. urednik Zvonimir Uremović. Stuttgart. CAB International 5. Cilj modula Student je osposobljen za tehnologa na farmi za uzgoj ovaca i koza te krznaša. Obvezna literatura 1. (1997): Controlled reproduction in sheep and goat. vrsta i izmjena dlake. CAB International Redoviti profesor Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 0 2 0 8 14 Pohađanje nastave (min 80%). Građa krzna. S. Hrvatska mljekarska udruga. Wenzel (1990): Das Pelztierbuch. Beograd 1983. uloga i građa kože.

Strossmayer. Eagle D. Land Technology. Joseph. obavljene vježbe.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.R. 1993 Prof. Michigan. Goering E. Joseph. Preporučena literatura 1.: Soil Management. Silvio Košutić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 37 15 8 - Prisustvovanje predavanjima.: Engineering Principles of Agricultural Machines. St. Iowa. 1993 2. ASAE.A. 1997 3. Obvezna literatura 1. iskorištavanja i upravljanja poljoprivrednim strojevima. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. Banaj Đ. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 106 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Whitney B. Osijek. Osijek. Davies B. Zimmer R. Poljoprivredni institut Osijek. USA. 2001 4. CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. Osijek. 2003 2. Iowa State University Press. : Choosing & Using Farm Machines. I-V. Finney B.. Strossmayer. Brkić D. USA. Hunt D.J. Cilj modula Stjecanje poznavanja temeljnih principa odabira. Ames. klima i raspoloživo radno vrijeme VII Trakcijska učinkovitost i izbor strojeva VIII Upravljanje i iskorištavanje poljoprivrednih strojeva IX Energija za biološke sustave. Čuljat M. Ipswich. 1999 3. Farming Press.K. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.: Farm Power and Machinery Management (10th edition). 1997. izrađen seminarski rad. Košutić S: Mehanizacija u ratarstvu.... U. Srivastava K. Rohrbach P. St. Scotland. Michigan. sc. AG1117 RACIONALNO ISKORIŠTAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA Koordinator modula Opis modula I Osnovne značajke poljoprivredne proizvodnje II Produktivnost rukovatelja tehnikom III Učinak strojeva IV Radni troškovi poljoprivrednih strojeva V Indirektni troškovi poljoprivrednih strojeva VI Tlo.J. United Kingdom. Edimburgh.C. Barčić J : Poljoprivredni kombajn./2011. dr.. CIGR and ASAE. Banaj Đ. Šmrčković P: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. USA. 1996 5.

mjere njege (gnojidba. Poljoprivredni institut Osijek. tehnologije proizvodnje. zobi . L. bob. Hrvatski zadružni savez. Osijek. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. Mann. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Krumpir. Beograd redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 10 10 Redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 107 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Obvezna literatura 1. Značaj krumpira i čičoke. Kus M. Gotlin J. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. pšenice. Z. Grupa autora (1986). triticalea-pšeno raži + heljda). Aleksandra Sudarić (2000). Agronomski glasnik. raži. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja.. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. AG1118 RATARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina: Uvod (Značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. Vratarić Marija. Verlag Th. tehnologije proizvodnje kukuruza. Oehmichen. Gotlin J. Proizvodnja kukuruza. Entrup. J. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. Posebno ratarstvo I. Naučna knjiga. određivanje sjetvene norma. Suvremena proizvodnja kukuruza. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. (1991). i sur. (1989). Pucarić A. Pucarić A. M. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i ovladava vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima. Gotlin J. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u polj. priprema tla za sjetvu. 3. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. ječma. žetva-berba usjeva. Životni ciklusi ratarskih kultura (faze rasta i razvoja).. (1987). (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. rok sjetve. zaštita usjeva od štetočinja). podjela ratarskih kultura).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sirka i prosa). (1967). (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Ljubljana 5. tehnologije njihove proizvodnje. Bonn Preporučena literatura 1. proizvodnji RH. Gelsenkitchen-Buer./2011. N. Čuljat (1997). Ostojić. Razvoj alternativnih tehnologija u ratarstvu.ČZP Kmečki glas. 4. uređenje sjetvene površine. Soja. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju slijedeće cjeline.(1991). mjesto i značaj kulture u plodoredu. (2000). Zagreb 4. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u ratarskoj proizvodnji u RH.

dr. AG1118 RATARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekoliko nastavnih cjelina: Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. Ivezić. Hrvatski zadružni savez. obradi tla. 3. Proizvodnja kukuruza. Poljoprivredni institut Osijek i Tvornica ulja Čepin 108 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zrnate mahunarke. Zagreb. Uljarice. Osijek 2. njezi usjeva.. Žitarice.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Industrijsko i krmno bilje. Hrvatski zadružni savez. obavljene vježbe u praktikumu. Krmne kulture... sc. predstavnicima i sistematskoj pripadnosti. Ostojić Z. Čuljat M. Predive biljke. Sudarić A. Soja. Bolf M. Ratarstvo I dio. Poljoprivredni institut Osijek. M. plodoredu. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima. M. Zagreb 3. Pucarić A. Proizvodnja krumpira. gnojidbi. 1998. Gagro. 2000. Proizvodnja suncokreta... predan seminarski rad. U okviru ovih programskih dijelova bit će dane informacije o značaju pojedinih kultura. Aromatično-alkaloidne kulture. Vratarić. Obvezna literatura 1. Hrvatsko agronomsko društvo. 2009. korištenju.. 2005./2011. Zagreb Prof. 1997. Vratarić M. Korjenasto-gomoljaste kulture. žetvi te utjecaju tehnoloških mjera na formiranje prinosa i kvalitetu sjemena. M. Jurković D. Pospišil A. sjetvi. podjela ratarskih kultura). Buturac I. 2008. Ana Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 20 3 4 Redovito pohađanje nastave. utjecaju okolišnih čimbenika na njihov rast i razvoj. Agronomski fakultet Zagreb 2.

triticalea (pšeno raž ) i heljde). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadružni savez. bob. N. određivanje sjetvene norme. Ljubljana 5. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Vratarić Marija. žetva-berba usjeva. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Verlag Th. odrađene vježbe. 4. ječma. Gotlin J. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. Oehmichen.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. sirka i prosa). tehnologije njihove proizvodnje. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja. mjere njege (gnojidba. (1989). Obvezna literatura Redoviti profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 14 6 10 Redovito prisustvovanje predavanjima. uređenje sjetvene površine. Agronomski glasnik. zobi . (1987). Poljoprivredni institut Osijek. Pucarić A. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3./2011. Životni ciklusi ratarskih kultura (faze rasta i razvoja). rok sjetve. Pucarić A. Grupa autora (1986). M. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. Značaj krumpira i čičoke. podjela ratarskih kultura). (2000). zaštita usjeva od štetočinja). pšenice. proizvodnji RH. Čuljat (1997).ČZP Kmečki glas.. Gelsenkitchen-Buer. 3. Gotlin J.(1991). i sur. Gotlin J. (1967). tehnologije proizvodnje kukuruza. raži. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju slijedeće cjeline: mjesto i značaj kulture u plodoredu. Mann.. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. tehnologije proizvodnje. Osijek. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. (1991). Ostojić. Entrup. Kus M. Zagreb 4. L. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. Naučna knjiga. Aleksandra Sudarić (2000). Z. Posebno ratarstvo I. Krumpir. 109 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG1119 RATARSKE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina: Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u ratarskoj proizvodnji u RH. Razvoj alternativnih tehnologija u ratarstvu. J. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. priprema tla za sjetvu. Suvremena proizvodnja kukuruza. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Soja. Beograd Preporučena literatura 1. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u polj. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u različitim proizvodnim uvjetima.

(1993): Vrtna umetnost sveta. (1991): Dubrovački renesansni vrt. Pregled njegove povijesne i suvremene tipologije u svijetu i napose u Hrvatskoj. i suvremeni tokovi II. sv.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. sportski). Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 22 Cilj modula Upoznavanje povijesne prošlosti krajobrazne arhitekture s ciljem oblikovanja adekvatnog odnosa do baštine i pridobivanje i stjecanje spoznaja o bogatstvu gramatike u krajobraznom oblikovanju razvijene kroz povijest.eklekticizam 19. Zagreb Šišić. B. Problemi zaštite naslijeđa vrtne umjetnosti. st. 6 Prof. Kulturni krajobraz nastao zbog utilitarnih ciljeva (agrarni. M. 2. (1995): Dvorci i perivoji u Slavoniji. Ogrin. AG1120 RAZVOJ OBLIKOVANJA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Koncept predmeta i njegovo značenje za formiranje krajobraznog arhitekta. Stvaralaštvo Dalekog Istoka – Kina i Japan – Islam u Aziji. Pregled evropskog povijesnog stvaralaštva: antika – srednji vijek – renesansa – barok – engleski krajobrazni stil . Komparativni prikaz zapadne i orijentalne tvornosti. Obvezna literatura 1. London 2001 110 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dubrovnik Pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Zagreb 1996 Ščitaroci. (Vrtna umjetnost). st. Pogled u nastajanje kulturnog krajobraza i njegove oblikovane strukture. Africi i Evropi Tradicija vrtne umjetnosti u Hrvatskoj . 2. turistički. 3. Problemi vrednovanja i zaštite. Ljubljana Enciklopedija hrvatske umjetnosti. 4. – Moderna u 20. D. Dušan Ogrin Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave I. Društvena uloga vrtne umjetnosti kroz povijest. Oxford Companion to Gardens.

Safner R. Rad s akvarijima. embrionalni i postembrionalni razvoj riba. Zagreb 3. Agronomski fakultet. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Oxford 5. John Wiley & Sons. (1999): Elsevier's Dictionary of Fisheries. Osnove klasifikacije i biologije najznačajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama.. Osnove ihtiogenetike. Logos. Dujmušić A... Hranidba riba kao temelj akvakulture. (1999): The effects of fishing on marine ecosystem and communities. Obvezna literatura 1. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Razlikovanje najvažnijih ribljih bolesti.skripta Preporučena literatura 1. Organizacija privrednog ribolova. 2. Treer T. Safner R. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. Temeljne morfološke. Zagreb 2. Aničić I. Kvaliteta. New York Hall S.. Aničić I. 4. Ekonomika./2011. Osnove limnologije i oceanologije. Sekcija riba. Zagreb Cetinić P. K. R. 3. Cilj modula Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu. Blackwell Science Ltd.. AG1123 RIBARSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj i značenje ribarstva. Hrvatski zadružni savez. (1985): Alati i tehnike ribolova.. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. (2000): Encyclopedia of Aquaculture. Biološka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2003): Ihtiologija II. Akvaristika. Elsevier. Split Stickeney R. Rabus Media. Zagreb . Treer T. anatomske i fiziološke osobine riba. Lovrinov M. Treer T. J. prerada i korištenje ribljeg mesa. Ekstenzivni. (1995): Ribarstvo. Mrijest. Swiniarski J. Amsterdam Redoviti profesor Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 16 8 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 111 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine. tržište i promet ribe. Upotreba ključa za determinaciju riba. Eapen P. Sportski ribolov. Globus. poluintenzivni i intenzivni uzgoj. kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane.

. Mumford. interni prijevod. "Javni prostori i grad: osnovne pretpostavke socijalne integracije". Čovjek i prostor XLIII (3-5): 5. Privatno i javno u gradu. ruralnost i indikatori za mjerenje ruralnosti. Agronomski fakulteta) Preporučena literatura 1. M. Zagreb: Naprijed prof.. Individualno i kolektivno stanovanje i uloga krajobraza. Seoska naselja i stanovništvo–morfološka osnovica ruralne strukture. Zagreb. Rogić. str. 91-95 2. (2003) Ruralni razvoj i modernizacija. M. urbanizacija.Hrvatski inženjerski savez. Obvezna literatura 1. u: Prometna povezanost Dubrovačko-Neretvanske županije (ur. AG1124 RURALNA I URBANA SOCIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Ruralno društvo. 3.. Višefunkcionalnost seoskog areala. Cifrić. Integrativni pristup u planiranju seoskog prostora. Problemi urbanog življenja – socijalna segregacija.au/Teachstud/dexed/docs/rurality. Zagreb: Globus. (1993): Definition of Rurality . Cilj modula Student stječe temeljna znanja i kompetencije iz oblasti posebnih sociologijskih disciplina – ruralne i urbane sociologije. Globalni procesi promjena ruralnog društva. dr. osnovni problemi planiranja gradova. Ruralno-urbani kontinuum. Withman. Transformacija urbanog okoliša i urbanizacija teritorija. Suburbanizacija i suburbije. J. Suvremeno društvo i urbanizacija. IDZ Ivo Pilar. Čaldarović. ed.html. sociološke dimenzije urbanističkog planiranja i socijalne funkcije krajobraza. L. čikaška škola urbane sociologije.edu. Zagreb 4. Urbana sociologija: socijalna teorija i urbano pitanje. IDIZ. Biblioteka Znanost i društvo. Također. 2. A. O. Hrvatsko sociološko društvo. Čaldarović. Razvojne pretpostavke i ekološke kontradikcije. I. gentrifikacija i korporativni grad. Štambuk. Tipovi seoskih naselja. I. stječe znanja o osnovnim sociologijskim indikatorima i kriterijima koji se primjenjuju u postupcima planiranja prostora. Holistički. Planiranje krajobraza kao funkcija socijalne integracije. Mišetić./2011. (1985).nexus. (1996). (1968) Grad u historiji. održan ili predan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 112 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb: Školska knjiga. (Đurđica Žutinić. Metropolinizacija i metropolisi. I. Zagreb 5. sc. www. Zbornik radova savjetovanja... (2002): Prostor iza. teorije urbanizacije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zg. Sociološke analize u koncipiranju ruralnog ambijenta. Megalopolisi i ekumenopolis. ekologijski. 1992:129-141. Radić). "Socio-ekološke posljedice stambene gustoće".. O. u: Cifrić. Ognjen Čaldarović znanstveno-nastavno zvanje ime prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 26 pohađanje nastave. (1987).. javni prostori. 4. Očekivane i neočekivane posljedice prometnog povezivanja (2004). sociološki pristup proučavanja seoske (lokalne) zajednice.

razrede. (1998): The Insects. (2002): Pareys Buch der Insekten. G. 2. rodove i vrste. izrada zbirke kukaca Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 113 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Maceljski. C. opisati štete i odrediti mogućosti suzbijanja tih šteta. porodice.. London 3. Grupa autora (2004): Štetočinje povrća. pritom objašnjavajući razloge promjena sistematika i rasporeda kukaca prema sistematskim podjelama. rodu. Cambridge University Press. porodicama i rodovima.Verlag Eugen Ulmer. Wyniger. London docent Tanja Gotlin Čuljak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 6 10 Izrada i izlaganje seminarskog rada. M. urednik: M. Zrinski. M. Naučiti prepoznavati vrste po pripadnosti porodici odn. Johnson. T. Berlin 4. Istaći će se značaj štetnih vrsta. Kukci su najrasprostranjenija i najbrojnija grupa unutar životinjskog svijeta i ima ih više od 5 milijuna vrsta.odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. Cilj modula Upoznati studente sa sistematikama kukaca važnih u poljoprivrednoj proizvodnji i dati im osnovna znanja koja im omogućuju samostalno prepoznavanje najvažnijih vrsta. Cambridge 1998. (1974): Insektenzucht. Zrinski.(1997): Butterflies of Britain and Europe.F. podjela na Apterygota i Pterygota te daljnje podjele po pojedinim redovima. Čakovec. (2002): Poljoprivredna entomologija. Tolman. biološke i ekološke karakterisike unutar razreda Hexapoda .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1969): Migration and Dispersal of Insects by Flight. S vremenom podjele su se značajno mjenjale i modificirale. Blackwell Verlag GmbH. Modul je i temelj za one koji nastavljaju diplomski studij. Harper Collins Publisher. Carl Linee postavlja prvu suvremenu sistematiku životinja pa i kukaca podjelivši ju na koljena. Obraditi će sistematike kukaca od one najstarije do najnovijih sistematskih podjela. 2004. Chinery. Sistematska poljoprivrdna entomologija dati će studentima uvod u carstvo kukaca značajnih za poljoprivredne kulture. Methuen and Co Ltd. Dobiti će se osnovne spoznaje o najvažnijim štetnicima poljoprivrednih kultura. Maceljski. R.Structure and Function. Obvezna literatura 1./2011. Čakovec 2. Stuttgart 5. redove. Champman. Objasniti će se morfološke. Između i unutar tih kategorija postoje i druge podjele. R. AG1127 SISTEMATSKA POLJOPRIVREDNA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Smatra se kako podrijetlo kukaca seže unatrag 500 i više milijuna godina.

Rasadničarstvo (Z. Skripta. (1989). Studenti će naučiti načela i metode potrebe za proizvodnju sjemena i sadnog materijala visoke kakvoće Cilj modula Cilj modula je dati studentima opći uvid u spolno (sjemenom) i nespolno (vegetativno) razmnažanje i njihovu ulogu u poljoprivredi. Određivanje kakvoće sjemena. London. (1994). Skripta. Prentice Hall. Geneve).o. Kluwer Academic Publishers.E. teoretske i praktične aspekte proizvodnje. Ward Lock. Modul obuhvaća osnove razmnažanja bilja. Obvezna literatura 1. Zagreb. Zagreb 3.L. str. Vegetable Seed Production. K. Kolak I.B. New Yersey.o./2011. Copeland L. The Complete Book of Plant propagation ( A. UK 2. Chapman and Hall. 61 5. New York redoviti profesor Ivan Kolak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 8 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 114 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2000). 270 4.T. Longman. Kolak I. Toogood).T. te zakonodavstvo u sjemenarstvo i razvitak industrije sjemena.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2005).. Davies. R. F. Seed Science and Technology (M. str. Raymond A. dorade i uskladištenja sjemena. Pojmovnik sjemenarstva. Seed Production: principles and practices (L. McDonald M. (1996). Carović). O. Distribucija i trženje sjemena i sadnog materijala. London 3. (1997). Globus. (1997). London. AG1128 SJEMENARSTVO I RASADNICARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul nudi studentima opći uvid u osnovna načela spolnog (sjemenom) i nespolnog (vegetativnog) razmnažanja i njihovu ulogu u poljoprivredi. Hrvatsko agronomsko društvo i Gening d. Plant Propagation: principles and practices (D. (2003). Kolak I. (1995). McDonald). USA 4. Kolak I. Boston. New York. Šatović Z.G. Clark G. Zagreb. Skripta str. Šatović. Dortrecht. Kester. osnovne metode vegetativnog razmnažanje. Zagreb/Mostar. Copeland). Zagreb 2. (1997). T. Hartman H. Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. USA 5. 49 Preporučena literatura 1.

3. (1999): Fundamentals of Weed Science prof. odnosno skupine kojom suzbijamo korove. Volume 1. -podjela herbicida: po roku primjene. Academic Press Inc. Audus L. selektivnost. London 2. značajkama herbicida (perzistentnost. (1980). J. . načini i mogućnosti ekološki prihvatljive primjene herbicida Cilj modula Cilj modula je detaljno upoznavanje studenta s jednom skupinom pesticida .. biochemistry.herbicida. Upoznavanje će biti obavljeno kroz sljedeća poglavlja: povijest primjene herbicida.herbicida. A WileyInterscience Publication. Ashton F. mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti. L. sc. dr. 2nd edition Academic Press Inc.. (1976). London. Corbett J. Obvezna literatura 1. Hance R. The Biochemical Mode of Action of Pesticides. (1981). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 115 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . screening herbicida.. ecology. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. eko-toksikološke značajke i sl. Herbicides. Crafts A. (1974). Physiology. Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 6 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. 2nd edition. Mode of Action of Herbicides. 3. Odabrana poglavlja: Zimdahl R. J. S. Academic Press Inc. New York Preporučena literatura 1.prednosti i nedostaci primjene herbicida./2011.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. spektar djelovanja. R. AG1130 HERBICIDI- Koordinator modula Opis modula Modul programom obuhvaća detaljno upoznavanje jedne skupine pesticida .). London. Interactions between Herbicides and the Soil. M.

Čakovec 5. Mollusca). New Delhi Garms-Borm (1981): Fauna Europe. Primc-Habdija. I. I. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 116 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Čakovec Odslušana nastava. (2004): Agrarna zoologija.. laboratorijskih vježbi i terenske nastave upoznati s njihovom: morfologijom. Štetne i korisne životinje u poljoprivredi.. grinje (Acarina. AG1131 SPECIJALNA ZOOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom obuhvatiti će se sistematika životinja s naglaskom na one štetne u poljoprivrednoj proizvodnji. ekologijom te klasičnim. Lj. Warwick. Maceljski. P.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Arthropoda). Habdija. (1998): Beskralješnjaci. kolokvij. Vertebrata) i glodavce (Simplicidentata. Z. obavljene vježbe. Matoničkin. Biologija nižih avertebrata. puževe (Gastropoda. (1993): Zdravi voćnjaci i vinogradi. 5. M. Zagreb Decker. Zagreb 2. UK Igrc Barčić. Cilj modula 10 6 6 6 docent Dinka Grubišić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 Student stjeće temeljna znanja za nastavak studiranja./2011. B. H. (1998): Zoologija. 3. Kod svake navedene grupe životinja. Primc-Habdija. Ciglar.. ptice (Aves. I. Ognjev-Fink (1956): Zoologija kralješnjaka. Ljubljana Haydock. 2. (1998): Beskralješnjaci. Tucak. Matoničkin. Oštrec. I. Habdija.. J. P. I. integriranim i ekološki najprihvatljivijim metodama njihova suzbijanja. B. kao i vještinu raspoznavanja poljoprivrednih štetočinja i simptoma od napada te sposobnost odabira najučinkovitije metode za njihovo suzbijanje. studenti će se putem predavanja. (1981): Plant nematodes and their control (Phytonematology). Zagreb 3. biologijom.. Treer. Obvezna literatura 1. Stoga će modul pokrivati slijedeća poglavlja: biljnoparazitske nematode (Nemathelminthes). J. (2000): Potato cyst nematode management. Zagreb 4. Mammalia). Zagreb Preporučena literatura 1. 4. T. Biologija viših avertebrata. anatomijom.

and Cherney. košnja i skladištenje krme s livada. (ed. Grant. AG1132 SUSTAVI GOSPODARENJE TRAVNJACIMA Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 2 poglavlja: U uvodnom dijelu poglavlja Sustavi gospodarenja livadama studenta se upućuje u (i) definiciju i gospodarsko značenje livada kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. A.) (1998) Grass for dairy cattle (odabrana poglavlja). J. (1948) Livade – pašnjaci. Z.. U sklopu tematske jedinice (vii) uređenje pašnjaka obrađuju se: ograde. J. (ed. Cilj modula Slušanjem modula "Sustavi gospodarenja travnjacima" student stječe osnovna praktična znanja kao i osnovne tehničko-tehnološke vještine za organizaciju stočarske proizvodnje na travnjacima Obvezna literatura 1. skripta Knežević. U sklopu tematske jedinice (ii) proizvodnja i spremanje krme obrađuju se: sjetva i usijavanje. U sklopu tematske jedinice (iii) korištenje krme s livada obrađuju se: korištenje zelene krme. 5. Preporučena literatura 1. D.) (1987) Efficient sheep production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 2. Poljoprivredni nakladni zavod. 3 4. Štafa. J. (ed. odrađene vježbe u praktikumu. Zagreb Čižek. (ed. solišta. and Laidlaw./2011. P. CABI publishing 5. Sveučilište u Zagrebu. G. J. (1979) Proizvodnja krmnog bilja. hranilice. Pollot. A. korištenje sijena i travne silaže. D. E.. E.. U sklopu tematske jedinice (vi) korištenje pašnjaka i kvaliteta paše obrađuju se: režim napasivanja.) (1988) Efficient beef production from grass (odabrana poglavlja) BGS publication 3. M. Baker. Frame. B. U sklopu tematske jedinice (v) proizvodnja krme na pašnjacima obrađuju se: sjetva i usijavanje. (2000) Travnjaštvo – odabrana poglavlja. načini i metode zasnivanja i/ili popravljanja florističkog sastava livada.) (1998) Sward measurement handbook (odabrana poglavlja) BGS publication Turina. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Redoviti profesor Mladen Knežević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 8 6 4 Odslušana predavanja. (1952) Trave. Davies. načini i metode zasnivanja i/ili popravljanja florističkog sastava pašnjaka.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. pojila. kontinuirano .rotacijsko i obročno napasivanje. gnojidba pašnjaka. H. gnojidba. terenske vježbe i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 117 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . kombinirano korištenje pašnjaka (košnja-napasivanje). G. kao i sustave korištenja livada. 2.) (1990) Milk and meat from forage crops (odabrana poglavlja) BGS publication 4. U uvodnom dijelu poglavlja Sustavi gospodarenja pašnjacima studenta se upućuje u (iv) definiciju i gospodarsko značenje pašnjaka kao sirovinske osnovice animalne proizvodnje. R. S. S. R. komunikacijski hodnici. (ed. Cherney. Pollot. Poljoprivredni nakladni zavod Kvakan. A.

2nd edition. Studenti će biti upoznati s agrotehničkim. Pro. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 2. M. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. K. administrativnim. J. Čakovec 4. Na toj osnovi je i podjela modula po programskim jedinicama.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Odabrana poglavlja iz: Aldrich R. J. J. d. mehaničkim i fizikalnim. 3. Kremer R.d. Brojne sustave borbe protiv štetočinja u zaštiti bilja dijelom u dvije osnovne skupine. Ames. Cambridge University Press. Rational pesticide use.. Brent K. Poseban značaj bit će posvećen uzgoju otpornih i tolerantnih sorata biljnih vrsta klasičnom selekcijom i metodama moderne biotehnologije. AG1133 SUSTAVI SUZBIJANJA ŠTETNIH ORGANIZAMA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sustave zaštite bilja općenito. I. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 118 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1997). Principles in Weed Management. Bit će ukazano na prednosti i nedostatke naprijed navedenih mjera. Proceedings of the ninth Long Ashton Symposium. Bit će upoznati s prednostima i nedostacima svake mjere pojedinačno. prezime Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 10 9 6 Prisustvovanje svim oblicima nastave. (2001): Poljoprivredna entomologija./2011.dr. Odabrana poglavlja iz: Ciglar. Zrinski d. Integriranom sustavu koji uključuje sve raspoložive mjere borbe kao i proizvodnju hrane po organsko-ekološkim principima i očuvanja okoliša bit će posvećen poseban značaj. (1987).sc Božena Barić znanstveno-nastavno zvanje ime. biološkim i kemijskim mjerama protiv štetočinja. Cambridge. Cilj modula Student će biti upoznat sa svim raspoloživim mjerama borbe protiv štetočinja bilja. Zrinski d. Obvezna literatura 1. Čakovec Preporučena literatura 1. Atkin R. Iowa State University Press. U skupinu indirektnih i direktnih mjera borbe.. Odabrana poglavlja iz: Maceljski.

Chapman˛& Hall. Davidović./2011. AG1134 SUVREMENE TEHNOLOGIJE ČUVANJA I PAKIRANJA VOĆA Koordinator modula Opis modula Na predavanjima se obrađuju osnovni pojmovi iz fizioloških i biokemijskih procesa u plodu poslije berbe. Eds. Postharvest: An Introduction to the Physiology & Handling of fruit. Production Practices and Quality Assesment of Food Crops. Taylor. Milano 2.. sc.. Pozornost je posvećena samostalnom radu studenta pa su predviđeni seminari koje student sam izabire u skladu s osobnim afinitetom. McGlasson.. trgovački lanci i sl. vegetables & ornamentals. Minerva. te posjet hladnjači gdje će se upoznati sa tehnološkim procesima tijekom skladištenja i pakiranja. Cilj modula Student dobiva osnovna znanja potrebna za početak rada u području tehnologije čuvanja i postupaka s voćem poslije berbe. a na temelju dogovora s koordinatorom modula.K. J.. Wallingford. A. prepoznavanje fizioloških bolesti. La conservazione dei frutti in atmosfera controllata. Wills.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. III deo. Voće od berbe do potrošača. Dordrecht. Obvezna literatura 1. UK 5. Dris i S. D. Zagreb Preporučena literatura 1.. G. veliki distributivni centri.. B. G. Thompson.. fiziološke bolesti koje se javljaju tijekom skladištenja te sortiranje i pakiranje voća. dr. Tucker. D. osnovne kemijske i mehaničke analize plodova. Seymour. čuvanje i pakovanje voća. UNSW Press. R. Controlled atmosphere storage of fruits and vegetables. Kluwer Academic Publishers. 1985. Hrvatsko voćarsko društvo.. Vol IV: Postharvest Treatment and Technology. 6 Prof. Biochemistry of fruit ripening.Beograd 3. D. D. Opšte voćarstvo. Mohan Jain. Beograd 2. Berba. postupci hlađenja. Gvozdenović.. 2004. 1993. Joyce. CAB International. Ova znanja se kasnije nadograđuju kroz rad u praksi u poduzećima koja imaju potrebe za stručnjakom ovakvog profila (hladnjače. 1998. 1998. NOLIT. 1987. Wallingford. Gorini. Nizozemska 4. UK Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 119 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . CAB International. Tomislav Jemrić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 4 8 Na vježbama studenti obrađuju senzorički test. M. Stanković. Grupa autora. London 3. Graham.. ). M. 1986. Zbornik radova. F. Istituto Sperimentale per la Valorizzazione Tecnologica dei Prodotti Agricoli. Subotica . R.

Ploj T. Novak R. St. Mainz. Cilj modula Upoznati studente sa linijama strojeva potrebnim za rad na plantažama i po kulturama. Novak M. PUP br.. Sito S. 1998 2. Nadalje. USA. nego i na inozemnim tržištu. Brčić J.Verlag Eugen Ulmer. Osijek. Osnovni zadatak strojeva i oruđa za održavanje voćnjaka i vinograda je da osigura zadržavanje raznovrsne flore i faune u nasadu. Nadalje. 1996 4. Walg O. Joseph. Zagreb.. Taschenbuch der Weinbautechnik. vrlo širok spektar strojeva i opreme prisutan je u uzgoju. 1999. Lumen d.. Doc. sortiranju i čuvanju spomenutih poljoprivrednih proizvoda. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Opatija. J. 2002.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1. dr. odrađene vježbe i terenska nastava te prezentiran seminar. AG1135 TEHNIKA U HORTIKULTURNOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Strojevi. Stjepan Sito Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 16 8 6 Odslušana predavanja. 1999. Eichhorn et al. sc. Fabijanić. 120 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ASAE. H. Zbornik radova savjetovanja “Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede”. Problematika održavanja tla u voćnjaku. Fachferlag Fraund.. Sveučilišni udžbenik 3. Nadalje. Volume I-V.. Barčić J.. kako bi proizvođači bili konkurentni cijenom i kvalitetom plodova ne samo na domaćem. Landtechnik für Schule und Praxis. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. 325-332 4. Obstbau-Praxis. Velika pažnja posvećena strojevima za njegu voćnjaka i vinograda. Priručnik za moderne poljoprivrednike. Sito. Poljoprivredni fakultet Osijek . str. značajni strojevi i oprema za sadnju. G.: Landtechnik.. Sveučilišni udžbenik 2. U suvremenom uzgoju voća i grožđa nužno je uvesti maksimalnu razinu mehaniziranosti. 2003 5. Brčić J. To se odnosi na strojeve i oruđa za uzgoj i ubiranje voćnih plodova. Barčić. u zaštiti nasada. Zagreb.o. Stuttgart. Mehanizacija u povrćartsvu. održavanje zatravljenih površina uz redovno malčiranje i povremeno dubinsko i površinsko prorahljivanje. Banaj Đ. cvijeća i ukrasnog bilja u zaštićenom i otvorenom prostoru... tj. prisutni su strojevi i oruđa koji se koriste u intenzivnom uzgoju i ubiranju povrtlarskih kultura na otvorenom i zaštićenom prostoru. 1995.o. Berčić S. tj stabilizaciju ekosistema u nasadu. str. 2002. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. S. Šmrčković P. Sveučilišna naklada.. 25-27 3. 2000 Preporučena literatura 1. 5. Maceljski M. odnosno sjetvu. Mirošević N. odnosno grupama kultura sa ciljem optimalnog korištenja mehanizacije. Deutschland./2011. 1991. Strauss E. Gering F. Mehanizacija u voćarstvu i vinarstvu.. oruđa i oprema u hortikulturnoj proizvodnji obuhvaćaju tri grupe specifičnih oruđa za različite namjene.: Proizvodnja i dorada bundevinih sjemenki.

Prof. Strojarstvo. M. G. : Landtehnik Bauwesen. 2001.. agregatiranje strojeva s pogonskom jedinicom i podučavanje rukovalaca strojeva. Šmrčković. S. 4-6.S.. H. BLV Verlagsgesellschaft. R. Stutgart. 1997. Osijek.. No. D. G. H. 1978. ostvarujući maksimalnu proizvodnost sa što nižim troškovima proizvodnje.: Mehanizacija u ratarstvu. dr. G. Zimmer. Đ. vježbe. D. 1973.. P. 183-190. Barčić. Banaj. Kozlowska.. 1997. 5.: Landmaschinelehre. 3. sa sklopovima. 1986. Poljoprivredni fakultet Osijek .: Biologischer Pflanzenbau. podešavanjem i pravilnim korištenjem pojedinih strojeva u ratarskoj proizvodnji. Kahnt. Wenner.. Warszawa.: Poljoprivredni kombajn. Heyde. Brkić.: Maszyny i ciagniki rolnicze. Poljoprivredni institut Osijek. Đ./2011. ekskurzije i polaganjem ispita studenta osposobi za : precizno podešavanje strojeva i opreme za rad. dijelovima. Banaj. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 121 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .c) Radne odlike i učinci strojeva u ratarskoj proizvodnji Cilj modula Cilj modula Tehnika u ratarskoj proizvodnji jest da putem stjecanja znanja i vještina kroz predavanja. uz najmanji utrošak ljudskog rada. Poljoprivredni fakultet Osijek . S. 4. Verlag Eugen Ulmer.. 2. Osijek. 4. Košutić. 43.b) Kompleksna tehnika u ratarskoj proizvodnji . Modul Tehnika u ratarskoj proizvodnji sastoji se od slijedećih predmeta : a) Strojevi i oruđa u uzgoju ratarskih kultura . Preporučena literatura 1. 2003. Dabrowski. Program modula omogućava studentima da se detaljno upoznaju sa općom koncepcijom kao i varijantama izvedbe pojedinih strojeva. Poljoprivredni fakultet Zagreb. sc. J. München. Osim navedenog cilj modula je i osposobljavanje studenata za primjenu takovih traktorsko-strojnih agregata koji su u određenom vremenskom periodu na najvišoj tehničkoj razini.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. obavljene terenske vježbe i seminar. Fabijanić. Vol. VEB Verlag Technik.: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. seminarske radove. Kühn. Grupa autora : Mehanizacija poljoprivrede. Stjepan Ivančan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 8 8 2 5 Odslušanja predavanja . AG1136 TEHNIKA U RATARSKOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Koncepcija modula Tehnika u ratarskoj proizvodnji je upoznati studente sa strojevima i opremom koje koristimo u ratarskoj proizvodnji. teorijom rada.: Die Landwirtschaft. 1998. Osijek. 3. rukovanje strojevima i opremom... H. Zagreb.. Berlin.: Analiza rada mehaničkog sijaćeg aparata u sjetvi povrća. zadovoljavajući u potpunosti agrotehničke zahtjeve uzgajanih kultura. 1980. Zagreb. 1993. 5. Obvezna literatura 1. BLV Verlagsgesellschaft. praktičan rad. Ivančan. München. 2. Sito. Schön. S. Čuljat.

njihov utjecaj na kulturne krajobraze. Nastavni sadržaji svih oblika nastave primarna su i apsolutna obveza za pripremu ispita. 3.F. Znanstveni skup u povodu 140. V.. udžbenik.. G. i agroekosustav kao temeljna ekološka jedinica u poljoprivredi.jednogodišnjih usjeva i trajnih nasada kao okosnica održivog razvitka i suvremenog koncepta VUPT – MFCAL. 1995. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 122 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . po naputku 3. polj. AFZ. I. odnosno gospodarski. plodoredna vrijednost i snošljivost pojedinih usjeva. Bašić. Opšte ratrastvo. izabrana poglavlja. od čega iz vježbi 2. JRC – Ispra i EEA. sustavi uzgoja bilja i promjene pred kojima se nalazi poljoprivreda. Mihalić. M. Bašić. Preporučena literatura r. Ein Lehrbuch – Biologische Grundlagen und Technik der Pflanzen produktion. p 87. Novi Sad. 212. Mesić. Paul Parey. Zagreb. gospodarenje humusom i biljnim ostacima. 2003 4. preventivno suzbijanje korova.. str..A. 2.. 2. 2001. 4. I.A. Zagreb. Opća proizvodnja bilja – Školska knjiga Zagreb. školstva u Križevcima. str. AG1137 TEMELJI UZGOJA BILJA Koordinator modula Opis modula Agrosfera kao “ekološki okvir” uzgoja bilja.Kisić. 31-41. s.F. kao i na programe istraživanja. Nature and Man in Croatian Agriculture. plenarno izlaganje. str. S. 530. Opća agronomija. gnojidba. Kako zahvate koji zadire u okoliš učiniti održivim. Croatian Agriculture. Bašić. I. Agromelioracijski zahvati. XXXV znanst./2011.Jurić. Studentima će biti pristupačni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe. razlozi reafirmacije ekstenzivnih sustava gospodarenja (low intensity farming systems) i korijenitih promjena pred kojima se nalazi svjetska i europska poljoprivreda. Cilj modula Upoznati ekološki okvir uzgoja bilja i biljno uzgojne zahvate. 1999. ruralni .F. Temelji bilinogojstva. održive i ekološke poljoprivrede. Poljoprivredni fak. N. Food and Food Processing Industry. D. 598. 1987 5. Molnar. Geisler...I. Zahvati u uzgoju bilja: obrada tla.. Križevci.. 647. Značaj promišljenog i odgovornog pristupa svakom zahvatu u uzgoju bilja.F.. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća. Butorac.Bogunović.. Butorac.V. Agroekološki čimbenici i kulturni krajobrazi poljoprivrednih regija Hrvatske kao nacionalno blago kojim upravlja agronom. PRO-TIM. 2000. Pflanzenbau – 2. Hamburg.Mesić. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. skup Hrvatskih agronoma. Obilježja intenzivne. Obvezna literatura 1. M. 5.Mirošević. posliježetveni postupci. broj Naziv 1. gnojidba na otvorenom i u zatvorenim prostorima. Regionalizacija hrvatske poljoprivrede.regionalni razvitak (SARD) i mjere CAP zemalja EU.Božić. Zbornik radova.Romić. M.. Mihalić. Kisić. Aktualne web stranice FAO. I. Auflage. njega usjeva i nasada. Opatija. Polj. socijalno i etički prihvatljivim? Suvremeni sustavi gospodarenja. obrada. Bašić. 274 str. Uzgoj bilja . oblj. sjetva. Redoviti profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 4 5 Redovito pohađanje svih oblika nastave s ukupno maksimalno 4 izostanka. žetva i berba.F. Franić Ramona.Žugec.Husnjak. Zagreb 1997.. udžbenik za sr.M. Školska knjiga. Bašić. škole. 1999. ćirilica. Univerziteta u Novom Sadu. Agromelioracijski zahvati. rukopis.. 71-87. Plodored. 1976. str.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Školska knjiga Zagreb.

Nada: Tehnologija materijala u prometu roba. 1982. 3. Prvi dio između ostalog obraditi će karakteristike i njihove specifičnosti svih roba (biljni materijali.A. 4.: Integralni transportni sustavi i robni tokovi. Pliestić. Weber. Werner Verlag. Agrotehničar: Izabrani članci. Fakultet prometnih znanosti (FPZ). Zagreb. AG1138 TRANSPORT U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul «Transport u poljoprivredi» obraditi će ulogu transporta u postupcima poljoprivredne proizvodnje. A.: Conveying machines I. čuvanje) konačni financijski efekti proizvodnje biti će manji.: Prijevoz kontejnerima. U drugom će se dijelu obraditi kroz predavanja. vježbe i terenskom nastavom sve vrste transportnih sredstava unutarnjeg transporta.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Stričević. Obvezna literatura 1. Mainz. no bez dodatnih napora u tehnici i tehnologiji transporta (čišćenje. prijevoz. projektiranje transportnog sustava untarnjeg transporta. Muerel. pakiranje. II. FPZ. projektiranje transportnog sustava vanjskog transporta. proizvodnje.:Transport. 1972. I. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof./2011. 5. F. Zilich. smrznuto i dr. (FPZ). 2. opasne tvari) i njihova stanja (svježe. te tendencije razvoja transporta u poljoprivredi i puteve racionalizacije. Danas troškovi transporta iznose 10–30 % ukupne cijene proizvoda. unutarnji transport u poljoprivredi i vanjski transport u poljoprivredi. JAZU. Berlin. M. Preporučena literatura 1. dr. 1990. ribe. 9. I. 1983. Čakovec. racionalizaciju energetske potrošnje.: Suvremeni transportni sistemi. Zagreb. MIR Publishers. racionalizaciju energetske potrošnje. 4. Spivakovsky. Gospodarski list. V. primjene novih tehnika i tehnologija u transportu poljop. 2004. 8. Stjepan Pliestić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 5 Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). kao i specifične mjere zaštite okoliša. Školska knjiga. Zagreb. Marković. Opće je poznato da je transportni proces najznačajniji pojedinačni stavak u izračunu kalkulacije poljop. Treći će dio obrađivati kroz predavanja. Krausskopf Verlag. S. Mavrin. Županović. također interakciju tr. Moskva. 1983. Lagerung in der Landwirtschaft. Dobiva znanja za racionalizaciju troškova transporta.: Transport u poljoprivredi . 7. Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju Poljoprivredna tehnika. Rotim.Kinetika vozila. Zagreb. Specifičnost transporta u poljoprivredi sagleda se u kompleksnosti prevoženog materijala. D. Danas se u svijetu pa tako i u RH mogu proizvesti visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi. dorađeno. kao i vještinu da obavlja određene poslove unutar struke.: Transporteri. 1990. Cilj modula Student stječe znanja u pogledu složenosti postupaka i načina prijevoza poljoprivrednih proizvoda i stoke. 2. proizvoda i roba u poljoprivredi. VEB Verlag Technik. FPZ. Umschlag. 1997. 1999. 1985. prerađevina. N. živo. vježbe i terensku nastavu sve vrste transportnih sredstava vanjskog transporta. Zagreb. Centar za informacije i publicitet (CIP). II. sredstvo – roba. a često poradi nestručnosti i neznanja javljaju se znatni gubici i oštećenja poljoprivrednih proizvoda što značajno utječe na cijenu samog proizvoda.: Fördertechnik – mechanisch arbeitende Stetigförderer. kao i krupna i sitna stoka (životinje. 1998. 3.interna skripta. proizvodnje. punjenje. krupna i sitna stoka. interakciju tr. Zagreb 10. Zagreb. I. Pavić. Osim toga tijekom transporta i transportnih postupaka. Stoga će modul obraditi kroz predavanja i vježbe tri temeljna dijela i to: transportni sustavi i karakteristike roba u poljoprivredi. optimalnog kapaciteta prijevoza. 1981. Marković.) koji zahtjevaju poseban pristup transportnom procesu za razliku od transporta u drugim gospodarskim granama.: Suvremena ambalaža I.) koje se transportiraju u procesu poljop. Prije svega u poljoprivredi se transportira biljni (živi) materijal.: Tehnologija cestovnog prijevoza. 5. 1974. sc. 5.: Strömungs – Fördertechnik. Zagreb. strojeva i rob u poljoprivrednom transportu. sredstvo – roba. E. ovisno o pristupu i racionalizaciji samog transportnog procesa. I. Štrumberger. ribe i dr. radnika. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 123 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .: Elementi sigurnosti cestovnog prometa . AFZagreb. opasnih tvari. zaštite i čuvanja poljoprivrednih proizvoda u svim vremenskim i inim uvjetima. Düsseldorf.

Studenti će biti upoznati s potrošačkim trendovima. Ekonomika poljoprivrede u suvremenoj Hrvatskoj I. Cardwell. USA : CABI Pub.). Božić). te o specifičnostima tržišta pojedinih proizvoda iz područja agrobiznisa.). (Zbornik radova). prodajnim kanalima u području agrobiznisa. (1995. and the WTO. Service Facherlag 2. U ovom modulu će se iznijeti osnovni pojmovi o tržištu. Zagreb 2. Tracy M. Kolega A. (1992. Uvod u teoriju./2011. Zagreb 5. Grahovac P.).). Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. 12 3 redoviti profesor Marija Cerjak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 Obvezna literatura 1. (1994. tržnim ustanovama i njihovim zadaćama. (1990. Michael N. (2001). Sa specifičnosti pojedinih tržišta studenti će se upoznati kroz seminarska izlaganja. Cambridge. 3. tržnim institucijama. Grossman and Christopher P. Agrarvermarktung in Österreich. UK . Wallingford. Policy. Oxon. Šohinger ). (1996. najnovijim načinima označavanja proizvoda. Kovačić). Saccomandi V. (1998. te specifičnosti tržište u agrobiznisu.). Tržništvo. Rodgers (2003): Agriculture and International Trade: Law. Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja o pojmu tržištu i njegovom funkcioniranju. Practice and Policy) 3. Margaret R.). Tržništvo. MA. Hrvatsko poljodjelsko tržište (M. Teorija tržišta i cijena (J. te najvažnijim obilježjima svjetske trgovine i hrvatskom vanjskotrgovinskom razmjenom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Van Gorcum. Kolega A. AG1139 TRŽIŠTE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Poznavanje tržišta je osnovni preduvjet za uspješno poslovanje. Dugoročne tendencije u međunarodnoj razmjeni poljodjelskih proizvoda. Assen. Globus. Ekonomski fakultet Zagreb 4. Gattermayer i sur. praksu i politiku (prijevod izvornika “Food and Agriculture in a Market Economy – An Introduction to Theory. Jurin S. Zagreb Preporučena literatura 1. The Netherlands Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 124 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Uspješna prodaja (D. Agricultural Market Economics.

(2001) Cvatuće grmlje. 3. 4.G. različitog tipa rasta.. Zagreb Šilić. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova. () Ukrasno drveće i grmlje. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. V. Mozaik knjiga. D. 4. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. 5. (2001) Sve o vrtu. Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. podizanja. mehanizirana. grmlja i drveća). održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji.G. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. (2001) Cvijeće u vrtu. D. Prilikom proizvodnje. Svjetlost. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. 6. Sarajevo Židovec. Mozaik knjiga. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. 5. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. N. radno intenzivna i dohodovna. Zrinjevac d. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice. 2. () Travnjaci. Obvezna literatura 1. Č. Zagreb Hessayon. Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 3. AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. 2.G. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. interni priručnik (CDverzija) Docent Vesna Židovec Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 125 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . D./2011. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Mozaik knjiga. 1. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. Zagreb Samardžija. Zagreb Hessayon.d. Elza Polak. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura.

Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. 4. 1. 3. D. Elza Polak. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. grmlja i drveća).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. radno intenzivna i dohodovna.G.. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. Mozaik knjiga. Svjetlost. različitog tipa rasta. 2. Mozaik knjiga. D. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva. D. 6. (2001) Sve o vrtu. 5. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. Zrinjevac d. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. V. 2. Prilikom proizvodnje. Obvezna literatura 1.G. 3. 5. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice. sc. Sarajevo Židovec.d. N. Zagreb Samardžija. Mozaik knjiga. Ines Vršek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 126 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb Hessayon. 4. () Travnjaci. () Ukrasno drveće i grmlje. Č. Zagreb Šilić. dr. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. mehanizirana.G. (2001) Cvijeće u vrtu./2011. interni priručnik (CD-verzija) Prof. podizanja. održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. Zagreb Hessayon. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. (2001) Cvatuće grmlje. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu.

Zelenje v urbanem okolju.dr. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 127 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Uvođenje studenta u oblikovanje krajobrazu u određenom kontekstu grada. Krajobraz grada kao mit o primarnoj prirodi suočen sa svojim društveno-kulturnim opredjeljenjem. i to s vidika integracije u širi urbani okoliš. Oxford 2. (1970): Cities. 38 4 prof. Koolhas idr. Promijenjeni sistem vrijednosti u urbanoj sredini i novi položaj krajobraza u gradu. D. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 Obvezna literatura 1. sc. Oblikovanje gradskog krajobraza između naturalizma i nijekanjem njegove uloge. Zagreb Redovno pohađanje predavanja i vježbi. Moughtin.) U seminaru se obrađuju dva omanja krajobrazna objekta kao sastavni dio urbanističke osnove manjeg naselja ili nekog drugog dijela grada. AG1142 UREĐENJE GRADSKOG KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Suvremeno poimanje gradskog krajobraza. NY 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Razlike u razumijevanju gradskog krajobraza u raznim urbanističkim doktrinama (Le Corbusie. Ljubljana 1970 Preporučena literatura 1. Bofill. Arhitektura 189-190. (1985): Zelenilo u Atinskoj povelji. Ogrin. C. L./2011. (1996): Urban Design: Green Dimensions. Halprin.

. sc. te formiranje proizvodnih površina. U sklopu nastave predavanja bi činila 4 ETCS bodova ili 37 sati. Dolanjski. F. Zagreb. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 128 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. D. zemljišna knjiga. (1989): Uređenje seoske teritorije. 5. Thomasson. planiranja i formiranja proizvodnih površina. zakonska regulativa. Walpole. Preporučena literatura 1. M. Priručnik za hidrotehničke melioracije III kolo. Zagreb.. Zagreb. Petošić. Fakultet poljoprivrednih znanosti Zagreb.D. te reguliranja suvišnih voda potrebnih za nastavak studiranja.J. komasacija./2011. 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1. F. te elementi i normativi za reguliranje suvišnih voda na proizvodnim površinama. (1985): Uređenje površina i agrarne operacije. (2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Cilj modula Cilj modula je stjecanje osnovnih znanja iz agrarnih operacija. A. Tomić. te planiranje i izvođenje agrarnih operacija. Glűch. sustavi za reguliranja suvišnih voda. V. Tomić. Naučna knjiga..A. Petošić. 3. Sveučilište u Zagrebu. Mackney. Zavod za melioracije. (1984): Drenaža u poljoprivredi – teorija i praksa. AG1143 UREĐIVANJE PROIZVODNIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Modul Uređenje proizvodnih površina sastoji se iz tri poglavlja. J. Medić. 4.. Beograd.. interna skripta. Rijeka 2003. knjiga 1.. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 37 16 4 3 Pohađanje predavanja i vježbi. (1982): Agrarne operacije I. Trafford. H. Eggelsmann. dr. arondacija i eksproprijacija. osnovne postavke i metode reguliranja suvišnih voda na proizvodnim površinama. 5. optimalna veličina i oblik proizvodnih površina. U poglavlju Planiranje i formiranje proizvodnih površina obradit će se: osnovne uređenja ruralnog prostora. A. OOUR Istitut za agroeklogiju. Zagreb. 2. U poglavlju Osnove reguliranja suvišnih voda na proizvodnim površinama obradit će se: porijeklo i vrsta suvišnih voda. (1981): Dränanleitung. dio. komasacija kao čimbenik uređenja ruralnog prostora. Jehle-Verlag. zakonska regulativa. posljedice rascjepkanosti proizvodnih površina. Paul Parey. 4. zaštitne mjere protiv erozije tla. Magel. Čović. (1975): Soils and Field Drainage. D. Concaret.. U poglavlju Agrarne operacije obradit će se: oblici vlasništva na nekretninama. M. katastar zemljišta i primjena GIS-a. (1990): Das Land Hat Zukunft. interna skripta. R. Hamburg und Berlin.. Narodne novine: Zakoni i pravilnici Prof. a vježbe 2 ECTS boda ili 19 sati. Fakultet poljoprivrednih znanosti. i za poslove unutar struke. R. projektiranje putne i kanalske mreže. (1988): Poljoprivredne melioracije. izrada programa. D. FPZ. Műnchen. Gostović. B. D. Harpenden.

M. Klovičevi Dvori. Obvezna literatura 1.KNJAZ. Oplemenjivanja i stočarske proizvodnje. D./2011. BRINZEJ (ur. I. 4. Agriculturae Conspectus Scientificus. J. Amsterdam – Oxford – New York. ĐIKIĆ. Livestock production in Europe. Trendovi promjena značajki domaćih životinja. 68 (2) 79-84. Stočarske udruge i matične knjige. Znan.) (1991): Stočarstvo. Zagreb.KOLEGA. (ur) (2002): Intellectual Properts in Animal Breeding and Genetics.LULIĆ.JURIĆ. I. 24. posebno stočarstvu) 3. Pretraživanje literature u sekundarnim informacijskim sustavima (CC i CAB). K. Vođenje evidencija o domaćim životinjama.MORIĆ (2003). tehnol. Krmiva 45 (1) 511. V.ĐIKIĆ. V. Elsevier scientific publishing company. S. M. A.JURIĆ.Uzgoj i selekcija 2. Skupljanje informacija u CC i CAB sustavu o nekom pojmu.ČEPIN. Kratka povijest stočarstva u Svijetu i Hrvatskoj.MIKULIĆ. D. Izrada seminara: 1. Preporučena literatura 1. I. heterozis. CABI Publishing Docent Danijel Karolyi Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 4 8 Obavljene vježbe i terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 129 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . R.ĐIKIĆ. PIFAT MRZJAK: (1996): Znanost u Hrvata-prirodoslovlje i njegova primjena. standardna devijacija. NEWMAN S.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. Značajke domaćih životinja: svojstva za selekciju i njihove izmjere: prosječne vrijednosti. 5. poljopr.Uvod u stočarstvo. heritabilitet. A.ČURIK. te da mogu praćenjem sekundarnih prenosnika publiciranja dolaziti do informacija o svim pojmovima. 2. Cilj modula Osposobiti polaznike da mogu slijediti nastavu na predmetima užih područja animalnih znanosti. Domestikacija. ROTHSCHILD MF. (2003). Zaštita intelektualnih prava.ČURIK. regresijski i korelacijski odnosi). KOLEGA. varijanca. Školska knjiga. M. Učestvovanje u radu na vođenju matične evidencije. (izbor tekstova o poljoprivredi. M. POLITIEK i J. PETRIČEVIĆ (1994): Aktualni problemi razvoja u stočarstvu Hrvatske. PREDRIJEVAC I A. Fenotipske promjene tijekom selekcije simentalske pasmine u Hrvatskoj. Competitiveness of the livestock production in Croatia in the process of joining EU. Skupljanje podataka o nekom svojstvu iz matičnih knjiga. Poglavlja: Miljenko Brinzej. prak. BAKKER (1982). AG1145 UVOD U ANIMALNE ZNANOSTI Koordinator modula Opis modula Svladavanje nomenklature i definicija pojmova u animalnim znanostima i stočarskoj proizvodnji.(1) 244-251 Osijek. S. Podjela pasmina i različitost. 2. I. I JURIĆ. G. Projekcije razvoja.KUTEROVAC. Ivan Jurić.

D. Obvezna literatura 1. Managing Soil Quality – Challenges in Modern Agriculture. Split. L. Tisak Rijeka. Igrc Barčić Jasminka. Elmholt. Organic farming: methods and markets: an introduce to ecological agriculture. u nas smo na početku. B. 3./2011. Pisana predavanja nositelja modula iz ovog kolegija 2. 2. CABI Publishing. B. J.L. Christensen. Landry. Zagreb. Redoviti profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 6 12 14 Odslušano 60% nastave. Ecological Agriculture and Rural Development in Central and Eastern European Countries. nedostaci. (1993). Postoje nekoliko temeljnih usmjerenja ovakve poljoprivrede: Biodinamička poljoprivreda koja se pojavljuje u dvadesetim godinama prošlog stoljeća u Njemačkoj. Krišković P. 4. Dok ekološka poljoprivreda u Europi doživljava stalnu ekspanziju. Znaor. Uvod u permakulturu. 5.. Benčević. Nakladni zavod Globus. Organska poljoprivreda koja korijene ima u Engleskoj u Poljoprivrednom testamentu iz 1940. Biokont – osnove biološkog poljodjelstva.08% ukupnih poljoprivrednih površina. 190. Preporučena literatura 1. premda se nigdje ne računa da bi taj oblik značajnije premašio 15-ak postotaka ukupnih površina. prednosti. (2004). K. kao svojevrsna kritika i otpor tom konceptu razvijaju se alternative takvoj poljo¬privredi koje se manje-više mogu svesti u naziv ekološka (organska) poljoprivreda. 329. S.. Ekološka poljoprivreda.J.. Danly.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1987). (1999). (2001). Trenutno ukupne površine u eko-uzgoju na području RH su samo 0. (1996). Ekološka poljoprivreda kao alternativa konvencionalnoj kemijskoj poljoprivredi javlja se tijekom 20-og stoljeća u državama srednje i sjeverne Europe. L.T. Mollison. (2003): Ecological Agrarian: Agricultures First Evolution in 10 000 Years. MZT RH. AG1146 UVOD U EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU Koordinator modula Opis modula Sa ekspanzijom poljoprivrede visokih agro-kemijskih ulaganja. str. Zagreb. (1996). uvjeti i ograničenja raznih regija RH za razvoj ovog vida poljoprivrede.. (2005). Cilj modula Upoznavanje sa elementarnim pojmovima uzgoja bilja i stoke prema ekološkim počelima. str. de Walter. 5. Maceljski M. Biološka poljoprivreda koja se na temeljima biodinamičke poljoprivrede javlja tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj i Švicarskoj i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pojavljuje se uravnoteženi poljoprivredni sustav permakultura. P.B.M. Schjønning.F. Problemi. Grewell. C. 4. Središnja hrvatska udruga za permakulturu. Osnove biološkog voćarstva. Robert S. Zrinski Čakovec 3. izrađen seminar i obvezne terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 130 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika.

(1990): Landscape Design. Oblikovanje kao opredmećenje društvenih potreba.):Enodružinska hiša. London str. Plan vrta. N. dr. 46-6o 5./2011. AG1147 UVOD U KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE I Koordinator modula Opis modula Uvod u studij i predmet studija. l9l-l98. New Jersey 3.):House form and culture. a Practical Approach. (1983):Basic Elements of Landscape Architectural Design. 4. Illinois Preporučena literatura 1. Uloga socijalnih odrednica u projektiranju. Ogrin. Položaj i klima i njihov značaj za planiranje vrta. Krajobrazno projektiranje. Booth. Arhitektura 36-37/186-188. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 131 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . L. B. D. Metodološki pristup projektiranju. (L988.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Određenje problema kao radno ishodište. str. Redovno pohađanje predavanja i vježbi. projektni zadatak. Ivanšek F.str. 3. Način korištenja i zaštita vrta. projektni program. u funkcionalno prostornu cjelinu. Cilj modula 8 26 2 prof. (1988): I vrt je stanovanje. Odnos krajobrazne osnove i društvene funkcije. Disertacija 2. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/ Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture Obvezna literatura 1. uloga ekoloških i prostornih parametara. sc. Međuodnos unutrašnjosti kuće s vanjskim prostorom. Hannenbaum.22-25 4. Rapopport (l969. Elementi oblikovanja vrta. (1997): Korelacija boravišnih kvaliteta vrtnog prostora i njegovih strukturnih svojstava. Ljubljana Strižić Z(1956): O stanovanju Stižić Z (1952): Arhitektonsko projektiranje Le Corbusier: Towards a new Arhitecture. 2. Aničić.

grčke. Booth.): House form and culture. zidovi. (vježbe seminari . redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 132 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Illinois Preporučena literatura 1.studio): vrt atrijske kuće i kuće u nizu.Aničić (1997): Korelacija boravišnih kvaliteta vrtnog prostora i njegovih strukturnih svojstava. Ivanšek F. L. Planiranje vrta. kine i japana. koncept boravišne kulture istoka i zapada. Disertacija 2. l9l-l98. Ljubljana Strižić Z(1956): O stanovanju Stižić Z (1952): Arhitektonsko projektiranje Le Corbusier: Towards a new Arhitecture. tipovi. London str. Arhitektura 36-37/186-188. Neww Jersey 3. Pojam i tipologija jednoobiteljske kuće u raznim kulturama (Egipta. sc. Cilj modula Uvođenje studenta u projektantsko oblikovni rad iz područja krajobrazne arhitekture na manjim prostornim jedinicama. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 30 Redovno pohađanje predavanja i vježbi. Rapopport (l969. prostorna orijentacija. AG1148 UVOD U KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE II Koordinator modula Opis modula Integralni koncept boravišta – odnos vrta i jednoobiteljske kuće. Atrijska kuća i kuća u nizu. (1990): Landscape Design. nadstrešnice. 4. prof.22-25 4. str. ograde. antike. (1988. paladijeva vila. B. Ogrin.str.. (1983.. raslinje i sl). seoska kuća. 3. D. islama. 20 st. Strukture i elementi oblikovanja vrta (terase. 2. N. 46-6o 5.): Enodružinska hiša. etrurije. Hannenbaum. dr. staze. a Practical Approach.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1983): Basic Elements of Landscape Architectural Design./2011.1988) I vrt je stanovanje. Obvezna literatura 1.

2003.A. Modern Soil Microbiology. 1995 3. Uspješno položen modul osigurava nastavak studiranja na određenim diplomskim studijima Obvezna literatura 1. asocijativna. Duraković S. vježbe). načine ishrane mikroorganizama. građu i funkciju staničnih organela.P. Academic Press. rast mikroorganizama. podjelu mikrobiologije. AG1149 UVOD U MIKROBIOLOGIJU TLA Koordinator modula Opis modula Sadržaj modula obuhvaća osnove opće mikrobiologije koja je nužan preduvjet za razumijevanje mikrobiologije tla koja predstavlja glavninu ovoga modula. raznolikost mikroorganizama. E. izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 6 2 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Kugler. biološka fiksacija dušika -asimbiozna.T. Mikrobiologija prirodnih sredina obuhvaća utjecaj faktora sredine na rast i rasprostranjenost mikroorganizama te zastupljenost i ulogu mikroorganizama u prirodnim sredinama. Laboratorijske vježbe u kojima se student upoznaje sa osnovnim tehnikama mikroskopiranja i pripremom mikrobioloških preparata omogućuju proučavanje morfoloških karakteristika glavnih skupina mikroorganizama tla. Znanja iz mikrobiologije tla omogućuju studentu uvid u jedinstvenu perspektivu o kruženju hranjiva i fundamentalnim procesima koji su pod direktnim utjecajem mikroorganizama tla: kruženje C u prirodi. Wellington E.M. Paul. nitrifikacija. Preporučena literatura 1. 2.. Tate. John Wiley & Sons. kataboličke i anaboličke reakcije. Trevors J. Navedeni programski dijelovi obuhvaćaju povijesni razvoj mikrobiologije. položeni kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Student stječe temeljna znanja o glavnim karakteristikama mikroorganizama te njihovom značaju i funkciji u mikrobiološkim procesima u tlu. nastanak i sastav organske tvari tla. E./2011.. R. respiracije i fermentacije.. Uvod u opću mikrobiologiju. U općoj mikrobiologiji se student upoznaje sa temeljnim načelima mikrobiologije koja uključuju morfologiju. Soil Microbiology and Biochemistry. 1997. 2.. Soil Microbiology. Inc. fiziologiju i ekologiju mikroorganizama. Clark F. simbiozna). Marcel Dekker. transformacije organskih ostataka. denitrifikacija. van Elsas.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. mikrobne transformacije S.L. Redžepović S. 1996 133 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . veličinu i oblik mikroorganizama. ciklus N (amonifikacija. H.

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1150

UVOD U OPĆU MIKROBIOLOGIJU

Koordinator modula

Opis modula Značenje i uloga mikrobiologije u stočarskoj proizvodnji. Uvid u povijesni razvoj mikrobiologije. Podjela mikrobiologije. Morfologija bakterija, gljiva, praživotinja, algi, virusa. Kruženje životno važnih elemenata u prirodi i uloga mikroorganizama u tim biogeokemijskim ciklusima. Osnove kemije i biokemije za mikrobiologe. Ustrojstvo prokariotske stanica, njezina stanična stijenka i prijenos tvari kroz membrane. Veličina, oblik i ustrojstvo mikrobnih stanica.Način tvorbe bakterijskih endospora i pigmenata. Bitne značajke eukariotske stanice s posebnim osvrtom na eukariotske mikroorganizme (kvasci, plijesni, praživotinje i alge). Jednostanični eukariotski organizmi. Morfološke osobine gljiva (kvasci i plijesni), način razmnožavanja i njihova ekonomska važnost. Osnovni kriteriji za klasifikaciju gljiva. Uloga i značaj protista i algi u prirodi i stočarskoj proizvodnji. Osnovna saznanja o virusima. Način prijenosa virusnih infekcija i antivirusni agensi. Prioni i njihov značaj u stočarskoj proizvodnji. Mikroskopi i postupci koji se koriste u promatranju mikroorganizama. Osnovne metode za pripremanje pripravaka za promatranje složenim svjetlosnim mikroskopom. Mikroskopi za promatranje ultrastrukture stanica i mikroskop za pretraživanje površina. Metoda razrjeđenja i iscrpljenja. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i značenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na stočarsku proizvodnju. Prikazati osnovne metode u istraživanju mikroorganizama. Obvezna literatura 1. S.Duraković, S.Redžepović (2002): Uvod u opću mikrobiologiju; Kugler 2. Duraković, S., Duraković, L. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju, knjiga prva I dio Kugler, Zagreb Preporučena literatura 1. Duraković, S. (1996): Opća mikrobiologija; Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb

Redoviti profesor Sanja Sikora

Broj ECTS bodova

3

Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

20 8 2

Redovno pohađanje predavanja i vježbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

134

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1152

UVOD U POSLOVNU MATEMATIKU

Koordinator modula

Opis modula Modul počinje izlaganjem temelja financijske matematike. Nakon toga se daju osnovni elementi linearne algebre, tj. vektorski i matrični račun, linearni sustavi i linearna regresija, s primjerima ekonomski relevantnih primjena kao što su analiza ulaza i izlaza i linearno programiranje. U tu je cjelinu integriran i kratki pregled analitičke geoometrije u ravnini, koji čini prijelaz prema sljedećoj cjelini u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija, s posebnim naglaskom na onima koje se pojavljuju u ekonomskim primjenama i modelima. Na to se nastavlje cjelina o diferencijalnom računu i njegovim ekonomskim primjenama. Slijedi dio o funkcijama više varijabli i elementima diferencijalnog računa u tom kontekstu. Modul završava kratkim uvodom u integralni račun i njegove primjene. U zadnjem tjednu je predviđen pregled područja matematike značajnih za struku koja nisu obrađena u modulu. Cilj modula Ovladavanje znanjima i vještinama nužnima za praćenje nastave iz ostalih modula te osposobljavanje za formuliranje i rješavanje matematičkih modela praktičnih problema. Obvezna literatura 1. Schumacher E. (2005). Matematika za agronome, prijevod T. Došlić, interna skripta AF 2. Hoffmann L.D. (2000). G.L. Bradley, Calculus for Bussines, Economics, and the Social and Life Sciences (G.L. Bradley, eds. ), McGraw-Hill, N.Y. 3. Veljan D. (1997). Matematika 4, udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4. razred srednjih škola, Školska knjiga, Zagreb 4. Šorić K. (1994). Poslovna matematika, Školska knjiga, Zagreb 5. Javor P. (1988). Uvod u matematičku analizu, Školska knjiga, Zagreb Preporučena literatura 1. Hoffmann L.D. (1995). Finite Mathematics with Calculus (G.L. Bradley, eds.), Mc-GrawHill, N.Y. 2. Ayres F. (2000). Schaum's Easy Outline: Calculus (E. Mendelson, EDS), McGraw-Hill, N.Y. 3. Apsen B. (1985). Repetitorij više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb 4. Šorić K. (1997). Zbirka zadataka iz matematike s primjenom u ekonomiji, Element, Zagreb 5. Hughes-Hallet D. (1999). Calculus (A.M. Gleason, et al ), J. Wiley, N.Y.

docent Biserka Kolarec

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Seminatr
Uvjeti za dobivanje potpisa

28 28 4

Redovito pohađanje predavanja i vježbi, kolokviji, domaće zadaće
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

135

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1153

UVOD U TEHNOLOGIJU GROŽĐA I VINA

Koordinator modula

Opis modula Modul je sastavljen od nekoliko programskih jedinica koje studentu osiguravaju opća znanja iz ampelografije i vinarstva, a zamisljen je i kao prijelaz iz vinogradarske ka vinarskoj tehnologiji. Prva programska jedinica daje opće podatke o vinovoj lozi i vinu u svijetu i RH, te povijest ove važne gospodarske grane. Najviše je vremena posvećeno sorti, odn. grožđu kao sirovini za proizvodnju vina. Izučavaju se vinske sorte, od osnovnih znanja (povijest, rasprostranjenost, nastanak) do karakteristika najvažnijih. Ova, najveća programska jedinica će se izvoditi putem predavanja i vježbi (auditorne i u praktikumu – vinogradu). Vježbe podrazumijevaju upoznavanje s karakteristikama sorata temeljem (slikovnih i tekstualnih) podataka, njihovih vina, te opis sorata vinove loze u različitim stadijima razvoja. Osigurati će se potrebni preduvjeti (fotografije, opisi, vina, vinograd – kolekcija). Osim svojstava same sorte, slijedeća programska jedinica govori o utjecaju okolinskih uvjeta na ekspresiju kvalitativnih karakteristika sorte, što je u proizvodnji vina od velikog značaja. Zatim će se predočiti osnovni zakonski propisi najvažnijih zemalja i RH, a na kraju i kemijska evaluacija grožđa kao sirovine za proizvodnju vina. Cilj modula Uspješnim savladavanjem modula student stječe opće znanje iz vinarstva kao gospodarske grane, te upoznavanje sorte kao osnovnog čimbenika kakvoće vina. Ovo znanje mu daje osnove vinske kulture, ali prije svega omogućuje uspješan uvod u tehnologiju vina na BSc, te druge vinarske module na MSc. Obvezna literatura 1. Cindrić, P., Korać, N., Kovač, V., 2000. Sorte vinove loze. III izdanje, Prometej, Novi Sad. 2. Mirosevic, N., Turkovic, Z., 2003. Ampelografski atlas. Golden marketing, Zagreb 3. Jackson, R.S. 1994. Wine science: principles and applications (ed. Jackson, R.S.), Academic Press, New York. Preporučena literatura 1. Galet, P.,1998. Grape varieties and rootstock varieties, Avenir Oenologie, Chaintre, Farnce 2. Calò, A., Scienza, A., Costacurta, A., 2001. Vitigni d'Italia. Calderini edagricole, Bologna. 3. Penavin K., (2004): Vino A - Ž (Kozina, B, edit.), Naklada Zadro, Zagreb

Prof. dr. sc. Edi Maletić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

40 4 8 4 4

Seminar, pohadjanje obaveznih vjezbi
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

136

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1155

UZGOJ AVERTEBRATA

Koordinator modula

Opis modula Upoznavanje studenata s uzgojem korisnih beskralješnjaka bilo kao izravna hrana (školjke puževi, glavonošci, raci, ježinci ) ili kao organizmi čiji tjelesni produkti ili tjelesna aktivnost imaju značaj u proizvodnji meda, svile, humusa (pčela, dudov svilac, kalifornijska glista). Pregled trenutnog stanja uzgoja u svijetu i kod nas, te potencijalne mogućnosti interakcije u druge industrije. Sistematska determinacija uzgojno značajnih organizma s osnovnim biološkim i ekološkim čimbenicima na kojima se temelji tehnologija uzgoja. Osnovna konstrukcija uzgajališta sa svim posebnostima svake pojedine vrste Avertebrata. Prezentacija svih uzrasnih kategorija do završne faze uzgoja. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o vrstama uzgoja beskralježnjaka. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje, prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija pojedinih vrsta, kako vodenih, tako i terestrijalnih beskralježnjaka. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje uzgoja odnosno stvoriti motivaciju za daljnju edukaciju kroz module Akvakulture ili Apikulture, na diplomskim studijima. Obvezna literatura 1. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. Školska knjiga, Zagreb 2. Treer, T., Safner, R., Aničić, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb, pp 464. 3. Doktorski radovi, magistarski radovi, diplomski radovi, studije dostupne u knjižnici prema potrebama studenata. Preporučena literatura 1. Matoničkin I.,Habdija I., Primc-Habdija B. (1998): Beskralješnjaci I & II. Školska knjiga, Zagreb 2. Spencer, B. E. (2000): MolluscanShellfish Farming. Fishing News Books. Blackwell Publishing, pp 274. 3. Lee, D:O:C:, Wicknis, J. F. (1992): Crustacean Farming. Blackwell Scientific Publications. 4. Mandek, S. (2002): Uzgoj kalifornijskih glista, proizvodnja i primjena humusa. Z. M. A. G.Zagreb 5. Milanović, V. (2004): Mini farme puževa. Stajer-graf. Zagreb, pp191.

Redoviti profesor Ivica Aničić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 8 8 12

Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

137

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1156

UZGOJ I KORIŠTENJE GOVEDA

Koordinator modula

Opis modula Opće karakteristike govedarstva, postanak i prirodna svojstva goveda, pasmine kao izbor sredstva za proizvodnju, osobitosti u razmnožavanju, uzgoj podmlatka i izgradnja proizvodnih kapaciteta, tehnološko-tehnički postupci u proizvodnji kravljeg mlijeka, tehnološko-tehnički postupci u proizvodnji goveđeg mesa, osobitosti u genetskoj izgradnji (uzgoju) proizvodnih kapaciteta za mlijeko i meso. Ekološka uloga goveda. Suvremeni zahtjevi na dobrobit s obzirom na etološke osobitosti vrste i načine iskorištavanja. Cilj modula Upoznati govedo kao domaću životinju s naglaskom na njegova prirodna svojstva, načine izbora pasmine odnosno genotipa za smjer proizvodnje, savladati vještine u držanju, hranidbi, mužnji i drugim sastavnicama tehnologija primarne proizvodnje mlijeka i mesa. Gradivo je primjereno za potpunu osposobljenost za upravljanje bilo kojim oblikom govedarske proizvodnje. Obvezna literatura 1. Caput, P. (1996): Govedarstvo (sveučilišni udžbenik). Celeber d. o.o., Zagreb, 2. Caput, P. (1991): Govedarstvo (poglavlje u knjizi “Stočarstvo”, str. 212-269). Školska knjiga, Zagreb. 3. Katalinić, I. (1994): Govedarstvo. Nakladni zavod “Globus”, Zagreb. 4. Uremović, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Preporučena literatura 1. Stručni članci u časopisu “Stočarstvo” i mjesečnim revijalnim izdanjima: Gospodarski list, Nova zemlja, Mljekarski list i drugima.

Izvanredni profesor Ante Ivanković

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

32 0 0 8 8 12

Obavljene terenske vježbe, seminar i nazočnost predavanjima i praktikumu najmanje 60 % fonda sati
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

138

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1157

UZGOJ I KORIŠTENJE KONJA

Koordinator modula

Opis modula Uzgoj i korištenje konja u gospodarskim razvijenijim društvima ima veliku važnost. Studenti preddiplomskog studija trebaju upoznati stanje konjogojstva u Hrvatskoj i svijetu, evolucijske tragove razvoja konja, nastanak pasmina i tipova. Spoznavanje anatomskih, fizioloških i drugih osobitosti nužno je za razumijevanje funkcionalnosti građe tijela konja. Upoznati će tehnike rasplođivanja, načela uzgoja konja od ždrijebljenja do ulaska u program obuke. Upoznavanje genetske osnove i hereditarnosti obilježja, modela procjene obilježja, sustava testiranja, izračuna uzgojne vrijednosti, uzgojnih metoda nužno je za oblikovanje i vođenje uzgojnog rada. Upoznati će temelje obuke sportskih konja, usklađene sa uporabnim naglascima. Upoznavanje olimpijskih, trkaćih, tradicionalnih i drugih konjičkih natjecanja učinit će se kroz predavanja, seminare i praktikum. Upoznat će alternativne mogućnosti uporabe konja. Kroz predavanja, seminare, terenske i praktične vježbe upoznati će osnove hranidbe i smještaja konja, konjogojske ustanove, organizacijske forme i zakonsku regulativu koja dotiče uzgoj i korištenje konja. Upoznati će najčešće ozljede i bolesti konja, otkrivanje, saniranje i preventivu. Cilj modula Usvajanje osnovnih znanja iz uzgoja i korištenja konja nužnih za vođenje konjičkih gospodarskih subjekata ili nastavak studija Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Ivanković, A. (2004): Konjogojstvo, Sveučilišni udžbenik, Hrvatsko Agronomsko Društvo, Zagreb, 2004. Preporučena literatura 1. Black, W., Clayton, H. (2001): Equine Locomotion.WB Saundres, UK. 2. Brinzej, M. (1980): Konjogojstvo, Školska knjiga, Zagreb. 3. Bowling, A.T. (2000): Genetics of color variation. U: The Genetics of the Horse (Ed.: Bowling A.T., Ruvinsky, A.). CABI Publishing, Wallingford, UK. 4. Ogrizek, A., Hrasnica, F. (1952): Specijalno stočarstvo, I dio - Uzgoj konja. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1952. 5. Keeling, L., Gonyou, H (2001): Social Behaviour in Farm Animals. CABI Publishing, Wallingford, UK.

Izvanredni profesor Ante Ivanković

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

30 0 2 11 11 6

Pohađanje nastave (min. 70%), seminarski rad, terenska nastava
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

139

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1557

RATARSKE KULTURE

Koordinator modula

Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina. 1. Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje, podjela ratarskih kultura), 2. Životni ciklusi ratarskih kultura (etape organogeneze, stadiji razvoja, fenološke faze), 3. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura, 4. Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u Hrvatskoj, tehnologije proizvodnje pšenice, ječma, raži, zobi, pšenoraži i heljde), 5. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u poljoprivrednoj proizvodnji RH, tehnologije proizvodnje kukuruza, sirka i prosa). 6. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja, bob, lupina) i tehnologije njihove proizvodnje, 7. Značaj krumpira i čičoke i tehnologije njihove proizvodnje. Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju: mjesto i značaj kulture u plodoredu, pripremu tla za sjetvu, određivanje sjetvene norme, rok sjetve, mjere njege (gnojidba, uređenje sjetvene površine, zaštita usjeva od štetočinja), žetva-berba usjeva, razvoj alternativnih tehnologija. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava osnovnim znanjima i vještinama potrebnim za organizaciju i provedbu agronomski učinkovite i gospodarski opravdane ratarske proizvodnje u različitim proizvodnim uvjetima. Obvezna literatura 1. Gotlin J. (1989). Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucarić A., Z. Ostojić, M. Čuljat (1997). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadružni savez. 3. Vratarić Marija, Aleksandra Sudarić (2000). Soja. Poljoprivredni institut Osijek, Osijek. 4. Pospišil, A. (2010). Ratarstvo I dio, Zrinski d.d. Čakovec 5. Grupa autora (1986). Posebno ratarstvo I., Naučna knjiga, Beograd Preporučena literatura 1. Gotlin J.(1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Pucarić A. (1991). Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. Gotlin J. i sur. (1967). Suvremena proizvodnja kukuruza. Agronomski glasnik, Zagreb 4. Entrup, N. L., Oehmichen, J. (2000). Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen, Verlag Th. Mann, Gelsenkitchen-Buer. 5. Gotlin, J., A. Pucarić. 1970. Uvod u specijalno ratarstvo. Agronomski glasnik, Zagreb.

Izvanredni profesor Zlatko Svečnjak

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

31 21 2 6

Redovito prisustvovanje predavanjima, odrađene vježbe, uspješno izrađen seminarski rad
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

140

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1158

UZGOJ I KORIŠTENJE KOZA

Koordinator modula

Opis modula Kozarstvo u Hrvatskoj je sve važnija grana stočarstva. Stoga je važno studente preddiplomskog studija upoznati s važnošću i ulogama koza u svijetu i u nas, s namjenama i koristima; s poviješću i pripitomljavanjem koza, s klasifikacijama pasmina, najvažnijim pasminama koza u svijetu i u nas, anatomskim i fiziološkim osobitostima koza. Reprodukcija je od izuzetne važnosti u proizvodnji kozjeg mlijeka i mesa te će biti obrađena teorijski (predavanja) praktično na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mlijeka. U dijelu selekcije studenti će steći osnovne spoznaje o genetskoj strukturi koza, nasljednosti morfoloških i proizvodnih osobina, te metodama selekcije. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s jaradi od partusa do odbića i pripusta. Posebno će biti obrađena hranidba koza po pojedinim spolnim, fiziološkim i uzrasnim kategorijama. U poglavlju «Proizvodnja mesa» studenti će biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa, reprodukcijom, odlikama rasta jaradi, klaoničkim pokazateljima, kakvoćom trupa i kemijskim sastavom mesa. U proizvodnji mlijeka obradit će se najvažniji čimbenici koji utječu na proizvodnju, kemijski sastav, kakvoću mlijeka i preradbene osobine. Građa vlakna, rast, vrste i osobine vlakana, poglavlje je s kojim će se studenti nakratko upoznati, kao i s objektima i opremom u kozarnicima te najvažnijim bolestima koza. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti; osposobljen je za voditelja farme, i/ili tehnologa na farmi te upravitelja OPG. Obvezna literatura 1. Boro Mioč, Vesna Pavić (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2. Boro Mioč (2002): Kozarstvo u Stočarstvu, urednik Zvonimir Uremović, Agronomski fakultet, Zagreb Preporučena literatura 1. 2. 3. 4. Gall, C. (1981): Goat Production, Academic Press London Morand-Fehr, P. (1991): Goat nutrition, Pudoc Wageningen Valerie Porter (1996): Goats of the World. Farming Press, Ipswich, UK Mowlem, A. (1992): Goat Farming, second edition. Farming Press, Ipswich, UK

Redoviti profesor Boro Mioč

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

38 0 2 0 8 12

Pohađanje nastave (min 80%), seminarski rad, terenska nastava
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

141

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

ECTS informacijski paket

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011.

AG1159

UZGOJ I KORIŠTENJE KUNIĆA

Koordinator modula

Opis modula Svrha je uvodnih predavanja upoznati studente s poviješću uzgoja kunića te pasminama i hibridima koje se danas koriste u modernom kunićarstvu. Veći dio tih kunića studentima će biti pokazano na izložbi malih životinja koju ćemo posjetiti u sklopu terenske nastave. Zatim će uslijediti predavanja o osnovama uspješnog uzgoja, sustavima proizvodnje te nabavi i izboru rasplodnog stada kunića. U poglavlju o reprodukciji kunića studenti će steći osnovne spoznaje o reprodukcijskim karakteristikama ženke i mužjaka, načinima pripusta, duljini graviditeta i okotu. Oprema, objekti i poželjni mikroklimatski uvjeti za uzgoj kunića biti će tema prvog seminarskog rada, a studentima će na raspolaganju biti sva dostupna literatura koja obrađuje tu problematiku. Uzgoj i tov kunića te specifičnosti probave i hranidbene potrebe u pojedinim fazama njihova uzgoja biti će teme predavanja koja će uslijediti. Svjetska i domaća proizvodnja, iskorištavanje i klaonička obrada, te mogućnosti i načini plasmana kunića biti će tema drugog seminara, a studenti će uz literaturne podatke koristiti i podatke s Interneta. U posljednjem će predavanju biti govoreno o bolestima kunića te o prevenciji njihova nastajanja. Cilj modula Student stječe spoznaje o tehnologiji uzgoja kunića te je osposobljen za tehnologa na farmi kunića te stječe osnovne spoznaje za upis na diplomske studije Animalnih znanosti. Obvezna literatura 1. Silvestar Omrčen: Kunićarstvo. Globus, Zagreb 1995. 2. Antun Gjurić: Kunićarstvo. Znanje, Zagreb 1985. 3. Franjo D. i sur.: Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane, poglavlje str. 611-623, Hrvatsko agronomsko društvo,2004. Preporučena literatura 1. Schlolaut W. : Das Grosse Buch vom Kaninchen, DLG-Verlag, 1998. 2. C. de Blas and Julian Wiseman (1998): The Nutrition of the Rabbit, CABI Publishing, Wallingford 1998. 3. Lebas F. I sur. The rabbit, husbandry, health and production, FAO, Rome 1986.

Izvanredni profesor Zlatko Janječić

Broj ECTS bodova

6

Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave

Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa

44

12 4

Odslušano min. 90 % nastave, predani seminarski radovi i dolazak na terensku nastavu.
Način polaganja ispita

Pismeno Usmeno

☑ ☑

142

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET

Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. s poviješću i pripitomljavanjem ovaca. Oxon. CAB International. Obvezna literatura 1. And Dove. UK Naziv modula: Prof. reprodukcijom. fiziološkim i uzrasnim kategorijama. klanjem i obradom trupa. Sušić (2005): Ovčarstvo. (2002): Sheep nutrition. (2002): Sheep Nutrition. H. CABI Publishing. osposobljenost za voditelja ovčarske farme. Histološka građa vune. dr.. Mitić. Reprodukcija je od izuzetne važnosti u svakoj ovčarskoj proizvodnji te će biti obrađena teorijski i praktično na terenu zajedno s pasminama i proizvodnjom mesa i mlijeka. AG1160 UZGOJ I KORIŠTENJE OVACA Koordinator modula Opis modula U Hrvatskoj je uzgoj ovaca za proizvodnju mesa i mlijeka vrlo važna privredna grana. seminarski rad. sa srodnicima i izvornim oblicima ovaca. U proizvodnji mesa studenti će biti upoznati sa sustavima proizvodnje mesa. Vesna Pavić. Oxon. Stoga je važno studente preddiplomskog studija upoznati s važnošću i ulogama ovaca u svijetu i u nas. sveučilišni udžbenik (u tisku) 2. poglavlje je s kojim će se studenti nakratko upoznati. Hranidba ovaca bit će obrađena po pojedinim spolnim.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. UK 2. te metodama selekcije. kemijski sastav. Dove. UK. M. (1969): Ovčarstvo Autorizirana skripta. i/ili tehnologa na farmi. Fahmy. terenska nastava i odrađene laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 143 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . sc. odlikama rasta. Zagreb 4. S. N. Oxon./2011. urednik Zvonimir Uremović. V. (1996): Prolific Sheep. H. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s janjadi od partusa do odbića i pripusta. te voditelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. H. 5. M. kakvoćom trupa i kemijskim sastavom mesa. Jančić. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti. nasljednosti morfoloških i proizvodnih osobina. Hrvatska mljekarska udruga. Mioč. Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 2 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). B. U poglavlju selekcije studenti će steći osnovne spoznaje o genetskoj strukturi ovaca. Vesna Pavić (2002): Ovčarstvo u knjizi Stočarstvo. klasifikacijama pasmina i najvažnijim pasminama u svijetu i u nas te anatomskim i fiziološkim osobitostima. kakvoću mlijeka i preradbene osobine. CABI Publishing . (1987): Ovčarstvo 3. Agronomski fakultet. rast. U proizvodnji mlijeka obradit će se najvažniji čimbenici koji utječu na proizvodnju. vrste i osobine vlakana. kao i s objektima i opremom u ovčarnicima te najvažnijim bolestima ovaca u nas. Freer. Freer. M. s namjenama i koristima.

Mužic S. uzgoj i korištenje japanskih prepelica. AG1161 UZGOJ I KORIŠTENJE PERADI Koordinator modula Opis modula Predavanja: Značaj i stanje peradarske proizvodnje u svijetu. industrijskoj klaonici peradi. New Jersey 2004. međunarodni položaj i stanje peradarstva u Hrvatskoj. 3.2002.Mioč. 1994. Vesna Pavić. obavljene laboratorijske i terenske vježbe. uzgoj i korištenje golubova. uzgoj i korištenje gusaka. tovnih pilića. Zagreb. Cilj modula Polaganjem modula student je osposobljen za rad: kao tehnolog u uzgoju peradi. tehnologoja uzgoja pura i proizvodnje purećeg mesa. 2. i sur. 2002. Nemanič J. i Berić Ž. Terenske vježbe:posjet farmama konzumnih nesilica. uzgoj i korištenje biserki.: Commercial Chicken Meat and Egg Production. 4.Mužic.: Peradarstvo. B. i Weaver W. Fourth edition.: Poultry Science. uzgoj i korištenje nojeva. inkubatorskoj stanici. Preporučena literatura 1. tehnologija proizvodnje konzumnih kokošjih jaja.. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 3. Laboratorijske vježbe: određivanje kakvoće kokošjih jaja. 1999.Janječić: Stočarstvo. Pearson Prentice Hall. tehnologija proizvodnje jednodnevnog podmlatka peradi. Vježbe u praktikumu: Upoznavanje s tehnikom rada inkubatora./2011. S. tehnologija uzgoja pataka i proizvodnje paćjeg mesa. izvršeni seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 144 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . tehnologija proizvodnje pilećeg mesa.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. rad u pokusnom peradnjaku. načini uzgoja i držanja peradi. Biološke osnove peradi. Senčić Đ.: Geflugelhaltung. Damme K. Z. pasmine i hibridi peradi za proizvodnju jaja i mesa. Redoviti profesor Stjepan Mužic Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 2 8 8 Redovito praćenjepredavanja. Poljoprivredni savjetnik. proizvodnji jaja i mesa peradi. Kluwer Academic Publishers 2002. Zagreb .: Peradarstvo. 2.: Proizvodnja kokošjih jaja. 5th Edition.A. Gospodarski list. 1995. Marija Uremović. Seminari: izrada diagrama tehnoloških i proizvodnih parametara tijekom ciklusa proizvodnje peradarskih farmi. Bell D. Und Hildebrand R. Zagreb. Colin G. Uremović Z. Zagreb. uzgoj fazana za meso. Nakladni zavod Globus. industriji stočne hrane: u stručnim državnim službama: za nastavak studija na diplomskom studiju Obvezna literatura 1. Eugen Ulmer GmbH.

Marija Uremović. Insula Ivanich.H. Marija Uremović (2002): Svinjogojstvo u knjizi Stočarstvo. intrauterini razvoj. pobuđivanje estrusa. Cilj modula Stjecanje znanja za uspješno vođenje svinjogojske proizvodnje u farmi. Spoznaja o anatomskim i fiziološkim obilježjima svinja bit će osnova razumijevanju selekcije. planiranju izgradnje farme i zaštiti okoliša. Nutrition of Sows and Boars. razmnožavanja i hranidbe svinja. uspješan rad u stručnim službama te uspješan nastavak diplomskog studija.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. seminar. AG1162 UZGOJ I KORIŠTENJE SVINJA Koordinator modula Opis modula Svinjogojstvo u stočarstvu i gospodarstvu Republike Hrvatske ima značajnu ulogu. Osim toga studenti će dobiti spoznaje o načinima praćenja proizvodnje u farmi. Close and D. U tom smislu studenti će dobiti spoznaje o stanju svinjogojstva u nas i svijetu te o biološkim i ekonomskim značajkama svinja. Hranidbi svinja dat će se posebna pozornost kao bitnom financijskom čimbeniku. W.J. Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. Agronomski fakultet Zagreb 2. 80%). Cole (2003).. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. Nothingham University Press 145 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Blackwell Science Ltd. Kloštar Ivanić 3. Colin Whitemore (): Science and practice of pig production. svojstva za selekciju i uzgojne programe. Obvezna literatura Docent Zoran Luković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 0 8 4 10 Redovitost na predavanjima i vježbama (min. Marija Uremović. Oxford OX20EL 2. načini osjemenjivanja. Zvonimir Uremović i sur. U okviru predavanja i terenske nastave-vježbi studenti će se upoznati s posebnostima u razmnožavanju svinja (spolna dozrelost. Zvonimir Uremović (2004): Praktično svinjogojstvo./2011. načinima držanja i mikroklimi. određivanje gravidnosti). U poglavljima iz tehnološkog procesa proizvodnje dat će se spoznaje o načinima postupanja sa svinjama i hranidbi. Poglavlja iz selekcije odnosit će se na metode procjene uzgojnih vrijednosti. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo.

Navedeni programski dijelovi modula obuhvaćaju opća i temeljna znanja putem predavanja i vježbi iz područja tehnologije. 1996 Preporučena literatura 1./2011. 6 Prof. IRO „Građevinska knjiga“.dr. M. AG1163 VINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul osposobljava studente za samostalni rad na području vinarstva i priprema ih za daljnje usavršavanje u struci. Beograd. Stanka Herjavec Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Stjecanje teoretskih i praktičnih znanja iz područja vinarstva koja će omogućiti samostalnost u praksi Obvezna literatura 1. Nakladni Zavod Globus. Jackson „Wine science“.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Academic press. kemije i analitike mošta i vina. Radovanović: Tehnologija vina. Zagreb. Zoričić: Podrumarstvo. R. V. 1986 2. 2000 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 14 6 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 146 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o mogućnostima i načinu uzgoja loze u agroekosustavu. R./2011. Colnarić.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. obilježavanje sadnih mjesta .Vinogradarstvo i loza. Fazinić. životni i godišnji ciklus razvitka). Regionalizacija vinogradarskih područja u svijetu i Hrvatskoj. Zagreb 3. klasiranje. N. osnovni fiziološki procesi. 1971: Suvremeno vinogradarstvo. Nakladni zavod «Globus» . Institut za HZZV. N. .. b) vježbe: morfološke i anatomske značajke organa loze.. Zagreb Preporučena literatura 1. NZ «Znanje» Zagreb 2. njega mladih trsova i postupnost oblikovanja sustava uzgoja ( naslon i oblik trsa). Obvezna literatura 1.Osnivanje proizvodnih i matičnih nasada loze. Zagreb 2. AG1164 VINOGRADARSTVO I Koordinator modula Opis modula Obraditi će se ova poglavlja : a) predavanja: . 1986: Viticoltura generale. J.. Ekologija loze (klimatske značajke. različiti načini cijepljenja. «Reda». međuovisnost čimbenika klime i loze. Mirošević. materijal i usluge strojeva) pri podizanju nasada loze. prikladnost tala i položaja za uzgoj loze). c) seminari: proračun investicijskih sredstava (ručni rad. 2003: Ampelografski atlas. Fregoni. Italia Izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 8 10 8 Redovito pohađanje nastave . . Vrabl. Mirošević.S. izradba seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 147 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Licul. N. 1980: Vinogradništvo.Premužić. D. 1982: Praktično vinogradarstvo i vinarstvo.. M. morfologija i anatomija. priprema za sadnju i sadnja . te usvajanje agrotehničkih vještina pri podizanju proizvodnih i matičnih nasada.. Podloga za vinovu lozu : .. Roma. 1996: Vinogradarstvo. smjer proizvodnje i značajke proizvodnje i proizvoda.. ČZP «Kmečki glas». pakiranje i čuvanje repromaterijala i cijepova. d) terenske vježbe: način i postupci razmnožavanja i cijepljenja.Sustavi generativnosti i vegetativnog razmnožavanja loze i lozni rasadnik. Ljubljana 3.Biologija loze (sistematika. «Golden marketing».

Mullins.. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Seminar: izrada projekta podizanja proizvodnog nasada vinove loze Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o mogućnostima i načinu podizanja proizvodnih nasada. zahvati zelenog reza. USA 148 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . rezidba vinove loze. (1993): Praktično vinogradarstvo i vinarstvo. (1979): Vinogradarstvo I i II. Radnički univerzitet «R.G. Zagreb Izvanredni profesor Bernard Kozina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 6 6 20 Redovito pohađanje nastave. pripreme za berbu i berba grožđa. M. D. University press. gnojidba vinograda. A.. L. Zagreb 3..P. sustavi uzdržavanja tla u vinogradu.. Burić. (1996): Vinogradarstvo. rezidba vinove loze (rez u zrelo i zelena rezidba). Nakladni zavod Znanje. AG1165 VINOGRADARSTVO 2 Koordinator modula Opis modula Obradit će se poglavlja: podizanje vinograda. te o sustavima uzgoja vinove loze Obvezna literatura 1. Cambridge. Mirošević. te berba grožđa. Bouquet. Premužić. U sklopu vježbi odraditi će se pripreme za sadnju i sadnja vinove loze. N. postavljanje armature u vinogradu..E.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Nakladni zavod Globus. Licul. R. Ćirpanov». njega mladog nasada i formiranje uzgojnog obilka.. navodnjavanje vinograda. Novi Sad 2. uzgojni oblici.. (1996): Biology of the grapevine. Williams./2011. D.

1991. vježbe i terensku nastavuUključen je samostalni rad studenata kroz seminare koje studenti izabiru sukladno vlastitim interesima uz konzultacije s koordinatorom modula. Cilj modula Student dobiva temeljna znanja potrebna za nastavak studija i razumijevanje ostalih modula iz voćarske domene i osnovne vještine za svladavanje tehnologije proizvodnje voća u praksi.. physiology and culture. Sveučilište u Zagrebu. Znanje. Westwood. S. Štampar.. Nastava uključuje predavanja. 1995. Third edition. T. fiziologije rasta i rodnosti te pomotehničkih i agrotehničkih zahvata. Miljković. Pallardy. Suvremeno voćarstvo (opći dio). Kozlowski. N.dr. Zagreb Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Timber Press.. Opće voćarstvo. Temperate-zone pomology./2011. 1997. AG1166 VOĆARSTVO I Koordinator modula Opis modula U modulu se obrađuju poglavlja iz morfologije. Tomislav Jemrić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 4 12 8 4 Redovito pohađanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 149 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . razmnožavanja i ekoloških uvjeta za uzgoj voćaka. Academic press. San Diego 2.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Oregon Prof.sc. K. Growth control in woody plants. 1966. Portland. I. T. M. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. G.

M. I. Looney. 1997. N. (eds. 2. A. mogućnosti i ograničenja za suvremenu proizvodnju. ISBN 0-85199-271-4 4. Westwood.H. Ferree.D. Znanje –Zagreb. P. Jackson. 1978. Izvorne vrste koje su sudjelovale u stvaranju sorti i podloga. Suvremeno voćarstvo. Upoznavanje s pomološkim osobinama sorata prikladnih za uzgoj u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Fischer.edu/introduction/pdf. REDA – Roma. Miljković. Obvezna literatura 1.E. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide.E. D. D.cas.N.) 1999.htm Frutticoltura speciale. http://tfpg. Ekološki čimbenici. Ciljevi oplemenjivanja. CABI Publishing. Načini razmnožavanja voćaka.) 2. sorti i podloga. (eds. 1991. Temperate-zone Pomology./2011. Sorte krušaka u suvremenoj proizvodnji. Ulmer GmbH & Co.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. I. ISBN 86-7157-159-9 5. N. 1995... Freeman (ed. Cherries: Crop Physiology.) 2003. Pomološki opis gospodarski važnih sorata. pripreme za podizanje voćnjaka za pojedine voćne vrste. Partenon – Beograd.C.) 1996. Biološka svojstva vrsta. Preporučena literatura 1. Apples: Botany. CABI Publishing. Warrington. W. Temperate and Subtropical Fruit Production. Production and Uses. M. izbor lokacije. ISBN 0-85198-936-5 Izvanredni profesor Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 26 2 6 14 4 4 Pismeno Usmeno ☑ ☑ 150 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Mišić.psu.J (eds. 1991. Webster. 3. Upoznavanje suvremenih tehnologija uzgoja voćaka. ISBN 95397191-0-0 3. Fragaria – Zagreb. R. 1996. Looney. Šljiva. AG1167 VOĆARSTVO II Koordinator modula Opis modula Stanje voćarstva u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Cilj modula Upoznavanje s gospodarski važnim voćnim vrstama koje se uzgajaju u kontinentalnom području Republike Hrvatske. CABI Publishing. Osnove fiziologije rasta i rodnosti. Production and Uses. 4. Stuttgart. Proučavanje proizvodnog prostora. Posebnosti tehnologije proizvodnje pojedinih voćnih vrsta. Gliha. Farbatlas Obstsorten.. ISBN 0-85199-592-6 5.

CARDS program EU za Hrvatsku.. Kooperacija. Zadružne škole i filozofija zadružnog organiziranja. kao i stjecanje i razvijanje znanja za nastavak studija. Merrett and Norman Walzer (2004). kako zadruga posluje i poslovna sredstva. pojam./2011. Zagreb Preporučena literatura 1. pojam i podjela. (1991). Split 2. pojam klastera i uloga zadruge u lokalnom gospodarskom razvitku. Theory and Aplications for the 21st Century 3. Zagreb 4. interni mateirjali 5. 5. Tranik M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb. AF. izgradnja vrijednosti i vrste strateških saveza. Strateški savezi u agrobiznisu: pojam način. (b) na razini gospodarstava (obiteljskog). Zadruga u agrobiznisu i promjene. mjesto zadruge u strateškim savezima. Obvezna literatura 1. Ekonomski fakutet. Zagreb 3. Varaždin docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 18 12 Pohađanje predavanja. Mate. Zadruga i zadružno organiziranje. Maleković S. zadružno zakonodavstvo. "nova poljoprivreda" i "nova zadruga". Strateški savezi-suradnjom poduzeća do konkurentskih prednosti (G. modelski prikazi reprodukcije. odlike i modeli reprodukcije. Uvod u poslovnu ekonmiju. zadružni menagement i zadružni marketing. i sur: Ekonomika poljoprivrede. Unutarnji i vanjski čimbenici reprodukcije obiteljskih gospodarstava u nas. izrada. Cilj modula Stjecanje nužnih znanja o organizacijsko-poslovnim posebitostima zadrugarstva i poslovnog povezivanja za kvalitetan management. Zadruga kao specifični organizacijski oblik i načela poslovanja. Ekonomika poduzeća. Žimbrek T. Potpora razvoju zadrugarstva Hrvatske. Sinergija. 2005. poslovna suradnja i poslovno povezivanje. Mrnjavac). Zagreb 4.**Cooperatives and Local Developement. Bateman M. (2000). Lokalni sustavi malih poduzeća. Markulin). Siropolis C. Poljoprivredno zadrugarstvo Hrvatske. Temeljni markro-ekonomski čimbenici reprodukcije obiteljskih gospodarstava. mogući pristup restrukturiranju gospodarstva i regionalni razvitak (Ž. (2002). Pašalić Ž. Skupina autora (2002). AG1168 ZADRUGARSTVO I POSLOVNO POVEZIVANJE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Pojam i povijest zadružnog organiziranja u nas i u svijetu. evolucija socio-ekonomske suradnje (kooperacije): (a) na razini pojedinca. Tipurić D. (povijest. (2000). stanje. Predavanja-umnoženi interni materijali. Strategija razvoja zadrugarstva Hrvatske. N. kooperacija i udruživanje (malih) poljoprivrednih gospodarstava – čimbenici stabilnosti i konkurentnosti. (2005). (2003). TIVA. prezentacija i predaja seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 151 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Kooperacija i individualizam-interpretacija sheme po Gaston Lanneaua. Menedžment malog poduzeća. Poljoprivredno zadrugarstvo. Christopher D. Zagreb 6. ****: Zbornik prijevoda-aktualni seminarski materijali iz svjetskog zadrugarstva. (1990). Sociologija sela. Tratnik M. Globalne socio-ekonomske nužnosti suradnje. poslovne i menađerske distinkcije. Mataga Ž. Zadružno organiziranje i poslovno okrupnjavanje gospodarske strukture. Zagreb 2. perspektive).

Ministarstvo poljoprivrede. Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede. Zagreb 4. (2004). (2001). Par V. odjel “Prehrana”. definicije. Skripta. Žimbrek T. (2002).. Franić R. i sur. Ministarstvo poljoprivrede. Žimbrek T. Seminarska nastava iz izabranih zakona i uredbi Zajedničke poljoprivredne politike odnosnih za agrobiznis..o. Private Farmer Support Services Project-Farm Survey. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH 5. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH. Par V. Juračak J. i sur.. Pregled najvažnijih zakona i pod zakonskih propisa u poljoprivredi RH. Žimbrek T. (1998-2000). rada u upravnim i stručnim službama. Stanje poljoprivrede i ocjene mogućih promjena . i sur. "MATE"d. (Voditelj Tito Žimbrek).Zagreb 5. redoviti profesor Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 32 Pozitivno ocijenjen seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. regionalne specifičnosti.. Ograničenje kupovine i zakupa zemljišta. Ministarstvo poljoprivrede. Projekt. Karoglan-Todorić S. ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. (2001). Žimbrek T. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. AG1169 ZAKONODAVSTVO U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul. Pravni okvir djelovanja u području poljoprivrede.. Žimbrek T.o. (Voditelj Miroslav Božić). Božić M. (2000). Studenske prezentacije odabranih tema iz najvažnijih zakona i pod zakonskih propisa u području poljoprivrede. Zagreb 4. . Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji.. Par V. Vlada R H...ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2001). stoljeću”. zakonska podloga u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima. postavke i objašnjenja pojmova. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH i FAO UN 152 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek).. Agrarna ekonomika I-V./2011.. Veić I. (Voditelj: Tito Žimbrek). Cilj modula Poznavanje legislative u poljoprivredi omogućuje nužna znanja za obavljanje poslovnih aktivnosti. Tracy M. Zakoni i pravilnici iz područja agrobiznisa Preporučena literatura 1. Žimbrek T. šumarstva i vodnoga gospodarstva RH 3. Prilagodba nacionalnih zakona sustavu i legislativi EU. Katarina Ott). Zagreb 3. uvod u teoriju. Skupina autora (2003). Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Izazovi ekonomske i pravne prilagodbe.skripta.objašnjenja uz Zakon o poljoprivredi Republike Hrvatske. Jurišić Ž. Zakoni u poljoprivredi.. Prijedlog zakona o poljoprivredi. Pregled zakona i uredbi Zajedničke poljoprivredne politike EU po sektorima. Žimbrek T. (2003). Nacrt Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska područja. u vođenju poljoprivrednog gospodarstva. Vijeće za istraživanja u poljoprivredi (Glavni istraživač Tito Žimbrek). Ministarstvo poljoprivrede. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ribarstva i vodnog gospodarstva u RH. Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. u Strategija razvitka Republike Hrvatske “Hrvatska u 21. Žutinić Đ.(ur.

Berlin redoviti profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu./2011. Pavlek P. Greenhouse Management. ČZP Kmečki glas. malčiranje tla polimerima. Ljubljana 3. zamagljivanje. načina i opreme za regulaciju mikroklime. proračun gubitaka i potrebe goriva. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski. pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 153 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Uvjeti za dobivanje potpisa Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. zaštićeni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli. Borošić J. Agronomski glasnik 4:425-434 5. organski. rukopis) Preporučena literatura 1. Sotton M. Gewächshäuser.. CO2: potrebe i oprema. klijališta.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. “fan-jet” sustav. Goldsberry K. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes. (1994). Relativna vlaga zraka: proračun sustava ventilacije. Paris 3. (1978). metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje.. kišenje krova.-J. tehnologije uzgoja i različita podneblja.. načina i opreme za zaštitu kultura od štetočinja. izravno prekrivanje usjeva. plastenici. AG1170 ZAŠTIĆENI PROSTORI Koordinator modula Opis modula Značaj i funkcija zaštićenih prostora u Hrvatskoj i u svijetu. Upotreba perforirane folije za pokrivanje povrtnih kultura. Heblin D. sintetski). Borošić J... Growing Vegetable under Direct Covers. Svjetlo: oprema i proračun potreba. Cilj modula Za određene skupine kultura. postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru: tipa zaštićenog prostora i pokrovnog materijala. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zaštićenom prostoru. zasjenjivanje. Garnaud J. sustav plutajućih kontejnera.. Preventivne mjere u kontroli biljnih štetočinja. Opće povrćarstvo (odabrana poglavlja).. Obvezna literatura 1. SpringerVerlag.D. Gerst J. Holley W. proračun potrebe i način primjene gnojiva. (2004). Elementi za izradu plana izgradnje. Oblici. Zaštićeni prostori (dijelovi skripte.-C. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali.L. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja. (1994). Tipovi zaštićenih prostora: individualna zaštita. (1985). von Zabeltitz Ch. 1978. Novak B. Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja).J. Osvald J. Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora. Eugen Ulmer. Sveučilište u Zagrebu 2. načina i opreme za regulaciju svojstava tla. aeroponski sustav). Principi i oprema za sterilizaciju tla. Borošić J. 1985. dinamički). adiabatsko hlađenje). Kogoj-Osvald M. Hanan J. Planung and Bau. staklenici). bez supstrata (tehnika hranjivog filma. oprema i proračun smanjenja gubitaka. Stuttgart 2. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 4. Toplina: sustavi grijanja (statički. (1980).

Priroda zahtjeva za zaštitu okoliša. Administrativni postupci: 'screening'. AG1171 ZAŠTITA OKOLIŠA I KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Zaštita okoliša kao preokupacija sadašnjih društava. Podsustavi krajobraza. Obvezna literatura 1. Procjene utjecaja na okoliš. Kvalitete krajobraza. London 3. zaštita prirodnih izvora. (ed) (1995): Environmental Science for Environmental Management. F. Harlow Preporučena literatura 1. Promjena okoliša i utjecaj na okoliš. Baker S. Oruđa zaštite okoliša. Okolišni monitoring. Međunarodne konvencije i dogovori o zaštiti okoliša. mjere za poboljšanje razvojnog projekta. Krajobraz kao dio okoliša. Glavni problemi zaštite okoliša u svetu. Harlow 2. uključivanje javnosti. Sanacijske (kurativne) i preventivne zaštitne djelatnosti. Okolišni pregled. Normativi i standardi. u zemlji. Longman. interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. et al (ed. Europske direktive. Planovi upravljanja. (1996): Introduction to Environmental Impact Assessment. privlačnosti (vizualne. O'Riordan. T. suglasnost za poduhvat u prostoru. Doc dr. prirodne vrijednosti. iznimni krajobrazi. John Wiley&Sons. Dasman R. Mjerenje promjene i vrednovanje utjecaja. London 2. Longman. Wood C. Normativi i standardi u krajobrazu: parkovi i rezervati prirode. Zaštita od zagađivanja.) (1997): The politics of sustainable development: Theory. Opća načela zaštite okoliša. Routledge. Struktura studije. Sustavi zaštite prirode. (1995): Environmental Impact Assessment: A Comparative Review. Sustavi okoliša. 'scoping'. izvještaj. O multidisciplinarnosti. London 154 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . UCL Press. sc.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. u doživljavanju) krajobraza. Glasson J. policy and practice within the European Uninon. zaštita prirode. Demonstracija primjera studije utjecaja na okoliš. Studije utjecaja na okoliš: prostorne i tehnološke. Definiranje vrijednosti: potencijali za razvoj. (1973): Ecological Principles for Economic Development./2011. Sonja Butula Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 34 Završen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Cilj modula Dati studentima osnovna znanja o naukama o okolišu i osposobiti studente za izradu okolišnog pregleda i studije utjecaja na okoliš. Mjere za smanjivanje ili eliminaciju utjecaja na krajobraz. Ponderiranje i analiza osjetljivosti.

Osposobljava se za vođenje zaštite od štetočinja u različitim tehnologijama uzgoja povrća i cvijeća. C.E. Edagricole... HAD. Ž. Edagriocole Bologna. Ministry of agriculture 2. 4.A. ornamentali e forestali.. Oštrec. Poseban naglasak bit će na uzročnicima bolesti koji se prenose sjemenom povrća i cvijeća. 3. Pregled sredstava za zaštitu bilja.B. nematologije. Igrc Barčić. zoologije. Čakovec. Cvjetković. (1997): Sve o krizantemi. N. (1978): Diseases of Bulbs. Ferrari. Jurjević.. Obvezna literatura 1. preporučene Internet stranic Preporučena literatura 1. plodovitog povrća. Edizioni del informatore agrario.: Avversita delle piante ornamentali(virosi e fitoplasmosi). N.M. APS 5.. London.. Pagliarini. M. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 5. Z.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. lepirnjača. Bologna 4. Zagreb docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 41 14 5 Redovito pohađanje nastave i vježbi. Dat će se prikaz mjera zaštite najvažnijih kultura kao i sredstva za zaštitu. Čizmić: Štetočinje povrća.K (2000): Compendium of rose diseases. Br. AG1172 ZAŠTITA POVRĆA I UKRASNOG BILJA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati štetočinje koje ugrožavaju povrće i ukrasno bilje na otvorenom i zaštienom prostoru. et al.Verona. Paris. Memento désherbge des légumes et petits fruits. kupusnjača. Moreau B. Pagliarini. Barić. Prikaz će uključivati opis. (1998). korjenastog povrća.. Glasilo biljne zaštite. K. lisnatog povrća. Na taj način studenti će biti upoznati sa osnovama entomologije. B. Zrinski. Ostijić. lukovičastog povrća. I. fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zaštite povrća i ukrasnog bilja./2011.R. s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifičnih oštećenja od štetnika. 2/3 tekuće godine 3. Pelletier J. J. Ctifl. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 155 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Bellardi. biologiju i gospodarsko značenje štetočinja. Lj. Maceljski. Moore. Horst. Garibaldi. simptoma bolesti i korovnih vrsta . višegodišnjeg povrća i najučestalijih vrsta ukrasnog bilja...A. (2003): Malattie e parassiti delle piante da fiore. Bit će dan prikaz ekonomski značajnih štetnika. Berttaccini. 2. Cilj modula Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zaštita od štetočinja povrća i cvijeća. bolesti i korova krumpira. fitopatologije. 2004. M. (2000): Malattie delle piante ornamentali.

5. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. Zagreb. štetnika i korova. 3. Hrvatske Izvanredni profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 4 10 8 8 Kolokvij iz vježbi i izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. L. (2002): Priručnik iz zaštite bilja. Butorac. Igrc. Blackwell ScienceLtd. Kišpatić J. New York. (1989) Field crop diseases handbook.. A. Naylor R. U okviru modula studenti će se kroz predavanja upoznati sa štetnicima. AG1173 ZAŠTITA RATARSKIH KULTURA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ratarskih kultura vrlo je važan segment unutar poljoprivrede. Zagreb.. uzročnicima bolesti i korovima u ratarskim kulturama. University Press Cambridge (odabrana poglavlja). (odabrana poglavlja) 4. 3. Zrinski. (1996) Seedborne Diseases and Their Control. Obvezna literatura 1. M. 5. Maceljski. Maceljski i sur. Maceljski i suradnici (2004) Glasilo biljne zaštite br. Cilj terenske nastave je da se studenti upoznaju sa simptomima napada pojedinih biljnih bolesti i štetnika u proizvodnim uvjetima. (1991): Entomologija. Panjan M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CD ili kopije 6. štetnosti i raspoloživim metodama njihovog suzbijanja. 275-341. 9th edition. 2. (2002): Poljoprivredna entomologija. Školska knjiga 6. U okviru vježbi studenti će kroz izrade zbirki kukaca. J. Kovačević Ž. (2002). Oxford. Weed Management Handbook. 2. njihovom biologijom. (1968): Bolesti i štetnici ratarskog bilja. Seminarski rad predstavljati će samostalan rad studenta u kojem će se temeljem stečenih znanja i pretraživanja literature predložiti moguća rješenja za pojedine specifične probleme u nekoj od ratarskih kultura. Glasilo biljne zaštite. CAB International. Znanje. te poznavanje raspoloživih načina njihovog suzbijanja. Suvremena poljoprivredna proizvodnja nije moguća bez provođenja mjera zaštite od bolesti. Nyvall R../2011. Sveučilišna naklada Liber. M. te u slučaju nastavka studiranja na diplomskim studijima fitomedicine i biljnih znanosti. Cilj modula Stečena znanja studenti će koristiti u obavljanju osnovnih poslova zaštite ratarskih kultura na gospodarstvima. Preduvjet uspješnom provođenju mjera zaštite je poznavanje najvažnijih bolesti štetnika i korova koji napadaju ratarske kulture.štetne i korisne vrste u ratarskim usjevima. Čakovec – odabrana poglavlja Skupina autora (2003) Bolesti pšenice. (1999): Opća agronomija. Maude R. Maceljski..F. E.B. 4. 2-3. herbara korova i herbara biljnih bolesti dobiti osnovna znanja o detekciji najvažnijih štetočinja u ratarskim kulturama i vremenu njihove moguće pojave u usjevu. Preporučene internet stranice 156 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Maceljski M. 5.

Rotterdam. prije svega ekološki prihvatljive do konvencionalne kemijske zaštite. terenskih vježbi i seminari. Weed Control on Vine and Soft Fruits. Studenti će biti upoznati s načinima prepoznavanja štetnika na osnovu oštećenja pojedinih biljnih organa. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda (odabrana poglavlja). B (2000) Bolesti vinove loze -Interna skripta 3. Bit će dat prikaz najvažnijih bolesti po kulturama. W. Čakovec 2. Maceljski..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Rode( 1996) Pflanzenschutz im integrierten Obstbau Ulmer-Gmbh( izabrana poglavlja) 4. načinu praćenja štetnika. Čakovec 3. fitopatologije i herbologije i imaju temeljno znanje o uzgoju pojedinih kultura. Cvjetković. Studenti će biti upoznati s načinima zaštite. Modul je namjenjen studentima koji su stekli temeljna znanja iz entomologije. Kišpatić ( 1992). M. (2004). štetnosti i načinu determinacije. Balkema. I. 23 4. d. Maceljski i sur. determinacija uzročnika bolesti.A. preporučene Internet stranice izvanredni profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 10 6 6 Redovito pohađanje predavanja. Nizozemska 2. Poseban značaj će biti dat na prevenciju pojave štetočinja./2011. štetnika i korova koja će mu poslužiti u proizvodnji ili kao temelj za kasniju nadgradnju.Bolesti voćaka i vinove loze Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Robinson D. AG1174 ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati najvažnije štetnike. procjeni populacije. Cilj modula Student dobiva osnovna znanja iz zaštite voćaka i vinove loze od bolesti. Razmatrati će se i antagonsti štetočinja i njihova uloga u ekosustavu voćnjaka i vinograda. A. Glasilo biljne zaštite. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 157 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ciglar. (2002): Poljoprivredna entomologija (odabrana poglavlja). Zrinski d. Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj. Cavalloro R. d. bolesti i korove po pojedinim voćnim vrstama i štetočinje vinove loze. uvjeti za infekciju i mogućnosti suzbijanja bolesti. F. Zrinski d. (1987).

Jasmina Havranek i Vlatko Rupić. Zagreb. Virusne bolesti životinja. fiziologija i patologija reprodukcije. 3. Moći se raditi u mljekarama. pravilna i sigurna uporaba. Bakterijske i gljivične bolesti životinja. 1996. Veterinarski priručnik. Preporučena literatura 1. Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. moći će držati karantene stoke.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. osnove dijagnostike. 2005 (u pripremi za tisak). Obvezna literatura 1. Medicinska naklada. animalna higijena s patologijom. pregled probavnog./2011. Rupić. 4. Dijagnosticiranje zaraznih bolesti životinja i upala vimena krava. BKA. V. neke parazitarne bolesti u pojedinih vrsta životinja. Rupić. Stvarnost-JAZU Zagreb. V. AG1175 ZAŠTITA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Opća patologija s imunologijom. Cvetnić. klinički pregled vimena. Veterinar u kući. Zagreb. trihinoskopija. Mlijeko. neke zarazne bolesti u pojedinih vrsta životinja. Agronomski fakultet. 2003.Agencija za posebni otpad. 1996. Državna uprava za zaštitu okoliša. Rupić. odabrana poglavlja unutrašnjih bolesti. Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i APO . 1988. značaj i pojava parazitarnih bolesti životinja. Sveučilišna naklada LIBER. zoohigijena i ddd. Higijena na farmi i u okolišu. uvoznim firmama. I i II dio. značaj i pojava zaraznih bolesti u uzgoju. obavezan dolazak na laboratorijske i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 158 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . osnove farmakologije. skupina autora. 1993. Jumena Zagreb. Zdravstvena zaštita domaćih životinja. Hrvatska mljekarska udruga. S. Cilj modula Nakon polaganja završnog ispita studenti će biti osposobljeni za rad na stočarskim farmama svih konvencionalnih vrsta životinjia. A. Kemijska sredstva u poljoprivredi. mikroklimatski pregled stočnih nastamba. Asaj. Zagreb. Medicinska naklada. 2003. Praktično izvođenje DDD. osnove opće patologije i imunologije. S. 1998.V. 2. Cvetnić. opći klinički pregled. Vježbe u praktikumu: MPP.V. dišnog i urogenitalnog sustava. od farme do mljekare. 4. patologija reprodukcije. koprološka pretraga Terenske vježbe: pristup i postupak s životinjom. 1994. Rupić. Redoviti profesor Vlatko Rupić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 4 4 24 Redovitu dolazak na predavanja. Osnove DDD. Zdravstvena zaštita domaćih životinja. 2002. 5. 5. ddd u stočarstvu. trgovačkim firmama koje se bave stokom. 2. 3. zaraznih i parazitarnih bolesti. unutrašnje bolesti i njihov značaj. V. Rupić. Logos. Agronomski fakultet Zagreb.

interna skripta. Školska knjiga. I/II dio./2011. S. I..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Manitašević. odabrana poglavlja 159 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Agronomski fakultet. dr. 1995. odabrana poglavlja 2.. ugljikohidrata. 1995. Kemijsko računanje za studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. posebno kemije. Kemijski elementi i spojevi. razumiijevanje i primjenu u svim segmentima poljoprivrednih znanosti (osnovni kemijski zakonii. 6 Doc. Zagreb. sc. Na jednostavan način upoznaje studente s funkcijom vitaminima. Zagreb. izrađeni seminarski zadaci. enzima. kemijsko računanje stehiometrija. Lj. Đumija . Filipović. Opća i anorganska kemija. odabrana poglavlja 3. Cilj modula Teoretska i praktična znanja osnovnih kemijskih procesa studentima su osnova za razumijevanje i primjenu u agronomskoj struci. osobine kemijskih elemenata i spojeva značajnih za proučavanje procesa poljoprivredne proizvodnje). Organska kemija obrađuje strukturu i kemijsku reaktivnost organskih spojeva što je temelj za mnogobrojne primjene. 2000. lipida. Zavod za kemiju. J. proteina. odrađene laboratorijske vježbe. Lipanović. Zagreb. Laboratorijske vježbe omogućuju studentima kroz praktičan i samostalan rad savladavanje osnovnih laboratorijskih postupaka kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Polaganje ispita se provodi preko parcijalnih testova znanja . Marija Bujan Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 15 5 - Program modula Agrikulturna kemija omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja iz kemije koja su neophodna za uspješan studij. energijskih promjena kod kemijskih reakcija te fizikalnim i kemijskim svojstvima biogenih elemenata (primijenjena kemija za agronome). 2000. Organska kemija. Zavod za kemiju. Predavanja i PowerPoint-prezentacija (Merlin-sustav e-učenje) Preporučena literatura 1.interna skripta 2. Odslušana predavanja.Programski dijelovi modula su sljedeći: Opća i anorganska kemija daje studentima osnovna znanja koja su potrebna za razumijevanje kemijskih reakcija. AG1500 AGRIKULTURNA KEMIJA Koordinator modula Opis modula Uspješan rad u bilo kojem segmentu agronomske struke danas je gotovo nezamisliv bez poznavanja i razumijevanja osnova prirodnih znanosti. Obvezna literatura 1. Zagreb.

Inc. Ravlić.. Split. W. Schiller (1993): Esentials of economics . Theory and Application. Norton&Company. A. Mc Grow-Hill izv. (1992): Ekonomija 14. P. Bredley R. Obvezna literatura 1. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Mikroekonomski pojmovi i ciljevi. Cilj modula Upoznati studente s ekonomskim ponašanjem poljoprivrednih gospodarstava odnosno čimbenicima koji djeluju na njihovo ponašanje. 3. A.. potražnja i tržište proizvoda i usluga. izd. Samuelson.. Edwin Mansfield (1994) : Microeconomics. Međunarodna trgovina i svjetska ekonomija. Šamanović. proizvodnja. Jelavić.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ekonomski fakultet./2011.o. Starčević. Kolega. teorija troškova i odluke. W. Temeljni pristupi-osnovni problemi ekonomske organizacije i proizvodni čimbenici. "MATE" d. definicije i metode.o. Uvod u modul. AG1501 UVOD U MIKROEKONOMIKU Koordinator modula Opis modula Proučavajući mikroekonomiju.W. Zagreb 2. ispitujemo ponašanje pojedinih dijelova privrede. Božić. Zagreb (odabrana poglavlja) 2.A. profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 5 15 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 160 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. M. J. Analiza troškova. "Tržništvo". proizvodnja i organizacija poduzeća. Ponuda. (1995): Ekonomika poduzeća.. A. P. Preporučena literatura 1. kao i za nastavak studija u diplomskom studiju ABRR. Nordhaus. Osigurati dostatna znanja neophodna za razumijevanje makroekonomskih pojmova i problema.

Družić.o.au/Teachstud/dexed/docs/rurality.nexus. Kolega. S. Poljoprivreda kao podsustav sociokulturnog sustava. Gospodarski sustav i poljoprivreda. Zagreb 4. Đurđica (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja (urednik Ante Kolega). interni prijevod na hrvatski jezik). Zadrugarstvo i poslovno organiziranje. M. Zagreb (odabrana poglavlja) 2. Tržište i tržni mehanizam. M. šumarstva i ribarstva.131-144. M.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 5. Žutinić. D. "Politička kultura". Withman.sc. marketinški instrumenti. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pozitivno ocjenjene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 161 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . XI izdanje. A. Cilj modula 14 - Prof.. Žimbrek. Samuelson. Franić. Ramona. agrarna i ruralna politika. Zagreb (odabrana poglavlja) Preporučena literatura 1.o. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. www. W. i drugi (2003): Hrvatski gospodarski razvoj. Kovačić. Božić.Zagreb 5. "Agrarno Savjetovanje".): Izravna prodaja seljačkih proizvoda.html.edu. Međunarodni odnosi u agrobiznisu. HAZU. T. (2000): Ekonomija 17./2011. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Nordhaus. Žimbrek. (2004): Agrarna ekonomika I-V. P. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). "MATE"d. (1993): Definition of Rurality. 4. Agregatna ponuda i potražnja. Tracy. "MATE" d. Makroekonomski pojmovi i ciljevi.o. Brkić.o.dr. (2000): Makroekonomija. Društveni aspekt poljoprivrede i ruralnih zajednica. AG1502 UVOD U MAKROEKONOMIKU Koordinator modula Opis modula Definicije i metode agrarne ekonomike. Proizvodni resursi i teorija proizvodnje u agrobiznisu. (Đurđica Žutinić. Babić. Definicija i koncepcija marketinga. uvod u teoriju. marketinški proces. M. Ivo Grgić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 Modul obuhvaća osnove makro agroekonomike odnosno marketinga te društvenog aspekta poljoprivrede i ruralnih zajednica što omogućuju razumijevanje više drugih modula u preddiplomskom i diplomskom studiju. Makroekonomska. T (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji u: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (ur. Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede.. str. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 3. "Tržništvo". Zagreb 2. A. I.o. Zagreb 3. „MATE“ d. izd.-izabrana predavanja..o. Teorija gospodarskog razvitka i rasta. Katarina Ott).. Obvezna literatura 1. (2005. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.

Cilj modula Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o školi jahanja. Diplomski rad. UK. Patačko Z. (2000): Genetics of color variation. Ruvinsky. CABI Publishing.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sveučilišni udžbenik. Bowling. Ivanković. Black. L. Obvezna literatura 1. Gonyou. Docent Romana Caput-Jogunica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 18 2 2 1 kolokvij i 2 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 162 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hrvatsko Agronomsko Društvo. Agronomski fakultet 4. A..). Preporučena literatura 1. rekreativnom i terapijskom jahanju te osnovama kondicijske pripreme u jahanju. Zagreb. (2004): Konjogojstvo. sjahivanje. AG1550 JAHANJE Koordinator modula Opis modula Jahanje. U okviru praktičnih vježbi studenti će se upoznati s osnovnom kondicijskom pripremom i trenažnim vježbama koje utječu na razvoj i unapređenje dominantnih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti u jahanju. Studenti preddiplomskog studija trebaju upoznati osnovna teorijska i praktična znanja o jahanju te razviti i unaprijediti sposobnosti i vještine potrebne za samostalno jahanje. (2000): Početnica za jahače. U okviru modula studenti će se upoznati s osnovama terapijskog jahanja za osobe s invaliditetom.. U: The Genetics of the Horse (Ed. Ćurković (2007. u gospodarski razvijenijim društvima atraktivna je sportska disciplina. A. 2004. Keeling.: Bowling A.T.): Okvir kondicijske pripreme u školi jahanja. UK. 2. Clayton. S. (2004) Terapijsko jahanje za osobe s invaliditetom. Biblioteka Sagana. 3. Caput-Jogunica. Zbornik radova međunarodne konferencije: Kondicijska priprema sportaša./2011. Wallingford. U okviru teorijskih predavanja upoznat će pasmine konja.WB Saundres. Herić V. 3. Wallingford. rekreativno i sportsko.. funkcionalnu građu konja. A. UK.Praktičnim vježbama studenti će steći praktična znanja o osnovama jahanja: uzjahivanje. H (2001): Social Behaviour in Farm Animals. knjiga I. A.T. osnove hranidbe i smještaja. CABI Publishing. W. (2001): Equine Locomotion. položaj tijela na konju i osnovne vrste koraka konja. H. Ivanković. 2.

5. (2000). U: Sport za sve XVIII broj 23. 6. Bizovac. Colwin (1998. str. str. ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske. 55-58. Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik radova 2. doziranju intenziteta rada i utjecaju plivanja na pojedina antropološka obilježja studenata. Dobit će upute o osnovnim zakonitostima plivačkog rekreativnog treninga. 42-43 3. Cecil M. Obvezna literatura 1. sadržaj nastave TZK na Agronomskom fakultetu./2011. I. Volčanšek B. 149-153.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2000). Zagreb 2. str. leđno.. (1996. (2002. Plivanje. I.(1998). Docent Romana Caput-Jogunica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 4 20 4 2 1 kolokvij i 1 seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 163 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .) Plivanje za 21. AG1551 . Caput Jogunica R. 4. studenti će dobiti upute o pravilnosti izvedbe plivačkih tehnika i metodske vježbe koje utječu na pravilnost izvedbe. Čakovec. PLIVANJE Koordinator modula Opis modula Plivanje – Na osnovu provjere znanja plivanja i interesa za usavršavanje pojedine plivačke tehnike.) Bit plivanja. Vočanšek B. Metodičke vježbe usavršavanja tehnika plivanja. Varvodić (1993. 7. Rezultati plivačkih treninga studenata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj modula Studenti će usavršiti plivačke tehnike i upoznati osnove kondicijske pripreme u plivanju. Studenti će dobiti informacije o utjecaju plivanja na antropološka obilježja i zdravlje studenata. Učenje i usavršavanje tehnike skoka na glavu i plivačkih tehnika (kraul. Upute o spašavanju utopljenika. Szabo. Zagreb. stoljeće. Gopal . Trenažnim vježbama u teretani Fakulteta upoznati će se s osnovnom kondicijskom pripremom i utjecajem na dominantne funkcionalne i motoričke sposobnosti u plivanju.) Sportsko plivanje. U: Zbornik 5. Hrvatskog savjetovanja o obuci neplivača.(diplomski rad) Fakultet za fizičku kulturu. Caput-Jogunica R. Informacije o pravilima pličakih natjecanja i ostalim sportsko rekreativnim sadržajima u bazenu. Volčanšek B. prsno i delfin).) Metodika stjecanja motoričkih znanja u plivanju.

D. Heron (1991. (1979. 5. its Production and Utilisation. D.M. Odabrana poglavlja. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme sušenjem obrađuje se tehnologija proizvodnje sijena.E. čimbenici koji utječu na siliranje.. H.) Proizvodnja i korišćenje silaže u ishrani stoke. CAB International. J. Skripta. Vučetić. T. Čobić. Owen. E. Nolit Beograd. Blackwell Scientific Publications. odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. konzerviranje voluminozne krme siliranjem i metode ocjene hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Cherney. Odabrana poglavlja 6.K.) Planned Beef Production. 3.) Grass. čimbenike koji utječu na konzerviranje. te optimalno vrijeme košnje.) Grass for dairy Cattle. fizikalni i biokemijski procesi tijekom sušenja krme i gubitci hranjiva sušenjem.) Grass. Bačvanski. Holmes. Docent Marina Vranić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 19 3 3 3 Odslušana predavanja. Matsushima. pogodnost pojedinih biljnih vrsta prirodnog travnjaka za konzerviranje. U poglavlju metode ocjene hranidbene vrijednosti krme studentu se daje pregled najčešće korištenih metoda za ocjenu hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme siliranjem obrađuje se tehnologija proizvodnje silaže. Čižek. S. Obvezna literatura 1. laboratorijskih vježbi. P. skladištenje silaže. B. W. 2nd edn.J. McDonald.E. odrađene laboratorijske vježbe. Pejaković. 4. konzerviranje voluminozne krme sušenjem. Kilkenny (1980. Henderson. (2000. Omed (2000) Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. gubitci hranjiva siliranjem. Odabrana poglavlja.) The Biochemistry of Silage. its production and utilization. D. Axford. (1964. J. 7. Givens. mehanizacija za konzerviranje krme i korištenje konzervirane voluminozne krme u hranidbi preživača. 2nd edition Marlow..H.. (1983. (1989.) Spremanje sjenaže. AG1552 KONZERVIRANJE VOLUMINOZNE KRME Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 4 poglavlja: Uvod u konzerviranje voluminozne krme.. Modul se izvodi putem predavanja. R.F. Odabrana poglavlja.. Brčić (2000. Hopkins. terenskih vježbi i putem seminarskog rada./2011.I. S.R. vježbe u praktikumu.) Feeding Beef Cattle.) Proizvodnja krmnog bilja. terenske vježbe i seminarski rad.J. Chalcombe Publications. A. Cherney. karakteristike i odabir vrsta prema prikladnosti za konzerviranje. D. Berlin Heidelberg New York. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Katalinić. Odabrana poglavlja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. CABI Publishing. Allen.R. I. British Grassland Society. Odabrana poglavlja 2. 164 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Oxford. S. Odabrana poglavlja 2.. U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje konzerviranja krme kao sirovinske osnovice za animalnu proizvodnju. (1998. A. 3.. J. Granada Publishing. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Slušanjem modula «Konzerviranje voluminozne krme» student stječe osnovna znanja za razumijevanje čimbenika koji utječu na hranidbenu vrijednost konzervirane voluminozne krme. značaj i primjena aditiva.

ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1994): Wine Science: Principles and Applications. i Daničić M..-B. Prikladnost kultivara vinove loze za proizvodnju vinjaka./2011. Obvezna literatura 1. Bailliere et Fils (ed). (1998): Najbolje domaće rakije. Alkoholno vrenje mošta. Uvod u senzorno ocjenjivanje rakija. Kriteriji odjeljivanja frakcija destilata. California Doc. Pavica Tupajić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 16 12 4 Redovito sudjelovanje u nastavi i ovjera rezultata laboratorijskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 165 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Lea A. Cilj modula Stjecanje stručnih znanja iz tehnologije rakija. S. Ribéreau-Gayon P. Kemijski sastav rakija. Lučić R.R. Paris 4. dr. Academic Press.. San Diego. LTD. et all. Volume 1. Vježbe na pokušalištu. Teorijske osnove destilacije. Dvokratna i jednokratna destilacija. Banić M. (2000): Handbook of Enology. Volume 2. Sastav i svojstva vinskih destilata. Inc. tipovi uređaja u proizvodnji rakija i način rada. Lafon J. (1986): Proizvodnja jakih alkoholnih pića. Laboratorijske vježbe: Kemijska analiza osnovnih sastojaka destilata i rakije.H. Jackson R. Blackie Academic& Professional.. Piggot J. Zagreb 3. Lafon R. ( 1995): Fermented beverage Production. Obrazovanje stručnjaka za samostalno djelovanje u proizvodnji rakija od grožđa i vinjaka. ELPO. UK 2. sc. Dozrijevanje vinskih destilata u hrastovoj bačvi. Poželjne karakteristike grožđa u proizvodnji vinskih destilata i rakija od grožđa. Couillaud P. J. Paunović R. masulja i komine u proizvodnji rakija. Beograd Preporučena literatura 1. AG1553 OSNOVE TEHNOLOGIJE RAKIJA OD GROŽĐA I VINJAKA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Uvod i definicija predmeta. Tehnološki postupci u proizvodnji komovice. Zadružna knjiga. Chichester. Nolit. (1964): Le Cognac sa distillation. Beograd 3. England 2.G. Hlapljivi produkti alkoholnog vrenja. Kakvoća komine grožđa i vinskog taloga.. Prerada grožđa za vinske destilate i rakiju lozu. John Wiley & Sons.. (1967): Vinarstvo i tehnologija jakih alkoholnih pića.

Jednostanični eukariotski organizmi. Osnovni kriteriji za klasifikaciju gljiva. Osnovne metode za pripremanje pripravaka za promatranje složenim svjetlosnim mikroskopom. (1996).ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2002). gljiva. Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb redoviti profesor Sulejman Redžepović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 2 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 166 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Duraković S. Način prijenosa virusnih infekcija i antivirusni agensi. plijesni. Duraković S. algi. Uvod u opću mikrobiologiju (S. Kugler 2. Duraković S. AG1554 UVOD U OPĆU MIKROBIOLOGIJU Koordinator modula Opis modula Značenje i uloga mikrobiologije u stočarskoj proizvodnji. oblik i ustrojstvo mikrobnih stanica. Mikroskopi i postupci koji se koriste u promatranju mikroorganizama. Morfologija bakterija. Morfološke osobine gljiva (kvasci i plijesni). Duraković). Zagreb Preporučena literatura 1.Način tvorbe bakterijskih endospora i pigmenata. praživotinja. Prikazati osnovne metode u istraživanju mikroorganizama. Kugler. Ustrojstvo prokariotske stanica. Uloga i značaj protista i algi u prirodi i stočarskoj proizvodnji./2011. Veličina. (1997). Opća mikrobiologija. knjiga prva I dio (L.Redžepović). virusa. Bitne značajke eukariotske stanice s posebnim osvrtom na eukariotske mikroorganizme (kvasci. Osnovna saznanja o virusima. Prioni i njihov značaj u stočarskoj proizvodnji. Kruženje životno važnih elemenata u prirodi i uloga mikroorganizama u tim biogeokemijskim ciklusima. Uvid u povijesni razvoj mikrobiologije. način razmnožavanja i njihova ekonomska važnost. Podjela mikrobiologije. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovama i značenjem mikrobiologije s posebnim naglaskom na stočarsku proizvodnju. Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. Obvezna literatura 1. Osnove kemije i biokemije za mikrobiologe. njezina stanična stijenka i prijenos tvari kroz membrane. praživotinje i alge).

čimbenici fruktifikacije. dorada. položeni svi kolokviji iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 167 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Apiaceae. edukacija za daljnje usavršavanje na diplomskom studiju. Solanaceae. rokovi uzgoja. R. Preporučena literatura 1. njega. Lešić. D. morfološka i biološka svojstva. Obvezna literatura 1. berba. M. prinosi za vrste iz porodica: Alliaceae. transport i skladištenje. Osnovne tehnologije uzgoja. AG1555 OSNOVE POVRĆARSTVA Koordinator modula Opis modula Značaj povrća u biljnoj proizvodnji. Brassicaceae. M. tehnički suradnik u znanstvenonastavnim institucijama. tehnike razmnožavanja. Zrinski. Znanstveni i stručni članci u časopisima Docent Bruno Novak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 15 10 Redovno pohađanje nastave./2011. izravna sjetva. Malvaceae. J. Cucurbitaceae. suradnik u stručnim područjima za projektiranje hortikulturnih objekata i trajnih nasada. I. Polygonaceae. Romić: POVRĆARSTVO. Covolvulaceae Cilj modula Mogućnost vođenja poljoprivrednog gospodarsva. vegetacijski čimbenici pri uzgoju povrća. Buturac. tehnološka i fiziološka zrelost. Chenopodiaceae. Fabaceae. Borošić. Čakovec 2002. Ćustić. Asteraceae.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Poljak. Valerianaceae. uzgoj iz presadnica. hranidbena i ljekovita svojstva povrća.

D.pojam i podjela. Poznavanje zakonitosti nasljeđivanja svojstava. Peter J. Nasljeđivanje svojstva na kromosomskoj razini. Cilj modula Razumijevanje svojstva na genotipskoj i fenotipskoj razini. Genske osnove heterozisa i njegovo korištenje. Zakonitosti nasljeđivnja kvalitativnih (alternativnih) svojstava. Tamarin: Principles of Genetics (fourt edition)1993. Mendelove zakonitosti nasljeđivanja nevezanih svojstava.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. broj 1. Izvanredni profesor Marijana Barić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 16 4 redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 168 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. Nasljeđivanje svojstva na fenotipskoj razini. Zakonitosti nasljeđivanja vezanih svojstava. Russell: Genetics (fifth edition) 1998. W. Stansfield: Genetics (third edition) 1991. Geni nosioci nasljednih svojstava. AG1556 GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul će se izvoditi kroz tri programska dijela. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. Značaj svojstva i nasljeđivanje na molekularnoj razini: Svojstvo . Promjene u strukturi i broju kromosoma. Stanične diobe: mitoza (osnova rasta i razvoja) i mejoza (nastanak gameta)./2011. Kromosomi struktura i funkcija. Zakonitosti nasljeđivanja kvantitativnih svojstava. Nukleinske kiseline (DNK. Robert H. svaki će se sastojati od predavanja i vježbi koje će biti u obliku rješavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih za programsku jedinicu. Način prijenosa genske poruke i sinteza proteina. Gametogeneza i oplodnja. Saznanja o izvorima i genetskim osnovama varijabilnosti svojstava. Citoplazmatsko nasljeđivanje. Preporučena literatura red. Genotipska i fenotipska distribucija kvantitativnih svojstva. Svojstva nasljedne tvari. 2. RNK). Interna skripta (u izradi) 2.struktura i funkcija. Bilješke s predavanja i vježbi 3. Promjene (mutacije) u stukturi molekule DNK i proteina. Dobivanje osnovnih znanja iz genetike potrebnih za praćenje nekoliko drugih modula. Nasljedne osnove u populaciji.

Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Proizvodnja kukuruza. 169 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Naučna knjiga. Zagreb. pšenoraži i heljde). 3. Gotlin J. A. ječma. Životni ciklusi ratarskih kultura (etape organogeneze. N. 4. Značaj krumpira i čičoke i tehnologije njihove proizvodnje. Poljoprivredni institut Osijek. mjere njege (gnojidba. Pospišil. Aleksandra Sudarić (2000). Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 3. sirka i prosa). Skupina pravih ili strnih žitarica (najznačajnije vrste zastupljene u Hrvatskoj.. rok sjetve. Hrvatski zadružni savez. podjela ratarskih kultura). (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. Gotlin. Cilj modula Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava osnovnim znanjima i vještinama potrebnim za organizaciju i provedbu agronomski učinkovite i gospodarski opravdane ratarske proizvodnje u različitim proizvodnim uvjetima. Entrup. (2000). raži. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. 5. zaštita usjeva od štetočinja). uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. 4. 5. tehnologije proizvodnje kukuruza. Skupina prosolikih žitarica (najznačajnije vrste i njihov značaj u poljoprivrednoj proizvodnji RH. fenološke faze). Tehnološki procesi proizvodnje pojedine kulture obuhvaćaju: mjesto i značaj kulture u plodoredu. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje zobi. Posebno ratarstvo I. (1989). (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. A. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. 7. Okolišni čimbenici koji djeluju na rast i razvoj ratarskih kultura. žetva-berba usjeva. Agronomski glasnik. Beograd Preporučena literatura 1. Lehrbuch des Pflanzenbaues Band 2: Kulturpflanzen. stadiji razvoja. Oehmichen. J.. bob. Suvremena proizvodnja kukuruza. Ratarstvo I dio. zobi. (1967). uređenje sjetvene površine. Zrinski d. (1991). Gotlin J./2011. Mann. 3. Čakovec 5. AG1557 RATARSKE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od nekolike nastavnih cjelina. Z. Značaj krupnozrnih mahunarki (soja. Zagreb 4. Zavod za specijalnu proizvodnju bilja 2. Soja. J. 1970. lupina) i tehnologije njihove proizvodnje. Agronomski glasnik. Pucarić.(1991). Verlag Th. Vratarić Marija. Ostojić. tehnologije proizvodnje pšenice. izvanredni profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 0 0 21 2 6 Redovito prisustvovanje predavanjima. M. Uvod u specijalno ratarstvo. Čuljat (1997). pripremu tla za sjetvu. L.. i sur. Grupa autora (1986). odrađene vježbe.. Gelsenkitchen-Buer. razvoj alternativnih tehnologija. određivanje sjetvene norme. Gotlin J. Pucarić A.d. (interna skripta) Agronomski fakultet Zagreb. 6. 1. 2. (2010). Osijek. Pucarić A. Uvod (značaj ratarstva kao grane biljne proizvodnje.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

o. (1997). knjiga. Posebna programska cjelina su tehnološki postupci konzerviranja proizvoda sušenjem merkantilnog i sjemenskog materijala. American Association of Cereal Chemists. Obvezna literatura 1. Programska cjelina bit će i osnove projektiranja u posliježetvenoj tehnologiji s izradom radnih dijagrama jednako za obiteljska gospodarstva kao i za velika industrijska postrojenja. tipovi sušara te automatizacija procesa.o. Tehnologija dorade i čuvanje sjemena./2011.o.o. Fakultet poljoprivrednih znanosti i Bc institut. Cilj modula Student stječe znanja o čuvanju poljoprivrednih proizvoda. Zagreb Preporučena literatura 1. Zagreb 2. Uskladištavanje ratarskih proizvoda. (1988). te prepoznavanje i otklanjanje negativnih procese koji se kod toga mogu javiti. Zagreb 3.. USA izvaredni profesor Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 0 0 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 170 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Storage of Cereal Grains and Their Productis. AG1558 POSLIJEŽETVENA TEHNOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul posliježetvena tehnologija obuhvaća tehnike dorade i skladištenja ratarskih proizvoda od prijama materijala pa do njegove otpreme. Katić (1997). Drying and storage of cereal grains. Corn. PBI d. USA Grupa autora (1994). (2000). Multigraf d. UK Bala B. knjiga. fiziološko kemijski procesi tijekom samog skladištenja te tipovima skladišta i silosa. USA Sauer D. Obradit će načini skladištenja dorađenih proizvoda. Ritz (1997). 2.B.K. 4. Drying Technology in Agriculture and Food Sciences. Plymouth. Sušenje i sušare u poljoprivredi. American Association of Cereal Chemists. Mujumdar A. Science Publisher. 3. (1992). Ujević A.

najčešće folijarnu gnojidbu. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. E. Kosegarten. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. W.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. I. 1997. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 171 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb 5. Lončarić (1998): Ishrana bilja. Walker. Zrinjevac d. Associazone Regionale Produttori Florovivaisti Lombardi: Piante per il paesaggio e il verde urbano. Osijek. W. Preporučena literatura 1.. Markač-Čop. O. Višak soli i teških metala posebice u gradu te uz prometnice glavni su limitirajući faktor pri odabiru vrsta.d. T. Pored toga.A.. 5th edition. Mengel. 1975 2. Cambridge 4. optimiranje stanja makro i mikroelemenata omogućiti će dobar izgled i kondiciju biljaka. sc. Građevinski školski centar. neminovno traži povremenu kontrolu – dijagnosticiranje stanja tla i biljke te eventualnu intervenciju. B. (1990): Use of Vegetation in Civil Engineering. P. Coppin. Lanfhear: Plants in the Landscape. Poznavanje zahtjeva ukrasnog bilja prema tlu. Kirkby. većinom urbanog karaktera. Obvezna literatura 1. H. Stuttgart 4. 2.. Richards. Carpenter. N. Z. Freeman and Company. dr. L. J. Samardžija. Njega i održavanje gradskog prostora. D. Poljoprivredni fakultet. F./2011. Zagreb 3. pripreme za sadnju biljnog materijala. osobito reakciji tla i osjetljivosti na vapno. njihov smještaj na različitim staništima te na kraju njihovo održavanje i njega. Cilj modula Razumijevanje kako funkcionira sustav zelenih površina od njihovog pojavljivanja na planu . Održavanje i njega biljnog materijala na različitim staništima zelenih površina. AG1559 ODRŽAVANJE I NJEGA ZELENIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Program modula Uređenje i njega zelenih površina omogućava polaznicima razumijevanje teoretskog i usvajanje praktičnog znanja o zelenim površinama. Stefanka Hadži Pecova Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 12 Odrađene vježbe i terenska nastava te seminarski radovi.: Travnjaci. (1975): Vrtna tehnika. H. Časopis Landscape and urban planning 3. T. Vukadinović. Boston Prof. N. Gustav Fisher Verlag Jena. Programski dijelovi sastoje se od slijedećih razina: Odnos tlo-biljka-voda. K. bitan su preduvjet odabira vrsta za određeno idejno rješenje u projektu uređenja krajobraza. G. University Press. V.

P. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u biljaka neophodnih za stjecanje stručnih znanja i rješavanje problema u praksi. Dey. Školska knjiga. Stryer. 1993 2.M. London. te Kinetika i regulacija enzimske aktivnosti. AG1561 BILJNA BIOKEMIJA Koordinator modula Opis modula Modul Biljna biokemija daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u biljaka. R. Karlson. J. 1991 Preporučena literatura 1. Chapman&Hall. Zbog nedostatne satnice u prediplomskom studiju u modul su uključena i poglavlja: Energetika biokemijskih reakcija. izolacijom i fotokemijskom aktivnosti kloroplasta. Plant biochemistry. Obvezna literatura 1.1998 2. Modul također obuhvaća i poglavlja o sekundarnim metabolitima biljaka. Biokemija. Academic Press. J. Naglasak je stavljen na metabolizam biljaka i njegovu regulaciju. Zagreb. Biokemija. Scaife. biljnim hormonima. te utjecajem pH i koncentracije supstrata na enzimsku aktivnost. B. membranskom prijenosu. M. 1997 docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 52 8 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 172 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Laboratorijske vježbe upoznaju studenta s metodom određivanja pigmenata kloroplasta tehnikama kromatografije na tankom sloju i stupcu. L. Harborne. Stuchbury. Školska knjiga./2011. An introduction to agricultural biochemistry. Chesworth. P. te prijenosu genetičke informacije u biljaka. T. Zagreb.

Limfni sustav i obrana organizma. Hraste: Anatomija domaćih životinja. Cooper. Probavni sustav i razgradnja obroka Metabolizam ugljikohidrata. sluh.Poljoprivredni fakultet.. 3. Školska knjiga. koža. Ribosomi. ravnoteža. vid. Mišićno tkivo i fiziologija kretanja. Histologija: epitelno i vezivno tkivo. 6. masti i bjelančevina. interna skripta Babić. O. Genska ekspresija. Janqueira. 1995: Osnove histologije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Medicinska naklada. B: Anatomija sustava za gibanje domaćih sisavaca. Obvezna literatura 1. C. somatosenzorički austav. L. Osteologija i artrologija.M. 1995: Fiziologija čovjeka i mehanizam bolesti.C. 2. Preporučena literatura 1. Liker. Zagreb. (2004): Stanica – molekularni pristup. Zagreb. 4.E. Medicinska naklada. Školska knjiga. rast. Zagreb. Miologija.C.G.. Bubrezi i proizvodnja urina. Z. Školska knjiga. Interna skripta. Metabolizam vitamina i minerala. K. 2. Ostale stanične organele. B: Anatomija i fiziologija organskih sustava. 4. (2002): Osnove animalne citologije. A. Međustanična komunikacija. regulacija . Liker.. replikacija i transkripcija. Kelley. 1993: Fiziologija probave i resorpcije u domaćih životina. Carneiro. Jezgra: građa . Stilinović. prijenos kroz membranu. J.. Liker. R. Endokrini sustav. Zagreb. sisanje i izmuzivanje. Cilj modula Grubo upoznavanje s morfologijom i fiziologijom životinjskog organizma. 2003: Medicinska fiziologija.. Mitohondrij .. 5. Zagreb. Mliječna žljezda. Mitoza i apoptoza. Zagreb. Živčano tkivo i nervni sustav. Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 44 16 Pismeno Usmeno ☑ 173 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .A. AG1562 FIZIOLOGIJA I ANATOMIJA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Citologija : stanična membrana. B: Histologija. 3... Respiracijski sustav i disanje. A. Interna skripta. Cirkulacijski sustav i krv. Zagreb./2011. Medicinska knjiga. osnovni poremećaji. osnovni poremećaji. B. Guyton. Hausman. Guyton. Liker.

krme. 2002.A. Glamočić. Visser-Reyneveld. probavljivosti i metabolizma hranjivih tvari u monogastričnih i poligastričnih životinja.A.O. ovaca.A.. HAD.. USA.).. Prentice Hall. siliranoj i sušenoj voluminoznoj krmi. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 174 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dujić. str. U Hrani za životinje savladati će se sustavi procjene hranjivosti krme za pojedine vrste životinja te čimbenicima o koiima ona ovisi (agroekološki uvjeti. 794 str. Church. konja i riba. minerali. Wageningen Nizozemska. Edwards. New York. konzerviranje i prerada krmiva). 285. str. John Wiley & Sons. The Esminger Publishing Company. Novi Sad. P. 2004. california. 4.. Wageningen Pers. Livestock Feeds and Feeding. P. Pond. 5th edition. Esminger. Oldfield. Feed evaluation-prociples and pracitice. USA. Preporučena literatura 2.. Upoznati će se sa sadržajem hranjivih i nepoželjnih tvari u svježoj. Pearson Education Limited. Clovis. W. svinja..F. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. Zagreb. Grupa autora. 5th edition. Upper Saddle River.C. Greenhalgh.. Savladat će se sastavljanje obroka-krmnih smjesa koji na isplativi način zadovoljavaju potrebe životinja. Basic Animal Nutrition and Feeding. funkcionalnoj hrani i utjecaju hranidbe na okoliš. nisu štetni po zdravlje ljudi i životinja te ne zagađuju okolinu.. 20004.W. USA. K. R. Cilj modula Student će naučiti samostalno procjeniti sadržaj hranjivih tvari u hrani i hranidbene potrebe životinja što je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi. McDonald. 693.205 3. ugljikohidrati (energija). Zagreb. 2002. str.W. proteini-aminokiseline i vitamini. 2004. R. biodostupnosti (probava i metabolizam). lipidi. biološke funkcije. Slijedi upoznavanje sa svojstvima hranjivih tvari: sadržaj u tijelu i proizvodima životinje. W. UK. Feeds & Nutrition-digest. Verstegen./2011. pohrana. 2000. D. Church. Fuller. potrebe životnja. peradi. 5. Ishrana domaćih životinja. koza. Kellems. U Primjenjenoj hranidbi naučit će se sustavi procjene hranidbenih potreba goveda. M. Stylos.F. 740 4. M. Morgan.E. JFD. 719 2. znakovi toksičnosti i manjka..bitne masne kiseline. D. 2001. UK. AG1563 HRANIDBA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Svrha studija je naučiti studenete rukovati s hranjivim tvarima kao osnovnom kategorijom hranidbe životinja. Heinemann. SiCG. D. proteinskim i mineralnim krmivima. Moughan.C. Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 5 5 14 4 2 Pohađanje predavanja i vježbi. D. planiranja biljne i stočarske proizvodnje i za daljnji diplomski studij. J. CABI Publishing.J. M. Jovanović.2004 Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane . Edinburg Gate. 4. 2004. HAD. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. Grbeša. Pond.. str. te s djelovanjem dodataka.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1. Animal Nutrition. U Općoj hranidbi studenti će se upoznati s hranjvim tvarima .voda.K. C. Zatim će steći znanje o metodama mjerenja sadržaja. str. Wallingford.G. i D. 3. Zatim će se govoriti o kvaliteti animalne hrane na ljude. energetskim. R.

primjena teorijskih spoznaja u rješavanju problema (zadataka) i primjena informatičkih programa. UK. USA. 2. Ed.Đikić. CAB sa svrhom razvoja kritičnosti i govornih vještina. o najnovijim spoznajama i istraživanjima iz populacijske i kvantitativne genetike te genomike i proteomike. Ed. Mala populacija (ΔF. UK.C. Clark (1997). USA. W. Ed. Genske mape u stočarstvu (QTL).M.Đikić. I. Varijance i kovarijance. Cilj modula Osposobiti studente u razumijevanju i primjeni teorijskih spoznaja o genetičkoj konstituciji populacija. Chichago. 4. USA.Levaković. R. terminologija). Preporučena literatura 1. Ed. Genetička konstitucija populacije.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Lewontin.King. Pojam svojstva.J. M. CABI Wallington. M. D. I. Ft. R.L./2011. D. Gelbart. 2. (1994).(2003).Wessler.F.T. Hartl. 3. J. uz naglasak samostalnog rješavanja problema u svrhu pripreme za praksu. 5. A. 5. Bioinformatics for animal science. Sunderland. Kapš. Sunderland. Publish.G. Zbor.D. Lamberson (2002). Lynch. B. Inbreeding i križanje (linije u stočarstvu. Ed. 39-50. A dictionary of Genetics. prosjeci. rujna 2001. Population genetics. AG1564 UVOD U POPULACIJSKU I KVANTITATIVNU GENETIKU Koordinator modula Opis modula Sadržaj predavanja modula uz suvremene audiovizualne metode prezentacije održat će se kroz poglavlja: Uvod (razvoj. Introduction to genetics analysis. Fx). Kimura (1994). Populacijska i kvantitativna genetika – odabrana poglavlja (skripte. Suzuki. M. A. 3. 61-76. odstupanja i varijabilnost u populaciji. F. USA. Ed Sinauer. značaj i odnos s prirodnim i društvenim disciplinama. Promjene frekvencije gena i genotipova u populacijama (posebno domaćih) životinja. Inc. Izrađen i održan seminar (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 175 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .S. W. Auditorne vježbe .. W.Jurić. Teorijska osnova i ekonomski razlozi za provođenje hibridizacije u svinjogojstvu. Publish.Walsh (1998). University of Chichago press. Odnosi varijanci i genetički parametri. Genetic and Analysis of Quantative traits. Đikić M.Jurić. Seminari prezentacija i diskusija radova studenata izrađenih na temelju rezultata istraživanja populacijske i kvantitativne genetike objavljenih u domaćim i stranima časopisima baza CC. Osnovni parametri za selekciju životinja. Biološka raznolikost u stočarstvu RH. HAZURH. molecular evolution and the neutral theory. CAB i dr. Vježbe (100% aktivno sudjelovanje. Logman group Ltd. Izd. Miller (2005). heterozis). I.Škrivanko. Introduction to Quantiative genetics.. vrijednosti. radova. (1982). Agronomski glasnik 1. Massachusetts. procesima promjena frekvencije gena i varijabilnosti svojstava jedinki i populacija kao osnove u oplemenjivanju životinja.H. Principles of Population genetics. Inc.Stansfield (2002). Obvezna literatura 1. 18-19. New York.F. a održavat će se u praktikumu Laboratorija za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AFZ. Terenska nastava upoznavanje svojstava i odnosa uzgojnih jedinki i populacija različitih vrsta životinja (registri uzgojnih udruga i Hrvatskog stočarskog centra Zagreb).. UK. W. Oxford University press. M.Freeman and Company.Griffths. Publikacije baza podataka CC. Zagreb. predavanja) Zavod za opće stočarstvo. London. M. Massachusetts. 6. Falconer.R. Uzgojne metode i promjene frekvencije gena. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Sinauer Associates. Mackay (1996). 4. T. D. Redoviti profesor Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 12 6 Predavanja (80%). Vježbe u praktikumu individualni pristup studentu. S.

Program sadrži i tehnološko projektiranje farmi različitog tipa. Celeber d.). udžbenik). Zagreb Fokko. Cilj modula Obrazovati studente za samostalno i uspješno vođenje.. seminar i nazočnost predavanjima i praktikumu najmanje 60% fonda sati Način polaganja ispita Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1.o. (2003 ). rentabilnost (članci u “Mljekarskom listu”. financijsko poslovanje i marketing i drugi. Z. B. Pravilnici o objektima. Kalkulacije troškova. 3. Caput. Zagreb Uremović.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. Uremović. Milk farm management. te suvremene zahtjeve na stočarsku farmu obzirom na interes potrošača i javnog mijenja. reprodukcija. Danville. Kozarstvo (sveuč. M. H. P..E. Svinjogojstvo (sveuč.. M. mužnja. selekcija. AG1565 UPRAVLJANJE FARMOM Koordinator modula Opis modula Program modula sadržava tehnološko-tehničke i ekonomsko-financijske sastavnice kojima se obrazuje moderan upravitelj stočarske farme za samostalno i uspješno vođenje... 176 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . …HMU. (1998 ). Hrvatski stočarski centar (2000 . hranidba. Ensminger. Dairy Cattle Science. udžbenik). odnosno upravljanje (management) stočarskih farmi sviju vrsta i smjerova proizvodnje. Zagreb Mioč. 4. Zagreb) 3.(1996). Redoviti profesor Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 0 0 12 12 14 Obavljene terenske vježbe. (1980). Z. Glavna poglavlja su pojedini managementi : smještaj i način držanja. Grgić. T. Obvezna literatura 1. (2000). Govedarstvo (sveuč.. 2. Trening tečaj.. zaštita zdravlja i dobrobit životinja..o. udžbenik). kakvoći animalnih proizvoda i drugo. HUMR. (2000 – 2005). Illinois 2. AF.

Hartman. inspekcijskim službama i sl. Kolak. p. 1-43 5. institutima. Obvezna literatura 1. (2004/05)./2011. (1996). Zagreb / Mostar. Sjemenarstvo povrtnih kultura. zapisnici i uvjerenja.prof. knjiga str. 1-270 4. Zagreb. oplemenjivanje bilja. Plant propagation. www. čuvanje. stanjem sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj. Zagreb. 1-770 4. Klaudija. odabir parcela. Na poligonima Maksimir. tržništvo i sl. povrćarske. gnojidba. sjemenskim i rasadničarskim tvrtkama. 1-221 2. Zagreb. Proizvodnja sjemena. krmne. Polaznici će upoznati biološke temelje sjemenarstva i rasadničarstva samo i stranooplodnih vrsta te osnove proizvodnje svih kategorija sjemena i sadnog materijala. novim trendovima i budućnosti industrije sjemena i sadnog materijala kao temelje razvitku bilinogojstva kod nas i u svijetu. Clark. Studenti će biti upoznati sa zakonodavstvom sjemenarstva i rasadničarstva. Šatović.zsr. Carović. u nastavku će se obraditi genetska struktura kultivara i metode njihovog održavanja. Studenti će biti upoznati sa okolišnim uvjetima proizvodnje sjemena i sadnog materijala. Kolak. Zlatko. žetva. ljekovite. apotekama. pravilnici. (2004/05). Ivan. berba. Plant Propagation: Principles and Practices. (2005). p. Kolak. H. Metode dorade i čuvanja sjemena i sadnog materijala. Zagreb od 1984. (1997). skripta str. Kolak. izolacije. (1994). cvjećarstvo i rasadničarstvo. dopune. Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. AG1566 SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO Koordinator modula Opis modula Kako je sjeme izvor života. 1-251 5. Canada. Šatović. genetika. G. 1-157 3.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sustavima razmnožavanja glavnih agronomskih vrsta.sc. (1997). plodored. dorada. et al. Kako je kultivar temelj sjemenarstva i rasadničarstva.hr: zakoni. izmjene zakona za sjemenarstvo i rasadničarstvo red. Ivan. Pojmovnik sjemenarstva. hortikulturne i šumske. Klaudija. A. Ivan. Zlatko. Europi i svijetu. Ivan Kolak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 4 4 6 Odslušano 90% nastave. knjiga str. and Toogood. Ivan. str. (1996). (2005).1-73 Preporučena literatura 1. ovim modulom studenti se upoznaju sa povijesnim kontinuitetom razvitka sjemena i sadnog materijala. 1-454 2. Šatović. ispitivanje kakvoće.dr. cvjećarske. Ivan. Klaudija. Carović. skripta str. medonosne. ratarske. Carović. Ivan. knjigaprijevod str. deklaracije. fakultetima. USA. Botinec i Rugvica studenti će biti upoznati sa osnovnim sastavnicama sjemenarstva i rasadničarstva. Zagreb. T. Rasadničarstvo. do danas 3. Kolak. predan seminarski rad i odrađene labaratorijske i terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 177 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . kontrola u polju. Časopis SJEMENARSTVO. skripta. Cilj modula Studenti dobivaju znanja o sjemenu i sadnom materijalu. a osposobljeni su za rad u vladinim i nevladinim ustanovama. Kolak. Zagreb/Mostar. aromatične. sjetva. Zlatko.

. vođenje. MATE. Menedžment (H. ulaganja i financiranja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te analize poslovanja. Ekonomski fakultet. (1994). Bennett R. Zagreb 2. Također. Deželjin J. kontroliranje) i njihovoj važnosti za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. kadrovsko popunjavanje. Poduzetnički menedžment. Zagreb izvanredni profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 18 14 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 178 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2004). Obvezna literatura 1. Zagreb Preporučena literatura 1. Magistarski rad. Menadžment (Fikreta Bahtijarević-Šiber ). Studiju slučaja. Informator. Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. (1994). Na primjerima različitih sustava gospodarenja poljoprivrednih gospodarstava (stočarstvo. i sur. razvojem poduzetničkih ideja i poduzetničkih osobina kod poljoprivrednika. Weihrich H. Koontz ). AG2108 MENADŽMENT I PODUZETNIŠTVO U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studente s funkcijama managementa (planiranje. daje se u naglaska u primjeni u sklopu Modula pri čemu će se koristiti slučajevi s hrvatskih gospodarstva kao i strana iskustva. ratarstvo. organiziranje. Management./2011.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Juračak J. hortikultura) izučavaju se pitanja planiranja i organizacije proizvodnje. MASMEDIA. Zagreb 3. (1996). kao metodi obrazovanja u managementu. Alinea. Izdanje. Modul upoznaje studente i s važnošću poduzetništva. II. (2002). Sikavica P. organizaciji i analizi poslovanja poljoprivrednog gospodarstvu te u poduzetničkim poduhvatima. Cilj modula Cilj je modula osposobiti studente za učinkovito korištenje managerskih alata u planiranju. Zagreb 2.

promet i ostali infrastrukturni sadržaji. Vrste stanovanja. Kaliopa Dimitrovska Andrews Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 15 6 9 Pohađanje predavanja. (1989): Teorija namjene površina u urbanizmu. Cilj modula Upoznavanje sa povijesnim razvojem gradova i temeljnim načelima urbanizma. Obvezna literatura 1. Upoznavanje sa urbanim sustavom i osnovnim prostornim jedinicama. Oc Taner. javnih središnjih i obrazovnih sadržaja i namjena u naselju. Utvrđivanje osnovnih koraka u procesu planiranja. Heath Tim. (1985): Responsive Environments. čitanja i vrednovanja i pravilnog uvrštavanja u proces planiranja. Theories of Urban Design. AG2150 OSNOVE URBANISTIČKOG PLANIRANJA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje sa pojmom urbanizma i prostora. auditornih i vježbi u praktikumu te terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 179 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Bentley. (1986): Finding Last Space. A manual for designers.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2007): Radna skripta 2. Dimitrovska Andrews. gospodarski i komunalni sadržaji unutar i u neposrednoj blizini naselja. Tiesdell Steve (2003): Public Places – Urban Spaces : the Dimensions of Urban Design. (1980): Urbanizam./2011. Architectural Press. New York 4. Van Nostrand Reinhold. A. Architectural Press. Maksimović. Istraživanje. R. Zagreb 2. čitanje i vrednovanje elemenata identiteta prostora iz prirodnog. Marinović-Uzelac. K. njihovim oblikom. sc. Carmona Matthew. Naučna knjiga. Oxford prof. I. Trancik. sadržajnim prostornim jedinicama nekog naselja te elementima prostora (različitih okoliša). dr. Tehnička knjiga. Oxford Preporučena literatura 1. pronalaženje. kultiviranog i izgrađenog okoliša. njihovog pronalaženja. veličinom i namjenom. Upoznavanje sa metodama i tehnikama urbanističkog planiranja i oblikovanja. Povijesni razvoj gradova i urbanizma. B. Beograd 3. Prikazivanje i čitanje prostora na kartama različitih mjerila.

Portland Bärtels. Moraceae. (1989): Shrubs. Stipes Publishing. M. Coombes. Studenti stječu sposobnost identifikacije odabranih vrsta i najznačajnijih kultivara. načini i specifičnosti razmnožavanja. (2002): Dirr's Trees and Shrubs for Warm Climates. i Huxley./2011. 3. Davies. Najvažnije porodice ukrasnih drvenastih vrsta s odabranim rodovima. R. (1997): Hartmann and Kester's Plant Propagation.Rosaceae. (1982): Četinjače. morfologija i varijabilnost. Cupressaceae. D. Obvezna literatura 1.. Geneve. Dirr. 4. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 180 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . stječu znanja o uzgojnim uvjetima odabranih vrsta i specifičnostima njihovog razmnožavanja. Eleagnaceae. Portland Preporučena literatura 1. Od golosjemenjača obradit će se porodice: Ginkgoaceae. primjena. sc. Hartmann. O. Aceraceae. A. Random House. Macdonald. njihova morfologija. Polunin. A. A. (1978): Gehölzvermehrung. B.. Zagreb 4. (1998): Manual of Woody Lanscape Plants. Fagaceae. Cilj modula 10 10 doc. uzgojni uvjeti. Prentice Hall. Rix. Pinaceae. A.. Oleaceae. H. Kester. Salicaceae. Champaign 2. New Jersey 5. Caprifoliaceae. F. Ericaceae. Vidaković M. M. Chatto & Windus. Stuttgart Prisustvovanje na vježbama. Hamamelidaceae. 2. AG2152 PARKOVNA DENDROLOGIJA II Koordinator modula Opis modula Uvod. M. J. R. (2002): Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. Sveučilišna naklada Liber. Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 Produbljivanje znanja stečenih u modulu Parkovna dendrologija I. Hippocastanaceae. Aquifoliaceae. Cornaceae. Verlag Eugen Ulmer. dr. London 3.(1992): Trees.. Betulaceae.Tiliaceae. predani seminarski radovi. London Pillips. Timber Press.Taxaceae te od kritosjemjenjača porodice: Magnoliaceae. Principles and Practices.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1990): Flowers of the Mediterranean. Taxodiaceae. Ulmaceae. Fabaceae. Dorling Kindersley. Platanaceae. A. Timber Press. New York Dirr. Bit će obrađene najvažnije vrste sa ekonomski najznačajnijim kultivarima. Berberidaceae. Bignoniaceae i Arecaceae.

Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima.. I. H. H. Šatović. Skripta./2011. Šatović. Mađarska 2. Hornok (ur. Zagreb / Mostar. 243 5. i Rozić. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. preradi i primjeni pripravaka za ekološku biljnu proizvodnju. i Rukavina. Znanje. Šatović. 4. Kamilica (Matricaria chamomila L. te primjeni pripravaka u ekološkoj proizvodnji bilja. aromatičnog i medonosnog bilja. Naše medonosno bilje. aromatično i medonosno bilje . AG2183 REPELENTNO I INSEKTICIDNO BILJE Koordinator modula Opis modula Student se upoznaje s općim biološkim i agronomskim značajkama insekticidnog. Šatović. I. Kolak. terenske vježbe i seminarske radove studenti se upoznaju s praktičnim aspektima ovog modula. 1997. Z. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Cultivation and Processing of Medicinal Plants.. Kolak. Sjemenarstvo. Grozdanić. 67 4. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna znanja o teoretskim i primijenjenim aspektima repelentnog i insekticidnog bilja. Akademia Kiado. fitonicidnog i ostalog bilja u proizvodnji.. Budimpešta.specijalni dio. 1997. Kolak..ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 91 2. Poznavanje ljekovitog. I. K. I. Kolak. Šilješ. i Carović. Zagreb / Mostar. I. 3-4: 203-229 3. Zagreb Redoviti profesor Ivan Kolak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 2 2 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 181 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . i Carović. Sjemenarstvo. 1992.Stanje i mogućnosti. 1980. I. Zagreb / Mostar. str. Ljekovito. Skripta. repelentnog. Školska knjiga. 2003. I. Z.opći dio. 2004. Skripta. I. Obvezna literatura 1. I.. Poznavanje. Studenti se upoznaju s osnovama tehnologije uzgoja vrsta. 88 3. Rukavina. 1997. 2003. Ljekovito. Šatović. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. osnovama dorade i prerade proizvoda te metodama primjene tih proizvoda u masovnoj ekološkoj proizvodnji. Rukavina. Z. K. Zagreb 5. i Carović. Kolak. Đ. F. Kroz vježbe u praktikumu. i Rozić I. Z.. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Zagreb / Mostar. Šimić. str. H. Skripta.) . Kolak.. 3: 25-34. Z.. str. I. K. Šatović. str. 2004. rodenticidnog.) 1992. aromatično i medonosno bilje . Kolak. i Grgesina. Znanstveni glasnik. K. i Carović. Z.

(2001): Guide to Foodborne Pathogens. terenske nastave i održan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 182 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Wiley. AGBIOS (2002): Essential Biosafety. (2003): Food.. AG2193 SIGURNOST HRANE Koordinator modula Opis modula Zakonodavstvo i sva prateća regulativa.Todd (2000): Safe handling of Foods. Labbe. Merrickville. Važno je pri tome naučiti primjenjivati vertikalu sigurnosti hrane kroz standarde i procese operacionalizacije kao i horizontalne veze od sigurnosti hrane prema odgovornosti za kvalitetu kroz model «od farme do stola» (odnosno obratno). Obvezna literatura 1.2000 3. Interne skripte Preporučena literatura 1. P. modela za proizvodnju. S. Labbe.D. tehnologiji zaštite hrane. distribuciju i tržišni lanac. Simon& Schuster. Marcel Dekker. New York 2. Vlade i javnog zdravstva. Cilj modula Osposobiti studente u širokim aspektima sigurnog vođenja u lancu snabdijevanja hranom koji je sigurna karika vrijednosti procjene u području proizvodnje sirovine za potrebe industrije hrane. R. Ewen C. Ed Ronald G./2011. New York Redoviti profesor Jasmina Havranek Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 8 8 10 8 Pohađanje predavanja 80%. Jeffrey M. socijalnim i demografskim čimbenicima.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pringle. Inc. odnosno standardi koji obuhvaćaju princip «cijelog lanca sigurnosti» od proizvodnje i prerade do potrošača. Globalizacija prehrambene industrije predstavlja dugi i kompleksan lanac snabdijevanja. potpis iz obavljenih laboratorijskih vježbi.Farbe. Santos Garcia.G. popraćen velikim promjenama u poljoprivrednoj praksi. Ontario 2. Garcia.

J. 5. 2008. Stočarstvo.J. a vodeći pri tome računa i o dobrobiti životinja. V. te njihovim podešavanjem i korištenjem. 1999. H. Deutschland. Program cjelokupnog modula omogućava studentima da se upoznaju sa strojevima i opremom koji se koriste u različitim granama stočarske proizvodnje. kao i izgnojavanje i ventilaciju različitih objekata za držanje životinja. Kralik. kao i uređajima za sakupljanje i sortiranje jaja. Studenti će biti upoznati s principom rada strojeva za spremanje krmnog bilja u obliku sijena. Zagreb. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Z. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 odslušana predavanje i odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 183 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . opremom za prihvat i čuvanje mlijeka. pravilnim agregatiranjem pogonskih i priključnih strojeva i opreme.. Biti će također upoznati s muznim strojevima. Filipović. Münster. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Z. M. Uremović. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente sa strojevima i opremom koji se koriste u stočarskoj proizvodnji. D. 2. Landwirtschaftsverlag. M. Govedarstvo. B. 1999. 2002. uređajima i opremom koja se koristi za hranjenje i napajanje pojedinih vrsta životinja. Sveučilište J.sc. Pavić. 5. U okviru poglavlja Elektrotehnika u stočarskoj proizvodnji studenti će dobiti osnovna znanja o elektromotorima koji se primjenjuju u poljoprivredi. Uremović. Na kraju će biti upoznati i s uređajima i opremom koja se koristi u ribarstvu. Đ. Obvezna literatura 1. Mužic. München. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. Hrvatska mljekarska udruga. USA. Janječić.: Landtechnik. Schön et al. Uremović. Z. BLV Verlagsgesellschaft.. 3. Uremović. 2004. Banaj. 4. 2.): Jahrbuch Agrartechnik. Volume I-V. Matthies. Deutschland. Zagreb. Uremović. H.: Landtechnik Bauwesen. Z. 4. Ekološko stočarstvo. Peradarstvo: biološki i zootehnički principi. sjenaže i silaže. Prof. 2003.. Deutschland. M. 2004. Zagreb. Zagreb. U drugom dijelu modula studenti će biti upoznati sa strojevima. Sveučilište J. Mioč. P. principom rada strojeva i njihovih sklopova. 1997. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Joseph./2011. Stuttgart. G.. Svinjogojstvo. kao i električnim ogradama. Z. Konjačić. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1998. 2008.Verlag Eugen Ulmer. Osijek. Meier (Eds. AG4001 TEHNIKA U STOČARSKOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula U suvremenoj stočarskoj proizvodnji potrebna je primjena tehnike koja će omogućiti minimalan utrošak ljudskog rada uz maksimalnu produktivnost i ekonomičnost. H. S. J. F. St. Strossmayera u Osijeku.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.dr. Uremović. Strossmayera u Osijeku. ASAE. M. Eichhorn et al. 3. Uremović. Preporučena literatura 1..

ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. E. Pregled sredstava za zaštitu bilja. 2008 Suzbijanje biljnih viroza. Pregled sredstava za zaštitu bilja. Hrvatsko društvo biljne zaštite. J. Interna skripta. Internet stranice Ministarstva poljoprivrede. 1993. Zadružna štampa. Naredna predavanja obrađuju fungicidne skupine prisutne na hrvatskom tržištu pesticida uz pregled primjene u poljoprivrednoj proizvodnji. A. Metode zdravstvenih analiza sjemena. Chet. Helyer N. D. Walingford. E. UK.J. 4 Đermić. I. Glasnik zaštite bilja. Biotechnology and Integrated Pest Management. G. 2001. Interna skripta. Wiley-Liss. 2006 Handbook of Plant Virology. 2007 Fitopatogene bakterije i bakterioze. Khan. Druga programska jedinica donosi pregled tehnika za suzbijanje fitopatogenih bakterija i njima sličnih organizama. kemijskih sredstava za suzbijanje fitopatogenih gljiva. CAB International 2 Glasilo biljne zaštite. Dostizanje kompetentnosti u izdavanju savjeta za suzbijanje biljnih patogena. Cattlin N.. pripravci temeljeni na enzimima). 3. tekuća godina. tehnike i metode suzbijanja određenog biljnog patogena. 4. izvori transgena. 373 pg docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 6 - Odslušana predavanja i odrađene vježbe. 6.. Obvezna literatura 1 Persley J. 2009 A Colour Handbook of Biological Control in Plant Protection Wiley (Manson). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 184 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . J. obrađuju antagonističke mehanizme bio-čimbenika. 3. Zagreb. CABI Publishing.. Predavanja treće programske jedinice donose znanje o osnovnim principima biološkog suzbijanja biljnih patogena./2011. 2005 Phytobacteriology. kao i bezstaničnih patogena. Dijkstra. a predavanja otkrivaju koje se to tehnologije razvijaju za proizvodnju ekološki prihvatljivih pripravaka zaštite bilja od biljnih patogena (samoštiteće biljke. 128 pp 2. Oxford. Zagreb. Janse. Brown K. Food Products Press. ribarstva i ruralnog razvitka 5. Preporučena literatura 1. IOBC/WPRS Bulletins 6..D. Cilj modula Stjecanje znanja i vještina u odabiru odgovarajućeg pripravka. New York. AG4001 SREDSTVA ZA SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA Koordinator modula Opis modula Modul proširuje znanje koje studenti stječu modulom Biljni patogeni jer donosi znanja o mogućnostima suzbijanja biljnih patogena kroz četiri programske jedinice. London. 1999. Interna skripta. daju pregled korisnih mikroorganizama koji se smatraju čimbenicima biološke borbe. 5 Đermić. New York. tekuća godina. Oxfordshire. Završna programska jedinica pogled je u suzbijanje biljnih patogena u budućnosti. Topolovec-Pintarić S. Biotechnology in Plant Disease Control. Uvodna predavanja prve programske jedinice upućuju u povijesni razvoj fungicida.

Zrinski. regulatora rasta i razvoja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.T. prednosti. Bit će prikazan povijesni razvoj zoocida kao i karakteristike pojedinih grupa zoocida. kemijsku pripadnost. AG4002 ZOOCIDI Koordinator modula Opis modula Sadržajem modula studenti će usvojiti znanja o osnovnim svojstvima zoocida koji se koriste u suzbijanju štetnika i vještine njihove primjene. Maceljski. Brooks. sc./2011. karbamata. namjenu te vrijeme i mjesto primjene.W. Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 4 6 4 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave. Cilj modula Cilj modula je usvajanje znanja o specifičnostima pojedinih skupina zoocida koji se koriste u suzbijanju štetnika i vještine njihove primjene. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Priprema i prezentacija seminarskog rada. Furmidge. rodenticidi. dr. . mehanizam prodora zoocida u štetnika i mehanizam djelovanja. akaricidi. Casia. neonikotinoida. G. (eds): The pyrethroid insecticides. nematocidi. Igrc Barčić. Springer Verlag. J. Hrvatsko društvo biljne zaštite. 2/3 tekuće godine. M. korvifugi i drugi repelenti te sredstva za fumigaciju. Elsevier Applied Science Publishers 2. limacidi. mikrobioloških insekticida te ostalih skupina zoocida. Poglavlja koja modul obuhvaća su slijedeća: podjele zoocida s obzirom na podrijetlo.. Zagreb 2. (1999): Nicotinoid insecticides and the Nicotinic Acetylcholine receptor.L. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 185 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Glasilo biljne zaštite: Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj. te specifičnosti djelatnih tvari iz skupina kloriranih ugljikovodika. nedostatci.. preporučene internet stranice prof. Obvezna literatura 1. CD sa separatima i materijalima za pripremanje ispita te sadržaji u Merlin sustavu 3. J.E. Gammon. Society of Chemical Industry. Obuhvaćena će biti sva sredstva za zaštitu bilja od štetnika: insekticidi. Svaka grupa zoocida bit će prikazana s osvrtom na prednosti i nedostatke te mogućnosti i ograničenja u primjeni pri suzbijanju pojedinih grupa štetnika. organofosfornih insekticida. piretroida. Tokyo 3. D. Čakovec Preporučena literatura 1.G. C. Yamamoto.. naturalita.osnovne karakteristike.. I.

MATE. te vještinama čitanja i razumijevanja financijskih izvještaja. Računovodstvene pretpostavke./2011. Skupina autora (2004). Analiza financijskih izvještaja pomoću skupina pokazatelja. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 186 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . računovodstvenim kategorijama i njihovom obuhvatu u financijskim izvještajima. Skupina autora. Računovodstveno praćenje dugotrajne imovine. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. (1999). Definiranje računovodstva troškova i njegov sadržaj. Zagreb docent Ivana Dražić-Lutilsky Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 105 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 15 45 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Korisnici računovodstvenih informacija. Računovodstvo. Razumijevanje financijskih izvještaja. Definiranje i sadržaj upravljačkog računovodstva. Načela vrednovanja elemenata financijskih izvještaja. Tušek). drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. rashoda i prihoda i utvrđivanje rezultata poslovanja. AG3002 RAČUNOVODSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj računovodstva. Knjigovodstveni konto i kontni plan. Temelj poslovnog odlučivanja (R Meigs). Razvrstavanje troškova i metode obračuna troškova. L Žager). treće izdanje. Računovodstveno praćenje troškova poslovanja. Računovodstvo za neračunovođe – osnove računovodstva (V Vašiček. Uvod u računovodstveni informacijski sustav. Zagreb Preporučena literatura 1. Žager K. Cilj modula Stjecanje znanja o računovodstvu u poslovnom odlučivanju. Računovodstvo. Obvezna literatura 1. Sastavljanje planova poslovnog subjekta. Interna kontrola. Metode vrednovanja zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Zagreb 2. Poslovne knjige. kratkotrajne imovine. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Meigs W.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pojam i značenje analize financijskih izvještaja. obveza i kapitala Računovodstvo kapitala drugih tipova trgovačkih društava. Knjigovodstvene isprave. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Razumijevanje revizorova izvješća. načela i standardi kao okvir financijskog izvještavanja. prijevod s engleskog jezika. Provedba revizije. Spremić). Pojam i uloga revizije. Računovodstvo – priručnik za vježbe. Zagreb 2. (redaktor B. Računovodstveni proces. Standardni troškovi. (2004). (redaktor I. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Definiranje i struktura računovodstva. (2003).

Zakoni. Pravo društava. Podzakonski akti. Dispozitivni propisi.društva. (1996). Nagodba. Gorenc V. Trgovački sudovi. Hrvatsko i međunarodno gospodarsko pravo. Trgovačko pravo ./2011. Formularno pravo. Hrvatska trgovačka komora. Državni zavod za patente. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili djelatnosti. EK TRGOVAČKO PRAVO Koordinator modula Opis modula Cilj. (1998). Pravne posljedice ništetnosti. Zakon o obveznim odnosima s komentarom. Trgovačko običaji. Bankarska garancija. Arbitraže. Vrijednosni papiri. Pravni instituti. plaćanja i arbitraže (F Schwank.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sredstva pojačanja ugovorne obveze. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Osnovni oblici gospodarskih subjekata hrvatskog prava. Udruge. Gorenc V. Zakon o trgovačkim društvima s komentarom (V Gorenc. Ugovorno pravo i obvezno pravo. Pravo EU. Međunarodna pravila za kupoprodaje. (II. Z Slakoper). Opći uvjeti valjanih ugovora. Građansko pravo. (1997). te ovladavanje vještinama poslovanja u pravnom prometu. Hipoteka. Komisija za vrijednosne papire.ugovori. Zagreb 3. (1998). Sudska praksa. Zastara. Cilj modula Stjecanje znanja o važnosti i ulozi trgovačkog prava za uspješno poslovanje. RRIF. RRIF. Središnja depozitarna agencija. Zagreb 2. Kontrola koncentracija i monopoliziranja. Imperativni propisi. Cesija. Z Slakoper). Školska knjiga. Filipović V. Izvanugovorne obveze. Gorenc V. Trgovačko pravo . (1996). Zagreb Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 95 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 20 30 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Naknada štete. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 187 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ugovora. Jamstvo. svrha i predmet trgovačkog prava. Pravne norme. Zagreb 2. Ponuda. Pravo EU. Pravilnici. Odgovornost za neispravan proizvod. Gorenc V. Common Law. Zagreb Preporučena literatura 1. Baze podataka i pretraživanja izvora prava. Privatno pravo. Odgovornost za javno obećanje nagrade. sudske prakse. Akreditivi. Školska knjiga. Obvezna literatura 1. Ugovor o ortaštvu. Poznavanje pravne strukture i pravnog statusa trgovačkih društava. izdanje). RRIF. Ustav. Javno pravo.

Informacijska tehnologija u poslovanju (M Varga). zaštita. Sistemska dinamika. Sustavi za upravljanje opskrbnim lancem. Skladištenje podataka. Prentice Hall 3. Praćenje i čitanje aktualne literature. IS i elektroničko poslovanje: sigurnost. Informacijski sustav (IS) i poslovna strategija poduzeća. (2004). Metode i alati za upravljanje znanjem. Upravljanje podacima.P. Pravni aspekti elektroničkog poslovanja.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.C./2011. (2004). Upravljanje znanjem. Alter S. alati i sustavi za upravljanje poslovnim procesima. Čerić V. Problem etike. Informator Preporučena literatura 1. Struktura ekspertnih sustava. Promjene u organizaciji u uvjetima globalizacije i elektroničkog poslovanja. Pearson – Prentice Hall redoviti profesor Željko Panian Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 110 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 35 30 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Information Technology for Management – Making Connections for Strategic Advantage (E. Wetherbe). Panian Ž. Laudon). Kompjuterski kriminalitet. Turban E. Vizualna komunikacija. McLean. Istraživanje Interneta. Laudon K. (1999). Mrežna organizacija i virtualna organizacija. Proces zaključivanja. Promjena poslovnih procesa i informatizacija poslovanja. (2001). Obvezna literatura 1. Intranet i ekstranet. Upravljanje podacima u poduzeću. Vrste i modeli elektroničkog poslovanja. Management Information Systems: Managing the Digital Firm (J. Globalni informacijski sustavi. Element 2. Cilj modula Stjecanje općih znanja o primjeni informacijske tehnologije u poslovanju. Strategija razvoja i ulaganja u informacijsku tehnologiju. Poslovna informatika. pravna i etička pitanja. Reinženjerstvo poslovnih procesa. (2002). funkciji informacijske tehnologije u odlučivanju i njezinom ulogom u uvjetima elektroničkog poslovanja i globalizacije. Sustavi za upravljanje poslovnim tokovima. Information Systems: the Foundation of E-Business. Organizacija podataka na računalu. John Wiley & Sons 2. Primjene ekspertnih sustava. Potreba za promjenama. J. EK INFORMATIKA Koordinator modula Opis modula Značaj i uloga informacijske tehnologije u poduzeću. Vrste baza podataka. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 188 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Metode.

Fundamentals of Financial Management (Joel F. te kratkoročno financiranje. Teorija kompromisa. Standardne politike. dugoročno financiranje. Permanentna tekuća imovina. Obvezna literatura 1. Westerfield. Tržište kapitala. South-Western. (2004). Komercijalni zapisi. RIFIN 2. Irwin. U dijelu modula kratkoročno financiranje su poglavlja: Trgovački krediti. McGrawHill Broj ECTS bodova 7 Ukupno sati izravne nastave 105 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 45 15 45 Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Mason. B. Financijska poluga. Neto obrtni kapital.Trošak kapitala. Oblici i izvori dividendi. otkup vlastitih dionica i reinvestiranje dividendi. peto izdanje. Ross S. 10. Masmedia 3. W. Principles of Corporate Finance (S.A. U poglavlju upravljanje tekućom imovinom obrađuju se područja: Ciklus novčanog toka. C. Pisanje osvrta na aktualne teme. EK POSLOVNE FINANCIJE Koordinator modula Opis modula U okviru modula obradit će se slijedeće programske cijeline: pregled poslovnih financija. Drugi oblici spontanog financiranja. Novčani tok. Optimalna struktura kapitala.A.ECTS informacijski paket PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Orsag S. Investicijski projekt. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 189 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Financiranje emisijom vrijednosnih papira. (2002). Oporezivanje dobiti i prihoda od kapitala. Financijska tržišta i institucije. (2000). (2002). (2000). Jordan). Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja iz područja poslovnih financija te njihovom praktičnom primjenom u poslovanju. Ohio Preporučena literatura 1. Financijsko izvještavanje. Dugoročno financiranje obuhvaća poglavlja: Emisija vrijednosnih papira. te Factoring. izdanje. šesto izdanje. te upravljanje novcem i utrživim vrijednosnim papirima. Bankarski krediti. Orsag S. McGraw-Hill 2. Fundamentals of Corporate Finance (R. Budžetiranje kapitala. upravljanje tekućom imovinom. Houston). Cijena novca. Brealey R. D. Praćenje i čitanje aktualne literature. Myers). Vrste i tržište dionica. Brigham Eugene F. Pregled poslovnih financija obuhvaća poglavlja: Javno dioničko društvo kao objekt poslovnih financija. Poslovni i financijski rizik. Uloga investicijskog bankarstva.Bonusne emisije./2011. Teorije dividendi. Profit vs novčani tok.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .120 ECTS bodova AGROBIZNIS I RURALNI RAZVITAK ▪ AGROEKOLOGIJA (AGROEKOLOGIJA ∙ MIKROBNA BIOTEHNOLOGIJA U POLJOPRIVREDI) EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA I AGROTURIZAM OPLEMENJIVANJE ŽIVOTINJA HRANA ▪ BILJNE ZNANOSTI ▪ ▪ FITOMEDICINA ▪ GENETIKA I ▪ HORTIKULTURA (POVRĆARSTVO ∙ UKRASNO BILJE ∙ VINOGRADARSTVO I VINARSTVO ∙ VOĆARSTVO) ▪ HRANIDBA ŽIVOTINJA I ▪ KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA ▪ POLJOPRIVREDNA TEHNIKA (MEHANIZACIJA ∙ MELIORACIJE) ▪ PROIZVODNJA I PRERADA MESA ▪ ▪ RIBARSTVO I LOVSTVO PROIZVODNJA I PRERADA MLIJEKA AKADEMSKA GODINA 2010.diplomski SVEUČILIŠNI STUDIJI 4 semestra ./2011.

. Pavletić Z. Aničić I. Evolucija vodenih organizama na molekularno biološkoj osnovi. WCB. Sumich J. Safner R. Zagreb 2. Raznolikost staništa kopnenih voda i Jadrana i njihov utjecaj na biodiverzitet. Uzimanje uzoraka vodenih organizama i njihovo proučavanje in situ. Promjene slatkovodnih i morskih staništa. Životinje otrovnice i otrovne životinje. sc. (1995): Ribarstvo. Ekonomski značajni organizmi. Naprijed. Boston Prof. (1975): Životinje otrovnice i otrovne životinje Jadranskog mora. JAZU.. G. s naglaskom na biologiju i ekologiju važnijih taksona kopnenih voda i Jadrana. SNL.(1996): Jadranska ihtiofauna. (1963): Fauna und Flora der Adria./2011. Brown Publishers. dr. Sarajevo 5. Hamburg und Berlin 4. Needham J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Riedl R. Cilj modula Student stječe spoznaje o biološkoj raznolikosti kopnenih voda i mora. Matoničkin I. Pregled svih koljena životinjskog carstva. te mjerama očuvanja. Pregled važnijih taksona biljaka i nižih organizama. (1972): Život naših rijeka. rakovi i školjke Jadrana. Seminarski rad studenata. Globus. Značaj biodiverziteta i važnost njegovog očuvanja. Zagreb Preporučena literatura 1. (1986): Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. Razlozi ugrožavanja i načini zaštite biodiverziteta. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 191 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Treer T. Verlag Paul Parey. Maretić Z. načinima njezina ugrožavanja. Ivanović B. Zagreb 4. Paul R. Školska knjiga. Zagreb 5. (1988): Ribe. L. Grubišić F. Zagreb 3. Specijacija. Zagreb 2. Dubuque 3. McGraw-Hill. AG1006 BIODIVERZITET JADRANA I KOPNENIH VODA Koordinator modula Opis modula Geološke i klimatske promjene. Zemaljski muzej BIH.. Laboratorijska analiza vodenih organizama.. Načini utvrđivanja biodiverziteta. (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. Wm. Jardas I. Kerovec M. Školska knjiga. C. Vuković T. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. (1988): A Guide to the Study of Fresh-Water Biology. Obvezna literatura 1. Temeljne razlike u biljnom svijetu kopnenih voda i Jadrana..

Miethe R. marketinga i izravna prodaja. Ulmer Preporučena literatura 1. (1988): Handbuch Direktvermarktung – Neue Wege für Absatz landwirtschaftlicher Produkte. Maurer). AG1039 IZRAVNA PRODAJA I PRERADA NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula obrađuju se slijedeće programske cjeline: osnove izravne prodaje seljačkih proizvoda. Obvezna literatura 1. Landwirtschaftsverlag Gmbh. (2000): Schritt für Schritt ergolgreich werben.. Münster-Hiltrup. te posebnostima prerade poljoprivrednih proizvoda na seljačkom gospodarstvu. Agrarno Savjetovanje. primjenom marketinga u izravnoj prodaji. Zagreb 2. No. (2005): Izravna prodaja seljačkih proizvoda – teorijska polazišta i praktična primjena. p. ogledni primjeri izravne prodaje. izravna prodaja u Hrvatskoj. Pottebaum P. Erfolgreich Werben. Münster. Kroz seminar i terensku nastavu studenti se osposobljavaju za planiranje i poduzetništvo u izravnoj prodaji. Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 192 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U sklopu prerade daju se osnove tehnologije za proizvodnju domaćih mliječnih proizvoda. Ein Sonderheft Von "Hof Direkt"./2011. 4-5. (2000): Direrktvermarktug (O. München 2. Analiza oglednih primjera izravne prodaje olakšava razumijevanje i usvajanje nastavne građe. Cilj modula 12 4 Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 Upoznavanje studenata s važnošću izravne prodaje u Hrvatskoj.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Wirthgen B. preradu voća i povrća. proizvodnju domaćih voćnih rakija te proizvodnju domaćih suhomesnatih proizvoda. Kovačić D. 1. te osnove prerade na seljačkom gospodarstvu. Zeitschrift Für Direktvermarkter.

Obvezna literatura 1. zaštiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 193 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Globus. Zagreb Preporučena literatura 1. svinja. Hrvatski lovački savez./2011. urednik (2004): Lovstvo. Vesna Pavić. Marija Uremović. Cilj modula Stjecanje saznanja bitnih za nastavak diplomskih studija Animalne znanosti. Cilj ovog modula je. ovaca. Sinclair. Hrvatska mljekarska udruga. AG1041 IZVORNE PASMINE I NJIHOVA ZAŠTITA Koordinator modula Opis modula Stučni i javni interes za izvorne pasmine domaćih životinja potaknut je spoznajama njihove ugroženosti i nestanka. Hrvatska mljekarska udruga. Svjesni jedinstvenosti animalnih resursa kao dijela genetskog i kulturološkog naslijeđa. S. metode istraživanja i potvrđivanja autohtonosti te metode konzervacije genetskih resursa. Hrvatsko agronomsko društvo. Gudelines for Development of National Farm Animal Genetic Resources Management Plans. G. Zagreb. Ante Ivanković (2004): Konjogojstvo. te uvođenje pokazatelja fenotipa i genotipa u uzgojne selekcijske programe. Aničić. (2004): Farm Animal Genetic Resources. Rim. Zvonimir Uremović. 4. Zvonimir Uremović (2004): Govedarstvo. Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 0 4 0 8 12 Pohađanje nastave (min 80%). dr. Zagreb 3. njihovih proizvoda i prerađevina u turizmu. 4. što se ogleda kroz državnu brigu o očuvanju izvornih autohtonih pasmina. K. 3. Zagreb.. sc. Ukazat će se na njihovo mjesto. T. ekološkoj proizvodnji i važnosti izvornih pasmina. peradi i pasa.. 2. Townsend. R. B.. javnost na globalnoj i nacionalnoj razini čini napore da očuva animalne genetske resurse u in situ ili ex situ sustavima. I. FAO. kroz različite oblike nastave. seminarski rad. Villanueva. Stjepan Mužic... 5. Ukazat će se na različite pristupe definiranja statusa izvornosti. D. Agronomski fakultet. Safner. ulogu i važnost u svekolikoj animalnoj proizvodnji u Hrvatskoj. i/ili tehnologa na farmi. FAO. (1995): Ribarstvo. Lovrinov. Zvonimir Uremović (1997): Svinjogojstvo. konja. Agronomski fakultet. Mustapić. 5. Simm.. Zagreb. UK. Zagreb 2. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. ugroženosti strukture populacije. Boro Mioč. Zagreb Prof. M. Marija Uremović. a posebno će se ukazati na dohodovne sustave korištenja izvornih pasmina i njihovu uloga u proizvodnji autohtonih proizvoda. upoznati studente s izvornim pasmina različitih vrsta domaćih životinja: goveda. Hrvatska je svjesna vrijednosti animalnih genetskih resursa. Boro Mioč.. Nottingham University Press. protokole i propise. Zlatko Janječić (2002): Stočarstvo. Kroz samostalan rad ukazat će se na mogućnosti uporabe molekularnih markera u određivanju statusa inbridinga. koza. Ukazat će se na međunarodne konvencije. osposobljen je za voditelja farme. UN-Convention on Biological Diversity. te s autohtonim vrstama riba.. osmišljavanje programa zaštite izvornih pasmina. Z. Rome 1992.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Treer.

(1995): Nema lova bez pravog tragača. Zagreb Tucak Z. 4. Zagreb Balać J. Zagreb Rossignol C. Osnovi reprodukcije. AG1045 KINOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Podrijetlo pasa. Pismeno Usmeno Preporučena literatura ☑ 194 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Način polaganja ispita 1. smještaj i ishrana. sc. D. Hrvatski lovački savez. i sur. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje određenih poslova unutar struke Obvezna literatura 6 14 16 Prof. Polak M. diplomski rad Bermanec P. (2004): Lovna kinologija.. Samobor Bauer M.. Alfa. 2. (2000): Od šteneta do radnog psa. 1. Odgoj i obuka pasa te njihove radne karakteristike. AFZ. 104 (10). dr. Uzgoj i njega pasa. (2002): Odgoj i školovanje ovčarskih pasa. Caccivio A. AGM. Liber. diplomski rad Safner R. AFZ. Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Redovito praćenje nastave. Milčić K. Hranidbene potrebe. 3. (1999): Guide to hunting dogs./2011. Primula. 3. 2. Osnovne morfološko anatomske i biološke osobitosti pasa. (1995): Velika knjiga o psima. 4. (1992): Kinologija 1. 5. 5.. (1991): Lov. Opatija Mustapić Z. Bauer M. (urednik) (2004): Lovstvo. Konemann. Spain Mareković A.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sveučilište Osijek. skotnost i štenjenje. lovački psi i oružje. tijek pripitomljavanja i sistematska pripadnost. Pasminske karakteristike i međunarodni standard s isticanjem Hrvatskih autohtonih pasmina. Lovački vjesnik. Osijek Klever U. (1989): Pas moj prijatelj.

(1992): Kinologija 1. 3. Zagreb Andrašić D. Karakteristike lovačkog oružja s osnovama balistike. uređenje lovišta i uzgajališta divljači. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura Safner R. Mustapić Z. 4. skripta Čeović I. 5. (1991): Lov. Balać J. Z.. AGM. Zagreb Redovito praćenje nastave. (2004): Lovstvo.. Opatija Cortay C. 2. Zagreb Andrašić D. Liber. 3. AG1051 LOVSTVO Koordinator modula Opis modula Osnove anatomije. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. 2. Singapore 5. (2003): Zečevi. Hrvatski lovački savez. Samobor Jakelić I. Rossignol C. Lovačka knjiga. AGM. Cilj modula 8 12 16 Izvanredni profesor Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. Zagreb Klever U. Lovačke tehnike. lovački psi i oružje. Samobor 195 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . lovački običaji. Isticanje lovačkih trofeja i njihovog ocjenjivanja. AFZ. J I . FCI podjela lovnih pasa u skupine s njihovim radnim karakteristikama. Joly E. 4. etika i moral. zaštita protiv šteta na divljači i od divljači. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. Konemann.o. Primula d. Ur. (2001): Lovačko oružje. Pasquet F. Liber. Temeljne spoznaje osnovnih područja lovne tehnologije (uzgoj divljači. Polak M. Durantel P... specifičnosti lovljenja divljači...o. (2000): The pocket quide to hunting. 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. lovno gospodarenje)./2011. (1995): Velika knjiga o psima. D. (1953): Lovstvo. Zagreb Bauer M. Uzgoj i njega pasa. fiziologije i biologije dlakave i pernate divljači s ciljem održivog gospodarenja i komercijalnog uzgoja.

1997.. I.. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. 2003. 1980. Grozdanić. Kolak. 1992. I.. Šatović. Šatović. str.) .. Šatović. H. Z. 1997. Rukavina. Skripta. Ljekovito. Tijekom vježbi u praktikumu kao i terenskih vježbi studenti će se upoznati s osnovnim vrstama ljekovitog. Budimpešta. aromatično i medonosno bilje . Kolak. Šimić. Znanje. F. Z. Đ. Školska knjiga. i Carović. Sjemenarstvo. K. aromatičnog i medonosnog bilja kao i osnovama njihovog uzgoja. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ljekovitim. 91 2. str. I. Kolak.. I. K. sistematikom i morfologijom. i Grgesina. 67 4. i Carović. aromatičnog i medonosnog bilja i prednostima uzgoja pred prikupljanjem. Akademia Kiado. I. AROMATIČNO I MEDONOSNO BILJE Koordinator modula Opis modula Studenti se upoznaju s općim značajkama ljekovitog. te osnovama tehnologije proizvodnje i prerade ljekovitog. aromatičnim i medonosnim biljem Obvezna literatura 2 2 4 red. H. Zagreb / Mostar. I. 3-4: 203-229 3. Zagreb / Mostar. aromatičnog i medonosnog bilja. 243 5. Sjemenarstvo. Šatović. I. Kolak. Poznavanje. i Rozić I.specijalni dio.prof. 2003. str. Zagreb 5. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. i Rukavina. Z. Z. I.. 2004. Šatović. 1997. Skripta. Mađarska 2. Zagreb 196 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Stanje i mogućnosti. Zagreb / Mostar. Naše medonosno bilje. Skripta.) 1992. Z. K. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. I. Kamilica (Matricaria chamomila L. Šatović. Šilješ. Kolak. i Rozić. H. Kolak. I. Cultivation and Processing of Medicinal Plants.. aromatičnog i medonosnog bilja.opći dio. Ljekovito. Kolak. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. aromatično i medonosno bilje .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. i Carović. i Carović.. 4. AG1052 LJEKOVITO. 2004. 3: 25-34. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. trajno zvanje Ivan Kolak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. Skripta. 88 3. Z. Hornok (ur. Poznavanje ljekovitog. Znanstveni glasnik. Zagreb / Mostar../2011. Rukavina. K. str.

Uloge tla. st. Kako te promjene utječu na gospodarsku politiku.M. Prof. nezamjenjivo.. Odgovoriti na pitanje: Kako zahvate u poljoprivredi. 599612.I. Akaprint.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. trajno zvanje Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 3 5 Pohađanje nastave i vježbi s maksimalno 4 izostanka od toga s vježbi najviše 2 i izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 197 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. 5. Agroekologija. ekološkoregulacijske. vode u 21. Bašić. Lang.. AG1102 POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ Koordinator modula Opis modula Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš.M. str. Mesić. str.. 71-87. Butorac. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. Jolanakai. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija... dakle gospodarski. 277.F. Bašić. str.. Opatija. Zagreb.A.Bašić.I. Butorac. koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja.. 20-29. Hrvatska konf.T. 301308. 2000.. Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002. a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. XXXV znanstveni skup Hrvatskih agronoma. o vodama – Hrv. 2. koji neprijeporno utječu na okoliš. Križevci. i zahvata u uzgoju stoke na tlo. Bašić. Pojasniti “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” kao suvremeno načelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima.. 2003. Utjecaj najvažnijih biljno uzgojnih. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. 4. Zagreb. Obvezna literatura 1. o vodama – Hrv. 3. Utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuđene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestričke ekosustave. 43. Pollution processes in agrienvironment. I. Hrvatska konf. ili djelotvorno sanirati štetne utjecaje prouzročena tim zahvatima. PRO-TIM.. vode u 21. 2. 5. Plitvička jezera. 3. Preporučena literatura 1.. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi.. i najvažnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraživanja u poljoprivredi EU.F.st. 3. Franić Ramona. Bašić. Zagreb. preko njega na vodu i okoliš.M.F. Flajsig-Ćosić Gorana. 4. Food and Food Processing Industry.F. zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. Kisić. kulturne krajobraze i ruralni prostor. Opatija. pisana predavanja. Nature and Man in Croatian Agriculture.M. XXXVII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. F. p.. napose tlo kao jedinstveno. ruralni razvitak u nas. Kisić.I.A. Mesić. Mesić.M. 1999.F. plenarno izlaganje. kako ih učiniti ekološki prihvatljivim. Zbornik rad. odnosno druge terestričke i akvatične ekosustave. suvremeni koncept VUPT – MFCAL./2011.Kisić. Prilagodba poljoprivrede mogućim klimatskim promjenama.. gospodarsko-socijalne i kulturne.I. 2003.. Izazovi pred znanostima o tlu na pragu trećeg tisućljeća. F.. p 87.F. Red. 31-41. Bašić. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka. Croatian Agriculture. Zbornik radova. Mesić. 2004. Budapest. Bašić. proizvodne. Procjena erozije tla vodom prema vodnim slivovima Republike Hrvatske. socijalno i etički prihvatljivim. Komives. Bašić. ograničeno. Cilj modula Upoznati uloge tla i utjecaje zahvata uzgoja bilja i stoke na okoliš. učiniti održivim. Kisić. 2000. 2003.. st. Zbornik radova: 3. st. Rukopis za studente Prirodoslovno – matematičkog fakulteta. Zavod za OPB.. 2002.. 2001. Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede.

HINUS.A. D.Piližota. 2.K. Ambalaža(uporabna i dekorativna. marmelada. vježbe.D. Cilj modula Upoznavanje s osnovama kvalitete voća i povrća. 3. Upoznat će se s važećim normativima. Preporučena literatura 1. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 198 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . pekmez. L. zakiseljavanje i konzervansi). Pregled osnovnih uzročnika kvarenja svježe sirovine i prerađevina(bakterije.CRC PrILIc.2000. sredstva za zaslađivanje. Robinson.. 119. Roma 1995.2002. Zaustavljanje rasta i razvoja mikroorganizama primjenom niskih temperatura(hlađenje i zamrzavanje) i postupkom sušenja.1-3.D.2004. ekološki prihvatljiva) te skladištenje i transport prerađevina. 2.Grosch. Docent Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Laboratorijske vježbe Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 20 8 4 Odslušana predavanja.P.:Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inžinjerstva.H. Wim:Fruit and Vegetable processing:Improving Quality.T.M.:Konzerviranje i prerada voća i povrća.:Food Chemistry.Vol.1999.Springer. Duraković. Obvezna literatura 1...Dauthy:Fruit and vegetable processing. Lovrić. Mircea E.SER. AG1110 PRERADA VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća analizu kvalitete tehnološki dospjele sirovine u svježem stanju preko mehaničkog i osnovnog kemijskog sastava. No. kako bi se lakše izabrao postupak prerade. te važećim normativima u svrhu osobne finalizacije proizvoda i istraživačkog rada na novim voćnim i povrtnim vrstama odnosno sortama.Somogyi.Kugletr.Ramaswamj.:Encyclopedija of Food Microbiology.2003.H.V.W.S. načinima prerade.T..1994. Lovrić.. kvasci i plijesni). Belitz.CRC PrILIc. kompot…) odnosno soli i kiseline za povrće(kisele i marinirane prerađevine).2000.:Processing fruits:Science and Technology.Nakladni zavod Globus.:Moderna mikrobiologija namirnica. Definiranje i kvaliteta pomoćnih sredstava koja se koriste u procesu prerade(voda. 4. 3. Barrett.Academic Press. seminar i položen kolokvij.R. BULL. Definiranje poluprerađevina(pulpa. Procesima prerade uz opis strojeva i opreme dat će se osnovni parametri za postupke uništavanja mikroorganizama kod pasterizacije i sterilizacije odnosno HTST i postupka uperizacije.C..Patel.Batt. dodatkom povećane koncentracija šećera za voćne prerađevine(džem.FAO AGRI. 5.P.S.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. mark) i aditiva(E-brojevi) za voće i povrće. te biološko konzerviranje. Jongen. Navedena problematika će se praktično obraditi kroz laboratorijske i terenske vježbe./2011.

Zagreb 3. Treer T. anatomske i fiziološke osobine riba. Osnove limnologije i oceanologije. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. poluintenzivni i intenzivni uzgoj.skripta Preporučena literatura 1. (1999): Elsevier's Dictionary of Fisheries. K. Swiniarski J. Sekcija riba. Safner R. Osnove klasifikacije i biologije najznačajnijih vrsta riba i ostalih vodenih organizama.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. sc. Cilj modula Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu. dr.. Razlikovanje najvažnijih ribljih bolesti. Safner R.. Ekstenzivni. Logos. Globus. Zagreb 2.. Treer T. Biološka analiza vode s uzimanjem uzoraka i mikroskopiranjem. (1995): Ribarstvo. (2003): Ihtiologija II. Agronomski fakultet. Rad s akvarijima. Zagreb Cetinić P.. (1985): Alati i tehnike ribolova. Dujmušić A. (1999): The effects of fishing on marine ecosystem and communities. Hrvatski zadružni savez. Mrijest. 3. 2. Split Stickeney R. Organizacija privrednog ribolova.. R. Elsevier. Zagreb . Akvaristika. Amsterdam 199 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . New York Hall S. Postupci pri induciranom mrijestu riba. tržište i promet ribe. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 16 8 4 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. 4. Treer T.. John Wiley & Sons./2011. Ekonomika. Hranidba riba kao temelj akvakulture. Fizikalne i kemijske analize kvalitete vode. Upotreba ključa za determinaciju riba. embrionalni i postembrionalni razvoj riba. Kvaliteta. Osnove ihtiogenetike. Aničić I. (2000): Encyclopedia of Aquaculture. AG1123 RIBARSTVO Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj i značenje ribarstva. Aničić I. Eapen P. kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane. Osobine pojedinih tipova uzgoja u moru i kopnenim vodama. prerada i korištenje ribljeg mesa. J. Temeljne morfološke. Literatura (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja): Prof. (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine. Rabus Media. Oxford 5. Sportski ribolov. Blackwell Science Ltd.

(eds).. Uloga i važnost sudjelovanja lokalnog stanovništva. Vol. lokalne razvojne agencije. str. S. (1998): Culture. Obvezna literatura 1.endogeni pristup (bottom up approach). razvitak procesa i okviri za participaciju. In. Stečena znanja i vještine su osnovica za nastavak studiranja i rad u ruralnom prostoru. Modernizacija i marginalizacija. «samonikle» (grass-roots) i privatne institucije. seminarski rad usmeno održan ili predan u pisanom obliku Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 200 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cifrić I. Development Policy Review. Osnovni akteri (subjekti) lokalnog razvitka: lokalne vlade. multisektorski pristup. London. No 19-4 : 507–519. Emerging Issues in Rural Development. Ellis F. Democratic Decentralisation and Rural Development: Theories. IDIS. Ray C. pp. (2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja. Biblioteka znanost i društvo. Cilj modula Usvajanje osnovnih teorijskih znanja o razvojnim paradigmama i pristupima u ruralnom i regionalnom razvoju. HAZU. A. 5. No. i sur. 38 (1): 3-20 5. ODI. osposobljavanje za samorazvitak. Docent Đurđica Žutinić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 20 12 Redovito pohađanje nastave. 2. 7-16. ur. civic inclusion or exclusion? An analysis of rural development theory and practice. Challenges and Options for Policy. Sociologia Ruralis. 1-2 (147-148):11-78. Župančić M.19-110.131-144.D. AG1125 RURALNI RAZVITAK Koordinator modula Opis modula Predavanja : Definicije i indikatori razvoja. Sociološke teorije i paradigme o ruralnom razvoju. Planiranje i poticanje ruralnog i regionalnog razvitka u Hrvatskoj. 3. Van der Ploeg J. 17. Ashley. str. holistički pristup i osnovna načela.No 19:4 : 521–532. Zagreb. (2000): Tranzicija i modernizacijske perspektive hrvatskog sela./2011. str. (2000): Rural Development: From Practices and Policies toward Theory. Preporučena literatura 1. 355-433. Shortall S. (2004): Social or economic goals. Intellectual Property and Territorial Rural Development. usmeno prezentira seminarski rad ili ga predaje u pisanom obliku. 40. prijevod sa slovenskog jezika 4. Barbić A. 44(1):109-123. Ljubljana. (2000): Cjeloviti pristup održivom razvoju seoskih zajednica. Devereux S. 4: 391-408. (2001): Local Democracy. 4. produbljuje problem temeljem referentnih literaturnih izvora. Žutinić Đ. Sociologia Ruralis. Terenske vježbe: Obilazak sela i rasprava o razvojnim problemima i prioritetima. Brkić S. Sociologija sela 38. šumarstva i ribarstva. «Novi» pristupi regionalnom i lokalnom razvoju. (2001): Livelihood Insecurity and Social Protection: A Re-emerging Issue in Rural Development. Multifunkcionalna poljoprivreda. (2001): Evolving Themes in Rural Development 1950s-2000s. and Maxwell. Development Policy Review. Johnson C. Seminar: Studen bira temu sukladnu sadržaju predavanja. Prijevod na hrvatski jezik 3. Sociologia Ruralis. 2. BTF. C. Koncept integralnog i održivog ruralnog razvoja. Tehnologija i ruralni razvitak. (2003): Ruralni razvoj i modernizacija – prilozi istraživanju ruralnog identiteta.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. decentralizacija. Auditorne vježbe: Prikaz i kritička analiza konkretnog primjera modela ruralnog razvitka (studija slučaja). interni materijal. Kolega Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede.

(1976). po kemijskoj pripadnosti. Bit će prikazan povijesni razvoj pesticida. R. CD sa separatima i materijalima za pripremanje ispita Preporučena literatura 1. Casia. pomoćna sredstva-surfaktanti. J. 2. London 2. Cilj modula Cilj modula je detaljno upoznavanje studenta s pojedinim skupinama pesticida sa svim specifičnostima skupine. Kišpatić (1986) Fungicidi Liber Zagreb 5. M. Herbicides. Ostojić Z. štenika i korova metodom kemijskih mjera borbe...G. Cvjetkovića . Mode of Action of Herbicides. Glasilo biljne zaštite. Pregled sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj. Interactions between Herbicides and the Soil.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. herbicidi. insekticidi. (1999): Nicotinoid insecticides and the Nicotinic Acetylcholine receptor. Ashton F. ecology. J. Audus L. London. Hewitt(1988) Fungicides in Crop Protection CAB International ( izabrana poglavlja) 7. Corbett J. I. Poglavlja koja će biti obuhvaćena su slijedeća: razvoj (sreening). Tokyo 4. Rezidualni učinci na kulture koje slijede u plodoredu. H.E. preporučene internet stranice Redoviti profesor Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 4 2 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave.. Yamamoto. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije Odabrana poglavlja iz: 2.Sistemični fungicidi interna skripta 3. (1980).. New York 4. J. podjela (po vremenu i načinu primjene.. Academic Press Inc. Hance R.. Physiology. A WileyInterscience Publication. S. London. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 201 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Springer Verlag. ponašanje pesticida u tlu. H... Lryr (1997) ModernSelective Fungicides Gustav Fischer ( izabrana poglavlja) 6. Obvezna literatura 1. po mehanizmu djelavanja. Maceljski M. B. 2nd edition. J. vodi i biljci. Volume 1. (1981). 2-3 8. Hrlec G. AG1130 SPECIJALNA FITOFARMACIJA Koordinator modula Opis modula Modul će obuhvaćati upoznavanje studenta s mogućnostima suzbijanja uzročnika bolesti.. spektru djelovanja). 2nd edition Academic Press Inc. The Biochemical Mode of Action of Pesticides. (2004). Racionalna i ekološki prihvatljiva primjena pesticida. formulacija. Pojedine skupine pesticida (fungicidi. Academic Press Inc. (1974). 3./2011. Crafts A. biochemistry. Odabrana poglavlja iz: 1. Cvjetković B. regulatori rasta i ostala sredstva za zaštitu bilja) bit će obrađene prema specifičnosti skupine.

AG1140 UKRASNO BILJE Koordinator modula Opis modula Proizvodnja ukrasnog bilja obuhvaća proizvodnju jednogodišnjih.. 3. N.G. dr. Marija Vinceljak-Toplak: Odabrana poglavlja iz cvjećarstva.G. upoznati se s konkretnim problemima u proizvodnji i mogućnostima njihovog rješavanja. Sarajevo Židovec. Mozaik knjiga. radno intenzivna i dohodovna. podizanja. (2001) Cvijeće u vrtu. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. interna skripta Stanko Radoš: Razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja Hessayon. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Cvjećarstvo. sc./2011. prezentiranje te zajednička rasparava dat će studentima mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Zagreb Samardžija. različitog tipa rasta. Elza Polak. Organizirana je na otvorenom i u zaštićenom prostoru te strogo specijalizirana. Zagreb Hessayon. održavanja i njege potrebna su specifična znanja i vještine. () Travnjaci. 1. 2. 2. dvogodišnjih i višegodišnjih vrsta (trajnica. Mozaik knjiga.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 5. Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 12 12 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 202 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Osnove uzgoja ukrasnog bilja. 4. Svjetlost. 4. 5. (2001) Sve o vrtu. interni priručnik (CDverzija) Prof.d. mehanizirana. njihovom primjenom i njegom te sa specifičnostima svake od tih proizvodnji. (2004) Najvažnije cvjećarske kulture prema skupinama. grmlja i drveća). ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru. 6.G. (2001) Cvatuće grmlje. V. Terenskom nastavom steći će se uvid u različite segmente proizvodnje ukrasnog bilja. Prilikom proizvodnje. Mozaik knjiga. D. D. Zrinjevac d. Č. () Ukrasno drveće i grmlje. interna skripta Marija Vinceljak-Toplak: Lončanice. Cilj modula Upoznati studente s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. D. Na auditornim vježbama studenti će se upoznati s najvažnijim vrstama ukrasnih biljnih vrsta prema skupinama. Izrada seminarskih radova na temelju proučenih stručnih i znanstvenih radova. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s osnovama proizvodnje cvjećarskih kultura. 3. Zagreb Hessayon. Zagreb Šilić. Obvezna literatura 1. ukrasnog drveća i grmlja na otvorenom i zaštićenom prostoru.

(2000): MolluscanShellfish Farming. prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija pojedinih vrsta. pp 274. (1992): Crustacean Farming.Habdija I. Z. Zagreb 2. Tucak Z. proizvodnja i primjena humusa. B. AG1155 UZGOJ AVERTEBRATA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje studenata s uzgojem korisnih beskralješnjaka bilo kao izravna hrana (školjke puževi. pp191. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje. R. Lee. Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 8 8 12 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 203 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Milanović. Fishing News Books. Školska knjiga. diplomski radovi. Blackwell Scientific Publications.Zagreb 5. Matoničkin I. Zagreb. te potencijalne mogućnosti interakcije u druge industrije. 3. Globus. (2004): Mini farme puževa. Safner.. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o vrstama uzgoja beskralježnjaka. glavonošci. M. kalifornijska glista). Primc-Habdija B.. Prezentacija svih uzrasnih kategorija do završne faze uzgoja. Aničić. tako i terestrijalnih beskralježnjaka. Stajer-graf. dudov svilac. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje uzgoja odnosno stvoriti motivaciju za daljnju edukaciju kroz module Akvakulture ili Apikulture. svile. Osnovna konstrukcija uzgajališta sa svim posebnostima svake pojedine vrste Avertebrata.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. F. Sistematska determinacija uzgojno značajnih organizma s osnovnim biološkim i ekološkim čimbenicima na kojima se temelji tehnologija uzgoja. dr. ježinci ) ili kao organizmi čiji tjelesni produkti ili tjelesna aktivnost imaju značaj u proizvodnji meda./2011. E. studije dostupne u knjižnici prema potrebama studenata. J. sc. T. Zagreb. (2004): Agrarna zoologija. Blackwell Publishing. Pregled trenutnog stanja uzgoja u svijetu i kod nas. Mandek. humusa (pčela. na diplomskim studijima. Lovrinov. V. Prof. kako vodenih. magistarski radovi. M. Obvezna literatura 1. Spencer.. Zagreb 2. 4. G. Treer T. S. Školska knjiga. 3. pp 464. Doktorski radovi. (1998): Beskralješnjaci I & II. (2002): Uzgoj kalifornijskih glista. Preporučena literatura 1.. D:O:C:. raci. Wicknis. (1995): Ribarstvo.. Treer.. A. I.

-J. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes. Toplina: sustavi grijanja (statički. Kogoj-Osvald M. Cilj modula Za određene skupine kultura. Principi i oprema za sterilizaciju tla. Planung and Bau. Growing Vegetable under Direct Covers. organski. plastenici. Pavlek P. Novak B. (1980). proračun gubitaka i potrebe goriva. SpringerVerlag. kišenje krova. Sveučilište u Zagrebu 2./2011. CO2: potrebe i oprema. staklenici). metode i oprema za smanjenje temperature zraka (provjetravanje. Materijali za izgradnju nosive konstrukcije i pokrovni materijali. klijališta. Holley W. zamagljivanje.L. Agronomski glasnik 4:425-434 5. 1978. zaštićeni prostori s nosivom konstrukcijom (niski i visoki tuneli. načina i opreme za regulaciju mikroklime. dinamički). Berlin Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Optimalne i minimalne vrijednosti te principi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla u zaštićenom prostoru. Opće povrćarstvo (odabrana poglavlja).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. pozitivno ocijenjeni programi (seminarski radovi) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 204 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . izravno prekrivanje usjeva. (1994).. sustav plutajućih kontejnera. postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru: tipa zaštićenog prostora i pokrovnog materijala. Stuttgart 2. Kvaliteta vode i izbor metode navodnjavanja. Ljubljana 3. Gerst J. (2004). AG1170 ZAŠTIĆENI PROSTORI Koordinator modula Opis modula Značaj i funkcija zaštićenih prostora u Hrvatskoj i u svijetu. bez supstrata (tehnika hranjivog filma. sintetski).. Heblin D.. Goldsberry K. “fan-jet” sustav. Greenhouse Management.. Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora. aeroponski sustav). Hanan J.. Osvald J. Hidroponske tehnike uzgoja bilja: na inertnim supstratima (anorganski. (1985). Svjetlo: oprema i proračun potreba. načina i opreme za zaštitu kultura od štetočinja.-C. rukopis) Preporučena literatura 1..J. tehnologije uzgoja i različita podneblja. ČZP Kmečki glas. (1978). Borošić J. Elementi za izradu plana izgradnje. Eugen Ulmer. Gewächshäuser. adiabatsko hlađenje). načina i opreme za regulaciju svojstava tla. Zaštićeni prostori (dijelovi skripte. zasjenjivanje. Garnaud J. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 4. Tipovi zaštićenih prostora: individualna zaštita. Borošić J. Sotton M.. Preventivne mjere u kontroli biljnih štetočinja. Paris 3. von Zabeltitz Ch. oprema i proračun smanjenja gubitaka. Obvezna literatura 1. Borošić J. Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja).D. Upotreba perforirane folije za pokrivanje povrtnih kultura. Relativna vlaga zraka: proračun sustava ventilacije. 1985. Oblici. proračun potrebe i način primjene gnojiva. (1994). malčiranje tla polimerima.

E. Interna skripta (odabrani radovi Zavoda za herbologiju iz tematskog područja) na CDu ili kopije 5. Moreau B. K. Z. preporučene Internet stranic Preporučena literatura 1. APS 5. Cvjetković.B. M. Jurjević.. (1978): Diseases of Bulbs. fitopatologije.: Avversita delle piante ornamentali(virosi e fitoplasmosi). (2003): Malattie e parassiti delle piante da fiore. Čizmić: Štetočinje povrća. Poseban naglasak bit će na uzročnicima bolesti koji se prenose sjemenom povrća i cvijeća. Garibaldi. 3. zoologije. (1998). višegodišnjeg povrća i najučestalijih vrsta ukrasnog bilja.Osposobljava se za vođenje zaštite od štetočinja u različitim tehnologijama uzgoja povrća i cvijeća. bolesti i korova krumpira. Edizioni del informatore agrario. Barić. Ostijić. I. Bit će dan prikaz ekonomski značajnih štetnika. Ž. Lj.. izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 205 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .A. Igrc Barčić. Ctifl. Dat će se prikaz mjera zaštite najvažnijih kultura kao i sredstva za zaštitu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. N.. Moore. kupusnjača. C. simptoma bolesti i korovnih vrsta .K (2000): Compendium of rose diseases. Pagliarini. lepirnjača. Pelletier J. Maceljski. Berttaccini. Čakovec.. biologiju i gospodarsko značenje štetočinja. et al./2011. lisnatog povrća. fitofarmacije s ekotoksikologijom i integrirane zaštite povrća i ukrasnog bilja. (1997): Sve o krizantemi.R. 2004.. HAD. Zagreb docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 41 14 5 Redovito pohađanje nastave i vježbi. M. 2/3 tekuće godine 3. Oštrec. Bellardi. Glasilo biljne zaštite. Cilj modula Dobivaju se osnovna znanja o integriranoj zaštita od štetočinja povrća i cvijeća. 2.A. Memento désherbge des légumes et petits fruits.. Pregled sredstava za zaštitu bilja. Ferrari. London.M. Na taj način studenti će biti upoznati sa osnovama entomologije. korjenastog povrća. Prikaz će uključivati opis. Bologna 4. N. Pagliarini. Br. plodovitog povrća. Edagricole. lukovičastog povrća. 4. Horst. B. AG1172 ZAŠTITA POVRĆA I UKRASNOG BILJA OD ŠTETOČINJA Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati štetočinje koje ugrožavaju povrće i ukrasno bilje na otvorenom i zaštienom prostoru. nematologije. Zrinski. Edagriocole Bologna.. Ministry of agriculture 2.Verona. Paris.. (2000): Malattie delle piante ornamentali.. ornamentali e forestali. Obvezna literatura 1. s posebnim naglaskom na prepoznavanje specifičnih oštećenja od štetnika. J.

Prof. D.E. reguliranje suvišnih voda u tlu. Hrvatske vode. DIN – Taschenbuch 187. Građevinski fakultet Osijek Petošić. Obvezna literatura 1. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Zagreb. Regulacije prirodnih vodotoka. Čavlek. (2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. Knjiga1. hidraulika otvorenih i zatvorenih vodotoka. te funkcioniranjem i održavanjem postojećeg sustava zaštite. vezanih za cjelovitu problematiku zaštite okoliša od suvišnih voda svih “vrsta” (poplavnih. Entwässerung. U. (1989): Osnove hidrotehnike.P. studenti će se na konkretnim primjerima upoznati s problematikom suvišnih voda i metodama zaštite dotičnog okoliša od suvišnih voda. Odvodnjavanje: Knjige 4 (1987) i 5 (1989). Regulacije i zaštitne građevine. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 15 4 10 Pohađanje predavanja. Vuković. Poglavlje 6.. 5. 7. Geodetski fakultet Zagreb. (1985): Hidraulika. Lecher. sc. D. ekološka načela uređenja bujičnih slivova i vodotoka. Anleitung für ingenieurbiologische Bauweisen. stagnirajućih i podzemnih). Boden 1. 1999. Petošić. R. uloga nizinskih i/ili brtskih retencija i vodozaštitnih područja. Tomić. Lange G. dr. 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb (1998). Ž. organizacije i izvođenja osnovnih hidrotehničkih zahvata u području odvodnje i zaštite okoliša od štetnog djelovanja suvišnih voda. Berlin-Hamburg. 3. Lecher K. Lühr. i ovladavanje solidnim vještinama na planu procjena. Agronomski fakultet.: Gewasserregelung Gewasserpflege Naturnaher Ausbau und Unterhaltuny von Fliessgewassern (izabrana poglavlja). Berlin. bujičnih. Čavlek. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zanke (2001): Taschenbuch der Wasserwirtschaft (izabrana poglavlja). zaštita okoliša od poplava. F. slivnih. hidrotehnički sustavi odvodnje i funkcioniranje i održavanje sustava. Način izvođenja nastave koncipiran je u okviru predavanja (31 sat). 2.C. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja na pravcu nastavka doktorskog studija iz šireg agroekološkog područja. Priručnici za hidrotehničke melioracije I Kolo. U modulu je uklopljeno više cjelina bitnih u zaštiti okoliša od suvišnih voda: osnovne hidrologije. Kolo III.. vježbi i terenske nastave. Zavod za melioracije. Knjiga 1. Stern (2002): Naturnaher Wasserbau. 206 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. H. 6. (2000): Pisana predavanja iz predmeta: Uređivanje voda. K. Tijekom terenske nastave. E. E. Berlin 1993. Berlin. 8. Meinhard Schiechtl. AG2001 ZAŠTITA OKOLIŠA OD SUVIŠNIH VODA Koordinator modula Opis modula Zaštita okoliša od suvišnih voda preduvjet je njegova svekolikog razvitka. i njihovog odvođenja (odvodnje)./2011. GF Sveučilište u Rijeci. 4. Geodetski fakultet. H. vježbi u praktikumu (15 sati) i terenske nastave (10 sati). (1992): Osnove hidrologije. U sklopu vježbi studenti će ponaosob raditi na izradi konkretnih programa.

Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju. Skupina autora (1991): Agriculture and Environment. testiranje uspjeha agrarnopolitičkih mjera primjenom metodologije za ocjenu državne intervencije u poljoprivredi (ocjena učinkovitosti AP mjera na dohodak i konkurentnost sektora u cjelini. Ferdo. Zagreb 4.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Franić Ramona (1999): Mjerenje državne intervencije u poljoprivredi Republike Hrvatske. eds. Analiza elemenata AP (nositelji.eu. Bašić F. Macmillan Publishing Company.S. and Fao Study. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Odabrana poglavlja. 3. Earthscan Publications. praksu i politiku (prijevod: T. Mjesto hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora u europskom i međunarodnom okruženju. Odabrana poglavlja. AG2001 AGRARNA I RURALNA POLITIKA II Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: agrarna politika kao znanstvena disciplina. Žimbrek).. suvremena agrarna i ruralna politika u Svijetu. Skupina autora (1998): Environmental Indicators and Agricultural Policy (Floor Brouwer and Bob Crabtree. 5. 2. CABI Publishing 4. (2005): Konkurentnost i poljoprivredni dohoci u poljoprivrednoprehrambenim sektorima zemalja Srednje i istočne Europe. Poljoprivreda i seoski prostor i uloga države u njihovom razvoju. McCalla A.E. ed.. (1999): Održiva poljoprivreda . Doktorska disertacija.). Government Printing Office. (2004/05): Agrarna politika Republike Hrvatske.). Poljoprivredna čitanka (Bašić. Grgić I. vanjskotrgovinsku bilancu i sl. Politički aspekti održive poljoprivrede kao djelatnosti i održivog razvitka ruralnog prostora. Izvornik: Competitiveness and farm incomes in the CEEC agri-food sectors. 3. (1985): Agricultural Policies and World Markets. New York. Cilj modula Osigurati studentima široko znanje na svim razinama djelovanja agrarnopolitičkih činitelja. osobito praktične vještine i znanja iz aktualnih međunarodnih odnosa u agrobiznisu. Implications before and after accession for EU markets and policies. Politika ruralnog razvitka i višeznačna uloga seoskog prostora.pdf 2. pokazatelji političke prijemljivosti (reakcije) – primjena ekonomskih instrumenata i uključivanje standarda zaštite okoliša i sigurnosti hrane. Značenje za EU tržište i politiku prije i poslije pristupa.).. U. Tratnik M. Agroeduka. Poljoprivreda u uvjetima ekonomske globalizacije. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Dostupno na: http://europa. Docent Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 24 8 Potvrda o sudjelovanju na vježbama u praktikumu i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 207 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . razlike između razvijenih zapadnih gospodarstava (hiperprodukcija) i zemalja u razvoju (glad).F.. DC 5. Žimbrek T. ciljevi i mjere).o. uvod u teoriju. proizvođača. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.int/comm/agriculture/publi/reports/ceeccomp/fullrep_en. Bruinsma Jelle (2003): World Agriculture: Towards 2015/2030. Franić Ramona.novi izazov sutrašnjice. Agriculturae Conspectus Scientificus 65(2):79-88. Obvezna literatura 1.). Makro i sektorske mjere održivog razvitka. Zbornik izabranih radova. Pouliquen A. MATE d. Preporučena literatura 1. ur. Interna skripta. (Prijevod: Ramona Franić). Koprivnica. Josling T. Franić Ramona (2000): Metodologija mjerenja državne intervencije u poljoprivredi Hrvatske. Washington. October 2001.o. The 1991 Yearbook of Agriculture (Deborah Takiff Smith./2011. Ekonomska podloga agrarnopolitičkih odluka. Tracy M.

von Zabeltitz Ch. Growing Vegetable under Direct Covers. Greenhouse Management. (1973). Gerst J. Holley W... pozitivno ocijenjeni programi vježbi i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 208 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Kogoj-Osvald M. toplinskih i mehaničkih svojstava transparentnih materijala. Borošić J. Berlin ./2011. Planung and Bau.. Heblin D.J. Poljoprivredne aktualnosti 30(6):937-944 Preporučena literatura 1.D. organske i sintetske komponente supstrata za poboljšanje svojstava tla s proračunima primjene. Berlin 2. Obvezna literatura 1.L. kao i u poboljšanju tipova zaštićenih prostora. SpringerVerlag. Anorganske. Garnaud J. Paris 3. Racionalizacija tehnoloških procesa i materijala za različite uvjete uzgoja. Goldsberry K.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Materijali za pokrivanje zaštićenih prostora. Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru (odabrana poglavlja). polimera za malčiranje tla i izravno prekrivanje usjeva. Osvald J. Ljubljana Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 8 4 4 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Verlag Paul Parey. 1985.-J. (1978). relativne vlage zraka i CO2 u ovisnosti o fenofazi kulture i ambijentalnim uvjetima vanjskog prostora s proračunima za racionalnu primjenu. Eugen Ulmer. Hanan J. ČZP Kmečki glas..-C. Reguliranje svjetla. Gewächshäuser. 1978. AG2002 AGROBIOTOPI ZAŠTIĆENIH PROSTORA Koordinator modula Opis modula Trendovi u poboljšanju optičkih. Klima und Klimatisierung von Gewächshäusern.Hamburg 3. Centre Technique Interprofessionnel des Fruits et Légumes. (1994). Cilj modula Za određene skupine kultura. topline. Kanthak P. Sotton M. (1994). Stuttgart 2... tehnologije uzgoja i različita podneblja. postižu se temeljna znanja i vještine o racionalizaciji pri odabiru opreme i repromaterijala te održavanju mikroklime zaštićenog prostora.

Cilj modula 4 Redoviti profesor Zvonimir Ostojić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 Aktivno sudjelovanje studenta u svim dijelovima izvođenja izravne nastave.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Opasnosti prijenosa gena na bliske srodnike. B. (1994). 5th edition. Štetne posljedice na ekološku i organsku biljnu proizvodnju. (1994). Stječu kvalifikaciju o spoznajama ovog problema s različitih aspekata. Način polaganja ispita Cilj je spoznati prednosti i nedostatke uzgoja genetički preinačenih biljaka tolerantnih na štetočinje i pesticide. preporučene internet stranice Pismeno Usmeno ☑ 209 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Oxford. Primrose S. Zagreb. Old R. pravni i drugi aspekti prihvaćanja i uzgoja GM biljaka bit će podvrgnuti kritici. Ekološke. Spoznat će prednosti i nedostatke tih mjera zaštite bilja. Školska knjiga. agrotehničke i gospodarske prednosti detaljno će biti raspravljene. AG2003 AGRONOMSKI ASPEKTI GENETIČKI PREINAČENIH KULTURA TOLERANTNIH NA ŠTETOČINJE Koordinator modula Opis modula Studenti će biti upoznati s mogućnostima borbe protiv bolesti. Jelaska S. opasnost razvoja rezistentnih biotipova sojeva insekata. An introduction to genetic engineering. Principles of Gene Manipulation. korova i gljiva bit će razmotrene. etički. W. Modulom će obuhvaćeni državni i EU zakonski propisi koji se odnose na GMO i hranu GMO podrijetla.. Obvezna literatura 1. ekonomske. Kultura biljnih stanica i tkiva. Biotech 2020: Crop Biotechnology in the World of 2020. plodored./2011. prostorne izolacije. Interna skripta (odabrani radovi stručnjaka Zavoda za herbologiju) na CDu ili kopije 2. BCPC Forum Report Preporučena literatura 1. Blackwell Scientific Publications. broja tretiranja). 1. štetnika i korova uzgojem genetički preinačenih sorata važnijih poljoprivrednih kultura. 2. Agronomski. Tehnologiju uzgoja s gledišta specifičnih zahtjeva (način sjetve. 3.

USA.205 3. W. Esminger.W. 2000. SiCG.W. Dobivanje pouzdanih informacija o kemijskom sastavu i hranjivoj vrijednosti krmiva studentima omogućit će potpunije formuliranje obroka za različite vrste i kategorije domaćih životinja. 2004. str. 3. 2004. str. Verstegen. Zagreb. 20004. 2002. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. 285. Grbeša. 2. Prezentirat će se metode evaluacije hranidbenih potreba životinja kao i bilans – utvrđivanje hranjivih tvari. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva. Basic Animal Nutrition and Feeding. P.. str. Moughan. Edinburg Gate. Oldfield. AG2003 OPĆA HRANIDBA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Danas se pouzdano zna da više od 40 različitih hranjivih tvari mora biti prisutno u obroku domaćih životinja.A. McDonald.. Feed evaluation-prociples and pracitice. D. Studenti će naučiti rukovati hranjivim tvarima odnosno zajedničkim gradivim i metaboličkim aktivnim tvarima biljaka i životinja. C. Morgan. Stoga će se studentima prezentirati temeljna teoretska znanja o svim vrstama hranjivih tvari o njihovoj biološkoj vrijednosti i metaboličkoj funkciji u organizmu životinja.F.: Hranidba domaćih životinja 4.C. a istovremeno omogućuje bolje korištenje različitih krmiva i efikasnije proizvodnje domaćih životinja. str.A. CABI Publishing.. M.E. UK. Visser-Reyneveld. Heinemann. M. Church.: Ishrana domaćih životinja. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 210 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . D.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. K. The Esminger Publishing Company. UK. New York. 5.. Greenhalgh. Edwards.. John Wiley & Sons. R. 2001. 2004. W. california. P. 2006. Glamočić.. Fuller.. Clovis. M. Wageningen Nizozemska. Obvezna literatura 1.. 794 str. planiranja biljne i stočarske proizvodnje. Dujić..F. Domaćinović. Pearson Education Limited./2011. Novi Sad. Stylos.). Wageningen Pers. Studenti će se upoznati s primjenom novih metoda i analitičkih postupaka što je presudno za bolje poznavanje i unapređenje svih vrsta i kategorija domaćih životinja.A.K. 5th edition. J. Pond. R. Jovanović. Animal Nutrition..G. JFD.. D. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 12 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. Preporučena literatura 1. M. Feeds & Nutrition-digest. HAD. Pond.J. USA. D. Cilj modula Student će naučiti samostalno procjeniti sadržaj hranjivih tvari u hrani i hranidbene potrebe životinja što je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi. 719 2. Wallingford. 693.

C. Wallingford. Čakovec Preporučena literatura 1. Modul će također razmatrati mogućnost korištenja grinja u biološkoj borbi i mogućnosti laboratorijskog uzgoja grinja za potrebe biološke borbe. Ciglar. Čakovec 2. grinja šiškarica. Posebna će se pozornost posvetiti najznačajnijim štetnim vrstama po poljoprivrednim kulturama i uvjetima koji omogućuju nastanak jakih populacija. suzbijanje). Zrinski d. Oštrec Ljerka (1998): Zoologija. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda (odabrana poglavlja). Međutim unutar reda nalaze se isto tako značajni antagonisti štetnih grinja (korisne grinje) koji su glavni regulatori populacije crvenog voćnog pauka. Obvezna literatura 1. Cilj modula Osnove akarologije koje će poslužiti u radu na poslovima zaštite bilja ili za kasniju specijalizaciju iz ovog područja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ekologija. Oxon Redoviti profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 6 10 Redovita nazočnost na predavanjima.d. Modul će dati osnovna znanja iz morfologije. prepariranje grinja i identifikacije vrsta prema načinu oštećenja biljnog tkiva. Studenti će dobiti osnove načina determinacije. I. vježbama i terenskim vježbama. Zrinski d. Gwilym O. ukrasnog bilja./2011.B.d. Evans (1992): Principles of Acarology. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 211 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Među njima su značajni štetnici voćaka. biologije i ekologije grinja. koprivine grinje. Z. Razmatrati će se i mogućnosti suzbijanja štetnih grinja u poljoprivrednoj proizvodnji i uskladištenim poljoprivrednim proizvodima.Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. vinove loze.A. (1981): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda (biologija. Zagreb 3. AG2004 AKAROLOGIJA Koordinator modula Opis modula Predstavnici reda Acarina (grinje) spadaju u najzastupljenije predstavnike iz razreda Arachnida u poljoprivredi. Korunić.

Uzgoj riba u bočatim vodama. Safner R. Obvezna literatura 1.. Zagreb 4. safner R. sc. Karunasagar I... Uzgoj toplovodnih vrsta riba od mrijesta do konzuma. Reilly A. «Svjetlost». New York 2. Osnovni principi akvakulture. Održavanje vježbi u suhom i mokrom laboratoriju (akvaristika). (2000): Hrvatsko ribarstvo ispod površine. O. (1999): Aquaculture and Biotechnology. Izrada studentskih seminara uz terenski rad na uzgajalištima akvatičnih organizama. Diplomski radovi – pričuva Zavoda Prof.. Zagreb 3. i sur. Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 12 4 12 16 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 212 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Aničić I.. Također stječe vještinu za obavljanje i najsloženijih poslova unutar struke. (1979): Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj.S. (1982): Slatkovodno ribarstvo. John Wiley & Sons. (1972): Aquaculture.Jumena. Sarajevo Preporučena literatura 1. Hrvatski zadružni savez. njezino mjesto i značaj u svjetskom i domaćem ribarstvu. John Wiley & Sons. Disertacije i magistarski radovi – pričuva Zavoda 5. R. Modeli malih obiteljskih ribnjaka. (2001). (editor) (2000): Encyclopedia of Aquaculture. Treer T. Aganović M. Ryther J. Rabuz media.. E. New York 5. U.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Karunasagar I. Bardach J. Zagreb 4. Principi marikulture s temeljima drugih oblika akvakulture. Stickney R. Treer T.. (1995): Ribarstvo.. AG2005 AKVAKULTURA Koordinator modula Opis modula Poimanje akvakulture.. Aničić I. Globus. Cilj modula Student stječe dostatna znanja za nastavak studiranja na doktorskim studijima./2011.. dr. Zagreb. Bojčić C.A. H. McLarney W. Science Publishers. pp 463 2. Lovrinov M. Tehnike i tehnologije salmonikulture. 3. Dujmušić A.

Schoen: How long should flowers live. dr. Buchanan. 2002. Division of Agriculture and Natural Resources 3. Timber Press. 1992. Gopinadhan Paliyath . Cilj modula Studenti će nakon ovih predavanja ovladati tehničko-tehnološkim procesima sušenja. J. 788 – 791. : Plant Growth Regulating Chemicals (Preservation of cut flowers). Rudnicki. Adel A. 213 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2008. Oregon. uz parametre koji bi pogodovali očuvanju njegovih prvobitnih karakteristika. : Postharvest handling and storage of cut flowers. Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 4 4 4 4 Odslušana predavanja i vježbe te napisan seminar.Dennis P. Bob B. Kao novi aspekt upotrebe cvijeća studentima bi se približila tehnologija njegove prerade u jestive proizvode./2011. and potted plants.: Ethylene in plant Biology. Page Morgan. a u sklopu toga bi se obradile i metode ocjenjivanja senzoričkih svojstava. R. za upotrebu u proizvodnji parfema. Handa . Tia-Lynn Ashman . skladištenja i prerade cvijeća te će biti upoznati sa procesima u samoj biljci tijekom dorade i skladištenja koji se odvijaju starenjem biljnih stanica..M. 1983. Nowak. Obradila bi se i ekstrakcija mirisa te proizvodnja eteričnih ulja. Nature 371. 1990. AG2005 TEHNOLOGIJA DORADE I SKLADIŠTENJA CVIJEĆA Koordinator modula Opis modula U modulu bi se obuhvatile tehnologije sušenja cvijeća uz što bolje očuvanje boje i željenog oblika cvijeća. 1997 5. Daniel J. University of California (System). Jones: Bichemistry Molecular Biology of Plants Preporučena literatura 1. Wiley-Blackwell 2. Obvezna literatura Prof. 4. sc.Avtar K. Louis G. U okviru ovog modula obradili bi se i procesi koji dovode do starenja biljnih stanica i venuća te eventualnih postupaka kojim bi se oni mogli usporiti. Vegetables and Flowers. Također bi se stavio naglasak na produljenje perioda skladištenja rezanog cvijeća. Murr .Susan Lurie: Postharvest Biology and Technology of Fruits.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Nichell. Frederick Abeles. Wilhelm Gruissem. florist greens. također s ciljem produljenja skladištenja. Jr. Predstavile bi se i nove tehnologije inhibicije enzima i biljnih hormona u cilju održavanja stanične strukture i onemogućavanja njenog propadanja. Stanley J Kays: Postharvest Physiology of Perishable Plant products. 2. Kader: Postharvest technology of horticultural crops . Mikal Saltveit. Russell L. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. 3.

niger i jojoba). Hoveland C. kemijskom sastavu plodova i tehnologiji proizvodnje. Cilj modula Studenti će upoznati alternativne oranične kulture koje se mogu uzgajati u RH. (2002). Naučna knjiga. USA 2. fazama rasta i razvoja. Znanstveni radovi iz časopisa Agronomy Journal. kokotac. esparzeta. vigna. tehnologiju proizvodnje u različitim sustavima. Alternativne gomoljače (čičoka i tigrov oraščić) i Alternativne krmne kulture (facelija./2011. Obvezna literatura Redoviti profesor Ana Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 8 4 Redovito pohađanje nastave. (1986). AG2006 ALTERNATIVNE ORANIČNE KULTURE I SUSTAVI PROIZVODNJE Koordinator modula Opis modula Modul Alternativne oranične kulture i sustavi proizvodnje sastoji se od nekoliko programskih dijelova: Alternativne žitarice (zrnati šćir. Maribor 2. Zagreb 4. puerarija) te košaraška vrba. krambe. riža i proso). njihovu botaničku pripadnost. Nekatere zapostavljene in/ali nove poljščine. formiranju prinosa. predan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. (1970). Ball D. Grupa autora (1989). uljana rotkva. Tehnološke upute za integriranu proizvodnju ratarskih kultura Preporučena literatura 1. U svakom programskom dijelu bit će dane informacije o značaju i korištenju pojedine kulture. ogrštica. sezam. uzgoju u svijetu. Bavec F. zahtjeve prema klimatske uvjetima. Beograd 5. sistematskoj pripadnosti. 214 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2000). Posebno ratarstvo 1 i 2. Znanstveni radovi o alternativnim kulturama iz znanstvenih baza podataka. ricinus. Krmno bilje. Grass and forage science 3. cilju proizvodnje. U drugom dijelu modula obrađena je integrirana proizvodnja ratarskih kultura. U okviru vježbi u praktikumu bit će dane informacije o morfologiji kultura obuhvaćenih modulom. Proizvodnja krmnog bilja. kvaliteti i odnosu prema agroekološkim čimbenicima.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. skripta. lespedeza. Mišković B. Naučna knjiga. Fakulteta za kmetijstvo. Čižek J. pir. Također će biti upoznati s integriranom proizvodnjom ratarskih kultura. gorušica. prehrambenu vrijednost i način korištenja. Beograd 3. Alternativne uljarice (šafranika.. Southern forages. quinoa. obavljene vježbe u praktikumu. and Lacefield G. PPI.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. T. i suradnici (2009): Tehnologija mlinarstva. Programska cjelina bit će biološki procesi tijekom skladištenja u ekološkoj doradi. F. Science Publisher. American Association of Agricultural Engineers. 4. te postupci certificiranja procesa proizvodnje i prerade te uvjeti uvoza ekološke hrane. Bala. USA. Bašić.B. Opisat će se ekološki načini konzerviranja ratarskih proizvoda. Hellickson. Obraditi će se popratna legislativa. Prof. (2004): Održivo gospodarenje tlom./2011. (1992): Storage of Cereal Grains and Their Productis. Obvezna literatura 1. fizikalno-kemijski procesi tijekom samog skladištenja te promjene u sastavu zrna. 2. Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja. Walker. (1997): Drying and storage of cereal grains. AG2006 EKOLOŠKI POSTUPCI U DORADI I SKLADIŠTENJU RATARSKI PROIZVODDA Koordinator modula Opis modula Modul ekološki postupci u doradi i skladištenju obuhvaća tehnike ekološke dorade i skladištenja ratarskih proizvoda od prijama materijala pa do njegove otpreme.K. B. (1983): Ventilation of Agricultural Structures. Agronomski fakultet. Krička. tipovi sušara te automatizacija procesa. American Association of Cereal Chemists. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 215 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Student stječe znanja ekoloških postupaka u doradi i skladištenju ratarskih proizvoda te utvrđivanje negativnih bioloških procese koji se kod toga mogu javiti kao i njihovo sprečavanje i eliminacija. dr. Sauer. Skripta. M. USA. Preporučena literatura 1. USA. sc. Agronomski fakultet. Obradit će načini skladištenja dorađenih proizvoda.. D. J. 3. u tisku.

Poseban će naglasak biti na ekološkoj proizvodnji peradi. Vesna Pavić. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. objekata i zemljišta koje je potrebno osigurati da bi se ove vrste uzgoja provodile na životinjama i okolišu prihvatljiv način. B. 1999. AG2007 ALTERNATIVNI UZGOJ PERADI Koordinator modula Opis modula U uvodnim predavanjima studenti će biti upoznati s općim značajkama alternativnog uzgoja peradi. s podrobnim opisom opreme. te stječe osnovne spoznaje za upis doktorskog studija. Poljoprivredni savjetnik. Terenska će nastava biti izvršena posjetom gospodarstvima koja se bave alternativnim uzgojem peradi. O raznovrsnim oblicima alternativnog uzgoja različitih vrsta peradi studentima će biti govoreno u nastavku predavanja. Vladimir Slijepčević: Ekološka proizvodnja. Kvalitativnu kontrolu proizvoda dobivenih ovom proizvodnjom studenti će obaviti tijekom laboratorijskih vježbi. 4. Saturn. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 216 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Docent Zlatko Janječić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 4 4 8 8 Odslušano min. New Jersey 2004. Svjetska i domaća proizvodnja alternativno uzgojene peradi. Uslijediti će detaljan opis alternativnih uzgoja peradi. Preporučena literatura 1. Pearson Prentice Hall. Za ekonomsku opravdanost alternativnih uzgoja peradi biti će izvršene auditorne vježbe. S. Gospodarski list. Z. ulozi u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji te dobrobiti za životinje i okoliš. Zagreb 2002. Marija Uremović.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Janječić: Stočarstvo. 2002. Mioč.: Peradarstvo. i sur. Mužic. Fourth edition. 2. Raimund Tüller: Alternativen in der Geflügel haltung.: Poultry Science. Uremović. 90 % nastave./2011. Zagreb 1994. Z. Katie Thear: Free-range poultry. Cilj modula Stečenim spoznajama o alternativnoj tehnologiji uzgoja peradi student je osposobljen za voditelja peradarske farme. Iskorištavanje alternativno uzgojene peradi biti će teme predavanja koje će slijediti. 2. Farming Press. Obvezna literatura 1. Senčić Đ. a studenti će uz literaturne podatke koristiti i podatke s Interneta. Ulmer. 3. te načini njihova plasmana biti će tema seminara. Colin G. predani seminarski radovi i dolazak na terensku nastavu. Stuttgart 1999. Stjepan Mužic: Proizvodnja kokošjih jaja. 3. za koju su potrebni posebni uvjeti držanja i hranidbe. Ipswich 1997.

4. građevinska bruto površina . urbanistima i drugim akterima projektiranja i gradnje.nacrti. 2. K. G. A.etaže građevine).prof. Postavljanje oblikovnog i funkcionalnog koncepta građevine. M. Pevsner. AG2007 ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE Koordinator modula Opis modula Glavni elementi procesa arhitektonskog projektiranja. (1992): Moderna arhitektura . Peulić. Zagreb. Frampton. Croatiaknjiga. artikulacija veze unutarnjeg i vanjskog porostora . vatrogasni uvjeti. Princeton University Press.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Osnove arhitektonskih konstrukcija. London.izgrađenost i iskoristivnost. Đ. Zagreb. tlocrtna površina TP. prostorni i tehnički podsustavi. (2000): Građevinske konstrukcije. Obvezna literatura 1. Zagreb. maketa i tehnički opis s urbanističkim parametrima. (1976): A history of building types. Z. fizika zgrade. (1980): Oprema građevinskih nacrta. uvjeti za osobe smanjene pokretljivosti. N. Dom i svijet. Cilj modula Student kroz izradu idejnog projekta poslovne zgrade prolazi sve glavne elemente procesa arhitektonskog projektiranja i osposobljava se za profesionalnu suradnju s arhitektima. (2002): Elementi arhitektonskog projektiranja. GI Fakultet građevinskih znanosti. Urbanistička i arhitektonska kompozicija. Projektne podloge. Zagreb. Izrada idejnog projekta . Neufert. instalacije. Izv. Tehnička knjiga. arhitektonska analiza pojedinih građevina. Marinović-Uzelac. Mittag. Knežević. Beograd. Zagreb. 5.kritička povijest. Golden marketing. 2. urbanistički parametri). Preporučena literatura 1. E. Analiza dokumenata prostornog planiranja. Elementi urbanističke analize bloka i šireg prostora. (1976): Stambene i javne zgrade. dijelovi . Građevna čestica . Vrkljan. radna maketa. (2001): Prostorno planiranje. prirodni teren. crteži. projektni program. Zagreb. regulative i uvjeta projektiranja (promet i promet u mirovanju. Stanko Stergaršek Broj ECTS bodova 12 Ukupno sati izravne nastave 180 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 150 Pohađanje predavanja i vježbi te na vrijeme predan i pozitivno ocijenjen rad na vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 217 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Građevinska knjiga AD. Globus.skice. (2002): Konstruktivni elementi zgrada. 3. 3.GBP./2011.

218 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG2008 AMPELOGRAFIJA Koordinator modula Opis modula Modul Ampelografija nudi studentu potpuna znanja o Ampelografiji kao znanstvenoj disciplini. te moderne (biokemijske i molekularno – genetičke). Bologna.) Edi Maletic Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 8 2 4 Seminar. Najviše je vremena je posvećeno vinovoj lozi. njihovoj sustavnoj evaluaciji i mogućnostima gospodarske revitalizacije potencijalno najinteresantnijih.. Dalmatinska ampelografija. Vitis viniferi L. 2001. klasične (ampelografske i ampelometrijske). Golden marketing. Stuttgart. Dettweiler. A. Prometej. Zagreb Prof. mehanički sastav grozda i bobica) biti proveden na grozdovima i listovima sorata iz fakultetske kolekcije. govoriti će se i o karakteristikama sorata. redovito pohadjanje vjezbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. P. H... A. Novi Sad. Slijedeća programska jedinica opisuje metode opisa i identifikacije. Rebsorten: 300 Sorten und ihre Weine. Mirosevic. Costacurta... Posljednja programska jedinica je posvećena sortama vinove loze.. Ambrosi.. Zagreb. Drugi dio se bavi potpunom sistematikom porodice Lozica (Vitaceae) i roda Loza (Vitis). uvometrija. Ampelografski atlas.. Z. Korać. (izv. biološkim i gospodarskim značajkama najvažnijih... govori o ciljevima i značaju Ampelografije. 4. 2. Schmidt.. N. Obvezna literatura 1. 1991. Ulmer Verlag. Posebna pozornost će se pridati hrvatskim autohtonim sortama. Bulić. Imprimerie Dehan. Rühl. 2000. III izdanje. E. Schumann./2011. Précis d' ampélographie pratique. V. Calò.. Turkovic. prof. Sorte vinove loze. Scienza. Cilj modula Student upotpunjuje znanja o sortama vinove loze i njihovim karakteristikama. N. Kovač. Vitigni d'Italia. karakteristikama vrste i najznačajnijim klasifikacijama. pri čemu će praktični dio (filometrija. 1949. Prva programska jedinica je uvodni dio. Poljoprivredni nakladni zavod. Farbatlas 3. France Cindrić.H.. P. dr.. opisuju se najznačajniji rodovi i vrste. Galet. ali ponajprije se osposobljava služiti klasičnim i modernim ampelografskim metodama u znanstveno – istraživačkom radu. 2. J. te daje povijesni pregled. E. 1998.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Paralelno s proučavanjem ampelografskih metoda. sc. 2003. 3. S. Montpellier. F. A. Calderini edagricole.

A Bulfinch Press Book.. Kaliopa Dimitrovska Andrews Broj ECTS bodova Upoznavanje sa temeljnim zakonskim dokumentima vezanim za urbanističko i prostorno planiranje Cilj modula Upoznavanje sa temeljnim načelima nastanka ljudskih naselja u odnosu na kulturološka./2011. zemljopisna i klimatska određenja određenog prostora. dr. III. Preporučena literatura 1. 2002. Europi. Svijetu. zakonodavstvo. povijesna. Lipovac N. AG2008 URBANISTIČKO PLANIRANJE Koordinator modula Opis modula Povijest nastanka gradova. II. 1995. Radna skripta kolegija 2. Upoznavanje sa poviješću nastanka naselja u Hrvatskoj. Spiro Kostof: The City Assembled. Zagreb. 1992 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 15 11 4 Pohađanje predavanja. Upoznavanje sa glavnim zakonskim aktima kojima se uređuje način planiranja. korištenja i upravljanja Prostora kao temeljne vrijednosti Republike Hrvatske Obvezna literatura 1. 1990. Boston Toronto London. B. auditornih i vježbi u praktikumu te terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 219 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . sc. 6 prof. Školska knjiga. Milić: Razvoj grada kroz stoljeća I.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cilj modula Upoznavanje s međuovisnošću osnovnih konstituentnih obilježja čovjeka i antropogene materijalno-prostorne okoline i s metodologijom istraživanja tog međuodnosa. sc./2011. K. Zagreb 3. Norberg-Schulz.) (1997): Theories and Manifestoes of Contemporqry Architecture. (2001): Architectural Antropology. Chichester 220 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1). (1968): Intentions in Architecture. (ed. M. N. Bergin & Garvey 2. međuovisnost i koevoluciju čovjeka i antropogene materijalnoprostorne okoline kao dijela sveukupne čovjekove okoline. (1978): Ogled o čovjeku. Kropf. planiranjem i oblikovanjem proizvodno-graditeljskih intervencija u čovjekovu okolinu. Globus. MIT Press.. Egenter. Obvezna literatura 1. L. Cassirer. te postizanje kompetencije za rad u svim vrstama društvenih subjekata koji se bave istraživanjem. Zagreb 3 Jencks. (1988): Grad u historiji. Kolegij uvodi i u osnove metodologije istraživanja međuovisnosti čovjeka i arhitekture. J. Lausanne: Structura mundi 2. Uvod u filozofiju ljudske kulture. preko kuće i grada. dr. Pod pojmom arhitekture ovdje se obuhvaća cjelokupni raspon razina umjetno stvorene okoline od uporabnih predmeta. Amerlinck. Academy Editions. C. C. tj. međuodnosa čovjeka kao biološko-simboličkog bića i arhitekture kao fizičko-simboličke okoline. vol. (1992): Architectural Antropology (serija. AG2009 ANTROPOLOGIJA ARHITEKTURE Koordinator modula Opis modula Kolegij uvodi u interakciju. Igor Toš Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 14 Pohađanje predvanja i izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Wiley & Sons. Naprijed. E. Mumford. do integralnog krajobraza. Težište analiza je na simultanoj dvojakosti odnosa. Cambridge doc.

kao i stabilnost regulacije. kao i sklopovi za nelinearne operacije i simulacija nelinearnih sustava. Posebna pozornost biti će posvećena znanju . IEEE Trans on Systems. sinteza procesa izborom regulatora. Modul je sačinjen od četiri predmeta: Osnove automatizacije. opisna funkcija. Dan: Introduction to Artificial Intelligence. dr. temporalne i difuzne logike. 175 str. Obvezna literatura 1. Regulacijski objekti i uređaji.opći pojmovi. frekvencijski varijantna opisna funkcija. Primjeri iz poljoprivredne proizvodnje. W. 1990.. simulacijom prijenosnih funkcija.): Strojarski priručnik. Dobiva znanja za stjecanje viših specijalističkih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz područja poljoprivredne tehnike. te izbor regulatora i metode podešavanja. Teorija korisnosti. Franjo Jović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 14 2 - Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). Zagreb 2.. okviri i slične strukture. strojevima. Trećim predmetom obraditi će se područje nelinearnih sustava-nekontinuirane nelinearnosti. Primjene: dijagnostika postrojenja. prikupljanje. uređajima i opremi. Obraditi će se i sinteza regulacijskog kruga. ad-hoc i heuristične metode.F. analiza stabilnosti. JOVIĆ. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova Prof. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 221 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . inteligentni postupci on-line vođenja poljoprivrednih postrojenja. Zagreb Preporučena literatura 1. Četvrti predmet ovog modula obuhvatiti će sustave umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruženju. Školska knjiga. sustavi zasnovani na znanju. Rad s proturječnim i neodređenim sustavima: sustav za održavanje istinitosti. 4. Modalne. U tom predmetu biti će obrađena i sinteza procesa pomoću dodatnih petlji kao i impulsni sustavi. Nelinearni sustavi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Patterson. organizacija baze znanja. Drugi će predmet obrađivati područje regulacijskih objekata i uređaja u poljoprivrednoj tehnici. : Expert Systems in Process Control. AG2010 AUTOMATIZACIJA POLJOPRIVREDNIH PROCESA Koordinator modula Opis modula Modul «Automatizacija poljoprivrednih procesa» predstavlja skup specijalističkih znanja važnih za studente studija Poljoprivredna tehnika. mogući svjetovi. IEEE Trans. Također. integriranje znanja u sustav. organizacija i rukovanje znanjem. B. analiza nelinearnih regulacijskih krugova. Cilj modula Student stječe specijalistička znanja iz automatizacije primjenjenih u poljoprivrednim postrojenjima. programiranja: metodom najviše derivacije. Obuhvaćena će biti i računala-simulator i diferencijalni analizator. Prentice Hall. Chapman & Hall. Van Nostrand Reinhold Inc. U prvom će se predmetu obrađivati osnove iz područja automatizacije u poljoprivredoj tehnici. Man and Cybernetics 4. Sustavi umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruženju. Sintaksa i semantika jezika umjetne inteligencije. (1990. tehnike pridobivanja. On Expert Systems 3.): Automatska regulacija. Organizacija i rukovanje znanjem u poljoprivrednoj tehnici: indeksiranje. upravljanja i regulacije u poljoprivredi. Tehnička knjiga. obraditi će se matematički pristup dinamičkim sustavima. Kraut. Damster-Shafer teorija. 1992. sc. ekspertni sustavi malih industrijskih postrojenja. JOVIĆ. Pretpostavka o zatvorenom svijetu. 448 str. predstavljanje znanja. Deduktivne i nededuktivne metode zaključivanja. (1981. Upravljanje i regulacija u poljoprivredoj tehnici. Zaključivanje iz probabilistike: Bayesovo zaključivanje. važnost znanja. New York. osnovni zahtjevi pri regulaciji kao i primjena regulacije. London 3. Šurina. metoda harmoničke ravnoteže. kao i analize u području kompleksne varijable i u frekvencijskom području. 2. sklopovi za linearne operacije.F. London. Jezici umjetne intelogencije: LISP i PROLOG. Strukturirano znanje: grafovi. New York.: Process Control Systems. Chapman & Hall. analiza u vremenskom području. T./2011. Osim toga obraditi će se generatori vremenskih funkcija.

Način razmnožavanja. Zagreb Preporučena literatura 1. strukturalno različiti mikotoksini. nespolne i spolne spore. Zagreb 2. aflatoksini. ishrana. Zagreb 4.. utjecaj aktiviteta vode na rast i tvorbu mikotoksina. S.. Duraković. Redžepović (2004): Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva II dio Kugler. Zagreb. Duraković. mehanizam mikotoksinskog sinergizma. Bakterije morfologija i sistematika.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. S. Duraković. L. L. mikroskopsko proučavanje bakterija. Obvezna literatura 1./2011. toksični laktoni. Parametri za sintezu mikotoksina. Redžepović: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga II dio Kugler. knjiga prva I dio Kugler. razmnožavanje bakterija. karakteristike taksonomskih jedinica. okratoksini. mikotoksini i čovjerk. metabolizam i razmnožavanje gljiva. grizeofulvin. Zagreb. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. Duraković. Duraković. AG2011 BAKTERIOLOGIJA I MIKOLOGIJA U BIOTEHNOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Povijesni pregled. Zagreb 3. Sinergizam mikotoksin i mikotoksin. uloga i značaj bakteriologije. suzbijanje rasta plijesni na poljoprivrednim proizvodima. u tisku 2. citokalazani. S. vegetativno razmnožavanje. Gljive morfologija i sistematika. sinergizam mikotoksin i nemikotoksin. povijest mikologije. Duraković. Redžepović (2004): Bakteriologija u biotehnologiji knjiga prva I dio Kugler. Duraković. mikroskopsko proučavanje gljiva. podjela bakteriologije. ustrojstvo gljiva. Kugler. L. tremorgeni mikotoksini. (2003): Mikologija u biotehnologiji. detekcija mikotoksina u prirodnim sredinama. Zagreb 5. Izvori mikotoksina. Duraković. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s najznačajnijim dostignućima u bakteriologiji mikologiji u biotehnologiji primijenjenoj u poljoprivrednoj praksi. sterigmatocistini i verzikolorini.Duraković. Redžepović: Bakteriologija u biotehnologiji knjiga druga I dio Kugler. Duraković. u tisku Redoviti profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovito pohađanje predavan ja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 222 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . mikroskopsko proučavanje plijesni i kvasaca. citrinin. mikotoksini i životinje. knjiga prva II dio Kugler. luteoskirin i ciklokloritin.

1993 2. Chesworth. P. B. biljnim hormonima. London. Zbog nedostatne satnice u prediplomskom studiju u modul su uključena i poglavlja: Energetika biokemijskih reakcija. Laboratorijske vježbe upoznaju studenta s metodom određivanja pigmenata kloroplasta tehnikama kromatografije na tankom sloju i stupcu. te Kinetika i regulacija enzimske aktivnosti.M. AG2012 BILJNA BIOKEMIJA Koordinator modula Opis modula Modul Biljna biokemija daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u biljaka. Scaife. Karlson. J. T. membranskom prijenosu. Zagreb./2011. te prijenosu genetičke informacije u biljaka. Modul također obuhvaća i poglavlja o sekundarnim metabolitima biljaka. 1997 223 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . P. Stuchbury. Plant biochemistry. Biokemija. J.1998 2. An introduction to agricultural biochemistry. Zagreb. te utjecajem pH i koncentracije supstrata na enzimsku aktivnost. Školska knjiga. J. M. Školska knjiga. 1991 Preporučena literatura 1. Academic Press. izolacijom i fotokemijskom aktivnosti kloroplasta.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Harborne. Naglasak je stavljen na metabolizam biljaka i njegovu regulaciju. Biokemija. Chapman&Hall. Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u biljaka neophodnih za stjecanje stručnih znanja i rješavanje problema u praksi. L. Literatura (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja): Docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 8 4 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. R. Stryer. Dey.

odgajivanju i korištenju temelje se na biološkom fenomenu rasta. Biološki se najčešće definira promjenama tjelesne mase i strukture biomase tijekom prenatalnog i postnatalnog života. Celeber d. (1964): O promjeni kemijskog sastava mesa tokom rasta domaćeg simentalca. Zagreb Uremović. Uremović (1997): Svinjogojstvo.. B. P. Obvezna literatura 1. Cilj modula Saznanje o fenomenima rasta . V. Rast je specifičan za pojedine vrsta i pasmine. AG2012 OSNOVE RASTA DOMAĆIH ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Rast i rasplođivanje gospodarski značajnih vrsta domaćih životinja predstavljaju materijalnu osnovicu proizvodnje i genetskog poboljšanja. 60 % Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Iliffe Books. Z. (1985): Intenzitet rasta simentalskih bikova i njegov utjecaj na rezultate tova i kvalitetu mesa.o.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Berg. osobito mišića omogućava nam utjecati na kakvoću proizvedenog mesa. Zagreb Mioč. Butterfield.H. Hrvatska mljekarska udruga. vol.. 3. 2. Pavić (2002): Kozarstvo. 18. PZS vol. Tehnološki i tehnički postupci u uzgoju. ovaca.29 3. T. Mjerljive fenomene rasta analiziramo i definiramo u obliku izometrijskog i alometrijskog rasta.B. Redoviti profesor Boro Mioč Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 0 0 8 10 8 Obavljene vježbe. S.. Agronomski fakultet u Zagrebu. Barić. (1980): Planned Beef Production. (1972): Prilog poznavanju statističkog prikaza toka i intenziteta rasta.M. London 224 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . D. Polj./2011. temeljna znanja za znanstveni interes u području genetskog poboljšanja životinja za proizvodnju mesa. 431 5. Hilkenny. (1976): New Concepts of Cattle Growth. Uglavnom se odnose na korištenje mladih životinja zbog učinkovitog iskorištavanja energije krme za prirast.. 68 4.R. nazočnost predavanju min. (1996): Govedarstvo . Granada Publishing Ltd. Car. Caput. PZS. Roy. uspostavljanje tehnologija uzgoja i korištenja za proizvodnju mesa. osobito mišića. seminar i terenske vježbe u cijelosti.. Sydney University Press. 4. 2. R. B. M. Caput. Allan. koza i svinja. Poznavanje biokemizma rasta. M. Tehnološke faze proizvodnje goveđeg mesa koriste biološki induciran rast tjelesnih tkiva. Na temelju njihovih rezultata odgovarajućim formulama i grafički (krivuljama) predstavljamo pojedine životinje ili skupine. Znanstvena smotra vol. J. P. mjerenja i interpretacije rezultata rasta pojedinih genotipova.o. Praktični dio studija ovoga modula odnosi se na specifičnosti u rastu i razvitku goveda. (1980): The Calf.

Čačak.G. 1997./2011. Partenon. – La coltivazione dei piccoli frutti. Čačak. T. Jemrić. Miloš. 2003. B. – Jagoda. – Bazga (uzgoj. J.. J. Zagreb. Doc. Bologna. – Jagoda. sustavi proizvodnje i novi trendovi u proizvodnji. Studenti će ovladati vještinama potrebnim za projektiranje i podizanje nasada. Veljković. Hancock. Mišić. Petrović. Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Leposavić. Cambridge. Praktični rad uključuje upoznavanje s procesom podizanja nasada. 2. Šoškić.). Galeta. Hrvatska tiskara. 1990. Boris Duralija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 2 8 12 16 Redovito pohađanje nastave i vježbi uz javnu prezentaciju seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 225 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . New Yersey. Cilj modula – koja znanja i vještine student postiže slušanjem modula (do 200 slovnih mjesta): Detaljno upoznavanje s trenutačnom situacijom u proizvodnji jagodastog voća u svijetu. sc. te na mogućnosti unaprijeđenja na području Republike Hrvatske. – Jagodaste voćke. Prentice Hall Career & Technology. – Suvremeno voćarstvo. – Blueberries. M. Cranberries and Other Vacciniums. D. T. 4. 3. te provedbom svih potrebnih zahvata u proizvodnji jagodastog voća. 2007. Institut za voćarstvo. rast i razvitak ploda). Ciesielska. 3. Šoškić. dr. AG2012 PROIZVODNJA JAGODASTOG VOĆA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sve segmente proizvodnje jagodastog voća. Calderini. te potrebnim znanjima za uspješnu proizvodnju jagodastog voća. odnos prema okolini (voda. Zagreb. 2008.J. – Kupina i borovnica – tehnologija proizvodnje i prerade. 2007. 2000. Za svaku vrstu jagodastog voća proučavaju se: proizvodnja u svijetu i Hrvatskoj. Beograd.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. A. Institut za istraživanja u poljoprivredi. CABI Publishing. J. 5. sistematika i sortiment. temperatura i sl. agrotehnika i pomotehnika u proizvodnji. G. University Press. – Small Fruit Crop Management. Partenon. 2. 1999. E. – Strawberries. M. i Himerlick. fiziološka svojstva (cvatnja. Trehane. 4. i Nikolić. Hrvatska Sveučilišna naklada. Timber Press. 2009. Važan je naglasak na trenutačno stanje u proizvodnji. Modul obuhvaća sve ekonomski značajne vrste jagodastog voća.F. i Malusa. ali obrađuje i one manje značajne koje imaju potencijal širenja. Beograd. D. M. Cambridge. 2004. svjetlost. uporaba i značenje). 5. S. morfološka svojstva (vegetativni i generativni organi)..

sterilizacije biljnog materijala te izolacije i inokulacije eksplantata. Shewry (eds. P. British Crop Protection Council.Bit će riječ o metodama dobivanja haploida i dihaploidizaciji. restrikcijski enzimi.R. Oxford Preporučena literatura 1. Izvanredni profesor Snježana Kereša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 48 12 Prisustvovanje predavanjima i vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Metode ubrzavanja selekcijskog procesa . Lakshmanan (2002) In vitro plant breeding. metode i primjenu mikrorazmnožavanja u praksi. H. Job (2002) Plant Biotechnology in Agriculture. kloniranje gena. Kumar. R. metode genetičkih modifikacija biljaka. Farnham 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 4. London. P. S. Školska knjiga Zagreb 3. te o korištenju molekularnih markera za prepoznavanje poželjnih genotipova u ranim generacijama križanja. V. Sibila Jelaska (1994) Kultura biljnih stanica i tkiva. Tamarin (1999) Principles of Genetics. N. J. tumefaciens. Cilj modula Studenti stječu osnovna znanja o mikrorazmnožavanju (voćnih i ukrasnih vrsta) i ozdravljenju biljaka od virusa (održavanje zdravih matičnjaka) direktno primjenjiva u praksi. Razvoj genetske varijabilnosti in vitro – Bit će obrađena somaklonska varijabilnost kao mogućnost za dobivanje poželjnih genotipova te metode izolacije i fuzije protoplasta u svrhu dobivanja somatskih križanaca. Ovaj dio uključuje laboratorijsku vježbu genetičke modifikacije pomoću A. Pierpoint. PCR. sekvencioniranje DNA. Yusibov (eds. izrada i pretraživanje genskih biblioteka. Interna skripta (u izradi) 2.) (2000) Plant Biotechnology – new products and applications. McGraw-Hill 3. RT-PCR. elektroforeza. načinima regeneracije biljaka organogenezom i somatskom embriogenezom.Y. Biochimie 84: 11051110 226 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . W. metode eliminacije virusa kulturom meristema i čuvanje genfonda u in vitro uvjetima. P./2011. Pregledni članak: D.) (1996) Genetic Engineering of Crop Plants for Resistance to Pest and Diseases. Hammond. Taji. McGarvey. AG2013 BILJNA BIOTEHNOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul će biti izveden kroz četiri programska dijela kako slijedi: Principi kulture biljnog tkiva i mikrorazmnožavanje – Naglasak će biti na uspostavljanju kulture biljnog tkiva. Tehnike rekombinantne DNA i genetičke modifikacije biljaka – Bit će obrađene metode izolacije DNA i RNA. P. Food products Press. Osposobljeni su za početak rada u biotehnološkom laboratoriju. modifikacije biljaka za agronomski važna svojstva.. Obvezna literatura 1. Laboratorijske vježbe sastojat će se od pripreme hrandbene podloge. A.

2. Russell: Genetics (fifth edition) 1998 Robert H. Majčinski učinak. Geni i proteini./2011. Regulacija i načini kontrole ekspresije gena. Organizacija genoma u citoplazmi. Genetske promjene: mutacije.rast i razvoj. F.J. Mutacije gena i kromosoma. Citoplazmatsko nasljeđivanje. Griffiths. sjemenarstvu i rasadničarstvu).T.Suzuki. Poznavanje i primjena zakonitosti nasljeđ. Miler. svaki dio sastojat će se od predavanja i vježbi koje će imati oblik rješavanja i diskusije konkretnih primjera vezanih uz programsku jedinicu.nastanak gameta. Cummings: Concepts of Genetic 1994. W.A. Vegetativno razmnožavanje . Zakonitosti nasljeđivanje kvantitativnih svojstava. Struktura i funkcija kromosoma. Genus i specijes hibridizacija. D. 3. 1993 Preporučena literatura 1. AG2014 BILJNA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul će se izvoditi u okviru četiri programska dijela.W. 4. Spoznaje o genetskim osnovama i izvorima varijabilnosti. Kromosomi i prijenos gena.R. Fenotipska osnova nasljeđivanja. Brown: Genetics a molekular approach 1993. Heterozis .Kontinuirana varijabilnost i poligeni. A. Kromosomska osnova nasljeđivanja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. S. 3 Redoviti profesor Marijana Barić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Molekularna osnova nasljeđivanja. Interna skripta (u izradi) 2.Klug. Generativno razmnožavanje . Obvezna literatura 1. Cilj modula Razumijevanje nasljeđivanja svojstva na: molekularnoj i fenotipskoj razini. T. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 12 redovito pohađanje nastave i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 227 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . C.C. rekombinacije i transpozoni elementi. Analiza te genotipska i fenotipska distribucija. Nasljednost (heritabilnost) svojstva. A.Lewontin. Mutacije i polimorfizam.M. Dobivanje znanja koje može koristiti u primjenjenoj genetici (oplemenjivanju. Nasljeđivanje svojstva na razini gena: Gen . 5.genetske osnove i procjena.M. Genetske osnove varijabilnosti. Procjena nasljednosti svojstva iz hibridnih populacija. Gelbart: An Introduction to Genetic Analysis (fifth edition) New York. J. Bilješke s predavanja i vježbi 3.struktura i funkcija. Pay: Foundations of Genetics 1995. M. Peter J. Tamarin: Principles of Genetics (fourt edition)1993.R. Zakonitosti nasljeđivanja nevezanih i vezanih alternativnih svojstva Genske (alelne i nealelne) interakcije: modificirani Mendelovi odnosi i epistaze. Osnove populacijske genetike. Mehanizmi replikacije DNK i rekombinacija.

(1999). (1989). Bioagrikultura. Piero Fiorino (2007) : Olea Trattato di olivicoltura . Zadnja tematska jedinica obuhvaća značenje elaiotehnike. Organic farming: methods and markets: an introduce to ecological agriculture. Uliks – Rijeka 2008./2011. 715.o. Poreč MIH d. 4. Landry. str. vježbi... Edagricola. 255. C.o. Preporučena literatura 1. seminara i terenske nastave. najvažnije bolesti i štetnici masline te njihovo praćenje i mogućnosti suzbijanja u ekološkom maslinarstvu . 3. sortimenta i pedoklimatske raznolikosti našeg mediteranskog podneblja na širenje ekološkog maslinarstva u Hrvatskoj. Polaznici modula sami (ili uz konzultacije s predavačima) odabiru sebi temu za seminar koji iznose na predavanju uz raspravu predavača i ostalih polaznika. Lampkin N. Krišković P. 190. New Holland. Putem terenske nastave polaznici modula biti će upoznati s tehnologijama koje su zaživjele u ekološkom maslinarstvu Hrvatske. Mladost Zagreb. Edagricola Prof. L. (1987). (1994). Tisak Rijeka.B. str. J. London UK.prof. standardi i smjernice u ekološkoj poljoprivredi. Grewell. uloga ishrane bilja u ekološkom maslinarstvu.dr. Grow Organic – fruit and vegetables fresh from your garden. AG2014 EKOLOŠKO MASLINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul obuhvaća gradivo u vidu predavanja. Obvezna literatura 1. – izv. Olivera Koprivnjak (2006): Djevičansko maslinovo ulje od masline do stola. Krišković P. 3. Bologna 5. Đani Benčić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 36 2 8 14 Pismeno Usmeno ☑ 228 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Sadržaj gradiva pokriva područja iz opće ekološke poljoprivrede po poglavljima: osnovne postavke ekološke poljoprivrede. (2003): Ecological Agrarian: Agricultures First Evolution in 10 000 Years. Robert S. Organic Farming. (2007).) 5. Cilj modula Cilj modula je osposobiti polaznike stjecanjem znanja i vještina u ovladavanju tehnologijama primjenljivim u ekološkom maslinarstvu. Claudio Cantini (2008): Rezidba i uzgojni oblici za suvremeni uzgoj maslina. Nadovezuje se gradivo iz zaštite i gnojidbe masline po tematskim cjelinama : sličnosti i razlike između prirodnog ekosustava i agro eko sustava te važnost bioekološke raznolikosti u biološkoj zaštiti masline. 4. Pero Fiorino (2007): Olea Trattato di olivicoltura.. Farming Press.M.sc. Riccardo Gucci . p.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.J. Osnove biološkog voćarstva. Hamilton N. Danly. 2. terminologija u ekološkoj poljoprivredi. 2.L.

membranskim prijenosom. Biokemija. Stuchbury. J. 1993 2. Školska knjiga. P. Chesworth.ODABRANA PREDAVANJA Koordinator modula Opis modula Modul daje prikaz osnovnih biokemijskih procesa u životinja. (Treba istaći da procesi obrađeni u okviru modula Kemija s osnovama biokemije nisu obuhvaćeni ovim modulom) Modul upoznaje studenta s energetikom metabolizma. 1991 Preporučena literatura 1. T. Chapman&Hall. R. Biokemija. Stryer. An introduction to agricultural biochemistry. M. L.1998 Docent Milan Šoškić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 - Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 229 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa potrebnih za stjecanje stručih znanja na diplomskom studiju Proizvodnja i prerada mlijeka Obvezna literatura 1. Zagreb. AG2015 BIOKEMIJA . London. Scaife.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Karlson./2011. Školska knjiga. J. te prijenosom genetičke poruke u eukariota. metabolizmom glavnih skupina biomolekula. kinetikom i regulacijom enzimske aktivnosti. mehanizmom prijenosa hormonske poruke. Zagreb.

Ramona Franić. Pavlo Ružić (2005. CABI Publishing 3. Singapore..): Rural Tourism and Recreation: Principles and Practice. 6 Docent Marija Cerjak Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Na kraju modula. magistarski rad. Croat. 19. zakonska regulativa i utjecaj ruralnog turizma na regionalni razvoj. 269-291 Preporučena literatura 1. and Sharpley. Roberts. 3.Studij slučaja. upravljanje i marketing u ruralnom turizmu. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 230 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .): Agroturizam u europskom kontekstu. Lesley. zadatak studenata će biti izraditi akcijski plan za razvitak stvarne turističke aktivnosti u ruralnom području (studenti će morati odabrati stvarnu ruralnu lokaciju i osmisliti plan za razvitak turističke ponude na toj lokaciji). Križman.67 No. Pula 2. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 12 20 8 Obvezna literatura 1. Gartner (2005. Stud. Daniela Angelina Jelinčić: (2008. Massachusetts. steknu znanja i vještine potrebne za uspješnu organizaciju i upravljanje aktivnostima ruralnog turizma. vol.): Rural Tourism: An Introduction.. International Thomson Business Press 2.oblici ruralnog turizma. AG2016 RURALNI TURIZAM Koordinator modula Opis modula Tijekom izvedbe modula studenti će biti prezentirane osnove turizma i specifičnosti ruralnog turizma.3 Rujan 2002. Zoran Grgić (2002.): Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj–Pretpostavke i izgledi razvitka. R. ethnol.):Koncepcija marketinga u turizmu na seljačkim gospodarstvima. The Journal of Regional Analysis and Policy.1.): A Perspective on Rural Tourism Development.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Institut za poljoprivredu i turizam Poreč. Vol. Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS). 33-42 4. 35. Sharpley. (2001.): Ruralni turizam. J. Danijela (1998. Cilj modula Cilj modula je da studenti. uz kombinaciju teoretskih predavanja i praktičnog rad. (1998./2011. William C. str.

2. by.M. A. U: Technology of Cheesemaking. J. New York. U: Cheese: Chemistry.L.H.F. 447-472. Drinan. New York. Fox.. Law) Sheffield Academic Press.C.). Vrlo važan segment modula jest njega sira i pogreške sira tijekom zrenja. Lynch. Fox. P.): Contribution of starter lactococci and non-starter lactobacilli to proteolysis in Cheddar sheese with a controlled microflora. London. C. Lait. J.L. An Aspen Publication. C. 389-438.J. C. 3. Lait. London. terenska nastava i izrađen i prezentiran seminar. Kluwer Academic/Plenum Publisher. (1998. P. 317-346. 353-411. Tourneur. J. Gueguen. Choisy. (2000. S. Gaithersburg. (2002.M. Obvezna literatura 1.): Biochemistry of cheese ripening. Preporučena literatura 1. F. L. odnosno kako ih otkloniti. B..): Enzymology of milk and milk products. M.F.. by Eck.A.): Comparing ripening technology of the various types of cheese. by P. 5. Desmazeaud. Tokyo.. McSweeney. Proteolitičke promjene razrađene su na primane (specifični procesi razgradnje) i sekundarne ... vježbe u praktikumu. General aspects (ed. R.. 80: 293-324. London. Mljekarstvo.): Biochemical pathways for the production of flavour compounds in cheeses during ripening: A review.C. A. by Eck.): Cheese ripening and flavour technology. Paris. Law. Madras. Law. odnosno njihov utjecaj na konačnu senzorsku kakvoću zrelog sira..F.): Cheese ripening: Microbial phenomena.. Kalit..): Physical and sensory properties of cheese. laboratorijske vježbe. Sheffield. McSweeney.. 52. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 231 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .nespecifične. Naglasak je dan na proteolitičke promjene koje najvećim dijelom utječu na senzorsku kakvoću i teksturu zrelog sira. 2. Fox. (1999. J.. M. Schmidt. J. and Gillis. P. Inc. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed.L.): Cheesemaking practice. Aspen Publishers. 4.C. 191206. 4. J. Modul predviđa značajan broj seminara u kojima će se studenti kroz zadane teme upoznati sa specifičnostima zrenja pojedinih vrsta sireva i njihovom tehnologijom. (Ed. (1998. M.)./2011. 3.. J. (2000. Vol. M. Hardy.L. proteolitičke i lipolitičke promjene. Reading. 163-190. B. and Gillis. Maryland. Sousa. Fox). Wallace. Weinheim. J. by Eck. Scher. London. Kroz modul biti će govora o ekologiji mikroflore nekih vrsta sireva odnosno o zrionicama i uvjetima koje one moraju zadovoljavati s obzirom na tehnologiju zrenja pojedine vrste sira.D. J. Lenoir. P.H.). Cogan. P. J. Izvanredni profesor Samir Kalit Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 4 22 6 Odslušane auditorne. (2000. P. 77: 441-459. (1999.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2000. Scott. physics and microbiology. 418-446. New York.F.J. Blackie academic and professional. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed.A.): Plasmin: indogena proteinaza mlijeka.H. U: Cheesemaking From Science to Quality Assurance (Ed.. Paris. AG2016 BIOKEMIJA I TEHNOLOGIJA ZRENJA SIREVA Koordinator modula Opis modula Kroz modul studenti dobivaju opća znanja iz područja biokemijskih procesa tijekom zrenja sireva koja se odnose na glikolitičke. Havranek.P.H. McSweeney.L. Ramet... UK. and Gillis. (1997. T. McSweeney. 5. A. Cilj modula Stručno i znanstveno upoznati studente s biokemijskim promjena tijekom zrenja sira i tehnologijom zrenja.. New York. Paris. Melbourne. U: Dairy Chemistry and Biochemistry. 1. P.

(2001): Biologija. D. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. 3. odnosno terestričke i akvatičke ekologije. biljaka i krajolika kao sigurnost očuvanja ekološke ravnoteže. AG2017 BIOLOGIJA I EKOLOGIJA DIVLJAČI Koordinator modula Opis modula Sistematika divljači. Papeš. Cilj modula Omogućiti studentima proširenje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o biologiji i ekologiji divljači . (1995): Priroda kao zadaća. odnosno ekologa i zaštitara prirode. Zagreb. 2./2011. (1995): Elements of Ecology. Zagreb Preporučena literatura 1. Zaštita raznolikosti divljači. Odnos divljači spram izravnih i neizravnih ekoloških čimbenika. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. M.Formirati lovnog gospodarstvenika s naglašenom ekološkom etikom. Zagreb 2. Liber. O. Andrašić D. L. P. Andrašić D. Zagreb. Ekološka svojstva i životna područja kopnenih ekoloških sustava..New York. Miljanić. posebna biološka svojstva divljači. Mustapić Z. Hrvatski lovački savez. Smith. Springer. . Ur. Harper and Row. Kalafatić. Definicija i pojam ekologije divljači. H. Wildermuth. Glavni poremećaji u ekološkim sustavima uzrokovani antropogenim utjecajem. Divljač kao dio ekološkog sustava. Obvezna literatura 1. Liber. E. pp 297. Izvanredni profesor Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 8 16 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 232 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2004): Lovstvo..Profil. Zagreb 3.

Chichester. postrna repa. posebno iz skupine domaćih i udomaćenih sorata u našim agroekološkim uvjetima. Cichoriaceae (salata. radič). Brassicaceae (kupus. Cucurbitaceae (krastavac buče i bundeve). Fabaceae (grašak. korabica. Proizvodnja povrtnog sjemena. cikla. Obvezna literatura 1. uzdržna selekcija ekonomski važnijih kultura povrća iz porodica: Alliaceae (luk. George R. paprika). John Wiley & Sons. New York Izvanredni profesor Josip Borošić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 10 2 4 Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Chenopodiaceae (špinat. peršin)./2011. kelj.(1993). endivija.F.češnjak). Kelly A. (1998) Encyclopaedia of Seed Production. Apiaceae (mrkva. položeni kolokviji poslije obavljenih vježbi.A.. AG2017 PROIZVODNJA SJEMENA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Morfološko-biološka svojstva reproduktivnih organa. rotkva. bob). specifičnosti uzgoja sjemenskog usjeva. žetva (berba) i dorada.. poriluk. rotkvica). Cvjetković B. Pavlek P. blitva). Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. grah. pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 233 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ..T.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Solanaceae (rajčica. čimbenici fruktifikacije. Lešić R. Cilj modula Temeljna znanja i vještine o proizvodnji sjemena povrća.

Knjiga. Knjiga. Remschmidt. Neven Voća Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušane vježbe i predavanja. Obuhvatit će se poglavlja prikupljanja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. C. (1980): Biogas. Elsevier Science. (2002): Obnovljivi izvori energije. B. (2008): Obnovljivi izvori energije s osvrtom na gospodarenje. D. Knjiga.A. Austrija 2. tehnike i tehnologije proizvodnje biomase u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Mittelbach M. Šljivac. Obvezna literatura 1. Z./2011. Stout. (2005): Energija i okolina. SAD. sc. AG2018 ENERGETSKA ISKORISTIVOST BIOMASE I BIOGORIVA U POLJOPRIVREDI II Koordinator modula Opis modula U ovom modulu će se obrađivati poglavlja iz područja proizvodnje bioenergije iz poljoprivrede i iz prerađivačke industrije.. B. Graz. (2004): Biodiesel – the compprehensive handbook. Knjiga. Cilj modula Student će steći znanja iz područja proizvodnje i potrošnje biomase i biogoriva iz poljoprivrede te sanacije organskog otpada u svrhu proizvodnje toplinske i električne energije.. EM. Obradit će se mogućnosti skupljanja sirovine. 2. (2008): Biodizel – svojstva i tehnologija proizvodnje. dr. Tuzla. Knjiga. Njemačka 3. Sanacija gnoja i gnojevke usmjerit će se prema proizvodnji bioplina također u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Sinčić. (1990): Handbook of energy for world agriculture. Knjiga. tehnike i tehnologije proizvodnje biodizela i etanola te njihovo korištenje u motorima SUI umjesto goriva mineralnog porijekla. Šimić. BIH Doc. M. Osijek. Knjiga. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 234 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Kaltwasser. Kao posebno poglavlje biti će sanacija organskog otpada iz poljoprivrede i prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na sanaciju visoko rizičnog organskog otpada. Sve vrste proizvodnje posebno će se pratiti s aspekta zaštite okoliša i legislativa i regulativa EU i RH. Đonlagić. Labudović. 4. Zagreb Preporučena literatura 1. B. D. Zagreb 3.

tipove cvijetova.. proces oprašivanja i oplodnje. Gladstones. Obradit će se okolinski uvjeti pojedinih vinogradarskih podregija u Hrvatskoj. kao preduvjet za razumijevanje ostalih vinogradarsko vinarskih predmeta. Mirošević. Morfologija i anatomija generativnih organa obuhvatit će građu cvijetova i cvatova vinove loze. Mullins. (1998): Terroir.. G. Burić. listova).. postrano grananje mladica i korijena. procese u bobici od oplodnje do pune zrelosti..P.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1996): Vinogradarstvo. Adelaide (prema izvorniku će se prirediti skripta na hrvatskom jeziku) Preporučena literatura 1. Osposobljavanje za donošenje kompetentnih odluka pri podizanju vinograda i odabiru odgovarajuće tehnologije. L. University press. kao i značajnijih vinogradarskih područja u svijetu. te procesi njihovog rasta i razvoja (razvoj provodnih snopova. (1979): Vinogradarstvo I i II. kao podloge ili u oplemenjivanju kao izvor otpornosti na boiotske i abiotske faktore). Radnički univerzitet «R. Ćirpanov». AG2018 BIOLOGIJA I EKOLOGIJA VINOVE LOZE Koordinator modula Opis modula Modul se sastoji od dva temeljna dijela. E. Bouquet. Obradit će se anatomija i morfologija vegetativnih organa (mladica. U dijelu ekologije vinove loze studenti će se upoznati s najvažnijim ekološkim čimbenicima koji utječu na rast. D. te kakvoću grožđa i karakter vina. Zagreb 2. pupova. U dijelu koji razmatra biologiju vinove loze studenti će se detaljno upoznati sa morfološkom i anatomskom građom vinove loze (Vitis vinifera L). Mitchell Beazley. J. (1992): Viticulture and Environment.) i način njihovog utvrđivanja u praksi . Novi Sad 2. te temeljem toga procjena prikladnosti nekog područja za vinogradarsku proizvodnju. Nakladni zavod Globus. kao i specifičnostima u građi nekih drugih vrsta koje igraju važnu ulogu u vinogradarstvu (npr. Cambridge.. A. Wilson. njihov razvoj. London izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 6 2 redovito pohađanje nastave i izrada seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 235 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . USA (prema izvorniku će se prirediti skripta na hrvatskom jeziku) 3. oborine. N. (1996): Biology of the grapevine. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o biologiji i ekologiji vinove loze.. M.. Williams. Obvezna literatura 1.E. apsolutni maksimumi i minimumi. Obradit će se značajni klimatski faktori (sume temperatura. Winetitles. formiranje bobica i sjemenki. biologije i ekologije vinove loze./2011. J. razvoj i pravilno odvijanje faza godišnjeg biološkog ciklusa.. korijena. prelazak u sekundarnu građu mladica i korijena i sl). broj sati sijanja sunca.

Elsevier. Puštanje mlijeka. B: Anatomija i fiziologija mliječne žlijezde. (1996): Textbook of Veterinary Anatomy. građa žlijezda i sisa. 12/e. diferencijacija.. 2004.B. The Iowa State University Press. Cilj modula Temeljitije upoznavanje morfologije vimena i biologije žljezdane epitelne stanice. 4. O. Obvezna literatura 1. Upoznati bolesti vimena i preventivu. AG2019 BIOLOGIJA LAKTACIJE Koordinator modula Opis modula Anatomija laktirajućeg vimena: vanjske osobitosti. sinteza laktoze.R. C.J. sinteza proteina. Sekrecija. Ames. vaskularizacija i inervacija. Bolesti vimena. T.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ultrastruktura sekrecijske stanice. Dukes' Physiolology of Domestic Animals. Ithaca and London 3. Zagreb. Dyce. Galaktopoeza. te utjecaja visoke proizvodnje i uvjeta držanja na funkciju vimena i drugih sustava. Homeoreza.Poljoprivredni fakultet.M. 2th ed. K. Interna skripta. Cornell University Press. Wensing. limfni sustav i imunost.O. Reece. Biosinteza mlijeka: energetski metabolizam. Saunders Company.. Liker. suspenzorni sustav. sinteza mliječne masti./2011. B.B. Redoviti profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 55 5 - Pismeno Usmeno ☑ 236 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Preporučena literatura 1. histološka građa. Čimbenici koji utječu na laktaciju. Endokrinologija laktacije. B. Sack. (1983): Biochemistry of lactation. W..L.. W. Swenson. odnosno zdravlje životinje. M. (2002) Osnove animalne citologije. sekundarni glasnici. Amsterdam. Larson.. embriologija i rast. Mepham. (1995): Lactation.J.G. New York. Liker. 5. Sisanje. Laktogeneza. 2.

3 doc. Marinović-Uzelac. sc. Gradska aglomeracija. Geografski uvjeti smještaja i razvoja gradova. Tehnička knjiga. Vresk. A. Školska knjiga. Čovjek i prostor. turističke regije. Posljedice ljudskog djelovanja na izgled krajobraza s bitnim načelima očuvanja. Aleksandar Lukić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Definicija prostornog planiranja. (1977): Osnove urbane geografije (Introduction to Urban Geography). Upoznavanje s teorijom prostornog planiranja. Ugroženost prirodne sredine i zaštita prostora. (1986): Naselja. (2001): Prostorno planiranje (“Physical Planning”). Areas). Krajobraz i identitet prostora. Funkcionalne karakteristike i procesi u prostoru. Prometno otvaranje. prostori (Settlements. konurbacija i megalopolis. Područja posebnih obilježja: prirodni rezervati. Prostorni planovi i praktični problemi u izradi i provođenju prostornih planova. poljodjelski prostori. Cilj modula Upoznati studente s temeljnim i praktičnim načelima prostornog planiranja 10 Prisustvovanje na predavanjima Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Marinović-Uzelac./2011. Regija.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. gradovi. Zagreb 2. nacionalni i memorijalni parkovi. A. M. Metode i tehnologije izrade prostornih planova. AG2019 OSNOVE PROSTORNOG PLANIRANJA Koordinator modula Opis modula Upoznavanje s temeljima struke prostornog planiranja. Prometno-geografski uvjeti smještaja gradova. Zagreb 237 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Towns. Temeljni generatori suvremene strukture prostora. Primarna i sekundarna urbanizacija. industrijska područja. Zagreb 3. praktičnim problemima planiranja i uređivanja većih prostornih cjelina (regija). Urbane funkcije gradskih naselja. dr.

Poljoprovredni nakladni zavod. W. J. 3. Obvezna literatura 1. njegovom interakcijom s ostalim sustavima. i koji zajedno s metabolizmom ima ključni utjecaj na zdravlje životinje i ekonomičnost proizvodnje.R. O. Wensing. London. 2004. 22th edition. Osobitosti probave u domaće peradi. Liker. Longman. Sisson. A. A. (1985): Nutritional physiology of farm animals. Scheunert. W. H. Charithers. 3. Djelovi probavnog sustava i njegova histološka građa: usna šupljina. 2th ed.(1962):Anatomija domaćih životinja. Thomas. K. masti i proteina. Metabolizam vitamina i minerala. Pismeno Usmeno ☑ ☑ 238 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Lange Medical Books/McGraw-Hill. Trautman. Dyce.D. J. M. ždrijelo. (2003): Rumen Microbiology. Sack.G. Ganong. (1987): Lerbuch der Veterinar-Physiologie. C.J..(1996): Cytology and microscopic anatomy. Cilj modula 2 Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 28 Detaljno upoznavanje s morfologijom i fiziologijom probavnog sustava.B. 4.. Rook.R. AG2020 BIOLOGIJA PROBAVE I METABOLIZAM Koordinator modula Opis modula Citološke osobitosti epitelne stanice...ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.A. usta i jednjak. Dukes' Physiolology of Domestic Animals. jednjak./2011. (2002) Osnove animalne citologije. Verlag Paul Parey.C.O.. tanko i debelo crijevo. Zagreb.. W. složeni želudac. Cornell University Press. Dellmann. Grossman. (2005): Review of medical physiology. egzokrino lučenje pankreasa i jetre. 5. Williams & Wilkins. gušterača. P.F. Zagreb. masti i proteina.Poljoprivredni fakultet. želučano-crijevni hormoni.A. 2. jednostavni i složeni želudac.. Swenson. Nottingham University Press. Saunders Company.D.. 4.J. 2. B. Metabolizam ugljikohidrata. Procesi u probavnim organima vezanim uz enzimatsku razgradnju ili uz aktivnost mikrobne populacije: probava ugljikohidrata. tanko crijevo debelo crijevo. B. Ithaca and London Preporučena literatura 1.. 12/e. Apsorpcija. Dehority. (1996): Textbook of Veterinary Anatomy. S. Upravljanje probavnim funkcijama: utjecaj živčanog sustava. želudac.M. jetra. Seibte Auflage.F. J. Reece.

Van Nostrand Reinhold. 2004: Povrćarstvo. svjetlom (interakcija) i vodom u procesima: klijanja. London 4. Ekološki čimbenici u planiranju proizvodnje povrća: utjecaj čimbenika klime na rokove uzgoja i odabir sorte.J. Biološki čimbenici u planiranju proizvodnje povrća: potrebe povrtnih vrsta za temperaturom. Redovitost na predavanjima. New York Docent Nina Toth Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 20 8 8 3 programa: planiranje dinamike sjetve/sadnje povrća za kontinuiranu opskrbu tržišta/prerađivačke industrije Seminar: Biološke osnove različitih tehnologija uzgoja presadnica. Gemüseproduction./2011. II 2. Zrinski. Nonnecke.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Borošić. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 239 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Primjena toplinskih jedinica u planiranju dinamike proizvodnje povrća. vježbama u praktikumu i terenskoj nastavi.. odnosno. ekspresije spola.. New York Preporučena literatura 1. Rubatzky V. 1999: Tomato plant culture. 1992: Producing vegetable crops. McCollum.. CABI Publishing. London 5. CRC Press LLC. razvoja i zriobe plodova.. 1998: Lettuce. Univer. Biološke osnove različitih tehnologija uzgoja presadnica. endive and chicory. Čakovec 2. Cilj modula Znanje o biološkim i ekološkim čimbenicima u uzgoja povrća i vještina njihove primjene u planiranju povrćarske proizvodnje. Denville. Chapman and Hall. 1994. Interstate Publishers. E. L.. Yamaguchi M. The tomato crop. oprašivanja. Buturac. Brewster J. postizanja visoke kakvoće i održivosti povrća. B. nicanja i vegetativnog rasta korijena i nadzemnih organa. 4th ed. utjecaj kvalitete i gospodarenja vodom i hranivima na kakvoću jestivih dijelova povrća. Poljak i D. Rudich. J. 1986. W. 1986. Ulmer... H. of Arizona Press. M. London 3. Poznavanje čimbenika fruktifikacije u manipulaciji prelaska vegetativne u generativnu fazu razvoja. efikasnije adaptabilnosti različitim ekološkim uvjetima.W. Stolz. usklađivanje povrtne vrste i roka uzgoja s fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. neophodni za pohađanje modula Suvremena tehnologija uzgoja povrća. L. I... Lešić R. cvatnje. Berlin 5. M. Ware. 1997: World Vegetables. Onions and other vegetable Alliums. Herak Ćustić. Romić. Parey. Krug. J. Atherton J. Jones J.. Stuttgart 4. predviđanja dinamike tehnološke zrelosti. Chapman & Hall.P. Swiader. preciznog planiranja sjetve/sadnje za kontinuiranu opskrbu tržišta/prerađivačke industrije. Ryder E.. Tuscon 3. 1989: Vegetable production. Fritz D. G. Obvezna literatura 1. G. AG2022 BIOLOŠKI I EKOLOŠKI ČIMBENICI UZGOJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Primjena novijih saznanja iz domene ekoloških i bioloških čimbenika u proizvodnji povrća sa svrhom: boljeg iskorištenja genetskog potencijala suvremenih sorata. J. J. 1989: Gemüsebau. I. Second Ed.

Der. model sa slučajnim utjecajima grupa). midterm ispit (kolokvij). latinski kvadrat). D. (1999) Experimental Design and Analysis in Animal Science. A. New York. Montgomery. potreban broj ponavljanja. krivolinijska regresija). New York. London.Odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu za korištenje naziva sveučilišni udžbenik rukopisa (broj 021950/3-2004. C. Kapš M:Biometrika i planiranje istraživanja na primjerima na životinjama – bilješke i prezentacije predavanja s primjerima u elektronskom obliku (word ili pdf dokument) – izvadak iz knjiga pod 1. Collins. Obvezna literatura 1. (2000) Design and Analysis of Experiments. JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA (procjena parametara. UK. G.W. VEKTORI I MATRICE (tipovi i svojstva matrica. UK. T. and Cox. Second Edition. (1992) Experimental Designs. John Wiley & Sons. omogućuje slušanje daljnjih modula vezanih za genetiku. MATRIČNI PRIKAZ REGRESIJE. 2004. Lamberson: Biostatistika i metode istraživanja na životinjama' . R. Wallingford. i 2. t i F provjera. vlastita slobodna podjela 4. M and W. CAB International. London. korištenje SAS-a. G.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. prosjeci i varijance procjenitelja. 5. operacije s matricama i vektorima). CABI Publishing. M./2011. Fifth Edition. 2. ANALIZA KOVARIJANCE Cilj modula Planiranje pokusa i statistička analiza takvih pokusa. and Seeney. B) Pokusni planovi u istraživanjima na životinjama: JEDNOSTRUKA ANALIZA VARIJANCE (model s fiksnim utjecajima. pokusi na mliječnim i tovnim životinjama). (1994) Experimental Research Design and Analysis : A Practical Approach for the Agricultural and Natural Sciences. Wallingford. R. SPLIT PLOT PLAN. POTPUNO SLUČAJNI POKUSNI PLAN. teoretske postavke i primjeri koristeći SAS software: A) Primjena regresije u istraživanjima na životinjama: UVOD (slučajne varijable i njihove raspodjele procjena parametara provjera hipoteza). (1999) Statistical Experiment Design and Interpretation: An Introduction with Agricultural Examples. Cochran. G. (ISBN: 0 85199 820 8) 2. 3. BLOKOVI U ANALIZI VARIJANCE (slučajni blok plan). CRC Press. raščlanjenje varijabilnosti. CHANGE OVER PLANOVI (jednostavni change over plan. Zagreb 11 siječnja 2005) 3. pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 240 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Biostatistics for Animal Science. John Wiley & Sons. FAKTORIJALNI POKUS. MULTIPLA REGRESIJA (dvije nezavisne varijable. raščlanjenje varijabilnosti. NAČELA PLANIRANJA POKUSA (pokusne jedinice i ponavljanja. New York. AG2023 BIOMETRIKA I PLANIRANJE ISTRAŽIVANJA NA ŽIVOTINJAMA Koordinator modula Opis modula Primjena regresije i pokusnih planova. and Everitt. F. B. Kaps. M i W R. (2001) A Handbook of Statistical Analyses Using SAS. Kaps. M. Lamberson. koeficijent determinacije). pokusna greška i kontrola pokusne greške. Hoshmand. Redoviti profesor Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 - Riješene 2 domaće zadaće. uzgoj i hranidbu životinja. HIJERARHIJSKI PLANOVI. Morris. Chapman & Hall / CRC Press. Oxon. 4. Second Edition. F i Tukey provjera. C. John Wiley & Sons. Preporučena literatura 1.

Carneiro.M.. Walter P. apoptoza. Preporučena literatura 1. Zagreb.. endoplazmatska mrežica.. Jezgra: kromatin. membranski prijenos. osnove stanične signalizacije.. Lizosomi. L. građa gena.. Zagreb. mitotički ciklini. B. endocitoza. 2. manipulacije. sinteza bjelančevina.. Hausman. Obvezna literatura Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 1. Janqueira.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Razvoj višestaničnih organizama. 2. aktinske niti. Cilj modula Detaljnije upoznavanje s morfologijom i biologijom životinjske stanice kao osnovne jedinice organizma. Ciklus staničnog dijeljenja.. Cooper. prijenos velikih molekula u stanicu. građa kromosoma. Školska knjiga. O. 241 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . mikrotubuli. centrosom . Alberts B. R. Temelj za razumijevanje funkcija visoko diferenciranih stanica organskih sustava.. kalcij kao sekundarni glasnik. replikacija i popravak DNA. Stanični kostur (Citoskelet): Intermedijarne niti. matriks. Medicinska naklada. signalizacija preko enzimskih receptora. rekombinacija. Johnson A. Liker. Golgijev aparat. proteinski faktori rasta. ciklički AMP (cAMP). C.E. 1995: Osnove histologije.. J.. Lewis J./2011. Nadzor nad staničnim dijeljenjem u višestaničnih životinja. jezgrica. transporteri. receptori plazmine membrane. Roberts K. ionski kanali. izrezivanje. Međustanična komunikacija. Mitohondriji: građa.G. egzocitoza . (2004): Stanica – molekularni pristup. Raff M. način rada genskih prekidača. (2002) Osnove animalne citologije. New York. AG2025 CITOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Stanična membrana: lipidni dvosloj. Kelley. membranske bjelančevine. ribosomi. Zagreb. (2002): Molecular Biology of the Cell. nadzor nad genskim izražavanjem. signalizacija preko receptora povezanih na G-bjelančevine. Garland Science. sinteza RNA.

1985 1. Vince-Prue. B. 1993. Ulmer../2011. Ulmer.sc.. Poljak.Pospješivanje cvjećarskih kultura u zaštićenom prostoru . Timber Press..Metode uzgoja glavnih rodova rezanog cvijeća i lončanica u zaštićenom prostoru Cilj modula Razumijevanje fizioloških procesa pri uzgoju cvjećarskih kultura za rez i kao lončanica te jednogodišnjih.. K. Ines Han Dovedan Broj ECTS bodova . Interna skripta. F. H. Alkemade Printing BV. 4. New York.“Plug” proizvodnja jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta . Zagreb 242 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pevalek-Kozlina. dvogodišnjišnjih cvjetnih vrsta i geofita. 3. Schnittblumen kulturen. 2... Ball. Hertogh. B. Plant Growth Regulator Society of America. Zagreb. broj Ganslmeier. D. 2002: Fiziologija bilja. D. 1990. Batavia. Stuttgart. Armitage.. Holland Bulb Forcer's Guide. V. 1998. Topflanzenkulturen. Schnittstauden. 2002.: Fiziologija bilja. Ball RedBook.. Ecsher. AG2026 CVJEĆARSTVO 2 Koordinator modula Opis modula Program modula Cvjećarstvo 2 omogućuje studentima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja uzgoja cvjećarskih kultura. Plant Growth Regulator Handbook. Sirois. Lisse.dr. Ulmer. Thomas. Stuttgart.. R. Specialty Cut Flower. 2. A.Metode uzgoja jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta . 4 5 Bohmer. Ball Publishing. Photoperiodism. M. 1994. Profil International. Stuttgart. 1-178. A. Toronto 3. 1997. Oregon..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. 1996.. Obvezna literatura 1. Henseler. Academic Press. Programski dijelovi modula su sljedeći: 6 Prof. 1996 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 20 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura red.

. Introduction. provode i donose zaključke o provedenim pokusima u području zaštite bilja. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products. 2. Fungicides. Methods in Agricultural Entomology. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products. Ulaskom u EU preduvjet za priznavanje dobivenih dozvola SZB u drugim zemljama biti će da su istraživanja provedena sukladno smjernicama. 3. Cilj modula Savladavanjem sadržaja modula studenti će biti osposobljeni da samostalno pripremaju.P. Obvezna literatura 1. General & Miscellaneous Guidlines. vol./2011. D. Isto je nužno za potpuno razumjevanje biologije i ekologije pojedinih vrsta štetočinja. Da bi istraživanja učinkovitosti SZB u svrhu dobivanja dozvole za promet u svim zemljama članicama bila ujednačena. te s osnovnim smjernicama koje je propisala EPPO.Tijekom predavanja studenti će se upoznati s osnovnim postavkama pokusa u zaštiti bilja.. Razlog je dobivanje dozvole za promet ili utvrđivanje interakcije određenog štetočinje i nekog od čimbenika okoline. OEPP. Insecticides &Acaricides. vol. 1997. New & Revised Guidelines. EPPO. Ed. 3. 1999.R. Redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 4 6 4 Izrada seminarskog rada. vol. by Dent. planiraju. studenti će u praktikumu obraditi dobivene rezultate i izradom seminarskog rada prezentirati provedeno istraživanje. EPPO je izradila smjernice za provođenje ovih istraživanja za većinu najznačajnihih štetočinja u poljoprivrednoj proizvodnji. Pripremljeni materijal na CD room-u Preporučena literatura 1. EPPO. CAB International. OEPP. EPPO. I. OEPP. M. 1997.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1997. EPPO Standards: Guidlines for the Efficacy Evaluation of Plant Protection Products. 3. 2. Provode se sa sredstvima za zaštitu bilja (SZB) u svrhu utvrđivanja njihove učinkovitosti i popratnog djelovanja na korisne organizme i okoliš. Nakon postavljenog pokusa u okviru terenskih vježbi. Walton. obavljanje terenske nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 243 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . AG2027 DIZAJNIRANJE I ANALIZA POKUSA U ZAŠTITI BILJA Koordinator modula Opis modula Istraživanja koja se provode u zaštiti bilja specifična su i raznolika u odnosu na ostala istraživanja u agronomskim znanostima.

C... H. Tobacco. uz poznavanje njihove morfologije i razvojnih ciklusa. Physiology and Biochemistry of Tobacco Plant. predaja seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 244 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . K. Collins. Akehurst. Nurnmberg Redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 10 10 12 Redovito pohađanje nastave.. podjelom duhana na tipove. Obvezna literatura 1. AG2028 DUHAN I HMELJ Koordinator modula Opis modula Modul Duhan i hmelj obuhvaća najznačajnije predstavnike aromatično-alkaloidne skupine biljaka koje se uzgajaju u Hrvatskoj. fire-cured). B. Jon. Beljo. Naučna knjiga. Ideals.J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. ali će se obraditi i ostali tipovi duhana (air-cured. Hawks Jr. S. Naglasak će biti na duhanu tipa flue-cured (virginia) i air-cured (burley). agrotehničke mjere. W. London and New York 3. Načela proizvodnje Virginijskog duhana. USA 2. N. The Hop Atlas. (2004). N. Longmans. Visoko gospodarsko učilište. te utjecaja okolišnih (klima i tlo) i tehnoloških čimbenika (sortiment. T. Grupa autora (1989). zaštita). Mostar-Zagreb 3. Zagreb 2. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi. Cilj modula Student svladava suvremene trendove proizvodnje duhana i hmelja u svijetu i u nas. U sklopu ovog modula studenti bi bili upoznati s njihovim porijeklom i proizvodnjom u svijetu i u nas. (1990). (1990). Vuletić. J. Hmeljarstvo. Posebno ratarstvo 2. te je sposoban samostalno donositi odluke i obavljati organizacijske poslove i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji duhana i hmelja. Barth. C. Ceres. Tso. važnosti i upotrebom. Srečec. Production. Križevci 4. Barth and Sons. kao jedinim tipovima duhana koji se uzgajaju u Hrvatskoj. kvalitetom lista i šišarica hmelja. suvremenom tehnologijom uzgoja i preradom ovih kultura. Duhanski terminologijski rječnik. Inc. sun-cured.C. Beograd Preporučena literatura 1. (1994). Cristine Clinke. (1981).. S. Schmidt (1994).

Utjecaj biotskih i abiotskih faktora također će biti uključeni u kontekstu rasprave o fiziologiji stresa i njenim ekološkim posljedicama za evoluciju i prilagodbu. Poljak. E. AG2029 EKOFIZIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Biljna ekofiziologija razmatra promjene u fundamentalnim fiziološkim procesima u biljci izazvanih promjenom vanjskih utjecaja na svim razinama organizacije.W. Ekofiziološki pravci moraju uzeti u obzir i strukturnu i funkcionalnu raznolikost. 3. Second edition. Interna skripta.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1995) Physiological Plant Ecology.. Wgeningen.F. E. anatomiju i fiziologiju i dr. (1989) Simulation of ecophysiological processes of growth in several annual crops. Schulze.M ten Berge and A. Bakema. Kappen. evoluciju i prilagodbu biljaka. transport tvari i energetiku (fotosintezu i respiraciju). Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York.T. Redwood City. Fiziološki procesi koji će se razmatrati uključuju vodni režim. Academic Press.L. 1-178. Jansen.A./2011. (1999) Physicochemical and Environmental Plant Physiology. N. razvoj. Pudoc. Taiz. U modulu će se razmatrati istraživanja vezana za fiziološke procese koji utječu na rast. Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. O. Lange. Park. Nakon toga slijedi razmatranje utjecaja pojedinih procesa na rast bilja. L. (1976) Water and Plant Life. Penning de Vries.19).broj Naziv 1. mineralnu ishranu. preživljavanje i prilagodbu. U. Ekofiziološka istraživanja pružaju informacije koje su fundamentalne za shvaćanje mehanizama odgovornih za prilagodbu. v. Preporučena literatura red. H. reprodukciju. F. biofiziku.D. Obvezna literatura red. Larcher. W. preživljavanje. 2. Third edition.broj Naziv 1. Zagreb.S. D. biokemiju staničnu biologiju. California. 2. and Ziger. M. genetiku. Osposobiti studente da mogu kritički razmatrati ekološke procese za identifikaciju abiotskih i biotskih faktora i mehanizama koji pokrivaju ili utječu na te procese. (Ecological Studies. Benjamin/Cummings.. Tijekom izvedbe nastave uspoređivat će se aspekti biljne fiziologije i biljne ekologije. (1991) Plant Physiology. L. 4. Cilj modula Cilj ovog diplomskog modula je da se obuče studenti iz podrčja agroekologije tako da mogu prepoznati ciljeve fizioloških mehanizama i procesa relevantnih za ekologiju bilja uključujući molekularnu biologiju.S. Na početku će se napraviti pregled fundamentalnih fizioloških procesa razmatrajući njihov fundamentalni značaj za biljke i relevantne mehanizme.M. Izvanredni profesor Milan Poljak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 25 / / / 5 / seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 245 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (2002): Fiziologija bilja.

D.A. (1988. Petz (ur. Bell. 4.. 67-80. Moći će evaluirati subjektivnu kvalitetu promjena u okolini. a na terenskim njihova primjena u stvarnim situacijama.): Ekološka psihologija.): A contribution to the methodology of personal space research.. U: V.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1991. 30. Ajduković. Rinehart and Winston. Psihološke karakteristike i posljedice djelovanja okolinskih stresora u urbanoj okolini. 198-208. Predmet ekološke psihologije i metodološke specifičnosti. Fisher.sc. D. Chicago: Holt. T. M. Posebne potrebe starijih i djece u urbanoj okolini. Prof. E. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. Vandalsko ponašanje i njegova prevencija. Baum. 449-509. osobni prostor. Kolesarić. Krizmanić i B. Determinizam i interakcionalizam.): Prilog grafičkoj metodi istraživanja kognitivnih prostornih mapa. i Bistrović. Psychologische Beiträge. A. Ljubljana: ČGP Delo 246 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. dr..D.C. (1994): Environmental psychology. Percepcija i kognicija svakodnevne okoline. 17. (1987. Teritorijalnost. D. Preporučena literatura 1.): Čovjekova okolina i psihologija. Ajduković. Ajduković. A. Revija za psihologiju. 2. Adaptativni procesi u različitim okolinama. Cilj modula Studenti će upoznati sadržaje i metode koje omogućuju interdisciplinarno sudjelovanje u procesu planiranja i mijenjanja čovjekove fizičke okoline. Teorijski modeli odnosa čovjeka i okoline. i Greene. Trstenjak. Dean Ajduković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 24 4 Pohađanje predavanja i vježvi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Psihosocijalni aspekti stambene okoline. Doživljena kvalitete okoline.) Uvod u suvremenu psihologiju. Indeksi percipirane kvalitete okoline. Snalaženje u urbanoj okolini./2011. zbijenost i privatnost. (1984. Sociospacijalne dimenzije uporabe prostora. Na praktikumskim vježbama upoznaju se različite tehnike dobivanja podataka u ekološkoj psihologiji. Razumjet će složene odnose čovjeka i okoline. AG2030 EKOLOŠKA PSIHOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Bihevioralni pristup pitanjima čovjekove okoline. Psihološki procesi u planiranju okoline. P. J.

U poglavlju zaštite od bolesti i štetnika obradit će se simptomi najvažnijih bolesti u vinogradarstvu. Zagreb 3. Ciglar. (1995): Ökologischer Weinbau. obradit će se specifična rješenje za ekološko vinogradarstvo: sustavi uzdržavanja tla. Studenti će biti upoznati s zakonskom regulativom u ekološkom vinogradarstvu. AG2031 EKOLOŠKO VINOGRADARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul će razmatrati specifičnosti ekološkog uzgoja u vinogradarstvu i namijenjen je studentima koji imaju temeljna znanja iz vinogradarstva stečena na preddiplomskom i osnovnim kolegijima diplomskog studija. kao i biologija njihovih uzročnika.(1996): Ekološko vinogradarstvo. zatravljivane.. U uvodnom dijelu dati će se definicija ekološkog uzgoja te povijest razvoja ekološkog vinogradarstva u svijetu i Hrvatskoj. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. gnojidba. Razmatrat će se i sorte prikladne za ekološko vinogradarstvo. J. te preduvjetima za organiziranje ovakve proizvodnje i deklariranje grožđa i vina ekološkim znakom. Hofmann. P. Kopfer.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. D. zahvati reza u zrelo i zelenog reza./2011. Cilj modula Stjecanje znanja o specifičnostima ekološkog uzgoja u vinogradarstvu kao preduvjet za vođenje proizvodnje na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu ili rad u savjetodavnim ili kontrolnim institucijama u ekološkoj poljoprivredi. Znaor...(1996): Ekološka poljoprivreda.. Čakovec Preporučena literatura 1. te načini zaštite sukladni dozvoljenim mjerama i sredstvima u ekološkom vinogradarstvu.. Globus. I. Temeljem Pravilnikom o biljnoj proizvodnji u ekološkoj poljoprivredi propisanih postupcima. S. Zrinski d. Ulmer Verlag. Stuttgart izvanredni profesor Jasminka Karoglan Kontić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 2 6 redovito pohađanje predavanja i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 247 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. s posebnim naglaskom na one otporne na gljivične bolesti nastale međuvrsnom hibridizacijom. Karoglan Todorović. A. Karoglan Kontić. uzgojni sustavi. Zagreb 2. U. d. Na terenskim vježbama studenti će se u praksi upoznati s ekološkim poljoprivrednim gospodarstvom i specifičnim tehnološkim rješenjima u ekološkom vinogradu.. Hrvatski centar «Znanje za okoliš». Werner.

(2003): Principles of Risk Management and Insurance. Vaughan..E. i dr. second edition CABi Publishing. Velika Britanija 2. Interstate Publishers. Just R..B. AG2033 UPRAVLJANJE RIZIKOM U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Istraživanje rizika i neizvjesnosti u agrobiznisu područje je intenzivnog znanstvenog interesa agroekonomista proteklih nekoliko desetljeća.E. Illinois. E.upravljanje rizicima. Kluwer Academic Publishers Izvanredni profesor Mario Njavro Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 15 15 Nazočiti predavanjima i vježbama. za poslovno odlučivanje. (2000): Financial Management in Agriculture. UK Preporučena literatura 1. Cilj modula Razvojem vještina analize rizika. Huirne R. a profit možemo smatrati kao povrat na preuzeti rizik. Biološke osobine poljoprivrednih proizvodnji zajedno s novonastalim okolnostima poput globalizacije i liberalizacije tržišta poljoprivredno prehrambenih proizvoda.B.N. i Pope R.S. Danville. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 248 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Lien G. Nigel S.Strategies and Management. epidemija stočnih bolesti kao i zahtjeva za sigurnošću i zdravstvenom ispravnošću hrane dodatno su naglasili sastavnicu rizika.(2004): Coping with risk in agriculture. i Vaughan T. Ellinger P. strategijama za upravljanje rizikom na gospodarstvu i s teorijom odlučivanja u uvjetima rizika i neizvjesnosti.. Pri tome uspostava i primjena učinkovitog upravljanja rizikom na poljoprivrednom gospodarstvu postaje imperativ. London.M. Baker C.J. auditorne vježbe. kao buduće managere u agrobiznisu. kao i napisati seminarski rad i usmeno ga izložiti. MATE. Hopkin J./2011. Addison Wesley. (2003): Agribusiness and Commodity Risks.A. Anderson J.. (2001): A Comprehensive Assessment of the Role of Risk in U. S druge strane. Hardaker J. Zagreb 3. Inc.B. Kluwer Academic Publishers 4. Babcock B. Modul kroz predavanja. Risk Books 3. seminare i korištenje studija slučaja iz agrobiznisa upoznaje studente izvorima rizika u agrobiznisu. SAD 2. uporabe teorije odlučivanja i kreiranja modela odlučivanja osposobiti studente..A. (2003): Risk Management and Environment: Agriculture in Perspective.R. preuzimanje rizika preduvjet je poslovnog uspjeha.. Rejda G. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.D. klimatskih promjena. (2000): Osnove osiguranja. Barry P. Agriculture.

Skoko H. Poljoprivreda i specifičnosti logističke organizacije i infrastrukture. DRIP. Rijeka 2. (1990): Informatički inžinjering i menadžment. Elementi testiranja logističkih modela općenito i u agrobiznisu.čimbenik stjecanja konkurentskih sposobnosti tržišta tercijarnoga sektora. Kriteriji optimizacije logističkih sustava u agrobiznisu i ruralnom razvitku. Glosa d. Logistički i infrastrukturni činitelji: unutarnji. Zagreb 2. (2000): Upravljanje kvalitetom. Opatija.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1998): Transportna logistika u opskrbljivanju i upravljanju zalihama. Sinergija. Upravljanje logističkim i infrastrukturnim sustavima./2011. Knežević Milović O.:Logistika i stabilizacije tržišta-interni prijevod dio V 3. Srića V. 2728. Helmberger P. Zekić Z. G. 1998 Docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 8 10 10 Pohađanje ispita. Infrastrukturni i logistički resursi u poljoprivredi i vrste infrastrukturnih i logističkih sustava. (2003): Logistika . Međunarodno znanstveno stručno savjetovanje "Tehnika i logistika prometa". Obvezna literatura 1. vanjski i stohastički činitelji i dinamička optimizacija logističkog sustava. Ekonomski fakultet. procesima i mrežama u agrobiznisu. (2000): Logistički menedžment..o. Rijeka Preporučena literatura 1. izrada vježbi i seminara izlaganje i predaja seminara. 4. Cilj modula Slušanjem ovog modula student stječe specifična znanja i vještine o logističkom sustavu i njegovoj organizaciji i projektiranju u agrobiznisu. AG2034 EKONOMIKA INFRASTRUKTURE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Teoretske odrednice logistike i pojam suvremeno organiziranog logističkog sustava.o. Zagreb 3. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 249 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ivaković Č.

Zbornik odabranih radova.N. Resursi i njihova podjela. 5.o. Zagreb (odabrana poglavlja) 3. Resursi i proizvodni potencijali. izd. Žimbrek T. The impact of Liberalization on Sustainable Development. Kretanje cijena resursa. Management resursa. Prisvojivi i neprisvojivi resursi. Profesor Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 2 4 Pohađanje predavanja.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 250 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. Resursi u poljoprivredi i ekonomika njihova korištenja: vodne površine. privatn pravo korištenja i pristupa. Vrste resursa i oblici korištenja resursa.. zemljište.o. kapital i menagement (znanje). Zageb 2. Stanley L.A. "MATE" d. Priredio Ivan Cifrić. Kvalitativna i kvantitativna obilježja resursa.. UK. Zbornik radova (1990): "Ekološke dileme". B. Sustavi resursnih vlasništva i prava pristupa resursima mora i vodotoka: Vlasničko pravo zajednice (res communis). (1997): Ekonomija i zaštita okoliša. Črnjar M.o. obnovljivi i neobnovljivi resursi.. javna obrana seminara i predaja vježbi. Hrvatska sveučilišna naklada. pravo državnog vlasništva i reguliranja pristupa korištenja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ekonomika uporabe resursi i zakon opadajućeg priroda. Grgić I. 4. Zagreb. Tratnik M. Zavoda za ekonomiku i agrarnu sociologiju Agronomskog fakulteteta. Franić Ramona. Zagreb 2. Interna skripta.. Eksternalije i ekonomika zaštite okoliša.J. Edward Elgar Cheltenham. MATE d. (1998): Agriculture. Samuelson P.. vlasničko pravo otvorenog pristupa (res nullius). (1992): Ekonomija 14. (2004): Agrarna ekonomika I-V. rad.R. Trade and the Environment. Alokacija resursa i alokacijska efikasnost. Zanias G. (1994): Suvremena ekonomija rada. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske. Zagreb 3. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. Sociološko društvo. Nordhaus W. Žimbrek T. McConnell C.P.. Antle M. Školska knjiga Zagreb i Glosa Rijeka. Cilj modula Ovim modulom student stječe znanja o prirodnoj i makroekonomskoj ograničenosti raspolaganja resursima./2011.o. izrada vježbi i seminara.. Ekonomija supstitucije resursa u poljoprivredi i gospodarski razvoj. Lekakis J. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. AG2035 EKONOMIKA UPOTREBE RESURSA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Pojmovno određenje resursa. Glavač V. Dobiti će spoznajne elemente ekonomike i makroekonomskog upravljanja i zaštite resursa. Fiksnost resursa i rentna plaćanja.-izabrana predavanja..

Važnost usklađivanja interesa privatnog i javnog sektora te lokalne društvene zajednice. AG2036 EKONOMSKA OBILJEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA Koordinator modula Opis modula OPĆE POSTAVKE TURIZMA Pristupi izučavanju. (1997). Usluga vs. Osnovna obilježja turističke ponude Hrvatske. Uloga države u organizaciji turizma. T. Razumijevanje specifičnih zakonitosti na turističkom tržištu. Stabler. M. Definiranje područja. Pretpostavke za formiranje turističke potražnje/ponude. turističkog posredništva. trgovine u formiranju turističke ponude. Negativni ekonomski učinci turizma. Turizam . karakteristike. Vrste i karakteristike turističke potražnje/ponude. ponuda. Zagreb Preporučena literatura 1. Turističke usluge – pojam. Sinclair. (1998). Zagreb 2. vrste i posebnosti turističke potrošnje. Vrste i oblici turističkih kretanja. Obvezna literatura 1. Mikrorad i Ekonomski fakultet.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Turistički proizvod – definicija i vrste. Utjecaj sezonalnosti na planiranje. The Economics of Tourism. O. Cilj modula Stjecanje praktičnih znanja za prepoznavanje potencijala turizma u gospodarskom razvoju.sc. Mogućnosti resursa u ostvarivanju ekonomskih učinaka od turizma. EKONOMSKI UČINCI TURIZMA Pojam./2011..potražnja. (2002). HGK-e i strukovnih udruženja. gradova i općina. Pirjevec. vrste. Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 30 aktivno sudjelovanje u nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ ORGANIZACIJA TURIZMA Međunarodni subjekti u funkciji organizacije turizma. Nevenka Čavlek Broj ECTS bodova TURISTIČKO TRŽIŠTE Pojam i principi djelovanja. Uloga Ministarstva MTPR. Uloga ugostiteljstva. prometa. Turistička destinacija. Golden marketing. HTZ-a i turističkih zajednica županija. Počela turizma.. Turistički prihodi i rashodi. Pirjevec. London 251 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ovladavanje vještinama u razumijevanju suvremenih trendova u turizmu. 6 redoviti profesor dr.M. Predmet i metode vođenja turističke statistike. Ekonomske funkcije turizma. Kesar. Routledge. razvoj i investicije u turizmu.specifičan sustav u okviru nacionalnog gospodarstva. Tržišni subjekti . B. Osnovna obilježja radne snage u turizmu. posrednici. B. proizvod. Ekonomska obilježja turizma.

Hrvatsko agronomsko društvo. Vasilj. Biometrika i eksperimentiranje u bilinogojstvu. vezanim uz određeni tip dizajna. Lakše čitanje i razumijevanje znanstvenih radova.O. 2000. Preduvjet za uspješno praćenje nastave u ovom modulu je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike». 1984. postavljanje i analiziranje pokusa nužan je preduvjet za uspjeh znanstvenog rada. Kuehl. Cilj modula Osposobljenost za samostalno planiranje. Interna skripta (u pripremi koordinatora) Preporučena literatura 1. AA. studenti će se upoznati sa općim principima postavljanja i analize pokusa.. postavljenje. Gomez. Design of Experiments./2011. Pravilno planiranje. koji će najbolje odgovarati postavljenim ciljevima istraživanja. Pacific Grove 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. te omogućiti najučinkovitiju analizu pokusnih podataka. Posebno će se naglasiti potreba odabira najpogodnijeg dizajna. Zagreb 2. R.. AG2037 EKSPERIMENTALNI DIZAJN Koordinator modula Opis modula Pokus ili eksperiment osnova je svakog znanstvenog istraživanja. kao i specifičnostima. Duxbury. odnosno osigurati najinformativniju interpretaciju rezultata. te da ih upozna s različitim tipovima dizajna pokusa. izvođenje i analizu pokusa. John Wiley & Sons Docent Jerko Gunjača Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 10 4 1 uredno pohađanje nastave. 2000. seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 252 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Obvezna literatura 1. Nadalje. and Gomez. Poznavanje osnovnih tipova dizajna pokusa u eksperimentiranju u agronomiji. Đ. Statistical Procedures for Agricultural Research. Ovaj je modul stoga koncipiran tako da studentima omogući stjecanje znanja o osnovnim pojmovima u eksperimentiranju. KA.

I. sc. sekundarnih i tercijarnih djelatnosti na strukturiranje i preobražaj krajobraza. Barbat. U programskoj cjelini društveni sadržaji u krajobrazu razmatra se odraz primarnih. promjenjivi i labilni elementi krajobraza. G. Kull. Detaljnije se analiziraju ruralni (agrarni) i urbani krajobrazi i dominantni procesi koji utječu na njihovo oblikovanje: depopulacija. H. razmatrati gospodarske i estetske vrijednosti krajobraznih cjelina i mogućnosti njihove revitalizacije i zaštite. paysage) kao koncept u pojedinim geografskim školama. (2001): Ekološki leksikon. Obvezna literatura 1. Filozofska fakulteta. Cilj modula Slušanjem modula postižu se znanja o strukturi i glavnim elementima krajobraza. Zagreb Preporučena literatura 1.. O`Hare. (1998): Osnove opće geografije Educa. o evoluciji krajobraza i procesima koji utječu na njegovo oblikovanje. Zagreb 2. Tivy. (1989): Ökologie und Umweltschutz. Knadel. sa aspekta krajobraznih obilježja i uloge u valoriziranju prostora stabilni. ističe međuzavisnost elemenata prirodnog kompleksa i uloga dominantnih elemenata u definiranju krajobrazne strukture. (1989): Humanimpact on the Ecosystem. Detaljnije se raspravlja značenje krajobraza u klasičnoj regionalnoj geografiji – fizionomski ili homogeni pristup te geoekološko usmjerenje u proučavanju krajobraza. Nejašmić. urbanizacija i suburbanizacija i posljedice globalizacije. u okviru triju fizionomskih regija Hrvatske. J. (1986): Osnove pokrajinske ekologije. J. U programskoj cjelini Prirodno-geografski elementi krajobraza analiziraju se.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Uvodni dio završava prikazom istraživačkih metoda. Razmatra se krajobraz kao faktor socijalno-ekonomskog razvitka i organizacije prostora. (2001): Geografski pristup okolišu. Edinburgh – New York. B. Gams. Matas. AG2038 ELEMENTI I DINAMIKA KRAJOBRAZA Koordinator modula Opis modula Modul ima 4 programske cjeline. Ljubljana 2. glavni tipovi krajobraza. Olive & Boyd. D. To su istovremeno vještine potrebne za obavljanje praktičnih poslova. Visoka učiteljska škola Petrinja 3. deagrarizacija. U završnoj programskoj cjelini krajobrazne strukture Hrvatske definiraju se. prof. Posebno se. Aleksandar Toskić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Seminar Uvjeti za dobivanje potpisa 28 28 4 Uredno pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 253 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. Maizler. dr. I. Savladavanjem modula student je u mogućnosti samostalno analizirati krajobraznu strukturu i definirati tipove krajobraza. K. Đikić. pri tome. U uvodu se razmatra krajobraz (landschaft. Stuttgart 3. M. analizira njihova evolucija tijekom povijesnog razvitka i utjecaj suvremenih procesa na njihovo oblikovanje.

embriologija i histologija. New York.. štitna žlijezda i paratiroidea. 5th ed. 2003. Parenje i oplodnja. Načini djelovanja hormona. New York. 2. Majčino prepoznavanje trudnoće. Ojeda S. Morfologija muških i ženskih spolnih organa: anatomija. Partus. Griffin J..Eweritt (2001): Essential reproduction. O. Neil. fiziologija rasta.. interna skripta. nadbubrežna žlijezda.J. komparativne osobitosti. Postpartalno razdoblje.: Spolni sustav. The physiology of reproduction.J. L. H. Hafez. E. 3. 4. Blackwell Pub.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Estrusni ciklus. Liker B. Pubertet.L. Pretpartalno razdoblje. E. R. (2000): Reproduction in farm Animals 254 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cornell University Press. Raven Press. pankreas. Ithaca and London 3. Iowa State Press. Knobil. 2. Pineda). Ewing.R. 12/e. J. Johnson. Com./2011. Prostaglandini. Reece. M. (2000): Textbook of Endocrine Physiology. Citokini. Implantacija i placentacija. B. 1988.E. Redukcijska dioba. Funkcioniranje primarnih spolnih žlijezda u odraslih jedinki. Hafez. M. Oxford University Press. M. E.. Swenson.H.. B. Upravljanje funkcijama gonada. Dukes' Physiolology of Domestic Animals.S. Blackwell Science. McDonld’s veterinary endocrinology and reproduction (ed. Steroidni hormoni. AG2039 ENDOKRINOLOGIJA I BIOLOGIJA SPOLNIH ORGANA Koordinator modula Opis modula Ustroj endokrinog sustava. Obvezna literatura 1. Limbički sustav i hipofiza. Cilj modula 5 Izvanredni profesor Branko Liker Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 6 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 55 Temeljitije upoznavanje endokrinog i spolnog sustava domaćih životinja. Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. 2004.

(2000): Izazovi bioetike. ekocentrizam.Botzler. od humane do spekulativne ekologije. Stuttgart.. (2001): Bioetika. Preporučena literatura 1. 5.. estetika krajolika. Zagreb. D. Cifrić. Ekološko obrazovanje. Etička iskušenja znanosti i društvu. 2. F. Steći će teoretska znanja o osnovnim stajalištima ekološke etike korisna za teoretski diskurs i praktičnu sposobnost za konkretno vrednovanje krajolika. Cifrić. F. Zagreb. kiborg i eugenik. 185-233). I. Ekološke etičke orijentacije: antropocentrizam. I. tehnocentrizam i utilitarizam. Bioetička pitanja živog svijeta i čovjeka:sapiens.. HSD i Zavod za sociol. sc Ivan Cifrić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 Nema Način polaganja ispita Osim stručnih znanja iz matične struke polaznici/e će proširiti znanje iz područja etičkog vrednovanja okoliša (krajolika) i tako povećati opću stručnu kompetentnost u razumijevanju odnosa čovjeka (društva) i okoliša (prirode). HSD i Zavod za sociologiju F. Birnbacher. Glas koncila. Zagreb. Ekozofija. Cifrić. Čović. Obvezna literatura 1. 4. S. T. (1980): Ökologie und Ethik. I.F. (2002): Okoliš i održivi razvoj. J.) (1993): Environmental Ethics. Inc. Pergamena. Teorije o vrednotama. 2. /ur/. Ekološka kriza – novo «društveno prirodno stanje». G. (ed. Vrednovanje prirode i krajolika. A. (1998): Bioetika. Pravo čovjeka na prirodu i pravo prirode. Armstrong. 3. (2000): Moderno društvo i svjetski etos. Matulić./2011.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. McGraw-Hill. HSD i Zavod. Pismeno Usmeno ☑ 255 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . /ur/. dr. Tradicija i modernizacija – «četvrti svijet». Zagreb (str. evolucionizam. N.. Religija i okoliš. Y. Globalizacija. Zagreb. AG2040 ETIKA OKOLIŠA Koordinator modula Opis modula Nova percepcija okoliša: objektivna i subjektivna percepcija okoliša. ekologizacija i ruralni razvoj. Cilj modula 15 prof. Reclam.

McCalla A. Obvezna literatura 1. regionalne specifičnosti i različitosti (studiji slučaja poljoprivrednih sektora u pojedinim zemljama EU. odnosi EU i Hrvatske..-1988. Franić. A Strategy for Croatian Agriculture. osobito zemljište i voda.). F. Zagreb. Grgić Z. kako u proizvodnom.d. Franić Ramona (2004): Subvencije u hrvatskoj poljoprivredi i prilagodba EU. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek). Skupina autora (2004): Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – izazovi institucionalnnih prilagodbi... (1985): Agricultural Policies and World Markets. S. AG2041 EUROPSKA UNIJA I ZAJEDNIČKA POLOPRIVREDNA POLITIKA Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: utemeljenje EEZ i proširivanje EU. godine i obilježja njezinih reformi. Zagreb 4. ur. Vukušić). Analiza iskustava zemalja-članica. Odabrana poglavlja. ekonomski pokazatelji.o. strukturni pokazatelji (poljoprivredni resursi.o. Zagreb. Tracy M. promjene ZPP u pravcu liberalizacije trgovine. R. February 2001. Pregovori o proširenju EU. Docent Ramona Franić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 28 8 Pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 256 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (Katarina Ott. 12. Skupina autora (2003): Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Zagreb Preporučena literatura 1. Zagreb 5. zaštite okoliša.. održivog ruralnog razvitka (višefunkcionalna poljoprivreda). E. vlasnički odnosi. Franić Ramona. MATEd. Agencija d. New York. Komorčec M. (1996): Država i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 1880. Tržišno-cjenovna i strukturna politika. poljoprivredno i ruralno stanovništvo. Studija MPŠ RH. Žimbrek. 03.o. Republic of Croatia./2011. proizvodna struktura). Zagreb. Znanstveni skup: Funkcija države u razvitku hrvatske poljoprivrede. Njavro M. Zagreb 2.o. Zajednička poljoprivredna politika od 1962. Županja). (2003): Europska unija – osnovni pojmovi.o. 2.. Josling T. Društvena istraživanja 13(1-2):49-71. MATE d. Macmillan Publishing Company. Institucijski i zakonodavni okvir ZPP. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Znanstveno društvo ekonomista – Zagreb. Zagreb. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. 3. (2003): Pretpostavke za uključivanje poljoprivrede u proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. (2000): Hrana i poljoprivreda u u tržnom gospodarstvu. Competitiveness in Agriculture and EU accession.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.o. Franić Ramona. Analiza dosadašnje prilagodbe hrvatske poljoprivredne politike u procesu pridruživanja EU – komparativne analize. politike u EU i snalaženje u okvirima budućeg članstva Hrvatske u EU. SWOT analize). Uvod u teoriju. 3. 20 str. Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Cilj modula Cilj je sticanje uvida u stanje poljoprivrede i poljop. Tracy M. 5. tako i u administrativnom sektoru. 2004. (prijevod: T. Landell Mills Limited.. Žimbrek T. 4. (2004): EU-integracijski pritisak i potraga za 'pravim' akterima tržišnog razvoja poljoprivrede (na primjeru privatizacije Sladorane d.. poboljšanja kakvoće i sigurnosti hrane. Poljoprivredni sektor u zemljama Unije. Ponuda hrane iz EU i vanjska trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima – odnosi EU s ostatkom Svijeta.

Bakterijski sojevi koji imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje obraditi će se seminarskim radovima. 4.): Yogurt Science and technology Second edition. CRC Press . AG2042 FERMENTIRANA MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Predavanjima je predviđeno usvajanje minimalno potrebnog teorijskog znanja iz područja proizvodnje fermentiranih mlijeka za razinu diplomskog studija. Laboratorijskim vježbama predviđeno je praktično usvajanje analitičkih metoda u procjeni kvalitete fermentiranih mlijeka i priprema mikrobnih kultura. nakon kojeg je predviđena rasprava studenata na zadanu temu. vrste i namjena mljekarskih mikrobnih kultura. Sveučilišni udžbenik.K. znanje potrebno za samostalni rad s mljekarskim mikrobnim kulturama. 100% terenska nastava. termofilne i probiotičke mljekarske mikrobne kulture./2011. Tammime. Second adition. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Znanstveno.Robinson.tehnologija. 3. 100% vježbe. te načini procjene kvalitete fermentiranih mlijeka. A. Woodhead Publising Limited Cambridge England. najnovija taksonomija i fiziologija mikroorganizama koji se koriste u proizvodnji fermentiranih mlijeka. London. 3. (1999. 2.A.(1998. Izravnom nastavom obraditi će se područja: biokemijskih reakcija koje nastaju fermentacijom mlijeka. nutritivna i zdravstvena vrijednost.): Mlijeko. Tratnik.stručni časopis iz područja mljekarske znanosti: Odabrani radovi Redoviti profesor Dubravka Samaržija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 22 4 2 2 - Pohađanje predavanja 80%. Cilj modula Samostalnost u vođenju tehnoloških procesa proizvodnje fermentiranih mlijeka.): Fermentirana mlijeka. tehnologija proizvodnje fermentiranih mlijeka korištenjem mezofilne. Zagreb 2. biokemija i mikrobiologija. R. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Tomislav Pogačić. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1.Y. B.): Microbiology and Biochemistry of cheese and fermented milk. Tim vježbama predviđeno je da studenti praktično savladaju cjelovit proces proizvodnje jogurta.. Terenske vježbe organizirane su u jednoj mljekari malog i jednoj mljekari velikog kapaciteta prerade. Bleckie Academic and Professional. (1997.. Law.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Lj. interna skripta AF Šimun Zamberlin. osnovu za nastavak usavršavanja na doktorskom studiju. Obvezna literatura 1. Samaržija (2010.New York 257 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . koje će studenti usmeno izlagati.

seminarski rad. 1. istarska. odnosno osposobljavanje studenata za rad i vođenje proizvodnje. Rahelić S. Amsterdam. II dio. Zagreb. dimljene kobasice te salama od divljači. Jensen W. Heidelberg. Elsevier Academic Press. Detaljno će se obraditi tehnološki proces od prihvata odrezaka i masnoća do usitnjavanja. 3. dalmatinska panceta./2011. 2. Tokyo. uskladištenja i distribucije (kulen.K. Zagreb. Roseg Đ. cijeđenje. Boston. AG2043 FERMENTIRANI MESNI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Vrlo povoljne klimatske prilike u Hrvatskoj su razlog organiziranog rada sve većeg broja manjih gospodarstava u cilju proizvodnje fermentiranih proizvoda od mesa.80%). hlađenje.. Školska knjiga. terenska nastava. sporo fermentirane. istarska potrbušina. dimljenja. srijemska. Edizione agricole Bologna. Obvezna literatura 1. soljenje. primarna fermentacija. I. zimska).. Svaki proizvod će biti temeljito obrađen po fazama proizvodnje. grubo granulirane kobasice. Dikeman M. Paris. 2.. Od fermentiranih komada mesa obraditi će se istarski pršut. kobasice na bazi goveđeg mesa. rolana plećka). (1992): Industria dei salumi. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 258 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . odnosno salama. Nakladni zavod Globus. Dawine C.2. U tom smislu će studenti biti detaljno upoznati sa brojnim fermentiranim proizvodima i njihovom proizvodnjom. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja u tehnologiji fermentiranih proizvoda. punjenja. komada mesa. buđola. Preporučena literatura 1. vol. Monari H. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Monta P. (2004): Encyclopedia of meat sciences. fermentacije. kobasica i mesa u komadima. žlomprt. Od fermentiranih kobasica obradit će se brzo fermentirane.3. Živković (1986): Higijena i tehnologija mesa. Magnani U..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. završna fermentacija i otprema. odnosno prihvat obrađenih butova.. (1985): Osnove tehnologije mesa. miješanja. Upravo s takvim proizvodima naše gospodarstvo ima velike šanse za uspjeh na Europskom i svjetskom tržištu. Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 4 0 4 14 Pohađanje nastave (min. (1995): Prerada mesa i mlijeka. kakvoća i prerada mesa.

Svaka od navedenih skupina se razlikuje po simptomatici pa će studenti biti podučeni rječju. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 259 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Calzolari. 1990. Rudolph. E. Primrose: Introduction to modern virology. Ponti. i mogućnostima zaštite s kojima će studenti biti upoznati u okviru laboratorijskih vježbi. na viruse testiranog sadnog materijala. slikama i pomoću živog i herbariziranog materijala u razlikovanju simptoma koje uzrokuje svaka skupina. Preporučena literatura 1. fitoplazmama. Sands: Methods in Phytobacteriology. Giunchedi. (izabrana poglavlja) 5. Prikazat će se principi proizvodnje zdravog. te mogućnosti izlječenja biljaka zaraženih s virusima i fitoplazmama (termoterapija. (izabrana poglavlja) 3. 1987. viroidi e fitoplasmi degli alberi da frutto. E. Student će biti upoznat s građom svake pojedine skupine patogena.J. Bellardi. Rudolph. A. N. specifičnostima patogeneze te načinom prenošenja u prirodi iz jedne vegetacije u drugu./2011. (izabrana poglavlja) Docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 7 5 Redovno prisustvovanje svim oblicima nastave. kultura meristema in vitro). Zagreb. Verona. Dimmock. N.G. Moći će pravilno uzorkovati bolesne biljke za nastavak determinacije u laboratoriju i provesti neke od analiza. L. S. Modul obuhvaća i usvajanje praktičnih znanja iz determinacije patogena uz korištenje klasičnih i suvremenih molekularnih metoda u okviru laboratorija i praktikuma. I. patogenima biljaka. A. 2003. Slušači će biti upoznati i s taksonomijom i nomenklaturom koja je specifična kod različitih skupina patogena. D. 2. Duveiller. M. Blackwell Scientific Publication. Beogradski izdavačko-grafički zavod. Malattie da virus. Beograd. eds. 4. Bologna. L. Cvjetković. Fucikovsky. 3. Zagreb. Edagricole. fitoplazmi i viroida. B.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Budapest. Edizioni l'informatore agrario. Klement. Obvezna literatura 1. Akademia Kiado and Nyomda Valalat. Arsenijević: Bakterioze biljaka. 1995. (izabrana poglavlja) 2. U sklopu ovog modula obrađivat će se i prognoza bakterijskih bolesti pomoću različitih prognoznih modela. Znat će biologiju značajnih patogena i njihove simptome.C. M. L. 2005. 1997. bakterijama i viroidima. M. Sveučilište u Zagrebu i Školska knjiga.B. Laffi: Malattie batteriche delle piante. Verona. Cilj modula Poznavat će svojstva virusa. 1992. 1998. Đermić: Interna skripta Bakteriologija. bakterija. (izabrana poglavlja) 4. CIMMYT. Edizioni l'informatore agrario. AG2044 FITOBAKTERIOLOGIJA I FITOVIROLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje osnovna znanja o virusima. 2002. 5. Bologna. K. F. Juretić: Osnove biljne virologije.: The Bacterial Diseases Of Wheat. Z. Scortichini: Malattie batteriche delle colture agrarie. Bertaccini: Avversita delle Piante Ornamentali.Edagricole. 1988.

. Preporučena literatura 1. dakle uzročnicima biljnih bolesti.. Kišpatić J. Kišpatić J.Webster: Introduction to fungi. uvjetovala je postojanje brojnih morfoloških i filogenetskih sistematika koje uzrokuju rasprave među znanstvenicima. 1990. 2. Cvjetković B. izrada herbarija »Mikoze». 293 strana. Vježbe predviđaju pregled herbariziranih bolesnih biljaka kako bi studenti stekli iskustvo određivanja gljivičnih bolesti (mikoza) na osnovu simptoma.. jer se po osnovnim osobinama razlikuju od biljaka i životinja.J. 153 str. Izabrana poglavlja iz: Zaštita povrća od štetočinja. Obvezna literatura 1. Pavlek P. Maceljski M.Wilex & Sons. Kišpatić J. Maceljski M. Kišpatić J.: Bolesti šećerne repe i krumpira. Zagrebu. Čakovec. radi stjecanja te vještine nužne za potvrdu determinacija. Zagrebu.Muntanola-Cvetković: Opšta mikologija Izabrana poglavlja iz: Proizvodnja povrtnog sjemena. Stjecanje temeljna znanja za specijalizaciju u struci fitopatolog. Po završetku. Bolesti voćaka i vinove loze. 5. Agronomski fakultet Sveučilišta u. determinacije gljivica-uzročnika u fitopatološkim laboratorijima i onima za ispitivanje zdravstvenog stanja sjemena. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u. 2004. postavljanje dijagnoza.: Bolesti i štetnici ratarskog bilja. AG2045 FITOMIKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Fitomikologija je namijenjena studentima koji su u preddiplomskom studiju stekli predznanje o gljivama kao važnim biljnim patogenima. 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zrinski.. Bos: Fungal genetics: Principles and Practice.W. Kovačević Ž. 1992. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u.Alexopoulos. C... 1982. te izradu mikroskopskih preparata gljivičnih organa s bolesnih biljaka.: Bolesti industrijskog i krmnog bilja. studenti će moći prepoznati oko 50-tak važnih mikoza. Cees J. izdavač: Marcel Dekker1996. 4. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prvenstveno je zadatak u početnim poglavljima modula razjasniti koji pristup sistematici Gljiva odabrati s ciljem pojednostavljenja razlikovanja osnovnih skupina između 7000 gljivičnih vrsti patogenih za biljke. 1979 J. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 260 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1968. Cilj modula Kompetencija za obavljanje fitopatoloških pregleda biljaka na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Lešić R. A. 3. i sur. 108 str. 1980. Ostala poglavlja na koja je sadržaj modula podijeljen slijede sistematiku Gljiva primjenjivu u svakidašnjoj praksi stručnjaka fitopatologa i poučavaju studente o biociklusu i epidemiologiji značajnijih fitopatogenih vrsta gljiva.. Cambridge University Press. 517. Panjan M. Zagrebu. 1993.. Raznolikost organizama koji su svrstani u Carstvo Gljive.. 3. 5. izdavač: J. 4. C.Mims: Introductory mycology. Izvanredni profesor Snježana Topolovec-Pintarić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 17 5 Determinacija gljiva prema mikroskopskim preparatima./2011. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu..

bit će posebno prikazane kroz vježbe u praktikumu. izlazak na teren i praktično u nematološkom laboratoriju./2011. B. Lamberti. Čakovec Krnjajić. P. A. Morfološke i anatomske značajke nematoda. UK 5. (2000): Potato cyst nematode management. Lj. Parasites of Plants and Insects.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. S. (2000): Tylenchida. Plenum Press.E. Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. AG2046 FITONEMATOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Fitonematologija daje cjeloviti prikaz biljnoparazitskih nematoda. Krnjajić. Čakovec Oštrec. koje se koriste u svrhu identifikacije.kroz predavanja. Obvezna literatura 1. (2004): Štetočinje povrća. J. Taylor. 3.R. ali i korisnim nematodama te osnovama identifikacije. (1998): Zoologija. bit će prikazani simptomi parazitacije nematoda na poljoprivrednim kulturama. Warwick.G. Đ. 4. M. Čakovec Docent Dinka Grubišić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 6 7 2 1 Redovito pohađanje predavanja i vježbi. kroz sistematski pregled kao i pregled štetnih i korisnih vrsta u poljoprivrednoj proizvodnji. Beograd Maceljski. UK 2. Haydock. Ciglar. F. kroz predavanja i praktikum. Uz pregled najznačajnijih štetnih vrsta. London 4. W. ali i primjere primjene entomopatogenih i predatorskih nematoda u suzbijanju brojnih štetnika u poljoprivredi.. Siddiqi. Usvajanje metoda suzbijanja biljnoparazitskih nematoda. Modul donosi i pregled mjera suzbijanja nematoda. Modul opširno prikazuje suvremene metode uzorkovanja tla kao i biljnog materijala te metode izdvajanja nematoda iz uzoraka tla i biljnog materijala . (1987): Fitonematologija. (2002): Plant Nematode Control. I. (1998): The Cyst Nematodes.(1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. 2. S. Osposobljavanje za uzimanje uzoraka tla i biljnog materijala te njihovu analizu. Whitehead. UK 261 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Seinhorst. pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1.. (1975): Nematodes vectors of plant viruses.J. Sharma. i sur.. C.P. M. Cilj modula Stjecanje znanja o štetnim. London 3.

Fakultet poljoprivrednih znanosti. Racz. Z. S. AG2047 FIZIKA TLA Koordinator modula Opis modula Fizika tla je dio pedologije u okviru kojeg se proučavaju fizikalna svojstva tla. (1993): Soil Management 262 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . obavljene laboratorijske vježbe te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Zagreb Preporučena literatura 1. Poljoprivredni fakultet Novi Sad 4 Davies. N. studenti će steći bitna saznanja o osnovnim fizikalnim svojstvima tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Husnjak (1994): Program i metodologija izvođenja terenskih i laboratorijskih vježbe iz hidropedologije – radni materijali za praktikum. kao i saznanja o uzrocima pogoršanja i načinima poboljšanja osnovnih fizikalnih svojstava tla. Zagreb 3. Ž. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja. (1981): Agrikulturna mehanika tla. studenti će ovladati vještinama načina istraživanja fizikalnih svojstava tla i dolaženja do kvalitativnih i kvantitativnih podataka o tlu. (1994): Hidropedologija – interna skripta.. Škorić A. Zagreb 4. Kroz terenske i laboratorijske vježbe.. B. Knjiga. Stoga je nužno da studenti diplomskih studija «Poljoprivredna tehnika» i «Agroekologija» steknu detaljnija saznanja o fizikalnim svojstvima tla. D.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Hillel. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Husnjak. Docent Mario Sraka Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 13 11 4 2 Pohađanje predavanja. Vidaček. Zagreb 3 Vučić. B. D. Fakultet poljoprivrednih znanosti. o vodi i zraku tla i o toplinskim svojstvima tla. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet.. Tlo općenito a posebno njegova fizikalna svojstva izuzetno su važan čimbenik u poljoprivrednoj proizvodnji (za sve agrarne operacije od obrade tla do žetve-berbe). vazdušni i toplotni režim zemljišta. Škorić A. U okviru ovog modula kroz predavanja. Kroz seminarski rad detaljno će se upoznati sa načinima obrade i interpretacije rezultata laboratorijskih istraživanja i mogućnostima i načinima konkretne primjene dobivenih rezultata u praksi./2011. Zagreb 2. o načinim istraživanja tih svojstava te o mogućnostima primjene rezultata u procesu održivog korištenje zemljišta. (1987): Vodni. Eagle. konzistenciji tla. Cilj modula Da studenti steknu aktivna znanja o važnosti poznavanja fizikalnih svojstva tla. (1980): Fundamentals of Soil Physics 2. (1991): Sastav i svojstva tla. Finney.

Lovrić. 2. S.:HACCP i higijena namirnica.Nakladni zavod Globus. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 263 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Upoznat će se s važećim normativima. i N) za svaku voćnu i povrtnu sirovinu te čak i sortu djeluje na održivost.1973.1994.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.Berlin. 3. kiselina.2002. tvari arome i boje teksture).. prateća oprema.Technology and Market. London. Chapman&Hall. 3.C.WEB Deutscher Landwirtschaftsverlag.:Konzerviranje i prerada voća i povrća. CRC PrILIc. R.Hansen.O. Vrste voća i povrća pa čak i sorte tijekom zrenja i kasnije nemaju isti intenzitet disanja te se dijele u dvije osnovne grupe. uz poznavanje i zadovoljavanje minimalnih uvjeta čuvanja. Tapia.. Osterloh. Promjena mikroklime(količina kisika.V.. M. Wiley.1975 4. 2.A. temperaturom i relativnom vlagom prostora za skladištenje./2011. Preporučena literatura 1. Vlatka Turčić.S. CO2.Piližota. Minimalnim procesiranjem djeluje se konzervirajuće na sirovinu za što je potrebno specifično ambalažiranje.Stuttgart.Verlag Eugen Ulmer. Lamikanra. Lopez-Malo.G. odražava se na uporabnu vrijednost sirovine za tržište.V.. Definirat će se osnovni uvjeti prostora za čuvanje. Obvezna literatura 1.: Minimally Processed Refrigerated Fruits and Vegetables.:Lagerung von Obst und Gemüse. seminar i položen kolokvij. Glyndon. Kvarenje sirovine je uvjetovano količinom i vrstom vanjske mikroflore. minimalno procesiranje i dugoročno čuvanje prema važećim normativima.2000. te sastavom.Gröschner. Turčić. te ambalažiranje i transport sirovine.. Bünemann. Izvanredni profesor Nadica Dobričević Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 12 12 16 Odslušana predavanja i vježbe. AMinimally Processed Fruit and Vegetables.:Frucht-und Gemüselagerung.1994.M. Alzamora.D. Cilj modula Definiranje parametara kvalitete svježeg voća i povrća.T. Aspen Publishers.2000. Navedena problematika obradit će se praktično kroz laboratorijske i terenske vježbe te seminarima. AG2048 FIZIOLOŠKI PROCESI UBRANOG VOĆA I POVRĆA Koordinator modula Opis modula U svježem voću i povrću odvijaju se metabolički procesi koji utječu na održivost sirovine(promjena sadržaja šećera.:Fresh-Cut Fruits and Vegetables:Science. Analiziranje parametara kvalitete svježe sirovine.H. Zagreb.

L.. D.T.H. A. D. 3. 1998. C. 2. Yield Formation in the Main Field Crops. eds. Student stječe znanja i vještine koje su preduvjet organizacije uspješne ratarske proizvodnje u različitim agro-ekološkim i organizacijskotehničkim uvjetima kao i za provođenje znanstveno-istraživačkog rada na ratarskim kulturama. Crop transformation and the challenge to increase yield potential. J. Maximizing crop yields. Lisna površina kao faktor stvaranja prinosa. CAB International... Potential productivity of field crops under different environments.. Slafer (ed. AG2049 FORMIRANJE PRINOSA RATARSKIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Modul upoznaje studenta s glavnih vanjskim čimbenicima i agrotehničkim zahvatima koji utječu na procese formiranja priroda. Daljnje mogućnosti povećanja prinosa ratarskih kultura. Food Products Press. 1999. Dordrecht. Izvanredni profesor Zlatko Svečnjak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 0 0 4 2 2 Izrada seminara. To se realizira putem slijedećih programskih cjelina: Uvod u specijalnu proizvodnju bilja.Y.J. NY.A. New York.). Kluwer Academic Publishers. 9:70-75. Uvod u specijalno ratarstvo..R.). Los Baños. The Netherlands..H. Gotlin. Sneller. Cerny. Petr. Banta J. 5.. E. Adv. Pucarić./2011. & Nielsen. Cambridge Univ. New York. New York.T. Analiza komponenata prinosa zrnatih kultura. Co. N. J. NY.H. Muchow. 1983:129-154.R. L. prinosa i kakvoće prinosa ratarskih. Crop Physiology: Some case histories. Wheat: Ecology and physiology of yield determination. Sinclair.A. Satorre. NY. & Hruska. Egli..K. Wheat. V. Evans. Fageria. Crop yield response to deficit irrigation. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 264 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1970. 1975. 3. Hera. 2. Utjecaj kultivara. Kirda. P. Moutonnet. Fischer R. 1999. Obvezna literatura 1. Cilj modula Osposobiti studenta da razvije znanje o najvažnijim čimbenicima koji utječu na procese formiranja kakvoće i kvantitete prinosa ratarskih kultura i vještine koje će mu omogućiti detaljne analize komponenata prinosa. Seed Biology and the Yield of Grain Crops. Press.B. Virovitica.C. Publ. C.. Prinos i kakvoća prinosa pri različitim datumima sjetve i žetve. In: Smith W. Purcell L. Elsevier Sci. 1999. 2004. Sinclair. Marcel Dekker. NY. NIŠP Ognjen Prica. Philippines: IRRI. R. T. 5. Utjecaj stresova okoline na formiranje prinosa ratarskih kultura.C. 4. Radiation use efficiency. Preporučena literatura 1. 4. 1992. N. Trends in Plant Sci. temperature i fotoperioda na faze razvoja i rasta ratarskih kultura. New York. Agronomy 65:215-265. industrijskih i krmnih kultura u poljskim uvjetima. 1988. Doprinos agrotehničkih zahvata u povećanju biološkog priroda i prinosa u ratarstvu. pohađanje terenskih vježbi i vježbi u praktikumu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. New York.R (eds.. and G. C.). (ed.

Ilinois 1987. prikupljanje podataka. Dominiković. Miljenko (ur. International Bee Research Association. AG2050 GENETIKA I OPLEMENJIVANJE MEDONOSNIH PČELA Koordinator modula Opis modula U okviru predmeta uvodno se obrađuju: Biologija pčele koja uključuje evoluciju. (1988): Breeding Techniques and selection for Breeding of the Honeybee.. metode i tehnike uzgoja matica. anatomiju i fiziologiju pčela.). : Hrvatski stočarsko selekcijski centar. Katalinić. Nakladni zavod Znanje. D. 1997./2011. N. posjet Hrvatskom stočarskom centru i upoznavanje s organizacijom prikupljanja. M. The Hive and the Honey Bee. The British Isles Bee Breeders Association. inbriding. te poznavanje uzgojnog programa i temeljna znanja o organizaciji prikupljanja i obradi podataka s ciljem izračuna uzgojnih vrijednosti.. 5. obrade i distribucije podataka korisnicima). posjet oplodnoj stanici. Orlando. INC. Zagreb Preporučena literatura 1.. London. 1977. izbor matičnih zajednica. posebni uzgojni ciljevi (bolesti pčela u uzgojnim programima. (1990) Pčelarstvo. Academic Press. Ruttner. te razvojne stadije pčela. izbor trutovskih zajednica. Brighton 2. Dadant & Sons.. Dade. 2. Program gojidbenog stvaranja pčela u Republici Hrvatskoj / Ernoić. uzgojni programi.). selekcija. populacijska genetika. vježbe u praktikumu (Pokušalište Agronomskog fakulteta – pčelinjak) te kroz terensku nastavu (odlazak na uzgajalište matica. T. 4. Hrvatski pčelarski savez. Z. Hamilton. Zagreb Redovni profesor Nikola Kezić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 2 6 2 5 Pohađanje nastave.. 3. Poznavanje drugih vrsta i pasmina pčela. (ed. T.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J.. Detaljnije se obrađuju nasljeđivanje kvalitativnih te kvantitativnih genetskih odlika. Dražić. njihova rasprostranjenost i međusobni utjecaji. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 265 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Časopis „Hrvatska pčela“. sistematiku. hibridizacija. Cilj modula Temeljne spoznaje o uzgoju i nasljeđivanju u pčelarstvu. Obvezna literatura 1. Florida 1986. F. Bubalo. organizacija progenog i performance testa. Nastava se izvodi kroz predavanja. Anatomy and Dissection of the Honeybee.E.. Brence-Lazarus. Bee Genetics and Breeding.. postavljanje modela i izračun uzgojnih vrijednosti. Rinderer. selekcija na toleranstnost na bolesti). Kezić. s naglaskom na anatomiju i fiziologiju spolnih organa.

/2011. vol. Znanstveni skup agronoma (Zbornik). ovaca i koza u svijetu i aktualnim stanjem u hrvatskom uzgoju. te uzgojnu vrijednost životinja za mlijeko.o. (1999): Advisory service for animal production in Croatia. Katalinić. 48: 109 3. I. P. Caput.Mioč. P. Izrađuju seminarski rad prema osobnom interesu o genetskom profilu mliječnog stada na izabranoj farmi. P. Upoznaje s modelima uzgojnih programa za pojedine vrste i metodama procjene uzgojnih vrijednosti u svrhu izbora nadprosječnih životinja. Opatija Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 12 12 Obavljene vježbe u praktikumu i na terenu. korekcije na međunarodne standarde prema kriterijima ICAR-a. Zagreb) 4. i sur. Cilj modula Pruža mogućnost upoznati mliječne životinje. I. Celeber d. Pavić. Mioč. objašnjava genotipske i fenotipske značajke. V.): Programi gojidbene izgradnje goveda. (1991): Ovčarstvo u udžbeniku “Stočarstvo”(Brinzej i sur.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1996): Govedarstvo – izabrana poglavlja. P. Zagreb 3. HSC (1990 . vol. AG2051 GENOTIPOVI I SELEKCIJA U PROIZVODNJI MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Program nastave sadrži upoznavanje s grlom (životinjom) kao sredstvom za proizvodnju mlijeka. i sur.o. Stočarstvo. 37.. ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. (1994): Breeding policy in livestock production in Croatia. Workshop FAO/EAAP. HMU. Mijić. Tallin 4. Caput. Upoznaje s mliječnim pasminama goveda. (2001): Značajke protoka mlijeka pri strojnoj mužnji krava u ahrvatskoj. (2004): Kozarstvo – izabrana poglavlja. Definira službene metode kontrole proizvodnosti mlijeka.. načine korištenja proizvodnog kapaciteta i metode genetskog poboljšanja. Putem rada u praktikumu i terenskih vježbi studenti se neposredno upoznaju s poslovima u uzgoju i selekciji za pojedine vrste proivodnje. PZS. definicije proizvodnog kapaciteta (normalnog i maksimalnog) . i sur. 55: 471 2. Obvezna literatura 1. Zagreb 2.. urađen seminar i nazočnost predavanjima minimum 60% Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 266 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Školska knjiga.. B. (1990): Genetic parameters and breeding goals in dairy herds in Croatia. B. Caput. Preporučena literatura 1. Moguća je znanstvena podloga za doktorski studij u području mliječnog stočarstva. Karadjole.

nastanka i razvoja reljefa. Bognar. Cilj modula Utvrđivanje osobina. (Izabrana poglavlja) Docent Dražen Perica Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 5 8 Pohađanje većeg dijela nastave. D. str. terenskoj nastavi (radi prepoznavanja određenih oblika i analize na koji način su nastali). III.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. vol. AG2052 GEOMORFOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Geomorfologija predstavlja važan dio geoznanosti. (Izabrana poglavlja) Preporučena literatura 1. (1990): Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko vrednovanje reljefa. Acta Geographica Croatica 4. Geomorfološko kartiranje (metode izrade i interpretacija geomorfoloških karata). Obvezna literatura 1. Fürst-Bjeliš. 21 . te prisustvo terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 267 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . R.. 31. C. B. Uz kraći uvodni dio modul je podijeljen u četiri dijela: I. & Carlson. Perica. D. Beograd 5. Bognar. str. 27 – 40 2. 173 . Aktivni i pasivni čimbenici reljefa važni su kao pokretači oblikovanja reljefa. Egzogena geomorfologija (vanjski utjecaji kao pokretač oblikovanja reljefa Zemlje). 49 . (1987): Tipovi reljefa Hrvatske. Zagreb. 27. Strukturna geomorfologija (endogeni ili unutrašnji pokreti i njihovo značenje u oblikovanju reljefa Zemlje). Zbornik II znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije. te njegovog utjecaja na oblikovanje i vrednovanje krajobraza.) The influence of quantiative geomorphological characteristics and lithology on the ecological depth of soil and environmental historical human impact – the example of Northwestern Croatia. IV. (1982): Geomorfologija. A./2011. Bognar.. (2002. Acta Geographica Croatica. McGeary D..44 3. (1999): Physical Geology.186 31 2.65 3. Geografski glasnik.. H. Zagreb 4. A. Školska knjiga. str. D. izrada vježbi i seminarskog rada. II.. A. Zagreb. te se nameće potreba da se s njom bolje upoznaju i studenti smijera Agroekologija. Bognar. (1992): Inženjerskogeomorfološko kartiranje. Treba ih upoznati s Zemljinom reljefnošću (morfografskim i morfometrijskim). Osim predavanja studenti bi prisustvovali vježbama na kojima bi izrađivali određene modele (npr. a kroz seminare bi obradili jednu od zadanih geomorfoloških tema. N. Reljef kao okolišna datost i njegova evolucija (pitanje prirodnog i društveno – gospodarskog okoliša). Acta Geographica Croatica. 52. vulkana). str. M. Zagreb. Petrović. M. Plummer C. Geografski odsjek PMF-a. Wallen. Herak. Zagreb. (1980): Primijenjena geomorfologija. (1987) Geologija. Lozić. (1992): Introduction to Physical Geography. (1997): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini Geomorfološki i geoekološki aspekt. Beograd 5. S.. A. Marković.

1997. Zagreb. M. Brukner. radom s grafičkim i atributnim bazama podataka. Hrvatske šume. Oluić. primjeni digitalnih modela reljefa (DMR) te analizama podataka i kreiranju novih informacija pomoću GIS-a. 516. primjena. povezivanju geometrijskih i atributnih podataka.. pretraživanju i načinima analize podataka. 1994.d.: GIZIS . kartografskim projekcijama i datumima. geometrijskim podacima i radu s njima. Cilj ovoga predmeta je upoznati studente s geografskim informacijskim sustavima ali i osnovama daljinskih istraživanja tj. 1994.. Kušan. Obvezna literatura 1. 3./2011.: GIS u Hrvatskoj. http://www. Zagreb. uporabom različitih vrsta snimaka pri proučavanju prirodnih resursa.au/gisweb/ 2. skeniranju.geom. http://www. V. Kereković. uklapanju podataka i produkata daljinskih istraživanja u GIS. atributnim podacima i radu s njima.edu. digitalizaciji i vektorizaciji te geokodiranju karata. Zagreb.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG2053 GIS I PRIRODNI RESURSI Koordinator modula Opis modula Općenito je postalo jasno da se upravljanje prirodnim resursima ne može više provoditi na klasičan način. 2001 2. oblikovanju karata.ca/ccrs/learn/tutorials 3. Cilj modula Nakon odslušanog modula i položenog ispita studenti će imati znanja o: vrstama i karakteristikama računalne tehnike i programske podrške neophodne za GIS.gc. načinima uspostave GIS-a. već podloga za to mora biti geografski informacijski sustav. izvještaja i ispisa te praktičnoj primjeni GIS-a. http://www.ccrs. INA INFO. HAZU i Geosat. radu s GPS-om.osnove. i dr.net/tutorials Docent Vladimir Kušan Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 4 4 10 Izrađene i predane vježbe (dovršeni projekt) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 268 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . D.: Nove tehnike izmjere i kartografije. 4.nrcan. INA . vrstama i oblicima podataka u GIS-u. korištenju globalnih pozicijskih sustava (GPS) za održavanje grafičkih baza podataka.: Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti. M.unimelb.Industrija nafte d. Zagreb. senzori. Studenti će o okviru modula dobiti osnovna znanja o: vrstama GIS-a. Preporučena literatura 1.gisdevelopment. Sukladno tome složena je tematska struktura modula za usavršavanje u radu s GIS-om i srodnim tehnologijama.

D. B. E. science. M. pedosferu i biosferu. Preporučena literatura 1. građa i struktura Zemlje. terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 269 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .M. Jasobson Z. Libes S. Definiraju se bioindikatorski organizmi. Definiraju se globalni ekološki problemi. (1996): An introduction to environmental chemistry. an analysis of global change. onečišćenje. G. Jickens T. S. Oxford. Prohić E. Cambridge University Press. te kompleksne odnose koji vladaju u agrosferi. H. izrada seminara. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Cambridge. te promjene u prošlosti. izotopne i nuklearne analitičke metode i tehnike. 5. s posebnim naglaskom na agrosferu. Schlesinger W. Glavač V. Izvanredni profesor Milan Mesić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 10 Sudjelovanje na teoretskom dijelu nastave. eutrofikacija. Prikazan je nastanak. litosferu. Zagreb 2. Navode se organski i anorganski kemijski spojevi koji utječu na onečišćenje okoliša.. (2002): Ecological Climatology: Concepts and Applications. Academic Press. (2002): Atmospheric pollution: history. kratko se navodi povijesni razvoj ekologije. New York. Detaljno se prikazuje utjecaj čovjeka na pedosferu. Cambridge University Press./2011. 3. analizira se utjecaj čovjeka na atmosferu. (1992): An introduction to marine biogeochemistry. Bonan.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. U okviru modula prikazani su temeljni ekološki pojmovi. (1997): Biogeochemistry. Andrews J. Obvezna literatura 1. povećanje koncentracije plinova staklenika. vremenska kemijska bomba. 4. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. zatim utjecaj na hidrosferu i kriosferu – globalna cirkulacija i bilanca voda.. itd. Pučko otvoreno učilište. objašnjava se razlika između ekologije i zaštite okoliša. ozonska rupa. 678 p. Blackwell Science. promjene razine mora. (1998): Geokemija. razvoj. Cilj modula Upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim postavkama ekologije kao znanosti koja. biogeokemijski ciklusi odabranih elemenata. UK. hidrosferu. John Wiley & Sons. and regulation. AG2054 GLOBALNA EKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Modul Globalna ekologija daje temeljna znanja o biološkim i ekološkim sustavima. Hrvatska sveučilišna naklada. te osnovni procesi transporta zagađivala u okolišu. Zagreb. te na biosferu. povlačenje ledenjaka. Brimbleconibe P. Luiss P. 2. Targa. opisuje utjecaj čovjeka na atmosferu.

Dati će se i prikaz odgovarajuće legislative kao i metoda molekularne ekologije koje se koriste u detekciji i identifikaciji GMOa. Originalni znanstveni radovi. te posebno njihovo korištenje u poljoprivredi i prehrani. kao i ograničenja i poteškoća koje se pri tome susreću. AG2055 GMO U PROIZVODNJI HRANE Koordinator modula Opis modula Genetički modificirani organizami (GMO). Uz praćenje najnovijih dostignuća obrađivati će se i sve kontroverze kao i društvena percepcija ove tehnologije. U okviru predloženog modula dati će se opis tehnologija i postupaka koji se koriste u svrhu unošenja ciljanih genetičkih modifikacija u biljne genome./2011. ali i predviđeni pravci razvoja na ovom području kao što je proizvodnja hrane s poboljšanim nutritivnim svojstvima i korištenje drugih proizvoda moderne biotehnologije u prehrambenoj industriji. (2001) Molecular cloning: A laboratory manual. Blackwell Scientific Publications. kritičkog i odgovornog razmišljanja o problematici GMOa.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Cold Spring Harbor. New York redoviti profesor Zoran Zgaga Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Odslušana predavanja i ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 270 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Detaljnije će se analizirati konstrukti koji se najčešće koriste. predstavljaju složeno znanstveno područje koje nadilazi interes užih stručnih krugova. toksikološke studije i studije utjecaja na okoliš kao i percepcije GMO u javnosti Preporučena literatura (ovisno o predznanju iz tehnologije rDNA) 1. Sambrook et al. Obvezna literatura 1. Cilj modula Podjednaka pažnja posvetiti će se upoznavanju najnovijih znanstvenih dostignuća kao i razvoju samostalnog. alergenosti i nutritivnih svojstava takve hrane s jedne strane i utjecaja na okoliš poljoprivrednog uzgoja genetički modificiranih organizama. (2002) Principles of gene manipulation: An introductory to genetic ingineering. patentne prijave. Oxford 2. Primrose et al. Posebna pažnja posvetiti će se analizi toksičnosti.

Wisconsin. zelena gnojidba. Basel. SSSA. Školska knjiga . Podjela gnojiva. ostala gnojiva.o. komposti. (1980): The Role of Phosphorus in Agriculture. Zagreb. E. Kamprath. 271 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . sporo djelujuća dušična gnojiva. Madison. Madison. USA. uzoraka i veličine pritisaka poljoprivrede na vodne resurse i more na području Republike Hrvatske. mulj otpadnih voda. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja i vještinu da obavlja poslove racionalne gnojidbe u vođenju ishrane bilja u biljnoj proizvodnji. Zagreb.o. 2. Kutina.Zagreb Preporučena literatura red. Izvanredni profesor Tomislav Ćosić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 12 -6 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura red. 2. Domaća gnojiva i njihova podjela: stajski gnoj kruti i tekući. Munson R. CSSA. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi.J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. pozitivni učinci gnojidbe (izvor biljnih hraniva za rast biljaka).. ASA. eutrofikacija površinskih voda i negativan učinak na opskrbu kisikom. USA. amidna. negativni učinci gnojidbe ( moguća akumulacija opasnih i toksičnih tvari u tlu. ASA. SSSA. Mineralna gnojiva. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. Zagreb 3.C. Melioracijska gnojidba i redovna gnojidba kultura u uzgoju i primjena. Studija. Tomislav Ćosić (2001): Mineralna gnojiva. D.broj Naziv 1. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. ASA. mikrognojiva: sadržaj aktivne tvari u njima. Agronomski fakultet. (1985): Potassium in agriculture. Khasawneh. SSSA. Wisconsin. interna skripta. d.D.E. njihovo kemijsko i fiziološko-kemijsko djelovanje u tlu. nepoželjno obogaćivanje atmosfere amonijakom). te stjecanje znanja za nastavak usavršavanja na odgovarajućem poslije diplomskom studiju. 4. sumporna gnojiva. CSSA. CSSA. Sample. Wisconsin. Dušična: nitratna. amonijska. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. 5. Madison. Hauck R. F. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. (2002): Procjena stanja. AG2056 GNOJIVA I GNOJIDBA Koordinator modula Opis modula Definirati gnojiva i cilj gnojidbe. amonijsko – nitratna. kalijeva gnojiva. kalcijeva gnojiva. A. pojedinačna i složena. 3. Milan Mesić i sur. fosforna gnojiva. USA. E. svrha gnojidbe. Anđelko Butorac (1999): Opća agronomija.broj Naziv 1. Posjeta tvornici gnojiva Petokemija. (1984): Nitrogen in Crop Production./2011. Putem vježbi obraditi problematiku uzorkovanja organskih i mineralnih gnojiva te metode za fizikalne i kemijske analize gnojiva.

II dio. Priručnik za hidrotehničke melioracije. vijek trajanja. za studente poljoprivrede specijalizirane u području hidromelioracija..: Meliorativna pedologija. podzemne odvodnje (cijevne drenaže) i kombinirane odvodnje). Vidaček. Građevinski fakultet. Z. Oljgarenko. Second Edition: Drainage principles and Applications. Cilj modula Studeti se upoznavaju s gospodarenjem (upravljanjem) na melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. kontrola i održavanje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja. AG2057 GOSPODARENJE MELIORACIJSKIM SUSTAVIMA Koordinator modula Opis modula U modulu će studenti na predavanjima dobiti saznanja o gospodarenju na postojećim melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja. Održavanje. sustavi odvodnje i navodnjavanja (sustavi površinske odvodnje./2011. projektiranje i izvođenje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja. 4. 1994. Odvodnjavanje. Zagreb. I kolo. 1988. Ahmedov. Preporučena literatura 1. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Na terenskim vježbama će studenti vidjeti neke od postavljenih sustava odvodnje i navodnjavanja i moći će se dati kritički osvrt. Agronomski fakultet. kolos. Zagreb. II kolo. Zagreb. V. Ž. vježbi i seminara. Funkcioniranje.1983. 2. H. Moskva.broj Naziv 1. Obvezna literatura red. knjiga 2. Navodnjavanje. biljno proizvodni elementi i reakcija usjeva na manjak vode u tlu. M.1998. F. Na vježbama će se izraditi programi iz tematskih cjelina: Planiranje. vodno gospodarstvo i hidromelioracije u zakonskoj regulativi. Rijeka i DONH. Potreba vode za natapanje. : Gospodarenje melioracijskim sustavima odvodnje i natapanja. Racz. 2. F.A. Izvanredni profesor Ivan Šimunić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 15 4 6 Pohađanje predavanja.. DONH. Netherland.I. 1993. knjiga 6. Zagreb. Tako će tematske cjeline iz odvodnje obuhvatiti: Planiranje. 3. Nataljčuk. 5.: Navodnjavanje. projektiranje i izvođenje melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja i reakcija usjeva na manjak vode u tlu.: Eksploatacija hidromeliorativnih sistema. Agronomski fakultet. Wageningan. stanje i potreba navodnjavanja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U seminaru će studenti pojedinačno (ili manjim skupinama) obraditi vodno gospodarstvo u zakonskoj regulativi. Tomić. Rijeka. 1981. pokazatelji učinkovitosti-investicije i godišnji troškovi. ILRI Publication 16. te izrada potrebnih vježbi i seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 272 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1991. planiranje i programi gospodarenja. odnosno neželjenim posljedicama neadekvatnog gospodarenja. Geodetski fakultet.

T. FAO & UNEP. Council of Europe. (2004). CABI Publishing... zaštićeni krajobrazi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. Pisana predavanja nositelja modula iz ovog kolegija 2. Konecny. (2004). Neely. spomenici prirode i parkovne arhitekture) zaštićeno je oko 10% teritorija RH. Kada i pod kojim uvjetima? Smjernice gospodarenja na ekološki osjetljivim područjima ukazati će da je moguće višenamjensko korištenje prostora bez štete po pojedine korisnike. odgovarajuća prerađivačka industrija i turizam. V. Da li se u ovim područjima može baviti poljoprivredom i kojim oblicima poljoprivrede. Uvod u globalnu ekologiju. C. 502. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. M. 3. Osim profitabilnosti. ***(1998). 5.. Elmholt. 329. 3. 2. 151. te razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti RH. Schjønning. U pitanju su ponajprije poljoprivreda. EU Enlargement and Agriculture: Risks and Opportunities. izrađen seminar i obvezne terenske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 273 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Christensen. str.. Ovom postotku treba dodati još i površine pod vodozaštitnim područjima. Kutter.. DUZPO i Hrvatske šume. Hydrology and Water Quality. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.. Obvezna literatura 1. Managing Soil Quality – Challenges in Modern Agriculture. S. *** (1999). Cilj modula Načini negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš. The Future of Our Land. Preporučena literatura 1. (1999). str. Strasbourgh. Agriculture and related activities in protected areas. Haygarth.L.M. Na žalost. 69. u blizini izvora pitke voda i sl. str. Danas se djelotvornost navedenih grana u prvom redu promatra kroz zaštitu okoliša a osobito pojedinih zaštićenih područja. (1999). zatim šumarstvo. u RH je još uvijek puno naglašenija komponenta iskorištenja okoliša u odnosu na komponentu zaštite okoliša. Različitim kategorijama prostorne zaštite (nacionalni parkovi. Izvanredni profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 6 12 8 Odslušano 60% nastave. str. strogi i posebni rezervati. park šume. AG2058 GOSPODARENJE U EKOLOŠKI OSJETLJIVIM PODRUČJIMA Koordinator modula Opis modula Budući razvitak RH potrebito je osloniti na gospodarske grane koje se koriste obnovljivim prirodnim resursima.C. P. ali samo uz uvjet da se u tom korištenju poštuju odredbe Zakonske legislative. Jarvis. P. takve gospodarske grane moraju imati u svom temelju ekološki zadovoljavajuću djelotvornost. str. Zakonska legislativa koja se odnosi na zaštitu okoliša od povećanog onečišćenja iz poljoprivrede. CABY Publisihing. Agriculture. A. (2004). 4. Glavač. Zagreb. parkovi prirode. S. 199. B.

Santa Barbara 2. postižu se temeljna znanja i vještine o odabiru opreme i o vođenju hidroponskog uzgoja. Enzo M. pozitivno ocijenjeni programi vježbi i seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 274 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Resh H. Metode uzgoja ekonomski važnijih kultura ovisno o hidroponskoj tehnici i opremi za fertirigaciju. potrebi kulture tijekom vegetacije i mikroklimi zaštićenog prostora.. (1995). Lazzarin R. oprema za fertirigaciju i recirkulaciju. Cilj modula 8 2 6 Docent Bruno Novak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 Za određene skupine kultura. AG2059 HIDROPONSKI UZGOJ POVRĆA I CVIJEĆA Koordinator modula Opis modula Tehnike sa supstratima: vrste (anorganski. Borošić J. ovisno o hidroponskoj tehnici i tipu zaštićenog prostora. sintetski) i izbor supstrata prema svojstvima i kulturi. (1998).M. Sambo P.. oprema. Resh H. Recirkulacija otopine. Gianquinto G. (1994). Woodbridge Press. aeroponika): izbor prema kulturi. Principi tecnicoagronomici della fertirrigazione e del fuori suolo 2.. Berlin 3. Obvezna literatura 1. Tehnike bez supstrata (tehnika hranjivog filma. Hydroponic Food Production. Schwarz M. organski. Soilless Culture Management.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.M. Woodbridge Press. kontrola (dnevna i laboratorijska) i korektura ovisno o sastavu vode. Hydroponics. Springer-Verlag. (2002). Pimpini F.. plutajući sustav./2011. (2001). Questions and Answers – for Successful Growing. Metoda proračuna sastava hranjive otopine za hidroponski uzgoj (prijevod) Preporučena literatura 1. Santa Barbara Obavljene praktične vježbe u praktikumu i na pokušalištu. Sastav i priprema hranjive otopine.

1995. oborine (1). I. kolo. hidrometrija (1). zaštita dna i pokosa MK) (6). Zagreb. troškovi izgradnje i održavanja melioracijskih kanala (2). AG2060 HIDROTEHNIKA U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula 1. Hidrologija i hidraulika (odabrana poglavlja). zaštita od erozije (1). Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 275 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . višenamjenski hidrotehnički objekti (1).. I. procesi u slivu (1). 3. sifoni. Građevinski fakultet Rijeka i HDON. s.: Osnove hidrotehnike.3. 5. J. 3. Skupina autora: Građevni godišnjak '95. obodni i odteretni kanali (1). ustave i taložnice (2). fizičke osobine sliva (1). podzemne odvodnje (3). 4. Zagreb. Zaštita od poplavnih voda (6): regulacija vodotoka (1). Bernoullijeva jednadžba za različite uvjete tečenja (2). 5.Značenje hidrotehničkih disciplina za poljoprivredu (2). Ž. Hidromelioracijski objekti i sustavi površinske odvodnje (10): osnovni elementi melioracijskih kanala (2). 5. 1995. knjiga 4..: Autorizirana predavanja i separati (primjeri iz vodnog gospodarstva). (odabrana poglavlja). I. tečenje u otvorenim koritima (2). 1995. akumulacije i retencije (1). osnovni elementi zaštitnih nasipa (1). Vježbe: auditorne (8). 8 separata. knjiga 2. Zagreb (odabrana poglavlja – nastavne teme). dio. DONH. Ž. Preporučena literatura 1. Regulacija prirodnih vodotoka (odabrana poglavlja). Hrvatski savez građevinskih inženjera. 1984. 1989. Hidrotehničke melioracije u Zakonu o vodama (2) – ukupno predavanja 40 sati. Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije. Zagreb (odabrana poglavlja – nastavne teme).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb. 1996. čepovi. kolo. Osnovi hidraulike (6): vrsta tečenja (1). Vuković. I.: Osnove hidrotehnike. Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije. Sustavi i građevine za navodnjavanje.. dio. Redovni profesor Josip Marušić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 8 4 8 Redovito pohađanje nastave i vježbi. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. knjiga 2. knjiga 1./2011. strujanje kroz poroznu sredinu (1). Akvamarine. kolo. 2. 3. terenske vježbe (8) – ukupno 16 sati. Osnove hidrologije (6): hidrološki ciklus i vodni bilans (1). Postiže osnovna znanja o hidrotehničkim objektima koji su značajni za gospodarenje vodama i poljoprivrednim zemljištem. Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. hidrotehnički objekti na kanalskoj i putnoj mreži (crpne stanice. Osnovni preduvjeti za izgradnju i funkcioniranje h. Marušić. 5. Vuković. Hidromelioracijski objekti i sustavi za navodnjavanje (5): objekti zahvata vode (2).4. 1985. Hidrotehničke melioracije (20): 5. i knjiga 3. Akvamarine. Obvezna literatura 1.1.-2005. Vodoprivredne građevine na otvorenim vodotocima. obrada hidroloških podataka (1). Skupina autora: Priručnik za hidrotehničke melioracije.2. 4. 2. Cilj modula S osnovnim hidrološkim pokazateljima i hidrauličkim parametrima student dobiva temeljne spoznaje o kretanju vode u prirodi. knjiga 5. II. 1994. glavni dovodni i razvodni kanali i cjevovodi (2). 2. pločasti i cijevni propusti. 164 stranice. stepenice.

Gotovo se svi poljoprivredni proizvodi čuvaju na kraći ili duži vremenski period hlađenjem: od povrća. prizemne i pokretne hladnjače. DCA. jaja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. uljarica. ULO. odabir hladnjače i rashladnog medija. IWCA. svinje. ribe). načini odmrzavanja robe. Treći dio modula obrađivati će tehnička sredstva i objekte za hlađenje poljoprivrednih proizvoda. utjecajne čimbenike na brzinu zamrzavanja. promjene na njoj. a potom karakteristične parametre u rasladnoj tehnici. vino. U tom dijelu biti će obrađena i druga rashladna postrojenja koja se rabe u hlađenju poljop. ejektorska rashladna postrojenja. kao i hlađenje robe tijekom transportnog procesa. a često poradi nestručnosti i neznanja javljaju se znatni gubici i oštećenja poljoprivrednih proizvoda što značajno utječe na cijenu samog proizvoda. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 276 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . ostala pića i napici (voćni sokovi i sokovi od povrća). Danas se u svijetu pa tako i u RH mogu proizvesti visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi. široke lepeze poljoprivrednih proizvoda. no bez dodatnih napora u tehnici i tehnologiji hlađenja i čuvanja konačni financijski efekti proizvodnje biti će manji. Poglavlje o hladnjačama obahvatiti će: podjelu. AG2061 HLAĐENJE I RASHLADNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Modul «Hlađenje i rashladni sustavi u poljoprivredi» obraditi će važnost pravilnog odabira načina rashlade kao i postrojenja za rashladu. goveda. načini./2011. sc. Stjepan Pliestić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 9 2 5 Prisustvovanje predavanjima i vježbama (toleriranje 10%). Osim toga tijekom rashladnih postupaka. Osim dosada navedenog važnu ulogu ima i distribucija hlađenog i zamrznutog poljoprivrednog proizvoda. U tom dijelu. jaja. brzinu i vrijeme zamrzavanja. meso i mesne prerađevine (perad. U tom dijelu također će se obraditi osnovni pojmovi vezani uz prijenos. LECA. prijelaz. mlijeko i mliječne prerađevine. b) Zamrzavanje će obuhvatiti područje konzerviranja niskim temperaturama. ribe i svih vrsta prerađevina. punjenje rashladnih postrojenja. komore i tehnologije čuvanja poljop. izvedbeni projekt i izgradnja. unutarnji i vanjski transport. MA. kao i rashladna zračna postrojenja. ciklus višestupnjevnog isparavanja i odvojenog hlađenja. Također biti će obrađena i uobičajena rashladna sredstva. Obraditi će se i pitanja zaštite zamrznute robe. načine. Specifičnost hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi sagleda se u kompleksnosti hlađenog materijala. mehanizacija rada i postupci pri manipuliranju u hladnjači. te proračun kompresijskog postrojenja. optimalni režim rada i regulaciju kapaciteta. U tom poglavlju biti će obrađena mobilna transportna sredstva vanjskog transporta. Svi oni zahtjevaju poseban pristup postupcima i načinima hlađenja. IOS) male hladnjače – montažne hladnjače. postrojenja. zamrznuti proizvodi od krumpira. I na koncu tog dijela obraditi će se: odabir najpovoljnije ponude. ostali poljoprivredni proizvodi. proizvoda: apsorpcijska. i dr. Modulom je predviđeno praćenje tendencija razvoja tehnologija rashlade u poljoprivredi. Prvi dio između ostalog obraditi će između ostalog simbole u rashladnoj tehnici. vođenje. Također će biti obrađene i promjene na robi tijekom postupka hlađenja. a posebni naglasak biti će usmjeren na ekološka rashladna sredstva. prolaz i zračenje topline kako bi se mogao bolje sagledati cjelokupni zadatak toplinske izolacija u rashladnim komorama. proizvoda (CA. Poglavlje rashladna postrojenja obuhvatiti će: podjelu. voće i povrće. dorada zamrznute robe. mlijeka. rashladne sustave u poljoprivredi. a s obzirom da se radi u području niskih temperatura i često visoke relativne vlažnosti zraka potrebno je poznavati i osnovne osobine materijala za niske temperature. dr. Prof. Također će se obraditi i: izbor makrolokacije i mikrolokacije za izgradnju hladnjače. termoelektrična. U drugom dijelu modula posebno će se obraditi a) hlađenje i održavanje poljoprivrednih proizvoda (uvjeti. žitarica.) po grupama i to: općenito. RCA. U dijelu Projektiranje obraditi će se postavlanje tehnološkog zadatka za izgradnju rashladnih kapaciteta. mesa. Kao posebno poglavlje obraditi će se zamrzavanje voća i ostalih proizvoda od voća. voća. promjene termičkih osobina poljoprivrednih proizvoda. kompresijska rashladna postrojenja. Stoga će modul obraditi kroz predavanja i vježbe tri temeljna dijela i to: teoriju hlađenja. tehnička sredstva i objekte za hlađenje poljoprivrednih proizvoda. zamrzavanje povrća.

Kupferman. (1998. Chau.. (1993): Practical Farm Buildings. et al. D. I. September 1999.: Prijevoz kontejnerima. S. kao i izbor istih.): Test methods for the compatibility of desiccants with alternative refrigerants. Watada. Postharvest Information Network. Dobiva znanja za: hlađenje svih poljoprivrednih proizvoda. postavljanje tehnološkog zadatka za izgradnju objekata za hlađenje poljoprivrednih proizvoda. Bošnjaković.. 66. E. Hardenburg. Brojni radovi domaćih i inozemnih autora objavljenih u časopisima i zbornicima radova 277 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pavić.USA 3. Didion. Wang. 4.): Development of time-temperature-humidity relations for fresh fruits and vegetables..H. Boyd. I. Muenchen Preporučena literatura 1. 5.interna skripta. Washington State University 7. 1983 10.): Packinghouse primer: maturity.(1996. Atlanta. H. K. poznavanje rashladnih postrojenja.RP 2. Cohen. New York Recknagel-Sprenger (1983. C. No 1. Čakovec.E. 3.: Grundkursus der Kaltetechnik. Proceedings of Commision D. AF Zagreb. Australia 4. A. 1976. Pliestić. (1993. USDA Agriculture Handbook No. Chaput. J. 2. Sydney.P. Meinz. 2004. Obvezna literatura 1.: Hlađenje i rashladni sustavi u poljoprivredi .): The commercial storage of fruits. 52-60. Ord ./2011. Veith.E.V. 6. GA . Vienna. Stjecanje specijalističkih znanja za nastavak studiranja i specijalizaciju iz područja hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi. Montreal and Kyoto protocols 9. A. ASHRAE Transactions Vol 99.: Nauka o toplini. storage and handling of Washington apples. FactSheet. Fraser. Cilj modula Student stječe znanja u pogledu složenosti postupaka i načina hlađenja i rashladnih sustava u poljoprivredi.Y. H. (1987. (1986. Zagreb. (1992. Final report for ASHRAE Research project 678 . Wang. vegetables and florist and nursery stocks. International Congress of Refrigeration. (1999.. 20 th International Congress of Refrigeration.D.98-073 Ontario 5.): The Application of HFCS as Refrigerants.): Prediction of airflow pattern in cold stores based on temperature measurements.): Taschenbuch fuer Heizung und Klimatechnik. S. Agdex 732/25. 8. 1985. A.J.): Long-Term Storage of Carrots.. II i III. p. F.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R.

palatabilnost i utjecaj na količinu i sastav animalnog proizvoda (hranidbeni pokus i analiza proizvoda). R. Wallingford. 5. Savladavnje svojstava i metoda mjerenja osobina krmiva koje određuju njegovu hranjivu vrijednost. Prentice Hall. 5th edition. str. topljivost). Church. 5. procjene utjecaja na okoliš. C. 3. i H. 285. D. Dujić.. fizikalno-kemijska svojstva (npr. str. 2.F.C. SiCG. Glamočić. 2001. E. Basic Animal Nutrition and Feeding. sijena i dehidrirane krme. M. USA. Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 10 16 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. 740 4. zaštiti okoliša i unapređenju zdravlja ljudi. Wageningen Nizozemska. Energetska (kalorimetrija) vrijednost. Obvezna literatura 1. Wallingford.A. Greenhalgh.. 2004.G. Owen. 2002.J. Moughan. svinje. R. W. Nottingham University Press. 2000. Preporučena literatura 1.. Crawshaw. Cilj modula Naučiti procijeniti hranjivost svakog krmiva za svaku vrstu i kategoriju izučavanih životinja. UK. McDonald. Grbeša. str. zaštiti okoline. antinutritivne tvari. D. Livestock Feeds and Feeding.M. R. Jovanović. Uk.205 3. brdsko-planinski i mediteranski) i zelene krme.A.Product Feeds. str. str.O. Izučavanje učinaka svake vrste dodataka. Visser-Reyneveld. Na kraju će se učiti formuliranje premiksa i krmnih smjesa za sve kategorije peradi. Kellems. 2002..K. te načinima konzerviranja i njhovom dodatnom utjecaju na hranjivost silaža. i D. R. Animal feeds from the food and drinks industries. Upper Saddle River. John Wiley & Sons. željenoj kakvoći animalnog proizvoda i dobrobiti životinja.2004 Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane . The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. CABI Publishing.J. 719 2. K. AG2062 HRANA ZA ŽIVOTINJE Koordinator modula Opis modula Uvod-upoznavanje s važnošću krmiva u biljnoj i animalnoj proizvodnji. Edwards.. Uče se svojstva hranjive vrijednosti i udio glavnih krmiva u hrani za perad. Givens. CABI Publishing.. ribe. riba. D. 2004. preživače. New York. Čimbenici koji određuju hranjivost pašnjaka (nizinski. D. R. Ishrana domaćih životinja. planiranje biljne i stočarske proizvodnje. UK.krme. Zagreb.). Co. P. Pond.. Zagreb. konja i divljači sukladno njihovim hranidbenim potrebama i zakonskoj regulativi. Pearson Education Limited. Axford. 693. Feed evaluation-prociples and pracitice. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjivosti krepkih krmiva.W. Edinburg Gate. Church. divljač i kućne ljubimce. Fuller. Wageningen Pers.. USA. P.F. UK. Pond. Prerada i hranjivost glavnih žitarica i proteinskih krmiva i njihovih nusproizvoda te mineralnih krmiva. Novi Sad. str. Morgan.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. kućnih ljubimaca. str.C. 4. Nottingham./2011. preživača. Grupa autora. 5th edition. JFD.E. 480. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 278 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Sastavljanje obroka na farmi. 2000. 285. M. Omed. Forage Evaluation in Ruminant Nutrition. Stylos.. 2001. HAD. svinja. Verstegen. Animal Nutrition. D.A. HAD. 2004.

5. a veći dio života su na uzdržnoj razini hranidbe. UK. štakori. Zakonska regulativa i legislativa. hrčci. 3. Washington. Prerada hrane i njen utjecaj na hranjivost. te svojstvima krmiva i dodataka uz prevenciju metaboličkih smetnji. Hranidba bolesnih životinja.165 str. gušteri. Feeding and Nutrition of the Dog and Cat. ptice. CABI Publishing. Zagreb. Palika. D. 1997. krmnih smjesa i mješavina te hranidbenih dodataka) za kućne ljubimce. Lowrence. Prentice Hall. M. Hirakawa. USA.. 2002. USA. ribe.).O. Feeding hoses 381-401.. Hranidba konja obuhvaća predavanja i vježbe o hranidbenim potrebama pojedinih kategorija konja sukladno njihovoj dobi i vježbanju. Ltd. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 4 Pohađanje predavanja i vježbi. Food Pets die For. 2004. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 279 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 451-477. National Academic Press. AG2063 HRANIDBA KONJA I KUĆNIH LJUBIMACA Koordinator modula Opis modula Uvod je upoznavanje s različitostima držanja kućnih ljubimaca u odnosu na domaće životnja: drže se cijeli život i u pravilu hrane neovisno o cijeni hrane. 3. Slijedi upoznavanje s antamomskim i fiziološkim osobitostima različitih vrsta kućnih ljubimaca: psi. kornjače. Fizikalna svojstva hrane. pasa i mačaka. te sitni ljubimci (miševi. mačke. S.C. Livestock Feeds and Feeding. Upper Saddle River. In: (eds. Pilliner. Church. gmazovi (zmije. 1997.C.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.F. hibridni tvorovi (fretka)./2011. Obvezna literatura 1. Martin. 2002. Hranidbene potrebe tijekom životnog ciklusa prema AAFCO i NRC svake skupine i kategorije životinja. Upper Saddle River. V. 2nd edition. konji. Hrana i alergije. New Jersey. NRC-National Research Council. 5th edition. 1999. Sastavljanje hrane (obroka. Cilj modula Student će naučiti samostalno rukovati hranjivim tvarima u procjeni hranjivosti hrane za kućne ljubimce i hranidbenih potreba svake grupe kućnih ljubimaca što je osnova ispravnog sastavljanja hrane u kući i industriji hrane za ljubimce i sprečavanje probavnih i metaboličkih smetnji koje dovode do bolesti ljubimaca. USA.C. L. 4. New Saga Press. i D. Hranidba konja. (Poglavlja hranidba konja. Nutrient Requirements of Dogs and Cats. D. Hrvatsko agronomsko društvo. why it's there. Prihvatljivost i palatabilnost hrane i velična obroka. The consumer's guide for feeding reptiles: all about reptil food. Znaci viška (debljina) i manjka hranjivih tvari. Naglasak će biti na hranidbi konja. R. Preporučena literatura 1. In:Livestock Feeds and Feeding (eds. Kellems. Vrste hrane i dodataka za ljubimce. 232 str.. Šerman.. žabe i vodozemci). Church). Howel Book House. 2002. R. voluharice i dr.O. USA. Blackwell Science. New York. 2003. Horse Nutrition and Feeding.. Kellems. A. 2. D. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed. činčile i zamorci. Slijedi poglavlje hranidbe i ponašanja kućnih ljubimaca.A. Wallingford.). L. Prentice Hall. mačaka i pasa) 2. 600 str.). Fuller. Uk. and how to choose the best food for your pet. 2002.

1995. Lesson S. Biološka sigurnost u hranidbi peradi i kunića. Grbeša D. (1997): Commercial Poultry Nutrition. Zagreb 2. Hranidba peradi u organsko-biološkoj proizvodnji. Cilj modula Osposobiti diplomirane studente za rad u svojstvu nutricioniste u peradarstvu i kunićarstvu. Hrvatsko agronomsko društvo. 1997. Nottingham University press. Hranidbene potrebe peradi u uzgoju i proizvodnji mesa i jaja. Krmiva i sastavljanje krmnih smjesa za perad i kuniće. (2004): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. And B.Berić: Peradarstvo. Zagreb. 2001.D. industriji stočne hrane./2011. Globus. 2001.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 4. and Julian Wiseman (1998): The Nutrition of the Rabbit. savjetodavnim službama. Dumanovski F. Ontario.(2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. and Summers J. Wallingford 1998 Preporučena literatura 1.. proizvodnost i dobrobit peradi i kunića. 4. obaljene vježbe i seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 280 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .Leclerq: Nutrition and feeding of Polulty. Zagreb 3. 2. Obvezna literatura 1. Jovanović R. Larbier M. And Summers J. AG2064 HRANIDBA PERADI I KUNIĆA Koordinator modula Opis modula Značaj hranidbe u suvremenoj peradarskoj i kunićarskoj proizvodnji.Hranidbeno modeliranje sastava mesa i jaja peradi. i sur.: Ishrana domaćih životinja. Biodostupnost hranjiva i njihov utjecaj na zdravlje. University ooks. Hrvatsko agronomsko društvo. Stylos Novi Sad. University Books. Nemanič J.: Nutrition of the Chicken. kontroli i prometu stočnom hranom. ontario. Specifičnosti probave i hranidbene potrebe kunića. Blas C. Leeson . Redoviti profesor Stjepan Mužic Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 2 2 12 6 Redovito praćenje nastave. 3. te upis na doktorski studij. CABI Publishing. I Ž. 1994.

str. CABI Publishing. U hranidbi ovaca i koza naglasak će biti na paši kao izvoru hranjivih tvari te načinima ispaše. 222. Davis. 2004. Kozarstvo. USA. Chumberlain. Wilkinson. Upper Saddle River. UK. 241. AG2065 HRANIDBA PREŽIVAČA Koordinator modula Opis modula Uvod je upoznavanje s hranidbenim posebnostima preživača kao i razlikama između goveda.). 2. mlijeka i vune. Bencini 2004. Wallingford. Stylos. D. Rast preživača kao osnova primjenjene hranidbe rasplodnog podmlatka i tova. A. Jarrige. Feeding the Dairy Cow. Drackley 1998. Dairy Sheep Nutrition. i D. Freer. Prentice Hall. str.L. proizvodnje krme. 2002.C. Obvezna literatura 1. 3. U hranidbi mladunaca naučiti će se hranidbene potrebe. str. funkcionalne hrane. str. zaštite okoliša i sprečavanje probavnih i metaboličkih smetnji. and J. Lincoln. Sheep Nutrition. 389. Redoviti profesor Darko Grbeša Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 4 14 4 - Pohađanje predavanja i vježbi.. mlijeko. UK. G. 2002. amd R. Naglasak je na fermentaciji hrane i hranjivih tvari u predželucima i metabolizmu produkata fermentacije u proizvodnji mesa.). CABI Publishing. CABI Publishing. Primijenjena hranidba je sastavljanje obroka/smjesa prema fazama proizvodnje. UK. Wallingford. Ishrana krava. USA. 5.T. Iowa State University Press. 339.. 224 3. The Development Nutrition and Management of the Young Calf. Livestock Feeds and Feeding. proizvodnju vune. Jovanović. Izučiti će se detaljno hranidbene potrebe ovaca i koza za kretanje. sastav i hranjivost hrane za mladunce (kolostrum. ovaca i koza u načinu iskorištenja hranjivih tvari i krme. The Encyclopedia of Animal Nutrition (Ed.F. Hranidbeni načini sprečavanja metaboličkih poremećaja i zagađenja okoline te promjenama sastava mlijeka. Iowa. 5th edition. I V. 298. Mioč. SiCG./2011. B. Pulina.M. (ed. Hrvatska mljekarska udruga. M. Fuller. Preporučena literatura 1. str. elektroliti i dodaci) i njihovo praktično hranjenje. National Academic Press. Washington. Predane zadaće i održan seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 281 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .C. 385 4. INRA and John Libbey Eurotext. mesa i tijekom oskudice hrane i vode kao i njima svojstvene hranidbene smetnje. R. mlijeka. Church. 381. Pavić. 1998. 5. C. Zagreb. NRC 2001. Novi Sad. Ames. UK. mliječni nadomjesci. Ruminat Nutrtion-Recommended Allowancces and Feed Tables. Kellems. Chacombe Publications. I H.K. 2. Wallingford. 2002. 2002. Hranidba krava. str. USA. Nutrient Requirements of Dairy Cattle.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R. and J. 4. R. ovaca i koza obuvaća spoznaju i pravilnosti koje određuju uzimanje hrane i hranidbene potrebe te načine njihovog izračunavanja. brsta i njihove dopune krepkom krmom.O. Dove. Cilj modula Principe i metode sastavljanja obroka na farmi za sve vrste i kategorije preživača. London-Paris. M.

Marija Uremović.. AJ.R. 2002. Prema NRC 1998. P. te sastavljanje ekonomičnih krmnih smjesa za svinje bez zagađenja okoline i poštivanje dobrobiti svinja. B. Gadd. B. Ipswich. 5. Zagreb. broju prasadi u leglu i proizvodnji sperme. USA. Zbog toga je važno upoznati studente kako ostvariti visoku proizvodnju uz što niže troškove hranidbe. English. Uk. Slijedi primjenjena hranidba (sastavljanje krmnih smjesa) prasadi. Studenti su opsosobljeni za nutricionistu u proizvodnji stočne hrane. Nottingham University Press.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Baxter. Uremović Marija . Studenti će dobiti spoznaje o specifičnostima hranjivih tvari i njihovog iskorištenja (biodostupnosti) iz krmiva u mladih i odraslih svinja. 1996. Nutrition of Sows and Boars. farmama. 377. 3. rasplodnog podmladka. Nottingham University Press. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2.L. Uremović Z. Docent Jasna Pintar Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 16 2 4 4 4 Redovito praćenjepredavanja.. str. CRC Press. Southern (Eds). Nottingham. u stručnim državnim službama i stječu temeljne spoznaje za upis doktorskog studija. V. 4. intestinalne bakterije.R. Farming Press. Zagreb..J. potrebe će se izračunati sukladno visini i sastavu prirasta. str. and L. Novi sad Preporučena literatura 1. S.Janječić: Stočarstvo. svinja u tovu. Uremović Z. Smith. Cilj modula Student stječe spoznaje o hranjivim tvarima koje će ga osposobiti za samostalno donošenje odluka u procjeni hranjivosti krmiva i potreba svinja. Boca Raton. 2001. W. and D. te uvjetima proizvodnje uz očuvanje okoline i poštivanje dobrobiti životinja.Mioč. (2000): Ishrana svinja. S.1009. 2004. The Growing and Finishing Pig. S. Vesna Pavić. Izučiti će se mikotoksini i antinutritivne tvari u hrani. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. UK. Close./2011. Linearno programiranje krmnih smjesa za svinje bit će tema vježbi u praktikumu. 3. potporu imunosti i kakvoći svinjskog mesa. 555. Stylos. J. Nottingham.A Cole. 591. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2. str. str.H. Darko Grbeša : Metode procjene i tablice kemijskkog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Swine Nutrition. Kovčin. Lewis. Obvezna literatura 1. obavljene laboratorijske i terenske vježbe. Z. Izučiti će se učinci dodataka na iskorištenje hranjivih tvari. a zatim uloga prerade na njenu kakvoću i hranjivost. Upoznat će se s potrebama svinja na hranjivim tvarima u pojedinim proizvodnim fazama života sukladno anatomsko-fiziološkim osobitostima probavnog trakta. AG2066 HRANIDBA SVINJA Koordinator modula Opis modula Troškovi hranidbe u cijeni koštanja kilograma proizvedene svinjetine najveća su stavka (6070%).Mužic. UK. izvršeni seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 282 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pig Production Problems. te krmača i nerastova U sklopu terenske nastave posjetit će svinjogojsku farmu i TSH. Fowler. (1997): Svinjogojstvo.. 2001. 2003.

1993. R. sc. Calvo. UNDP. pp 127.V.. R. Nutrijent Requirement of Fish. T.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ivica Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 18 12 10 Redovito pohađanje svih vrsta vježbi uz javnu prezentaciju seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 283 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . FAO. ukupnog randmana. Prof./2011. Hranidbene potrebe uzgajanih vrsta.. (2001): Modeli malih obiteljskih ribnjaka. Određivanje obroka i disperzija obroka. pp 454. Treer. pp 400. Seminarski rad. Osposobiti studenta za samostalno planiranje i izvođenje hranidbe u uzgoju vodenih organizama. I. (1999): Management of Freshwater Fisheries.. 4. Obvezna literatura 1. rakova školjaka i bodljokožaca. pp 72. E. Halver (second edition) Academic Press. Science Publisher. (2004): Seabass and Seabream feed manual. D. 2. Campbell. Preporučena literatura 1.Rome. Praćenje osnovnih proizvodnih pokazatelja. T. njezinoj strukturi. Hrana kao izvor osnovnih hranjivih tvari i energije. M. Upoznati ih s tehnološkim postupcima proizvodnje riblje hrane. Safner. Arrignon. Zagreb.. Washinton. (1989): Fish Nutrition. (1995): Ribarstvo. Huguenin. hranidbenoj i energetskoj vrijednosti.. PP 582. USA. Aničić. Nacional Academy Press. Andrew. Fizičko kemijske osobine industrijski proizvedene hrane i njezina postojanost na uvjete skladištenja. J. Lovrinov. Laboratorijski rad na testiranju hrane. Lovrinov. dr..1980. New York. J. J. Zagreb. 3. gonadosomatskog indeksa. Elsevier Science Publisher B.. pp 115 4. C. pp 464. Cilj modula Omogućiti studentima stjecanje teoretskih i praktičkih znanja o vrstama riblje hrane. prilagođene potrebama različitih uzgojnih stadija i vrsta vodenih organizama. 2. FK.. te na kaveznom uzgoju tuna.. M. J. J. J. Autin. P. G. Aničić. M.. AG2067 HRANIDBA U AKVAKULTURI Koordinator modula Opis modula Anatomija i fiziologija probavnog sustava riba. Globus. E. Fish Fid Technology. Rad na hranidbi u sklopu laboratorijskih akvarijskih istraživanja (maseno dužinski rast i njihovi odnosi. Halver. Treer. Safner. I.. Hrvatski zadružni savez. 3. Sekcija životinja u cilju određivanja visceralnog indeksa .E. Vrste hrane i njihova proizvodnja. J. lubina i komarče. I. Amsterdampp 263. Terenske vježbe u na pastrvskim i šaranskim uzgajalištima. Colt.. HK ). (1984): Design and operating guide for aquaculture seawater systems. Holm. Biomar. Zarkadas.

. Bardach J. (1977): Ichthyology. Upotreba ključa za determinaciju riba. Johnson G.. Lagler K. Miller R. Ihtiogenetika. Razmnožavanje riba. J. Fish Tech. Uzorkovanje riba.. Evolucija riba./2011. Cilj modula 8 4 12 8 Prof.skripta Vuković T. Oxford 5. Embrionalni i postembrionalni razvoj. Parenti L. R. Patologija riba i drugih vodenih organizama. C. R. Prentice Hall. Pap. (1995): Ribarstvo. John Wiley & Sons.. sc. Zemaljski muzej BIH. Školska knjiga. New York 3. Treer T. Moyle P. Globus. Safner R.. kondiciono stanje. Part 1Manual. D. Procjena ribljeg stoka (sastav ihtiocenoze.. dr. abundanca. Ricker W. anatomija i fiziologija riba... L. (2003): Ihtiologija II. FAO. Cech J. Morfologija. Tomislav Treer Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 Student stječe znanja o biologiji. CPUE.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sarajevo Jardas I. Ivanović B. Rad s akvarijima. Zagreb . Stiassny M. E. (ed). Sekcija riba. Blackwell. Venema S. struktura populacije. P. E. (2004): Fishes: an introduction to ichthyology. 3. Ribarsko gospodarenje. AG2068 IHTIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Značenje i razvoj proučavanja riba. dužinsko-maseni odnosi. J. Zagreb Treer T. (1971): Methods for Assesment of Fish Production in Fresh Waters. Biologija i ekologija riba. Upper Saddle River 2. (1996): Interrilationships of Fishes. Postupci pri induciranom mrijestu riba. Obvezna literatura 1. 306/1.. B. R. smrtnost.. Klasifikacija riba. Zagreb Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. F. Lovrinov M. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. (1992): Introduction to tropical fish stock assessment. May Passino D. Academic Press. 4. (eds). dob. 2.(1996): Jadranska ihtiofauna. te o ihtiološkim metodama za samostalan i timski rad u ihtiologiji i ribarstvu. Agronomski fakultet. ihtioprodukcija). 110 pp 284 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . San Diego 4. Sparre. Aničić I. ekologiji i taksonomiji riba...

2. Profesor Vitomir Grbavac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 Odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1./2011. 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 3. Grbavac V. (1991): Analiza i implementacija informatičkih sustava. koncepcija i strategije razvitka info sustava u području agrara i organizacijski. Grbavac V. Mandušić Dubravka. DRIP. Sustavi za podršku odlučivanju. projektiranjem i uporabom info sustava u poljodjelstvu. Studenti su osposobljeni za rad na infosustavima u vladinim i nevladinim organizacijama. koncepcija i evaluacija info funkcije u području poljodjelstva. Sjemenarstvo 3-4. McGraw-Hill International Editions. tehnički i aplikativni aspekti info sustav u području poljodjelstva. Sustavi elektroničke pošte. C/ Infosustavi u funkciji modeliranja razvitka agrokompleksa D/ Komunikacijski sustavi: 1. Senn J. Školska knjiga.. Ekspertni sustavi. Sveučilišni udžbenik.Upravljački informacijski sustavi. 3. 2. analiza. Grbavac V. (1994): Projektiranje informacijskih sustava. Grbavac V. et all (2003): Informacijska tehnološka revolucija na početku 21. 4. 5. AG2069 INFO SUSTAVI U POLJOPRIVREDI Koordinator modula Opis modula Info sustavi u funkciji razvitka agrokompleksa (svjetski trendovi u domeni info sustava suvremenog agrokompleksa. Mari R. A) Sustavi obrade podataka u području poljodjelstva B/ Sustavi obrade informacija u području agrokompleksa: 1. Informatologia. Inteligentni sustavi. 6. br. 4. Zagreb 4. Zagreb 2.hr (popis radova koordinatora) 285 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. et all (1996): Info sustavi u području agrokompleksa. Grbavac V. Zagreb 3. 2.. stoljeća. Markić Lucija (2004): Evaluacijski i integracijski elementi pri izgradnji info sustava u poljodjelstvu.. Sustavi internog i eksternog komuniciranja. Cilj modula Upoznati polaznike s modeliranjem. Zagreb Preporučena literatura 1. Second Edition. Struktura info sustava u području agrokompleksa na primjerima biljne i stočarske proizvodnje. http://bib.A. Singapore. Sustavi mrežnih servisa. Društvena istraživanja (1330-0288) 12 (2003). Sustavi konferiranja. 847-870 5. stoljeće. Organizacija info funkcije u području agrokompleksa (modeli.irb. (1989): Analysis & Design of Information Systems. Agronomski glasnik . et all (1995): Komunikacijski sustavi na prijelazu u 21.

broj 1.. Paris 2. West. Zagreb. Metode temeljene na plamenoj atomizaciji: atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS) i atomska emisijska spektroskopija (AES). (odabrana poglavlja) Preporučena literatura Izvanredni profesor Marija Bujan Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 20 Odslušana predavanja i završene laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ red. Cilj modula Stjecanje teorijskih i osnovnih praktičnih znanja iz analize vina i destilata pomoću spektroskopskih analitičkih metoda. Laboratorijske vježbe obuhvaćaju kvantitativnu analizu laboratorijskih uzoraka navedenim metodama. The Chapman &Hall. Zoecklein et all. vidljivom i infracrvenom dijelu spektra.A. Skoog. odnosno matoda plinske i plinsko-tekućinske kromatografije. osnovni dijelovi optičkih instrumenata predviđenih za rad u ultraljubičastom. te izračunavanje rezultata uz procjenu njihove pouzdanosti. D. s primjenom za odjeljivanje i kvantitativno određivanje složenih smjesa. Teoretske osnove plinske (GC) i plinsko-tekućinske kromatografije (GLC). USA 286 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1999. F. D./2011.J. Obvezna literatura 1. Holler: Osnove analitičke kemije. Školska knjiga.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. AG2070 INSTRUMENTALNE METODE KEMIJSKE ANALIZE Koordinator modula Opis modula Teoretske osnove spektroskopskih analitičkih metoda.M. OIV (1994): Recueil des methodes internationales d` analyse des boissons spiritueuses des alcools et de la fraction aromatique des boissons. (1995): Wine analysis and Production.

rast i razvitak ploda). W. 4. Grlić. 2002. Obvezna literatura 1. molekularna raznolikost. 2001. 2. Relevantne publikacije i web stranice neophodne za izradu seminara Redovito pohađanje nastave i vježbi uz javnu prezentaciju seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 287 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . temperatura i sl. 3. 4. Mogućnost boljeg iskorištavanja bioraznolikosti samoniklog voća u različitim djelatnostima.). berba i ostalo. – Flora Hrvatske. Rijeka. T. Portland. Lj. 5. – Velebit i njegov biljni svijet. razmnožavanje. fenoli. – Atlas dendroflore Bosne i Hercegovine. Modul obuhvaća jezgrićave. lupinaste i jagodaste samonikle voćne vrste. njegovo trenutačno iskorištavanje i potencijale na području Republike Hrvatske./2011. Timber Press. Školska knjiga. 2007. – Uncomon Fruits for Every Garden. Jemrić. SC.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. odnos prema okolini (voda. 2000. uporaba i značenje). 2005. kemijski sastav ploda (antocijani. Čitluk. Zagreb 1984. Boris Duralija Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 2 10 4 8 8 Za svaku samoniklu voćnu vrstu proučavaju se: morfološka svojstva (vegetativni i generativni organi). – Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. L. Školska knjiga. mogućnost iskorištavanja (podloge. 1. – Bazga (uzgoj. 2005. Domac. AG2070 SAMONIKLO VOĆE Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje bioraznolikost samoniklog voća. rezidba na rod. Thoreau H. Zagreb. Šilić.). koštićave.. DR. stvaranje sortimenta. D. Zagreb. Kod nekih samoniklih voćnih vrsta detaljnije će se obraditi rasprostranjenost. – 99 jestivih i otrovnih boba. New York. vitamini i dr. Lj. 3. Hrvatska Sveučilišna naklada. uvođenje u proizvodnju. Č. 6 DOC. S. svjetlost. oprašivači. prerađevine i sl. R. Matica hrvatska.Wild Fruits. Reich. Zagreb. Ex libris.). W. Forenbacher. fiziološka svojstva (cvatnja. 2. Grlić. Prosvjeta. Norton and Company. Cilj modula Detaljno upoznavanje s najvažnijim samoniklim voćnim vrstama koje rastu na području Republike Hrvatske. 2004.

vježbe i seminar..(odabrana poglavlja). bakterija.(odabrana poglavlja) John Wiley & Sons Docent Tihomir Miličević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 2 4 6 4 Odslušana predavanja. Predavanja u sklopu ovog modula daju prikaz različitih bioloških asocijacija te interspecijskih odnosa. P:A:N:.. Nolit.A Classical and Molecular View.). Sydney.D.. Strange. Dickinson . To su tvorba različitih histoloških barijera (felogena.(2002) : Plant physiology (odabrana poglavlja). Kluwe Academic Publischer. To se ponajviše odnosi na mehanizme obrane biljaka od napada patogena ili njihovog širenja u biljnom staničju... Beograd 2. (1998): Plant pathology and plant pathogens. (2001): Plant-Fungal Pathogen Interaction .H. Brown.F. biosinteza fitoaleksina i o patogenezi ovisnih proteina i raznih drugih spojeva koji maju važnu ulogu u obrambenim mehanizmima. prije svega parazitizma. D. APPS.. upotrebom spojeva nalik elicitorima koji induciraju te obrambene mehanizme i imuniziraju biljke. P. (1997): Plant pathogens and Plant diseases (odabrana poglavlja).H. Obvezna literatura 1. Temeljno se obrađuju reakcije biljaka koje se odigravaju prilikom procesa prodora patogena odnosno infekcije i razvoja i kolonizacije patogena u biljci. 4. (1997): Fungal pathogenesis in plant and crops (odabrana poglavlja). E. Verma. Springer Verlag./2011. Huner. lignina i dr. Šutić. praktikum) pokazat će se primjeri takvih reakcija između kultiviranih biljaka i patogena. (1996): Anatomija i fiziologija bolesnih biljaka. Marcel Dekker 2. Također se daje uvid u specijalizaciju i razvoj virulentnosti patogena. virusa. 5. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 288 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .H.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 3. U sklopu vježbi (teren. Zaiger.) danas su jedno od najviše istraživanih područja fundamentalne biljne patologije. Vidhyasekaran. Kao posebna cjelina obrađuje se horologija patogena na samoniklim biljnim vrstama i fitocenozama u prirodnim ekosustavima.H. W. (2003): Introduction to Plant Pathology. Ogle. J. R. . Taiz.. Stuttgard 3. C.A. P... Lucas. viroida. Wiley Preporučena literatura 1.S. Cilj modula Upoznaju se s obrambenim mehanizmima biljke i mogućnošću njihovog korištenja u suzbijanju patogena.J.G. fitoplazmi i dr. (2002): Plant physiology.. L. (odabran poglavlje) Blackwell Science. Detaljno se obrađuju inducirane postinfekcije reakcije biljaka koje nastaju kao rezultat prepoznavanja molekula patogena ili elicitora i specifičnih proteina u staničnim membranama biljke. Sinauer Associates 4. uslijed čega dolazi do tvorbe signalnih molekula koji biljci daju naloga za niz reakcija kojima se nastoji spriječiti infekcija ili razvoj patogena u biljci..J. Prell.. AG2071 INTERAKCIJA BILJKA -PATOGEN Koordinator modula Opis modula Složeni mehanizmi interakcije između biljke domaćina i patogena (gljiva. (1987): Molecular Genetics of Plant –Microbe interaction (odabran poglavlja). Hopkins.

Deželjin Jadranka et al. te Analiza odlučivanja o kapitalnim investicijama. Očić Vesna. Cingula M.. Zagreb 4. (1998): Povratak na hrvatske otoke..E. M. Agronomski fakultet u Zagrebu 2. interna skripta za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". Zagreb Izvanredni profesor Zoran Grgić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 9 6 Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama. Grgić Z.P. Dalić M. (2002): Poduzetnički menadžment: izazov. Grgić Z. Skoko H.. ekonomske ocjene investicijskih programa.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Grgić Z. Informator.A. obveza izrađenog seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 289 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . zadovoljstvo. Biloš Slavica i sur. rizik. terenskom nastavom i seminarima biti obučeni za samostalnu izradu različitih vrsta investicijskih projekata u agrobiznisu. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Financije i investiranje agrobiznisa.. izrade i stručne ocjene investicijskih projekata u agrobiznisu./2011. Zagreb 2... Agronomski fakultet u Zagrebu 5. (1994): Poslovno odlučivanje teorija i praksa donošenja odluka.Consult. AG2072 INVESTICIJE I INVESTICIJSKI PROJEKTI U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Namjena modula je upoznati studente s financijama i investiranjem agrobiznisa. Zagreb 5. D. te procesa planiranja.A.. Grgić Z. graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske 4. Vodič za investitore.B. (1994): Upravljanje investicijama. Upravljanje sredstvima i financiranje poslovanja . Tipurić D.. (2001): Panonija-Razvojne mogućnosti. Obvezna literatura 1. Tipurić D. te njihovu napredniju tehnološkoekonomsku ocjenu (analitiku). (2001): Ocjena učinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer govedarske proizvodnje) – interni priručnik za studente na kolegiju "Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi". Ministarstvo za javne radove.Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. TEB. Tipurić D. Cilj modula Studenti će ovladati znanjima i tehnikama iz područja investiranja u poljoprivredne projekte. Grgić Z. (2001): Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat : priručnik za poduzetnike i menadžere. Predavanjima će se obraditi specifičnosti financiranja i investiranja poljoprivrede. Batarelo i sur. Očić Vesna (2004): Osnove računovodstva i financijska analiza poslovanja poljoprivrednog poduzeća – interna skripta. Helfert E. pojam investicija i investicije u poljoprivredi. Investicije i investicijski projekti u agrobiznisu. Zagreb : RRiF-plus (Ekonomska biblioteka / RRiF-plus) Preporučena literatura 1. osnove financiranja i donošenja odluke o investiranju malih i srednjih poduzeća u agrobiznisu. Šakić Branka (2004): Ekonomska teorija. Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 3. pripreme i izvedbe investicijskog projekta u agrobiznisu Studenti će vježbama.. te investicijama i investicijskim projektima u domaćoj teoriji i praksi. (1997): Tehnike financijske analize. Agronomski fakultet u Zagrebu 3.. Blašković D. Sikavica P.

A. Moderna poljoprivredna proizvodnja sve više važnosti pridaje kvaliteti. nutritivno vrijedne i estetski lijepe plodove koji više privlače potrošače.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Germany. Modul ima zadatak povezati trenutne spoznaje iz ishrane bilja koristeći najnovija istraživanja (magistarski i doktorski radovi kojima je nositelj modula bio mentor). Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. V.. AG2073 ISHRANA BILJA I KVALITETA HRANE Koordinator modula Opis modula Pravilnom ishranom moguće je proizvesti kvalitetne. 2. toksične tvari. fosforom i kalijem na profila polifenola kod cv.o.). proteini). University of Hohenheim. J. koje se bave kvalitetom poljoprivrednih proizvoda. Lešić. Zagreb. K. da se pravilnom ishranom mogu spriječiti mnoge bolesti.. Ishrana povrća i gnojidba. R. D. L. a ne količini proizvoda.(nutritivna vrijednost. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. H. oksalata i teških metala.).Čoga. M. 5. Zagreb. Buturac. M. W. Fardossi. Wien. Zrinski. gnojiva i kultura postižu maksimalni efekti obzirom na kvalitetu hrane. zdravstvena ispravnost. a proizvođači su zadovoljniji većom otkupnom cijenom. Značajna uloga biogenih elemenata manifestira se s jedne strane optimumom nekih nutrijenata (minerali.Horvat (2005) Kontrola plodnsti tla Vrana d. a s druge strane akumuliranjem toksičnih tvari poput nitrata. Romić (2004): Povrćarstvo. Zagreb. T. M. Mirjana Herak Ćustić. T. Studija. Poljak. 2. To je dakako posljedica i novijeg promišljanja i bolje edukacije potrošača. ali dakako i multidisciplinarnost istraživanja. conditiva Alef. Disertacija. Baumgarten.Ćosić. Zagreb. Borošić. Kristina Ugrinović (2004): Utjecaj doza i oblika N-gnojiva na odnos nitrata i oksalata u cikli (Beta vulgaris var. I. 4. Izvanredni profesor Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 -8 -4 12 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 290 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Preporučena literatura 1. Cilj modula Samostalno obavljanje svih zadataka koji pretpostavljaju dobro poznavanje ishrane bilja i njezine povezanosti sa kvalitetom hrane. Basel. 5. Čakovec. 4. Mirjana Ćustić (1996): djelovanje gnojidbe dušikom na aminokiselinski sastav glavatog radiča.Poljak. 3.). Gustav Fisher Verlag Jena. A. vitamini.Petek. Mirjana Herak Ćustić. Nakon odslušanog modula studenti će dobiti uvid u važna saznanja kako se pravilnim odabirom tla. Cabernet Sauvignon (Vitis vinifera L. šećeri. Marschner (1998): Mineral Nutrition of Higher Plants. Institute of Plant Nutrition. Zagreb. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. Obvezna literatura 1. Stuttgart. Disertacija. Bauer (2003): Richlinien für die Sachgerechte Dügung im Weinbau. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. 3. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. Magistarski rad. I Pavlović./2011.Jurkić.o s preporukama za gnojidbu povrća. zdravstveno ispravne. Gluhić (2004): Utjecaj gnojidbe dušikom. D. A. te u svim relevantnim institucijama. Objektivno prosuđivanje na terenu.

Novi Sad. Herak-Ćustić. R. 2. 3. Zrinski. 2003. M. H. Poljak.. 4. fertiirigacija te ostali agro i hidrotehnički zahvati teme su sa kojima će se upoznati studenti kroz predavanja.: Povrćarstvo. : Colture senza suolo in ambiente mediterraneo. Amsterdam.:Uloga elemenata u ishrani bilja. 3.. R. 2. na laboratorijskim vježbama studenti će se upoznati sa dijagnostičkim metodama koje se koriste kao podloga za gnojidbu. Obvezna literatura 1. J. terenskoj nastavi i izrada seminara. I. M. Pimpini. Zvi Enoch. Pavlović. U praktičnom dijelu nastave. Magistarski i diplomski radovi. Lazzarin. Leoni. priprema hranivih otopina. Mogućnost upravljanja sustavom navodnjavanja i aplikacije gnojiva (priprema hranivih otopina)... Stanhill. Kastori. Docent Lepomir Čoga Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 2 8 Prisustvovanje na vježbama. Buturac. Padova 2001.: Problematika uzorkovanja tla i biljnog materijala. 2003. hidroponski uzgoj. podjela i priprema supstrata za različite namjene. prednosti. Cilj modula Stjecanje znanja za nastavak studiranja na doktorskom studiju. G. Borošić. G.:Nutritional Disorders of Plants. Gustav Fisher./2011. Lešić. Bergman.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 2004.. interna skripta. Zagreb.. 1992. hranive otopine i voda za navodnjavanje. Jena. vrste.. Dobiveni rezultati obraditi će se i usporediti sa graničnim vrijednostima. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 291 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Elsevier. R. Sambo. Gianquinto. S. Preporučena literatura 1. W. AG2074 ISHRANA BILJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA Koordinator modula Opis modula Specifičnosti uzgoja biljaka u zatvorenim prostorima (staklenicima i plastenicima) u odnosu na konvencionalni način uzgoja. Enzo. fizikalno – kemijska svojstva supstrata. Terenska nastava obuhvatiti će obilazak staklenika na području zagrebačke županije gdje će se studenti upoznati sa uzgojem povrća i cvijeća u različitim medijima (tlu.. supstratima i hidroponima). biljni materijal. 1999. vrste gnojiva i načini aplikacije.: Greenhouse ecosystems. I. Vođenje ishrane u zatvorenim prostorima temeljeno na dijagnostičkim metodama i zahtjevima kultura. M.1983. F. te na temelju zahtjeva pojedinih kultura izraditi smjernice za gnojidbu. Bologna.: Principi tecnico-agronomici della fertirrigazione e del fuori suolo. Referentnim kemijskim metodama analizirati će se supstrati. L. Čoga.. nedostaci i odabir kultura.. 4.

promatranje i testiranje). D. (1990): Basic marketing. Edition.. Adeco. Na izabranom primjeru iz agrobiznisa studenti će se upoznati sa primjenom metoda ispitivanja tržišta. 7. Božić M. Prilog uz vježbe . Ellenrieder P. Perreault Jr. Obvezna literatura 1. J. Teoretski će se obraditi slijedeći programski dijelovi: uloga informacija u marketingu./2011. 10 edition Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 16 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 292 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Jr. Kolega A. te pripremiti za samostalno provođenje jednostavnih terenskih istraživanja.. U okviru seminarskog rada studenti će s provesti jednostavno prikupljanje i vrednovanje podataka s tržišta. Berekoven L. Zagreb 2. Cilj modula Stjecanje osnovnih teoretskih znanja i praktičnih iskustava u prikupljanju informacija potrebnih za poslovno odlučivanja u agrobiznisu. (2001): Istraživanje tržišta. Tržništvo. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. tracking-forschung. AG2075 ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA Koordinator modula Opis modula U sklopu ovog modula studenti će se upoznati s osnovama istraživanja tržišta i istraživanja mišljenja. Irwin. The Dryden Press 2.. metode i instrumenti istraživanja (ispitivanje. Churchill Gilbert A. Auflage.. Marušić M. (1995): Marketing Research. McCarthy E. Methodische Grundlagen und praktische Anwendung.Interni materijali (skripta) Preporučena literatura 1. primjena istraživanja tržišta te novi informacijski i telekomunikacijski mediji kao izvori informacija.. Methodoligical Foundations. W. izvori i mjerenje informacija. Eckert W. vrednovanje prikupljenih podataka.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Vranešević T. 6. Zagreb 3. Gabler 3.. (1996): Marktforschung.

A. St. (2000): Drying Technology in Agriculture and Food Sciences. siliranje. (1994): Principles of Cereal Science and Technology. 351-495. kao i industrijskog i krmnog bilja. Minnesota. Nove spoznaje i provedba. B. Mujumdar. Zagreb.A. M. A. S. Zagreb Preporučena literatura 1./2011. 1979. Pratit će se kriteriji ocjenjivanja kakvoće sa stanovišta tehnoloških osobina konačnog proizvoda te mogućnosti daljnje prerade tih proizvoda u biogoriva. Hellickson. Plymouth. BIOEN (2001): Projekt Biodizel "Uvođenje proizvodnje biodizelskog goriva u Republiku Hrvatsku". AG2076 IZABRANA POGLAVLJA PROCESNE TEHNIKE Koordinator modula Opis modula Značaj procesne tehnike je u jedinstvenom kontinuiranom procesu kojem su osnovne smjernice dobivanje gotovog proizvoda i njegove tehnološke kakvoće.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. and P. proizvodnje sirovog ulja i prerade u konzumno ulje i biodizel.A. Walker (1983): Ventilation of Agricultural Structures.Paul. Minnesota. 2950. 1-411 2. Tajana Krička Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 4 4 Odslušana predavanja i vježbe te napisan seminar. UK. Watson. J.E. Beograd.R. Farming Press Book. Obvezna literatura 1. Gaćeša. BIOEN (2001): Program korištenja energije biomase i otpada. McLean. . USA . Published by the AACC. 4. 1980. Prof. dr. Oštrić. U ovom modulu studenti će temeljna znanja iz područja konzerviranja (sušenje.C. (1979): Tehnologija slada sa sirovinama za tehnologiju piva. K. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 293 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Matijašević. 4. zamrzavanje i tretiranje kemijskim sredstvima) proširiti sa tehnološko-tehničkim procesima industrijske prerade pojedinih poljoprivrednih proizvoda. Izabrana poglavlja činit će procese u području dorade i prerade žitarica i zrnatih mahunarki. Hosney. S. 5. Niles Road. ASAE. 3.Paul. St. (1989): Drying and Storage Combinable Crops. proizvodnje i korištenje silaže u proizvodnji bioplina. UK 2. Turkalov. Ipswich IP1 1RJ. Published by the AACC. (1980): Tehnologija ulja i masti. Cilj modula Studenti će nakon ovih predavanja ovladati tehničko-tehnološkim procesima konzerviranja i fazama prerade žitarica i zrnatih mahunarki te industrijskih i krmnih bilja. Ramstad (1994): Corn Chemistry and Technology. Novi Sad. USA .N. and J. Najveći naglasak bit će razrada potrebnih strojeva i opreme u proizvodnji škroba te njegove daljnje prerade u šećer i etanol. sc. 3.

. Struktura i kemijski sastav ploda. (2000): Handbook of Enology. Inc. The Microbiology of wine and Vinifications. Boulton et all. ed. (2000): Handbook of Enology. Jackson R. (1964): Le Cognac sa distillation. Chichester. komovice i šljivovice. OIV (1992) Norme de Concours Internationaux des Boissons Spiritueuses d' Origine Vitivinicole. and Looney N. Promjene sastava terpena. Učinak deflegmacije . J. E. Academic Press. komovice i šljivovice. Paris 5. Stjecanje vještina za samostalna laboratorijska istraživanja u okviru predmetne teme magistarskog rada. Karakteristični spojevi arome grožđa. Blackie Academic& Professional. USA 3. Lafon J. et all. Kultivari vinove loze prepoznatljive arome. et all. Volume 1.. John Wiley & Sons. Kemijska analiza rakija lozovače.. I. USA 6. AG2078 KAKVOĆA RAKIJA OD GROŽĐA I DRUGOG VOĆA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Definicija kakvoće rakija. England 5. CAB/Publishing. Ribéreau-Gayon P. UK 6. Aromatski potencijal. Sastav i fizikalno kemijska svojstva hlapivih spojeva . (1999): Temperate and Subtropical Fruit Production. England 4. Vježbe u praktikumu: Senzorna svojstva rakija.G.. Volume 2 The Chemistry of Wine Stabilization and Treatments. Rječnik u opisnoj senzornoj analizi. Yair Margalit (1997): Concepts in Wine Chemistry. Piggot J. Cilj modula Temeljna znanja o čimbenicima kakvoće rakija od grožđa i voćnih rakija. LTD. Hlapivi produkti spontane malolaktične fermentacije. (1995): Fermented beverage Production. značaj i fizikalno-kemijska svojstva spojeva. Tumačenje rezultata kemijske analize i senzorne ocjene. California 2. S. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 294 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Karakteristike prikladnih sorti šljive. 2nd Edition. Propisi o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti alkoholnih pića.udjel. UK 2. Zaštita kakvoće i podrijetla rakija. (1994): Wine Science: Principles and Applications.D. Paris 4. Couillaud P. Jackson D.-B.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. masulja i komine. REDA. Chapman & Hall. Enzimski procesi tijekom prerade plodova i tvorba hlapivih spojeva. jabuke. Preporučena literatura 1. Tehnološka zrelost. Vakuum destilacija. višnje i marelice u proizvodnji rakija. Tehnika i metode senzornog ocjenjivanja. Jednokratna i dvokratna destilacija-prednosti i nedostaci.Vježbe ocjenjivanja rakija lozovače. kruške.H. James Crum.kriterij za odjeljivanje i odabir frakcija destilata. Stručno obrazovanje za sudjelovanje u procesu osiguranja kakvoće u proizvodnji rakija od grožđa i voćnih rakija. San Diego. Elementi sastava i kvalitativna svojstva. Italy docent Pavica Tupajić znanstveno-nastavno zvanje ime prezime Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 12 4 6 redovito sudjelovanje u nastavi. LTD. Lafon R. zdravstvenog stanja i zrelosti grožđa na aromatski sastav. Utjecaj ekoloških uvjeta. Paris 3. Lea A. Bailliere et Fils (ed). (1991): Frutticoltura speciale. Utjecaj predfermentacijskih tretmana i uvjeta vrenja na sastav fermentacijske arome mošta.. Obvezna literatura 1. Ribéreau-Gayon P. OIV (1994): Recueil des methodes internationales d` analyse des boissons spiritueuses des alcools et de la fraction aromatique des boissons.R. Distribucija terpenskih spojeva unutar bobice grožđa. Avanzato D. (1995) Principles and Practices of Winemaking . pH. Laboratorijske vježbe Kemijski sastav rakija . Chichester. Održivost kakvoće. Gospodarska svojstva. John Wiley & Sons. et all./2011.

P. 1996. Vol. 11-211. 1999. biokemija i mikrobiologija./2011. modul se sastoji iz predavanja. Kluwer Academic/Plenum Publishers. 2. 5. Rupić. Aspen Publication. Laboratorijske vježbe uključuju izvođenje osnovnih kemijskih i fizikalnih analiza mlijeka.. Obvezna literatura 1. McSweeney. L. Skupina autora: Mlijeko-medicinski i prehrambeni problemi. P.: Mlijeko – tehnologija. London. New York. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 295 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .H. J. Uvodno se obrađuju: pojam kvalitete mlijeka i čimbenici koji utječu na kemijski sastav i fizikalna svojstva. Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH i Hrvatski poljoprivredni zadružni savez. Izabrane teme. 3-124. Dordrecht. P. stjecanje znanja potrebnih za nastavak doktorskog studija.F. laboratorijskih vježbi i seminara.. potpis iz laboratorijskih i terenskih vježbi..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Harding. Tratnik. P. Water. AG2079 KEMIJA I FIZIKA MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Za stjecanje potrebnog znanja iz područja Kemije i fizike mlijeka na diplomskom studiju. Fox.: Milk quality. Elsevier Applied Science Publishers. 1. Poznavanje fizikalnih svojstava mlijeka potrebno je radi razumijevanja interakcija pojedinih sastojaka mlijeka u tehnologiji mlijeka i mliječnih proizvoda.. Biblioteka poljoprivredni savjetnik. 4. 1998. Lj. Fox. 1998. Chapman-Hall. Lipids. kontrola.: Mlijeko – dobivanje. 3. LondonGlasgow-Weinheim-New York-Tokyo-Melbourne-Madras. V. osposobljenost za rad u mljekarskom pogonu i laboratoriju. Fox. London. 3. 2. P. 3-66. 13-70. Zagreb. Fox.F. Lactose. 2003.: Developments in Dairy Chemistry – Proteins Vol. 1992. V. Hrvatska akademija medicinskih znanosti. 2. 1996.: Mlijeko od farme do mljekare. čuvanje. Rupić.F.: Advanced Dairy Chemistry.: Dairy Chemistry and Biochemistry. 1995. Predavanjima je predviđeno usvajanje znanja iz područja kemijskog sastava kravljeg. Vol.. Chapman and Hall. U seminarskim radovima studenti će obraditi i prezentirati teme predviđene sadržajem modula. London and New York. Hrvatska mljekarska udruga. Salts and Minor Constituents. Cilj modula Samostalnost u organiziranju proizvodnje mlijeka. Studenti dio analiza izvode samostalno a dio instrumentalnih analiza biti će im demonstriran i prikazan. 1995. Redoviti profesor Neven Antunac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 12 - Prisutnost na nastavi (80%). 2nd Ed. F. Preporučena literatura 1.F. Jasmina. 4. Havranek. 3.: Advanced Dairy Chemistry.L. Havranek. kozjeg i ovčjeg mlijeka. 2nd Ed. Hrvatska mljekarska udruga. Boston. Zagreb. Zagreb.

gov/div898/handbook/. West. (izabrana poglavlja) 2. Zagreb. D. Zagreb. Školska knjiga. 4. F.R. te upoznavanje s procesom kontrole kvalitete omogućuje studentima daljnji uspješni rad u struci. Polaganje ispita studentima će se olakšati kroz kolokvije iz laboratorijskih vježbi i izradu seminarskih zadataka. M. 26. siječanj 2005.Metode analize hrane za životinje– znanja stečena u prethodnim programskim dijelovima primjenjuju se u praktičnom radu u laboratoriju. Kemija i kontrola kvalitete stočne hrane.nist. (izabrana poglavlja) 5. Galyean. B.M. Skoog. Process or product monitoring and control 3.A. M. Kroz seminare studenti će naučiti i obradu podataka kemijske analize. Pine.J. Školska knjiga. 1998. Hrvatsko agronomsko društvo.2. Program modula "Kemija i kontrola kvalitete hrane za životinje" omogućuje studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja neophodnih za uspješan rad u struci.itl. Homen. Interna skripta Zavoda za hranidbu domaćih životinja 2.L. Engineering statistics handbook. D.2005. Organska kemija. AG2080 KEMIJA I KONTROLA KVALITETE HRANE ZA ŽIVOTINJE Koordinator modula Opis modula Uspješan rad u hranidbi životinja i proizvodnji hrane za životinje.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva.Kemija hrane za životinje– upoznaje studente s kemizmom i metodama analize osnovnih sastojaka hrane za životinje. (izabrana poglavlja) 4. . u pripremi Prof. T. Dutour Sikirić. Cilj modula Razumijevanje kemizma osnovnih sastojaka hrane za životinje i metoda njihovog određivanja (teoretski i praktično). poglavlje 6.ttu. . Kemijska analiza u sustavu kvalitete. 2004. kao i s važnošću kontrole kvalitete u očuvanju okoliša. J. Marija Bujan Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 12 Odslušana predavanja. Obvezna literatura 1. Studenti će biti upoznati i s osnovnim statističkim metodama za praćenje kvalitete. 1994. An introduction to agricultural biochemistry. M. Chesworth.Osnove analitičke kemije –upoznaje studente s osnovnim elementima postupka kemijske analize. Scaife. J. Kaštelan-Macan. Zagreb.edu/home/mgalyean/lab_man. sc. Holler. danas je gotovo nezamisliv bez razumijevanja kemije hrane za životinje i poznavanja osnovnih elemenata sistema kontrole kvalitete. Preporučena literatura 1. . izrađeni seminarski zadaci Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 296 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . http://www. Šesto izdanje. 2003. 22.H. Školska knjiga. Stuchbury.asft.Kontrola kvalitete hrane za životinje– upoznaje studente sa sistemima kontrole kvalitete koji se primjenjuju u tvornicama i laboratorijima za analizu hrane za životinje. Laboratorijski priručnik za metode analize stočne hrane. NIST. M.M. B. dr. Osnove analitičke kemije. Laboratory procedures in animal nutrition research. D.pdf. 1999. Homen. Sikirić. skripta za studente Agronomskog fakulteta. London. S. Bujan. Chapman & Hall. odrađene laboratorijske vježbe. (izabrana poglavlja) 3./2011. http://www. Zagreb. Modul se sastoji od četiri programska dijela: . Grbeša.

Y. 1986 M. Cilj modula Teoretsko i praktično obrazovanje na području kemije mošta i vina koje treba omogućiti samostalnu primjenu stečenih suvremenih znanja. Chapman n & Hall. AG2081 KEMIJA MOŠTA I VINA Koordinator modula Opis modula Slušanjem ovog modula studentima će biti dostupna suvremena znanja o kemijskom sastavu grožđa. 1989 V. 4. R. Chapman n & Hall. 2. Zoričić: Podrumarstvo. 1996 docent Ana Jeromel Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 20 Kolokvij Način polaganja ispita Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ 1. Margalit „Wine chemistry“. W. Woller „Chemie des weines“. „Wine analysis and production“./2011. 1995 297 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ulmer. 1997 G. R. Zoecklein et al. Detaljnom analizom pojedinačnih grupa i unutar grupa spojeva pokušat će se što jasnije objasniti njihov utjecaj na kakvoću vina. 1995 2. IRO „Građevinska knjiga“. Boulton et al. Obvezna literatura 1. B.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Radovanović: Tehnologija vina. Wurdig. Nakladni Zavod Globus. Zagreb. 3. mošta i vina. „Principles and practices of winemaking“. Beograd. kemijskim procesima i svojstvima pojedinačnih grupa spojeva zastupljenih u moštu i vinu. The wine appreciation guild ltd.

te važnost i funkciju organizama za transformaciju mineralne i organske tvari./2011. otopinu tla.. SSSA. glavne elemente u tlu. 13th edition. uvažavajući prostornu zastupljenost tla. pedosfere i zemljišta u biljno-proizvodnom i neproizvodnom okolišu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. samo odabrana poglavlja. G. to je primjena kemijskih načela na istraživanje tla kao prirodnog tijela i biljno-proizvodnog ili neproizvodnog prostora. Zagreb 4. USA 3. Tan (1998): Principles of Soil Chemistry. A. A. o tlu kao prirodnom tijelu i promjenjivo produktivnom staništu za rast i razvoj biljaka. Ray R. Ž. Bohn. Prentice Hall. sorpciju tvari u tlu i pufere. Kim H. te dinamike prirodnih i/ili čovjekom induciranih kemijskih procesa u tlu i u sustavu geološko-litološki supstrat-tlo-biljkaatmosfera. Revised and Expanded.L.L. ASA. R. New Yourk 2. Balkema Publishers. Miller and D. B.H. Second Edition. O’Connor. terenske. (1998): Handbook of Pedology. te terenskim i laboratorijskim vježbama (1+10 sati). prijevod s francuskog na engleski. Vidaček. Brady. laboratorijske vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. Wiskonsin. Cilj modula Znanje iz modula je temelj tumačenja geneze i evolucije tala. USA –odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. Konkretno. John Willey and Sons. sastav i kvalitetu mineralne i organske tvari. Inc. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Na terenskim vježbama studenti se upoznaju s uzimanjem uzoraka tla iz pedoloških jama i prosječnih uzoraka tla. New Jersey 298 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1985): Soil Chemistry. Page. McNeal. važnost zraka u tlu i oksidacijsko redukcijske procese.Laboratorijske vježbe obrađuju problematiku sastava i kvalitete mineralne i organske tvari tla klasičnim i instrumentalnim analitičkim metodama. Carter. Method of Soil Analysis (1982): Part 2 – Chemical and Microbiological Properties.L. Brookfield. H. Zagreb 2. All Rights Reserved 3 Soil Sampling and Methods of Analysis (1993): Edited by Martin R. Škorić. Third Edition. Predavanja uključuju definiciju i funkciju tla. Copyright 1998 by Marcel Dekker. Canadian SSS. odabrana poglavlja. Keeney. Nastava se izvodi predavanjem (15 sati).A. ( 2004 ): Kemija tla interna skripta. Second Edition. AG2082 KEMIJA TLA Koordinator modula Opis modula Ovim modulom uči se o kemijskom sastavu i značajkama pedosfere. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils. Madison. USA 4 Nyle C.A. (1991): Priručnik za pedološka istraživanja. Edited by A.R. Redoviti profesor Aleksandra Bensa Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 17 12 1 Obavezna predavanja. Duchaufour P. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet.

Fiziologija voćaka i ekološki utjecaji (Cvatnja. Ferree. ISBN 95397191-0-0 Preporučena literatura 1. http://tfpg..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ISBN 0-85198-936-5 5. 5.) 1996. 1989. P. N. lupinaste i jagodaste voćnevrste. Production and Uses. Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 28 2 6 12 8 4 Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula Detaljno upoznavanje s gospodarski važnim voćnim vrstama koje se uzgajaju u kontinentalnom području Republike Hrvatske. Cherries: Crop Physiology.. koštićave. rast i razvitak ploda. Neumann.N. Webster. John Wiley & Sons. Apples: Botany.htm Frutticoltura speciale.. A. dr.C./2011. Obvezna literatura 1.E. fiziološke osnove reza.Osobine perspektivnih i gospodarski važnih podloga i sorata. 2. Fragaria – Zagreb. sc. odnos prema vodi. ISBN 0-85199-592-6 4. Faust.. D. (eds. N. M.psu. W. New York 3. Gliha. svjetlosti i temperaturi). Temperate-zone Pomology. 4. D. uzgojni oblici. Looney. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. Šljiva. Physiologie der Obstgeholze.Sustavi uzgoja (podizanje voćnjaka. R.) 1999. 1978.) 2003. . Looney. Partenon – Beograd. s ciljem ostvarivanja visokih i stabilnih priroda plodova visoke kakvoće. G..Specifičnosti tehnologija proizvodnje voća za različite namjene. . CABI Publishing. Physiology of Temperate Zone Fruit Trees. Production and Uses. Modul obuhvaća jezgrićave. Jackson. I. mineralna ishrana. ISBN 86-7157-159-9. Westwood. Upoznavanje s fiziološkim procesima interne regulacije i tehnološkim postupcima koji omogućuju održavanje prikladne ravnoteže između rasta i rodnosti.D.cas. M. M. te potencijal proizvodnog prostora Republike Hrvatske za suvremenu proizvodnju voća. Sorte krušaka u suvremenoj proizvodnji. tehnološke specifičnosti. regulacija rasta i rodnosti. (eds. D. CABI Publishing.) 1986. CABI Publishing. AkademieVerlag. .edu/introduction/pdf.E. ISBN 0-85199-271-4 2. Za svaku voćnu vrstu proučavaju se: . REDA – Roma. Temperate and Subtropical Fruit Production. 1991.J (eds.H. Friedrich. Berlin 299 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (eds. Freeman (ed. AG2083 KONTINENTALNO VOĆARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje sustave održive proizvodnje kontinentalnih voćnih vrsta . biološke i ekološke pretpostavke takvih proizvodnji. endogeni hormoni i regulatori rasta).) Mišić.integriranu proizvodnja voća i organsku proizvodnju voća. izv. prof. Warrington. Vogl. 3. 1996. 1997.

4. Clarke GM. adaptabilna varijabilnost. 2002. Conservation genetics of animals: Curik I. New York. Rosenbaum H. 4. genetika idealne populacije. laboratorijske vježbe (90%). Z. 2005.. Microsat. 3. Čurik. Handbook of Statistical Genetics: Edited by Balding DJ. vježbe u praktikumu (90%) i seminar (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 300 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . a preko seminara i "analize slučaja" biti će poticani ka razvijanju govornih i kreativnih sposobnosti te kritičkog načina razmišljanja. Conservation Genetics in the Age of Genomics.) konzervacijske genetike i korištenje računarskih programa primjenjivanih u konzervacijskoj genetici. Cambridge University Press (0521639859). Sölkner J. FSTAT. Ino Čurik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 12 8 8 Predavanja (60%).. olovka i kalkulator) studenti će analizirati podataka pomoću računala (Genepop.kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Konzervacijska genetika" uz dodatni tekst. Genetic Structure and Selection in Subdivided Populations: Rousset F. ali i fenotipska svojstava te parametrima procijeniti iz pedigre podataka. Endog. 3.Wiley & Sons. Jones and Bartlett. Z. Boston. Šatović. Pored teoretskih predavanja i klasičnih vježbi (papir. Šatović. Interna skripta . 5. 2006. J. Autori: I. struktura populacije). MA. Ballou JD. AG2084 KONZERVACIJSKA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Modul konzervacijska genetika predložen je kao odgovor na sve veće potrebe i zahtjeve javnosti za očuvanjem bioraznolikosti populacija životinja biljaka te činjenice da na Sveučilišnoj razini na području konzervacijske genetike u Hrvatskoj do sada nije bilo srodnih predmeta (modula). 2000. Cambridge University Press. strategije konzervacije. A. Structure). 2005-2006.I. Čubrić Čurik. Ryder O. 2005. Genetics. Demography and Viability of Fragmented Populations: Edited by Young AG.. U modulu će biti obrađena i napredna poglavlja kao što su inbriding depresija. Press./2011. Román. Cannings C. forenzička genetika. Baumung R. U izradi. I.dr. SAS Institute. PowerMarker. Introduction to Conservation Genetics: Frankham R. NTSys. Princeton University Press. Specifičnost modula biti će naglasak na procjeni genetskih parametara koji se odnose na molekularne markere. 2000. 2. Obvezna literatura 1. Sjemenarstvo 3-4: 165-184 Preporučena literatura 1. forenzička genetika. Kolak. DeSalle R Columbia Univ. Bishop M. 2004. Edited by Amato G. 2001. Geneclass2. Genetics of Populations: Hedrick PW. adaptabilna varijabilnost. Pedig. B. Analiza molekularne varijance (AMOVA) i testiranje homogenosti molekularne varijance (HOMOVA) na temelju RAPD biljega.sc. Doc.M. itd. Tores. Modul obuhvaća osnove konzervacijske genetike (osnovni pojmovi. i Cubero.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Zagreb. Cilj modula Osnove i napredna poglavlja (inbriding depresija. 2. Briscoe DA. razlozi konzervacije. V. Genetix.

U poglavlju metode ocjene hranidbene vrijednosti krme studentu se daje pregled najčešće korištenih metoda za ocjenu hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme. Marina Vranić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 19 3 5 3 Odslušana predavanja. McDonald. W. gubitci hranjiva sušenjem. Axford. A. (1989..) Grass.R.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (1964. Katalinić.. 2nd edition Marlow.K. CABI Publishing. S. D. 3.) Proizvodnja krmnog bilja.) Grass. konzerviranje voluminozne krme siliranjem i metode ocjene hranidbene vrijednosti konzervirane voluminozne krme.J. konzumacija). Cherney. probavljivost. R. J. Owen. Obvezna literatura 1. 2nd edn. Cilj modula Slušanjem modula «Konzerviranje voluminozne krme» student stječe osnovna znanja za razumijevanje čimbenika koji utječu na hranidbenu vrijednost konzervirane voluminozne krme. Allen.H. its production and utilization. Odabrana poglavlja 6. Odabrana poglavlja 2. Skripta. Holmes. Pejaković. Heron (1991. J. Omed (2000) Forage Evaluation in Ruminant Nutrition./2011. Givens. S. AG2085 KONZERVIRANJE VOLUMINOZNE KRME Koordinator modula Opis modula Modul se izvodi u 4 poglavlja: uvod u konzerviranje voluminozne krme. 5. Odabrana poglavlja.. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.. D. Granada Publishing. H.. CAB International.E. Matsushima. Brčić (2000. (1998. B.. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme sušenjem obrađuje se tehnologija proizvodnje sijena. odrađene laboratorijske vježbe.J. Vučetić. Hopkins. u odabir kultura prema pogodnosti za sušenje/siliranje. D. Oxford. gubici hranjiva siliranjem) kao i hranidbena vrijednost silirane krme (kemijski sastav.) Proizvodnja i korišćenje silaže u ishrani stoke. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. odabrana poglavlja Preporučena literatura 1.) Spremanje sjenaže. British Grassland Society.) Feeding Beef Cattle. E. Odabrana poglavlja. its Production and Utilisation.R. terenskih vježbi i putem seminarskog rada. skladištenje. Modul se izvodi putem predavanja. D.) The Biochemistry of Silage. (1979.) Grass for dairy Cattle. J. I. (1983. Odabrana poglavlja. Henderson. tehnološka zrelost usjeva za siliranje.sc. Blackwell Scientific Publications. 3.. (2000. 4. konzerviranje voluminozne krme sušenjem. P. Čobić. te utjecaju pojedinih agrotehničkih zahvata i faza fitofenološke zrelosti na kvalitetu biljnog materijala za konzerviranje. Bačvanski.) Planned Beef Production. Chalcombe Publications. Odabrana poglavlja. Cherney. Nolit Beograd. J. fizikalni i kemijski procesi tijekom siliranja (aktivnost mikroorganizama. T. Berlin Heidelberg New York. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 301 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U uvodnom dijelu studenta se upućuje u gospodarsko značenje konzerviranja krme kao sirovinske osnovice za animalnu proizvodnju. aditivi). Doc. U poglavlju konzerviranje voluminozne krme siliranjem obrađuju se čimbenici o kojima ovisi hranidbena vrijednost silirane voluminozne krme (vrsta kulture za siliranje.F. terenske vježbe i seminarski rad. laboratorijskih vježbi. S. fizikalni i biokemijski procesi tijekom sušenja krme. Kilkenny (1980. Čižek.. 7. Odabrana poglavlja 2.I. A.M.E.dr.

H. U uvjetima suvremenog razvoja poljoprivrede.W.. Obziorm da je za poljoprivrednu proizvodnju najznačajnija simbiozna fiksacija dušika najveći dio predavanja odnosi se na ovu problematiku..: Prokaryotic Nitrogen Fixation – A Model system for the Analysis of a Biological Process. Spaink. monotropoidne i erikoidne mikorize. Martinez.J. Metode za procjenu učinkovitosti simbioznih asocijacija. Obvezna literatura red. ovakve asocijacije dobivaju sve veći značaj. AG2086 KORISNE ASOCIJACIJE BILJAKA I MIKROORGANIZAMA Koordinator modula Opis modula Biljke žive u asocijacijama sa korisnim mikroorganizmima i u prirodnim i u antropogenim ekološkim sustavima. E. Navedeni glavni programski dijelovi uključuju: mjesto biološke fiksacije dušika u kruženju dušika. Osnovni cilj je upoznavanje studenata sa organizmima i procesima koji su uključeni u ove asocijacije. taksonomija kvržičnih bakterija. Puhler.. Hernandez. A.broj Naziv 1. biokemija BNF. Cilj modula Asocijacije biljaka sa korisnim mikroorganizmima imaju vrlo zanačajnu ulogu u održivoj poljoprivredi koja teži smanjenoj primjeni agrokemikalija i što većem iskorištavanju prirodnih procesa. 3. 2002. cjepiva i nokulacija). značaj inokulacije leguminoza.J. Elsevier.:Biological Fixation of Nitrogen for Ecology and Sustainable Agriculture. Osnovni sadržaj modula obuhvaća fundamentaln i primijenjena istraživanja vezana uz biološku fiksaciju atmosferskog dušika i mikorizne asocijacije.: The Rhizobiaceae. G. Legocki. Kluwer Academic Publishers. Leigh.molecular biology of model plant-associated bacteria./2011. Bothe. asocijativna i asimbiozna fiksacioja dušika te mikorizne simbioze. Springer-verlag Berlin Heilderberg 1997. struktura i funkcija nitrogenaze i hidrogenaze. arbutiodne. A. značaj i glavna obilježja asocijative fie. vježbe). 2000. Hooykaas.. Glavni programski dijelovi modula su uvod u biološku fiksaciju dušika. 2. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 302 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . stupnjevi infekcije i razvoj kvržica. simbiozna fiksacija dušika (članovi simbioze.S. A.J. izolacija i identifikacija kvržičnih bakterija. nodulacija. Izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 42 8 8 2 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Preporučena literatura red. H. Kondorsi.broj Naziv 1. tipovi simbioznih asocijacija. rasprostranjenost leguminoza i njihov ekonomski značaj. G. Triplett.: Nitrogen fixation at the Millennium. E.. P.: Highlights of Nitrogen Fixation Research. 1999. značaj simbiozne fiksacije dušika za poljoprivrednu proizvodnju.Horizon Scientific Press. 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.

I. Assessment.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Lewis Publishers. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 303 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . U kontekstu korištenja vode u poljoprivredi. Third Edition. 2. Boulding J. Ginn J. Prentica Haall. a zatim specifično s obzirom na posebne namjene i korištenje u poljoprivredi. Nakon toga se upoznaju s hidrologijom podzemnih i površinskih voda. (2000): Hidrologija. U zasebnom programskom dijelu modula tumače se specifični načini korištenja vode u poljoprivredi: navodnjavanje u uzgoju bilja. Washington.(2002): The Geochemistry of Natural Waters. te mjere zaštite s posebnim naglaskom na poljoprivredu. uključujući i zakonodavstvo.naftni fakultet.. Žugaj R. (2003): Zaštita voda. s gledišta onečišćenja okoliša voda se pojavljuje i kao uzročnik i kao žrtva. Prevention and Remediation. Izvanredni Profesor Davor Romić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 8 10 4 4 Pohađanje predavanja i vježbi prema statutu fakulteta te izrada seminara./2011. Vadose Zone and Groundwater Contamination. Cilj modula Ciljevi modula je prenijeti studenti nova znanja o kompleksnim odnosima između vode i poljoprivrede s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša. Drever J. 2. U dijelu Izvori onečišćenje i zaštita vode tumače se potencijalni izvori onečišćenja.S. ribnjačarstvu i dr. AG2087 KORIŠTENJE I ZAŠTITA VODA Koordinator modula Opis modula U ovom modulu studenti se upoznaju s problemima složenog i dinamičnog odnosa vode i poljoprivrede.R. Tedeschi S (1997): Zaštita voda. Upper Saddle River. Ukazuje se na postupke i uzgojne mjere u poljoprivrednoj proizvodnji koji vode zaštiti površinskih i podzemnih voda. U programskom dijelu Kvaliteta vode ta se tema razmatra prvo kao globalni problem.(2003): Soil. Zavod za melioracije Agronomskog fakulteta. Surface and Groundwater Environments. D. Interna skripta. 3. Posebnu tematsku cjelinu čini geokemija vode u kojoj se studentima tumače osnovni kemijski procesi i odnosi vode i čvrste faze.C. Udžbenik Sveučilišta u Zgrebu i Rudarsko – geološko . Obvezna literatura 1. Preporučena literatura 1. Udžbenik Sveučilišta u Zgrebu i Hrvatsko društvo građevinskih inžinjera. Romić D. Modul je strukturiran tako da se studenti najprije upoznaju s osnovama mehanike fluida i hidrologije kao temeljnim znanostima za razumijevanje otjecanja vode.

Petar Spasić). Chapman & Hall. Hrvatski zadružni savez. formiranje prinosa i željenu kvalitetu. Auflage).. Scott. Jugošećer. The Potato Crop. Fischbeck. Beograd 2. Stanaćev S. Studenti trebaju moći razviti i prihvatiti proizvodne tehnike koje ih osposobljavaju za proizvodnju ovih kultura. Skupina autora (1992).. Čakovec Preporučena literatura 1. Stuttgart 3. vježbe u praktikumu i terenske vježbe daju specijalistička. fiziološke i tehnološke čimbenike formiranja prinosa ovih kultura. Posebno ratarstvo 1 i 2. regionalnoj važnosti proizvodnje i okolišnim problemima proizvodnje. yam). G. (1987). Cilj modula 10 10 4 Redoviti profesor Milan Pospišil Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 Cilj modula je studentima dati pregled različitih vrsta korjenjača i gomoljača. (3. kao i za znanstveno-istraživački rad. (1999). Li (1985). W. Razmatra se utjecaj okolišnih biotskih i abiotskih čimbenika na rast i razvoj usjeva. (2000). Spezieller Pflanzenbau. Potato physiology. ČZP Kmečki glas. (1993). Nolit. Chapman & Hall. Naučna knjiga. Knauer. M. N. Academic Press.. Zagreb 5. A.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. The Sugar Beet Crop. taro. teoretska i praktična znanja o cilju proizvodnje ovih kultura. Skupina autora (1986)./2011. obavljene vježbe. razraditi biološke. Harris P. Ljubljana Redovito pohađanje predavanja. batat . AG2088 KORJENASTO-GOMOLJASTE KULTURE Koordinator modula Opis modula Modul korjenasto-gomoljaste kulture obuhvaća dvije skupine kultura: korjenjače (šećerna repa. London 2. Šećerna repa .monografija (ur. R. K. Beograd 3. Obvezna literatura 1. Orlando 5. Drugo dopunjeno izdanje. (1992). Cook. D. cassava) i gomoljače (krumpir. Beograd 4. K. Modul omogućuje studentima razumijevanje primijenjenih agrotehničkih mjera i management usjeva. Heyland. Zrinski. Ulmer. U sklopu modula studentima se kroz predavanja. Ružica i suradnici (2004). Proizvodnja krumpira. Šećerna repa – biološke i fitotehničke osnove proizvodnje. Povrćarstvo. London 4. Kus M.. Buturac I.slatki krumpir. Bolf M.-U. cikorija. (1979).. Krompir. Diepenbrock. Lešić. Paul H. uspješno izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 304 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

rješavanje problemima iz stvarnosti. München 3. Baljon. Odabir zadataka . 1991 2. sc. International Landscape Design. M. AG2089 KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE STUDIO I Koordinator modula Opis modula Konceptualni pristup izradi projekta. Krajobrazna osnova kao sinergijski produkt socijalnih potreba i prostornih uvjeta. (2003): Modern Landscape. 6 prof. na većim i više kompleksnijim zadacima. dr. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 38 4 Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Branka Aničić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Programski – analitički ./2011. Tokyo 1990 Redovno pohađanje predavanja i vježbi. Cilj modula Razviti oblikovno-planerske sposobnosti studenta na višoj razini. Spens. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 305 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . L. Parks – Green urban space in European cities. Edition Topos.sintezni dio radnog procesa. (1995): Designing Parks Amsterdam Preporučena literatura 1. London 2. New York. Tematski obuhvaćaju područja iz gradskog krajobraza. Contemporary Landscapes in the World. složena projekta u urbanom prostoru (Trg i Gradski park). Primjena metode u izradi dva prohtjevna.

International Landscape Design. Međuodnos krajobrazno oblikovanje. Cilj modula 38 2 prof. Land and Environmental Art. Obvezna literatura 1. ograničenja zbog funkcionalnosti. Pojam jedinstva oblika i funkcije. Contemporary Landscapes in the World. (2003): Modern Landscape. M. dr. redovna predaja i pozitivna ocjena seminarskih radova Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 306 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Spens. AG2090 KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE STUDIO II Koordinator modula Opis modula Glavni naglasak je na teoretskim vidicima oblikovanja. London 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Nova nastojanja u oblikovanju i njihovo ignoriranje društvene predodređenosti gradskog krajobraza. Mogućnost dosljedne primjene jedinstvene forme u određenom rješenju. New York. Usporedno razvijanje sposobnosti za prezentaciju rješenja u raznim grafičkim tehnikama. sc. 1991 2. Konceptualizacija zelenog sustava većeg grada usporedno na mediteranskom i kontinentalnom području s istodobnom razradom glavnih krajobraznih sastojina. London Preporučena literatura 1. Land Art i srodni trendovi. obima zadatka ili prostornog konteksta. Tokyo 1990 Redovno pohađanje predavanja i vježbi. Branka Aničić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 Glavni cilj je osposobljavanje za alternativno razvijanje rješenja na osnovi složenost – jednostavnost uz istodobno istraživanje na relaciji adekvatnost oblika i sadržaja./2011.

3. Janez Marušič Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar/Studio Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 34 8 Izrađen seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. pripremi se baza podataka. (1998): Methodological bases. Cilj modula Student usvaja vještine i sposobnosti izrade krajobraznog (prostornog) plana Vlada koncipiranjem razvojnih scenarija. Biotehniška fakulteta. Steiner. Spektrum – Akademischer Verlag 2. slijedi obilazak terena. Plan grupa izlaže i brani pred komisijom (dva do tri nastavnika). zakonskim okvirima krajobraznog (i prostornog) planiranja. Lange H.dr. McHarg I.STUDIO Koordinator modula Opis modula Modul sastoji se od dva dijela: predavanja i seminarski rad – studio. prof. J. U studiju radi se na pripremi krajobraznog (općinskog/županijskog prostornog) plana. Riedel W. strukturna analiza. Marušič. An Ecological approach to Landscape Planning. Ljubljana: Ministry of Environment and Physical Planning. U predavanjima se upoznaje s razvojem planerskih metoda i povijesti krajobraznog planiranja. Studenti se podjele u grupe po 3 – 5.. (1969): Design with Nature. Svake godine uzima se nova općina. Jančič. transformacijom razvojnog programa u prostorne kategorije i analizom prostora u pogledu mogućnosti realizacije razvojnog programa uz uključivanje zaštitnih mjera.sc. National Office for Physical Planning. pregledom sadašnjeg krajobraznog planiranja u Evropi i svijetu. (Regional distribution of landscape types in Slovenia). Marušič. izrade se modeli privlačnosti i ranjivosti..Van Nostran Reinhold. M. D.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. međunarodnim konvencijama s područja uređivanja krajobraza. AG2091 KRAJOBRAZNO PLANIRANJE . I. 2. Hutchinson.T. Studio završava izradom krajobraznog (prostornog) plana. Ljubljana Preporučena literatura 1. Ogrin. New York 307 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . McGraw-Hill 3. London 4. Rad u studiju i obrana su osnova za ocjenu. (1999): The Living Landscape. (1987): Landscape Planning. F. (2002): Landschaftsplanung.. Lyle./2011. (1985): Design for Human Ecosystems. Svaka grupa radi na vlastitom konceptu uređivanja prostora. Turner T. (2004): Krajinsko planiranje.

plodored i proizvodnju sjemena nekih kultura. namjensku i modificiranu proizvodnju kvalitetne krme za namirenje potreba stada u različitim agroekološkim uvjetima. evaluation and utilisation. mjesto u proizvodnji i korištenju. 3. Proizvodnja krmnog bilja. Upoznaju značajne aspekte mikroklime u proizvodnji krmnih kultura: svjetlo. 5. zrak. te interpolacijom i proizvodnjom sjemena. te mahunarke za namjensku proizvodnju krme u slijedu. Bg Stjepanović. M. te defolijacija i njen utjecaj na rast i razvoj. površinama. sortama. terenske vježbe. ASA. 3.. 1986. teorija vegetacijskog vrha./2011. Hoveland. obrokom po sezonama. Zg. Alabama. 308 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. and Lacefield. (urednik) 1994. J. smrzavanje i promjene u protoplazmi. 5. sjenaža. vježbe. Zg. U specijalnom dijelu studenti se upoznaju sa posebnostima i karakteristikama krmnih kultura. D. 1970. naknadne i postrne kulture. 1968. 2002. planom proizvodnje i korištenja. 2. C. Štafa. Šoštarić-Pisačić. zahtjevima prema klimi. i Kovačević. PPI. 1970. Grupa autora: 1986. te cijenom koštanja. 1998. Mišković. krmne smjese i monokulture za namjensko korištenje: zelena krma. njihovu kakvoću. plodoredu. K. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom. odnosu spram poljoprivredne i glavne površine. Upoznaju ozime i jare žitarice.(Krmni slijed) HMU. J. 2. karakteristikama. Zg. Ball. B. USA Fahey. 4. Čižek. brašno. sijeno. suša. sjenaža. Z. vrstama i kategorijama stoke. voda. Poljoprivredni savjetnik. njihov značaj. rane jare. Forage quality. G. Os. načinima proizvodnje i korištenja. proizvodnja u slijedu s preciznim kalendarom korištenja u slijedu prema potrebama stada. Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Šoštarić-Pisačić. silaža. interpolacijom i u slijedu. CO2 . načine konvencionalne i reducirane obrade. silaža. načinima korištenja: zelena krma. USA.1999. Practical forage concepts. AG2092 KRMNE KULTURE Koordinator modula Opis modula U uvodu modula Krmne kulture studenti se upoznaju o značenju krmnih kultura. temperatura. kombinacije sa svrhom boljeg korištenja kapaciteta. gubitcima u proizvodnji i korištenju. Kod korjenasto-gomoljastih kultura upoznaju se sa tipovima. Southern forages.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. D. tlu. 2000. zrno. sijeno. Cilj modula Osposobljavanje studenata za intenzivnu. K. Zg. Krmno bilje. kserofitizam i prilagodbe. Izvanredni profesor Dubravko Maćešić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 20 6 8 Uredno izvršene obveze: predavanja. Također upoznaju višegodišnje krmne kulture. Obvezna literatura 1. Ball. 4. te proizvodnju sjemena za vlastite potrebe i za tržište. Lucerna. interakciji u stočarstvu. Skripta. Sastavljanje i sjetva djetelinsko-travnih smjesa. zatim tehnologija proizvodnje sjemena. G. Zg. interpolaciju. seminar. turbulencija. prinose.

silaža. mjesto u proizvodnji i korištenju. Feldreviere gestalten. Z. Z. zrno. B. zahtjevima prema klimi.. lupina. načine konvencionalne i reducirane obrade. Vratarić. Soja Mustapić i sur. Hannover 309 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . planom proizvodnje i korištenja.. Practical forage concepts. (2009). zrak.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010... Također upoznaju višegodišnje kulture. (2008). Cilj modula Osposobljavanje studenata za proizvodnju kvalitetne hrane za namirenje potreba divljači u različitim agroekološkim uvjetima Republike Hrvatske. sigurnost. M. karakteristikama. potrebama na hrani za divljač. grahorica. sjenaža. sjenaža. Uključivanjem mahunarki (grašak. C. naknadne i postrne kulture. S. Gűnter Clauβen (1998). makro i mikroelementi. Lucerna Mišković. Tucak. (2004). ekonomičnost i socijalna prihvatljivost sistema. Upoznaju značajne aspekte mikroklime u proizvodnji kultura za remize: svjetlo. načinima proizvodnje i korištenja te interpolacijom. Krmno bilje. (2000). Upoznaju se i s višegodišnjim drvenastim kulturama koje služe ne samo za prehranu divljači već i kao sklonište za divljač od predatora (vuk).. M. Upoznaju ozime i jare žitarice. vrstama divljači. R. sijeno. Bukvić. D.. te mahunarke i njihovu kakvoću. Ball. and Lacefield. sortama. Simbiozna fiksacija molekularnog dušika u potpunosti udovoljava glavnim zahtjevima gospodarenja tlom kao što su: produktivnost. interpolaciju. D. 1986. U specijalnom dijelu studenti se upoznaju sa posebnostima i karakteristikama kultura za remize u sezoni. M. Trave za proizvodnju krme i sjemena Stjepanović.. 2002. silaža. Stjepanović. a da se pri tome ostvare zadovoljavajući prinosi kvalitetne hrane za potrebe prehrane divljači. Uspješni inputi dušika kroz biološku fiksaciju u praksi vode ka ekonomski opravdanoj i ekološki prihvatljivoj proizvodnji kvalitetne hrane. USA 3. 4. Štafa. njihov značaj. zaštita prirodnih resursa. rane jare. temperatura zraka i tla. Sudarić. soja. načinima korištenja: zelena krma. brašno. CO2. bob. G. Alabama. plodoredu. Popović. G. A. terenske vježbe. kombinacije sa svrhom boljeg korištenja kapaciteta krmnih smjesa: zelena krma. površinama. tlu. Ball. sijeno. vježbe. M. 2. Zimmer./2011.. Lovstvo Docent Darko Uher Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 4 6 16 Uredno izvršene obveze: predavanja.1999. djeteline) u proizvodnju krme za remize mogu se ostvariti znatne uštede u sve skupljoj gnojidbi mineralnim dušičnim gnojivima. Hoveland.. 2. Obvezna literatura 1. Southern forages. USA. Bukvić. plodored. 3. seminar. G. Kod korjenasto-gomoljastih kultura upoznaju se sa tipovima. PPI. prinose. AG2093 BILJNE VRSTE U LOVIŠTU Koordinator modula Opis modula U uvodu modula „Biljne vrste u lovištu“ studenti se upoznaju o značenju kultura za remize. proizvodnja u slijedu s preciznim kalendarom korištenja u slijedu prema potrebama divljači. 5. voda. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. Štafa.

terenske vježbe. 1986. Skripta. (urednici) (1998) Grazing and Conservation Management. D.F.P. 4.. Preporučena literatura 1. DeVries. Sveuč. Z. Kluwer A. Naučna knjiga Bg. žitarice. J. trofejne ili uzgojne divljači. vježbe. Southern forages. 2. M. C. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 310 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .P. S. a koje se koriste za prehranu različitih vrsta divljači. Hoveland. Krmno bilje. 1998. Forage quality.(Krmni slijed) HMU. te najznačajnije morfološke i biološke osobine najvažnijih krmnih kultura: korjenasto– gomoljaste. Ball. Mišković. 4. 2002. Bakker. 3.službeni časopis BGS-a i EGF-a. Obvezna literatura 1. Stjepanović. ASA. Čižek. and Lacefield. višegodišnje trave itd. 3.. USA. Lovstvo. Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom. HLS./2011. M. (urednik) 1994. Practical forage concepts. ali krmne kulture su značajne i kao sklonište i utočište za divlje životinje. Fahey. kao i na opće stanje lovne. krmne kupusnjače. B.1999. sc. evaluation and utilisation. 5. u kontroliranom uzgoju ili prirodnim rezervatima gdje obitava divljač. a veliki je i interes za lovni turizam. sjenaža. Proizvodnja krmnog bilja. 2000. poklanjajući posebnu pažnju osjetljivosti takvog eko-sustava uz očuvanje i poticanje raznolikosti biljne i životinjske populacije. Grupa autora: 2004. G. ekstremnih klimatskih uvjeta. D. jednogodišnje i višegodišnje krmne mahunarke. G. 5. u Zg. ali i zaštiti poljoprivredne usjeve i šumske nasade od šteta.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Grass and Forage Science Journal . te rekreaciju ljudi koji žele uživati u prirodi i divljim životinjama izbalansiranim i pažljivim uzgojem krmnih kultura može se poboljšati kakvoća prirodnog staništa divljači. Alabama. AG2093 KRMNE KULTURE ZA PREHRANU DIVLJAČI Koordinator modula Opis modula Modul «Krmne kulture za prehranu divljači» obuhvaća najznačajnije krmne kulture koje se koriste se za namirenje potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom tijekom vegetacije. Ball. J. posebice u kritičnom zimskom periodu i u rano proljeće. Nova zemlja Os. na rubnim područjima uz naselja. and Van Wieren. Dubravko Maćešić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 4 4 6 Uredno izvršene obveze: predavanja. proizvodnja i korištenje krmnih kultura u lovištima. silaža. a bolja prehrana može se odraziti na veličinu populacije po jedinici površine. konzerviranje proizvedenih viškova kao sijeno. Zg Štafa.E. PPI. Zg. te proizvodnja i korištenje nekih zrnatih kultura kao koncentrata. Najvažnija mjera za povećanje kakvoće prehrane divljači je osiguranje kvalitetne voluminozne krme tijekom cijele godine u slijedu. 1970. Tijekom studija studenti će upoznati agrotehniku proizvodnje. Docent dr. Cilj modula Suvremeno gospodarenje. Kako u RH postoji oko 1000 lovišta. seminar. USA 2. Raznoliki biljni pokrov štiti divljač od predatora. Lucerna.

Dražen Perica Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 5 5 Pohađanje većeg dijela nastave. Ljubljana 4. Acta Geographica Croatica. O. I. Upravo stoga nameće se potreba da se studente Krajobrazne arhitekture (putem predavanja.. Ljubljana 2. čovjek je ostvario jak utjecaj na ovom. AG2094 KRŠ KAO PROSTORNI FENOMEN Koordinator modula Opis modula Krš predstavlja poseban okoliš koji obuhvaća oko 50% površine Republike Hrvatske. prirodni resursi ovog prostora u gospodarskom smislu su iznimno vrijedni. Gams. uočljiva je sve veća potreba za njegovom zaštitom. With Special Reference to the Dinaric Karst. izrade seminara i terenski rad) upozna što bolje sa prirodnim značajkama krša. str. I. ali i mogućim budućim utjecajima čovjeka na ovaj iznimno osjetljiv prostor. B. Ford. Z Geomorph. 31 – 58. 22. Zagreb Doc. Wiliams. 1. P.7-106. (1974): Krška terminologija naroda Jugoslavije. D. vol. – 2001): Vrste grižina i njihov nastanak na području Velebita. Geografski zbornik XXXI. Krš Jugoslavije 9/1. Perica. Chaman & Hall. Roglić. na području Hrvatske osobito je ugrožen priobalni otočni krški prostor gdje uslijed sve jače agresivne gradnje zbog novih vidova gospodarstva (osobito turizma) dolazi do uništavanja (i zapuštanja) tradicionalnih krajobraznih obilježja tog prostora. Ljubljana 5. pedološke i vegetacijske) i antropogenim utjecajima (način gospodarenja) ovog iznimno osjetljivog prostora. Ljubljana 2. Cilj modula Osnovni cilj je da studenti steknu znanje o prirodnim značajkama (geološke.. Bonacci. Springer – Verlag. Acta Carstologica. (1989): Karst Geomorphology and Hydrology. Flreudenrich. Bonacci. 14-15. Aničić. Bg 3. i Mrak. Naime. A. (2003): Structural and formal features of cultural landscape in the karst area (Landscape in transition). D. (1987): Karst Hydrology. ali još uvijek nedovoljno iskorišteni. pp 173 – 188. (1992): Sistemi prilagoditve primorskega dinarskega krasa na kmetijsko rabo tal. U novije vrijeme. I. vol. hidrološke. 229-237. Kjniga III (Prilog hrvatskoj krškoj terminologiji). Berlin 3. O. posebno osjetljivom području. Acta Carstologica. J. T. Savezni zavod za zaštitu spomenika kulture. str. izrada seminarskog rada i sudjelovanje u terenskim vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 311 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Tijekom povijesti.. Gams. sc./2011. nalazeći u njemu prirodno stanište i gospodarski ga iskorištavajući. str 170-181 5. 34. Slovenska matica str. geomorfološke. (197): Kras. (1999. Obvezna literatura 1. Vol. 1-72. U brdsko – planinskom dijelu Hrvatske. Gams. I. str.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. gdje također dominira krš. te sa dosadašnjim. (1978): The Polje: the Problem of its Definition. Zagreb Preporučena literatura 1. Marjanac. (1965): Narod gradi na ogoljelom krasu. str. dr. (1986): Polja u kršu – utjecaj rada čovjeka na promjenu hidrološkog režima. 32 No. London 4. D. PERICA. 1-359.

Čapo Žmegač.16.. N. Tomo Vinšćak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Ispiti Seminar Terenska nastava Uvjeti za dobivanje potpisa 22 3 5 Pohađanje nastave. William. Nadalje će se govoriti o korištenju prirodnih resursa. Matica hrvatska. T. Dalje će se govoriti o kulturi i kulturnim promjenama te prilagodbi čovjeka na određeni prostor i krajobraz. C. (2004): Kulturna antropologija. Predstaviti će se dvije glavne grane privređivanja. dr. "Nakada Slap". Zagreb 3. bilo da se radi o prirodoslovnom ili etnografskom materijalu koji je potreban za bolje razumijevanje problematike koja se iznosila tijekom predavanja. Cilj modula Predloženi modul trebao bi studentima pružiti znanja koja su im potrebna da bi mogli spoznati svu kompleksnost čovjeka sa svim kulturnim i prirodnim osobinama. (2000): Buddhističko hodočastilište Kailas.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Vitez. J. U uvodnome dijelu bit će predstavljena antropologija kao velika znanost. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet. Kulturna antropologija trebala bi dati odgovore na globalne probleme koji čekaju cjelokupno čovječanstvo i ukazati na moguće putove kojima treba ići prema budućnosti. 2. A.434. Primijenjena antropologija može nam dati znanja koja su potrebna za očuvanje našeg prirodnog i kulturnog krajobraza kao bi se što ispravnije vrednovali i ispravno zaštitili. Jastrebarsko 2. (1998): Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskog puka. Zagreb Preporučena literatura 1. U terenskoj nastavi studentima će se pokazati određene muzejske zbirke. sc. Tu će se pokazati različiti pristupi i aspekti izučavanja čovjeka kao kulturnog i socijalnog bića. godište II. McGraw-Hill.Y.. Zagreb. Trava od srca. Knjiga 2: 421 . T. mitovima i legendama na lokalnom i globalnom planu. Z. Bibliotheca otientalica. kućanstvu i okućnici.. koja se bavi kompleksnim izučavanjem čovjeka kao i njeni odnosi sa srodnim disciplinama. Ta znanja su im potrebna kako bi mogli ispravno vrednovat sve potrebe suvremenog čovjeka u našem društvu. (2002): Vjerovanja o drveću u Hrvata. (1990): Etnologija-ekologija. AG2095 KULTURNA ANTROPOLOGIJA I KRAJOBRAZ Koordinator modula Opis modula U modulu se studentima daju temeljna znanja iz kulture koja su vezana uz ljudsku vrstu od njenog početka pa do suvremenih dana. Haviland. T.. Hrvatska revija./2011. T. (1991): Anthropology. A. Kottak. Grbić. Pokazati će se osnovne postavke iz širokog područja antropologije religije gdje će se govoriti o ritualima. izrada seminarskog rada i sudjelovanje na terenskoj nastavi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 312 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. P. te pomoći u rješavanju problema koje im nameće osnovna struka. (2002): Perunov svijet. ratarstvo i stočarstvo. Vinšćak.. J. The Exploration of Human Diversity. Hrvatske Indije II. Muraj. Zagreb 5. Dati će se primjeri s naših prostora kao i poredbeni materijal iz drugih krajeva svijeta. broj 2: 95-101. Također će se pokazati određeni primjeri iz prilagodbe krajobrazu "in situ". Vinšćak. " Naklada Slap" Jastrebarsk Doc. V. Vinšćak. Obvezna literatura 1. Matica hrvatska. 4. INC. vol 2: 11 . Vinšćak. obitelji. Belaj. karika koja nedostaje Studija ethnologica.

W. Cilj modula Definiranje kvalitete voćnih i povrtnih vrsta te proizvodnja proizvoda više vrijednosti i njihov značaj u prehrani. Voće se često koristi za proizvodnju destilata koji se koriste i kao konzervansi.E. 6 Prof. seminar i položen kolokvij. Tressler. 1987 2.P.D. vježbe.R.2000 2. Nelson. Marcel Dekker. 1994. A. 2. J./2011. sc.W.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. C. te za arome koje imaju primjenu u drugim proizvodnjama. Povrće uzgojeno na otvorenom i zaštićenom prostoru na različitim supstratima razlikuje se u kvaliteti nutrijenata. Brody . Walstra.Beck. kašastih i matičnih voćnih sokova.. Fennema..:HACCP i higijena namirnica. 313 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .D. 4. New York 1999. Preporučena literatura 1.:Nutritional Biochemistry. Academic Press.:Food Chemistry and Nutritional Biochemistry. Karel.S. 4.M.J. Proizvodnja i kvaliteta bistrih.R. New York.C.Springer.S.P.. Tannenbaum. Springer Verlag. Nutrition and Health. London. te sokova od povrća kao što su mrkva. Inc.O.H. cikla. Belitz..2000.H. Zagreb. zdravstvene ispravnosti ISO standardima i HACCP sustavom kvalitete. Berlin.Dumontet. R. dr..T. New York. Grosch . 3.:The Biochemistry of Fruits and their Products.:Food Quality.:Fruit and Vegetable Juice Processing Technology. Zapsalis. Sanderson.D. Vol..1987. Vlatka Turčić. Nadica Dobričević Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 26 2 - Bioaktivne komponente u voću i povrću njihov značaj u prehrani te utjecaj tehnoloških postupaka i mogućih interakcija na nutritivnu vrijednost prerađevina od voća i povrća.K. Grimme. Odslušana predavanja.G. te uz octenu fermentaciju proizvodnja i kvaliteta voćnih octova te njihov značaj za kvalitetu prehrane.V. 1985 3.Wiley & Sons. citrus plodova te egzotičnih plodova svjetskog tržišta. Hulmwe. Academic Press London. Osnovni principi alkoholne fermentacije i proizvodnja kvalitetnih voćnih vina. rabarbara itd. rajčica... skladištenje i transport specifičnih prerađevina.L. Inc.C.R. AG2096 KVALITETA VOĆA. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1.: Complex Carbohydrates in Foods. Upoznavanje s parametrima kvalitete. Turčić. Ambalaža. POVRĆA I PRERAĐEVINA Koordinator modula Opis modula Definiranje nutritivnih vrijednosti voćnih vrsta našeg podneblja. Whitaker.. Washington. New York..A.1971.: Food Chemistry.

New Jersey. Germany. Razvojem molekularnih metoda. CABI Publishing. Gianola D. Kapš. itd.sc. Cilj modula Upoznati studente sa teoretskom osnovom nasljeđivanja kvantitativnog svojstva. genetska varijabilnost i dugoročna selekcija.Users Press. Berlin. 2008. 2. Đikić.. Introduction to Quantitative Genetics: Falconer DS. Ino Čurik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 14 8 4 Predavanja (60%).. Doc. USA. England. USA. 2000. Massachusetts.. Understanding Animal Breeding: Bourdon RM. Walsh B. 1996. Namjera je ovog modula upoznati studente sa teorijom nasljeđivanja kvantitativnih svojstava i to uzimajući u obzir poligenu i oligogenu komponentu nasljeđivanja te majčinski utjecaj i imprinting. 3. and MCMC Methods in Quantitative Genetics: Sorensen D. Inc. VCE5). SAS Publishing . Čubrić Čurik. 5.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 2002. Linear Models for the Prediction of Animal Breeding Values: Mrode RA. krvni tlak. Longman Group Limited. osnovama teorije selekcije i analizom kvantitativnih svojstava s naglaskom na procjenu parametara pomoću računala. kratkoročna selekcija. Bayesian. Ova činjenica uzrokom je primjene složenijih modela . selekcija više svojstava. takva svojstva su: proizvodnja mlijeka. Čurik. dijabetes. Genetics and analysis of Quantitative traits: Lynch M. M. Autori: I. nasljeđivanje ovih svojstava zasnivalo se isključivo na statističkoj analizi poligenih komponenti varijabilnosti. 1997. a njihovo nasljeđivanje određeno je djelovanjem velikog broja gena (kvantitativna svojstava). Carry. geni kandidati). AG2097 KVANTITATIVNA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Svojstava koja određuju živa bića uglavnom su mjerljiva na kontinuiranoj skali. Do nedavno. Prentice-Hall. Pest. Jurić. 2005. Evolutionary Quantitative genetics: Roff DA. M. 1998. V. Modul obuhvaća i teoriju selekcije kvantitativnog svojstva (osnovni pojmovi. USA. New York.kolekcija svih prezentacija (power point) predavanja i vježbi "Kvantitativna genetika" uz dodatna tekst. Chapman and Hill. Interna skripta .dr.). a poseban je naglasak dat na procjenu genetskih parametara koristeći računala (SAS Institute. 4. Zagreb. 2. Likelihood. Springer. Harlow. visina./2011. u zadnjem desetljeću otkriven je veliki broj gena koji imaju znatan utjecaj na kvantitativna svojstva (QTL. Publishers Sunderland. Obvezna literatura 1. Preporučena literatura 1. 2002. Sinauer Associates. Genetic analysis of Complex traits using SAS: Saxon AM. oligogene i monogene komponente istovremeno i/ili pojedinačno. 1996. USA. Mackay T. I. Npr. a koji se zasnivaju na procijeni poligene. 3. laboratorijske vježbe (90%) i vježbe u praktikumu (90%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 314 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

Falconer. Becker. MA 3. B. London 2. Sinauer Associates. Sunderland 4./2011. Kearsey. 1998. Chapman & Hall. međutim. Quantitative and Ecological Aspects of Plant Breeding. Longman. Genetic Data Analysis II. & P. Chapman & Hall. CRC Press. te mogućnostima njihove primjene u oplemenjivačkim programima. & B. Iako je modul koncipiran tako da zahtjeva minimalno predznanje o statističkim metodama i modelima. Pooni. 1996. 1996. koji opisuju zbirne učinke gena. Inc. mapping. Weir. interpretacijom kojih će se donositi zaključci o načinu nasljeđivanja. The Genetical Analysis of Quantitative Traits. Walsh. Sunderland. B. izborom odgovarajućeg modela. Statistical genomics: Linkage.M. Ovaj je modul. Posebno će se naglasiti mogućnosti primjene procijenjenih parametara u oplemenjivačkim programima. 1998. London 5. Genetics and Analysis of Quantitative Traits. uslijed velikog broja gena relativno malog učinka koji kontroliraju takvo svojstvo. Ti će modeli poslužiti za procjenu genetičkih parametara. kao i velikog učinka okoline.C. preduvjet za uspješno praćenje nastave je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike». Introduction to Quantitative Genetics. 1998. Cilj modula Upoznati studente s osnovnim statističkim modelima za nasljeđivanje kvantitativnih svojstava. Liu. AG2098 KVANTITATIVNA GENETIKA U BILJNIM ZNANOSTIMA Koordinator modula Opis modula Nasljeđivanje kvantitativnih svojstava izrazito je kompleksno. M. S.S. Lynch M. Interna skripta (u izradi) Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.J. koncipiran tako da objašnjavanje nasljeđivanja kvantitativnih svojstava započne s najjednostavnijim mogućim modelima. seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 315 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Hill J.C. pomoću analize QTL-a...F.H. D. Zbog toga se i interpretacija nasljeđivanja kvantitativnih svojstava može zasnivati na izuzetno složenim statističkim modelima. Tigerstedt.. H. procjenom genetičkih parametara.S. & T. and QTL analysis. Obvezna literatura 1. Boca Raton Izvanredni profesor Jerko Gunjača Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 23 7 uredno pohađanje nastave. Sinauer Associates. & H. iz kojih se onda postupno razvijaju sve složeniji modeli. što će se dodatno objasniti i na stvarnim praktičnim primjerima. 1996. Mackay. Osim procjene genetičkih parametara. Harlow 2.A. studenti će se upoznati i s mogućnostima lociranja i procjene učinaka pojedinačnih gena.

Školska knjiga. Priručnik za vježbe. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 316 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zagreb. 2. 2. West. zaštite tla i zaštite vode.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Laboratorijske komponente u modulu će osigurati osposobljavanje za provođenje osnovnih laboratorijskih postupaka i metoda.. F. Metode ispitivanja kvalitete tla i vode u zaštiti okoliša.P. Temminghoff E. sudjelovanje u laboratorijskim vježbama u potpunosti i izrađeni seminarski radovi. napisati izvešće o kemijskim analizama i prikazati rezultate. provesti određene analize radom u skupini.. Priručnik za vježbe. Osnove analitičke kemije. Instrumentalne analize. Uvod u instrumentalne kemijske analize. 3. D. AG2099 LABORATORIJSKE METODE I UPRAVLJANJE PODACIMA Koordinator modula Opis modula U modulu se obrađuju teme iz područja kemije tla. te kontroli kvalitete podataka. ISRIC & FAO.M. Cilj modula Student stječe znanja i praktično iskustvo u instrumentalnim analizama. analize biljnog materijala. Bujan M. Romić M.J. Skoog. 4. FAO Soils Bulletin 74. Bujan M. (1998): Guidelines for quality management in soil and plant laboratories. te specifične analize vode za različite namjene (voda za piće. Holler.G. Obvezna literatura 1. Određivanje tih parametara danas se bazira na primjeni sofisticiranih analitičkih instrumenata i kompjutorskih programa. Houba V. Environmental Sciences.A.. (2000): Metodology of Chemical Soil and Plant Analysis.M. voda za navodnjavanje. otpadne vode). Wageningen University. Romić M. D. organizaciji laboratorija. U pripremi. odnosno utvrđivanja karakteristika tla. Docent Marija Romić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 12 4 4 Prisutnost na predavanjima. 1999. Nakon svršenog modula student bi trebao znati kriterije za odabir ispravne analitičke metode za određivanje pojedinih parametara. Preporučena literatura 1. Skripta. Italija. stanja hraniva i polutanata u sustavu tlo-biljka.J. U pripremi. vodu i biljni materijal. Rim. o specifičnim analitičkim metrodama za tlo. Van Reeuwijk L. ishrane bilja.J. (odabrana poglavlja)./2011. Romić M. U pripremi. razumjeti načela metode. te rukovanje analitičkim instrumentima i tumačenje rezultata.

Duraković. S. 4. 2. Stilinovć. V.J. HRN/ISO norme 4. monocytogenes. London. Enterobacteriaceae. F. Beverages and Farmaceuticals. statistička kontrola kakvoće. L. Manual of Food Quality Control. Edinburg. (1998): Laboratory methods in Food Microbiology. Stannard. mjerna nesigurnost Cilj modula Detaljno upoznavanje studenata s najznačajnijim laboratorijskim metodama i sigurnosti hrane Obvezna literatura 1. uzorkovanje za mikrobiološku pretragu. Blackwell scientific Publications. Vježbe i seminari: Dobra laboratorijska praksa.. Rapid microbiological Methods for Foods. 1989. W. Kugler. coli. S. AG2100 LABORATORIJSKE METODE U MIKROBIOLOGIJI HRANE Koordinator modula Opis modula Predavanja: Mikrobiološki standardi za namirnice..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Boston. tijek mikrobiološke pretrage namirnica ( ukupni broj bakterija. priprema uzoraka za mikrobiološku pretragu. 2.. S. HRN/ISO norme. klasične i brze metode mikrobioloških pretraga. Delaš. F. Pr‚vot. Harrigan.Andrews.B. uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu. 1992.. (2002): Good laboratory practice and current good manufacturing practice. Manual for the Classification and Determination of the Anaerobic Bacteria. Duraković. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga druga. interpretacija rezultata mikrobiološke pretrage namirnica. algebarski i logaritamski račun u mikrobiologiji. FAO Food and Nutrition Paper. ukupni broj aerobnih sporogenih bakterija. C. Duraković. Kugler. mikrobiološke norme u nas i u svijetu (ISO norme. Food and Drug Administration Washington D. 3 rd Edd. Zagreb Preporučena literatura 1. botulinum. Zagreb 5. Germany.. A. Pravilnik o mikrobiološkim standardima za namirnice 3. akreditacija laboratorija. Oxford. pogreške i preciznost analitičkih metoda. Codex alimentarius. Delaš. Academic press.. W. L. sulfitreducirajuće klostridije).A. E. 5. Agilent Technologies. L. Melbourne. L.F. Fredette. Hrvatske norme). Yersinia enterocolitica. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga prva. Huber. Campylobacter spp. B. Duraković. Petitt and F. Clostridium perfringens. official standards. 3. Salmonella spp./2011. Skinner. klasične i suvremene metode u mikrobiologiji namirnica... C.. Montreal 1966.S. Docent Lidija Kozačinski Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 14 6 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 317 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

A. AG2101 LABORATORIJSKE TEHNIKE U FITOPATOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Modul proširuje znanja modula Fitomikologija. a važne za brze determinacije fitopatogenih bakterija.. uvježbavanje tehnika izolacije patogena. 1967 2. tehnike uzgoja i umnožavanja tih organizama.Onions: The preservation and maintenance of living fungi (odabran poglavlja). detection. te Fitobakteriologija i fitovirologija. metode i testovi za njihovu determinaciju. 2001. u stvarnim uvjetima. Sadržajno pokriva laboratorijske tehnike koje su osnova istraživanja u biljnoj patologiji kao što su: tehnike izolacije patogena poput gljiva i bakterija. Schots. Obvezna literatura 1. 2./2011. Cilj modula Stjecanje znanja o funkcioniranju laboratorija. zadovoljenju uvjeta za sterilan rad neophodan za zaštitu osoblja. Kiraly Z. Dewey. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 318 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. te načinima njihove sterilizacije.. Budapest. Dewey. čuvanju zbiraka izolata. usvajanje osnovnih seroloških metoda. Uvodna predavanja pružit će sliku o osnovnoj opremi ftiomikološkog laboratorija. and quantification (odabrana poglavlja). Akademiai Kiado. sjemena i tla.H. D. F. CAB Internationals.M. njihova umnožavanja.: Methods in Plant Pathology. CAB INTERNATIONAL Preporučena literatura 1.. kao i objekta rada. Vježbe će se odvijati u laboratoriju i tako studentima omogućiti. Praktični dio omogućava svladavanje izolacije patogena iz biljnog tkiva. Posebnu cjelinu čine serološke metode naročito korisne u laboratorijima s osnovnom opremom. pripremi hranjivih medija i posebno metodama koje se koriste u analizama zdravstvenog stanja sjemena. te o priboru i posuđu za rad.Smith. metoda za zdravstvene analize i metoda determinacije patogena. Interna skripta.Oliver.S. Klkement Z.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 1974.: Metode zdravstvenih analiza sjemena.R. Modern assays for plant pathogenic fungi -indetification. 1994 3. American Phytopathological Society: Sourcebook of laboratory exercises in plant pathology. (1994). Topolovec-Pintarić S.A. Izvanredni profesor Snježana Topolovec-Pintarić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 15 5 Prisustvovanje svim oblicima nastave.

Zakon o hrani. Značaj biljnog zdravstva i fitosanitarnih propisa ogleda se i u posebnoj važnosti koju EU pridaje ovoj problematici te je i taksativno navodi kao 1 od 14 tema koje treba raspraviti u procesu pridruživanja Hrvatske EU. Državni zakoni vezani uz zaštitu bilja: Zakon o zaštiti bilja. što će im omogućiti obavljanje posebnih poslova vezanih uz zakonodavstvo. propisima koji reguliraju promet otrovima. s fitosanitarnim propisima i postupcima. Zakon o otrovima. Izradom seminarskog rada studenti će dati prikaz specifičnih problema i mogućih rješenja u okviru zadane teme. Zakon o zaštiti bilja. Cilj modula Studenti će biti upoznati sa svim relevantnim nacionalnim i međudržavnim zakonskim propisima iz područja biljnog zdravstva./2011.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. temeljni su zakonski propisi koji se bave ovom problematikom. Zakon o genetski modificiranim organizmima 3. Zakon o zaštiti prirode. Obvezna literatura 1. Zakon o prijevozu opasnih tvari. Pravilnici koji prate navedene zakone 4. Zakon o otrovima i Zakon o genetski modificiranim organizmima (u saborskoj proceduri) i neki drugi. Hrvatske 2. Zavod za zaštitu bilja u poljprivredi i šumarstvu R. primjenu i postupanje sa sredstvima za zaštitu bilja. Preporučene Internet stranice Preporučena literatura Docent Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Izrada seminarskog rada na zadanu temu Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 319 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Zakon o hrani. Maceljski i sur. praznom ambalažom i sl. AG2102 LEGISLATIVA U ZAŠTITI BILJA Koordinator modula Opis modula Zaštita bilja je grana poljoprivrede regulirana brojnim zakonima. Kroz predavanja studenti će se upoznati s postojećim nacionalnim i međudržavnim zakonskim propisima koji se odnose na zaštitu bilja. (2002): Priručnik iz zaštite bilja. Zakon o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zakon o zaštiti okoliša.

C. Energija i produktivnost.. sc. Geologija voda. Treer T. Cilj modula Student stječe temeljne spoznaje o geologiji. Zagreb Doc. Pelagijal. 3. St. Mihanović B. Wm. Mosby Co. Brown Publishers. V. Marina Piria Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 12 12 8 Redovito praćenje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. AG2103 LIMNOLOGIJA I OCEANOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Značenje i razvoj limnologije i oceanologije. dr. kemiji i biologiji kopnenih voda i mora. Onečišćenje kopnenih voda i mora. Safner R. Zagreb 320 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dubuque 5. (1972): Život naših rijeka. fizici. Opće osobine mora i oceana s posebnim osvrtom na Jadran. Kemija kopnenih voda (otopljeni plinovi i CO2 sustav. Perina I. L. Louis Sumich J.. HED & Pelivan./2011. Kerovec M. Osobine slatkovodnih i morskih organizama. (1988): Ekologija kopnenih voda. 4. (1983): Textbook of Limnology. svjetlost. 2. Zagreb 2.. (1995): Ribarstvo. Fizika kopnenih voda (pokretljivost.. Školska knjiga.-M. (1988): O biologiji mora. Lovrinov M. Ekologija tekućica. (1973): Biološka oceanografija.. C. Matoničkin I. (1982): Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode. njihovom značenju u ribarstvu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Ekologija stajačica. te sposobnost samostalnog određivanja procjene onečišćenja voda. Gamulin Brida H. temperatura. Požar-Domac A. boja. prozirnost. Obvezna literatura 1. Školska knjiga. Fizikalno-kemijska i biološka analiza vode. Globus.. gustoća). (1992): An Introduction to the Biology of Marine Life. Specifičnosti fizike i kemije mora. Saprobni sustav. hranjive soli). Zagreb Peres J. HED & Pelivan. A. Bental. Zagreb 3. Pavletić Z. Aničić I. Školska knjiga. WCB.. Zagreb Cole G.

kao važan segment discipline lovstvo. JI . AG2104 LOV Koordinator modula Opis modula Modul LOV.Jakelić izdavaštvo. Alojzije Frković : Priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja. 2. hvatanje žive divljači i sokolarstvo. te osnovnim elementima snalaženja u prirodi. Lovački savez Hrvatske. glavne vrste. te je sposoban samostalno donositi odluke. Zagreb. LOVSTVO. njihovi dijelovi. Obvezna literatura 1. te optički instrumenti za lov. 2004. skupni i ostali načini lovljenja. sigurnim čuvanjem. osnovna znanja iz balistike i streljaštva. pojedinačni. 2001. U poglavlju Lovljenje divljači temeljito se obrađuje suvremeni pristup i definicija lova (lovljenja) divljači. načini punjenja i djelotvornost. Cilj modula Student savladava znanja i vještine iz suvremenog lovljenja divljači (poznavanje lovačke etike i načina lova. lovačkim pravilima i običajima. te rukovanje i pravilan izbor za pojedine namjene. Student se upoznaje i s osnovnim pravilima za uspješno gađanje i lovnim streljaštvom. Iznose se vrste streljiva. Redovni profesor Marina Piria Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 22 12 Redovito pohađanje nastave. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 321 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. dijelovi i mehanizmi suvremenog lovačkog oružja. Lovački savez Hrvatske. streljivo i lovna balistika izučava se povijesni razvoj lovačkog oružja. priprema i ocjenjivanje trofeja student se teoretski i praktično upoznaje s načinima pripreme i ocjenjivanja lovačkih trofeja svih lovnih vrsta divljači. održavanjem. rukovanjem i nošenjem lovačkog oružja. s izborom. Preporučena literatura 1. U poglavlju Obrada. izbor i rukovanje lovačkim oružjem i streljivom . s posebnim osvrtom na mjere sigurnosti u lovu. te postupci sa odstrijeljenom divljači. organizirati i voditi lov. U poglavlju Lovac u lovištu student se upoznaje s lovačkom etikom. obuće i opreme. te s čišćenjem. U poglavlju Lovačko oružje. obuhvaća potrebna znanja i vještine o/u lovljenju divljači. ocjenjivanje trofeja). te osnovna znanja iz klasične balistike (zakoni gibanja projektila vatrenih oružja). Ivica Zvonko Jakelić: LOVAČKO ORUŽJE. Zagreb. Zvonko Mustapić i sur. Zagreb.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. nošenjem i održavanjem lovačke odjeće. 1981.

Liber.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. D. (1991): Lov. lovački psi i oružje. Prostorno i tehničko uređenje staništa i uzgajališta divljači. (1982): Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači. Tucak Z. Sveučilište J.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 322 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. Andrašić D. Osijek Čeović I. Zagreb 3. Lovnogospodarska osnova kao temeljni akt lovnog gospodarenja. Hrvatski lovački savez. i sur.. Liber. Zagreb Cortay C./2011. Rossignol C. (1953): Lovstvo. Zagreb Hruškovec T. Singapore 5. Poljoprivredni fakultet. (2000): The pocket quide to hunting. Lovačka knjiga. Alfa. Organizacija lovstva i lova te pretpostavke za razvoj lovnog turizma. Mustapić Z. AG2105 LOVNO GOSPODARENJE Koordinator modula Opis modula Aktualno stanje lovnog gospodarenja u odnosu na geografsko okruženje.. Samobor Izvanredni profesor Roman Safner Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 24 8 12 16 Redovito praćenje nastave. 3. Durantel P. Konemann.. AGM. Andrašić D. (1991): Lovac i divljač. 2. Balać J. Ur. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na doktorskim studijima kao i stjecanje dostatnih vještina za obavljanje odgovornih poslova unutar struke Obvezna literatura 1. (2004): Lovstvo. Joly E. Zagreb 2. Pasquet F. Polak M.. Formiranje zajedničkih i državnih lovišta s ciljem održivog i ekonomski isplativog gospodarenja. Strossmayer. J. (2001): Lovstvo. (1984): Zoologija divljači i lovna tehnologija. Zagreb Preporučena literatura 1.

1996: Vinogradarstvo. skladištenje i pakiranje cijepova.. Institut za HZZV.sc. Edi Maletić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 -Matični nasadi. tehnologija proizvodnje. 1986: Viticoltura generale. Prof. parafiniranje. pakiranje. c) terenska nastava: Upoznavanje proizvodnih objekata Cilj modula Stjecanje cjelovitih znanstvenih i stručnih spoznaja iz organizacije rasadnika i rasadničke proizvodnje.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. ČZP «Kmečki glas». Ljubljana 3. J. .dr.. NZ «Znanje» Zagreb 2.. Mirošević. cijepljenje. R. objekti i oprema u rasadniku. .Kultura tkiva .S. Licul. -Propisi u proizvodnji i prometu loznog sadnog materijala. D. Zagreb Preporučena literatura 1.. . «Goldenmarketing»...Proizvodnja. Uzdržavanje matičnih nasada. «Reda». Obvezna literatura 1. Fazinić. N.tehnika pripreme repromaterijala. Zagreb 2. svrha i značaj. 1982: Praktično vinogradarstvo i vinarstvo. Vrabl. . vođenju matičnih knjiga u rasadniku tumačenju i primjenu propisa u rasadničartvu. Italia 14 6 4 Redovito pohađanje nastave .Premužić. 1971: Suvremeno vinogradarstvo. N. čuvanje i priprema repromaterijala za sadnju i cijepljenje. klasiranje. . tehnika genetske i sanitarne selekcije. Fregoni. klasiranje. AG2107 LOZNO RASADNIČARSTVO Koordinator modula Opis modula Obraditi će se sljedeća poglavlja putem a) predavanja: -Razmnožavanje loze i razvoj rasadničarstva. Zagreb 3. Roma. N. Nakladni zavod «Globus» . Colnarić. 2003: Ampelografski atlas./2011. b) vježbe: -Izvedba genetske i sanitarne selekcije. Mirošević. M.. 1980: Vinogradništvo.Cijepljenje i fiziologija cijepljenja. proizvodne površine. izradba seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 323 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

AG2108 MENADŽMENT I PODUZETNIŠTVO U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Upravljanje je danas prijeka potreba svake organizacije. Koontz: Menedžment. Magistarski rad. Deželjin./2011. Cilj modula Upoznati polaznike modula s temeljnim znanjima teorije i prakse menadžmenta i farm manegementa. obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva). Polaznicima modula omogućit će se stjecanje znanja o menadžmentu i vještina o organizaciji. Važnost menadžmenta i kvalitetnih menadžera je neosporna za uspjeh svake organizacije. 3 Redoviti profesor Vjekoslav Par Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Kako nema menadžmenta bez menadžera. Zagreb Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 9 7 seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 324 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Juračak. MATE. kadrovsko popunjavanje. P. 1994 2. 3. organiziranje. njegova priroda i svrha). vođenje. Ekonomski fakultet.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2002) Poduzetnički menedžment. znanost. H. i sur. Informator. Weihrich. Preporučena literatura 1. Zagreb. (1996) Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. J.Bennett: Management. Sikavica. upravljanje financijskom funkcijom te temeljne pojmove o poduzetništvu u agrobiznisu. tako nema ni uspješnog menadžmenta bez kreativnih. teorija i praksa (definicije. upravljanju i rukovođenju potrebnih za upravljanje i vođenje poljoprivrednih gospodarstava (malih ili srednje velikih poduzeća. zadruga. 2004. MASMEDIA. sposobnih i talentiranih menadžera koji posjeduju potrebna znanja i vještine. Alinea. Zagreb. a menadžment je jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti. funkcije menadžmenta (planiranje. kontroliranje). J. Zagreb 2. Sadržaj modula obuhvaća: prirodu i razvoj menadžmenta i farm managementa. Izdanje. Fikreta Bahtijarević-Šiber: Menadžment. R. H. II. Obvezna literatura 1. potrebnim za stjecanje upravljačkih vještina osoba koje žele postati menadžeri. Zagreb. 1994.

stolne i uljne sorte). podloge. (1993. stupnja dozrelosti. dr. Poseban naglasak u gradivu je dat je upoznavanju s čimbenicima koji utječu na kakvoću ekstra djevičanskih ulja (utjecaj sorte.) Sorte maslina Dubrovačkog primorja.): Maslinarstvo i maslinovo ulje visoke kakvoće u Hrvatskoj. ekologija itd. Piero Fiorino (2007):Olea Trattato di olivicolturea. Djevičansko maslinovo ulje od masline do stola. Obvezna literatura 1. Preporučena literatura 1. Fontanazza G. Zagreb 1991. Dubrovnik 2002. Doc. Poznavanje kvalitete maslinovog ulja (ekstra djevičanskih) kao produkt sorte i određenih ekoloških uvjeta proizvodnje. potrebno da student ovlada stručnim i znanstvenim aspektom valorizacije masline kao gospodarski važne kulture. Roma.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Nivo znanja otvara mogućnost ulaska u aktualnu problematiku i nastavak doktorskog studija. izdavač./2011. AG2110 MASLINARSTVO Koordinator modula Opis modula Modul Maslinarstvo obuhvaća gradivo u vidu predavanja.Znanje. Edagricole. Osim gradiva domaćih autora koristi se i strana literatura posebno talijanska . Đani Benčić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 8 8 3 5 6 Odslušano 75 % predavanja i odrađene vježbe 75 %. Claudio Cantini (2002. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 325 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dr. sc. Italo Žužić.): Pruning and Training Sistem for Modern Olive Growing ISNB 0 643 06443 5 3. Pavle Bakarić (2002.) Olivicoltura intenziva meccanizzata. 2. MIH Poreč 5. Edagricola Prof. tehnologijama uzgoja uljnih i stolnih sorti naslijeđenim iz tradicionalnog uzgoja do najnovijih tehnologija koje još kod nas nisu u aplikaciji. Nastavlja se kroz upoznavanje sa: sortimentom (domaćim. Prof. Olivera Koprivnjak (2006). dr.). te na upoznavanje s kvalitetom maslinova ulja na osnovu kemijskih i senzoričkih analiza ulja. 4. Riccardo Gucci. Mario Bonifačić (1996. opterećenja. vježbi i terenske nastave. introduciranim. ISBN 95398233-0-8 3. Cilj modula Stjecanje znanja o gospodarskoj važnosti uzgoja masline u našim ekološkim uvjetima te tehnologijama za proizvodnju najkvalitetnijeg ulja (ekstra djevičanskog) i konzumnih maslina. ISBN 953-96910-0-1 2. Temelj ovom modulu predstavlja dio gradiva vezano za povijest našeg maslinarstva koja govori o slavnoj prošlosti proizvodnje najkvalitetnijeg ulja na sredozemlju. Đani Benčić: Bilješke s predavanja.sc Ivo Miljković Suvremeno voćarstvo. REDA – Roma 1991. sc. 4. Branko Škarica. Fruticoltura speciale.

Y. Bradley. AG2111 MATEMATIKA II Koordinator modula Opis modula U modulu se izlažu osnove diferencijalnog računa funkcija jedne i više varijabli te uvod u integralni račun. E./2011. McGraw-Hill. Zagreb. 1995. interna skripta AF. Gleason. 2000. Cilj modula Usvajanje znanja i vještina nužnih za praćenje i razumijevanje nastave iz drugih kolegija. Schumacher. F.D. Riješeni zadaci iz više matematike. razred srednjih škola. Tehnička knjiga.Y. Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike. 2. N. 5.. E.M. Apsen. 3. 1988.. Uvode se pojmovi parcijalnih derivacija i potpunog diferencijala i pokazuje primjena na ekstreme i uvjetne ekstreme. D. 1999. Calculus for Bussines.. 5. Apsen.L. kolokviji.P. Matematika za agronome. Javor. Školska knjiga. Veljan. Mc-Graw-Hill. dr. Wiley. G. Drugu cjelinu čine funkcije više varijabli. Bradley. McGraw-Hill. Zagreb. 326 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 1997. B. njihovi grafovi i njihov diferencijalni račun. D. Došlić. 2000. sc. Finite Mathematics with Calculus. G. prijevod T. N. Mendelson. Tehnička knjiga. Matematika 4. Daju se primjene diferencijalnog računa u analizi ponašanja funkcija. Zagreb. 1985. Tehnička knjiga. 4. 1978. domaće zadaće. 4. N. Economics. udžbenik i zbirka zadataka s rješenjima za 4.D. Darko Biljaković Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 15 - Redovito pohađanje predavanja i vježbi. Školska knjiga. B. Repetitorij više matematike. and the Social and Life Sciences. Demidovič. Počinje se pojmom i geometrijskim značenjem derivacije funkcije jedne varijable. Calculus. 1985. 2. Uvod u matematičku analizu. 2005 P. 3.Y.L. Zagreb. Zagreb. Ayres. L. et al.Y. Hoffmann. Hoffmann. B. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Preporučena literatura 1. J. N.. te osposobljevenje studenata za samostalno formuliranje i rješavanje matematičkih modela problema iz prakse. Schaum's Easy Outline: Calculus. A. rješavanju ekstremalnih problema i slično. L.. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Doc. Posljednju cjelinu čine elementi integralnog računa i njegove primjene. Hughes-Hallet. Cjeline su povezane i ilustrirane primjerima iz agronomske struke.

J. te razvoj pčelinje zajednice. Sabatini. vježbe u praktikumu (Pčelinjak AF). Znanje. A. 4. C. AG2112 MED I DRUGI PČELINJI PROIZVODI Koordinator modula Opis modula Nastava se izvodi kroz predavanja... Tijekom nastave studenti će se upoznati i sa mogućim izvorima rezidua u pčelinjim proizvodima. (1980) Naše medonosno bilje. Dadant & Sons (1987) The Hive and the Honey Bee. svojstvima i tehnologiji proizvodnje pčelinjih proizvoda... Studenti će prezentirati seminarske radove nakon odslušanih nastavnih jedinica. Ricciardelli D' Albore... Guida all' analisi sensoriale. peludna analiza i senzorika meda. Detaljno će se obraditi analitika meda. Posebno će biti obrađena zakonska regulativa u konvencionalnom i ekološkom pčelarstvu. H. Hrvatski pčelarski savez.G. London./2011. Bucharest 3. Dragan Bubalo Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 4 6 4 8 Pohađanje nastave. Zagreb Šimić. Piana L. Cardiff Academic Press 2. A comprehensive survey. Katalinić.sc. (1990) Pčelarstvo. Zagreb 327 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Crane. 3. vježbi i terenskih vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Ilinois Horn.. te fizikalnim odlikama i svojstvima. te temeljna znanja o analitici i senzorici meda.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010... Apimondia publishing house. Također će se upoznati s procesima nastanka meda i ostalih pčelinjih proizvoda. G. U okviru predmeta studenti će se uvodno upoznati s osnovama biologije i ponašanja pčela. Hamilton. (1992) Das grosse Honigbuch. Zagreb. E. njihovim kemijskim sastavom. 2. (1975) Honey. 5. Műnchen Prof. Nakladni zavod Znanje. nastankom i vrstama medljike.. (1988) Honey Identification. (1997) Textbook of Melissopalinology. Obvezna literatura 1. Persano Oddo. Časopis „Hrvatska pčela“. Heinemann. Sawyer. Kroz vježbe u praktikumu detaljno će se obraditi tehnologija proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Avenue Media Bologna 4. te pašnim resursima u RH. te terensku nastavu.. Cilj modula Temeljne spoznaje o sastavu. (1996) Conoscere il miele. Terenska će nastava biti izvršena posjetom ovlaštenom laboratoriju za analitiku meda i registriranoj punionici meda. Nakon nastavnih jedinica koje obrađuju pčelinje proizvode prezentirati će se mogućnosti plasmana pčelinjih proizvoda putem apiturizma.dr. Lulmann. L. R. U dijelu nastave vezanom za medonosno bilje studenti će se upoznati s uvjetima medenja. F.

). AG2114 MEĐUNARODNO POSLOVANJE Koordinator modula Opis modula Institucije. izbor putova i načina izlaska na strana tržišta.. (2004): Međunarodno poslovanje. Kolaković M. Načini prodaje i specijalizirana tržišta u međunarodnom poslovanju. Obvezna literatura 1. suvremenijih oblika međunarodne razmjene. Zagreb Profesor Božo Matić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 10 20 Redovito pohađanje nastave Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 328 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . carini.. (2005): Međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije. Sinergija. Sinergija Preporučena literatura 1. u međunarodnom prijevozu i otpremništvu) kao i kompetencije za rad u gospodarskim komorama i nekim državnim institucijama (npr. organizacije. ministarstvu gospodarstva. Cilj modula Stječu se komercijalna i druga stručna znanja i kompetencije za obavljanje klasičnih poslova vanjske trgovine. pratećih uslužnih djelatnosti (npr. Međunarodni trgovački običaji i pravila. Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom. Lazibat T. Matić B./2011. Sudionici i tijek klasičnih i suvremenih oblika nastupa na inozemna tržišta. Specifičnosti poslovanje poduzeća na međunarodnom tržištu.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. integracije i sporazumi koji determiniraju međunarodno poslovanje poduzeća.

Zagreb Preporučena literatura 1. Vidaček Ž. Liber. Racz Z. pedofizici i hidropedologiji. te s područjima istraživanja i primjenom meliorativne pedologije. odvodnju i natapanje. Brady. Zagreb Škorić A. Na terenskim vježbama se po grupama i individualno izvode suvremene metode mjerenja hidropedoloških i pedofizikalnih parametara. (1991): Priručnik za pedološka istraživanja. (1994) Hidropedologija./2011. a u laboratoriju njihove analitičke metode. Obvezna literatura 1. Ray R. S. Liber. Husnjak.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. interna skripta. (1981): Meliorativna pedologija II dio. Zavod za pedologiju Agronomski fakultet. Priručnik za hidrotehničke melioracije. 2. izvođenje i gospodarenje agro i hidromelioracijskim sustavima. 6 Redoviti profesor Mario Sraka Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 35 12 3 10 Na predavanjima studenti se uvodno upoznaju s tehničkim i biljno proizvodnim gledištima o tlu. Putem seminara obavlja se interpretacija rezultata terenskih i analitičkih mjerenja. Specifična i različita melioracijska problematika automorfnih. Fakultet poljoprivrednih znanosti.. pedofizikalnim i pedokemijskim parametrima i normativima za izvođenje agromelioracija. Nastavno je vremenski pojačano učenje o hidropedološkim. (1980): Meliorativna pedologija I dio. hidromorfnih i halomorfnih tala obrađuje se na razini klasa. knjiga II – podloge. 3. Cilj modula Obavezna predavanja. novih spoznaja u pedokemiji. (1986): Agrikulturna mehanika tla. New Jersey 3. terenske.. Weil (2002) The Nature and Properties of Soils. 13th edition. Zagreb 329 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 4. tipova ili nižih sistematskih jedinica. Zagreb Racz Z. Zagreb 2 Nyle C. Prentice Hall. Zagreb Racz Z. AG2115 MELIORATIVNA PEDOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Meliorativna pedologija je u osnovi specijalistička primjena znanosti o tlu. Procjena pogodnosti tla za namjensko korištenje nakon agromelioracija i/ili odvodnje i natapanja neizostavna je osnova i jedan od ključnih kriterija za racionalno projektiranje. Liber. projektiranju i izvođenju sustava odvodnje ili/i natapanja sa ili bez agromelioracija. laboratorijske vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Meliorativna pedologija je modul praktične primjene klasične pedologije i njenih disciplina u programiranju. DON Hrvatske.

(1988): An Introduction to Farm Organisation and Management. Split 3. (1995): Ekonomika poduzeća.Priručnik za seljačka obiteljska gospodarstva. 67/01. (2005): Izravna prodaja seljačkih proizvoda. Siropolis (1995): Menadžment malog poduzeća. J. Jelavić A. Šamanović. 121/99. Kovačić D. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93.A (1997): Tehnike financijske analize. Second Edition. Razmatraju se različiti oblici organizacije malih i srednjih poduzeća.. Cilj modula Upoznati polaznike modula s temeljnim znanjima i informacijama potrebnim za pokretanje i vođenje malog ili srednjeg poduzeća ili obrta u području agrobiznisa. (2002): Management malog poduzeća. kao i u nacionalnom gospodarstvu. Helfert E. Zagreb 4. Magistarski rad. Zagreb 2. 118/03) Zakon o obrtu (NN 49/03). D. Preporučena literatura 1. a posebice inovativnih proizvoda i usluga.. Ekonomski fakultet.. Zagreb 5. Ekonomski fakultet. procjenu i namicanje financijskih sredstava. izradu poslovnog plana. Pergamon Press. Mate.B. Zakon o zadrugama (NN 36/95. Obvezna literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Polaznici će dobiti i temeljne informacije o značenju i ulozi malih i srednjih poduzeća za agrobizinis. Agrarno savjetovanje. Buble M. Starčević A. Zagreb Docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 8 8 14 10 Pohađanje nastave i obavljeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 330 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Modul daje znanja i informacije potrebne za razradu poslovne ideje. Split. zadruge i obrti. Oxford 2.A. zatim o njihovom mjestu u gospodarstvu seoskih prostora. Zagreb 3. planiranje tržišta i vođenja poslovanja. Ravlić P. Buckett M. kao što su trgovačka društva. 12/02) 4. AG2116 MENADŽMENT MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula U gospodarstvu svake države mala i srednja poduzeća stvaraju velik dio novostvorene vrijednosti. Juračak J. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. (1995): Uspješna prodaja ./2011.. Ekonomski fakultet. Nicholas C. (1996): Menadžment kao čimbenik poslovanja na komercijalnim poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Kolega A. Tržništvo. 34/99. Kovačić D.

Šamanović (1993): Ekonomika poduzeća. obrti. obiteljska gospodarstva. Grgić Z. Izučavati će se metode i vrste kalkulacija sa specifičnostima poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda. (2002): Poduzetnički menadžment: izazov. poljoprivredne zadruge).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Mate 4. drugo izdanje. metodama kalkulacija i specifičnostima funkcije proizvodnje i troškova u agrobiznisu. Grgić Z. Koutsoyiannis A.. Tipurić D.. (1998): Povratak na hrvatske otoke. Santini (2002): Troškovi u poslovnom odlučivanju 5. Poljoprivredni fakultet. Grgić Z. i sur. Ministarstvo povratka i useljeništva Republike Hrvatske 5. AG2118 METODE KALKULACIJA I TROŠKOVI U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Namjena modula je detaljno upoznati studente s teorijom troškova. Starčević. Troškovi i metode kalkulacija u agrobiznisu. graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske Izvanredni profesor Zoran Grgić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 12 12 6 Nazočnost 85% u predavanjima i vježbama. M. (1999): Mikroekonomska analiza./2011. Ministarstvo za javne radove. te ekonomska mjerila uspješnosti poslovanja. Zagreb 4. (2004): Teorija troškova i kalkulacije u agrobiznisu. zadovoljstvo. Mate Preporučena literatura 1. optimizacijom troškova i maksimalizacijom prihoda u tržnim uvjetima. te njihova naprednija analitika. Šakić B. Programski dijelovi (predmeti) modula su : Teorija troškova i proizvodnje. Karić. Predavanjima i vježbama će se detaljno obraditi specifičnosti troškova i kretanja troškova. Deželjin J. i sur. Štefanić (1999): Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji.E. Puljić i suradnici. interna skripta za kolegij "Teorija troškova" za studente agroekonomskog odsjeka Agronomskog fakulteta u Zagrebu 2. Tipurić D. Management i Ekonomika poduzeća. rizik. Zagreb. Sa stajališta teorije troškova bit će naprednije obrađeni management i ekonomika u agrobiznisu.. (2004): Troškovi i kalkulacije. Samostalna izrada različitih kalkulacija u agrobiznisu. (1996): Moderna mikroekonomika .. Zagreb. Zagreb 3. (2001): Panonija-Razvojne mogućnosti.. interna skripta za kolegij "Teorija troškova" i "Troškovi i kalkulacije" za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu 3. Očić V. te metode upravljanja troškovima u pojedinim poljoprivrednim proizvodnjama i proizvodima u uvjetima različitih poslovnih sustava (poduzeća. Blašković D. Obvezna literatura 1. et al. Jelavić. Cilj modula Upravljanje troškovima. Grgić Z. obveza izrađenog seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 331 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Ravlić. Babić M.P. Ekonomski fakultet.Consult. četvrto izdanje. Biloš S. Osijek 2. prijevod A..

The Handbook of Enology: Microbiology of Wine (Ribéreau-Gayon./2011. Važnost i uloga mliječno kiselih bakterija i kvasca tijekom malolaktične i maloetanolne fermentacije. proizvodnja enzima i imobiliziranih stanica koje se primjenjuju u proizvodnji vina. Postupci primijene kvasca i mliječno kiselih bakterija u vinarijama. Važnost. problematične fermentacije i njihovo pokretanje. Cilj modula Cilj modula je upoznavanje studenata s ulogom i značenjem mikroorganizama tijekom proizvodnje vina i njihovom primjenom u biotehnologiji vina. Dubourdieu. Lonvaud. 2000 Redoviti profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 4 Redovito pohađanje predavan ja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 332 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . opis najznačajnijih vrsta mikroorganizama koji imaju ulogu u proizvodnji vina. Wine Microbiology (Fungelsang). de Winde). selekcija mliječno kiselih bakterija. Volume 1. biokemizam i genetika kvasca tijekom alkoholne fermentacije. uloga. Bologna 1998 2. bakterije i aktinomicete) uzročnici kvarenja vina. plemenita plijesan.) John Wiley & Sons. Proizvodnja octa na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i u industriji. povijesni istraživanja vezan uz mikrobiologiju vina. Donèche. Wine Microbiology and Biotechnology (Fleet) T&F STM 1993 Preporučena literatura 1. Yeast sugar metabolism (Ed. Microbiologia e biotecnologia dei vini (Zambonelli). Technomic Publishing 1997 2. tehnološke i kvalitativne odlike kvasaca u selekciji. Springer 2003 3.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Opis i uloga mikroorganizama (kvasci. AG2120 MIKROBIOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA VINA Koordinator modula Opis modula Uloga i značaj mikroorganizma u proizvodnji vina. Obvezna literatura 1. Povijest selekcije kvasca u svijetu i u Hrvatskoj. Edagricole. Kluwer Academic Publishers 1997 3. Zimmermann i Entian). Functional Genetics of Industrial Yeasts (Ed.

. L. relaitvnoj vlazi. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga druga... Zagreb Duraković. Kugler. mikroorganizmi uzročnici pozitivnih promjena. Zagreb Duraković. riba. mikroorganizmi uzročnici pozitivnih i negativnih promjena u namirnicama. S. Delaš. biljnih prozvoda. S. Prehrambeno tehnološki inženjering Zagreb 1. B. Kugler. Klasifikacija mikroorganizama podrijetlom iz namirnica. 3. Mikrobne transformacije namirnica. Kugler. mikroskopiranje naznačajnih mikrobnih grupa uzročnika kvarenja. S. Zagreb Preporučena literatura 1. meda. Prokariotski i eukariotski mikroorganizmi koji dolaze u namirnicama. Duraković.. S. L. Duraković. Duraković. L. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga prva. L. Duraković. Redoviti profesor Frane Delaš Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 12 4 Redovno pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 333 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Duraković. Kugler. (1996): Opća mikrobiologija. Kugler. S.. Zagreb 5. F. (2001): Mikrobiologija namirnica knjiga treća. F.. AG2121 MIKROBIOLOGIJA NAMIRNICA Koordinator modula Opis modula Povijesni razvoj mikrobiologije namirnica. Zagreb Duraković. Mikroorganizmi uzročnici kvarenja mesa i mesnih proizvoda. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga prva. Stilinovć. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ulogom i značajem mikroroganizama tijekom i nakon proizvodnje namirinca Obvezna literatura Duraković. Delaš.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2002): Moderna mikrobiologija namirnica knjiga druga. S. Duraković./2011. koncentraciji hraniva itd. L.. Odnos mikroorganizama prema okolini. Mikroorganizmi kao hrana. Duraković. mlijeka i mliječnih proizvoda. 4.. 2. Čimbenici koji uvjetuju razvoj mikrorganizama u namirnicama. uloga i značaj mikroorganizama u namirnicama.

Sijenaža i silaža osnovna voluminozna hrana u proizvodnji mlijeka. aditivi u stočanoj hrani. AG2122 MIKROBNA BIOTEHNOLOGIJA U STOČARSTVU Koordinator modula Opis modula Značaj i uloga mikroorganizama u stočnoj hrani. odnos mikroorganizama prema biotičkim i abiotičkim čimbenicima. Burag kao kontinuirani probavni sustav. probiotici i prebiotici. enzimi. Heron). mikroorganizmi uzročnici pozitivnih i negativnih promjena. Zagreb Preporučena literatura 1. suvremene metode u kontroli higijenske ispravnosti stočne hrane.. zakonskoj legislativi te o značaju mikroorganizama i njihovih asocijacija u probavi domaćih životinja. Duraković. L. Cilj modula Cilj modula je upoznati studente s ulogom mikroorganizama u pripremi. Henderson. morfologija i sistematika. The Biochemistry of Silage (McDonald. interpretacija dobivenih rezultata. Uvjeti i čimbenici rasta mikroorganizama.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Mikrobni procesi tijekom probave. knjiga prva I dio Kugler. Bakterije. Obvezna literatura 1. Bia. S. osnove HACCP-a i utvrđivanje kritičnih točaka tijekom proizvodnje stočne hrane. očuvanju i kvarenju stočne hrane. utvrđivanje vrsta mikroorganizama. 2003 Redoviti profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 8 4 Redovito pohađanje predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 334 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. L. propisi u kontroli stočne hrane. The Rumen Microbial Ecosystem (ed. kvasci i plijesni značajne u stočarskoj proizvodnji. Uloga voluminozne hrane u hranidbi preživača. interakcijski odnosi mikroorganizama. Biotehnologija (Urednik Raspor). Uloga značaj i vrste mikroorganizama u probavnom traktu životinja. Mikrobiološka kontrola stočne hrane i hraniva. konzerviranje stočne hrane. Praćenje higijenske ispravnosti stočne hrane. Duraković./2011. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. Grazia. Zagreb 4. Chalcombe Publications 1991 3. kontrola kvalitete. Duraković. sparofitni mikroorganizmi. (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju. S. standardne i molekularne metode u ispitivanje higijene stočne hrane. Avenue media Bologna. Microbiologia per le produzioni animali (Zambonelli. Ljubljana 1996 2. Chiavari). Duraković. Probiotici i prebiotici u ishrani životinja. antibiotici. Hobson i Stewart). biotehnologija u proizvodnji stočne hrane. knjiga prva II dio Kugler. Blackie Academic & Professional 1997 2. Značaj i uloga mikroorganizma u vodi i zraku u stočarskoj proizvodnji.

Redžepović.broj Naziv 1. Board. Maier. R. a često i jedan drugog uvjetuju pa su vrlo često isprepleteni. Charles P. Zajedničko je djelovanje biotskih i abiotskih čimbenika kojima se živa bića i mikroorganizmi prilagođavaju ili stvaraju nove uvjete za život. Ian L. Wood (1995): Environmental Soil Biology. Isto tako obraditi će se područje otpadnih voda i mikrobiološke analize. Blackwell Science Inc. AG2123 MIKROBNA EKOLOGIJA Koordinator modula Opis modula U okviru ovog modula vrlo detaljno se obrađuje tijek energije i hranjiva u ekosustavu. Malcolm G.. Izučavati će se ekstremni okoliš i odnos mikroba u ekstremnim uvjetima te bioremedijacija. Inc. Agrotech Publishing Academy 2. knjiga I – u tisku 2006. K. Obvezna literatura red. Academic Press 5.G. Dorothy Jones (1992): Identification Methods in Applied and Environmental Microbiology. odnosno biološko uklanjanje onečišćivača. N. Alan H. 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Springer Verlag. Obraditi će se mikroorganizmi u zraku te mikroorganizmi i tlo. Cilj modula Cilj ovog modula je upoznati studente diplomskog studija agroekologije i ostalih studija koji nemaju značajnije zastupljenu mikrobiologiju sa vrhunskim dostignućima na području mikrobne ekologije i održivog gospodarenja prirodnim resursima. Duraković. Pepper. Paul A./2011. Posebno će biti razmotreni mikroorganizmi vodenih sredina – kako morskih tako i slatkovodnih – u okviru kojih će se izučavati najznačajnije mikrobne zajednice. Science Pub. Cambridge University Press 4. Redžepović. Evans (2000): Environmental Microbiology. S. U određenoj ekološkoj sredini djeluje veliki broj čimbenika čije je djelovanje povezano. Pažnja će biti posvećena interakcijskim odnosima između različitih organizama u zajednicama ekosustava te fiziološko stanje mikroba u ekosustavu budući su se razvile bezbrojne interakcije među biološkim komponentama tla. Chapman & Hall 3. Killham (1994): Soil Ecology. Varnum. (rukopis): Mikrobna ekologija. 4. 3. knjiga II – u tisku 2006. Raina M. M. Gerba (2000) : Environmental Microbiology . vježbe). a obratiti će se pažnja i na kakvoću podzemnih voda. American Society for Microbiology Preporučena literatura red. U okviru ovog kolegija detaljno će biti obrađeno kruženje biogenih elemenata u ekosustavu (kruženje C.broj Naziv 1. (rukopis): Mikrobna ekologija. SC Bhandari and LL Somani (1994): Ecology and Biology of Soil Organisms. S i ostalih važnijih elemenata u prirodi). Jjemba (2004): Environmental Microbiology: Principles And Applications. Rochelle (2001): Environmental Molecular Microbiology: Protocols and Applications. S. Redovni profesor Mihaela Blažinkov Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 10 5 5 Redovito pohađanje nastave (predavanja. Duraković. S. položeni kolokvij iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 335 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. 5. S. Patrick K.

2.: Soil Ecology. pedosferi. Fuhrmann J. Genetska raznolikost prirodnih populacija . Uloga bioraznolikosti u kruženju hranjiva i plodnosti tla.. degradaciji i detoksifikaciji štetnih kemikalija.Cambridge University Press 1995. John Wiley & Sons. Populacijska dinamika i interakcije u rizosferi.: The rhizosphere. 336 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . K. Različiti agrotehnički zahvati u funkciji povećanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala. 1990. Sylvia D. AG2124 MIKROBNA RAZNOLIKOST PRIRODNIH I ANTROPOGENIH EKOLOŠKIH SUSTAVA Koordinator modula Opis modula Raznolikost mikrobnog svijeta. Struktura mikrobnih zajednica u rizosferi. J. Metode u identifikaciji mikroorganizama. Utjecaj pedoloških karakteristika na strukturu mikrobnih zajednica.L.G. Značaj proučavanja bioraznolikosti prirodnih i antropogenih sredina. Taksonomske skupine mikroorganizama i njihove glavne morfološle i fiziološke karakteristike./2011. Izolacija i identifikacija autohtonih sojeva. Mikrobni metaboliti u rizosferi. mikrobne biomase i mikrobne aktivnosti u tlu. Zuberer D. Prentice Hall. Klasifikacija i nomenklatura mikroorganizama. Mikroorganizmi u hidrosferi.A. atmosferi i biosferi. Principles and Applications of Soil Microbiology. Inc. Metode za procjenu bioraznolikosti. 2. inhibiciji nepoželjnih organizama. Hartel P.. Preporučena literatura 1. John Wiley & Sons. Tate. Killlham.J.. R.M. Izvanredni profesor Sanja Sikora Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 8 8 Redovito pohađanje nastave (predavanja. M. Lynch. Cilj modula Osnovni cilj modula je upoznati studente sa suvremenim znanstvenim koncepcijama o značajnoj ulozi mikrobne raznolikosti u razvoju održive poljoprivrede koja teži što većem iskorištavanju bioloških potencijala u različitim agroekosustavima. Soil Microbiology.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. vježbe) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. 1995. 1999.

359 str. 3. klasifikacija. (1998): Mineralogija. 499 str. vrste metamorfoze. PETROLOGIJA./2011. Postanak. SISTEMATSKA MINERALOGIJA. 3 Docent Vesnica Garašić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 OPĆA MINERALOGIJA. Sorosilikati. Uvodni dio. svojstva kamena. Sulfati. TROŠENJE STIJENA. sedimentni. magmatski. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1. klasifikacija. V & Takšić. & Bermanec. Kristalokemijska klasifikacija i nazivi minerala te opis po skupinama i uporaba. Slovenec. Geneza minerala (kristalizacija. J. (2003): Sistematska mineralogija – mineralogija silikata. klasifikacija. Halogenidi. Preporučena literatura 1. PETROLOGIJA MAGMATSKIH STIJENA. 413 str. Formiranje tla.Springer. Teorija tektonike ploča. Petrologie und Lagerstättenkunde.. Silikati. Tektosilikati. Sulfidi. M. Vrkljan. Zagreb.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. odredba. Ciklosilikati. Denona. Karbonati. – Školska knjiga. Postanak. (1996): Mineralogie. Cilj modula upoznavanje studenta s osnovnim svojstvima minerala i stijena. V. opis i uporaba. (2001): Mineralogija i petrologija. Elementi. 337 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Kemijska svojstva minerala. Babić. Fizikalna svojstva minerala. AG2125 MINERALOGIJA I PETROLOGIJA Koordinator modula Opis modula UVODNI DIO. 2. Zemlja kao planet Sunčeva sustava. osnove i primjena. kao i procesima trošenja stijena i formiranju tala. njihovom genezom i kriterijima klasifikacije. Inosilikati. PETROLOGIJA SEDIMENTNIH STIJENA. 10 student je dužan obaviti vježbe i dobiti pozitivnu ocjenu iz dva kolokvija. Vrkljan. uporaba stijena. D. Heidelberg. stupnjevi metamorfoze. Matthes. Kristalografija. opis i uporaba. PETROLOGIJA METAMORFNIH STIJENA. Filosilikati.– Rudarsko-geološkonaftni fakultet. M. Nezosilikati. Ljuskasta građa i postanak Zemlje. Dodatno se posvećuje pažnja upotrebi minerala i stijena. S. metamorfni minerali i minerali kore trošenja). 208 str. Zagreb. Zagreb. Eine Einführung in die spezielle Mineralogie. Postanak. opis i uporaba. .

steriliziranog mlijeka. (1985. Inc. 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.by R. vrhnja.K. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Znanstveno. 2.K. Objasniti će se pojam mikrobiološkog kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda. maslaca.. (1985. 4. Obvezna literatura 1. Cilj modula Samostalnost za rad: u mikrobiološkoj kontroli kvalitete.Robinson. D. AG2126 MLJEKARSKA MIKROBIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Za usvajanje minimalno potrebnog teorijskog i praktičnog znanja iz područja mljekarske mikrobiologije na razini diplomskog studija.L.Ed. 3. H./2011. Ed. New York 2. te utjecaj procesa prerade mlijeka na omjer i vrstu mikroorganizama koji mogu postati dominantnom populacijom.H. London 338 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . modul čine 50% predavanja i 50% vježbe i seminari koje slijede nastavne jedinice predavanja. Marcel Dekker. Marth.K. London 3. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. J.): Dairy Microbiology: The Microbiology of Milk.): Applied Dairy Microbiology. by E. R.by R. osnovu za nastavak doktorskog studija.L. Steele. Power Point Prezentacije auditornih vježbi (CD) Tomislav Pogačić. Od patogenih mikroorganizama sadržaj modula obrađuje organizme koji se mogu prenositi mlijekom i mliječnim proizvodima. Sadržajem vježbi predviđeno je praktično savladavanje mikrobioloških metoda za identifikaciju uzročnika kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda. (1998. Samaržija. potpis iz obavljenih laboratorijskih vježbi i vježbi u praktikumu.Ed. Vol.Robinson. u izradi higijenskih standarda u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda. J. Izravnom nastavom obraditi će se mikroorganizmi uzročnici kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda i patogeni mikroorganizmi koji se mogu prenositi mlijekom i mliječnim proizvodima. te organizme uzročnike subkliničkog i kliničkog mastitisa muznih životinja. 1. E. Robinson. Elsevier Applied Science Publishers.stručni časopis iz područja mljekarske znanosti: Odabrani radovi Redoviti profesor Dubravka Samaržija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 6 4 - Pohađanje predavanja 80%. Marth. fermentiranih mlijeka i sira. R.): Dairy Microbiology: The Microbiology of . U teorijskom dijelu nastave posebno će se obraditi uzročnici kvarenja sirovog pasteriziranog. Steele. (2010): Mljekarska mikrobiologija (interna skripta) AF Šimun Zamberlin.Milk Products Vol. Elsevier Applied Science Publishers. Robinson.K.

uvod u bioinformatiku i filogenetske metode. R.. Z. Tores.C. AG2127 MOLEKULARNA RAZNOLIKOST I EVOLUCIJA Koordinator modula Opis modula Modul nudi studentima temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelančevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraživanjima. Sinauer Associates. D. 2002.. 2000. D.. Molecular Evolution and Phylogenetics. Inferring Phylogenies. Kolak. 2005. Oxford 5.) 2003. Rallo. statističke metode u istraživanjima bioraznolikosti. Liber. New York. Šatović. M. 2. L. Z. M.I.. (eds. A. Genet. Acta Biol. Preporučena literatura 1. 2003. Graur. Fundamentals of Molecular Evolution./2011. Genetski biljezi i njihova uporaba u biljnoj genetici oplemenjivanju i sjemenarstvu. Appl. Page.. Holmes. 107(4): 736-744 2. molekularna evolucija.. Blackwell Science. Molekularna raznolikost i evolucija. NY 4. Modul će isticati praktičan pristup istraživanjima molekularne raznolikosti i filogenije kombinirajući predavanja s primjerima na računalu i raspravom na temelju izvorne znanstvene literature. Nei. The Phylogenetic Handbook: A Practival Approach to DNA and Protein Phylogeny..) accessions using RAPD markers. 1999. Oxford University Press Inc. Bot 44: 155-160. Sunderland. Cubero. AFLP and SSR markers and of their effectiveness in establishing genetic relationships in olive. Li. Vandamme.. R.. Theor. Šatović. I. 2000. S.H. M. Kumar.. MA. Tijekom vježbi na računalu studentima će se omogućiti upoznavanje s računalnim programima koji se koriste u molekularnoj genetici i filogeniji kao i pretraživanje baza podataka i preuzimanje sekvenci. Molecular Evolution: A Phylogenetic Approach. Z. A. Skripta (u izradi) 4.. MA 3. I. Cipriani. Cracov. Šatović. Belaj. Inc. 1998.M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Baldoni. A. Šatović.. Karlović. Trujillo. Felsenstein.. Sunderland. Analiza molekularne varijance (AMOVA) i testiranje homogenosti molekularne varijance (HOMOVA) na temelju RAPD biljega. Studenti će koristiti stvarne podatke iz istraživanja suradnika na modulu. E. Z.. J. 2000.M. 2004. Sinauer Associates. Cambridge University Press. Comparative study of the discriminating capacity of RAPD.. Z. Sjemenarstvo 3-4: 165-184 5. Kolak. Predavanja će obuhvatiti sljedeće teme: sustavi molekularnih biljega. Cambridge Redoviti profesor Zlatko Šatović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 8 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 339 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Genetic relatedness among basil (Ocimum spp. I. Sjemenarstvo 1-2: 73-95 3.... Testolin.. Salemi. Román. B. G. L. Cilj modula Cilj modula je dati studentima temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelančevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraživanjima Obvezna literatura 1. K. J. Z. Šatović. W.

Animal Genetics 29. Preporučena literatura 1. Recent developments in biotehnology as they relate to animal genetic resources for food and agriculture.. A. 4. (2002): Genetic diversity of three donkey populations in the Croatian coastal region.M.M. Murray. (1998): Moving from QTL experimental results to the utilisation of QTL in breeding programes. Oberbauer. svinja. 5. A. U poglavlju o selekciji potpomognutoj genskim markerima studenti će se upoznati s markerskim sustavima i markerima vezanim za proizvodnju mlijeka i mesa. M. Upoznati će načela genetske identifikacije i preporučenih markerskih setova po vrstama domaćih životinja. genskoj identifikaciji. načela odabira začetnih oligonukleotida.. Interna skripta Zavoda. J. Ivanković. (1999): Transgenic Animals in Agriculture. Animal Genetics. Spelman. selekciji potpomognutoj genskim markerima. protokole DNA izolacije. Ivanković. Ivanković. Food Research International 31.. M. McGloughlin. A. London.. 3. transgenzi i radom u laboratoriju.B. S. konja i peradi. konzervaciji.D. B. R. PCR reakciju. Rome. laboratrorijskih vježbi (min. CGRFAFAO. koza. postupke pripreme i ugađanja PCR reakcije. 70%). AG2128 MOLEKULARNA GENETIKA U ANIMALNOJ PROIZVODNJI Koordinator modula Opis modula Suvremena animalna proizvodnja koristiti prednosti molekularne genetike koja zahvaljujući razvoju analitičke metodologije pruža velike mogućnosti izgradnje proizvodnih potencijala pasmina. (1999). 33: 169-177. A./2011. plodnost.. Measurement of domestic animal diversity – a review of recent diversity studies.B... 4. te mogućnosti transgeneze u animalnim znanostima. Primorse. E. 77-84. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 340 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . načela molekularno genetskih studija. Rome. 459-466. V. CABI Publishing. Studenti će upoznati osnove molekularne genetike. R. ovaca.. H. T.. UK. ugradnju molekularnih podataka u programe konzerviranja genoma. FAO. Mioč. 10. Kroz laboratorijske vježbe upoznati će praktični rad u molekularno-genetskom laboratoriju. Dovč. 5..P. 3. Cambridge.J. P.E. (1996): Principles of Gene Manipulation. Obvezna literatura 1. (2005): Uporaba molekularne genetike u animalnoj proizvodnji. Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 22 10 - Pohađanje predavanja (min.. Bovenhuis. Old. Blackwell Science. nasljedne bolesti. G. (2005): Protokoli temeljnog rada u genetskom laboratoriju. Background study paper No. 2. Stočarstvo (in press). 2004. Martinez. Studente diplomskog studija važno je upoznati s molekularnom genetikom i osposobiti ih za temeljni rad u laboratoriju. Alcamo. I.The Awesome Skill. Cilj modula Upoznavanje sa mogućnostima uporabe molekularne genetike u animalnoj proizvodnji. (2001): DNA Tecnology . 50%). Pavić. Kavar. kroz seminare upoznati temeljne genetske baze podataka. Caput. Yman.. Bradić. 2.. (1998): Species identification in meat products by RAPD analysis.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. P. Anderson. USA. Cunningham. zdravlje i druga ekonomski značajna svojstva goveda. I. Harcourt-Academic Press. I. Upoznati će osnove kartiranja genoma.W.M.

Press. (2002). Publish.C. A practical approach. kandidat geni. proteomics and bioinformatics. W. Genetics. Everts. 5. 5. Prof. Stansfield (2002). Hong Kong. Biochemistry and molecular biology Ed. Press Preporučena literatura 1.: CSHL Press. Campbell. 2. Animprint Elsevier Sc. H. Markeri u populacijama životinja. Toronto 3. E. 4. Basingstoke . a laboratory handbook. B. and Meat quality. Sinauer Associates. Madrid. Montreal. W. USA. Russell (2001). F. A. Haggsman (2004). W. Lynch. D. CABI Wallington. A laboratory manuel. J. uz primjenu računala i najnovijih bioinformatičkih software za analizu podataka u genomici. Discavering genomics. S. Oxford Univ. ED. C. M. Heyer (2003). Bioinformatika u molekularnoj genetici životinja. P. H. USA 4. Na terenu će se savladati metode i uzimanje uzoraka različitih vrsta tkiva porijeklom od različitih vrsta životinja. L. Pinkert. UK. Munich. King. Seminar (100%). Oxford Univ. Elliot. Singapur. Wessler. San Diego USA. Lewontin. M. UK. D. dr. H. Sunderland. Joyner (2002). C. Tokyo. M. T. M. Suzuki. Ed. New York. Ed. J. D. Linkage analiza. Muscle development of livestock animals. 3. Osnove kloniranja. Press. A dictionary of genetics Ed. Gene targeting . C. London.W. Paris. C. ED. R. ED. R. Hames. L. W. Physiology. Vježbe (100%).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. QTL analiza i primjena kod domaćih životinja. Inc. Gelbart. AG2129 MOLEKULARNA GENETIKA ŽIVOTINJA Koordinator modula Opis modula Korištenjem suvremenih audiovizualnih metoda predavanja će se provesti kroz poglavlja : Uvod. Elliot (2005). M. D.Walsh (1998). Town . B. W. UK. Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 20 2 4 Predavanja (80%). vježbe će se održavati i u Laboratoriju za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AZ. M. New York. England. Academic Press./2011. Wallingford. Freeman and Company. Introduction to genetics analysis. H. Sydney.. F. A. Lamberson (2002). Boston . Uz klasične vježbe (papir olovka i kalkulator). Oksford Univer. san Francisko. Cold Spring Harbor Press. J. Obvezna literatura 1. Perspektive. Bioinformatics for animal science. Griffiths. A. Miller (2005). Ed. Pass. Organizacija eukariotskog genoma i regulacija genske ekspresije. Mexico City. Ed. R. Kapš. Sammbrook D. Cilj modula Obrazovati studente za razumijevanje i primjenu novih dostignuća genomike u oplemenjivanju životinja. Terenska nastava (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 341 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Pored teoretskih predavanja održavati će se vježbe u laboratoriju za molekularnu genetiku AFZ s ciljem upoznavanja molekularnih metoda analize. Funkcionalna genomika. Analiza genoma domaćih životinja. Osnove molekularne genetike i primjena u genetici i oplemenjivanju životinja. Benjamin Cummings. Genetic and Analysis of Quantative traits. 2. Transgenic animal technologies. Massachusetts.: CABI.

A. 2000.. B.. Hooykaas. Stryer. 2002 May 9. translacija. popravak DNA i prijenos staničnog signala. Izvanredni profesor Dušica Vujaklija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 46 14 Odslušana predavanja i ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 342 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .bakterija tla s kompleksim životnim ciklusom dati će uvod i uvid u složenu genomsku strukturu ovih višestaničnih mikroorganizama.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Kroz seminarske radove i rasprave razvijat će se kritički način analiziranja i prezentiranja znanstvenih rezultata. (1989). R. Triplett. Voet.S.J. Freeman ˛Co. Spaink. G. Cilj modula Osposobiti studente da primjene poznavanje osnovnih molekularnih mehanizama važnih staničnih procesa u svim poslovima okolišne i poljoprivredne mikrobiologije. kao što su replikacija. SD Bently et al. Alberts et al. 1998. Cell 56. cerevisiae. Rhizobium-legume nodulation: life together in the underground.417(6885):141-7 4. J. Long.J. W.: Prokaryotic Nitrogen Fixation – A Model System for the Analysis of a Biological Process. transkripcija.: The Rhizobiaceae. L. S. Uvod u metode rekombinantne DNA omogućit će bolje razumijevanje i praćenje tematskih jedinica molekularne mikrobiologije za navedene modelne mikroorganizme. Obradit će se i regulacija aktivnosti gena odgovornih u procesima nodulacije i fiksacije dušika. Ciljano je izabran kvasac S. P. Kluwer Academic Publishers./2011. Obvezna literatura 1. regulaciju stanične diferencijacije i proizvodnje sekundarnih metabolita na primjerima osobnih istraživanja. Biochemistry (Fifth Edition).. Voet. Objasnit će se molekularni mehanizmi kod rizobija u procesu fiksacije dušika putem ostvarivanja simbioznog odnosa s leguminozama pri čemu sudjeluju brojne biljne molekule-induktori ( flavonoidi) i produkti bakterijskih nod gena ( Nod faktori). J. U sklopu ovih predavanje obradit će se i horizontalni prijenos gena između taksonomski udaljenih vrsta mikroorganizama. Molecular Biology of the Cell (Fourth Edition) Garland Publishing. New York & London 2002 3. H. Kondorsi.W.. Complete genome sequence of the model actinomycete Streptomyces coelicolor A3(2). 201-214 Preporučena literatura 1. Inc. 5.. New York 2002 2.. Wiley ˛Sons. AG2130 MOLEKULARNA MIKROBIOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Predavanja će biti usredotočena na razumijevanje osnovnih molekularnih mehanizama važnih staničnih procesa. New York 1995 2. Proučavanje fiziologije i molekularne biologije streptomiceta . Horizon Scientific Press. Nature. D. Biochemistry (Second Edition).molecular biology of model plant-associated bacteria. E. Ovi osnovni procesi imaju esencijalnu ulogu u održavanju staničnog metabolizma i reprodukcije.H. kao modelni mikoroorganizam kako bi studente uveli u molekularnu genetiku nižih eukariota i u primjenu ovih organizama u biotehnološkim i agronomskim istraživanjima.

Cold Spring Harbor Laboratory Press 2.RAPD. Sambrook. AG2131 MOLEKULARNE METODE U MIKROBNOJ EKOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Svako predavanje bit će teoretski uvod u određene vježbe. rep-PCR). Od izolacije ukupne DNA iz tla i/ili izoliranih i modelnih mikroorganizama. Predviđene metode obuhvatit će sve manipulacije s DNA. San Diego. Studentima će se teoretski objasniti principi sekvenciranja DNA. njihove identifikacije ili kloniranja određenog fragmenta DNA. Toronto Preporučena literatura 343 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Izvanredni profesor Dušica Vujaklija Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 38 Odslušana predavanja i vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Boston. Sydney. Predviđa se demonstracija osnovnih tehnika proteinskog inženjerstva. ed). Također će se umnažati DNA metodom PCR i zatim će se klonirati dobiveni PCR produkti. Cilj modula Cij ovog modula je omogućiti svakom studenatu da samostalno prođe što više tehnika od: izolacije DNA ili mikroorganizama iz okoliša. J.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. preko izolacije plazmidne DNA do razgradnje DNA s restrikcijskim enzimima te ligiranja specifičnih fragmenata s vektorom i unošenja konstrukta u stanice domaćina./2011. Prisustvo određennih vrsta i sojeva mikroorganizama u okolišu određivat će se različitim molekularnim tehnikama (16S rDNA PCR-RFLP. London. Tokyo. EF Fritsch and T Maniatis (1989): Molecular Cloning. a laboratory manual. Academic Press. New York. Transformirane stanice će se analizirati metodom po Southernu ili PCRom. DH Gelfand and JJ Sninsky (1995): PCR Strategies (MA Innis.

ELISA i IF).ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Rudolph K. raznolikost među biljnim patogenima (izolacija i elektroforetska analiza bioloških makromolekula.). Sveučilište u Zagrebu i Školska knjiga. genetic and molecular bases. 1994. Schots. S. 1 Prokaryotes. detection. 3. Docent Edyta Đermić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 10 5 Redovno prisustvovanje svim oblicima nastave.. biochemical. Oxford. Serološke metode (JRID. DRID. N. Budapest. Blackwell Scientific Publication. Paterson. Vanneste J. 2. Cilj modula Znat će osnovne molekularne tehnike kojima se dokazuju pojedini važni biljni patogeni i one kojima se analizira njihova srodnost. Modern assays for plant pathogenic fungi (indetification. Erwinia amylovora.Oliver. Dimmock. Zagreb. različite PCR-tehnike i sl. Vol. Pergamon Press. Kohmoto K (Eds. Studenti će biti upoznati s opremom u molekularnom laboratoriju te će sudjelovati u njenom korištenju. and quantification. Dewey. Bridge: Biochemical techniques for filamentous fungi.M. F. Sands DC (Eds.) (1990) Methods in Phytobacteriology. Singh US. P. Preporučena literatura 1.. N. CAB Internationals.L..J.. Singh RP.R. AG2132 MOLEKULARNE TEHNIKE U FITOPATOLOGIJI Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje osnovne molekularne tehnike kojima se u fitopatologiji vrši identifikacija i analizira srodnost tj. U sklopu ovog modula studenti će steći znanja o svim aparatima i kemikalijama potrebnim za navedene molekularne analize kao i o neophodnim mjerama opreza u radu u laboratorijima ovog tipa.B.M. Steći će iskustva s protokolima u laboratoriju za molekularnu dijagnostiku. Primrose: Introduction to modern virology.) . Klement Z.A. R. (1995) Pathogenesis and Host Specificity in Plant Diseases: Histopathological. Identifikacija virusa mozaika krastavca primjenom metode izolacije dvolančane RNK i njena elektroforetska analiza u agaroznom gelu primjenom «submarine» elektroforeze. (1994). hibridizacija nukleinskih kiselina (dot blot)./2011. Akadémiai Kiadó. Juretić (2002): Osnove biljne virologije. Nyomd Vàllalat. 1987. 3. (izabrana poglavlja) 344 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . London. Na primjeru bakterije Erwinia amylovora (uzročnika bakterijske paleži jabuke i kruške) pokazat će se studentima molekularno dokazivanje bakterije primjenom PCR tehnike. Dewey. CAB INTERNATIONAL 2. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura 1.D.R.

AG2133 MOLEKULARNO OPLEMENJIVANJE BILJA Koordinator modula Opis modula Pretpostavke za molekularno oplemenjivanje (vezanost gena. Benjamin Cummings 5. Identifikacija germplazme i sorata. analiza podrijetla. Tipovi i tehnike molekularnih markera prikladnih u praktičnom oplemenjivanju kroz laboratorijske vježbe. B. unutarsortna genetska varijabilnost. Definicije i sistematika metoda molekularnog oplemenjivanja. Pejić. A. and QTL analysis. Henry. A.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Heyer. (ed./2011. Boca Raton.M. Discovering Genomics. Obvezna literatura Redoviti profesor Ivan Pejić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 6 8 14 Prisustvovanje predavanjima i vježbama. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 1. 345 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .J. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara..H. mapping. Boca Raton. Molecular dissection of complex traits. Relevantne stručne publikacije iz domaćih i inozemnih stručnih časopisa. Statistical genomics: Linkage. Upotreba genetskih karata u oplemenjivanju kvalitativnih i kvantitativnih svojstava. Pripremljenost za istraživački rad i nastavak poslijediplomskih studija. CRC Press. Najnovija saznanja iz molekularne genetike. Preporučena literatura 1. USA 4. i izrada genetskih karata. Plant genotyping – the DNA fingerprinting of plants. Paterson. selekcija pomoću morfoloških. biokemijskih i DNA markera). strukture DNA i biljnog genoma i molekularnih manipulacija iz perspektive oplemenjivanja bilja.) 1998. L. FL. Campbell. Primjena u oplemenjivanju (BSA.. MBC. srodnosti i roditeljstva. 2002. USA 3.H. R.J. 2001. CRC Press. FL. Interna skripta: Molekularno oplemenjivanje bilja (u izradi) 2. 2. Proteomics.. I. Osposobljenost za planiranja pokusa i izvođenja molekularnih analiza. Kloniranje gena na temelju genetskih karata. 1998. Seminari i praktični primjeri. MAS). Izbor roditelja i populacija. and Bioinformatics. Cilj modula Razumijevanje dosega i primjene tehnika molekularnog oplemenjivanja bilja. Liu. CABI Publishing.

Ulmer Fachbuch. d./2011. Rost (1993): Pflanzenschutz mit Nützlingen im Freiland und unter Glas. IOBC Bulletin «Guidelines for Integrated Productions» odabrana područja polj. Obvezna literatura 1. (1993): Ökologie und Landwirtschaft.Iako Međunarodna organizacija za integriranu i biološku zaštitu IOBC slavi 50 obljetnicu. Ciglar. AG2134 NAČELA INTEGRIRANE ZAŠTITE BILJA Koordinator modula Opis modula Integrirana zaštita jest ekološki povoljnija zaštita poljoprivrednih kultura od ekonomski važnih štetočinja. Čakovec 2. Knauer. fizikalne mjere i biološke mjere kojima se populacija štetočinja održava u tolerantnoj mjeri. Albert. Eugen Ulmer. Modul će razmatrati sadašnje stanje i perspektive integrirane zaštite u Hrvatskoj i mogućnosti uvođenja pravilnika za integriranu proizvodnju po kulturama u skladu s pravilnicima donešenim od strane IOBC-a. vinogradarstvo. Zrinski d. Osim kemijskih mjera zaštite koje dolaze na kraju kada su iscrpljene sve ostale mjere zaštite u integriranoj se zaštiti koriste agrotehničke mjere. N. J. vježbama i seminarima Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 346 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Stjecanje informacija i znanja o ekološki i ekonomski povoljnijoj. Zrinski d.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. M. Modul razmatra negativnosti konvencionalne zaštite bilja i intenzivne poljoprivredne proizvodnje koji su doveli do faze propadanja i ekonomske neisplativosti poljoprivredne proizvodnje. Temelj integrirane zaštite jest biodiverzitet. integriranoj zaštiti poljoprivrednih kultura i mogućnostima smanjenja unosa agrokemikalija. povrtlarstvo. proizvodnje Izvanredni profesor Božena Barić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 4 8 Redovita nazočnost predavanjima. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Stuttgart 2. d. ratarstvo). Modul razmatra sve mogućnosti poticanja biodiverziteta u različitim poljoprivrednim proizvodnjama (voćarstvo. Igrc Barčić. I. Stuttgart 3. Meinert/Mittnacht (1992): Integrierter Pflanzenschutz. Čakovec Preporučena literatura 1. Hassan. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda.. u Hrvatskoj se još uvijek govori o novom načinu zaštite bilja. Osposobljenost za organiziranje integrirane zaštite bilja. Ulmer Fachbuch. Stuttgart 3. Maceljski.

Školska knjiga. fermentaciju. strujni udar. 3. pušnice. kulena i drugih trajnih autohtonih proizvoda značajnih za hrvatsko gospodarstvo. kakvoća i prerada mesa. sterilizatori itd. zatvaračice.80%). rasijecanja u polovice. omamljivanja. rasijecanja u namjenske dijelove. 1. iskrvarenja. Amsterdam. I.3. Cilj modula Stjecanje temeljnih znanja o konstrukciji objekata te strojeva i opreme u industriji mesa. goveda. peći za spaljivanje čekinja. Monta P.. terenska nastava. (1995): Prerada mesa i mlijeka. Zagreb. mješalice. Konačno polaznici Ms studija upoznati će objekte i opremu za preradu klaoničkih otpadaka (kafilerije). Preporučena literatura 1. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Studenti će logičnim slijedom biti upoznati sa objektima i opremom od prihvata životinja (svinja. pranje. seminarski rad. II dio. Elsevier Academic Press. (2004): Encyclopedia of meat sciences.. strojevi za šurenje. hladnjače. 347 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . linije rasijecanja trupa. klanja. U jednom dijelu modula obraditi će se manji specijalizirani objekti i oprema za proizvodnju pršuta. punilice. dimljenje. Monari H.. Paris. hlađenja.K. 2. transporteri. Rahelić S. Boston. objekti) s modernom opremom. Edizione agricole Bologna. označavanje.. ovaca. Polaznici poslijediplomskog studija biti će upoznati s objektima i opremom za skladištenje i distribuciju proizvoda. AG2135 OBJEKTI I OPREMA U TEHNOLOGIJI MESA Koordinator modula Opis modula U Hrvatskoj postoje veliki industrijski pogoni (tvornice./2011. skladištenje i distribuciju. (1992): Industria dei salumi. Zagreb.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. šurenja. Jensen W. peradi). strojnu obradu mesa.. kunića. Redoviti profesor Romano Božac Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 0 4 0 6 14 Pohađanje nastave (min. (1985): Osnove tehnologije mesa.. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. punjenje. Tokyo. termičku obradu. strojevi za usitnjavanje mesa. Roseg Đ. vol. Dawine C. Svaka faza odvija se u zasebnim odjeljenjima s odgovarajućom opremom (šermerovi pištolji.2. CO2. mjerni aparati. Dikeman M. Nakladni zavod Globus. 2. Heidelberg. Magnani U. Živković (1986): Higijena i tehnologija mesa. evisceracije.

Kolak.. Tucson.. Kolak. R. V. Z. UK 5. S. 1990.H. Collecting plant genetic diversity: Technical guidelines. Rome. 1996. strategije očuvanja kao i prikupljanje i očuvanje biljnih genetskih izvora. O.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Sjemenarstvo 5-6: 399415 5. 1985. Shattering food.D. C.H. 1995. FAO. Burdon.. 1996.). A. L. Z. Wallington. 1996. Mooney. I. politics. Brown. Obvezna literatura 1. Predavanja će obuhvatiti značenje bioraznolikosti i agrobioraznolikosti i njihovu ulgou u ekosustavima. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna saznanja o teoretskim i praktičnim aspektima očuvanja i održive upotrebe biljnih genetskih izvora. Frankel. Cambridge. Studenti će se upoznati s praktičnim aspektima rada banaka biljnih gena uključujući opis i procjenu svojstava kao i dokumentaciju primki Hrvatske banke biljnih gena. Z..H. Očuvanje biljnih genetskih izvora. Sjemenarstvo 5-6: 423-432 3. Šatović. Dejdar..J. Z. Rukavina.. Handbook of seed technology for genebanks (2 Vol. upotrebu biljnih genetskih izvora. E... T. 1995. Hong.H. Sjemenarstvo 3-4: 253-260 4. Varijabilnost morfoloških i agronomskih svojstava primki bosiljka (Ocimum spp.. Šatović.D.. Šatović... Italy 2. Karlović./2011. 1995. The University of Arizona Press. K. (eds. Kolak. The conservation of plant biodiversity. P. V. Ramanatha Rao. Italy 3. FAO 1996. IBPGR.. J. stoljeće i Konvencija o biološkoj raznolikosti. The state of the world's plant genetic resources for food and agriculture. Rukavina.. and the loss of genetic diversity. Ellis. R. Šatović. Z. CAB International. vježbe. I. genetsku eroziju. Prikupljanje germplazme krupnosjemenih mahunarki za potrebe hrvatske banke biljnih gena. UK Redoviti profesor Zlatko Šatović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 12 8 Predavanja. AR 4.). AG2136 OČUVANJE BILJNIH GENETSKIH IZVORA Koordinator modula Opis modula Proizvodnja hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda izravno ovisi o biljnim genetskim izvorima iskorištenima u svrhu oplemenjivanja novih. I. Šatović. Međunarodno zakonodavstvo s područja zaštite biološke raznolikosti: Program za 21. visokoprinosnih kultivara visoke kakvoće i otpornih na bolesti. Sjemenarstvo 5-6: 335-343 2. Rome. I. Kolak.). Stoga je svrha modula upoznati studente s teoretskom osnovom osnove i praktičnih metoda očuvanja i održive upotrebe biljnih genetskih izvora. H. Roberts. evoluciju i raznolikosti kultiviranih biljnih vrsta. Orlandini. Reid. I. Sjemenarstvo 6: 485-516 Preporučena literatura 1. seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 348 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ... 2001.. Cambridge University Press. Guarino. Banka biljnih gena u informacijskokomunikacijskim sustavima. Kolak. H.. Fowler.

E. pripreme za sadnju biljnog materijala. Održavanje i njega biljnog materijala na različitim staništima zelenih površina. 3. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 349 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cambridge. H. 5th edition. . najčešće folijarnu gnojidbu. Kosegarten. Lončarić (1998): Ishrana bilja. Walker. Freeman and Company. . Programski dijelovi sastoje se od slijedećih razina: Odnos tlo-biljka-voda Utjecaj okolišnih uvjeta na rast biljaka u odnosu na održavanje biljnog materijala. 2. Associazone Regionale Produttori Florovivaisti Lombardi: Piante per il paesaggio e il verde urbano. N. Građevinski školski centar. L. B. V.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. . njihov smještaj na različitim staništima te na kraju njihovo održavanje i njega. Carpenter./2011.Podizanje i njega travnjaka. J. Lanfhear: Plants in the Landscape.d.Sadnja i rezidba živice. 1975 2.Podizanje i njega cvjetne gredice. dr.njega i rezidba parkovnog i drvorednog drveća. Stefanka Hadži Pecova Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 . P. Obvezna literatura 1. Cilj modula Razumijevanje kako funkcionira sustav zelenih površina od njihovog pojavljivanja na planu . Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. Njega i održavanje gradskog prostora. D. H.Strukturiranje vodenih vrtova. Z. . Preporučena literatura 1. bitan su preduvjet odabira vrsta za određeno idejno rješenje u projektu uređenja krajobraza. Pored toga. . University Press. Izvođenje plana sadnje.Sadnja i rezidba živice. Stuttgart 4. većinom urbanog karaktera. sc. T. Mengel. Vukadinović. Coppin. G. Boston Odrađene vježbe i seminarski radovi. . optimiranje stanja makro i mikroelemenata omogućiti će dobar izgled i kondiciju biljaka. 12 20 Prof.Sadnja. Poljoprivredni fakultet. I. Zagreb. Poznavanje zahtjeva ukrasnog bilja prema tlu. Časopis Landscape and urban planning 3. AG2137 ODRŽAVANJE I NJEGA ZELENIH POVRŠINA Koordinator modula Opis modula Program modula Uređenje i njega zelenih površina omogućava polaznicima razumijevanje teoretskog i usvajanje praktičnog znanja o zelenim površinama. 4. Višak soli i teških metala posebice u gradu te uz prometnice glavni su limitirajući faktor pri odabiru vrsta. Markač-Čop: Vrtna tehnika. W. Zrinjevac d. 1997. Gustav Fisher Verlag Jena. Richards: Use of Vegetation in Civil Engineering. N. neminovno traži povremenu kontrolu – dijagnosticirnje stanja tla i biljke te eventualnu intervenciju . Zagreb 5. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. Kirkby. K. O.A. osobito reakciji tla i osjetljivosti na vapno. Samardžija: Travnjaci.Sadnja i njega slobodnorastućeg grmlja. Osijek. T.. 1990. W. 1975. F.

Harpenden. Zagreb. Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. studenti će se upoznati s problemima funkcionalnosti izvedenih sustava odvodnje u Hrvatskoj. 7. a terenska nastava 10 sati ili 17 % ukupne nastave modula. Tomić. te potrebama i mogućnostima njihove revitalizacije. Thomasson. Rijeka 2003./2011. Čavlek (1985): Hidraulika. Peter Widmoser (2001): Taschenbuch der Wasserwirtschaft. izrada programa Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 350 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . A. Be-und Entwasserung. dr. U prvoj cjelini studenti će se upoznati s osnovnim hidrološkim pojavama vezanih za mehanizme površinskog i podzemnog dotjecanja. Stanje i održivi razvoj hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj – preduvjet razvoja poljoprivrede (2003). Priručnik za hidrotehničke melioracije . B. 4. br. Zagreb. III Kolo. Geodetski fakultet Zagreb. sustavi odvodnje i funkcionalnost sustava odvodnje. kao temeljnih parametara pri dimenzioniranju površinskih i/ili podzemnih odvodnih sustava. Mackney. Knjiga 1. Walpole. elemente i normative neophodne za funkcioniranje sustava i temeljne ekonomske pokazatelje. Jan Benetin (1987): Odvodnjavanje. Petošić (2002). Zavod za melioracije. Iz načina izvođenja nastave je vidljivo da bi predavanja činila oko 31 sati ili 52 % izravne nastave modula. D. R. Dragutin Petošić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 31 15 4 10 Pohađanje predavanja. Trafford.D. Engelsman (1984): Drenanleitung für Landbau. 3 (1985). GF.J. (1975): Soils and Field Drainage. Ministarstvo školstva ČSR.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.. Zagreb. Preporučena literatura 1. 45 2003. Časopis za vodno gospodarstvo. vježbi i terenske nastave. Hrvatske vode. Drenaža u poljoprivredi (1984). Odvodnjavanje: Knjige 2 (1984). (prijevod s francuskog). 4 (1987) i 5 (1989). AG2138 ODVODNJA Koordinator modula Opis modula Modul je podijeljen u tri osnovne cjeline: osnove hidrologije s hidraulikom.. (2003): Rješavanje problema suvišnih unutarnjih voda u hidromelioracijskim sustavima. E. Prof. R. Cilj modula Uspješnim savladavanjem modula student će steći temeljna znanja u nastavku doktorskog studija iz šireg melioracijskog područja. Agronomski fakultet Zagreb. 5. Pisana predavanja iz odvodnje. 3.A. sc.. Petošić. U trećoj cjelini. FPZ. poglavlje 10. Ingenieurbau und Landschaftsbau. 6. Obvezna literatura 1. 3. Berlin. Druga cjelina obrađuje podjelu sustava odvodnje s obzirom na pedološko-melioracijsku problematiku hidromorfnih tala. D. Sveučilište u Rijeci. kao i solidne vještine na pravcu rješavanja problema suvišne vlažnosti hidromorfnih tala u stručnoj melioracijskoj praksi. Priručnici za hidrotehničke melioracije I Kolo. 2. Berlin. F. 2. vježbe u praktikumu činile bi 15 sati ili 25 %..

(2004): Ekonometrija i operacijska istraživanja./2011. Zagreb 2. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preporučena literatura 1. Petrić J.Zbirka zadataka. Interna skripta. a posebna se pažnja posvećuje praktičnoj primjeni modela linearnog programiranja u praksi. Martić Lj. Hausman W.. udžbenik. AG2139 OPERACIJSKA ISTRAŽIVANJA U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula Suvremeno poslovanje u agrobiznisu obilježeno je donošenjem poslovnih odluka u kratkom vremenu i uz ograničenu količinu informacija.. (1997): A Workbook in Mathematical Methods for Economists. Sargent T. Obvezna literatura 1. Primjeri iz područja agrobiznisa i samostalni rad studenata će posebice pridonijeti razvitku njihovih znanja i vještina u ovom području. Q. Cilj modula Osposobiti studente za razumijevanje. Mornar (1996): Operacijska istraživanja. broj utjecajnih čimbenika koje treba uzeti u obzir je obično vrlo velik. Zagreb (ili novije izdanje) 3. McGraw-Hill. Zagreb 4. U ovom se modulu polaznicima prenose znanja o teoretskim temeljima linearnog programiranja. U okviru operacijskih istraživanja je razvijen niz alata za podršku menadžmentu u procesu odlučivanja. Ekonomski fakultet Split 5.. primjenu i tumačenje rezultata linearnog programiranja i mrežnog planiranja. (1970): Mrežno planiranje i upravljanje. i Bierman H. 9th ed. Grafton.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Juračak J. Isto tako. (1997): Quantitative Analysis for Management. Uz to. Kalpić V. ZEUS. USA Docent Josip Juračak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 10 10 12 Pohađanje nastave i obavljeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 351 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Među tim se alatima najšire primjenjuju linearno programiranje i mrežno planiranje. Bonini C. Narodne novine. studenti se upoznaju s načelima i mogućnosti primjene mrežnog planiranja u vođenju složenih projekata. Babić Z. Irwin McGraw-Hill. (1991): Linearno programiranje . Informator. USA 2. (1979): Matematičke metode za ekonomske analize II.

(1987).E. i Niks. Obvezna literatura 1. Obradit će se oplemenjivanje na kvalitativnu i kvantitativnu otpornost./2011. 3. Relevantna poglavlja: Martinčić. biljnoj genetskoj varijabilnosti potrebnoj za oplemenjivanje na ove otpornosti. Kozumplik (1996). Wageningen Agricultural University.R. London Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 12 6 6 Pohađanje predavanja i vježbi. Breeding for Resistance against Diseases and Pests. Principles of Cultivar Development. Zagreb 2. V. Relevantne publikacije znanstvenih i stručnih časopisa Preporučena literatura 1.. Pored toga studenti će se upoznati sa mogućnošću oplemenjivačkog razvoja sorata otpornih na sušu. Oplemenjivanje bilja: I Teorija i metode. Student će znanje moći koristiti u oplemenjivačkom radu razvoja novih kultivara i za nastavak poslijediplomsih studija.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. R. 2. (1992). te klasičnim i biotehnološkim metodama oplemenjivačkog razvoja novih otpornih sorata. Department of Plant Breeding. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 352 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Macmillan Publ. J. W.hranjiva u tlu. Vol 1 Theory and Technique.E. genetskom varijabilnošću biljne germplazme potrebnom za oplemenjivački rad i oplemenjivačkim razvojem otpornih sorata na ove čimbenike klasičnim i biotehnološkim metodama. Parleviet. Cilj modula Stjecanje znanja o mehanizmima otpornosti biljke na štetočinje i abiotske čimbenike. AG2140 OPLEMENJIVANJE NA OTPORNOST NA ŠTETOČINJE I ABIOTSKE STRESOVE Koordinator modula Opis modula Studenti će se upoznati sa genetskim mehanizmima otpornosti biljke na štetočinje. izrada seminara. Co. J. New York. Relevantna poglavlja: Fehr. niske temperature i tolerantnih na niže zalihe N. Izvadci iz predavanja.

metodama oplemenjivačkog razvoja kultivara. oplemenjivačkoj germplazmi. Iowa State Press.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. A.M. Cilj modula Osposobljenost za suradnju sa oplemenjivačko-sjemenarskim ustanovama u cilju izbora novih kultivara za određenu proizvodnju.. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 353 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Kozumplik (1996). 2. J. za nastavak odgovarajućeg poslijediplomskog studija. Martinčić. Ames. za rad u ovim ustanovama na oplemenjivačkom razvoju kultivara. J. AG2141 OPLEMENJIVANJE ORANIČNIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja pojedinih oraničnih kultura. Iowa. ispitivanju u mikro i makro pokusima. D. Poehlman. Relevantne publikacije Prisustvovanje predavanjima i vježbama. Breeding field crops./2011. V. Obvezna literatura 4 6 Redoviti profesor Vinko Kozumplik Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 1.. Oplemenjivanje bilja: II Ratarske kulture. (1995). USA. postupku sortnog priznavanja i širenju kultivara u proizvodnji. Sleper. Zagreb 2. Izvadci sa predavanja Preporučena literatura 1.

3. M. I. načina evaluacije i širenja kultivara i podloga u proizvodnji gospodarski najvažnijih vrsta. i J. potrebna genetska varijabilnost i prikladne metode oplemenjivačkog razvoja.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Chichester. 1996. J. Singapore. s osvrtom na mogućnost skraćenja postupka oplemenjivanja i zasnivanje kvalitetnih matičnih nasada. individualne i masovne klonske selekcije. Obvezna literatura 1. Inc. Redoviti profesor Ivan Pejić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 2 4 2 2 Prisustvovanje predavanjima i vježbama./2011. Jarebica. te odabira adekvatanog kultivara za određene proizvodne. Pejić. Šoškić. 4. Fruit Breeding. Kurtović. New York. Beograd. izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 354 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dž. Relevantne stručne publikacije iz domaćih i inozemnih stručnih časopisa. principi i metode. 2004.N. Janick. 2. John Wiley & Sons. Interna skripta: Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. Cilj modula Razumijevanje dosega oplemenjivanja bilja. 1994. i M. Brisbane. Sarajevo. Relevantne publikacije i web stranice – za pripremu seminara. i održavanja matičnih nasada za potrebe rasadničarstva. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. Toronto. 2. Analiziraju se metode i razlike klasičnog i molekularnog oplemenjivanja. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze. Sposobnost samostalnog planiranja i izvođenja oplemenjivačkog programa. okolinske i tržišne uvjete. AG2142 OPLEMENJIVANJE VOĆAKA I VINOVE LOZE Koordinator modula Opis modula U modulu se savladavaju: specifični ciljevi oplemenjivanja raznih vrsta. Posebno se naglašava metoda klonske selekcije i problematika osiguranja baze za proizvodnju certificiranog sadnog materijala hrvatskih autohtonih sorti voća i vinove loze. 1997. Preporučena literatura 1. Moore. te specifičnosti oplemenjivanja voćnih vrsta i vinove loze.

Bassett. Reben und Forstpflanzen.. Hamburg: Parey. Aufl. Berlin. Wats. M. Obvezna literatura 1. T Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 355 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. Band VI. Inc. ISBN 087055-499-9 2. Hamburg. Oregon. H. Flower and Vegetable Plant Breeding. Parey.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zierpflanzen./neubearb. Obst u. oplemenjivačkoj germplazmi. Aufl. The AVI Publishing company.. D. 2.Berlin. i mogućnost nastavka poslijediplomskog studija. AG2143 OPLEMENJIVANJE VRTLARSKIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Stjecanje znanja o ciljevima oplemenjivanja vrtlarskih kultura.. erw. H. (2000) Breeding Ornamental Plants. M. Callaway. INC. i ispitivanju u mikro i makro pokusima te postupku sortnog priznavanja i širenja novih kultivara u proizvodnji. ISBN 0-88192-482-2 3.J. 2. (1986) Breeding vegetable crops. von Hans Buttenschoen. Handbuch der Pflanzenzuechtung. Callaway.B. ISBN 3-48960310-9 2. 3 Docent Snježana Bolarić Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Cilj modula Osposobljenost suradnje sa oplemenjivačko-sjemenarskim ustanovama u cilju izbora novih kultivara za određenu proizvodnju.J. 4. (1962) Zuechtung von Gemuese. Relevantne publikacije Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 0 0 0 2 6 P. Timber Press.. Gover Books. metodama oplemenjivačkog razvoja kultivara. 1980. mogućnost zaposlenja kao biljni oplemenjvač. L. Kuckuck. Kappert. USA. (1979) Pflanzencuechtung: Zuechtung von Gemuese. Rudorf.. ISBN 0-901361-35-6 Preporučena literatura 1. Obst. W.

stjecanjnju znanja za lakše uključivanje u nove tehnološke procese vezane uz ekološku poljoprivredu. Darko Znaor. Bruno Novak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 18 4 4 4 Redovno pohađanje nastave. plodored i mjere uzgoja./2011. Ekološka poljoprivreda.1996. Cilj modula Osposobljavanje studenta u vođenju gospodarstva baziranog na organsko-biološkoj osnovi.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Obvezna literatura 1.sc.dr. Nakladni zavod Globus. Apiaceae. položeni svi kolokviji iz vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 356 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . doc. Zagreb. Asteraceae i Fabaceae. tehnologija ekološkog uzgoja odabranih povrtnih vrsta iz porodica: Solanaceae. Cucurbitaceae. mogućnost zaposlenja u državnim i privatnim poduzećima takvih usmjerenja i karakteristika. zaštita od biljnih bolesti i štetnika. AG2145 ORGANSKO-BIOLOŠKA PROIZVODNJA POVRĆA Koordinator modula Opis modula Principi ekološke prizvodnje povrća. održavanje plodnosti tla kao osnove prinosa s posebnim naglaskom na broj i sastav mikroflore.

Beoghrad: Nolit 3. Student stječe znanja o konstrukciji upitnika. Polaznik se osposobljava da samostalno usvoji tehnike istraživanja. R. intervjua. Obvezna literatura 1. (2003): Socijalni kontekst hrvatske arhitekture. promatranja s učestvovanjem. O. (48 pp. (1988): Etnologija naše svakodnevnice. R. Zagreb:Naprijed 2. Ognjen Čaldarović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 12 pohađanje nastave. tehnike fokus grupe. postavljanju ciljeva.). (1965 ili kasnija izdanja): Sociološki metod. održan ili predan seminarski rad Način polaganja ispita Student stječe temeljna znanja i kompetencije iz oblasti konceptualizacije i upotrebe sociologijskih tehnika istraživanja koje se uobičajeno primjenjuju u društvenim znanostima. sc. D. V. Supek.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. str. kroz seminare i vježbe savladava i stječe temeljna znanja o praktičnim i provedbenim dimenzijama kao i ograničenjima upotrebe svake od tehnika. O. 16-18. Zvonarević. (1983): Zanat sociologa. o stvaranju hipoteza. Čaldarović. analize sadržaja te case study metode. 5. Zagreb: Školska knjiga Preporučena literatura 1. Regional Environmental Center Budapest/Zagreb Zagreb. određivanju značajnosti varijabli te planiranju terenskog istraživačkog rada. Cilj modula 18 prof. ankete. određivanju predmeta istraživanja. Polaznici uče i o stvaranju nacrta istraživanja. June Pismeno Usmeno ☑ ☑ 357 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1996): Javni prostori i grad: osnovne pretpostavke socijalne integracije. stječe temeljna znanja iz tehnike promatranja. Rihtman-Auguštin. Čovjek i prostor XLIII (3-5):86-88. U tom smislu. “Socio-Economic Analysis of the Neretva Delta Area” (2001). (1974): Socijalna psihologija. Supek. (1968 i kasnija izdanja): Ispitivanje javnog mnijenja. Milić. AG2146 METODE ISTRAŽIVANJA U DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA Koordinator modula Opis modula U okviru modula polaznik stječe temeljna znanja iz područja metodologije koja se primjenjuje u društvenim znanostima. Zagreb: Školska knjiga 3. 4. u: Zagrebački salon 2003. dr. te osnovnim tehnikama sistematzizacije i sređivanja rezultata istraživanja./2011. Zagreb. Čaldarović. Zagreb: Školska knjiga 2. Udruženje hrvatskih arhitekata. M.

McGraw-Hill Higher Education 4. izvanredni profesor Marija Pecina Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 22 24 10 2 kolokvija. U primjenjenim istraživanjima ključnu ulogu igra pouzdana metoda analize podataka i pravilna interpretacija. Gunjača). AG2147 OSNOVE BIOMETRIKE Koordinator modula Opis modula Prirodnim znanostima svojstveno je bogatstvo različitosti i kompleksnosti varijabli i njihovih odnosa u prirodi. Jastrebarsko 2. F. (2000). 3. JH and Dickey. Principles and Procedures of Statistics: A Biometrical Approach. RR and Rohlf. 2004. Zagreb 2. Obvezna literatura 1. Sincich. te interpretacijom rezultata. Pecina) na MS studiju. 1997. 1994. Modul se naglašeno bavi izborom prikladne metode analize za različite probleme u istraživanjima u poljoprivredi i okolišu. Omogućava studentu čitanje i razumijevanje znanstvenih radova. 4 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 358 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Prentice Hall.koordinator M. upravljanja i analize različitih tipova i struktura podataka.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. dva ili više uzoraka i varijabli). Petz. Stečeno znanje iz područja obuhvaćenog nastavnim programom ovog modula preduvjet je za uspješno praćenje nastave u modulima kojima se nastavlja i proširuje znanje o primjeni biometrijskih metoda u eksperimentalnom dizajnu (modul «Eksperimentalni dizajn» koordinator J. Naklada Slap. Torrie. Osnovne statističke metode za nematematičare.H. Biometrika i eksperimentiranje u bilinogojstvu.. Cilj modula «Učenjem kroz praksu» student stječe temeljna znanja i sposobnosti razumijevanja. RGD./2011. J. FJ. HAD. Statistics. s naglaskom na praktičnu primjenu biometrijskih metoda opisa podataka (procjena parametara sredine i varijabilnosti) i statističkog zaključivanja (testiranje hipoteza o jednom. 1996. B. kao i vještine postupanja sa specifičnim podacima (modul «Analiza specifičnih podataka» . T. Interna skripta (u pripremi koordinatora) Preporučena literatura 1. DA. Sokal. Modul je koncipiran tako da studentu daje osnovna teoretska znanja. Vasilj Đ. Dietrich.T. WH Freeman & Co. Steel. McClave. Biometry: The Principles and Practice of Statistics in Biological Research.

Bašić. Müller.. koji će studentu biti dostupni na web stranici Zavoda najkasnije tjedan dana prije izvedbe nastave. prostorne i gospodarsko-socijalne..A. European Environment Agency. 2000. tlo je temelj koncepta VUPT – MFCAL i okosnica održivog razvitka. Ispra. Garmond. 1999. 2003. od toga s vježbi najviše 2 puta. Ranjivost (vulnerability) i obnovljivost tla mjere zaštite tla od oštećenja (inventariazacija stanja-trajno motrenje-informacijski sustav) i način obnove tla. kako komponenta na životnata sredina vo Republika Makedonija. The JRC Enlargement Action . München...J. utječu na CAP i programe istraživanja zemalja EU. Budući je poljoprivreda najveći korisnik tla.F. neprenosivo nacionalno blago i prirodna baština izuzetne vrijednosti. M. 5. po površini i ukupnoj masi ograničeno. Tlo je čimbenik oblikovanja održavanja i zaštite krajobraza a kulturno tlo ključni “organ poljoprivrednog organizma”...Kisić.V. nužan je promišljen pristup svakom zahvatu gospodarenja tlom. Bendova./2011. Oštećenja tla iznudila su promjene sustava gospodarenja.Land Degradation. Zagreb. Hudnik. Soil resources of Croatia. Huber. 2. Bašić. ISSN 1512-5823. AG2151 OŠTEĆENJE I ZAŠTITA TLA Koordinator modula Opis modula Student upoznaje sve najvažnije uloge tla – proizvodne. 5. Makedonska akademija na naukite i umetnostite.K. Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen. znanstveni skup: Korištenje zemljišta/tla i vode u funkciji održivog razvoja i zaštite okoliša.. Zbornik radova. Tlo je izloženo oštećenjima izvan poljoprivrede (eksterno) suhim i mokrim depozicijama ili pak prilikom ekoloških incidenata različite naravi.. oslonac (nacionalne. njihovu osovinskom opterećenju. Bašić. Degradacija na počvite. V.F. Od sedam aktualnih tematskih prioriteta jedan pod naslovom Održivi razvoj. Budući je pravilno gospodarenje tlom njegova najbolja i najdjelotvornija zaštita. str. Plitvička jezera.. Zbog uloge u tvorbi organske tvari. D. Loveland P. Održivo gospodarenje tlom i zaštita tla – ključna pitanja održive poljoprivrede i razvitka. Beus.G. 2.. T. knj. Križevci. kao vodećeg koncepta ovoga tisućljeća. Uništavanje i zaštita zemljišta. Scherer.T. Herzog... Filipovski. očekuje se tisak u obliku udžbenika. 267-278.. reafirmaciju ekološki i socijano održivih sustava i ruralni razvitak (SARD). Gadžo. ekološko-regulacijske. 3. konstrukciji tih strojeva. str. M. Sarajevo. Juritsch. ćirilica. kontinentalne i globalne) sigurnosti prehrane (Food security) i kakvoće – sigurnosti (zdravstvene ispravnosti) hrane (Food safety). Alpen-Adria und Donauländer. A. pisana predavanja. 4. 2003.A..F.W.. Freudenscuss. Huber. Bašić. zračne luke. Šarić.Ch... a u svojim ulogama nezamjenjivo. Hodnik. 2000. Ernstsen. 71-87. Posebna izdanja ANUBiH. Copenhagen 2001. Emphelung einer abgestimmten Vorge¬henweise der Unterarbeitsgruppe "Boden-Dauerbeobachtungsflächen" der gemein¬same Arbeitsgruppe "Bodenschutz".iskustva u Hrvatskoj. njegovim najvažnijim ulogama u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima. ceste. S. Redovni profesor Ivica Kisić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 8 3 4 7 Pohađanje nastave i vježbi uz najviše 4 izostanka. posljedice za korisnika tla u poljoprivredi. V. 1994. 348. Zaštita tla od erozije s aspekta održivog gospodarenja tlom . A. Bašić. 3.. Međun.U. Bašić.. Rukopis za studente Agronomskog fakulteta. str.. klirensu. 20-29. prostornom planiranju. regionalne. velika je odgovornost agronoma za njegovu djelotvornu zaštitu. Koncept DPSIR. ArGe Alp.. Modul upoznaje najvažnije stupnjeve oštećenja tla – izvore oštećenja. Aichberger. Đikić. Syed. 359 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Skopje. hidroakumulacije. Bodendauerbeobachtungsflächen. Zbornik radova I Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002. Zaštita tla i voda. izboru strojeva za izvedbu biljno uzgojnih zahvata.F.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. obljetnice poljoprivrednog školstva u Križevcima. Obvezna literatura 1. F. G. Tlo je uvjetno obnovljivo. Holenstein. zatim web stranica FAO i Encarta-enciklopedija. Višeznačna uloga tla kao temelj održivog gospodarenja tlom na pragu novog milenija. Workshop 10-B. urbanizmu. Nemeth.. oblikovanju i održavanju prirodnog i kulturnog krajobraza i biološke raznovrsnosti. Aktualne web stranice European Soil Bureau Network (ESBN) Joint Research centre EU – Ispra. Opasna je. a za svaki napredak neizbježna trajna prenamjena tla za nepoljoprivredne potrebe: naselja.. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 140. Zavod za OPB. 4.F. Gruber. 130. 2002. i izrađen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Cilj modula U ovom modulu student prikuplja znanja o tlu. Goller. 1999. B.. globalne promjene i ekosustavi je u cijelosti posvećen zaštiti tla. vrsti i dizajnu guma. country report.. Nastavni sadržaji svih predavanja i vježbi. Student se osposobljava za pravilno gospodarenje tlom i izradu studija utjecaja na okoliš u dijelu koji se odnosi na tlo.H.. Sarajevo.H. I. makedonski jezik.Mesić.. 16.J. st. Preporučena literatura 1.Butorac. Proposal for European soil monitoring and assessment framework. 27.

Hartmann and Kester's Plant Propagation. Trees. Practical Woody Plant Propagation for Nursery Growers. H. Flowers of the Mediterranean. Betulaceae. B. Caprifoliaceae.Taxaceae te od kritosjemjenjača porodice: Magnoliaceae. Macdonald.. 4. Fabaceae. Polunin. Vidaković M. Timber Press. Cupressaceae.. O. New Jersey 5. R. Zagreb. A. Platanaceae. Michael A. sc. Eleagnaceae. Timber Press. Champaign. Oleaceae. Portland. Bärtels. Salicaceae. Od golosjemenjača obradit će se porodice: Ginkgoaceae. Bignoniaceae i Arecaceae. morfologija i varijabilnost. 1982. njihova morfologija. D. Manual of Woody Lanscape Plants. 1997. 1989. Berberidaceae. Portland. 4. Moraceae. Taxodiaceae. Hippocastanaceae. Stipes Publishing. Ksenija Karlović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 10 10 10 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno × 360 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Dorling Kindersley. 1990. Random House. Cilj modula Produbljivanje znanja stečenih u modulu Parkovna dendrologija I. 2. Cornaceae. London. Davies. 3. Fagaceae. Bit će obrađene najvažnije vrste sa ekonomski najznačajnijim kultivarima. i Huxley. 2002. Obvezna literatura 1. Ulmaceae. Michael A. Roger Pillips i Martyn Rix. Hamamelidaceae. Principles and Practices. Kester. Stuttgart. Gehölzvermehrung./2011. uzgojni uvjeti i primjena. Pinaceae. stječu znanja o uzgojnim uvjetima i načinima primjene odabranih vrsta. Ericaceae. 2002.Tiliaceae.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Aquifoliaceae. Dirr. Dirr. Allen J. 2. A. Dirr's Trees and Shrubs for Warm Climates. 1992. Hartmann. Sveučilišna naklada Liber. Aceraceae. Shrubs. F.. Coombes. Verlag Eugen Ulmer. 3. New York. Četinjače. 1998. Preporučena literatura 1. dr. AG2152 PARKOVNA DENDROLOGIJA 2 Koordinator modula Opis modula Uvod. 1978. Geneve. Najvažnije porodice ukrasnih drvenastih vrsta s odabranim rodovima. Doc. Studenti stječu sposobnost identifikacije odabranih vrsta i najznačajnijih kultivara.Rosaceae. London. Prentice Hall. Chatto & Windus.

student će se upoznati sa strukturom istraživanja i postavljanja pokusa. dr./2011. Grossman: «Writing and presenting scientific papers». 2000. Zagreb. P. 2. Malmfors. Prof. R. te prikaz njihovog kritičkog osvrta u vidu izlaganja kakvo se prakticira na znanstvenim i stručnim skupovima. te održana prezentacija zadanog znanstvenog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 361 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Izlaganje će biti popraćeno i diskusijom svih polaznika. Miroslav Kapš Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 6 6 18 Izrada seminarskog rada. stručnog. Obvezna literatura 1. strukturom znanstvenog djela. te zadataka pretraživanja u budućem usmjerenju kandidata. B. načelima pisanja znanstvenog. Cambridge university press. Preporučena literatura 1. te strukturom i načinima prezentacije znanstvenog rada na znanstvenom skupu. objaviti i ocijeniti znanstveno djelo». Nothingam University Press. Cilj modula Student stječe temeljna znanja kako kvalitetno prezentirati rezultate znanstvenog rada. sažetaka i postera za konferenciju. UK. sc. Vježbe u praktikumu će se sastojati od pretraživanja baza podataka. Garnsworthy i M. te na koji način se treba dopisivati s uredništvom časopisa. te će se ocijeniti i kvaliteta rasprave. kojem časopisu treba poslati rukopis. interpretaciji rezultata istraživanja i njihovom značenju. Day: «How to write and publish a scientific paper». Student će biti upoznat na koji način se priprema rukopis. Medicinska naklada. UK. te na koji način rezultate rada napisati u obliku znanstvenog djela i izložiti ih na znanstvenom skupu. preglednog rada i konferencijskog priopćenja. kako treba izgledati završna verzija rukopisa. 1998. Seminarske vježbe će obuhvaćati obrađivanje određene teme iz znanstvenih radova. Posebna pažnja će se posvetiti načinu pisanja magistarske teze i doktorske disertacije. V. A. Silobrčić: «Kako sastaviti. 1994.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Završni seminar će predstavljati studentov pregledni rad na određenu temu iz područja bavljenja. AG2153 PISANJE I IZLAGANJE ZNANSTVENOG RADA Koordinator modula Opis modula U prvom dijelu izvođenja modula.

obzirom kapacitet proizvodnje. Bauer K. 2. Obuhvaćena je oprema od prijema i prerade grožđa. Zagreb. fermentaciju te čuvanje mladog vina B-Linje strojeva za doradu i punjenje. Podrumarstvo. AG2154 PLANIRANJE TEHNIKE U PODRUMARSTVU Koordinator modula Opis modula Težište modula je na planiranju obiteljskih vinskih podruma. sc. Zadružni savez Dalmacije «Zadrugar». 1998 Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 6 4 20 Odrađene vježbe. a posebno za stolna.. Stjepan Sito Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Razlikuju se slijedeće tehnološke linije strojeva i opreme tijekom proizvodnje vina : A-Linije strojeva za prijem i preradu grožđa. Posebno će se ukazati na linije strojeva za proizvodnju vrhunskih vina. Podrumarstvo. dr. Österreichischer Agrarverlag Klosterneuburg.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. njege mladog vina. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 362 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .a. čuvanje i punjenje vina. 1993 Preporučena literatura 1./2011. Zoričić M. Kellerwirtshaft. Obvezna literatura 1. Bučan. Cilj modula Ukazati na dimenzioniranje i racionalno iskorištenje strojeva i opreme u podrumu. Globus. čuvanje vina do punjenja i skladištenja. 6 Doc. grijanje. Naglasak je na sustavima za hlađenje. filtriranje. u. Vesna. C-Linije strojeva za destilaciju i postupci s kominom. 1998.

Dio II: Poljoprivredni razvitak: Mjere za upravljanje poljoprivrednim razvitkom. Prikaz proizvodne strukture i procesa ekonomske preobrazbe. Cilj modula Upoznati studente s temeljnim varijablama gospodarskog globalnog i poljoprivrednog razvitka. VI ..W. Stipetić V. Ott A. Paris Preporučena literatura 1. Alwang J. XII izd. Uloga poljoprivrede u globalnom razvitku. AG2156 POLJOPRIVREDA. «MATE».. Obvezna literatura 1. Postiči vještinu oblikovanja teoretskog instrumentarija u simuliranju gospodarskog razvitka. kolokvij Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 363 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . INC. Norton G. Harvard University Press. Interna skripta. izrada i predaja vježbi i seminara.. Strategije poljoprivrednog razvitka.. Činitelji rasta i alokacija resursa u poljoprivredi. (1989): Poljoprivreda i privredni razvitak. Cambridge. McGRAW-HILL. England 5. Teorija gospodarskih ciklusa. London. poglavlja V. suvremene makroekonomske teorije rasta i razvitka. Zagreb 3. Tratnik M. Zagreb 2. Zagreb. Samuelson P.. (1995): Macro-economic Theory. Informator. McGRAW-HILL. Žimbek T. (1983): Agriculture et processus de developpement. Socio-ekonomska organizacija poljoprivrede u manje razvijenim zemljama i gospodarski rast. Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 36 8 16 Pohađanje predavanja. Harrod-Domarov model i neoklasični model rasta. Poljoprivreda kao multiplikator gospodarskog razvitka. Grgić I.VII 2. Education et devellopement rural-1./2011.F. Theory and Measurement. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske. Ott D. Franić Ramona.. Babić M. Malasis L. INC. Poljoprivreda i ekonomika održivog razvitka.A. (2000): Ekonomija. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Agregatna proizvodna funkcija u poljoprivredi. (2001): Makroekonomija.H. 6 Docent Miroslav Tratnik Broj ECTS bodova Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Dio I: Poljoprivreda i agrokompleks u gospodarskom rastu:. Nordhaus W.. (2000): Agriculture and Economic Growth. Mundlak Y. Economics Handbook Series. (1993): Introduction to Economics of Agricultural Developement. Massachusetts.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010.D. Yoo J. XV izd.. «MATE». 3. Zavod za ekonomiku i agrarnu sociologiju. Zagreb 4. GOSPODARSKI RAST I RAZVITAK Koordinator modula Opis modula Uvod u modul: Pojmovno određenje makro-gospodarskog rasta i razvitka i definiranje te razlikovanje temeljnih varijabli.J.

Nakladni zavod Hrvatske. (1971) Grassland ecology. kemija. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. AG2157 POLJOPRIVREDNA FITOCENOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Poljoprivredna fitocenologija je znanstvena disciplina koja povezuje teoretske module (botanika. Nakladni zavod Znanje Zagreb. 3. Josip Kovačević (1968) Metode procjene faza rasta/razvoja korovskih i travnih biljnih vrsta i brza fitocenološka metoda procjene vlage travnjačkih staništa (priručnik). To je znanost o agrofitocenozama. Karlo Šoštarić-Pisačić i Josip Kovačević (1968) Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Ivo Horvat (1949) Nauka o biljnim zajednicama. 6. 2.R. te sukcesiji biljnih zajednica ovisno o primjenjenim agrotehničkim mjerama u poljoprivredi. agroklimatologija) sa proizvodnim modulima biljnih znanosti. Zagreb. uspješna izvedba vježbi na terenu. Obvezna literatura 1. biokemija. najvažnije travnjačke i korovske fitocenoze. te progresija i regresija klimaksa i paraklimaksa vegetacije pod antropogenim utjecajem. Poljoprivredni fakultet Sveučilište u Zagrebu. štete koje korovi nanose poljoprivredi. Nakladni zavod Znanje Zagreb. uspješno izrađen seminarski rad. 3. Spedding. terenske vježbe i seminare biti upoznati sa analitičkim kvantitativnim i sintetskim svojstvima fitocenoza. 5. Proučiti će se uska povezanost prilika staništa poljoprivrednih površina.W. Josip Kovačević (1978) Bonitiranje staništa pomoću biljaka. Izvanrednih profesor Josip Leto Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 6 14 Redovito pohađanje nastave. pedologija. Poljoprivredni fakultet Sveučilište u Zagrebu. 2. C. 364 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Josip Kovačević (1971) Poljoprivredna fitocenologija. Cilj modula Kroz ovaj modul student stječe praktična i teoretska znanja o progresiji i regresiji biljnog pokrova./2011. Josip Kovačević (1963) Fitocenologija travnjaka. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. Sveučilište u Zagrebu. Josip Kovačević (1976) Korovi u poljoprivredi. te tehnikama snimanja travnjačkih i korovskih fitocenoza.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 4. Nakladni zavod Znanje Zagreb. biljnim zajednicama poljoprivrednih površina (travnjaka i obrađivanih površina). U sklopu modula studenti će kroz predavanja. Joso Vukelić i Đuro Rauš (1998) Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Oxford University Press. fitocenoza travnjaka i obrađivanih površina.

Schön et al.J. E. Bell. B. dr. H. 5. Filipović. Emert. H. R. Strossmayera u Osijeku. Cilj modula Cilj modula "Poljoprivredna tehnika II" je upoznati studente koji dolaze s drugih preddiplomskih studija s najvažnijim strojevima i opremom koji se koriste u poljoprivredi. Sveučilište u Zagrebu. 1998. CIGR: Handbook of Agricultural Engineering. USA. Filipović: Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Farming Press. a studentima preddiplomskog studija "Poljoprivredna tehnika" omogućiti da obnove stečena znanja. Sveučilište J. Šmrčković: Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Program cjelokupnog modula omogućava studentima da se upoznaju s najvažnijim strojevima i opremom koji se koriste u navedenim granama poljoprivredne proizvodnje. Zimmer. Obvezna literatura 1. UK. S. 5. Deutschland. Dubravko Filipović Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 15 15 - Uredno pohađanje nastave. 4. Brkić. AG2158 POLJOPRIVREDNA TEHNIKA II Koordinator modula Opis modula Modul "Poljoprivredna tehnika II" sastavljen je od tri predmeta: "Tehnika u ratarstvu i povrćarstvu". 1997. Prof. J. Cousins: Machinery for Horticulture. Zagreb. T. Đ. Münster.: Landtechnik Bauwesen. Eichhorn et al. Matthies. Volume I-V. te auditornih vježbi i vježbi u praktikumu. N. vinogradarstvu i vinarstvu" i "Tehnika u stočarstvu".): Jahrbuch Agrartechnik. Jagar. D. 4.Verlag Eugen Ulmer. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 365 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 2.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. J. Stuttgart. 1999. D. Nastava će se izvoditi putem predavanja. pravilnim agregatiranjem pogonskih i prikjučnih strojeva i oruđa. Banaj. Strossmayera u Osijeku. Meier (Eds. Preporučena literatura 1. HZS. Deutschland. 1997. D. 3. Đ. Štefanek: Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva./2011. Joseph. 1997. Banaj. P. Deutschland. te njihovim podešavanjem i korištenjem. "Tehnika u voćarstvu. 3. Ipswich. S. sc.: Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu. München. Današnja poljoprivredna tehnika u razvijenim zemljama je na visokoj tehničkoj razini koja omogućava minimalan utrošak ljudskog rada uz maksimalnu produktivnost i ekonomičnost. H. Strossmayera u Osijeku. Brčić et al. Landwirtschaftsverlag. seminari. Sveučilište J.: Landtechnik. R. 2004. Sveučilište J. 1995. J. J. Jurić. 2003. Studenti će biti upoznati s teorijom rada pojedinih strojeva i njihovih sklopova. 1999. ASAE. BLV Verlagsgesellschaft. te da se upoznaju s najnovijim strojevima i opremom. 2. St. F. 1995. Košutić: Mehanizacija u ratarstvu.

Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. Eggelsmann. 169-222. Agronomski fakultet. 155-169. U poglavlju Projektiranje i izgradnja infrastrukturnih objekata obradit će se: značaj poljoprivrednog inženjerstva. E. (1989): Materijali u arhitekturi i građevinarstvu. AC klasifikacija tla. izvođenje zemljanih radova. (1981): Dränanleitung. F. Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. str. te prostorno planiranje. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 366 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Franjo Tomić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 18 4 Pohađanje predavanja i vježbi. Tomić. Priručnik za hidrotehničke melioracije . sc. Dolanjski. odvodnja i navodnjavanje u poljskim uvjetima i zaštićenom prostoru. D. (1989): Handbuch landwirtschaftliche betriebsgebäude. Zagreb 2.(1986): Sistemi detaljne odvodnje za reguliranje suvišnih voda u tlu. Zagreb 5. ovce i koze. Weber. osnove građevinske regulative. F. Tomić. podloge za projektiranje. toplinska zaštita zatvorenih staja. 30-44. Đ. Agronomski fakultet. Zagreb 3. izrada programa vježbi. Knjiga 5 (Građenje). 223238. Prof.207. Tomić. (1981): Mehanika tla i temeljenje građevina. Ž.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Zagreb 5. perad. terasiranje terena. 154. dr. podloge za projektiranje. Zagreb 4. (2002): Gospodarsko graditeljstvo.(1985): Melioracije. Školska knjiga. (1986): Detaljna odvodnja u ovisnosti o vrsti tla. Slunjski. 8. 1 – 105. (1980): Konstruktivni elementi zgrada I i II. str. D. Paul Parey. 76. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Knjiga 4 (Detaljna mreža. Nonveiller. Heinze Munchen. a vježbe 2 ECTS ili 18 sati. str. U poglavlju Projektiranje i izgradnja gospodarskih farmi obradit će se: uređenje ruralnog prostora i razvoj gospodarskih dvorišta. Priručnik za hidrotehničke melioracije. F. 147. Korlaet. interna skripta. Dolanjski. Narodne novine: Zakoni i pravilnici. E. Beslač. Zagreb 6./2011. R. konje. U poglavlju Projektiranje melioracijskih sustava obradit će se: uvod u projektiranje melioracijskih sustava. str. Tehnička knjiga Zagreb 6. Zagreb 2. AG2160 POLJOPRIVREDNO INŽENJERSTVO Koordinator modula Opis modula Poljoprivredno inženjerstvo sastoji se iz tri poglavlja.245 . (2000): Niskogradnja u poljoprivredi. melioracijskih sustava i gospodarskih farmi potrebnih za nastavak studiranja. Hamburg und Berlin. (1989): Primjena filter materijala u hidromelioracijskim sustavima podzemne odvodnje.(1995): Uvod u projektiranje i građenje cesta. i sur. Zagreb 7. Tomić. i za poslove unutar struke. (1988): Navodnjavanje. svinje. JAZU. Zagreb 3. Tomić. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara Hrvatske i Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu str. Građevinski fakultet. osnovni elementi i normativi za projektiranje melioracijskih sustava. Cilj modula Cilj modula je stjecanje temeljnih znanja iz projektiranja i izgradnje infrastrukturnih objekata. F. Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje. staje za goveda. F. građevinski materijali. Školska knjiga Zagreb 4. (1995): Građevinski strojevi. W. gnojišta. Građevinar Zagreb 7. D. 9. J. projektiranje računalom. Knjiga4 (Detaljna mreža). projektiranje i građenje mreže gospodarskih cesta. Peulić. kanala i ribnjaka. te skladišta i plastenici. Zagreb Preporučena literatura 1. Naknadni zavod Znanje. U sklopu nastave predavanja bi činila 4 ECTS bodova ili 38 sati. Šikić. Obvezna literatura 1. Poljoprivredni savjetnik. projektiranje i izgradnja gospodarskih farmi i gospodarskih objekata. interna skripta. (1989) Tehnički uvjeti za gospodarske ceste. projektiranje sustava odvodnje i navodnjavanja.

i sur. (Prijevod Pavao Novosel) Alineja. br. razvoj i motiviranje savjetnika.A Real Workplace Learning Approach.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. Metode za skupine. Agonomski fakultet Sveučilišta u Zagreb 2. No. prisustvovanje radu savjetnika na terenu. Individualne metode. Hawkins H. (1997): Consultancy Services in Croatian Agriculture. Uloga poljoprivrednog savjetodavstva u ruralnom razvitku.169 Preporučena literatura 1.M. 73-82 2. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. Van den Ban A. (1997): Rural Knowledge System for the 21th Century: Rural Extension in Western. Teorija komunikacije. Teorija difuzije inovacija.). FAO. Zagreb. Proceedings 4. 16 (2): 151-161 4. Uporaba audio-vizualnih pomagala i suvremene informacijske tehnologije. Bilten (i) Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu. Zagreb 3. Strategije u savjetodavstvu. Auditorne vježbe: Instrumentarij za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti poljoprivredno savjetodavne službe. Bollinger E.. Upravljanje poljoprivredno savjetodavnom službom. 3-4. AG2161 POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVSTVO I KOMUNIKACIJE Koordinator modula Opis modula Predavanja: Definiranje pojma savjetodavstvo. New York. 161. www. financial and managerial strategies for improving agricultural extension. Reardon K. Metode i tehnike u poljoprivrednom savjetodavstvu. No. Geoffrey A.S. Obvezna literatura 1.N. Žimbrek T. New York. Public Administration & Development.F. Zagreb. SD dimension:1-12. Razvitak poljoprivrednog savjetodavstva u Hrvatskoj i ustrojstvo službe. Wallace I. Central and Eastern Europe. Poljoprivredno savjetodavstvo u Svijetu. Vol 6. (1992): Agricultural Extension: Guidelines for extension worker in rural areas.org/sd/2001/KN0303a_en. o komunikaciji i vještinama primjene osnovnih metoda i tehnika u poljoprivrednom savjetodavstvu. Fell R. (1994): Agricultura Extension. Rivera W. SKAT Profesor Đurđica Žutinić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 28 8 12 12 Redovno pohađanje nastave i pozitivno ocijenjen seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 367 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Student stječe osnovna znanja o poljoprivrednom savjetodavstvu i njegovoj ulozi u ruralnom razvitku. odabrani naslovi 5. (1983): Diffussion of Innovations (3th ed.htm (interni prijevod: Đurđica Žutinić) . (1996): Agricultural extension in transition worldwide – Structural. . sastavnice komunikacijskog procesa. Macmillan 3. str. The Journal of Agricultural Education and Extension..fao. interpersonalna komunikacija. Roger E.2: p. Seminar: Studenska predočenja odabranih tema iz poljoprivrednog savjetodavstva Terenske vježbe: Posjet poljoprivredno savjetodavnoj službi. W. Logman Scientific & Tehnical. (Interni prijevod Đurđica Žutinić). Poljoprivredna znanstvena smotra. (2001): Effective management in extension advisory services in Central and Eastern European countries. Kathleen (1998): Interpersonalna komunikacija. (1999): Adult Learning and Action Learning .

Izd. UK./2011. kompleksni tipovi selekcije. Miller (2005). 2. M.Jurić. 3. Publikacije baza podataka CC. migracije promjene alel frevencija). terenske vježbe (100%) Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 368 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .J. Marija Đikić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 34 16 2 8 Predavanja (80%). (1994). Gelbart. UK. Ed.L. Random genetički drift (Wright-Fisher model. Inc. HAZURH. Sunderland. USA. 39-50.) Ne.F. D. Lamberson (2002). M.. A dictionary of Genetics.D.King. Publish.Stansfield (2002). eqilibrium. Populacijska i kvantitativna genetika u oplemenjivanju životinja. M. USA. UK. A. molecular evolution and the neutral theory. London.C. Obvezna literatura 1. rujna 2001. Principles of Population genetics.Wessler. Kimura). Genetics of population Ed. USA. Hartl. Prof. CABI Wallington. Population genetics. Massachusetts. R. CAN. Oxford University press. Organizacija genetičke varijabilnosti (random sparivanje i specijalni slučajevi. radova.T. W. Vježbe . J. Zagreb. Biološka raznolikost u stočarstvu RH. seminar (100%)izrađen rad i prezentacija. dr. Kimura (1994). Perspektive.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. RGDi inbreeding. W. Lewontin. A. Kapš. New York. Uzgojne metode i promjene frekvencije gena. W. B. Genetic and Analysis of Quantative traits.G.Freeman and Company. Clark (1997). Cilj modula Obrazovati studente u razumijevanju i praktičnoj primjeni efekata i promjena gena u populacijama uzroke i čimbenike koji dovode do nasljednih promjena svojstava i njihovo održavanje u generacijama potomaka i evoluciji vrsta. P. Seminari – prezentacija i diskusija radova studenata izrađenih na temelju rezultata znanstvenih istraživanja iz domaćih i stranih časopisa (baze CC. CAB i dr. 2.Walsh (1998). Sinauer Associates. D.H. Zbor. Ed. W. Sunderland. Molekularna populacijska genetika (neutral teorija.F. mutacije-selekcija. Jones and Barlett. Massachusetts. odnosa uzgojnih jedinki i populacija različitih vrsta životinja (uzgojne udruge. Introduction to genetics analysis. 5. Chichago. I. sex linkage). Genetska i fenotipska varijabilnost. S. Ed Sinauer. Suzuki.R. Populacija i subpopulacije. Hederick (2000). W. M. Lynch. upoznavanje svojstava. Missisauga. Vježbe (100%). praktična primjena teorijskih spoznaja kroz rješavanje problema uz korištenje bioinformatičkih programa.Griffths.M. 4. Selekcija (haploidnih i diploidnih organizama. (mutacije. M.Đikić.. Ed. o najnovijim spoznajama i istraživanjima iz populacijske i kvantitativne genetike te genomike i proteomike. Izvori varijabilnosti u pop. Održavat će se u praktikumu Laboratorija za statističku genetiku Zavoda za opće stočarstvo AFZ. University of Chichago press. genetsko stablo. CAB) u svrhu razvoja kritičnosti i govornih vještina. Terenske vježbe.individualni pristup studentu. kin selekcija). 3. Publish. USA. Inc. 4. HSC) u Hrvatskoj. Preporučena literatura 1. AG2162 POPULACIJSKA GENETIKA Koordinator modula Opis modula Sadržaj predavanja održat će se uz prezentaciju suvremenih audivizualnih metoda kroz poglavlja: Opće osnove genetske varijabilnosti. Ed. Bioinformatics for animal science. 18-19. R.

Miranda 1988. 2. USA.D.C. J.L.& T. Principles of Population Genetics. Quantitative genetics in maize breeding.S. & D. Falconer. Sinauer Ass. Introduction to quantitative genetics. Iowa State Univ. evolucijskim čimbenicima i oplemenjivačkim postupcima. Interna skripta (u izradi) Preporučena literatura 1. Biti će obrađeni uzroci i korištenje heterozisa u oplemenjivanju bilja. VT. Izvanredni profesor Hrvoje Šarčević Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 10 Prisustvovanje predavanjima i vježbama Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 369 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. 2.R. AG2163 POPULACIJSKA GENETIKA U OPLEMENJIVANJU BILJA Koordinator modula Opis modula Modul će biti biti izveden kroz dva programska dijela kako slijedi: Osnove biljne populacijske genetike – Upoznavanje s genetskom strukturom populacija u ovisnosti o sustavima oplodnje. Hartl. Williston.G. A./2011. & J. Inc. Upoznavanje s faktorima uspješnosti selekcije i njenoga utjecaja na genetsku strukturu populacije.D.F. Ames. Cilj modula Studenti stječu potrebna znanja o strukturi i dinamici biljnih populacija kao i o kvantitativnogenetičkim principima što će im pomoći u opisivanju kvantitativne varijabilnosti i planiranju oplemenjivačkih programa Obvezna literatura 1. Silvertown. djelomična samooplodnja i stranooplodnja). Poseban naglasak će biti na rekurentnoj selekciji kod stranooplodnih i samooplodnih biljnih vrsta. Clark 1997..B. & A. Kvantitativna varijabilnost i selekcija – Bit će obrađene komponente fenotipske i genotipske vrijednosti kao i fenotipske i genotipske varijance za kvantitativna svojstva. Introduction to plant population biology. Sunderland 3. Harlow. Blackwell Science. Hallauer. Iowa. Charlesworth 2001. USA. Longman.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. U oba programska dijela su predviđena predavanja + vježbe. Naglasak će biti na specifičnostima sustava oplodnje kod biljaka (samooplodnja. Press. Mackay 1996.

Moskva Redoviti profesor Matko Bogunović Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 4 1 5 Pohađanje predavanja. London Preporučena literatura 1.D. Tvorbe i razgradnja organske i organo-mineralne tvari i njen gospodarski i ekološki značaj.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. E. obavljene terenske vježbe. Rozanov (1983): Morfologia počv. J. Škorić. A. Reljefne jedinice tla od utjecaja na stanje prostornih jedinica u pojedinim klimatskim oblastima.G. mineralogischen und petrologischen Grundlagen. AG2164 POSTANAK TLA Koordinator modula Opis modula Morfologija i mikromorfologija tala i metode njihova određivanja. S.M. (1986): Postanak. Fenwick. Obvezna literatura 1. Biokemijske značajke i uloga organizama u transformaciji organske tvari u tlu. sastav i svojstva trošine.W. Knjiga. geomorphologischen.J. Istaći važnost pedogenetskih faktora i procesa. Hole. razvoj i sistematika tla. Frankfurt am Main 2. Migracije u tlu i ovisnost o drugim pedogenetskim čimbenicima. R. Knapp (1982): Soils – Process & Response. Cilj modula Educirati studente o uvjetima postanka tla i problemima održavanja plodnosti. Matične stijene i njihov utjecaj na stvaranje tla. Geokemijske značajke trošine i tla. B. McCrocken (1983): Soil Genesis and Classification 3. Buol. te izrađeni seminar Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 370 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ./2011. I. B. F. Zagreb 2. Mückenhausen (1974): Die Bodenkunde und ihre geologischen. Fakultet poljoprivrednih znanosti. Postanak.

Rust R H. Precision agriculture: In Proceedings of the First European Conference (Stafferd J V. Joseph. sadašnjost i budućnost). Madison. Larson W E. 1996. eds). (2001).(1998): Precision Farming. U. daljinska snimanja. III. Tehnologija Varijabilnog Doziranja (VRT) (gnojidba. 1999 371 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3. Sustavi pozicioniranja i ”navigacije” (pozicioniranje sa Zemlje. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Preporučena literatura 1. 1977 4. Globalno pozicioniranje. te mogućem razvoju sustava precizne poljoprivrede. 4. algoritmi tehnologije variabilnog doziranja). WI.J. WI. Satelitska navigacija (GPS-trendovi i primjena. ASA. HAZU.K. SSSA. USA. Sustav potpore odlučivanju (uvod u sustave baza podataka.. Obvezna literatura 1. Denmark./2011. Zagreb.. St. Kartiranje uroda usjeva. CSSA. zaštita bilja). 2. sjetva. fotografiranje iz zraka. Michigan. BUS CAN priključka.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Warwick. USA 1999 3. 2. AG2166 PRECIZNA POLJOPRIVREDA Koordinator modula Opis modula Precizna poljoprivreda: Kako i zašto? (povjesni temelji pojave i razvoja. Oluić M. ASAE. Precision agriculture: In Proceedings of the Fourth International Conference (Robert P C. Hengl T. USA.: Snimanja i istraživanja Zemlje iz svemira. ekonomsa i ekološka korist) Cilj modula Stjecanje osnovnih znanja o preduvjetima primjene. Rust R H. eds). Precision agriculture: In Proceedings of the Third International Conference (Robert P C. SSSA.GPS i DGPS). 2001. Geografski Informacijski Sustav GIS ( uvod u izradu digitalnih karata. CSSA. Biosystems Engineering Vol 84 (4) Aurnhammer H. Strojarstvo 43(1-3): 49-56 Special Issue: Precision Agriculture . Odense. 589-616 Izvanredni profesor Silvio Košutić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 38 10 12 Pohađanje predavanja i izrada seminara. Schueller K. In CIGR Handbook of Agricultural Engineering Vol. ed). međunarodna standardizacija). Larson W E. Komunikacija sustava rukovatelj<>traktor<>oruđe-stroj (Traktorski BUS CAN. lepezi primjene i dobrobitima korištenja. Precision agriculture : In Proceedings of the Second European Conference. Ekonomski aspekti precizne poljoprivrede (investicija i radni troškovi. prostorna varijabilnost tala). Snimanje prostorne varijabilnosti tala i usjeva ( prostorna varijabilnost usjeva-kultura. Madison. senzori na površini Zemlje. ASA. vježba izrade digitalnih karata).

Obvezna literatura 1. M Publications. kenaf. Naglasak će biti na konoplji i lanu. 4. Grupa autora 1989: Posebno ratarstvo 2. R. Hart. Preporučena literatura 1.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. uz poznavanje njihove morfologije i razvojnih ciklusa. New York and London. 3. Shekhar Sharma. te je sposoban samostalno donositi odluke i obavljati organizacijske poslove i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji predivog bilja. juta. 3. Naučna knjiga. J. zaštita). sisal. bengalska konoplja. sisal. Food Products Press. S. kenaf. juta. predaja seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 372 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . P. J. Leonard Hill Ltd and Interscience Publishers Inc. Beograd Kirby. 1969. ramija. The world s Major Fibre Crops. ali će se obraditi i ostale predive kulture (pamuk.. C. manila). F.. 5. Berger.F. Switzerland.1992: The Biology and Processing of Flax. Zagreb. Nakladni zavod znanje. their Cultivation and Manuring. uspješna izvedba vježbi u praktikumu i terenskih vježbi. U sklopu modula Predivo bilje studenti bi bili upoznati s porijeklom i proizvodnjom predivih biljaka u svijetu i u nas. novozelandski lan. Šimetić. Ranalli.1963: Vegetable fibres – Botany cultivation and utilization. Redoviti profesor Jasminka Butorac Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 13 4 7 6 Redovito pohađanje nastave. novozelandski lan. Cilj modula Student svladava suvremene trendove proizvodnje predivih biljaka u svijetu i u nas. Van Sumere.F.H. Pasković.. New York. H. Barnes and Noble Books.1966: Predivo bilje I dio: Konoplja. lan i pamuk. abutilon. te utjecaja okolišnih (klima i tlo) i tehnoloških čimbenika (sortiment. 2.1998: The American farm. manila). lan. njihovom važnosti i upotrebom. 2. Zurich. kao jedinim predivim kulturama koje se uzgajaju u Hrvatskoj.1999: Advances in Hemp Research.S. Osijek. kvalitetom vlakna. suvremenom tehnologijom uzgoja i preradom. bengalska konoplja. abutilon. ramija. Conzett and Huber. Belfast. AG2167 PREDIVO BILJE Koordinator modula Opis modula Modul Predivo bilje obuhvaća najvažnije predstavnike biljaka u svijetu od kojih se dobiva prirodno vlakno (konoplja. agrotehničke mjere. IPK Osijek. pamuk.1988: Proizvodnja konoplje i lana./2011.

Osnovne statističke metode za nematematičare. F. često «neobični» i «neuredni». 1994./2011. Torrie. Principles and Procedures of Statistics: A Biometrical Approach. Sincich. Jastrebarsko 3. 1997.. WH Freeman & Co. 1996. Steel. 2004.T. Prentice Hall. 3.). Sokal.. AG2169 PRIMJENJENA ANALIZA PODATAKA Koordinator modula Opis modula Varijabilnost sustava poljoprivrede i okoline u kojoj čovjek djeluje nije jednostavno predvidiva. Preduvjet za uspješno praćenje nastave u ovom modulu je stečeno znanje iz područja obuhvaćenog modulom «Osnove biometrike». JH and Dickey. Skripta.broj Naziv 1.H. kao i za prezentaciju rezultata. Obzirom na jačanje potrebe i svijesti o pravilnom znanstvenom zaključivanju neophodno je proširiti primjenu osnovnih kvantitativnih metoda. RGD. proporcije. Metode multivarijatne analize. 373 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Petz. McGraw-Hill Higher Education 5. Zar J. DA. ocjene. J. prikupljeni a-priori i a-posteriori. Biometry: The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. Pecina M.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Osobito se preporuča rad na vlastitim setovima podataka. Interna skripta (u pripremi koordinatora) 2. Statistics. B. odabrane publikacije (prema potrebi – Case Studies) 4. RR and Rohlf. Izvanredni profesor Marija Pecina Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 7 8 7 8 2 seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ Obvezna literatura red. Stoga su i podaci u istraživanjima (brojevi. Naklada Slap.broj Naziv 1. indeksi. 2.. frekvencije. McClave. te interpretaciji i prezentaciji rezultata. internet stranice Preporučena literatura red. Cilj modula Raspravom i radom na svom problemu istraživanja student stječe sigurnost u analizi vlastitih podataka. pridružiti im različite mogućnosti analize neparametrijskim metodama i ukazati na potrebu transformacije podataka. Prentice-Hall Inc. Biostatistical Analysis. atributi. Omogućava studentu razumijevanje znanstvenih radova. 1999. Dietrich. T. 4. (2004). Modul je zamišljen da konzultativno i aktivno pripremi studenta ne-matematičara za izradu diplomskog rada u području statističkog rješavanja specifičnih problema (uz korištenje software-skih paketa SAS i STATISTICA). FJ.

Fallstudien . (1994): Agrarvermarktung in Österreich. trgovina i usluge). određivanje poslovnog problema. Odabrani primjeri imaju slijedeću strukturu: analiza poduzeća i konkurencije. 5. Kovačić D. Auflage. Aufgaben . opis ciljeva poduzeća. (1995): Agrarmarketing Fallstudien.W./2011. A complete Do-It_yourself guide to creating brochures. Na kraju modula svaki student će samostalno pod vodstvom mentora analizirati i predložiti rješenja za jedan praktični marketinški problem. izrada marketinškog programa. Cilj modula Upoznati studente s primjenom marketinga u agrobiznisu. prerađivačka industrija. Gabler Docent Damir Kovačić Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 4 26 Napisan seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 374 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Veći dio nastave organizirat će se kao grupni i samostalni rad. Bly R. (interna skripta) 2.Lösungen. analiza primjera iz prakse. Gattermayer i sur. Obvezna literatura 1. obrti i trgovačka društva) i sve njegove grane (poljoprivreda. catalogs. Mefferet Heribert (1993): Marketing Arbeitsbuch. poljoprivredne zadruge. 2. Schiebel W. John Wiley & sons. Poboljšati sposobnost korištenja usvojenih teorijskih i metodoloških znanja u rješavanju poslovnih problema. Service Fachverlag Preporučena literatura 1. donošenje poslovne odluke. AG2170 PRIMJENA MARKETINGA I INOVACIJE U AGROBIZNISU Koordinator modula Opis modula U sklopu modula studenti će analizirati više primjera iz marketinške prakse.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. provedba marketinških aktivnosti te analiza rezultata. (1994): The perfect sales piece. (2005): Marketing u agrobiznisu. Inc. Kroz primjere su zastupljeni sve organizacijske razine domaćeg agorbiznisa (seljačka gospodarstva. fliers and pamphlets. Service Facherlag 3.

Tijekom predavanja studenti će biti upoznati i sa sustavima suzbijanja svake vrste. Sveučilišna naklada Liber.Maceljski. R. (2002): Poljoprivredna entomologija. urednik: M. Alford. Zagreb – odabrana poglavlja 4. Zrinski. (1999): A Textobook of Agricultural Entomology.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. D.štetnici voćaka i vinove loze. (1991): Entomologija. U praktikumu će se studenti na kukcima iz zbirki upoznavati s osnovnim morfološkim karakteristikama važnim za determinaciju pojedinih štetnih vrsta. Čakovec 2. Zrinski. Čakovec. Broj danas poznatih vrsta procjenjuje se na oko 800. Blackwell Science. Maceljski. Svaka vrsta ima određenu ulogu u ekosistemu. M.000. Paris 375 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Procjenjuje se da vrste štetne poljoprivrednim kulturama uzrokuju godišnje štete od 20%./2011. Wallington 2. CABI Publishing. Dent. Association de Coordination Technique Agricole. Bailly. AG2171 PRIMIJENJENA ENTOMOLOGIJA Koordinator modula Opis modula Kukci predstavljaju jednu od najvažnijih skupina štetočinja poljoprivrednih kultura. D. M. (2000): Insect Pest Management. Seminarski rad biti će samostalan rad u kojem će temeljem stečenih znanja i pretraživanja literature predložiti rješenja za pojedine specifične probleme. Biti će objašnjena biologija i ekologija svih važnih vrsta štetnika s naglaskom na detalje iz ekologije koji utječu na štetnost i pristup suzbijanju svake vrste. Oxford 3. (1991): Entomologija.V.. Maceljski.odabrana poglavlja Preporučena literatura 1. Maceljski. Zagreb 5.štetne i korisne vrste u ratarskim usjevima. Sveučilišna naklada. te u daljem usavršavanju na doktorskom studiju. Cilj modula Stečena znanja studenti će koristiti u obavljanju poslova zaštite poljoprivrednih kultura od štetnika. J. Redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 22 8 Izrada zbirke kukaca. a prema nekim autorima ima ih oko 5 milijuna. Tijekom predavanja studenti će dobiti detaljan pregled svih vrsta kukaca važnih u poljoprivredi. (1990): Guide pratique de defense des cultures. U okviru vježbi studenti će biti upoznati i sa simptomima šteta koje uzrokuje svaka vrsta. M. Igrc. Grupa autora (2004):Štetočinje povrća. izrada i izlaganje seminarskog rada Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ Obvezna literatura 1. Osim velike brojnosti karakterizira ih i velika raznolikost.

3. Zagreb. Tutin. Principi i metode determinacije biljaka različitih taksonomskih skupina. Školska knjiga. 2000. (ed. M. Croat. 1-232. 4. Nikolić. Britvec. Preporučena literatura Pismeno Usmeno ☑ ☑ 1. 1-116. M. 2000: "Index Florae Croaticae". Nikolić. Obvezna literatura 10 2 10 Izvanredni profesor Mihaela Britvec Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 8 Pohađanje predavanja i vježbi (praktikum.. Nat. Croat. T... T. Školska knjiga./2011. 1994: "Index Florae Croaticae". Nikolić. V. H. T. 5. D. T. klasifikacije i taksonomije. Pignatti. Prepoznavanje značenja i mogućnosti korištenja validne determinacije biljaka u znanstvenom i stručnom radu. (ed. H. 6 (Suppl.). T. Pars 1. S. 1). 1994: "Flora Hrvatske". Croat. Cilj modula Stjecanje znanja o determinaciji biljaka različitih taksonomskih skupina. Eugen Ulmer Verlag – Stuttgart. 2).. Nat. 1-324... Školska knjiga. 2003: Međunarodni kodeks botaničke nomenklature (Saint Louis Code). 3. Mägdefrau. Nat. Croat. Nat. 1997: "Index Florae Croaticae". Domac. AG2172 PRINCIPI I METODE DETERMINACIJE BILJAKA Koordinator modula Opis modula Uvod: osnove nomenklature. T.. ključevi za determinaciju). Moore. F. Chater. Pars 2. 2. 157-193. K. 2002: "Flora d'Italia I-III". D. elektronička izvedba. Walters. G.). S. Nikolić. M. A. 4. D. 12.. 2. N. A. teren) Način polaganja ispita 1. J. 3. Ehrendorfer. Stützel. 5. B.). 1996: "Herbarijski priručnik". 2002: "Botanische Bestimmunksübungen". 9 (Suppl. Heywood... Edagricole – Bologna. evolucija i geobotanika". 376 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . 3 (Suppl. 1).... 1997: "Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika... Zagreb. Zagreb. herbariziranje. Burges. 2002: "Flora Europaea 1-5". University Press – Cambridge. R. Praktično determiniranje taksona na terenu i u praktikumu (fotodokumentiranje. Webb. (ed.. R. Edmondson. Britvec. Valentine.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Pars 3. O.. A.

ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. E. H. svrha poljoprivrednih znanstvenih disciplina mora biti primjena znanosti u praksi. Stuttgart. aminokiselina) do problema vezanih za okoliš. T. Znanje. W. Zagreb. Lešić. vođenje istraživačkih projekata u znanstvenim institucijama. A. AG2173 PRINCIPI I PERSPEKTIVE ISHRANE U HORTIKULTURI Koordinator modula Opis modula Priprema budućeg magistra struke. Finck (1982): Fertilizers and Fertilization. Cilj modula Samostalno obavljanje specijalističkih zadataka u području hortikulturne ishrane na terenu.K. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH. što i potvrđuju naši broji VIP-ovi i MZT-ovi projekti. Obvezna literatura 1. kemije. R. J. Institute of Plant Nutrition. Čakovec. te proizvodnji. Boston. Poljak. Paul Parley. Fardossi. 5. J. 3. A. H. K. K. Wien. A. potencijalnog istraživača. P. Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization. Marschner (1998): Mineral Nutrition of Higher Plants. načinima kretanja hraniva kroz tlo. Borošić. Mirjana Ćustić (1996): Djelovanje gnojidbe dušikom na aminokiselinski sastav glavatog radiča. Brooks.d. čimbenicima koji na to utječu. no koristeći dakako i sva raspoloživa sredstva na terenu. vitamina. Drugi važan zadatak ovog modula je upoznati buduće hortikulturne stručnjake s problemima koji nastaju pri nerazumijevanju problematike i neadekvatne primjene ishrane bilja u cijelosti. znanstvenika ili nastavnika za pravilno razumijevanje struke. 2. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition. Zrinski. M. Ishrana povrća i gnojidba. a vezano na najnovije znanstvene spoznaje iz pedologije. Razlog tomu je taj što. Hamburg. Izvanredni profesor Mirjana Herak Ćustić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 -4 -10 6 Odrađene vježbe i seminar Način polaganja ispita Pisano Usmeno ☑ ☑ 377 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .A. Buturac. Mirjana Herak Ćustić. Baumgarten. Zagreb. Dizajn vrta (2004). Mohring (1966): Die Düngung in der gärtnerischen Praxis. Pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. Mengel. Preporučena literatura 1. disertacija 4. 2. Germany. Kirkby. a vezano za ishranu bilja u bilo kojem segmentu hortikulture: vinogradarstvu i voćarstvu. I. ljekovitom i aromatičnom bilju. Bauer (2003): Richlinien für die Sachgerechte Dügung im Weinbau. U ovom dijelu školovanja studenti će se upoznavati znatno šire sa znanstvenim spoznajama o ishrani bilja. njezi i održavanju u ukrasnoj hortikulturi. Bergmann (1992): Nutritional Disorders of Plants. Basel. 4. Keller. 5th edition. Ovo je vezano za ulogu mineralne ishrane pojedinih biljnih vrsta u kvaliteti hrane u prvom redu (količine minerala. Romić (2004): Povrćarstvo. Studente će se upoznati s principima koji vladaju u tlu. povrćarstvu. Gustav Fisher Verlag Jena. biokemije i fiziologije.d. University of Hohenheim. generalno gledajući. D. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi. 5./2011. sudjelovanje u nastavnim programima. 3. Kosegarten. H. te na njihov ulazak i kretanje unutar biljke.

Nakon povijesnog prikaza. prirodni neprijatelji štetočinja. E.(1998): Natural enemies handbook. nema ostataka pesticida u tlu.USA 2. izrada i prezentacija seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 378 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . koje ne onečišćuju (ili samo kratkotrajno onečišćuju – nikada ne zagađuju) okoliš. Academic press. J. te potncijalnim mogućnostima njihova korištenja u svrhu biološkog suzbijanja... Zrinski. A. W.. Maceljski.(1992): Handbook od biological control. Fisher. Posebno će se ukazivati na sve prednosti: nema primjene pesticida.... USA 3. Dati će se prikaz današnjeg stanja u svijetu i u nas te realne mogućnosti korištenja prirodnih neprijatelja na otvorenom i u zatvorenom prostoru (staklenici.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. koje minimalno narušavaju uspostavljenu ravnotežu organizama i što manje negativno djeluju na raznolikost vrsta u prirodi što znači da maksimalno čuvaju biodiverzitet. Čakovec 2. Netherlands Redoviti profesor Renata Bažok Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 14 4 4 8 Redovito pohađanje nastave. Ravensberg. California. T.. nema mogućnosti trovanja ljudi idr Kroz vježbe u praktikumu će se upoznati vrste prirodnih neprijatelja a tijekom terenskih vježbi posjetiti objekti u kojima se provodi biološko suzbijanje. Igrc Barčić.(2000): Lotta biologica. plastenici). korisne su vrste tj. M./2011. Vrste koje najviše treba čuvati u životinjskoj fauni ..S.. hrani.Regents od the University of California. Bellows.. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. detaljno će se obraditi načini biološkog suzbijanja.L. AG2174 PRIRODNI NEPRIJATELJI I NAČELA BIOLOŠKOG SUZBIJANJA Koordinator modula Opis modula Ekološki prihvatljive mjere zaštite bilja su one mjere koje uz stručnu primjenu nisu opasne za ljude i korisne organizme.W. Malais.. CD sa radovima po određenim temama. S. M. Modul će upoznati studente s biologijom i ekologijom prirodnih neprijatelja. pripremljen od koordinatora modula Preporučena literatura 1. Flint.. M. J.. Koppert.H. okolišu. Ferrari. M. T. Bologna 4.H. Menta.(2003): Knowing and recognizing the biology of glasshouse pests and their natural enemies. Dreistadt. Marcon. Obvezna literatura 1. Edagricole-Edizioni Agricole della Calderini. prag korisnosti i neke druge specifičnosti. Cilj modula Upoznavanje studenata s prirodnim neprijateljima štetočinja i biološkim suzbijanjem kao ekološki najprihvatljivijom metodom u zaštiti bilja.

Priručnik za hidrotehničke melioracije. Nadalje. Savez poljoprivrednih inžinjera i tehničara RH i Fakultet poljoprivrednih znanosti. U prvoj tematskoj cjelini studenti će steći znanja o programiranju potreba za navodnjavanje koristeći teoretska znanja ali i upotrebu razvijenih kompjuterskih modela. Knjiga 4. F. 2. Priručnik za hidrotehničke melioracije. Tomić (1988): Navodnjavanje. Priručnik za hidrotehničke melioracije. prva knjiga. (2005): Navodnjavanje u održivoj poljoprivredi. održavanju i upravljanju sustavima za navodnjavanje. Te nastaviti stjecati znanja o građevinskom aspektu sustava za navodnjavanje: Podloge za projektiranje sustava (geodetske. izvođenju. Vuković: Osnove hidrotehnike. Rijeka 1995. Građevine na sustavima za navodnjavanje (površinskim i pod tlakom). Zrinski.. 4. Zagreb.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2004): Navodnjavanje povrća. Ž.. Akvamarine. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. II Kolo Navodnjavanje. 3. (U knjizi) Lešić R. upoznaju opremu za navodnjavanje te steknu znanja u projektiranju.Borošić J. Zagreb 1994. kondicioniranje. Sustavi. II Kolo Navodnjavanje.. Preporučena literatura 1. (u tisku). U drugoj tematskoj cjelini upoznat će se sa definiranjem potencijalnih izvora vode kao i definiranje kvalitete vode za navodnjavanje. Romić D. (1999): Mehanizacija i oprema za lokalizirano natapanje. Mehanizacija i oprema za natapanje. Romić D. Butorac I. Romić D. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Povrćarstvo./2011. hidrauličke). Knjiga 9. geomehaničke. Romić D. hidrološke. 2. Obvezna literatura 1.. HerakĆustič M. Cilj modula Cilj je ovog modula da studenti steknu osnovna znanja.. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske. Prvi dio. Izvanredni Profesor Davor Romić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 56 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 33 4 6 6 5 3 Pohađanje predavanja i vježbi prema statutu fakulteta te izrada seminara Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 379 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .. Funkcionalni elementi sustava za navodnjavanje sa slobodnim vodnim licem i sustava pod tlakom (zahvat. Poljak M. Osnove hidrauličkih proračuna tečenja u otvornim kanalima i tečenja u sustavu pod tlakom. upoznat će se sa opremom za navodnjavanje ovisno o sustavima i metodama od izvora do polja. o programiranju potrebe i mogućnosti navodnjavanja. distribucija). Tomić F. II Kolo Navodnjavanje. I u ovom dijelu steći će teoretska znanja ali i koristiti kompjuterske modele. građevine i oprema za natapanje. Knjiga 7. AG2175 PROGRAMIRANJE I PROJEKTIRANJE SUSTAVA NAVODNJAVANJA Koordinator modula Opis modula Modul je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina.. Proračuni stabilnosti kanala. transport.

K.) 1992. I. Grozdanić. Ljekovito. Zagreb / Mostar. K. tehnologiju proizvodnje najvažniji vrsta kao i doradu i preradu ljekovitih i aromatičnih kultura. str. Kolak. danas je proizvodnja ovih kultura uvelike zapostavljena. Zagreb Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 380 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Tijekom terenske nastave studentima će se omogućiti posjeta obiteljskim gospodarstvima koja proizvode ljekovite i aromatične kulture Cilj modula 8 8 Redoviti profesor Ivan Kolak Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 44 Cilj modula je detaljno upoznati studente s teoretskim i praktičnim aspektima uzgoja. D. 3: 25-34. Đ. I. Kolak. 12-14 September 2002.Stanje i mogućnosti. Z. 2004. Cultivation and Processing of Medicinal Plants. Rukavina. Šatović. Šatović... 88 3. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. 1992. 2004. H. i Carović.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Kolak. K. Šatović. I.) . Zagreb / Mostar. 1997. aromatično i medonosno bilje . I. compilers. Poznavanje. Šatović. 1997. i Rozić. Italija. Rim. Z. i Carović. dorade i prerade ljekovitih i aromatičnih kultura. AG2176 PROIZVODNJA I PRERADA LJEKOVITIH I AROMATIČNIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Skorašnjih je godina u svijetu poraslo zanimanje za ljekovito i aromatično bilje. Zagreb / Mostar. Rukavina. 67 4. 2004. i Rozić I. Akademiai Kiado. Šilješ. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. Gozd Martuljek. 243 5. Školska knjiga. 4. Lipman. i Grgesina. Šatović. I. I. 2003. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1. conservation and cultivation of medicinal and aromatic plants in Croatia. Šatović. str./2011.specijalni dio.. 2003.. Kolak. Obvezna literatura 1. Legal protection... I. Z. Šatović. Skripta. Poznavanje ljekovitog. Sjemenarstvo. aromatičnog i medonosnog bilja. Skripta. Z. Report of a Working Group on Medicinal and Aromatic Plants. H. U: Baričevič. 34-38 5. i Rukavina. str. Z. I. Kamilica (Matricaria chamomila L. 3-4: 203-229 3. L. i Carović. Ljekovito. Z. Kolak. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. International Plant Genetic Resources Institute. 1997. Zagreb / Mostar. Bernáth. Maggioni and E. Kolak. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Kolak. I. str. First meeting. Skripta.opći dio. H.. Modul će obuhvatiti biološka i kemijska svojstva ljekovitog i aromatičnog bilja. Sjemenarstvo. I. Slovenia. K. Znanstveni glasnik. Iako proizvodnja i upotreba ljekovitog i aromatičnog bilja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju.. Z. Budimpešta. 2004. J. aromatično i medonosno bilje . 91 2. Hornok (ur. Stoga je ovaj modul zamišljen tako da studente detaljno upozna s teoretskim i praktičnim aspektima proizvodnje i prerade ljekovitih i aromatičnih kultura. Mađarska 2. i Carović. Skripta.. str.

doktorski studij. Wheathampstead. Boatfield G. Grummer R. 1999. studenti će biti educirani o promjenama postojećeg managementa u proizvodnji mlijeka. sveučilišni udžbenik.. Z. Mioč. AG2177 PROIZVODNJA KRAVLJEG MLIJEKA Koordinator modula Opis modula Ograničavajući čimbenici veće i jeftinije proizvodnje mlijeka po kravi u Hrvatskoj jesu slabija plodnost krava i neodgovarajući načini hranidbe i držanja krava po fazama proizvodnje. 2820-2833. (1995): Impact of changes in organic nutrient metabolism on feeding the transition dairy cows. Marija Uremović. ravnopravno sudjelovanje u timskom radu razvoja novih tehnologija u proizvodnji mlijeka.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Hrvatska mljekarska udruga. specifični sustav proizvodnje mlijeka (držanje dvije krave po proizvodnom mjestu) i nove tehnologije hranidbe i držanja u proizvodnji mlijeka. Preporučena literatura 1. Obvezna literatura 1. Ipswich. Zvonimir Uremović (2004): Govedarstvo. B. 6. Zagreb. Z. Agronomski fakultet Zagreb. 2. S. HAD. Mužic. Caput P. Janječić (2002): Stočarstvo. Vesna Pavić. Nastava će se izvoditi putem predavanja (47).R. Zagreb. Zagreb. Uremović. sustav poluintenzivne proizvodnje mlijeka. Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane – krme. stručni suradnik u poljoprivrednoj savjetodavnoj službi. Animal Science 73. (1996): Govedarstvo. UK. sustav intenzivne proizvodnje mlijeka. Adamović M. 4.o. J. Grbeša D. čimbenici uspješnog osjemenjivanja krava.o. Izvanredni profesor Ante Ivanković Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 47 8 5 Pohađanje nastave (80%) i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 381 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Cilj modula Samostalno vođenje proizvodnje mlijeka na farmi./2011. Celeber d. Brewhouse Hill. (2001): Proizvodnja silaže i sjenaže. bez kojih nema veće proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. 5. Preko programskih dijelova: važnost i mjere za unapređenje govedarstva u Hrvatskoj. sveučilišni udžbenik. (2004): Preporuke za hranidbu visokomliječnih krava u tranziciji. Herts AL48AN. Management and Welfare of Farm Animals. 3.. Great Britain. Društvo poljoprivrednih inženjera i tehničara Beograd. (1996): Farm Livestock. 505-544. The UFAW Farm Handbook 4th edn. 2. seminara (8) i terenskih vježbi (5).

Jančić. (1987): Ovčarstvo Redoviti profesor Vesna Pavić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 40 0 2 0 6 12 Pohađanje nastave (min 80%). za voditelja farme te za doktorski studij. suradnika ili voditelja savjetodavne službe. UK. sveučilišni udžbenik (u tisku) 2. specijalizirane mljekare za preradu ovčjeg i kozjeg mlijeka nastavna su jedinica koju će se odraditi na terenu. 5.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb 3. (1997): Controlled reproduction in sheep and goat. Oxfordshire. (2004): Dairy sheep nutrition. AG2178 PROIZVODNJA OVČJEG I KOZJEG MLIJEKA Koordinator modula Opis modula U Hrvatskoj je proizvodnja i prerada ovčjeg i kozjeg mlijeka sve interesantnija. Hrvatska mljekarska udruga. hranidbe i pojedinih fizioloških čimbenika. te primjena ranog odbića i hranidba jaradi i janjadi mliječnom zamjenom. izmuzište i mužnja. Cilj modula Student je osposobljen za upravitelja i/ili tehnologa proizvodnje mlijeka. M. tipovima i oblicima ovčjeg i kozjeg vimena. Obvezna literatura 1. (1969): Ovčarstvo Autorizirana skripta. S. s nasljeđivanjem pojedinih osobina mliječnosti i selekcijom za mlijeko. 3./2011. I. Mioč. B. Mliječne farme i oprema na njima. Agronomski fakultet Zagreb Preporučena literatura 1. Posebno će biti obrađena hranidba ovaca i koza za mlijeko po pojedinim fiziološkim fazama. urednik Zvonimir Uremović. s najučinkovitijim pasminama i genotipovima u proizvodnji mlijeka. Obrazložit će im se važnost uzgojno-tehnoloških postupaka s janjadi i jaradi od partusa do odbića i pripusta. G. Stečenim spoznajama student će biti osposobljen za rad u savjetodavnim službama. Vesna Pavić (2002): Kozarstvo. te važnost i uloga tehnologije (čovjeka) u proizvodnji mlijeka visoke kakvoće. CABI Publishing. osobito s intenzivnom proizvodnjom. 4. terenska nastava Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 382 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . (1996): Prolific Sheep. sa sustavima proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka. za rad u srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama te za upis doktorskog studija. Stoga je važno studente diplomskog studija upoznati s gospodarskom važnošću ovaca i koza u proizvodnji mlijeka. Boro Mioč. H. Vesna Pavić. CAB International Mitić. Vesna Pavić (2002): Ovčarstvo u knjizi Stočarstvo. CAB International. Sušić (2005): Ovčarstvo. N. V. te osobito važnost primjene ranog odvajanja i odbića janjadi i jaradi u proizvodnji mlijeka. 2. Gordon. Analizirat će se utjecaj genotipa (pasmine) na mliječnost. seminarski rad. Pulina. Agronomski fakultet Zagreb Fahmy.

stolni kultivari i kriteriji izbora za proizvodnju.. Mirošević. Poljoprivredni kombinat-Zadar.. posebice u pogledu navodnjavanja vinograda. Zagreb izvanredni profesor Bernard Kozina Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 15 4 1 10 Redovito pohađanje nastave. (1971): Suvremeno vinogradarstvo.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010./2011. specifičnosti agro i ampelotehnike u proizvodnji stolnoga grožđa. N.. Nakladni zavod Globus. berba. Fazinić N. s posebnim naglaskom na značenje ekoloških uvjeta za proizvodnju Obvezna literatura 1. pakiranje i čuvanje stolnog grožđa. (1996): Vinogradarstvo.. Cilj modula Stjecanje znanja o karakteru i tehničko-tehnološkim značajkama uzgoja stolnog grožđa. seminarski rad Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 383 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . Fazinić N. (1990): Stolno grožđe. projektiranje i podizanje vinograda stolnog grožđa s izborom odgovarajućih sustava uzgoja. AG2179 PROIZVODNJA STOLNOG GROŽĐA Koordinator modula Opis modula Stanje i perspektive proizvodnje stolnog grožđa u svijetu i Hrvatskoj s osnovnim gospodarskim značajkama ove proizvodnje. Fazinić M. Zadar 3. Institutza HZZV 2.

Investicijsko izvedbeni program za podizanje plantaže 500 ha na objektu Obreška.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Preporučena literatura 1. A..dr. M. Jelavić i sur. podizanje nasada i tijekom eksploatacije. Novak M... Projektiranje mehanizacije biljne proizvodnja «OOUR Vrana». Opatija. Pismohrana Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede Agronomski fakultet u Zagrebu). AG2180 PROJEKTIRANJE I UVOĐENJE MEHANIZACIJE U VOĆARSTVU I VINOGRADARSTVU Koordinator modula Opis modula Obuhvaća tri razine projektiranja. Zagreb.46:631.. (2003): Opremljenost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava traktorima. 1995. Lumen d. Krpina I. Brčić J. Projektiranje podizanje nasada.372. Obvezna literatura 1./2011. C-Ekonomska analiza opravdanosti podizanja nasada i prikaz isplativosti proizvodnja s obzirom na cijenu koštanja nasada. B-Projektiranje mehanizacije za potrebe meliorativnih radova. A-Projektiranje trajnog nasada obuhvaća. (poglavlje Ekonomika investicija. Njavro. projektiranje mehanizacije za podizanje i održavanje nasada. te izrada studije isplativosti. str.o. Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede. ISSN 1333-2651. 3. 1995. Zbornik radova. 24-28.459-488). Elaborat 1979. Antončić I. Ekonomski fakultet u Zagrebu . 2. Primjena mehanizacije u nasadima kupine i višnje RO Hladnjača-Jasinje.:Ekonomika poduzeća. Stjepan Sito Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 30 16 14 Odrađene vježbe Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 384 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET ... Barčić J. Berčić S.. 31. br.sc. str. (1981). 31-39. Voćarska stanica. međunarodni simpozij iz područja mehanizacije poljoprivrede. Dujmović M. Izrada plana i načina korištenja strojnih agregata. Cilj modula Ukazati studentima na važnost dobro obavljenih pripremnih radnji. Mirošević N. veljače 2003. UDK 631. Maceljski M. te ekonomska analiza isplativosti plantaže. pripremne radnje od snimanja terena do podizanja nasada s izvedbenim kartama. Sveučilišni udžbenik 3. planiranja nasada i strojeva. Mehanizacija u voćarstvu i vinarstvu.153. 717 2. Ploj T.. V.. Zagreb Doc. i sur.. Elaborat.o. Par. vijek eksploatacije i dohodovnost zasađene kulture. Pismohrana zavoda za mehanizaciju br 891. Hrvatska .

Machinery for Horticulture. AG2181 PROJEKTIRANJE I UVOĐENJE TEHNIKE U UZGOJU POVRĆA I CVIJEĆA Koordinator modula Opis modula Uzgoj različitih vrsta povrća i cvijeća uvjetuje specifičan način proizvodnje. položaj biljke u odnosu na tlo. Plodovi mogu biti u tlu. jer to izravno utječe na cijenu koštanja proizvoda. navodnjavanja i berbe. Kod planiranja povrćarske proizvodnje uzima se u obzir: vrijeme dozrijevanja. Obvezna literatura 1. N. Ipswich. Doc. Interna skripta. i Bilandžija. Većina plodova povrćarskih kultura je jako osjetljiva na oštećenja tijekom ubiranja pa zahtjevaju usko specijalizirane strojeve. Zagreb. 3.. gnojidbe. Ipswich. Obzirom na navedeno.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. nužno je u intenzivnoj plantažnoj proizvodnji povrća i cvijeća izraditi detaljnu projektnu dokumentaciju strojeva i opreme. Fifty years of Garden Machinery. Bell B. različiti razmaci sadnje. United Kingdom 1997. Mehanizacija u povrćarstvu. 1991.: Tehnika u uzgoju i ubiranju povrća i cvijeća. 2. Zagreb. sc. Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ 385 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . uzgoj na otvorenom ili zaštićenom prostoru. 2010. S. Stjepan Sito Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 26 4 16 10 Odrađene vježbe. Cilj modula Ukazati studentima na probleme izrade projekta za uzgoj povrća i cvijeća na otvorenom i zaštićenom prostoru. Preporučena literatura 1. Miller Freeman Professional Ltd. Sveučilišna naklada. Poseban problem je strojno ubiranje plodova. što rezultira nemogućnošću primjene univerzalnih strojeva. položaj plodova na biljci. Brčić J. United Kingdom 1995. Miller Freeman Professional Ltd./2011. dr. Bell B. Sito. na tlu i iznad tla (na stabljici). Dati pregled opreme za proizvodnju presadnica. Cousins S.

psu. Nolit – Beograd. sc. Posebno se obrađuju: 6 izv. Kvaliteta sadnog materijala kao pretpostavka uspješne proizvodnje voća. New York 3. Englewood Cliffs. CABI Publishing. Zlatko Čmelik Broj ECTS bodova . N. mikropropagacija in vitro) .) 2003. Upoznavanje suvremenih postupaka u proizvodnji voćnog reprodukcijskog materijala. Wertheim. ISBN 90-803462-2-5 Preporučena literatura 1. Uzroci nedovoljne kompatibilnosti podloge i plemke.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. Rootstock Guide.J. Ferree.E.edu/introduction/pdf..Prednosti i nedostaci različitih načina razmnožavanja. prof. D.generativno razmnažanje . P.Kvaliteta sadnog materijala Cilj modula Detaljno upoznavanje s postupcima razmnožavanja voćaka. dr. Upoznavanje s fiziološkim procesima interne regulacije i međudjelovanja hipobionta i epibionta.. D.Razmnožavanje podloga voćaka: . Physiology of Temperate Zone Fruit Trees. Prentice-Hall International. ISBN 0-85199-271-4 3. E. Međusobni utjecaji podloge i plemenite sorte. S. http://tfpg. Jackson.C.htm 2. I..E.) 1999. 386 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .cas.Specifičnosti razmnožavanja pojedinih voćnih vrsta Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa Način polaganja ispita 24 2 6 16 8 4 Pismeno Usmeno ☑ ☑ . Warrington. M.Razmnažanje sorata: . AG2182 RASADNIČARSTVO VOĆARSKIH KULTURA Koordinator modula Opis modula Modul obrađuje suvremene postupke razmnožavanja voćaka i načine održavanja matičnih nasada za proizvodnju sadnica. Kester. Obvezna literatura 1. CABI Publishing. Uporaba podloga i međupodloga. Pennsylvania Tree Fruit Production Guide. Hartmann. Plant Propagation: Principles and Practices. Podloge voćaka. H. Apples: Botany. (eds.D. Production and Uses. Looney. Faust.. Mišić. New Jersey.T. John Wiley & Sons.autovegetativno (klasičnim postupcima. 1990. Temperate and Subtropical Fruit Production. ISBN 0-85199-592-6 4. 1989. mikropropagacija in vitro) .vegetativno razmnažanje (klasičnim postupcima. . 1984. 1998.T. 2.J (eds. Davies.cijepljenjem ./2011.

H. i Rozić I. 1997. K.. Budimpešta. Poznavanje. Skripta. Rukavina. I. 4.specijalni dio. Mađarska 2. 3: 25-34. Grozdanić. uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Cilj modula Cilj modula je dati studentima detaljna znanja o teoretskim i primijenjenim aspektima repelentnog i insekticidnog bilja. repelentnog.) . Kolak. 1997. Skripta. Zagreb / Mostar. . Cultivation and Processing of Medicinal Plants. aromatičnog i medonosnog bilja. Znanje. I. i Grgesina. Školska knjiga. H. Skripta. Kolak. i Carović.. Šatović. preradi i primjeni pripravaka za ekološku biljnu proizvodnju. aromatično i medonosno bilje . I. Zagreb 5.) 1992. Droge i metaboliti ljekovitog i aromatičnog bilja. Ljekovito. Znanstveni glasnik. AG2183 REPELENTNO I INSEKTICIDNO BILJE Koordinator modula Opis modula Student se upoznaje s općim biološkim i agronomskim značajkama insekticidnog. H. Šimić. Rukavina. 1980. Zagreb / Mostar. i Rozić. 2003. i Carović. Zagreb prof. Studenti se upoznaju s osnovama tehnologije uzgoja vrsta. I. Poznavanje ljekovitog. 243 5. I. rodenticidnog./2011. Kroz vježbe u praktikumu. F. Z. aromatično i medonosno bilje . Obvezna literatura 1. Hornok (ur. Zagreb / Mostar. Šatović. Kolak. 2003. Šatović. 1992.. te primjeni pripravaka u ekološkoj proizvodnji bilja. K. Z. Đ. Zagreb / Mostar. str. str.dr. Skripta. Ljekovito.prof. I. fitonicidnog i ostalog bilja u proizvodnji. Kolak. 88 3.. 2004.Stanje i mogućnosti.. osnovama dorade i prerade proizvoda te metodama primjene tih proizvoda u masovnoj ekološkoj proizvodnji. Kolak.opći dio. I. 2004. K.. i Carović. Sjemenarstvo. Kolak. 67 4. str. Z. Šatović. Kolak. I.ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. 5-6: 341-353 Preporučena literatura 1.sc. K. Mogućnosti proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja na hrvatskim prostorima. I.. terenske vježbe i seminarske radove studenti se upoznaju s praktičnim aspektima ovog modula. Šatović. i Carović. Kamilica (Matricaria chamomila L. Akademia Kiado. Šatović. 91 2. i Rukavina.. Z. 3-4: 203-229 3. str. u trajnom zvanju Ivan Kolak Broj ECTS bodova 3 Ukupno sati izravne nastave 30 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 20 6 2 2 Pohađanje svih predavanja i vježbi Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 387 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET . I. Šilješ. Z. Sjemenarstvo. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Z. Naše medonosno bilje. 1997.

(1997): Hranidba svinja u otvorenom sustavu držanja. Posjet odabranoj ruralnoj zajednici. uvod u teoriju. T.. Tidsk . intervju na OPG i s članovima zajednice – analiza socioekonomskih odnosa u ruralnoj sredini. dr. CAB. 6. Z. suvremene promjene. Terenska nastava: Analiza dva lokaliteta otvorenog sustava. Temeljni činitelji poljoprivredne proizvodnje.pdf 3. i sur.hr/pdf/strategije/Strategija_poljoprivrede_i_ribarstva. D. Znaor. Ecologica. 3. Robić. M. Grgić..ECTS informacijski paket DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI ▪ AKADEMSKA GODINA 2010. (2004): Poljoprivredno okolišni program za Hrvatsku. M. praksu i politiku (prijevod Tito Žimbrek. Z. Preporučena literatura 1. Usporedba otvorenih i zatvorenih sustava proizvodnje. Ramona Franić). I. Cilj modula Upoznavanje s povijesnim razvojem sustava proizvodnje. D. Obvezna literatura 1./2011. T... Đikić.Kos. sc. Krmiva 40. EEEP. F. Jurić.mps. AG2184 RAZVOJ POLJOPRIVREDE I RURALNOG PROSTORA Koordinator modula Opis modula Predavanja: Povijesni razvoj sustava proizvodnje. 35-45.. Iz. Jurić.o. MPŠVG.o. Krmiva 39. (1998): Hranidba mesnih goveda u otvorenim sustavima proizvodnje. suvremene promjene i suvremenih tendencija u Svijetu i EU u pogledu ruralnog razvitka. (2003): Agrarna politika u Republici Hrvatskoj na putu od poljoprivrednog do održivog ruralnog razvitka. Accession number 981417130. (2003/2004): Agrarna ekonomika II. Poljoprivredna i ruralna politika – obilježja.Offset Markulin Lukavec 181 stranica. Grbeša. Agronomski fakultet. Žimbrek. S.. Zagreb 2.. Tracy. M. (2002): Turopoljska svinja . 5. Jurić. CAB. Zagreb 2. Franić. M. 4. (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu. Zagreb 4.. Karoglan Todorović. Interna skripta. Strateški prioriteti razvitka poljoprivrede i ruralnog prostora u Hrvatskoj. Z. Uloga poljoprivrede u gospodarskom razvoju. MPŠVG RH (2003/2004): Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske http://www. sa značenjem okoliša u proizvodnim sustavima i društveno-ekonomskim odnosima u ruralnom sektoru. R. I. Zagreb prof. Avalon.. Žimbrek. I. Accession number 981406683. Lučić. 305-310.. "MATE"d. Seminarski radovi iz područja Poljoprivredna i ruralna politika – obilježja. Đikić. T. Društvena istraživanja 12 (6):1027-1049. 1. (2003): Nacrt Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska područja. Suvremene tendencije u Svijetu i EU u pogledu ruralnog razvitka.autohtona hrvatska pasmina turopolka. Đikić. Značenje okoliša u otvorenim sustavima proizvodnje. Plemenita opčina turopoljska V Gorica. Žimbrek.. dio. Ivo Grgić Broj ECTS bodova 6 Ukupno sati izravne nastave 60 Način izvođenja izravne nastave Predavanja Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe u praktikumu Seminar Terenske vježbe Uvjeti za dobivanje potpisa 32 12 16 Ocjenjeni seminari Način polaganja ispita Pismeno Usmeno ☑ ☑ 388 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU :: AGRONOMSKI FAKULTET .

Značaj i svrha ribolova od prapočetaka do današnjih dana. 222. (1995): Ribarstvo. Swiniarski J. Omogućiti studentima stjecanje temeljnih teoretskih i praktičkih znanja o vrstama ribolova. G. 3. Pp256. tradicijskog ribolova. Nedwelec. sportsko rekreacijskog.. Svrha i uloga ribarske luke. te s njihovom specifičnom opremom. samice). Zagreb Simović. temeljne vodilje pravilnog gospodarenja morima i kopnenim vodama./2011. Vrste i ribarskih brodova s specifičnom pripadajućom opremom.. njezinim temeljnim i strukturnim sadržajima. Aničić I. vezanih za gospodarski ribolov (plivarica. tendencijama i perspektivama razvoja gospodarskog. Obvezna literatura 1. te struktura sportske ribolovne opreme. Prof. Zagreb. . I. P. mrežastih alata kopnenih voda i mora (stajaćice. Pravila plovidbe na moru i kopnenim vodama. 4. (1996): Brodarenje. . te ribolova u sklopu akvakulture. M. Upoznati studente s ulogom i zadatcima ribarske luke. Fisheries Tehnical Paper. Safner R. I. Tiskara Rijeka Treer T. Split Treer T. FAO. odnosno upoznati ih s ribolovnim alatima i tehnikama ribolova. 2. kopnenih voda i mora. kao i osnovnim iskoristivim potencijalima. Zagreb Constatino. Veble Comerce Zagreb. No. kako u svijetu tako i kod nas. Razvoj sportsko rekreacijskog i natjecateljskog ribolova. Svladavanje tehnike ribolo