C11

Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMONA POSTROJENJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvedbe, uloga i sastavni dijelovi osovinskog voda ULOGA OSOVINSKOG VODA: - JE DA TANGENCIONALNE SILE PRETVARA U AKSIJALNE SILE I PREKO VIJKA POKREE BROD. - POSTII IDEALAN BROJ OKRETAJA PROPELERA (IDEALAN BROJ OKRETAJA JE 1 RPM JER TO JE MANJI BROJ OKRETAJA VEA JE UINKOVITOST. - OSIGURATI MANEVARSKE SPOSOBNOSTI BRODA STUPANJ ISKORISTIVOSTI OSOVINSKOG VOD JE 96-98%. KRAI OSOVINSKI VOD MANJI GUBICI BOLJI PRIJENOS ENERGIJE. VANO JE DA JE OSOVINSKI MOTOR CENTRIRAN.. CENTRIRA SE OD KRME PREMA PORIVNOM STROJU. GLAVNI ELEMENTI OSOVINSKOG VODA SU BRODSKI VIJAK, OSOVINA BRODSKOG VIJKA, STATVENA CIJEV, PREDNJA BRTVENICA, ZADNJA BRTVENICA, MEUOSOVINE, TEMELJNI LEAJEVI, PRIRUBNICA, ODRIVNI LEAJ. TEMELJNI LEAJ NE SMIJE PREUZIMATI AKSIJALNE SILE RADI TEMPERATURNE DILETACIJE. TE SILE PREUZIMA ODRIVNI LEAJ I PRENOSI DALJE NA KONSTRUKCIJU BRODA DA BI ZATITIO MOTOR. AKO IMA VIE TEMELJNIH LEAJEVA MORAJU BITI JEDNAKO OPTEREENI. IZVEDBE: SA KOPOM / BEZ KOPE SA ZUPASTIM PRIJENOSOM / BEZ ZUPASTOG SA ZAKRETNIM KRILCIMA PROPELERA / VIJAK SA FIKSNIM KRILCIMA bodovi 20

Skupina pitanja
1.1

1.2

1.3

Mlazne pumpe ZOVEMO IH JO EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CRPNIM CJEVOVODIMA VELIKIH DULJINA I VELIKIH PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVANIJA PRIMJENA EJEKTORA JE NA PARNIM POSTROJENJIMA GDJE ISISAVAJU MJEAVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUI IM ZA CRPLJENJE I TLAENJE TEKUINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEIM TLAKOM DOVODI SE POGONSKO SREDSTVO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE POVEAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAIN USISAVAMO SREDSTVO KOJE DOBAVLJAMO. NA POETKU DIFUZORA MIJEA SE POGONSKO SREDSTVO I SREDSTVA KOJEG DOBAVLJAMO. NA IZLAZU IZ EJEKTORA IMAMO DIFUZOR, ODNOSNO PROIRENJE KOJE NAM SMANJUJE BRZINU A NAZAD POVEAVA TLAK NA VELIINU DOSTATNU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU. Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET MORA BITI TAKAV DA OMOGUI 12 UZASTOPNIH UPUIVANJA BEZ RADA KOMPRESORA. ZA NEPREKRETNI PORIVNI STROJ JE 8 UPUIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMONE MOTORE 6 UPUIVANJA. KOMPRESOR MORA MORA ZADOVOLJITI UVIJET DA USPIJE NAPUNITI BOCU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA SAT VREMENA. Zato se upotrebljavaju viestepeni kompresori? ZBOG PREVELIKE TEMPERATURE ZBOG KOJIH ULJE GUBI SVOJA SVOJASTVA I MOE SE ZAPALITI

15

15

2.1

Principi ienja i odjeljivanja goriva i maziva IENJE GORIVA I MAZIVA RADI NA PRINCIPU TALOENJA USLIJED RAZLIKE U SPECIFINOJ TEINI. U TANKOVIMA TAJ PROCES UBRZAVAMO POVIENJEM TEMPERATURE TEKUINE. NAJBOLJI REZULTATI SE DOBIJU KOD IROKIH I PLITKIH TANKOVA (JER JE PUT KOJI ESTICA MORA PROI NAJKRAI) ALI KOD BRODOVA JE TO TEKO IZVEDIVO (EFEKAT SLOBODNIH POVRINA, OGRANIEN PROSTOR...). POMOU SEPARATORA I DJELOVANJA CENTRIFUGALNE SILE PROCES TALOENJA UBRZAVAMO (CENTRIFUGALNA SILA POVEAVA MASU ESTICE I DO 11000 PUTA). POMOU FILTERA MOEMO ISTO ODSTRANJIVATI NEISTOE IZ GORIVA ILI MAZIVA. FILTERE KARAKTERIZIRA NJIHOVA FINOA (ZA GORIVA I MAZIVA SE KORISTE FILTERI 30 50 MIKRONA) I NAIN RADA (AUTOMATSKI IL RUNI). AUTOMATSKO IENJE ELEMENATA FILTERA SE VRI PROMJENOM SMJERA MEDIJA KOJI SE FILTRIRA ILI ZRAKOM. PROCES IENJA MOE AKTIVIRATO DIFERENCIJALNI PRESOSTAT ILI TIMER (OVISNO O IZVEDBI). DOPUTENI PAD TLAKA JE 0.5 bara DOK JE NORMALNI PAD TLAKA 0.2 bar. ?????????????????

20

2.2

Regulacija rada i razvodi (VENTILI) na kompresorima SVI KOMPRESORI IMAJU NEPOVRATNE VENTILE. ROTORNI KOMPRESORI IMAJU SAMO JEDAN ILI NEMAJU NITI JEDAN VENTIL. USISNI TLAK JE UVJEK NII OD TLAKA U USISNOM VODU A TLAK NA TLANOM VENTILU JE VEI OD TLAKA U TLANOM VODU ZBOG PADA TLAKA NA VENTILIMA. IZVEDBE VENTILA: - VENTILI S KONCENTRINIM RASPORIMA - VENTILI S RAVNIM RASPORIMA - RAVNOSTRUJNI VENTILI - ETANI VENTILI GLAVNI DIJELOVI VENTILA: - SJEDITE OPTEREENO UDARCIMA PLOICE, IZRAENO JE OD LIJEVANOG ELJEZA - PLOICA VENTILA NAJOSJETLJIVIJI DIO KOMPRESORA, IZRAENA OD LEGIRANOG ELIKA. ZAHTIJEVI VELIKA OTPORNOST NA UDAR I TO MANJA MASA. DEBLJINA JE OD 0.8 DO 4 mm. - OPRUGE SLUE DA UBRZAJU ZATVARANJE VENTILA, A OPET NE SMIJU DAVATI PREVELIKI OTPOR PRI OTVARANJU. UBLAAVAJU UDARAC PLOICE U ODBOJNIK. - ODBOJNIK OGRANIAVA PODIZAJ , PRIDRAVA OPRUGE I SLUI KAO VODILICA ZA PLOICU REGULACIJA RADA STAPNIH KOMPRESORA: - POVREMENI PREKID DOBAVE: UKLJUIVANJE ILI ISKLJUIVANJE KOMPRESORA PREKO PRESOSTATA, POVREMENO POTPUNO ZATVARANJE USISNOG VENTILA (KOMPRESOR RADI U PRAZNOM HODU), POTPUNO OTVARANJE USISNOG VENTILA. - GRUBA REGULACIJA DOBAVE: STUPNJEVANA PROMJENA BROJA OKRETAJA ELEKTROMOTORA (MIJENJA SE BROJ PARI POLOVA), PROMJENOM VELIINE TETNOG PROSTORA, ISKLJUIVANJE POJEDINIH CILINDARA (KOD VIESTUPANJSKIH KOMPRESORA POTREBNO JE PROVESTI NA SVIM CILINDRIMA) - KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE: NAJBOLJA ALI NAJSKUPLJA. REGULACIJA PROMJENOM FREKVENCIJE (BROJA OKRETAJE). TU TREBA PAZITI PRILIKOM SMANJENJA BROJA OKRETAJA NA GUBLJENJE MOMENTA I SMANJENJE TLAKA ULJA. DRUGI NAIN REGULACIJE JE UPRAVLJANJE USISNIM VENTILOM IZVANA (KOD KOMPRESIJE JEDAN DIO PUTA VENTIL JE OTVOREN TAKO DA DIO PLINA IDE NAZAD U USISNI VOD. I TREI NAIN JE POMOU VREMENSKI PROMJENJIVOG TETNOG PROSTORA.

15

2.3

3.1

3.2

Rashladni proces GLAVNI ELEMENTI RASHLADNOG PROCESA SU KOMPRESOR, ODJELJIVA ULJA, KONDENZATOR, EKSPANZIONI VENTIL, ISPARIVA... PLINOVITO SREDSTVO SE USISAVA IZ ISPARIVAA KOMPRESOROM, PODIE NA VIU RAZINU DA BI SE MOGLA ODVESTI TOPLINA KOJI JE MEDIJ PREUZEO U ISPARIVAU. ODVOENJE TOPLINE SE VRI U KONDENZATORU GDJE PLIN PRELAZI U TEKUE STANJE. NAKON UKAPLJIVANJA MEDIJ PROLAZI KROZ EKSPANZIONI VENTIL U KOJEM SE VRI PRIGUIVANJE, MEDIJU PADA TLAK PA PRELAZI U PLINOVITO STANJE UZ PAD TEMPERATURE GDJE U ISPARIVAU ODVODI TOPLINU (ZRAKU). DIJAGRAM Separator kaljune vode OBAVEZAN ZBOG IMO-a, SEPARIRA VODU NA 15 ppm KOJA JE DOZVOLJENA GRANICA ISPUMPAVANJA VAN BRODA. SVAKI SEPARATOR IMA GRIJA DA BI SE PROMIJENILA SPECIFINA GUSTOA ULJA I VODE I OLAKAJU ODVAJANJE. PRVI STUPANJ SKIDA GRUBE DOK U DRUGOM STUPNJU FILTERI SPUTAJU ZAPRLJANOST VODE NA ISPOD 15ppm-a. NA IZLAZU JE TROSMJERNI VENTIL KOJI U SLUAJU POVEANJA IZNAD 15ppm VRAA VODU NA USIS PUMPE ILI U KALJUNI TANK. NA PRVOM STUPNJU JE SENZOR KOJI DETEKTIRA ULJE I AUTOMATSKI VENTIL KOJI GA ISPUTA U SLUDGE TANK ILI NEKI DRUGI TANK. Ureaji za kormilarenje i zahtjevi koje trebaju zadovoljiti MOE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. SASTOJI SE OD: PUMPE ULJA RADE TLAK KOJI JE POTREBAN ZA ZAKRETANJE LISTA KORMILA . TLAK JE DO 70 bara A OVISI O SILAMA (OTPORU) NA LISTU KORMILA. SIGURNOSNI VENTIL NA PUMPI OTVARA KOD SE DOSTIGNE MAKSIMALNI TLAK. POGONSKI DIO MISLI SE NA CILINDRE SA STAPOVIMA ILI KRILA SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA SAFETY VALVE BLOCK TANK ULJA ZAHTIJEVI: MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOAJ 35O ZA 28 SEKUNDI PRI MAXIMALNOM GAZU I BRZINI. SNAGA PRIUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOE ZAKRENUTI S 15O JEDNE STRANE NA 15O DRUGU STRANU ZA 60 SEKUNDI PRI BRZINI OD 7 VOROVA. MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE, STABILNOST SMJERA PLOVIDBE, SPOSOBNOST OKRETANJA

15

20

10

3.3

4.1

Rotacijske pumpe s rotacijskim prostorima MISLI SE NA ZUPASTE PUMPE, SAMOCRPNE SU I S KONTINUIRANOM DOBAVOM. PRINCIP RADA: ZUPANICI SE VRTE U KUITU (JEDAN POGONSKI A DRUGI POGONJEN) UZ POTREBNU TOLERANCIJU. ZUPANICI ZAHVAAJU TEKUINU U MEUZUPANOM PROSTORU I PRENOSE JE NA STRANU IZMEU KUITA I OZUBLJENJA. POGONJENI ZUPANIK IMA RUPE TJ KANALE U SEBI RADI RASTEREENJA KOD RADA. DOBAVA ZUPASTE PUMPE PUMPE ODREUJE SE NA TEMELJU ZAPREMINE MEUZUPANOG PROSTORA. DA BI SE IZBIJEGLA OTEENJA U SLUAJU ZATVORENOG TLANOG VENTILA UGRAEJE SE PREKOTLANI VENTIL KOJI U SLUAJA AKTIVIRANJA POVEZUJE USISNU I TLANU STRANU PUMPE. PUMPA JE OSJETLJIVA NA NEISTOE PA SE NA USISNOJ STRANI REDOVITO POSTAVLJA FILTER I TO ESTO U IZVEDBI SA MAGNETIMA. VISINA DIZANJA ZUPASTE PUMPE JE I DO 500m, A BRZINA VRTNJE I DO 3000 o/min. BRZINU VRTNJE ODABIREMO PREMA VISKOZNOSTI TEKUINE KOJU DOBAVLJAMO. Proiavanje ulja za podmazivanje RAZLIKUJEMO DVA SUSTAVA ULJA: PROIAVANJE S PUNIM PROTOKOM I DJELOMINO. DJELOMIAN NAIN JE NAJEI SLUAJ. KOD NJEGA DIO ULJA ODLAZI U SEPARATOR NAKON EGA SE PROIENO ULJE VRAA NAZAD U SLIVNI TANK. KAPACITET SEPARATORA SE PODESI DA UKUPNA KOLIINA SISTEMA PROE 2.5 3 PUTA KROZ SEPARATOR U TOKU 24 SATA. ULJE ZA PODMAZIVANJE DIZEL MOTORA IZLOTENO JE ONECICENJU OD METALNIH I UGLJENIH CESTICA, HRE I PROIZVODA OKSIDACIJE ASFALTA, TE U NJEMU IMA VODE KOJA NASTAJE KAO KONDENZAT, ILI ZBOG PROPUTANJA IZ RASHLADNOG SUSTAVA. TEKA GORIVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA RAD DIZEL MOTORA U PRAVILU IZAZIVAJU ONECICENJE, JER ODRECENE KOLICINE KISELINA NASTALIH TIJEKOM IZGARANJA U CILINDRU DOSPIJU U KARTER MOTORA I POMIJEAJU SE SA ULJEM. SVA NAVEDENA ONECICENJA IZAZIVAJU TROENJE OKRETLJIVIH DIJELOVA DIZEL MOTORA.

20

10

4.2

4.3 5.1

Brodski izmjenjivai topline OSIGURAVAJU PRIJELAZ TOPLINE U POJEDINIM SUSTAVIMA S MEDIJA VIE TEMPERATURE NA MEDIJ NIE TEMPERATURE. RAZLIKUJEMO: CIJEVASTE KOJI SE SASTOJE OD PLATA, CIJEVNOG SNOPA, CIJEVNIH PLOA I POKLOPACA. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VANO ODREDITI KOJI E FLUID TEI KROZ CIJEVI, A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. SREDSTVA S VIIM TLAKOM, NEISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBINO SE VODE KROZ CIJEVI. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUE TEKUINE OBINO SE VODE OKO CIJEVI. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAA TOPLINE U ODNOSU NA PLOASTE JE MANJI PAD TLAKA. MATERIJALI CIJEVI PLOASTI IZMJENJIVAI TOPLINE IMAJU VEU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRINU, LAKI SU, MANJE DIMENZIJE, VEI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. SASTOJE SE OD PAKETA PLOA S UPREANIM PROFILOM. DEBLJINA PLOE JE 0.4 0.7 mm. ZATIM BRTVE, FIKSNA STEZNA PLOA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUCI DOK JE DRUGA PLOA POMINA. VIJCI SLUE DA SE TE DVIJE PLOE JEDNOLINO PRITEGNU. MOE IH BITI DVA ILI VIE SA SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOE SU KROM-NIKAL ELIK, KROM-NIKAL MOLIBDEN ELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOA TE VIJCI IZRAUJU OD UGLJINOG ELIKA. Vrste i pogon palubnih strojeva Teorija kompresora i usporedba pojedinih vrsta kompresije

25

15 20

5.2

5.3

Osovina brodskog vijka, meuosovine, spoj brodskog vijka i osovine MEUOSOVINA SPAJA OSOVINU VIJKA S PORIVNIM STROJEM. IZRAUJE IZ KONSTRUKCIONOG LEAJA. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA. BUDUI DA JE POSTAVLJENA NA TEMELJNIM LEAJEVIMA IZRAUJE SE SA OJAANJIMA NA TIM MJESTIMA RADI MOGUNOSTI POPRAVKA. RAZMAK IZMEU TEMELJNIH LEAJA OVISI O DEBLJINI OSOVINE 22xDEBLJINA OSOVINE. OSOVINA BRODSKOG VIJKANOSI NA SVOM STRANJEM DIJELU BRODSKI VIJAK A NA PREDNJEM JE SPOJENA S OSTALIM DIJELOM OSOVINSKOG VODA. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA I ISTOG MATERIJALA KAO I MEUOSOVINA. U NAELU JE PROMJER 5-10%VEI OD MEUOSOVINE. NA KRAJU IMA KONUS OMJERA 1:10 DO 1:15 NA KOJI SE MONTIRA VIJAK. GLAVINA VIJKA MORA DOSJEDATI BAREM 80% NA KONUS OSOVINE. DULJINA TE OSOVINE OVISI O KONSTRUKCIJI BRODSKOG TRUPA KROZ KOJEG ONA PROLAZI. OSOVINA VIJKA MORA BITI ZATIENA OD DJELOVANJA MORSKE VODE I TROENJA PA SE NA NJU NAVLAE BRONANE NAVLAKE. GRIJANJEM SE NA 200OC SE NAVLAKA RAIRI I NAVUE NA OSOVINU. AKO SU NAVLAKE IZ DVA KOMADA MORAJU SE MEUSOBNO ZAVARITI I NAKON TOGA TESTIRATI. AKO SU DJELOMINONO NAVUENE NAVLAKE IZMEU NJIH OSOVINA MORA BITI PRESVUENA GUMOM ILI EPOKSI SMOLAMA. Vrste centrifugalnih istilaca i podruja njihove primjene PURIFIKATORI ODVAJAJU VODU KLARIFIKATORI ODVAJAJU NEISTOE GRAVITACIONI PRSTEN SE ZAMIJENJUJE SA PRSTENOM KOJI BRTVI IZLAZ VODE. VIE NE TREBA BRTVENA VODA SAMIM TIM NEMA NITI GRANICE SEPARACIJE IZMEU ULJA I VODE NAJEI SLUAJ NA BRODOVIMA KOMBINIRANA IZVEDBA. TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA OKO 85OC TEMPERATURA SEPARIRANJA TEKOG GORIVA OKO 98OC

20

10

6.1

6.2 6.3

7.1

Viestupanjski kompresori, izvedbe dvostupanjskih kompresora PRIMJENJUJE SE ZBOG SMANJENJA KONACNE TEMPERATURE I UTEDE U RADU. TO KOMPRESOR IMA VIE STUPNJEVA TO JE UTEDA U RADU VECA (VECE PRIBLIAVANJE IZOTERMNOJ KOMPRESIJI POD UVJETOM DA SE NAKON SVAKOG STUPNJA PLIN OHLADI NA POCETNU TEMPERATURU). ZA TLACENJE NA VIE TLAKOVE U JEDNOM STUPNJU, A DA BI SE ODRALA MAKSIMALNO DOZVOLJENA TEMPERATURA, BILO BI POTREBNO VELIKO ODVOENJE TOPLINE TO BI ZNATNO POVECALO DIMENZIJE KOMPRESORA I NJEGOVU CIJENU, A I DOBAVA BI BILA ZNATNO MANJA NEGO KOD VIESTEPENOG. TEMPERATURA JE OGRANICENA ZBOG OPASNOSTI OD SAMOZAPALJENJA MAZIVOG ULJA TE PROMJENE NJEGOVIH SVOJSTAVA. HLADNJACI SU UGRAENI NAKON SVAKOG STUPNJA. POVECANJE KOMPRESIJSKOG OMJERA UTJECE NA SMANJENJE STUPNJA DOBAVE (UTJECAJ NA 1 I 3 ). KOD VIESTUPANJSKIH KOMPRESORA JE STUPANJ DOBAVE VII NEGO KOD JEDNOSTUPANJSKIH KOJI BI RADILI IZMEU ISTIH TLAKOVA. Elementi brodskih cjevovoda Regulacija centrifugalnih pumpi REGULACIJU MOEMO VRITI PROMJENOM BROJA OKRETAJA ILI PROMJENOM OTPORA TLANOG CJEVOVODA ODNOSNO PRITVARANJEM VENTILA U TLANOM CJEVOVODU. NEDOSTATAK KOD REGULACIJE PRIGUIVANJEM JE TO SE UVOENJEM DODATNIH OTPORA UVEAVAJU GUBICI A TIME I UIN POGONSKOG MOTORA. PREDNOSTI SU TO JE REGULACIJA JEDNOSTAVNA I LAKA. Statvena cijev i brtvenice osovinskog voda STATVENA CIJEV UPETA JE IZMEU AFTER-PEAKA I KRMENE STATVE. OMOGUUJE IZLAZ OSOVINE IZ TRUPA BRODA. DANAS SU TO KRAE OD POLIMERNIH MATERIJALA. DANAS SU NAJEE OD BIJELE KOVINE SA PREDNJIM I ZADNJIM LEAJEM KOJI IMAJU PROVRTE ZA ULAZ ULJA. PODMAZUJE SE GRAVITACIJSKI. TANK SE POSTAVLJA 3-4 METRA IZNAD LINIJE NAJVEEG URONA BRODA. MORA POSTOJATI MOGUNOST OITAVANJA TEMPERATURE ULJA. ULJE SE HLADI ILI ZASEBNIM RASHLADNIKOM ILI PRKO VODE U KRMENOM PIKU. MORAJU BITI TAKO IZRAENE DA OMOGUUJU NAJMANJE PET GODINA RADA. STRANJA BRTVENICA JAKO JE OPTEREENA. NAJKLASINIJE IZVEDBE SU CEDERVAL I SIMPLEX.

10

20 10

20

7.2

7.3 8.1

Posebni zahtjevi za brodske pumpe - MATERIJALI UKOLIKO JE PUMPA U DODIRU SA MORSKOM VODOM DIJELOVI PUMPE MORAJU BITI OTPORNI NA NJENO DJELOVANJE. UKOLIKO JE KUITE PUMPE IZRAENO OD LIJEVANOG ELJEZA A OKRETNI DJELOVI OD BRONCE ILI MESINGA POTREBNO JE NA KUITE INSTALIRATI CINK PROTEKTORE KAKO BI SE KUITE KATODINO POLARIZIRA. UOBIAJNI MATERIJALI ZA BRODSKE CENTRIFUGALNE PUMPE ZA MORSKU VODU: KUITE I ROTOR MORAJU BITI OD BRONCE DOK JE OSOVINA IZRAENA OD NEHRAJUEG ELIKA. UKOLIKO JE MEDIJ SLATKA VODA KUITE JE OD LIJEVANOG ELJEZA, ROTOR OD BRONCE, A OSOVINA OD NEHRAJUEG ELIKA. - DIMENZIJE I TEINA SISALJKI TU SE RADI O TEDNJI NA PROSTORU, DAKLE GDJE JE GOD MOGUE UMJESTO HORIZONTALNO POSTAVLJENIH PUMPI TREBA UGRADITI VERTIKALNO POSTAVLJENE PUMPE, A UMJESTO STAPNIH PUMPI AKO JE MOGUE UGRADITI CENTRIFUGALNE PUMPE. DA BI SE UTEDJELO NA TEINI, CIJENI, PROSTORU, ITD... - STANDARIZACIJA NASTOJI SE UGRADITI TO VIE ISTOVRSNIH PUMPI RADI SMANJENJA ZALIHA REZERVNIH DJELOVA. - SIGURNOST BRODA MAKSIMALNA CRPNA VISINA NE SMIJE PRELAZITI 6 m. TREBA ODREDITI TOAN BROJ KAPACITET KALJUNIH I PROTUPOARNIH PUMPI PREMA VRSTI, VELIINI BRODA I STROJNOG UREAJA Nain rada centrifugalnog bubnja separatora Generatori slatke vode UREAJ KOJI SLUI ZA PROIZVODNJU SLATKE VODE. SASTOJI SE OD ISPARIVAA, KUITA, KONDENZATORA, EJEKTORA, PUMPE DESTILATA... EJEKTORI SLUE ZA ZA SNIAVANJE TLAKA DA BI MORSKA VODA ISPARILA NA NIOJ TEMPERATURI. TEMPERATURA ISPARAVANJA JE U GRANICAMA 46 52 OC.

10

20 15

8.2

Stupnjevi djelovanja kompresora (gubitci kod kompresora) 1 - UTJECAJ TETNOG PROSTORA KONSTRUKCIJSKI NEIZBJEAN (UTJECE NA SMANJENJE DOBAVE NA RAD NE). VECI TO JE VOLUMEN TETNOG PROSTORA V0 VECI, TO JE KOMPRESIJSKI OMJER P2/P1 VECI, TE TO JE EKSPONENT POLITROPSKE EKSPANZIJE PLINA IZ TETNOG PROSTORA N BLIE JEDINICI (IZOTERMI). 2 - UTJECAJ PADA TLAKA P1 KOD USISAVANJA OVISI O KARAKTERISTIKAMA USISNOG VENTILA KOJI UZROKUJE PAD TLAKA. 3 - UTJECAJ ZAGRIJAVANJA KOD USISA OVISI O NACINU HLAENJA, KOMPRESIJSKOM OMJERU P2/P1 TE EKSPONENTU POLITROPE N. IZRACUNAVA SE EMPIRIJSKIM IZRAZIMA. 4 - UTJECAJ PROPUSNOSTI OVISI O STANJU I IZVEDBI KOMPRESORA (PROPUTANJE VENTILA, PROPUTANJE CILINDAR STAP; KRECE SE OD 0,95 0,98 ZA KOMPRESOR U DOBROM STANJU). UKUPNI STUPANJ DOBAVE SE KRECE OD 0,6 DO 0,97 (OVISNO O TIPU KOMPRESORA). NA NJEGA UTJECE: BROJ OKRETAJA (KASNIJE OTVARANJE I ZATVARANJE VENTILA ZBOG TROMOSTI) SVAKI KOMPRESOR IMA OPTIMALNI BROJ OKRETAJA. VIESTUPANJSKA KOMPRESIJA ZA ODREENI TETNI PROSTOR POSTOJI KOMPRESIJSKI OMJER IZNAD KOJEG KOMPRESOR VIE NE MOE DOBAVLJATI PLIN (VECI V0 MANJI K.O.). VIESTUPANJSKA KOMPRESIJA POVECAVA STUPANJ DOBAVE POVECAVA SE 1 ZBOG MANJIH K.O. U ODNOSU NA TETNI PROSTOR TE 3 ZBOG HLADNIJIH CILINDARA MANJE ZAGRIJAVANJE PLINA. UKUPNI STUPANJ DOBAVE; = 1 2 3 4 I MANJI JE OD 1

15

8.3 9.1

Pojava kavitacije kod brodskih pumpi i kako je sprijeiti Odrivni leaj i spojke osovina osovinskog voda ODRIVNI LEAJ PREUZIMA NA SEBE AKSIJALNE SILE SA OSOVINSKOG VODA I PRENOSI IH NA TRUP BRODA. TAKO TITI MOTOR. SPOJKE OSOVINA MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG DIJELA, ALI MOGU BITI I POSEBNO IZRAENE PA SE ODGOVARAJUIM POSTUPKOM SPOJE S OSOVINOM. Proiavanje goriva GORIVO ISTIMO POMOU CENTRIFUGALNIH ISTIOCA

20 10

9.2

20

9.3

Dijelovi brodskih izmjenjivaa topline CIJEVASTI SE SASTOJE OD PLATA, CIJEVNOG SNOPA, CIJEVNIH PLOA I POKLOPACA. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VANO ODREDITI KOJI E FLUID TEI KROZ CIJEVI, A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. SREDSTVA S VIIM TLAKOM, NEISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBINO SE VODE KROZ CIJEVI. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUE TEKUINE OBINO SE VODE OKO CIJEVI. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAA TOPLINE U ODNOSU NA PLOASTE JE MANJI PAD TLAKA. MATERIJALI CIJEVI PLOASTI IZMJENJIVAI TOPLINE IMAJU VEU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRINU, LAKI SU, MANJE DIMENZIJE, VEI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. SASTOJE SE OD PAKETA PLOA S UPREANIM PROFILOM. DEBLJINA PLOE JE 0.4 0.7 mm. ZATIM BRTVE, FIKSNA STEZNA PLOA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUCI DOK JE DRUGA PLOA POMINA. VIJCI SLUE DA SE TE DVIJE PLOE JEDNOLINO PRITEGNU. MOE IH BITI DVA ILI VIE SA SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOE SU KROM-NIKAL ELIK, KROM-NIKAL MOLIBDEN ELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOA TE VIJCI IZRAUJU OD UGLJINOG ELIKA.

20

10.1

Rashladna sredstva IMAJU SVOJSTVA DA NA ATMOSFERSKOM TLAKU ISPARAVAJU NA NISKOJ TEMPERATURI (ISPOD NULE). MORAJU SE KONDENZIRATI NA TEMPERATURI VEOJ OD TEMPERATURE MORA NA RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA (32 - PRORAUN ZA MORE). GLAVNA RASHLADNA SREDSTVA SU: FREONI, (FREON R12 ZABRANJEN) R410A, R134, R22 ITD.. I AMONIJAK. U RASHLADNIM UREAJIMA RASHLADNO SREDSTVO MEDIJ SLUI ZA SNIAVANJE TEMPERATURE I ZA PRENOENJE TOPLINSKE ENERGIJE. A DANAS SE PRIMJENJUJU FREONI. VANO JE ODABRATI OPTIMALNO RASHLADNO SREDSTVO ZA CIKLUS HLAENJA TE TREBA UDOVOLJAVATI ZAHTJEVIMA , DA NIJE ZAPALJIVO , DA NIJE OTROVNO , NE SMIJE STVARATI OPASNOST OD EKSPLOZIJE , MORA SE MOI KONDENZIRATI PRI NIEM TLAKU TOPIJOM VODOM ZA HLAENJE , NE SMIJE KOROZIVNO DJELOVATI NA METALE TREBA IMATI KARAKTERISTIAN MIRIS RADI LAKEG UOAVANJA , MORA SE DOBRO MJEATI S ULJEM RADI PODMAZIVANJA CILINDRA TE RAZLIITU GUSTOU RADI LAKEG RAZDVAJANJA U SEPARATORU ULJA , TOPLINA ISPARAVANJA TREBA BITI VELIKA DA SE SMANJI KOLIINA , TREBA BITI STABILNO U TOKU EKSPLATACIJE TE JEFTINO. Pogon brodskih pumpi BRODSKE PUMPE SE MOGU POGONITI: - IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA (EST SLUAJ KOD MALIH POGONA) - ELEKTROMOTOROM IZMJENINE ILI ISTOSMJERNE STRUJE - PREKO PARNE TURBINE (PREDNOST JE MOGUNOST REGULACIJE OKRETAJA I S ENERGETSKOG STAJALITA POVOLJNE, A NEDOSTACI SU TROENJE VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) - IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA SISALJKE - RUNO Kontrola dobave zraka u sustavu za dobavu komprimiranog zraka

15

10

10.2

15

10.3

20

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMONA POSTROJENJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Svojstva centrifugalnih pumpi TU PODRAZUMJEVAMO ZAVISNOSTI IZMEU NJENIH OSNOVNIH KARAKTERISTINIH VELIINA KOLIINA DOBAVE, SPECIFINA ENERGIJA I UIN FUNKCIJE SU BRZINA VRTNJE. PROMJENOM BRZINE VRTNJE MIJENJA SE DOBAVA, SPECIFINA ENERGIJA I UIN. Indikatorski dijagram stapnog kompresora Hidrauliki sustav palubnih vitla Glavni dijelovi rashladnog sustava KOMPRESOR, ODJELJIVA ULJA, KONDENZATOR, RESIVER, MAGNETSKI VENTIL, EKSPAZIONI VENTIL, ISPARIVA. Spalionica smea, otpadaka i ostataka SLUI ZA SPALJIVANJE KRUTOG SMEA I SLAA. DIMENZIONIRAN JE PREMA POTRONJI GORIVA GLAVNOG MOTORA. SLA GORI JAKO DUGO. JAKO JE VANO NE PRETJERIVATI SA PUNJENJEM LOITA INCENERATORA. INCINERATORI NOVIJEG TIPA RADE NA VISOKOJ TEMPERATURI TAKO DA MOGU SPALJIVATI PLASTIKU. TEMPERATURA NA KOJOJ SE SPALJUJE PLASTIKA JENE SMIJE BITI ISPOD 850OC. PEPEL SE MORA ZADRAVATI RADI DOKAZA TO SE PALILO. Paralelan i serijski rad centrifugalnih pumpi PARALELNI RAD PUMPI NA ZAJEDNIKOM CJEVOVODU NIJE EKONOMIAN. POVOLJNIJE JE IMATI ZASEBAN CJEVOVOD ZA SVAKU PUMPU. KOD SPAJANJA PUMPI U PARALELU KOD ZAJEDNIKOG CJEVOVODA RASTE KOLIINA DOBAVE DOK KOD SERIJSKOG SPOJA RASTE STUPAC DOBAVEH bod ovi 20

Skupina pitanja
11.1

11

11.2 11.3 12.1

15 15 20 15

12

12.2

12.3

15

13

13.1

Brodski vijak ELEMENT OSOVINSKOG VODA KOJI PRETVARA MOMENT PORIVNOG STROJA U SILU PORIVA ODNOSNO PROPULZIJE NAZIVA SE BRODSKI VIJAK. PORIVNI STROJ PROIZVODI OKOMITE SILE NA SMJER GIBANJA BRODA TE IH JE POTREBNO PRETVORITI U PARALELNE SA UZDUNOM OSI BRODA ODNOSNO U SILE U SMJERU GIBANJA BRODA. BRODSKI VIJAK IMA KRILA KOJIMA SU PLOHE KOSO POLOENE PREMA OSI BRODA. OKRETANJEM VIJKA PLOHE SE OTISKUJU I POKREU BROD. MATERIJALI OD KOJIH SE IZRAUJU MORAJU SE LAKO LIJEVATI I POPRAVLJATI. OBINO SU TO BRONCA, ALUMINIJ I PUNO RIJEE PROKROM. GLAVNI PARAMETRI VIJKA SU: - PROMJER VIJKA PROMJER OPISAN OKO VRHA KRILA - USPON VIJKA KADA SE JEDNA TOKA NA VIJKU VRTI OKO OSI ONA SE ISTODOBNO GIBA PARALELNO S TOM OSI OPISUJUI VIJANU LINIJU. NAPREDOVANJE TE TOKE ZA JEDAN OKRET TOG VIJKA NAZIVA SE USPON - KUT USPONA VIJKA KUT IZMEU PRILEEE KATETE I HIPOTENUZE PRAVOKUTNOG TROKUTA KOJEMU JE PRILEEA KATETA OPSEG KRUGA VIJKA NA PROMJERU A DRUGA KATETA USPON VIJKA - SMJER VRTNJE DESNOKRETNI I LIJEVOKRETNI - OMJER USPONA - PROJICIRANA POVRINA - RAZVIJENA POVRINA - RAIRENA POVRINA - OMJER POVRINA TROKRILNI VIJCI SU SE POKAZALI DA IMAJU BOLJU ISKORISTIVOST DOK KOD VEIH BRZINA VRTNJE PROPELERI SA ETIRI KRILA SU BOLJI. KADA BROD PLOVI PRAMCEM S NJIM SE GIBAJU I ESTICE VODE, TA SE POJAVA ZOVE SASTRUJAVANJE. ZBOG SUSTRUJAVANJA DOLAZI DO SNANJENJA BRZINE PRITJECANJA VODE U DISK VIJKA TE POJAVE NEJEDNOLIKOG POLJA BRZINA PRITJECANJA. TA NEJEDNOLIKOST NAJVIE OVISI O OBLIKU BRODA A TO JE VEA TO JE BROD PUNIJI. KOEFICIJENT SUSTRUJAVANJA VEI JE KOD JEDNOVIJANOG U ODNOSU NA DVOVIJANE BRODOVE. DANAS SE NAJVIE UPOTREBLJAVAJU PROFILI SA UZDIGNUTIM I ZAOBLJENIM ULAZNIM BRIDOM DA BI SE POSTIGLO MIRNIJE PRITJECANJE VODE I TIME SMANJILA KAVITACIJA LICA PROFILA. IZLAZNI BRID JE UZDIGNUT I OTAR RADI SMANJENJA ZUJANJA. 75% UINA VIJKA ODNOSI SE NA UZGON RADI TLAKOVA NA POVRINI KRILA. ISPARAVANJE TEKUINE JE KAVITACIJA. PRI ODREENOJ BRZINI STRUJANJA TLAK E U TEKUINI PASTI (PO BERNULIJEVOJ JEDNADBI) DO VRIJEDNOSTI TLAKA ZASIENJA TO OVISI O TEMPERATURI TEKUINE. TIME SE DIO TEKUINE PRETVARA U ZASIENU PARU A TU POJAVU NAZIVAMO KAVITACIJA. TA PODRUJA MINIMALNOG TLAKAA PODUDARAJU SE SA PODRUJIMA MAKSIMALNIH BRZINA A ONA SE NALAZE NA

20

13

13.2

POVRINI VIJKA NA SVIM MJESTIMA GDJE DOLAZI DO NAGLOG PORASTA BRZINE STRUJANJA NPR. NA STRANI PODTLAKA PROFILA KRILA.PRIMJENOM NOVIH MATERIJALA TE TANJIM PROFILIMA KRILA S MANJIM BRZINAMA NA LEIMA KRILA PROBLEM SE BITNO UMANJUJE. STVARNI SLIP BRZINA PRITJECANJA ESTICA VODE BRODSKOM VIJKU. PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEU IZMJERENE BRZINE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA. IMBENICI KOJI UTJEU NA NA UINKOVITOST BRODSKOG VIJKA SU: - PROMJER VIJKA (VEI PROMJER VEI STUPANJ ISKORISTIVOSTI), TO JE VIJAK VIE UDALJEN OD STATVE VEA JE ISKORISTIVOST VIJKA JER DOBIVA VIE VODE. - BROJ KRILA (VEI BROJ KRILA BOLJI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) - POVRINA KRILA (MANJA POVRINA VEI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) - ODNOS PROMJERA GLAVINE PREMA PROMJERU VIJKA (MANJI ODNOS VEI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) - HRAPAVOST POVRINE (MANJA HRAPAVOST VEI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) - NAGIB OSOVINE (MANJI NAGIB VEI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) U ZADNJE VRIJEME UGRAUJU SE VIJCI S JAKO ZAKRIVLJENIM KRILIMA. SMATRAJU SE DJELOTVORNIM S GLEDITA SMANJENJA BUKE I VIBRACIJA KOJI STVARA VIJAK. PREDNOSTI SU IM SMANJENJE KAVITACIJE UZ ISTI STUPANJ ISKORISTIVOSTI KAO KOD RAVNIH KRILA. VIJAK S ZAKRETNIM KRILIMA. Uronjena centrifugalna pumpa tereta RAZLIKUJEMO JEDNOSTEPENE (KEMIKALCI) I VIESTEPENE (LPG I LNG BRODOVI). OVISI O VISINI PUMPANJA (VISINA TANKA, VISINI PUMPANJA NA TANK, I VRSTI TANKA). NJIHOV POGON MOE BITI U TANKU ILI NA PALUBI. PGONSKI STROJ MOE BITI ELEKTROMOTOR (LNG) ILI HIDROPOGON (TANKERI, KEMIKALCI, LPG). TLANI CJEVOVOD POGONSKI DIO PUMPE S TLAKOM 200-300 BAR. S REGULACIONIM VENTILOM SMANJUJE SE ILI POVEAVA TLAK A TIME I BROJ OKRETAJA PUMPE ODNOSNO KAPACITET. POVRATNI VOD TITI TLANI VOD OD PUCANJA. TLAK ULJA JE OD 3-5 BARA. TLAK ULJA STVARAJU PUMPE. POGONSKI STROJ PUMPE MOE BITI ELEKTROMOTOR, TURBINA ILI DIZEL GENERATOR. NA SUSTAVU SU JO FILTERI, RASHLADNIK ULJA I DISTRIBUTORI.

10

13.3

14.1

14 15

14.2 14.3 15.1 15.2 15.3 16.1

16 17

16.2 16.3 17.1 17.2

Elektrohidrauliki kormilarski stroj MOE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. SASTOJI SE OD: - PUMPE ULJA (PROIZVODI TLAK DO 85 BARA). TLAK OVISI O SILAMA NA LIST KORMILA I NAJVEI JE KADA SU SILE NAJVEE. - SIGURNOSNI VENTILA NA PUMPI (OTVARA KOD PREKORAENJA MAKSIMALNOG TLAKA) - POGONSKI DIO ZA OSOVINU (OVISNO O IZVEDBI CILINDRI ILI KRILA) - SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA ZAHTIJEVI KOJE KORMILARSKI STROJ TREBA ZADOVOLJITI JE PREBACITI KORMILO IZ JEDNOG U DRUGI KRAJNJI POLOAJ ZA 20 SEKUNDI. Pumpa s promjenjivim stapajem i promjenjive dobave Hladnjaci kompresora i podmazivanje kompresora Leajevi osovinskog voda, zupani prijenosi i spojke Rotacijske pumpe s aksijalnim prostorima Regulacija brodskih ventilatora Automatski rad centrifugalnih samoistioca Hidroforski ureaj TO JE POSUDA POD TLAKOM KOJA TROILIMA DOBAVLJA VODU. POSUDA JE U ATOMATSKOM RADU S PRIPADNIM PUMPAMA KOJE SE UKLJUUJU ILI ISKLJUUJU U ODREENIM GRANICAMA TLAKA U TANKU. VELIINA HIDROFORA ODREUJE SE NA TEMELJU BROJA DOPUTENOG BROJA UPUIVANJA PUMPE PO SATU A BROJ UPUIVANJA PUMPI JE NAJVEI ZA POTRONJU JEDNAKU POLOVICI DOBAVNE KOLIINE PUMPE. NAJNIA RAZINA VODE MORA BITI IZNAD IZLAZNOG PRIKLJUKA. UKUPNA VELIINA MORA BITI 25% VEA ODPOTREBNOG VOLUMENA. RADNI VOLUMEN JE IZMEU GRANINIH TLAKOVA UPUIVANJA I ISKLJUIVANJA. BUDUI DA SE ZRAK U VODI ABSORBIRA POTREBNO JE PREDVIDJETI PRIKLJUAK ZA NADOPUNJAVANJE ZRAKOM DA BI SE ODRALE GRANINE VRIJEDNOSTI TLAKOVA UKLJUIVANJA I ISKLJUIVANJA. MAXIMALNI BROJ UKLJUIVANJA: 6 8 VELIKI HIDROFORI 8 12 SREDNJI HIDROFOR 15 30 MALI HIDROFOR Vrste, uporaba i dijelovi brodskih filtera Izvedbe lopatica centrifugalnih ventilatora Izvedbe i doputeni padovi tlaka brodskih filtera Uporaba i izbor ventilatora

20

10 25 15 20 20 10 10

20 10 20 10

17.3

Svojstva stapnih i klipnih pumpi PREDNOSTI: - SPOSOBNOST STALNOG CRPLJENJA TEKUINE - MOGUNOST ODRAVANJA VISOKIH TLAKOVA BEZ POVEANJA DIMENZIJA PUMPE - MOGUNOST ODRAVANJA STALNOG TLAKA UZ RAZLIITE KAPACITETE - VISOK STUPANJ UINKOVITOSTI - MOGUNOST TRANSPORTA RAZLIITIH TEKUINA S OBZIROM NA VISKOZNOST NEDOSTACI - OSJETLJIVOST VENTILA NA NEISTOU - MALA BRZINA STAPA A TIME OGRANIEN KAPACITET PA JE ZA VEI KAPACITET POTREBNA VEA DIMENZIJA PUMPE - NEJEDNOLIKA BRZINA GIBANJA STAPA SAMIM TIM NEJEDNOLIKA DOBAVA MOGUI NEDOSTACI 1. NEDOVOLJAN KAPACITET UZROCI MOGU BITI: NEDOVOLJNO OTVORENI I ZAPRLJANI VENTILI, PROPUTANJE BRTVENICE I ULAZAK ZRAKA, ZAPRLJAN ODNOSNO ZAEPLJEN USIS 2. PUMPA LUPA UZROCI MOGU BITI: ZRAK U USISNOM CJEVOVODU, ISTROENOST STAPNIH PRSTENOVA, PRISUTNOST STRANOG TIJELA U CILINDRU, ISTROENOST MEHANIZMA PRIJENOSA, PREVELIKA BRZINA STAPA, ODVAJANJE TEKUINE OD STAPA ILI KLIPA 3. ZAGRIJAVANJE PUMPE UZROCI MOGU BITI: PREMALO ULJA U MEHANIZMU PRIJENOSA, NEPRAVILNO POSTAVLJENI LEAJEVI, ZAPRLJANOST ULJA.

20

18.1

Putanje u rad, odravanje i neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi Vijani kompresori Leonardov spoj kod palubnih strojeva Glavne veliine brodskih pumpi - SPECIFINA ENERGIJA DOBAVE - VISINA CRPLJENJA Glavni i pomoni kormilarski ureaj Punjenje i pranjenje rashladnog sustava PUNJENJE VRIMO NA TLANOJ STRANI IZA RESIVERA ILI KONDENZATORA KOJI MOE IMATI I ULOGU RESIVERA. PRIKLJUNU CIJEV POELJNO JE SPOJITI NA SUIOC (DRYER), ODZRAITI JE, ZATIM ZATVORITI IZLAZNI VENTIL IZ RESIVERA I OTVORITI VENTIL (LIQUID). KOMPRESOR JE U AUTOMATSKOM RADU..... Klima ureaji, kontrola rada i regulacija

15 15 20 10 20 20

18

18.2 18.3 19.1

19

19.2 19.3

20.1

15

20

20.2 20.3

Zaporni i sigurnosni ureaji brodskog cjevovoda Vrste brodskih pumpi PREMA KONSTRUKCIJI: -LINEARNO POKRETNIM UREAJEM, TU SPADAJU KLIPNE I STAPNE -ROTACIJSKE, TU SPADAJU CENTRIFUGALNE, VIJANE I ZUPASTE -MLAZNE EJEKTORI PREMA POGONU -IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA -POGONJENE ELEKTRINIM MOTOROM ISTOSMJERNE ILI IZMJENINE STRUJE -POGONJNE PARNOM TURBINOM (POVOLJNE SU S ENERGETSKOG STAJALITA, ALI NEDOSTATAK JE UTROENO VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) -IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA PUMPE, -RUNO

15 20

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMONA POSTROJENJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Tekst pitanja Upuivanje pumpi Regulacija kapaciteta kompresora Dijelovi sustava kormila Upuivanje kompresora Regulacija kapaciteta pumpi Upuivanje separatora Mjerenje napora pumpe Dijelovi rashladnog sustava Upuivanje separatora Mjerenje kapaciteta kompresora ienje separatora Upuivanje i zaustavljanje dinamikih pumpi Mjerenje kapaciteta pumpe Dijelovi sustava kormila Upuivanje rashladnog ureaja Regulacija kapaciteta pumpi ienje separatora Dijelovi sustava kormila Upuivanje rashladnog ureaja Upuivanje i zaustavljanje dinamikih pumpi ienje separatora Dijelovi rashladnog sustava Mjerenje napora pumpe ienje separatora Rad rashladnog sustava Upuivanje separatora Mjerenje kapaciteta pumpe Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava ienje separatora Dijelovi sustava kormila bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 15 25 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20

Skupina pitanja
1.1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1.2 1.3 2.1 2.2 2.3 3.1 3.2 3.3 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2 5.3 6.1 6.2 6.3 7.1 7.2 7.3 8.1 8.2 8.3 9.1 9.2 9.3 10.1 10.2 10.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMONA POSTROJENJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Tekst pitanja Stavljanje u pogon protupoarne sisaljke Opisati rad kormila na ovom brodu Opisati kompresor zraka i njegove pratee naprave Kontrola i odravanje glavne cirkulacione sisaljke ulja Kontrola rada ventilatora u prostoriji strojarnice Kontrola rada balasne sisaljke Regulacija kapaciteta sisaljki Upuivanje separatora goriva ienje separatora kaljue Pokazati sisaljke za rashlaivanje glavnog motora i regulacija Dijelovi rashladnog sustava Opisati ventilaciju strojarnice i hermetizacija Kvarovi na kompresoru za upuivanje glavnog motora Opisati sustav separiranja karterskog ulja Opisati sustav statvene cijevi Kontrola rashladnika i postupak kod proputanja cijevi Kontrola i odravanje konica na priteznom vitlu Opisati promjenu smjera vrtnje kod ventilatora Upuivanje i zaustavljanje dinamikih pumpi Upuivanje kompresora rashladnog sustava Opisati rad kormilarskog stroja i njegov rad u pogonu Zastoji u radu centrifugalnih pumpi Opisati stabilni protupoarni sustav na brodu Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Pregled separatora ulja i stavljanje u pogon Opisati statvenu cijev, odravanje brtvenica i kontrola Kontrola rada purifikatora i klarifikatora Kontrola rada kompresora zraka za upuivanje glavnog motora Hlaenje glavnog stroja kod niskih temperatura Problemi u eksploataciji stapnih pumpi bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20

Skupina pitanja
11.1

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

11.2 11.3 12.1 12.2 12.3 13.1 13.2 13.3 14.1 14.2 14.3 15.1 15.2 15.3 16.1 16.2 16.3 17.1 17.2 17.3 18.1 18.2 18.3 19.1 19.2 19.3 20.1 20.2 20.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI

STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.
1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izraunavanje snage kod 2T dizelskih motora Regulacija rada brodskih plinskih turbina Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare Izmjena radnog medija u cilindru etvorotaktnog i dvotaktnog motora Kruni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine Prekretanje brodskih dizelskih motora Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora Ukupna iskoristivost propulzije i slip Regulacija snage brodskih parnih turbina Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomonog motora) Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje Priprema i upuivanje brodske parne turbine Termodinamike osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja Toplinski stupanj djelovanja parne turbine Upuivanje dizelskog motora s tekim gorivom te rad tijekom manevriranja Plinsko-turbinski procesi i izvedbe Sigurnosna armatura brodskog generatora pare Reimi rada motora i optimalna potronja goriva Pretiak zraka za izgaranje (motori, kotlovi, plinske turbine) Toplinski proces u parno-turbinskom stupnju Pogon i odravanje dizelskih motora Zatita brodskih parnih turbina Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i naini poveanja istog Otvoreni indikatorski dijagram Sustav ulja glavnog porivnog stroja bodovi 20 15 15 30 10 10 25 15 10 20 15 15 20 15 15 25 10 15 30 10 10 20 10 20 20 15 15 20 10 20

Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Cirkulacija zraka i ispunih plinova u brodskom generatoru pare Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskoritavanje toplinskog pada u stupnju Priprema i pogon brodskog generatora pare Zatita brodske plinske turbine Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije i tlaka ispirnog zraka Pregled i odravanje brodskog generatora pare Zatita brodskih dizelskih motora Sustav hlaenja brodskog dizelskog motora Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine Sustav goriva za dizelske motore Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare Priprema i odravanje pogona brodske parne turbine Reimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu Analiza i obrada napojne i kotlovske vode Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije Sustav startnog zraka dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja Kvarovi i oteenja brodskih generatora pare Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora Toplinski procesi u dizelskim motorima Tipovi i karakteristike generatora pare Odravanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja Regulacija toplinskog optereenja brodskog generatora pare Priprema za upuivanje i zaustavljanje glavnog motora Common rail sustav ubrizgavanja goriva na 2T motorima bodovi 10 20 20 20 10 20 20 15 15 10 20 20 20 15 15 15 20 15 20 20 10 20 20 10 15 15 20 15 20 15

Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13 14 15 16 13.1 13.2 13.3 14.1 14.2 14.3 15.1 15.2 15.3 16.1 16.2 16.3 17.1 17.2 17.3 18.1 18.2 18.3 19.1 19.2 19.3 20.1 20.2 20.3

17 18 19 20

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Tekst pitanja Na brodu pokazati razliku izmeu dvotaktnih i etverotaktnih dizel motora U radioni prikazati regulator plinske turbine Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu prikazati cilindar, ventile, ubrizgae Na simulatoru prikazati proces plinske turbine Na brodu prikazati generatore pare U radioni i na brodu prikazati v.t. pumpe dizel motora U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G.M. i P.M. Na simulatoru pokazati zatvoreni proces plinske turbine U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine Izgaranje u generatoru pare - objasniti na simulatoru Praktiki na brodu prikai snimanje indikatorskog dijagrama Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces Na brodu ili simulatoru prikai kruni proces parne turbine Praktiki na brodu objasni manovru Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine Na simulatoru praktiki uputi parnu turbinu Na brodu prikai optimalnu potronju goriva za taj brod Na brodu objasni plinsku turbinu motora Na simulatoru prikai praktiki protok pare i izgaranja Na brodu objasni glavne dijelove motora Na brodu prikai loe osobine plinske turbine u sustavu s motorom Na brodu objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom Na simulatoru objasni sisteme goriva, ulja, vode i automatiku Praktiki prikai odravanje pogona na brodu Na brodu objasni rad pomonih dizel motora u sprezi s porivnim strojem bodovi 25 15 10 20 15 15 30 10 10 25 15 10 25 10 15 30 10 10 30 10 10 25 15 10 20 20 10 30 10 10

Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvriti ienje ogrjevnih povrina pregrijaa pare Izvriti unutarnje ienje kotla Regulacija sigurnosnih ventila Putanje kotla u pogon nakon ienja istog Izvriti ienje loita kotla ienje i izmjena cijevi na vodocijevnom kotlu Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu Izvriti ispjenjivanja kotla Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu Izvriti regulaciju najvieg i najnieg vodostaja u kotlu Odstranjivanje masnoe iz napojne vode Izvriti kontrolu podmazivanja parne turbine Sprijeiti padanje vakuma u kondenzatoru Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu Mjerenje defleksija koljeniaste osovine glavnog motora Ispravljanje defleksija koljeniaste osovine glavnog motora Mjerenje zranosti temeljnog leaja glavnog motora Demontaa leteeg leaja glavnog motora te podeavanje zranosti Izvriti regulaciju utrcavanja V.T. sisaljke goriva glavnog motora Iskljuivanje jedne V.T. sisaljke glavnog stroja u radu Izvriti godinji pregled jednog cilindra glavnog motora Izvriti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora Izvriti pripremu te izvriti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog motora Izvriti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja Pripremiti turbo puhalo za pregled Izvriti mjerenje potronje ulja za podmazivanje cilindara Izvriti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispunih ventila Kontrola ureaja za tretman goriva bodovi 10 10 30 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 20 15 20 10 20 10 20 20

Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19.2 19.3 20.1 20.2 20.3

19 20

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj strae u strojarnici prema vrsti broda i tipu postrojenja Preuzimanje strae s obzirom na radove u tijeku Priprema dizel generator za upuivanje Ustroj strae prema vremenskim uvjetima Preuzimanje s obzirom na stanje pogona Priprema turbo generatora za upuivanje Ustroj strae s obzirom na nastali kvar na porivnom stroju Preuzimanje strae u izvanrednim okolnostima Priprema i upuivanje glavnog motora Dranje strae u luci Preuzimanje strae s obzirom na stanje tankova i kaljua stroja Priprema kotla za potpalu Dranje strae na sidritu Preuzimanje strae s obzirom na naloge upravitelja stroja i dnevnik stroja Kontrola upravljakih sustava i sredstava za vezu Dranje strae u manevriranju Predaja strae - pregled i priprema Zaustavljanje - iskljuivanje sveukupnog postrojenja u doku Dranje strae u plovidbi kanalima Predaja strae s obzirom na radove i izvanredne okolnosti Spremnost postrojenja za manevriranje Dranje strae u plovidbi Predaja strae s obzirom na sposobnost asnika koji preuzima strau Izvjeivanje i pozivanje upravitelja stroja Dranje strae u strojarnici koja je povremeno bez posade Predaja strae - lista provjere Priprema pogona s plinskom turbinom Dranje strae u izvanrednim situacijama (kvar) Preuzimanje strae - lista provjere Lista provjere - na dolasku, predisplovljenje bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 15 20

Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj strae prema vrsti broda i tipu postrojenja Vonja ovisno o vremenskim uvjetima Priprema glavnog stroja za upuivanje Sposobnost dranja sigurne strae Nadzor nad strojevima koji su izloeni havariji Spremnost posade stroja za upravljanje porivnim sustavom Priprema generatora za upuivanje Uestalost i opseg praenja postrojenja Prevencija kvarova u strojarnici Spreavanje polucije sa broda u more Stanje kaljua u strojarnici Kontrola upravljakih sustava u stroju Pravilno voenje dnevnika stroja Upravljanje postrojenjem u nudi Sigurnosne mjere i postupci u sluaju nude Dranje strae plovidbom kanalima Predaja strae u izvanrednim okolnostima Uzbunjivanje u sluaju opasnosti Izvjea o izvanrednim radovima u strojarnici Mjere opreza i zatite kod izvanrednih situacija Pregled i priprema kod preuzimanja strae Sposobnost asnika za preuzimanje strae Dranje strae u plovidbi Izvjea kod izvanrednih okolnosti Izvanredne okolnosti na pomonim strojevima, izvjea Kontrole upravljakih sustava Preuzimanje strae, lista provjera Dranje strae kada je strojarnica bez posade Zaustavljanje cjelokupnog postrojenja kod odlaska broda na dokovanje Kontrola i zaustavljanje pogona stroja bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10

Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1 20 20.2 20.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti strau na odreenom brodu ili simulatoru Ispisati listu provjere predaje strae Pripremiti centrifugalnu pumpu za upuivanje Ustrojiti strau na odreenom brodu u luci ili simulatoru Ispisati listu provjere preuzimanja strae Pripremiti pomoni motor za upuivanje Ustrojiti strau broda na terminalu Ispisati listu provjere u nenadgledanoj strojarnici Pripremiti kotao za potpalu (na simulatoru) Ustrojiti strau na odreenom brodu u doku - brodogradilitu Prikai izdavanje trajnih naloga posadi stroja od strane upravitelja stroja Pripremiti dizel generator za zaustavljanje Ustrojiti strau radi pripreme pogona za manevriranje na odreenom brodu Primopredaja strae u okolnostima bolesti ili pijanstva asnika stroja Pripremiti glavni motor za upuivanje (na brodu ili simulatoru) Preuzeti strau u odreenoj strojarnici koja je povremeno bez posade Predati strau na terminalu Pripremiti turbogenerator za upuivanje (simulator) Preuzeti strau u odreenoj strojarnici s posadom Predati strau u luci Pripremiti plinsku turbinu za upuivanje Preuzeti strau u manevriranju Predati strau u doku Demonstrirati djelotvorno i sigurno pumpanje kaljua Preuzeti strau na terminalu Predati strau u izvanrednim okolnostima Pripremiti separator za upuivanje Preuzeti strau u izvanrednim okolnostima Izvriti povremeni (periodiki) pregled postrojenja Kontrolirati dnevnik stroja bodovi 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 20 15

Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE sukladno s Meunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti strau na odreenom brodu ili simulatoru Predati strau u doku Predati strau u luci Pripremiti pomone motore za upuivanje Pripremiti separator kaljue za upuivanje Pripremiti kotao za potpaljivanje Ispisati listu provjere preuzimanja strae Upravljane postrojenjem u nudi Izvjee o radovima u strojarnici Preuzeti strau u izvanrednim okolnostima Preuzeti strau za vrijeme manovre Kontrola dnevnika stroja Pripremiti kotao za stavljanje u pogon Priprema pomonog motora za stavljanje u pogon Ispitivanje nepovratnog ventila na separatoru kaljue Pripremiti plinsku turbinu za upuivanje Predati strau na terminalu Priprema glavnog stroja za upuivanje Ustrojiti strau u doku Izvriti periodini pregled postrojenja Pripremiti diesel generator za zaustavljanje Pripremiti utilizacioni kotao za pogon Demonstrirati djelotvorno pumpanje kaljue Prikazati izdavanje trajnih naloga upravitelja stroja Pripremiti zaustavljanje pogona Kontrola upravljakog sustava Kontrola sustava veze Postupak sigurnosnih mjera u izvanrednim okolnostima Kontrola upravljakog sustava Izvjeivanje upravitelja stroja u izvanrednim okolnostima bodovi 20 20 10 15 15 20 20 10 20 20 20 10 20 20 10 15 15 20 20 20 10 15 15 20 15 15 20 20 20 10

Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1 20 20.2 20.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim POMORSKI PROPISI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.1 Drutva za klasifikaciju brodova 1 1.2 Dnevnik stroja 1.3 Struna zvanja u pomorstvu 2.1 Osnovni pregled strojnog ureaja za klasu broda 2 2.2 Knjiga o uljima (dio I) 2.3 CO2 ureaj za gaenje poara 3.1 Gubitak klase broda 3 3.2 Osovina propelera i propisi za klasu broda 3.3 Organizacija gaenja poara u strojarnici broda 4.1 Postupak pri stavljanju broda u klasu 4 4.2 Kormilarski ureaj i propisi za klasu broda 4.3 Osobna i kolektivna zatita na brodu 5.1 Spremnici zraka i propisi za klasu broda 5 5.2 Sprjeavanje oneienja mora smeem i otpadom - Prilog V MARPOL 73/78 5.3 Preventivno odravanje radi zatite od poara u strojarnici 6.1 Generatori pare i propisi u svezi pregleda za klasu broda 6 6.2 Sprjeavanje oneienja mora uljem (kaljue stroja) Prilog I MARPOL 73/78 6.3 Propisi i provedbe zatitnih mjera na radu u strojarnici 7.1 Glavni motor i propisi u svezi pregleda za klasu strojnog ureaja 7 7.2 Pomorska inspekcija - vrste i nadlenost 7.3 Protivpoarna pumpa za nudu 8.1 Pomorski zakonik Republike Hrvatske - preventiva, sigurnost i zatita mora 8 8.2 Doputenje za rad u opasnim okolnostima 8.3 Alternativni pregledi strojnog ureaja za klasu broda 9.1 Redovni pregledi strojnog ureaja od strane klasifikacijskih zavoda (Registra) 9 9.2 Klasifikacijske isprave 9.3 Sprjeavanje oneienja mora sanitarnim vodama - Prilog IV MARPOL 73/78 10.1 Postupni pregled strojnog ureaja - pregled upravitelja stroja 10 10.2 Sprjeavanje oneienja atmosfere s brodova - Prilog VI MARPOL 73/78 10.3 Ulazak u zatvorene prostore

bodovi 15 25 10 15 15 20 10 15 20 20 15 15 15 25 10 15 25 10 20 15 15 15 15 20 20 10 20 15 20 15

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMORSKI PROPISI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Knjige odravanja glavnog i pomonih strojeva Openito o SOLAS konvenciji Nacionalni propisi za zatitu od oneienja mora STCW konvencija Voenje dnevnika stroja Pomorska inspekcija openito MARPOL 73/78 postupak kod oneienja mora Ovlatena lica za rukovanje brodskim strojevima Brodske svjedodbe Ulazak i rad u zatvorenim prostorima MEGA test elektrinih ureaja Prijevoz opasnih tvari brodom Posada broda minimalni broj lanova Pomorski prekraji sankcije Prijem tekueg goriva na brod Vjebe gaenja poara postupak Teretne dizalice i propisi za klasu Zahtjevi i propisi glede napajanja el. energijom u nudi Priprema za rad u tankovima Valjanost brodskih svjedodbi Pregled parnog kotla i propisi za klasu Sposobnost broda za plovidbu Pregled boca i sustava CO2 na brodu Drutva za klasifikaciju brodova Meunarodna organizacija IMO Redovni pregledi strojnog postrojenja za klasu Nadlenosti inspekcije sigurnosti plovidbe MARPOL 73/78 oprema na brodu protiv oneienja mora Ovlatenja organa sigurnosti plovidbe na moru Osnovni pregledi strojnog postrojenja za klasu bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10

Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1 20 20.2 20.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.
1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA
Tekst pitanja Definicija upravljanja Upravljanja turbo-generatorom kod pada vakuma Upravljanje 4T motorom kod puknua klipa Vrste upravljanja postrojenjem Energetski preduvjeti uspostave pogona Upravljanje G.M. kod zaribavanja V.T. pumpe Upravljanje turbo-generatorom Upravljanje 2T motorom kod puknua stapa Upravljanje vakumskim kondenzatorom Upravljanje parnim postrojenjem Upravljanje sustavom balasta Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja leteeg leaja Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja temeljnog leaja Upravljanje utilizatorom Upravljanje postrojenjem s obzirom na zatitu morskog okolia Marpol, Prilog I Postupak upuivanja generatora pare Upravljanje G.M. u nudi i naini komunikacije Razlozi, nain i rezultati mjerenja defleksija koljeniaste osovine Eksplozija kartera kod 4T motora (razlozi, postupci, saniranje, upravljanje) Upravljanje postrojenjem u manovri Upravljanje sustavom kaljue Upravljanje sustavom kormilarskog ureaja Upravljanje gorionikom generatora pare Upravljanje sustavom klime i provijanta Upravljanje sustavom goriva glavnog motora Upravljanje postrojenjem u situaciji rizika Nadzor i kontrola glavnog porivnog stroja Upravljanje separatorom tekog goriva Upravljanje sustavom uputnog zraka Upravljanje osovinskim generatorom bod. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 1.1 1. 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Meunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA
Tekst pitanja Postupak i kontrola ispumpavanja kaljue iz prostora strojarnice Regulacija tlaka i temperature u sistemu ulja za podmazivanje GM Upravljanje postrojenjem u doku Sredstva za vezu na mjestima upravljanja porivnim strojevima SOPEP i uloga upravitelja ukrcaj goriva Predradnje za putanje u rad utilizatora Upravljanje porivnim postrojenjem u sustavu elektro-propulzije Upravljanje potronjom cilindarskog ulja Upravljanje postrojenjem sa selektivnom katalitikom redukcijom Upravljanje ureajem za spaljivanje (incenerator) Upravljanje temperaturom slatke rashladne vode (centralni rashl. sistem) Postupci i dunosti upravitelja u sluaju poara u strojarnici Upravljanje sustavom CO2 Upravljanje raspodjelom optereenja dizel-generatora Upravljanje postrojenjem u posebnim podrujima s obzirom na Prilog VI Marpola-a Zatite (blokade starta) kod loenog kotla Upravljanje pramanim i krmenim porivnicima Upravljanje i organizacija ukrcaja goriva Nain blokiranja TP, te upravljanje G.M. u takvom reimu Upravljanje centrifugalnim pumpama Upravljanje gen. slatke vode Graninik prevelikog toplinskog optereenja na G.M. (Thermal Load LImit) Upravljanje sustavom inertnog plina (tankeri za ulja) Upravljanje kotlom na ispune plinove u sluaju izgaranja sekcije evaporatora ili zagrijaa napojne vode Upravljanje sustavom za iskoritavanje otpadne topline Osnovne zatite dizelskih motora i kotlova Upravljanje postrojenjem s obzirom na SM Code Objasniti automatski start dizel-generatora Upravljanje postrojenjem za obradu otpadnih voda Objasniti razlike u ispunim temperaturama kod smanjivanja optereenja na glavnom motoru bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 20 15 15 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.3 12.4 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16 17 18 16.1 16.2 16.3 17.1 17.2 17.3 18.1 18.2 18.3 19.1 19.2 19.3 20.1 20.2 20.3

19 20

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.
1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.1 Uputiti centrifugalnu pumpu 1 1.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu glavnog porivnog stroja 1.3 Prikai upravljanje brodskim vijkom sa zakretnim krilcima 2.1 Uputiti separator ulja za podmazivanje 2 2.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu dizel generatora 2.3 Prikai daljinsko upravljanje pumpama glavnog porivnog stroja 3.1 Uputiti separator tekog dizel goriva 3 3.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla loenog tekuim gorivom 3.3 Objasniti nain upravljanja u sluaju gaenja poara u strojarnici 4.1 Uputiti separator ulja 4 4.2 Nadzor i kontrola sustava ulja za podmazivanje porivnog stroja 4.3 Upravljanje u nudi glavnim porivnim strojem pri manevriranju 5.1 Uputiti separator kaljue 5 5.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u VT krugu 5.3 Objasniti upravljanje u nudi glavnim porivnim strojem 6.1 Uputiti pumpu kaljue strojarnice 6 6.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u NT krugu 6.3 Objasniti daljinsko upravljanje glavnim porivnim strojem 7.1 Uputiti dizel generator 7 7.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava sanitarnih otpadnih voda 7.3 Upravljanje kotlom na teko dizel gorivo u nudi (automatika u kvaru) 8.1 Objasniti upuivanje glavnog porivnog stroja 8 8.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava kaljue strojarnice 8.3 Objasniti nain upravljanja pumpama glavnog motora 9.1 Izvriti potpalu kotla 9 9.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla na ispune plinove (utilizator) 9.3 Objasniti upravljanje protupoarnom pumpom u nudi 10.1 Izvriti potpalu inceneratora 10 10.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu generatora za nudu 10.3 Objasniti (prikai) daljinsko upravljanje dizel generatorom

bodovi 10 25 15 10 25 15 10 25 15 10 15 25 10 15 25 10 15 25 15 20 15 20 10 20 20 20 10 15 15 20

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Meunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA
bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 15 20 Skupina Tekst pitanja pitanja 11.1 Uputiti ureaj za obradu sanitarnih otpadnih voda 11 11.2 Prikazati ili objasniti upravljanje porivnim postrojenjem u situaciji proputanja rashladnika ispirnog zraka 11.3 Demonstrirati kontrolu porivnog stroja pomou raunala 12.1 Uputiti protupoarnu pumpu za nudu 12 12.2 Demonstrirati ispumpavanje kaljue strojarnice u nudi 12.3 Objasniti upravljanje pomonim tutbo-puhalima 13.1 Uputiti generator za nudu 13 13.2 Demonstrirati sustav upravljanja separatorom kaljunih voda 13.3 Objasniti upravljanje sustavom pare u situaciji puknute cijevi kotla 14.1 Uputiti turbogenerator na brodu ili simulatoru 14 14.2 Demonstriraj upravljanje postrojenjem u situaciji obraslog trupa broda 14.3 Prikazati nain snimanja barem tri parametra glavnog porivnog stroja pomou raunala na brodu ili simulatoru 15.1 Uputiti daljinskim nainom dizel-generator na brodu ili simulatoru 15 15.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji proputanja ulja iz krmene statve 15.3 Prikazati upravljanje postrojenjem u situaciji zaepljenog-obraslog usisa morske vode za hlaenje 16.1 Upravljanje glavnim motorom kada je u pogonu osovinski generator 16 16.2 Demonstriraj upravljanje G.M. u nudi 16.3 Pokazati nain upravljanja na nekim od sustava kada je automatski regulator temperature u kvaru, a koristi se zamjenski (na brodu ili simulatoru) 17.1 Prikai ili objasni nain ogranienja max. broja okretaja porivnog stroja 17 17.2 Upravljanje balastnom pumpom kad negdje vue zrak 17.3 Upravljanje glavnim motorom u situaciji puknutog poklopca cilindra 18.1 Prikai ili objasni nain upravljanja zakretnim propelerom 18 18.2 Upravljanje glavnim motorom u situaciji neispravnog rasprskaa 18.3 Demonstriraj upravljanje turbo-pumpama tereta na brodu ili simulatoru 19.1 Upravljanje glavnim dizelskim motorom u situaciji puknutog stapa 19 19.2 Demonstriraj runo upravljanje automatskim regulatorom temperature 19.3 Upravljanje DG-ima pomou raunala (simulator) 20.1 Uspostavi luki pogon preko raunala (na brodu ili simulatoru) 20 20.2 Demonstriraj upravljanje u situaciji puknute kouljice glavnog motora 20.3 Demonstriraj upravljanje vakumskim kondenzatorom pare (na brodu ili simulatoru)

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Meunarodnom

konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Bod. 15

Skupina Tekst pitanja pitanja 1.1 Kojim mjerama se postie zatita od poara u elektrinom sustavu? - PRAVILNOM ZATITOM KRATKOG SPOJA - REDOVITOM PROVJEROM I ODRAVANJEM KONTAKATA - PRIMJENA ODGOVARAJUE IZOLACIJE - UPOTREBA NEGORIVIH KABLOVA - KORITENJE PROTUEKSPLOZIVNIH UREAJA 1 1.2 Sinkroni generator se ne uzbuuje - zato? RAZLOZI MOGU BITI: -IZGUBIO JE REMANENTNI MAGNETIZAM -KVAR AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA -KVAR NA ISPRAVLJAKIM DIODAMA UZBUDE NA ROTORU 1.3 Voda je prodrla u elektro motor, odredite postupke popravka OPRATI SLATKOM VODOM, SUITI MOTOR, MJERITI OTPOR IZOLACIJE, PONOVO SUITI, PONOVO MJERITI ( DOBRO GA JE SUITI PREKO TRANSFORMATORA) 2.1 Opasnost od elektrine struje i mjere zatite DJELOVANJE EL. STRUJE NA OVIJEKA: - BIOLOKO (GRENJE MIIA, TREPERENJE I PARALIZA SRCA, PARALIZA DISANJA, NESVJESTICA, SMRT) - TOPLINSKO (VANJSKE I UNUTARNJE OPEKOTINE, ZAGRIJAVANJE KRVNIH ILA) - ELEKTROLITSKO (RASTAVLJANJE KRVI I DRUGIH TJELESNIH TEKUINA) - MEHANIKO (LOMLJENJE KOSTIJU, IAENJE ZGLOBOVA, KIDANJE MEIA I TETIVA) STUPANJ OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA OVISI O: -PUTU PROLASKA STRUJE KROZ OVIJEKA (SRCE) -FREKVENCIJI STRUJE (NAJOPASNIJE PODRUJE IZMEU 40 I 60 Hz) -JAKOSTI STRUJE (DONJA GRANICA SMRTNE OPASNOSTI JE 50mA) -TRAJANJU STRUJNOG UDARA PRINCIPI ZATITE: -ONEMOGUITI DODIR S DIJELOM UREAJA KOJI JE POD

20

15

20

NAPONOM -OGRANIITI JAKOST STRUJE (NAPON DODIRA) NA BEZOPASAN IZNOS -OGRANIITI VRIJEME TRAJANJA STRUJNOG UDARA MJERE ZATITE : -OGRADITI ILI DOVOLJNO UDALJITI DIJELOVE POD NAPONOM DIJELOVE POD NAPONOM ODIJELITI IZOLACIJOM (KUITE, TIPKALA, RUICE) -DVOSTRUKA IZOLACIJA ELEKTRINOG DIJELA KUITA -NAPON INSTALACIJE NII OD 50V -GALVANSKO ODVAJANJE (IZOLACIJSKI TRANSFORMATOR 1:1 ONEMOGUUJE ZATVARANJE STRUJNOG KRUGA KROZ OVIJEKA) ZATITNO UZEMLJENJE (IZJEDNAAVANJE POTENCIJALA MJERE ZATITE PRI RADU SA EL. STRUJOM: -SUHA ODIJEA I CIPELE S GUMENIM POTPLATOM -ISKLJUITI STRUJNI KRUG ZA NAPAJANJE, IZVADITI OSIGURA, ZAKLJUATI SKLOPKU ILI PREKIDA, BLOKIRATI AUTOMATIKU -POSTAVITI ZNAK UPOZORENJA -OBAVIJESTITI SVE KOJE JE POTREBNO TO SE RADI -KORISTITI GUMENU PROSTIRKU ZA KLEANJE -KORISTITI ALAT S IZOLIRANIM DRKAMA -PRIJE KONTAKTA SA STRUJNIM KRUGOM PROVIJERITI ISPITIVAEM DA LI JE KRUG POD NAPONOM -AKO SE STRUJNI KRUG NE MOE ISKLJUITI KORISTITI GUMENE RUKAVICE -KORISTITI LJEM, -VEZATI SE KOD RADA NA VISINI -PRI PRUANJU POMOI ISKLJUITI NAPAJANJE UKOLIKO JE MOGUE ILI KORISTITI NEKI IZOLATOR PRI ODVAJANJU UNESREENOG 2 2.2 Zato se kod jednakog optereenja dva generatora struja razlikuje u A ? JER JE FAKTOR SNAGE RAZLIIT I VUKU RAZLIITU JALOVU SNAGU. 2.3 Pretvaranje razine tekuine u informaciju za potrebe automatizacije UREAJI S PLOVKOM KOJI JE SPOJEN NE POLUGU KOJA NA DRUGOM KRAJU PREKO MAGNETA OTVARA ILI ZATVARA STRUJNI KRUG. OD TUDA DALJE SIGNAL SE MOE PRIJENETI ZA POTREBE ALARMNOG SUSTAVA (VISIKI/NISKI NIVO) ILI UKLJUIVANJA ILI ISKLJUIVANJA PUMPE (SEWAGE PLANT) KONTAKTNE ELEKTRODE SLOBODNI KRAJEVI EL. KONTAKATA INE JEDNU ELEKTRODU DOK DRUGU ELEKTRODU INI SAMA TEKUINA (POSUDA SA 20 10

3.1

3.2

3.3

4.1

TEKUINOM MORA BITI UZEMLJENA).TAKVA METODA SE MOE UPOTRIJEBITI I ZA MJERENJE RAZINE U POSUDAMA POD VISOKIM TLAKOM ILI NA VISOKOJ TEMPERATURI. MJERENJE RAZINE TEKUINE POMOU TANKER RADARA. MJERI SE PROSTOR IZNAD TEKUINE (ULLAGE). TANKERRADARI EMITIRAJU ELEKTROMAGNETSKE VALOVE. IMPULSNI RADAR ALJE ISPREKIDANE SIGNALE KOJI SE ODBIJAJU OD RAZINE TEKUINE. VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE VRATI SIGNAL (KOJI PUTUJE BRZINOM SVJETLOSTI) MJERI SE U PIKOSEKUNDAMA I ELEKTRONIKA PRETVARA U RAZINU. DRUGA IZVEDBA RADARA ALJE NEPREKINUTI SIGNAL RAZLIITE FREKVENCIJE. OVDJE SE UMJESTO VREMENA POTREBNOG DA SIGNAL PREVALI PUT MJERI RAZLIKA U FREKVENCIJI MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOU MJEHURIA ZRAKA ODAKLE SE SIGNAL TLAKA ZRAKA ALJE DALJE NA AUTOMATIKU ILI SE PRETVARA U EL. SIGNAL VRIJEDNOSTI 4-20mA. MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOU PRESSURE TRANSMITERA- ALJE SIGNAL OD 01BAR ILI 4-20 mA Kako se postie ekonominost proizvodnje elektrine energije? TAKO DA DIESEL GENERATORI TO JE VIE MOGUE RADE U PODRUJU OPTIMALNE ISKORISTIVOSTI GDJR JR SPECIFINA POTRONJA GORIVA g/kWh NAJMANJA. OPTIMALAN BROJ GENERATORA NA TRGOVAKIM BRODOVIMA JE 2-4 DOK KOD BRODOVA SA ELEKTRINOM PROPULZIJOM TAJ BROD JE 4-6. POTREBNA SNAGA DIZEL MOTORA ODREUJE SE PREMA NAZIVNOJ SNAGI GENERATORA. Zato kod promjene optere. generatori preuzmu razliite snage u kW ? JER SU RAZLIITO PODEENE KARAKTERISTIKE REGULACIJE FREKVENCIJE (vidi dijagram sinkronizacije) AKO SU NAM RAZLIITO PODEENE STATIKE KARAKTERISTIKE Pretvaranje brzine vrtnje u informaciju za potrebe automatizacije ISTOSMJERNI TAHOMETRI TO SU U BITI ISTOSMJERNI GENERATORI KOJI DAJU ISTOSMJERNI NAPON PROPORCIONALAN BRZINI VRTNJE. NA IZLAZU SE DOBIVA NAPON 3-10V NA SVAKIH 1000 o/min. SPAJAJU SE DIREKTNO NA OSOVINU KOJOJ SE MJERI BRZINA. IZMJENINI TAHOMETRI MAGNET JE NA OSOVINI KOJA SE ROTIRA A NA SVITKU SE INDUCIRA NAPON KOJEMU SU AMPLITUDA I FREKVENCIJA RAZMJERNA BRZINI VRTNJE ROTORA. Zato je za brod vaan izbor napona i frekvencije? BITAN JE RADI ODREIVANJA STRUJE KRATKOG SPOJA SAMIM TIME ODREUJE POTREBNU VELIINU SKLOPNIH UREAJA

20

20

10

10

4.2

4.3

5.1

5.2

5.3

CENTRALE. KOD VEEG NAPONA STRUJA KRATKOG SPOJA JE MANJA. FREKVENCIJA ODREUJE IZBOR POGONSKOG STROJA (MOTORA) Kako se manifestira razlika u naponu i frekvenciji kod sinkronizacije? KOD RAZLIITOG NAPONA DOI E DO POJAVE STRUJE GREKE. AKO NISU JEDNAKE FREKVENCIJE BIT E I RAZLIITI FAZNI POMAK PA NEEMO MOI GENERATOR STAVITI U PARALELU. Proizvodnja jalove energije kod osovinskih generatora KOD OSOVINSKOG GENERATORA KOJI JE SPOJEN NA BRODSKU MREU PREKO STATIKOG PRETVARAA FREKVENCIJE (KONKRETNO SINKROKONVERTORA) ZAHTIJEVA SE UGRADNJA SINKRONOK KOMPENZATORA JER OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTRONJU.SINKROKONVERTOR STRUJU NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM JE PRETVARA U IZMJENINU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTOSMJERNOG MEUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOE RAZMIJENJIVATI IZMEU GENERATORA I POTRONJE. Na kojem principu djeluje nadreena automat. raspodjela optereenja? FUNKCIJA NADREENE AUTOMATIKE JE DA KOMPENZIRA PAD ENERGIJE DJELUJUI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA. PRILIKOM UKLJUIVANJA POTROAA GENERATOR E TRENUTNO PREUZETI OPTEREENJE, FREKVENCIJA E PASTI, A NAKON TOGA AUTOMATIKA E VRATITI FREKVENCIJU NA 50 ILI 60 Hz Princip pretvaranja temperature u informaciju za potrebe automatiz. MJERENJE TEMPERATURE POMOU TERMOMETRA S ELEKTRINIM OTPOROM ZASNOVANO JE FUNKCIONALNOJ ZAVISNOSTI OTPORA VODIA I POLUVODIA OD TEMPERATURE. PRIMJER Pt 100 KOJI NA SOBNOJ TEMPERATURI IMA OTPOR OD 100. KORISTI SE BAKAR I PLATINA JER JE ODNOS IZMEU OTPORA I TEMPERATURE GOTOVO LINEARAN. Elektrine specifinosti pogona sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIEBRZINSKI ASINKRONI ILI FREKVENTNO UPRAVLJIVI ASINKRONI MOTORI. MOTORI RADE U INERMITIRANOM REIMU RADA TAKO DA JE PRILINO TERMIKI OPTEREEN. REIMI RADA: - PRIKUPLJANJE RASTEREENOG LANCA - PRIVLAENJE BRODA SIDRU - UPANJE - PODIZANJE - UVLAENJE

20

20

20

15

15

6.1 Uloga sinkronoskopa kod sinkronizacije

15

DA BI SE UTVRDILO DA SU NAPONI U FAZI 6.2 Energija napajanja automatskih ureaja i sustava 6.3 Priprema elektrinog sustava broda za pregled Registra 7.1 Zato ukljuenje velikih elektromotora moe izazvati "black out"? ZBOG VELIKE STRUJE POKRETANJA VEA OD NAZIVNE STRUJE DO 7 PUTA. DOI E DO PRORADE PODNAPONSKE ZATITE I PADA FREKVENCIJE. 7.2 Priprema automatike broda za pregled Registra 7.3 Principi pretvaranja poloaja u informaciju za potrebe automatizacije UPOTREBLJAVAJU SE IROSKOPI KOJI MOGU BITI MEHANIKI, OPTIKI I VIBRACIJSKI. 8.1 Na koje parametre i preko kojih elemenata djeluje automatska sinkronizacija? DJELUJE NA NAPON, FREKVENCIJU I FAZU NAPONA. NA NAPON DJELUJE PREKO UZBUDE. NA FREKVENCIJU I FAZU NAPONA DJELUJE PREKO REGULATORA OKRETAJA. 8.2 Vanost karakteristike regulatora broja okretaja u raspodjeli optereenja POMOU REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJEMO NA NAGIB STATIKE KARAKTERISTIKE???? NA RASPODIJELU OPTEREENJA UTJEE NAGIB KARAKTERISTIKE A NA FREKVENZIJU BRZINA ODZIVA. ??????????????????????? 8.3 Proizvodnja elektr. energ. konstantne frekv. u osovinskim generat. POSTOJE VIE NAINA ODRAVANJA KONSTANTNE FREKVENCIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA I NAJVIE OVISE O VRSTI PORIVNOG STROJA. -KOD PROPELERA SA ZAKRETNIM KRILIMA SINKRONI GENERATOR JE NA PORIVNI STROJ SPOJEN DIREKTNO ILI PREKO REDUKTORA. KADA SE ODABERE REIM RADA S OSOVINSKIM GENERATOROM REGULATOR BROJA OKRETAJA GL. STROJA SE BLOKIRA NA NAZIVNIM ORETAJIMA I ODRAVA IH KONSTANTNIM PA JE PREMA TOME KONSTANTNA FREKVENCIJA. -KOD IZVEDBE KADA JE OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN NA GLAVNI MOTOR PREKO VARIJATORA PODRUJE U KOJEM JE MOGUA REGULACIJA JE 70 100% NAZIVNE BRZINE GLAVNOG MOTORA. DANAS SE KORISTE MEHANIKO HIDRAULIKI AKTUATORI. -NAJSUVREMENIJA IZVEDBA JE OSOVINSKI GENERATOR SA STATIKIM PRETVARAEM FREKVENCIJE. BROJ OKRETAJA GLAVNOG MOTORA NEMA NIKAKVOG UTJECAJA NA STABILNOST NAPONA I FREKVENCIJE. NAJEE KORITEN PRETVARA FREKVENCIJE JE SINKROKONVERTER. OSNOVNI

15 20 15

20 15 15

20

15

9.1

9.2

9.3

10.1 10 10.2

10.3

PROBLEM SINKROKONVERTORA SU NJEGOVE NESINSOIDALNE (PRAVOKUTNE) STRUJE NA MRENOJ I GENERATORSKOPJ STRANI TO ZNAI DA JE MREA ZAGAENA JAKIM VIIM HARMONICIMA. NAJNOVIJA IZVEDBA KORISTI IROKOIMPULSNO MODULIRANI PRETVARA FRKVENCIJE SA AKTIVNIM ISPRAVLJAEM KOJI IMA PRIBLINO SINUSOIDALNE STRUJE. Elektromotor se prekomjerno grije, analizirajte razloge RAZLOZI MOGU BITI PAD NAPONA, PREOPTEREENJE (LOI LEAJEVI, PUMPA....), PROBOJ JEDNE FAZE, KRIVO SPOJEN EL. MOTOR Kontakti sklopnika uputnika zvijezda/trokut , brzo nagaraju, analizirajte razlog NAJVJEROJATNIJE PREKRATKO PODEEN VREMENSKI RELEJ ZVIJEZDA - TROKUT Kako ispitati elektrine zatite generatora i paralelni rad OBINO SE RADI PO UPUTAMA PROIZVOAA. ISPITUJU SE PREKOSTRUJNI RELEJ, ZATITA KRATKOG SPOJA, KOD PARALELNOG RADA ZATITU POVRATNE SNAGE KOJA JE OBINO PODEENA NA OKO 10% NAZIVNE SNAGE GENERATORA Elektrine zatite elektromotora prorauju kod pokretanja, zato? PREKOSTRUJNA I KRATKI SPOJ ???????? O kojim aspektima treba voditi rauna kod napajanja broda sa kopna TREBA PROVJERITI FREKVENCIJU, NAPON I REDOSLIJED FAZA. Mogue ispitno pitanje: MI IMAMO 440/60 MOEMO LI UZETI 380/50? MOEMO, GLAVNO DA JE OMJER NAPON / FREKVENCIJA PRIBLINO JEDNAK RADI MOMENTA. Principi pretvaranja pritiska u informaciju za potrebe automatizacije

20

15

15

20 15

15

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Meunarodnom

konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 11.1 Koja djelovanja ima kratki spoj elektri. luka u elektri. Sustavu - TERMIKO DJELOVANJE (GRIJANJE, TOPLJENJE, POAR) - MEHANIKO DJELOVANJE (SILE NA SABIRNICAMA, PROTUMOMENT NA OSOVINI GENERATORA) 11 11.2 Uloga remanentnog magnetizma kod sinkronih generatora UZBUDA GENERATORA, UKOLIKO IZGUBIMO REMANENTNI MAGNETIZAM UZBUDU MOEMO POSTII SPAJANJEM 4 SERIJSKI SPOJENE BATERIJE NA UZBUDNE ?????????? NAMOTAJE GENERATORA. 11.3 Koja se odravanja elektromot. mogu vriti na brodu a koja ne. MOGU SE VRITI SVA OSIM PREMOTAVANJA 12.1 to stvara opasnost od elektr. struje i to je dozvolj. napon dodira DOZVOLJEN NAPON DODIRA JE 50V. A JAKOST STRUJE 50 mA. OPASNOST STVARA PROLAZAK STRUJE KROZ TIJELO 12 12.2 Kako karakteristike regulatora broja okretaja djeluju na raspodjelu optereenja PONAVLJA SE STATIKA I ASTATIKA KARAKTERISTIKA 12.3 Mjerna osjetila nivoa na tankerima RADARI 13.1 Kako regul. napona djeluje na raspodjelu reaktivnog optereenja U PARALELNOM RADU DJELOVANJEM NA REGULATOR OKRETAJA DJELUJEMO NA RASPORED DJELATNE SNAGE DOK REGULACIJOM STRUJE UZBUDE (REGULATOR NAPONA) DJELUJEMO NA RASPODIJELU JALOVE SNAGE. 13 13.2 Kako dimenzionirati osovinski generator NARAVNO OVISI O IZVEDBI ODNOSNO KOJE POTROAE OSOVINSKI GENERATOR NAPAJA. RADI LI SE O IZVEDBI SA ZAKRETNIM KRILIMA VIJKA EST JE SLUAJ DA OSOVINSKI GENERATOR POKRIVA SAMO POTRONJU TRASTERA. UKOLIKO JE SPOJEN NA PORIVNI STROJ PREKO VARIJATORA MORA BITI DOVOLJNO SNAAN DA POKRIVA CJELOKUPNU POTRONJU TOKOM NAVIGACIJE. 13.3 Koje su sve uloge inform. broja okretaja u automatiz. el. Centrale OSIM OBINE INFORMACIJE O BRZINI VRTNJE GENERATORA MOE SLUITI ZA ELEKTRONIKU ZATITU OD OVERSPEEDA ILI

Bod. 15

20

15 15 20 15 20

15

15

14.1

14

14.2 14.3

15.1

15

15.2 15.3

PRILIKOM STARTANJA GENERATORA (UPUTNI VENTIL ZRAKA SE OTVARA GENERATOR SE PONE OKRETATI KADA GENERATOR POSTIGNE ODREENI BROJ OKRETAJA VENTIL UPUTNOG ZRAKA SE ZATVARA) Dozvoljeno odstupanje napona i frekvencije i to ih uzrokuje DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA JE 5 8 % DOZVOLJENO ODSTUPANJE FREKVENCIJE JE +/- 2 Hz ODNOSNO 3%. UZROCI ODSTUPANJA NAPONA I FREKVENCIJE MOGU BITI UKLJUIVANJE VELIKIH POTROAA, KVAR NA REGULATORU OKRETAJA, KVAR NA KRUGU REGULACIJE Kakav je utjecaj odstupanja frekv. kod sinkronizacije i posljedice JAVLJA SE STRUJA GREKE. ??????????? Uloga rotacionog kompenzatora kod osovinskog gen. sa statikim pretvaraem ROTACIONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U PREUZBUENOM STANJU, A UPUUJE SE POMOU MALOG ASINKRONOG MOTORA (PONY MOTOR). SINKRONI KOMPENZATOR IMA TROSTRUKU ULOGU: OMOGUUJE KOMUTACIJU (GAENJE) TIRISTORA OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTRONJU (SINKROKONVERTER NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM PRETVARA U IZMJENINU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTISMJERNOG MEUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOE RAZMJENJIVATI IZMEU GENERATORA I POTROAA OSIGURAVA DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU KRATKOG SPOJA ZA SELEKTIVNU PRORADU ZATITA Razlika u raspodjeli optereenja s regulatorom broja okretaja i nadreenom automatikom RAZLIKA JE U TOME DA BEZ AUTOMATIKE TRENUTNO SE PREUZME OPTEREENJE FREKVENZIJA ZBOG TOGA PADNE . U DRUGOM SLUAJU AUTOMATIKA NAKON PODEENOG OPTEREENJA NAKNADNO PODEAVA PARAMETRE DJELUJUI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA Kako se mjerno osjetilo temperature koristi za alarm i zatitu Elektrini zahtjevi na pogon sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIEBRZINSKI ASINKRONI MOTORI (OBINO TRI BRZINE) ILI FREKVENTNO UPRAVLJANI ASINKRONI MOTORI. MOTORI SU PRILINO TERMIKI OPTEREENI (RADE U INTERMITIRANOM REIMU RADA). REIMI RADA TROBRZINSKOG SIDRENOG VITLA: PRIKUPLJANJE RASTEREENOG LANCA 3. BRZINA PRIVLAENJE BRODA SIDRU 2. BRZINA UPANJE 1. I 2. BRZINA PODIZANJE 2. BRZINA UVLAENJE 1. BRZINA

15

15 20

20

15 15

16.1 Mjerni instrumenti na ploi sinkronizacije i njihova uloga DVOSTRUKI VOLTMETAR (NAPON GENERATORA I NAPON MREE) DVOSTRUKI FREKVENCIOMETAR (FREKVENCIJA GENERATORA FREKVENCIJA MREE) SINKRONOSKOP ILI SINKRONIZACIJSKE LAMPE (ODREIVANJE TRENUTKA KADA SU NAPON MREE I GENERATORA KOJI SE UKLJUUJE NA MREU U FAZI) 16 16.2 Zahtjevi za sustave napajanja automatskih ureaja DVOSTRUKO NAPAJANJE (MISLI SE NA DVA IZVORA) BESPREKIDNO NAPAJANJE (NEPREKIDAN RAD AK I KOD POTPUNOG NESTANKA NAPAJANJA IZ ELEKTRINE CENTRALE ILI GENERATORA ZA NUDU) 16.3 Priprema broda za pregled uzemljenja i elektroizolac. od Registra PREGLED UZEMLJENJA SE RADI SVAKA 3 6 MJESECI, POTREBNO JE REDOVITO VRENJE MEGERTESTA, MJERENJA OTPORA IZOLACIJE, SVA KUITA UREAJA MORAJU BITI UZEMLJENA. 17.1 Kakva djelovanja na el. sustav moe imati struja pokretanja velikih motora MOGUNOST ISKAPANJA NEVANIH POTROAA (PREFERENTIAL TRIP) ILI U KRAJNJEM SLUAJU BLACK-OUT 17.2 Kako se postie samodijagnosticiranje. Ispravnosti kruga alarma i zatite IZVODI SE SA ZATVORENIM KONTAKTIMA. PRESOSTAT U SEBI IMA OTPORNIK KOJI SLUI ZA SAMODIJAGNOSTICIRANJE. TRANSMITERI RADE U PODRUJU 4-20mA AKO SU VRIJEDNOST IZVAN TOGA SUSTAV DAJE GREKU 17.3 Regulacijski krug i njegovi elementi 18.1 Preko kojih elemenata automatika vodi dizelgenerator 18.2 Paralelni rad osovinskog i dizelgeneratora 18.3 Koji su principi pretvaranja promjenjive frekvencije u konstantu kod osovinskog generatora POMOU VARIJATORA (MOE RADITI U RASPONU OD 70 DO 100% NAZIVNIH OKRETAJA PORIVNOG STROJA). POMOU PRETVARAA FREKVENCIJE (ESTO SE KORISTE SINKROKONVERTORI (PRETVARAI SA UTISNUTOM STRUJOM), CIKLOKONVERTORI, IRINSKO IMPULSNI PRETVARA FREKVENCIJE (PRETVARAI S UTISNUTIM NAPONOM), 19.1 Nain zatite vanih elektromotora od elektrinih smetnji 19 19.2 Nain pokretanja kaveznih motora i njihova usporedba DIREKTNO VELIKI MOMENT I STRUJA POKRETANJA ZVIJEZDA-TROKUT SMANJUJEMO STRUJU POKRETANJA

15

20

15

20 15

17

18

15 15 20 15

15 15

19.3 20.1 20 20.2 20.3

PREKO PRETVARAA FREKVENCIJE ODRAVAMO KONSTANTAN MOMENT SOFT START - REGULACIJOM NAPONA DIEMO MOMENT Od kojih smetnji se tite brodski generatori ? TITI SE OD HARMONIKA KOJI E U NAMOTAJIMA PROUZROKOVATI GRRIJANJA Koji podaci definiraju pogonski stroj sinkronog generatora NAZIVNA SNAGA GENERATORA, FREKVENCIJA MREE I BROJ PARI POLOVA ODREUJU BROJ OKRETAJA GENERATORA ime je definiran brodski elektrini ureaj NAZIVNA SNAGA, FREKVENCIJA, NAPON, FAKTOR SNAGE, Raspad elektro-energet. sustava i automat. uspostavljanje pogona

20 20 15 15

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja Tehnika dokumentacija uputnika zvijezda/trokut pramanog propelera 1.1 Na tropolnoj shemi objasniti ulogu prikazanih elemenata 1 1.2 Koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni za daljinsko automatsko pokretanje 1.3 Analizirajte na shemi redoslijed funkcija automatskog pokretanja Tehnika dokumentacija lokalne automatike diesel motora GEN 2.1 Analizirajte uvjete za pokretanje diesel motora 2 2.2 Naini pokretanja prema shemi 2.3 Zatvaranje zraka kod uspjenog starta i neuspjean start 3.1 Prema shemi analizirajte funkcije zatite 3 3.2 Nain zaustavljanja diesel motora 3.3 Shut down i nain provjere ispravnosti solenoidnog ventila 4.1 Tehnika dokumentacija kompjuterskog voenja diesel centrale Informacije koje su potrebne kompjuteru za voenje 4 4.2 Komande-akcije kojima kompjuter upravlja 4.3 Kako odrediti greku, prekida generatora nije ukljuio 5.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje diesel generatora redoslijed odvijanja funkcija 5 5.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 5.3 Analizirati pojavu alarma - neispravna sinkronizacija 6.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje i ukljuivanje redoslijed odvijanja funkcija 6 6.2 Analizirati ukljuenje na plou bez napona 6.3 Analizirati ukljuenje na plou pod naponom 7.1 Pneumatski regulacijski ureaj. Prikazati mjesto u regulacijskom krugu 7 7.2 Razluiti sastavne djelove

Bod. 15 15 20 15 15 20 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 15 20

8 9 10

7.3 Odrediti energiju napajanja, ulazne i izlazne veliine 8.1 Tehnika dokumentacija automatike pumpi Objasnite funkciju zamjene kod pada pritiska 8.2 Objasniti funkciju rada kod nestanka napona 8.3 Objasniti funkciju zamjene kod kvara pumpe 9.1 Tehnika dokumentacija trobrzinskog vitla. Objasniti nain rada 9.2 Analizirati rad elektomagnetske konice 9.3 Analizirati mogue greke u radu 10.1 Na shemi sa loginim simbolima. Algoritam generiranja alarma 10.2 Primijenjeni davai 10.3 Primijenjeni logiki simboli

15 20 15 15 20 15 15 20 15 15

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA Skup. Tekst pitanja pitanja 11.1 Na tehnikoj dokumentaciji uputnika zvijezda/trokut pramanog porivnika objasni: na tropolnoj shemi elektrine zatite 11 11.2 Blokade protiv krivog naina rada 11.3 Uloga vremenskih releja u automatskom radu 12.1 Na tehnikoj dokumentaciji lokalne automatike dizelgeneratora objasniti: uvjet spreman za upuivanje 12 12.2 Analizirati neuspjelo upuivanje 12.3 to aktivira automatsko upuivanje 13.1 Objasniti ponitavanje (reset) zatite 13 13.2 to kod pokretanja blokira zatitu niski pritisak ulja 13.3 to aktivira automatsko zaustavljanje 14.1 Na tehnikoj dokumentaciji kompjuterskog voenja dizelgeneratora objasniti: informacija dizel motor u pogonu (run) 14 14.2 Komandu uklop prekidaa 14.3 Kako se dobiva informacija o optereenju dizel motora 15.1 Na dijagramu tijeka signala za automatsko pokretanje dizel generatora objasniti: redoslijed odvijanja programa 15 15.2 Alarm neuspjela sinkronizacija 15.3 Analizu ukljuenja na plou s naponom 16.1 Redoslijed odvijanja programa ukljuenja 16 16.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 16.3 Analizirati ukljuenje bez napona 17.1 Pneumatski regulacijski ureaj: regulator u regulacijskom krugu 17 17.2 Namjetanje referentne veliine 17.3 Parametri energije napajanja

Bod. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 15 20 15 20 15 15

18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1 20 20.2 20.3

Na tehnikoj dokumentaciji automat. pumpi objasniti: namjenu i funkciju Funkciju zamjene kod pada tlaka Zamjenu pumpe u radu i pumpe u pripremi Na tehnikoj dokumentaciji trobrzinskog vitla analizirati: upravljanje sa sklopnikom Princip elektromagnetskog koenja Mogue greke Na shemi sa logikim simbolima objasniti: "spreman za upuivanje" glavni dizel motor-povratni signal Sekvence - "Spreman za upuivanje" Primijenjeni logiki simboli

15 20 15 15 20 15 15 20 15