C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim

POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o
standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvedbe, uloga i sastavni dijelovi osovinskog voda ULOGA OSOVINSKOG VODA: - JE DA TANGENCIONALNE SILE PRETVARA U AKSIJALNE SILE I PREKO VIJKA POKREĆE BROD. - POSTIĆI IDEALAN BROJ OKRETAJA PROPELERA (IDEALAN BROJ OKRETAJA JE 1 RPM JER ŠTO JE MANJI BROJ OKRETAJA VEĆA JE UČINKOVITOST. - OSIGURATI MANEVARSKE SPOSOBNOSTI BRODA STUPANJ ISKORISTIVOSTI OSOVINSKOG VOD JE 96-98%. KRAĆI OSOVINSKI VOD – MANJI GUBICI – BOLJI PRIJENOS ENERGIJE. VAŽNO JE DA JE OSOVINSKI MOTOR CENTRIRAN.. CENTRIRA SE OD KRME PREMA PORIVNOM STROJU. GLAVNI ELEMENTI OSOVINSKOG VODA SU BRODSKI VIJAK, OSOVINA BRODSKOG VIJKA, STATVENA CIJEV, PREDNJA BRTVENICA, ZADNJA BRTVENICA, MEĐUOSOVINE, TEMELJNI LEŽAJEVI, PRIRUBNICA, ODRIVNI LEŽAJ. TEMELJNI LEŽAJ NE SMIJE PREUZIMATI AKSIJALNE SILE RADI TEMPERATURNE DILETACIJE. TE SILE PREUZIMA ODRIVNI LEŽAJ I PRENOSI DALJE NA KONSTRUKCIJU BRODA DA BI ZAŠTITIO MOTOR. AKO IMA VIŠE TEMELJNIH LEŽAJEVA MORAJU BITI JEDNAKO OPTEREĆENI. IZVEDBE: SA KOPČOM / BEZ KOPČE SA ZUPČASTIM PRIJENOSOM / BEZ ZUPČASTOG SA ZAKRETNIM KRILCIMA PROPELERA / VIJAK SA FIKSNIM KRILCIMA bodovi 20

Skupina pitanja
1.1

1.2

1.3

Mlazne pumpe ZOVEMO IH JOŠ EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEĆE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CRPNIM CJEVOVODIMA VELIKIH DULJINA I VELIKIH PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUŽNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVAŽNIJA PRIMJENA EJEKTORA JE NA PARNIM POSTROJENJIMA GDJE ISISAVAJU MJEŠAVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRŽAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUŽI IM ZA CRPLJENJE I TLAČENJE TEKUĆINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOŽE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEĆIM TLAKOM DOVODI SE POGONSKO SREDSTVO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE POVEĆAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAČIN USISAVAMO SREDSTVO KOJE DOBAVLJAMO. NA POČETKU DIFUZORA MIJEŠA SE POGONSKO SREDSTVO I SREDSTVA KOJEG DOBAVLJAMO. NA IZLAZU IZ EJEKTORA IMAMO DIFUZOR, ODNOSNO PROŠIRENJE KOJE NAM SMANJUJE BRZINU A NAZAD POVEĆAVA TLAK NA VELIČINU DOSTATNU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU. Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREĐUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET MORA BITI TAKAV DA OMOGUĆI 12 UZASTOPNIH UPUĆIVANJA BEZ RADA KOMPRESORA. ZA NEPREKRETNI PORIVNI STROJ JE 8 UPUĆIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMOĆNE MOTORE 6 UPUĆIVANJA. KOMPRESOR MORA MORA ZADOVOLJITI UVIJET DA USPIJE NAPUNITI BOCU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA SAT VREMENA. Zašto se upotrebljavaju višestepeni kompresori? ZBOG PREVELIKE TEMPERATURE ZBOG KOJIH ULJE GUBI SVOJA SVOJASTVA I MOŽE SE ZAPALITI

15

15

2.1

Principi čišćenja i odjeljivanja goriva i maziva ČIŠĆENJE GORIVA I MAZIVA RADI NA PRINCIPU TALOŽENJA USLIJED RAZLIKE U SPECIFIČNOJ TEŽINI. U TANKOVIMA TAJ PROCES UBRZAVAMO POVIŠENJEM TEMPERATURE TEKUĆINE. NAJBOLJI REZULTATI SE DOBIJU KOD ŠIROKIH I PLITKIH TANKOVA (JER JE PUT KOJI ČESTICA MORA PROĆI NAJKRAĆI) ALI KOD BRODOVA JE TO TEŠKO IZVEDIVO (EFEKAT SLOBODNIH POVRŠINA, OGRANIČEN PROSTOR...). POMOĆU SEPARATORA I DJELOVANJA CENTRIFUGALNE SILE PROCES TALOŽENJA UBRZAVAMO (CENTRIFUGALNA SILA POVEĆAVA MASU ČESTICE I DO 11000 PUTA). POMOĆU FILTERA MOŽEMO ISTO ODSTRANJIVATI NEČISTOĆE IZ GORIVA ILI MAZIVA. FILTERE KARAKTERIZIRA NJIHOVA FINOĆA (ZA GORIVA I MAZIVA SE KORISTE FILTERI 30 – 50 MIKRONA) I NAČIN RADA (AUTOMATSKI IL RUČNI). AUTOMATSKO ČIŠĆENJE ELEMENATA FILTERA SE VRŠI PROMJENOM SMJERA MEDIJA KOJI SE FILTRIRA ILI ZRAKOM. PROCES ČIŠĆENJA MOŽE AKTIVIRATO DIFERENCIJALNI PRESOSTAT ILI TIMER (OVISNO O IZVEDBI). DOPUŠTENI PAD TLAKA JE 0.5 bara DOK JE NORMALNI PAD TLAKA 0.2 bar. ?????????????????

20

2

2.2

Regulacija rada i razvodi (VENTILI) na kompresorima SVI KOMPRESORI IMAJU NEPOVRATNE VENTILE. ROTORNI KOMPRESORI IMAJU SAMO JEDAN ILI NEMAJU NITI JEDAN VENTIL. USISNI TLAK JE UVJEK NIŽI OD TLAKA U USISNOM VODU A TLAK NA TLAČNOM VENTILU JE VEĆI OD TLAKA U TLAČNOM VODU ZBOG PADA TLAKA NA VENTILIMA. IZVEDBE VENTILA: - VENTILI S KONCENTRIČNIM RASPORIMA - VENTILI S RAVNIM RASPORIMA - RAVNOSTRUJNI VENTILI - ETAŽNI VENTILI GLAVNI DIJELOVI VENTILA: - SJEDIŠTE – OPTEREĆENO UDARCIMA PLOČICE, IZRAĐENO JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA - PLOČICA VENTILA – NAJOSJETLJIVIJI DIO KOMPRESORA, IZRAĐENA OD LEGIRANOG ČELIKA. ZAHTIJEVI – VELIKA OTPORNOST NA UDAR I ŠTO MANJA MASA. DEBLJINA JE OD 0.8 DO 4 mm. - OPRUGE – SLUŽE DA UBRZAJU ZATVARANJE VENTILA, A OPET NE SMIJU DAVATI PREVELIKI OTPOR PRI OTVARANJU. UBLAŽAVAJU UDARAC PLOČICE U ODBOJNIK. - ODBOJNIK – OGRANIČAVA PODIZAJ , PRIDRŽAVA OPRUGE I SLUŽI KAO VODILICA ZA PLOČICU REGULACIJA RADA STAPNIH KOMPRESORA: - POVREMENI PREKID DOBAVE: UKLJUČIVANJE ILI ISKLJUČIVANJE KOMPRESORA PREKO PRESOSTATA, POVREMENO POTPUNO ZATVARANJE USISNOG VENTILA (KOMPRESOR RADI U PRAZNOM HODU), POTPUNO OTVARANJE USISNOG VENTILA. - GRUBA REGULACIJA DOBAVE: STUPNJEVANA PROMJENA BROJA OKRETAJA ELEKTROMOTORA (MIJENJA SE BROJ PARI POLOVA), PROMJENOM VELIČINE ŠTETNOG PROSTORA, ISKLJUČIVANJE POJEDINIH CILINDARA (KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA POTREBNO JE PROVESTI NA SVIM CILINDRIMA) - KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE: NAJBOLJA ALI NAJSKUPLJA. REGULACIJA PROMJENOM FREKVENCIJE (BROJA OKRETAJE). TU TREBA PAZITI PRILIKOM SMANJENJA BROJA OKRETAJA NA GUBLJENJE MOMENTA I SMANJENJE TLAKA ULJA. DRUGI NAČIN REGULACIJE JE UPRAVLJANJE USISNIM VENTILOM IZVANA (KOD KOMPRESIJE JEDAN DIO PUTA VENTIL JE OTVOREN TAKO DA DIO PLINA IDE NAZAD U USISNI VOD. I TREĆI NAČIN JE POMOĆU VREMENSKI PROMJENJIVOG ŠTETNOG PROSTORA.

15

SIGURNOSNI VENTIL NA PUMPI OTVARA KOD SE DOSTIGNE MAKSIMALNI TLAK. ODJELJIVAČ ULJA. • POGONSKI DIO – MISLI SE NA CILINDRE SA STAPOVIMA ILI KRILA • SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA – SAFETY VALVE BLOCK • TANK ULJA ZAHTIJEVI: • MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ 35O ZA 28 SEKUNDI PRI MAXIMALNOM GAZU I BRZINI. NA PRVOM STUPNJU JE SENZOR KOJI DETEKTIRA ULJE I AUTOMATSKI VENTIL KOJI GA ISPUŠTA U SLUDGE TANK ILI NEKI DRUGI TANK. ODVOĐENJE TOPLINE SE VRŠI U KONDENZATORU GDJE PLIN PRELAZI U TEKUĆE STANJE.2. TLAK JE DO 70 bara A OVISI O SILAMA (OTPORU) NA LISTU KORMILA.2 Rashladni proces GLAVNI ELEMENTI RASHLADNOG PROCESA SU KOMPRESOR. PLINOVITO SREDSTVO SE USISAVA IZ ISPARIVAČA KOMPRESOROM. EKSPANZIONI VENTIL. MEDIJU PADA TLAK PA PRELAZI U PLINOVITO STANJE UZ PAD TEMPERATURE GDJE U ISPARIVAČU ODVODI TOPLINU (ZRAKU). SNAGA PRIČUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOŽE ZAKRENUTI S 15O JEDNE STRANE NA 15O DRUGU STRANU ZA 60 SEKUNDI PRI BRZINI OD 7 ČVOROVA. DIJAGRAM Separator kaljužne vode OBAVEZAN ZBOG IMO-a. SVAKI SEPARATOR IMA GRIJAČ DA BI SE PROMIJENILA SPECIFIČNA GUSTOĆA ULJA I VODE I OLAKŠAJU ODVAJANJE. SEPARIRA VODU NA 15 ppm KOJA JE DOZVOLJENA GRANICA ISPUMPAVANJA VAN BRODA. NA IZLAZU JE TROSMJERNI VENTIL KOJI U SLUČAJU POVEĆANJA IZNAD 15ppm VRAĆA VODU NA USIS PUMPE ILI U KALJUŽNI TANK. SASTOJI SE OD: • PUMPE ULJA – RADE TLAK KOJI JE POTREBAN ZA ZAKRETANJE LISTA KORMILA ... SPOSOBNOST OKRETANJA 15 20 10 . KONDENZATOR. PODIŽE NA VIŠU RAZINU DA BI SE MOGLA ODVESTI TOPLINA KOJI JE MEDIJ PREUZEO U ISPARIVAČU. PRVI STUPANJ SKIDA GRUBE DOK U DRUGOM STUPNJU FILTERI SPUŠTAJU ZAPRLJANOST VODE NA ISPOD 15ppm-a. • MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE. ISPARIVAČ.3 3. NAKON UKAPLJIVANJA MEDIJ PROLAZI KROZ EKSPANZIONI VENTIL U KOJEM SE VRŠI PRIGUŠIVANJE.1 3 3. STABILNOST SMJERA PLOVIDBE. Uređaji za kormilarenje i zahtjevi koje trebaju zadovoljiti MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA.

ILI ZBOG PROPUŠTANJA IZ RASHLADNOG SUSTAVA. PUMPA JE OSJETLJIVA NA NEČISTOĆE PA SE NA USISNOJ STRANI REDOVITO POSTAVLJA FILTER I TO ČESTO U IZVEDBI SA MAGNETIMA. JER ODRECENE KOLICINE ̂ ̇ ̂ KISELINA NASTALIH TIJEKOM IZGARANJA U CILINDRU DOSPIJU U KARTER MOTORA I POMIJEŠAJU SE SA ULJEM. SAMOCRPNE SU I S KONTINUIRANOM DOBAVOM. A BRZINA VRTNJE I DO 3000 o/min. DJELOMIČAN NAČIN JE NAJČEŠĆI SLUČAJ. Pročišćavanje ulja za podmazivanje RAZLIKUJEMO DVA SUSTAVA ULJA: PROČIŠČAVANJE S PUNIM PROTOKOM I DJELOMIČNO. ULJE ZA PODMAZIVANJE DIZEL MOTORA IZLOTENO JE ̧ ONECIŠĆENJU OD METALNIH I UGLJENIH CESTICA. ZUPČANICI ZAHVAĆAJU TEKUĆINU U MEĐUZUPČANOM PROSTORU I PRENOSE JE NA STRANU IZMEĐU KUĆIŠTA I OZUBLJENJA. DA BI SE IZBIJEGLA OŠTEĆENJA U SLUČAJU ZATVORENOG TLAČNOG VENTILA UGRAĐEJE SE PREKOTLAČNI VENTIL KOJI U SLUČAJA AKTIVIRANJA POVEZUJE USISNU I TLAČNU STRANU PUMPE. DOBAVA ZUPČASTE PUMPE PUMPE ODREĐUJE SE NA TEMELJU ZAPREMINE MEĐUZUPČANOG PROSTORA. KOD NJEGA DIO ULJA ODLAZI U SEPARATOR NAKON ČEGA SE PROČIŠĆENO ULJE VRAĆA NAZAD U SLIVNI TANK. HRĐE I ̂ ̂ PROIZVODA OKSIDACIJE ASFALTA.1 Rotacijske pumpe s rotacijskim prostorima MISLI SE NA ZUPČASTE PUMPE. BRZINU VRTNJE ODABIREMO PREMA VISKOZNOSTI TEKUĆINE KOJU DOBAVLJAMO.5 – 3 PUTA KROZ SEPARATOR U TOKU 24 SATA. SVA NAVEDENA ONECIŠĆENJA IZAZIVAJU TROŠENJE ̂ OKRETLJIVIH DIJELOVA DIZEL MOTORA. KAPACITET SEPARATORA SE PODESI DA UKUPNA KOLIČINA SISTEMA PROĐE 2. 20 10 . PRINCIP RADA: ZUPČANICI SE VRTE U KUĆIŠTU (JEDAN POGONSKI A DRUGI POGONJEN) UZ POTREBNU TOLERANCIJU. TEŠKA GORIVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA RAD DIZEL MOTORA U PRAVILU IZAZIVAJU ONECIŠĆENJE. POGONJENI ZUPČANIK IMA RUPE TJ KANALE U SEBI RADI RASTEREĆENJA KOD RADA. VISINA DIZANJA ZUPČASTE PUMPE JE I DO 500m.3. TE U NJEMU IMA VODE KOJA NASTAJE KAO KONDENZAT.3 4.

ZATIM BRTVE. FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. LAKŠI SU. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI.7 mm. DEBLJINA PLOČE JE 0. MANJE DIMENZIJE. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI.4 – 0.4 4. MATERIJALI CIJEVI • PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU.1 Brodski izmjenjivači topline OSIGURAVAJU PRIJELAZ TOPLINE U POJEDINIM SUSTAVIMA S MEDIJA VIŠE TEMPERATURE NA MEDIJ NIŽE TEMPERATURE. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM. VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. CIJEVNOG SNOPA. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI. A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI.2 4. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK. Vrste i pogon palubnih strojeva Teorija kompresora i usporedba pojedinih vrsta kompresije 25 15 20 . SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM.3 5. RAZLIKUJEMO: • CIJEVASTE – KOJI SE SASTOJE OD PLAŠTA. VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE.

OSOVINA VIJKA MORA BITI ZAŠTIĆENA OD DJELOVANJA MORSKE VODE I TROŠENJA PA SE NA NJU NAVLAČE BRONČANE NAVLAKE. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA I ISTOG MATERIJALA KAO I MEĐUOSOVINA.3 Osovina brodskog vijka. GLAVČINA VIJKA MORA DOSJEDATI BAREM 80% NA KONUS OSOVINE. U NAČELU JE PROMJER 5-10%VEĆI OD MEĐUOSOVINE. NA KRAJU IMA KONUS OMJERA 1:10 DO 1:15 NA KOJI SE MONTIRA VIJAK. DULJINA TE OSOVINE OVISI O KONSTRUKCIJI BRODSKOG TRUPA KROZ KOJEG ONA PROLAZI.2 5. OSOVINA BRODSKOG VIJKANOSI NA SVOM STRAŽNJEM DIJELU BRODSKI VIJAK A NA PREDNJEM JE SPOJENA S OSTALIM DIJELOM OSOVINSKOG VODA. spoj brodskog vijka i osovine MEĐUOSOVINA SPAJA OSOVINU VIJKA S PORIVNIM STROJEM. međuosovine. BUDUĆI DA JE POSTAVLJENA NA TEMELJNIM LEŽAJEVIMA IZRAĐUJE SE SA OJAČANJIMA NA TIM MJESTIMA RADI MOGUĆNOSTI POPRAVKA. TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA OKO 85OC TEMPERATURA SEPARIRANJA TEŠKOG GORIVA OKO 98OC 20 10 . AKO SU NAVLAKE IZ DVA KOMADA MORAJU SE MEĐUSOBNO ZAVARITI I NAKON TOGA TESTIRATI. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA. GRIJANJEM SE NA 200OC SE NAVLAKA RAŠIRI I NAVUČE NA OSOVINU. Vrste centrifugalnih čistilaca i područja njihove primjene PURIFIKATORI – ODVAJAJU VODU KLARIFIKATORI – ODVAJAJU NEČISTOĆE – GRAVITACIONI PRSTEN SE ZAMIJENJUJE SA PRSTENOM KOJI BRTVI IZLAZ VODE. RAZMAK IZMEĐU TEMELJNIH LEŽAJA OVISI O DEBLJINI OSOVINE 22xDEBLJINA OSOVINE. IZRAĐUJE IZ KONSTRUKCIONOG LEŽAJA. AKO SU DJELOMIČNONO NAVUČENE NAVLAKE IZMEĐU NJIH OSOVINA MORA BITI PRESVUČENA GUMOM ILI EPOKSI SMOLAMA. VIŠE NE TREBA BRTVENA VODA SAMIM TIM NEMA NITI GRANICE SEPARACIJE IZMEĐU ULJA I VODE NAJČEŠĆI SLUČAJ NA BRODOVIMA – KOMBINIRANA IZVEDBA.5 5.

A I DOBAVA BI BILA ZNATNO MANJA NEGO KOD VIŠESTEPENOG. ZA TLACENJE NA VIŠE TLAKOVE U JEDNOM STUPNJU.2 6. OMOGUĆUJE IZLAZ OSOVINE IZ TRUPA BRODA. A DA ̌ BI SE ODRŽALA MAKSIMALNO DOZVOLJENA TEMPERATURA. ŠTO KOMPRESOR IMA VIŠE STUPNJEVA TO JE UŠTEDA U RADU VEĆA (VEĆE PRIBLIŽAVANJE IZOTERMNOJ KOMPRESIJI POD UVJETOM DA SE NAKON SVAKOG STUPNJA PLIN OHLADI NA POCETNU ̌ TEMPERATURU). TANK SE POSTAVLJA 3-4 METRA IZNAD LINIJE NAJVEĆEG URONA BRODA. Elementi brodskih cjevovoda Regulacija centrifugalnih pumpi REGULACIJU MOŽEMO VRŠITI PROMJENOM BROJA OKRETAJA ILI PROMJENOM OTPORA TLAČNOG CJEVOVODA ODNOSNO PRITVARANJEM VENTILA U TLAČNOM CJEVOVODU. TEMPERATURA JE OGRANICENA ZBOG OPASNOSTI OD ̌ SAMOZAPALJENJA MAZIVOG ULJA TE PROMJENE NJEGOVIH SVOJSTAVA.6. DANAS SU ŠTO KRAĆE OD POLIMERNIH MATERIJALA. MORAJU BITI TAKO IZRAĐENE DA OMOGUĆUJU NAJMANJE PET GODINA RADA. NAJKLASIČNIJE IZVEDBE SU CEDERVAL I SIMPLEX. POVEĆANJE KOMPRESIJSKOG OMJERA UTJECE NA ̌ SMANJENJE STUPNJA DOBAVE (UTJECAJ NA Λ1 I Λ3 ). DANAS SU NAJČEŠĆE OD BIJELE KOVINE SA PREDNJIM I ZADNJIM LEŽAJEM KOJI IMAJU PROVRTE ZA ULAZ ULJA. PODMAZUJE SE GRAVITACIJSKI. ULJE SE HLADI ILI ZASEBNIM RASHLADNIKOM ILI PRKO VODE U KRMENOM PIKU. Statvena cijev i brtvenice osovinskog voda STATVENA CIJEV UPETA JE IZMEĐU AFTER-PEAKA I KRMENE STATVE. NEDOSTATAK KOD REGULACIJE PRIGUŠIVANJEM JE ŠTO SE UVOĐENJEM DODATNIH OTPORA UVEĆAVAJU GUBICI A TIME I UČIN POGONSKOG MOTORA. HLADNJACI SU UGRAĐENI NAKON SVAKOG STUPNJA. BILO BI POTREBNO VELIKO ODVOĐENJE TOPLINE ŠTO BI ZNATNO POVEĆALO DIMENZIJE KOMPRESORA I NJEGOVU CIJENU.1 Višestupanjski kompresori. STRAŽNJA BRTVENICA JAKO JE OPTEREĆENA. KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA JE STUPANJ DOBAVE Λ VIŠI NEGO KOD JEDNOSTUPANJSKIH KOJI BI RADILI IZMEĐU ISTIH TLAKOVA. PREDNOSTI SU ŠTO JE REGULACIJA JEDNOSTAVNA I LAKA. 10 20 10 20 . izvedbe dvostupanjskih kompresora PRIMJENJUJE SE ZBOG SMANJENJA KONACNE ̌ TEMPERATURE I UŠTEDE U RADU.1 6 6.3 7. MORA POSTOJATI MOGUĆNOST OČITAVANJA TEMPERATURE ULJA.

KONDENZATORA.3 8. TREBA ODREDITI TOČAN BROJ KAPACITET KALJUŽNIH I PROTUPOŽARNIH PUMPI PREMA VRSTI. UKOLIKO JE KUĆIŠTE PUMPE IZRAĐENO OD LIJEVANOG ŽELJEZA A OKRETNI DJELOVI OD BRONCE ILI MESINGA POTREBNO JE NA KUĆIŠTE INSTALIRATI CINK PROTEKTORE KAKO BI SE KUĆIŠTE KATODIČNO POLARIZIRA. ITD.2 7.7 7. EJEKTORI SLUŽE ZA ZA SNIŽAVANJE TLAKA DA BI MORSKA VODA ISPARILA NA NIŽOJ TEMPERATURI. PROSTORU.. . PUMPE DESTILATA.MATERIJALI – UKOLIKO JE PUMPA U DODIRU SA MORSKOM VODOM DIJELOVI PUMPE MORAJU BITI OTPORNI NA NJENO DJELOVANJE. SASTOJI SE OD ISPARIVAČA.1 Posebni zahtjevi za brodske pumpe . A OSOVINA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. DA BI SE UŠTEDJELO NA TEŽINI. . KUĆIŠTA.STANDARIZACIJA – NASTOJI SE UGRADITI ŠTO VIŠE ISTOVRSNIH PUMPI RADI SMANJENJA ZALIHA REZERVNIH DJELOVA.DIMENZIJE I TEŽINA SISALJKI – TU SE RADI O ŠTEDNJI NA PROSTORU. . DAKLE GDJE JE GOD MOGUĆE UMJESTO HORIZONTALNO POSTAVLJENIH PUMPI TREBA UGRADITI VERTIKALNO POSTAVLJENE PUMPE. A UMJESTO STAPNIH PUMPI AKO JE MOGUĆE UGRADITI CENTRIFUGALNE PUMPE. VELIČINI BRODA I STROJNOG UREĐAJA Način rada centrifugalnog bubnja separatora Generatori slatke vode UREĐAJ KOJI SLUŽI ZA PROIZVODNJU SLATKE VODE... 10 20 15 . UOBIČAJNI MATERIJALI ZA BRODSKE CENTRIFUGALNE PUMPE ZA MORSKU VODU: KUĆIŠTE I ROTOR MORAJU BITI OD BRONCE DOK JE OSOVINA IZRAĐENA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. CIJENI. UKOLIKO JE MEDIJ SLATKA VODA KUĆIŠTE JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA.. ROTOR OD BRONCE.SIGURNOST BRODA – MAKSIMALNA CRPNA VISINA NE SMIJE PRELAZITI 6 m. EJEKTORA. TEMPERATURA ISPARAVANJA JE U GRANICAMA 46 – 52 OC.

2 Stupnjevi djelovanja kompresora (gubitci kod kompresora) Λ1 . Λ2 . ŠTO JE KOMPRESIJSKI OMJER P2/P1 VEĆI. PROPUŠTANJE CILINDAR – STAP. VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA POVEĆAVA STUPANJ DOBAVE – POVEĆAVA SE 1 ZBOG Λ MANJIH K.6 DO 0. UKUPNI STUPANJ DOBAVE SE KREĆE OD 0. λ = λ1 ⋅λ2 ⋅λ3 ⋅λ4 I MANJI JE OD 1 15 8.3 9. U ODNOSU NA ŠTETNI PROSTOR TE Λ3 ZBOG HLADNIJIH CILINDARA – MANJE ZAGRIJAVANJE PLINA.8 8. UKUPNI STUPANJ DOBAVE.UTJECAJ PROPUSNOSTI – OVISI O STANJU I IZVEDBI KOMPRESORA (PROPUŠTANJE VENTILA. VEĆI ŠTO JE VOLUMEN ŠTETNOG PROSTORA V0 VEĆI. ALI MOGU BITI I POSEBNO IZRAĐENE PA SE ODGOVARAJUĆIM POSTUPKOM SPOJE S OSOVINOM.O. SPOJKE OSOVINA MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG DIJELA. IZRACUNAVA SE ̌ EMPIRIJSKIM IZRAZIMA.97 (OVISNO O TIPU KOMPRESORA). TE ŠTO JE EKSPONENT POLITROPSKE EKSPANZIJE PLINA IZ ŠTETNOG PROSTORA N BLIŽE JEDINICI (IZOTERMI). Λ4 .2 20 .UTJECAJ ZAGRIJAVANJA KOD USISA – OVISI O NACINU HLAĐENJA. KREĆE SE OD 0. Pročišćavanje goriva GORIVO ČISTIMO POMOĆU CENTRIFUGALNIH ĆISTIOCA 20 10 9 9. KOMPRESIJSKOM OMJERU P2/P1 ̌ TE EKSPONENTU POLITROPE N.).UTJECAJ ŠTETNOG PROSTORA – KONSTRUKCIJSKI NEIZBJEŽAN (UTJECE NA SMANJENJE DOBAVE – NA ̌ RAD NE). VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA – ZA ODREĐENI ŠTETNI PROSTOR POSTOJI KOMPRESIJSKI OMJER IZNAD KOJEG KOMPRESOR VIŠE NE MOŽE DOBAVLJATI PLIN (VEĆI V0 MANJI K. Λ3 .O.UTJECAJ PADA TLAKA ΔP1 KOD USISAVANJA – OVISI O KARAKTERISTIKAMA USISNOG VENTILA KOJI UZROKUJE PAD TLAKA.1 Pojava kavitacije kod brodskih pumpi i kako je spriječiti Odrivni ležaj i spojke osovina osovinskog voda ODRIVNI LEŽAJ PREUZIMA NA SEBE AKSIJALNE SILE SA OSOVINSKOG VODA I PRENOSI IH NA TRUP BRODA.98 ZA KOMPRESOR U DOBROM STANJU).95 – 0. NA NJEGA UTJECE: ̌ BROJ OKRETAJA (KASNIJE OTVARANJE I ZATVARANJE VENTILA ZBOG TROMOSTI) – SVAKI KOMPRESOR IMA OPTIMALNI BROJ OKRETAJA. TAKO ŠTITI MOTOR.

KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. LAKŠI SU. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK. NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. MANJE DIMENZIJE.4 – 0.7 mm.3 Dijelovi brodskih izmjenjivača topline • CIJEVASTI – SE SASTOJE OD PLAŠTA. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM. A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. CIJEVNOG SNOPA. FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. 20 .9. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. ZATIM BRTVE. DEBLJINA PLOČE JE 0. MATERIJALI CIJEVI • PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU.

A DANAS SE PRIMJENJUJU FREONI.IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA (ČEST SLUČAJ KOD MALIH POGONA) . (FREON R12 ZABRANJEN) R410A. TOPLINA ISPARAVANJA TREBA BITI VELIKA DA SE SMANJI KOLIČINA .3 20 . MORA SE DOBRO MJEŠATI S ULJEM RADI PODMAZIVANJA CILINDRA TE RAZLIČITU GUSTOČU RADI LAKŠEG RAZDVAJANJA U SEPARATORU ULJA . R22 ITD. DA NIJE ZAPALJIVO . I AMONIJAK. U RASHLADNIM UREĐAJIMA RASHLADNO SREDSTVO MEDIJ SLUŽI ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE I ZA PRENOŠENJE TOPLINSKE ENERGIJE. NE SMIJE STVARATI OPASNOST OD EKSPLOZIJE . GLAVNA RASHLADNA SREDSTVA SU: FREONI.10.2 15 10. VAŽNO JE ODABRATI OPTIMALNO RASHLADNO SREDSTVO ZA CIKLUS HLAĐENJA TE TREBA UDOVOLJAVATI ZAHTJEVIMA . NE SMIJE KOROZIVNO DJELOVATI NA METALE TREBA IMATI KARAKTERISTIČAN MIRIS RADI LAKŠEG UOČAVANJA . DA NIJE OTROVNO . TREBA BITI STABILNO U TOKU EKSPLATACIJE TE JEFTINO. Pogon brodskih pumpi BRODSKE PUMPE SE MOGU POGONITI: .PREKO PARNE TURBINE (PREDNOST JE MOGUĆNOST REGULACIJE OKRETAJA I S ENERGETSKOG STAJALIŠTA POVOLJNE. MORA SE MOĆI KONDENZIRATI PRI NIŽEM TLAKU TOPIJOM VODOM ZA HLAĐENJE .IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA SISALJKE .1 Rashladna sredstva IMAJU SVOJSTVA DA NA ATMOSFERSKOM TLAKU ISPARAVAJU NA NISKOJ TEMPERATURI (ISPOD NULE). R134..ELEKTROMOTOROM IZMJENIČNE ILI ISTOSMJERNE STRUJE .PRORAČUN ZA MORE). A NEDOSTACI SU TROŠENJE VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) .RUČNO Kontrola dobave zraka u sustavu za dobavu komprimiranog zraka 15 10 10. MORAJU SE KONDENZIRATI NA TEMPERATURI VEĆOJ OD TEMPERATURE MORA NA RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA (32 ° .

2 12.1 11 11. Paralelan i serijski rad centrifugalnih pumpi PARALELNI RAD PUMPI NA ZAJEDNIČKOM CJEVOVODU NIJE EKONOMIČAN. Indikatorski dijagram stapnog kompresora Hidraulički sustav palubnih vitla Glavni dijelovi rashladnog sustava KOMPRESOR. ISPARIVAČ. SLAĐ GORI JAKO DUGO. EKSPAZIONI VENTIL.3 12. PEPEL SE MORA ZADRŽAVATI RADI DOKAZA ŠTO SE PALILO. JAKO JE VAŽNO NE PRETJERIVATI SA PUNJENJEM LOŽIŠTA INCENERATORA. TEMPERATURA NA KOJOJ SE SPALJUJE PLASTIKA JENE SMIJE BITI ISPOD 850OC. i Pravilnikom STCW. KOD SPAJANJA PUMPI U PARALELU KOD ZAJEDNIČKOG CJEVOVODA RASTE KOLIČINA DOBAVE DOK KOD SERIJSKOG SPOJA RASTE STUPAC DOBAVE»H» bod ovi 20 Skupina pitanja 11. otpadaka i ostataka SLUŽI ZA SPALJIVANJE KRUTOG SMEĆA I SLAĐA.2 11. RESIVER. MAGNETSKI VENTIL.1 15 15 20 15 12 12. Spalionica smeća. POVOLJNIJE JE IMATI ZASEBAN CJEVOVOD ZA SVAKU PUMPU. 1978. KONDENZATOR. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Svojstva centrifugalnih pumpi TU PODRAZUMJEVAMO ZAVISNOSTI IZMEĐU NJENIH OSNOVNIH KARAKTERISTIČNIH VELIČINA KOLIČINA DOBAVE. SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN. 2. DIMENZIONIRAN JE PREMA POTROŠNJI GORIVA GLAVNOG MOTORA. ODJELJIVAČ ULJA. SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN FUNKCIJE SU BRZINA VRTNJE.3 15 . PROMJENOM BRZINE VRTNJE MIJENJA SE DOBAVA. kako je izmijenjena 1995. INCINERATORI NOVIJEG TIPA RADE NA VISOKOJ TEMPERATURI TAKO DA MOGU SPALJIVATI PLASTIKU.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu..

DANAS SE NAJVIŠE UPOTREBLJAVAJU PROFILI SA UZDIGNUTIM I ZAOBLJENIM ULAZNIM BRIDOM DA BI SE POSTIGLO MIRNIJE PRITJECANJE VODE I TIME SMANJILA KAVITACIJA LICA PROFILA. PRI ODREĐENOJ BRZINI STRUJANJA TLAK ĆE U TEKUĆINI PASTI (PO BERNULIJEVOJ JEDNADŽBI) DO VRIJEDNOSTI TLAKA ZASIĆENJA ŠTO OVISI O TEMPERATURI TEKUĆINE. GLAVNI PARAMETRI VIJKA SU: .KUT USPONA VIJKA – KUT IZMEĐU PRILEŽEĆE KATETE I HIPOTENUZE PRAVOKUTNOG TROKUTA KOJEMU JE PRILEŽEĆA KATETA OPSEG KRUGA VIJKA NA PROMJERU A DRUGA KATETA USPON VIJKA .OMJER POVRŠINA TROKRILNI VIJCI SU SE POKAZALI DA IMAJU BOLJU ISKORISTIVOST DOK KOD VEĆIH BRZINA VRTNJE PROPELERI SA ČETIRI KRILA SU BOLJI.RAŠIRENA POVRŠINA . OBIČNO SU TO BRONCA. 75% UČINA VIJKA ODNOSI SE NA UZGON RADI TLAKOVA NA POVRŠINI KRILA.1 Brodski vijak ELEMENT OSOVINSKOG VODA KOJI PRETVARA MOMENT PORIVNOG STROJA U SILU PORIVA ODNOSNO PROPULZIJE NAZIVA SE BRODSKI VIJAK. KADA BROD PLOVI PRAMCEM S NJIM SE GIBAJU I ČESTICE VODE. NAPREDOVANJE TE TOČKE ZA JEDAN OKRET TOG VIJKA NAZIVA SE USPON . ALUMINIJ I PUNO RIJEĐE PROKROM. TIME SE DIO TEKUĆINE PRETVARA U ZASIĆENU PARU A TU POJAVU NAZIVAMO KAVITACIJA.USPON VIJKA – KADA SE JEDNA TOČKA NA VIJKU VRTI OKO OSI ONA SE ISTODOBNO GIBA PARALELNO S TOM OSI OPISUJUĆI VIJČANU LINIJU. ZBOG SUSTRUJAVANJA DOLAZI DO SNANJENJA BRZINE PRITJECANJA VODE U DISK VIJKA TE POJAVE NEJEDNOLIKOG POLJA BRZINA PRITJECANJA. KOEFICIJENT SUSTRUJAVANJA VEĆI JE KOD JEDNOVIJČANOG U ODNOSU NA DVOVIJČANE BRODOVE. OKRETANJEM VIJKA PLOHE SE OTISKUJU I POKREĆU BROD. ISPARAVANJE TEKUĆINE JE KAVITACIJA.13 13. MATERIJALI OD KOJIH SE IZRAĐUJU MORAJU SE LAKO LIJEVATI I POPRAVLJATI. TA SE POJAVA ZOVE SASTRUJAVANJE. TA NEJEDNOLIKOST NAJVIŠE OVISI O OBLIKU BRODA A TO JE VEĆA ŠTO JE BROD PUNIJI.RAZVIJENA POVRŠINA .PROJICIRANA POVRŠINA . TA PODRUČJA MINIMALNOG TLAKAA PODUDARAJU SE SA PODRUČJIMA MAKSIMALNIH BRZINA A ONA SE NALAZE NA 20 .SMJER VRTNJE – DESNOKRETNI I LIJEVOKRETNI .PROMJER VIJKA – PROMJER OPISAN OKO VRHA KRILA . IZLAZNI BRID JE UZDIGNUT I OŠTAR RADI SMANJENJA ZUJANJA. BRODSKI VIJAK IMA KRILA KOJIMA SU PLOHE KOSO POLOŽENE PREMA OSI BRODA. PORIVNI STROJ PROIZVODI OKOMITE SILE NA SMJER GIBANJA BRODA TE IH JE POTREBNO PRETVORITI U PARALELNE SA UZDUŽNOM OSI BRODA ODNOSNO U SILE U SMJERU GIBANJA BRODA.OMJER USPONA .

POVRŠINA KRILA (MANJA POVRŠINA VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . ŠTO JE VIJAK VIŠE UDALJEN OD STATVE VEĆA JE ISKORISTIVOST VIJKA JER DOBIVA VIŠE VODE. NA SUSTAVU SU JOŠ FILTERI. TURBINA ILI DIZEL GENERATOR. TLAČNI CJEVOVOD – POGONSKI DIO PUMPE S TLAKOM 200-300 BAR.ODNOS PROMJERA GLAVČINE PREMA PROMJERU VIJKA (MANJI ODNOS VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) .PRIMJENOM NOVIH MATERIJALA TE TANJIM PROFILIMA KRILA S MANJIM BRZINAMA NA LEĐIMA KRILA PROBLEM SE BITNO UMANJUJE.HRAPAVOST POVRŠINE (MANJA HRAPAVOST VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . TLAK ULJA JE OD 3-5 BARA. PREDNOSTI SU IM SMANJENJE KAVITACIJE UZ ISTI STUPANJ ISKORISTIVOSTI KAO KOD RAVNIH KRILA. POVRATNI VOD ŠTITI TLAČNI VOD OD PUCANJA. NJIHOV POGON MOŽE BITI U TANKU ILI NA PALUBI.2 POVRŠINI VIJKA NA SVIM MJESTIMA GDJE DOLAZI DO NAGLOG PORASTA BRZINE STRUJANJA NPR. VISINI PUMPANJA NA TANK. STVARNI SLIP BRZINA PRITJECANJA ČESTICA VODE BRODSKOM VIJKU. PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEĐU IZMJERENE BRZINE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA. POGONSKI STROJ PUMPE MOŽE BITI ELEKTROMOTOR. S REGULACIONIM VENTILOM SMANJUJE SE ILI POVEĆAVA TLAK A TIME I BROJ OKRETAJA PUMPE ODNOSNO KAPACITET. 10 . I VRSTI TANKA). KEMIKALCI. OVISI O VISINI PUMPANJA (VISINA TANKA. RASHLADNIK ULJA I DISTRIBUTORI.PROMJER VIJKA (VEĆI PROMJER – VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI).BROJ KRILA (VEĆI BROJ KRILA BOLJI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . NA STRANI PODTLAKA PROFILA KRILA. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NA UČINKOVITOST BRODSKOG VIJKA SU: .13 13. TLAK ULJA STVARAJU PUMPE. LPG). Uronjena centrifugalna pumpa tereta RAZLIKUJEMO JEDNOSTEPENE (KEMIKALCI) I VIŠESTEPENE (LPG I LNG BRODOVI). . VIJAK S ZAKRETNIM KRILIMA. SMATRAJU SE DJELOTVORNIM S GLEDIŠTA SMANJENJA BUKE I VIBRACIJA KOJI STVARA VIJAK. PGONSKI STROJ MOŽE BITI ELEKTROMOTOR (LNG) ILI HIDROPOGON (TANKERI.NAGIB OSOVINE (MANJI NAGIB VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) U ZADNJE VRIJEME UGRAĐUJU SE VIJCI S JAKO ZAKRIVLJENIM KRILIMA.

2 Elektrohidraulički kormilarski stroj MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA.PUMPE ULJA (PROIZVODI TLAK DO 85 BARA).2 16. SASTOJI SE OD: .POGONSKI DIO ZA OSOVINU (OVISNO O IZVEDBI CILINDRI ILI KRILA) .1 15.SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA ZAHTIJEVI KOJE KORMILARSKI STROJ TREBA ZADOVOLJITI JE PREBACITI KORMILO IZ JEDNOG U DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ ZA 20 SEKUNDI.SIGURNOSNI VENTILA NA PUMPI (OTVARA KOD PREKORAČENJA MAKSIMALNOG TLAKA) .1 17. zupčani prijenosi i spojke Rotacijske pumpe s aksijalnim prostorima Regulacija brodskih ventilatora Automatski rad centrifugalnih samočistioca Hidroforski uređaj TO JE POSUDA POD TLAKOM KOJA TROŠILIMA DOBAVLJA VODU. UKUPNA VELIČINA MORA BITI 25% VEĆA ODPOTREBNOG VOLUMENA. POSUDA JE U ATOMATSKOM RADU S PRIPADNIM PUMPAMA KOJE SE UKLJUČUJU ILI ISKLJUČUJU U ODREĐENIM GRANICAMA TLAKA U TANKU.3 17.2 15. .3 14. uporaba i dijelovi brodskih filtera Izvedbe lopatica centrifugalnih ventilatora Izvedbe i dopušteni padovi tlaka brodskih filtera Uporaba i izbor ventilatora 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 . MAXIMALNI BROJ UKLJUČIVANJA: 6 – 8 – VELIKI HIDROFORI 8 – 12 – SREDNJI HIDROFOR 15 – 30 – MALI HIDROFOR Vrste.1 16 17 16.3 16. NAJNIŽA RAZINA VODE MORA BITI IZNAD IZLAZNOG PRIKLJUČKA.2 14. Pumpa s promjenjivim stapajem i promjenjive dobave Hladnjaci kompresora i podmazivanje kompresora Ležajevi osovinskog voda. TLAK OVISI O SILAMA NA LIST KORMILA I NAJVEĆI JE KADA SU SILE NAJVEĆE.13. BUDUĆI DA SE ZRAK U VODI ABSORBIRA POTREBNO JE PREDVIDJETI PRIKLJUČAK ZA NADOPUNJAVANJE ZRAKOM DA BI SE ODRŽALE GRANIČNE VRIJEDNOSTI TLAKOVA UKLJUČIVANJA I ISKLJUČIVANJA.1 14 15 14. VELIČINA HIDROFORA ODREĐUJE SE NA TEMELJU BROJA DOPUŠTENOG BROJA UPUĆIVANJA PUMPE PO SATU A BROJ UPUĆIVANJA PUMPI JE NAJVEĆI ZA POTROŠNJU JEDNAKU POLOVICI DOBAVNE KOLIČINE PUMPE.3 15. RADNI VOLUMEN JE IZMEĐU GRANIČNIH TLAKOVA UPUĆIVANJA I ISKLJUČIVANJA.

Klima uređaji.MOGUĆNOST TRANSPORTA RAZLIČITIH TEKUĆINA S OBZIROM NA VISKOZNOST NEDOSTACI .3 20. ZAPRLJANOST ULJA.3 Svojstva stapnih i klipnih pumpi PREDNOSTI: . NEPRAVILNO POSTAVLJENI LEŽAJEVI.1 19 19. ISTROŠENOST STAPNIH PRSTENOVA.OSJETLJIVOST VENTILA NA NEČISTOĆU .VISINA CRPLJENJA Glavni i pomoćni kormilarski uređaj Punjenje i pražnjenje rashladnog sustava PUNJENJE VRŠIMO NA TLAČNOJ STRANI IZA RESIVERA ILI KONDENZATORA KOJI MOŽE IMATI I ULOGU RESIVERA.2 19.MOGUĆNOST ODRŽAVANJA VISOKIH TLAKOVA BEZ POVEĆANJA DIMENZIJA PUMPE .MALA BRZINA STAPA A TIME OGRANIČEN KAPACITET PA JE ZA VEĆI KAPACITET POTREBNA VEĆA DIMENZIJA PUMPE . ZAPRLJAN ODNOSNO ZAČEPLJEN USIS 2. KOMPRESOR JE U AUTOMATSKOM RADU.VISOK STUPANJ UČINKOVITOSTI . ODVAJANJE TEKUĆINE OD STAPA ILI KLIPA 3. ODZRAČITI JE. NEDOVOLJAN KAPACITET UZROCI MOGU BITI: NEDOVOLJNO OTVORENI I ZAPRLJANI VENTILI. kontrola rada i regulacija 15 15 20 10 20 20 18 18. PRISUTNOST STRANOG TIJELA U CILINDRU..2 18. održavanje i neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi Vijčani kompresori Leonardov spoj kod palubnih strojeva Glavne veličine brodskih pumpi .MOGUĆNOST ODRŽAVANJA STALNOG TLAKA UZ RAZLIČITE KAPACITETE . PROPUŠTANJE BRTVENICE I ULAZAK ZRAKA.17. ZAGRIJAVANJE PUMPE UZROCI MOGU BITI: PREMALO ULJA U MEHANIZMU PRIJENOSA.3 19.1 Puštanje u rad..SPOSOBNOST STALNOG CRPLJENJA TEKUĆINE .NEJEDNOLIKA BRZINA GIBANJA STAPA SAMIM TIM NEJEDNOLIKA DOBAVA MOGUĆI NEDOSTACI 1. PUMPA LUPA UZROCI MOGU BITI: ZRAK U USISNOM CJEVOVODU.. PREVELIKA BRZINA STAPA.1 15 . PRIKLJUČNU CIJEV POŽELJNO JE SPOJITI NA SUŠIOC (DRYER)..SPECIFIČNA ENERGIJA DOBAVE . 20 18. ZATIM ZATVORITI IZLAZNI VENTIL IZ RESIVERA I OTVORITI VENTIL (LIQUID). ISTROŠENOST MEHANIZMA PRIJENOSA.

TU SPADAJU CENTRIFUGALNE.3 Zaporni i sigurnosni uređaji brodskog cjevovoda Vrste brodskih pumpi PREMA KONSTRUKCIJI: -LINEARNO POKRETNIM UREĐAJEM. TU SPADAJU KLIPNE I STAPNE -ROTACIJSKE.2 20.20 20. VIJČANE I ZUPČASTE -MLAZNE – EJEKTORI PREMA POGONU -IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA -POGONJENE ELEKTRIČNIM MOTOROM ISTOSMJERNE ILI IZMJENIČNE STRUJE -POGONJNE PARNOM TURBINOM (POVOLJNE SU S ENERGETSKOG STAJALIŠTA. -RUČNO 15 20 . ALI NEDOSTATAK JE UTROŠENO VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) -IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA PUMPE.

1 2.1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1.3 8.1 8.3 3.3 4.1 4.2 9.3 2.3 9. kako je izmijenjena 1995..2 7. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 .3 5. 1.2 6.3 7.1 10.1 3.2 2.2 3.3 10. i Pravilnikom STCW.1 5.3 6.2 8.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 1.1 9.2 5. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Upućivanje pumpi Regulacija kapaciteta kompresora Dijelovi sustava kormila Upućivanje kompresora Regulacija kapaciteta pumpi Upućivanje separatora Mjerenje napora pumpe Dijelovi rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta kompresora Čišćenje separatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Mjerenje kapaciteta pumpe Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Regulacija kapaciteta pumpi Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Čišćenje separatora Dijelovi rashladnog sustava Mjerenje napora pumpe Čišćenje separatora Rad rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta pumpe Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 15 25 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20 Skupina pitanja 1.1 7.2 10. 1978.1 6.2 4.

2 15.1 20.1 17. 1978. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 14.3 16.3 13.3 18.3 19.2 20.2 17.3 12.2 13.1 13.2 16.3 . i Pravilnikom STCW.1 12.1 18. održavanje brtvenica i kontrola Kontrola rada purifikatora i klarifikatora Kontrola rada kompresora zraka za upućivanje glavnog motora Hlađenje glavnog stroja kod niskih temperatura Problemi u eksploataciji stapnih pumpi bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20 Skupina pitanja 11.1 14. kako je izmijenjena 1995.1 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 11.1 16..C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 12. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Stavljanje u pogon protupožarne sisaljke Opisati rad kormila na ovom brodu Opisati kompresor zraka i njegove prateće naprave Kontrola i održavanje glavne cirkulacione sisaljke ulja Kontrola rada ventilatora u prostoriji strojarnice Kontrola rada balasne sisaljke Regulacija kapaciteta sisaljki Upućivanje separatora goriva Čišćenje separatora kaljuže Pokazati sisaljke za rashlađivanje glavnog motora i regulacija Dijelovi rashladnog sustava Opisati ventilaciju strojarnice i hermetizacija Kvarovi na kompresoru za upućivanje glavnog motora Opisati sustav separiranja karterskog ulja Opisati sustav statvene cijevi Kontrola rashladnika i postupak kod propuštanja cijevi Kontrola i održavanje kočnica na priteznom vitlu Opisati promjenu smjera vrtnje kod ventilatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Upućivanje kompresora rashladnog sustava Opisati rad kormilarskog stroja i njegov rad u pogonu Zastoji u radu centrifugalnih pumpi Opisati stabilni protupožarni sustav na brodu Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Pregled separatora ulja i stavljanje u pogon Opisati statvenu cijev.1 19. 2.2 11.3 17.2 18.3 20.1 15.2 19.2 14.3 15.

3 3.1 7 7.3 10. 1.1 9 9.2 7.1 3 3. 1978.3 6.3 9.kako je izmijenjena 1995.2 6.3 4.1 1 1.1 8 8.2 1.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. plinske turbine) Toplinski proces u parno-turbinskom stupnju Pogon i održavanje dizelskih motora Zaštita brodskih parnih turbina Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i načini povećanja istog Otvoreni indikatorski dijagram Sustav ulja glavnog porivnog stroja bodovi 20 15 15 30 10 10 25 15 10 20 15 15 20 15 15 25 10 15 30 10 10 20 10 20 20 15 15 20 10 20 Skupina pitanja 1.2 10.1 6 6. i Pravilnikom STCW.3 2.2 2.1 10 10. kotlovi. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izračunavanje snage kod 2T dizelskih motora Regulacija rada brodskih plinskih turbina Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare Izmjena radnog medija u cilindru četvorotaktnog i dvotaktnog motora Kružni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine Prekretanje brodskih dizelskih motora Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora Ukupna iskoristivost propulzije i slip Regulacija snage brodskih parnih turbina Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomoćnog motora) Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje Priprema i upućivanje brodske parne turbine Termodinamičke osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja Toplinski stupanj djelovanja parne turbine Upućivanje dizelskog motora s teškim gorivom te rad tijekom manevriranja Plinsko-turbinski procesi i izvedbe Sigurnosna armatura brodskog generatora pare Režimi rada motora i optimalna potrošnja goriva Pretičak zraka za izgaranje (motori.3 .2 8.3 7.3 5..2 4.1 5 5.3 8. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 9.2 5.1 2 2.1 4 4.2 3.

1 16.3 16.2 19.. 1978.2 18. 2.2 16.3 14.1 20.2 12. i Pravilnikom STCW.3 20.1 12 12.2 15.2 17.1 17. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Cirkulacija zraka i ispušnih plinova u brodskom generatoru pare Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskorištavanje toplinskog pada u stupnju Priprema i pogon brodskog generatora pare Zaštita brodske plinske turbine Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije i tlaka ispirnog zraka Pregled i održavanje brodskog generatora pare Zaštita brodskih dizelskih motora Sustav hlađenja brodskog dizelskog motora Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine Sustav goriva za dizelske motore Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare Priprema i održavanje pogona brodske parne turbine Režimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu Analiza i obrada napojne i kotlovske vode Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije Sustav startnog zraka dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja Kvarovi i oštećenja brodskih generatora pare Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora Toplinski procesi u dizelskim motorima Tipovi i karakteristike generatora pare Održavanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja Regulacija toplinskog opterećenja brodskog generatora pare Priprema za upućivanje i zaustavljanje glavnog motora “Common rail” sustav ubrizgavanja goriva na 2T motorima bodovi 10 20 20 20 10 20 20 15 15 10 20 20 20 15 15 15 20 15 20 20 10 20 20 10 15 15 20 15 20 15 Skupina pitanja 11.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 11.3 12.3 13 14 15 16 13.2 13.3 17 18 19 20 .2 20.3 17.1 14.1 15.3 19.kako je izmijenjena 1995.3 18.2 14. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 11 11.1 18.1 13.3 15.1 19.

M. ulja..3 4.2 8.2 5.2 2.2 9. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Na brodu pokazati razliku između dvotaktnih i četverotaktnih dizel motora U radioni prikazati regulator plinske turbine Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu prikazati cilindar.1 3 3.1 2 2.1 9 9.M.2 3. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 1.1 6 6. vode i automatiku Praktički prikaži održavanje pogona na brodu Na brodu objasni rad pomoćnih dizel motora u sprezi s porivnim strojem bodovi 25 15 10 20 15 15 30 10 10 25 15 10 25 10 15 30 10 10 30 10 10 25 15 10 20 20 10 30 10 10 Skupina pitanja 1. Na simulatoru pokazati zatvoreni proces plinske turbine U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine Izgaranje u generatoru pare . 1.2 10. ubrizgače Na simulatoru prikazati proces plinske turbine Na brodu prikazati generatore pare U radioni i na brodu prikazati v.2 7.3 3. ventile.3 6.1 8 8.2 6.1 10 10.1 7 7. kako je izmijenjena 1995.3 7.3 . i Pravilnikom STCW. i P.1 4 4.2 4.1 1 1.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 9. pumpe dizel motora U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G. 1978.1 5 5.3 10.3 5.t.3 2.objasniti na simulatoru Praktički na brodu prikaži snimanje indikatorskog dijagrama Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces Na brodu ili simulatoru prikaži kružni proces parne turbine Praktički na brodu objasni manovru Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine Na simulatoru praktički uputi parnu turbinu Na brodu prikaži optimalnu potrošnju goriva za taj brod Na brodu objasni plinsku turbinu motora Na simulatoru prikaži praktički protok pare i izgaranja Na brodu objasni glavne dijelove motora Na brodu prikaži loše osobine plinske turbine u sustavu s motorom Na brodu objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom Na simulatoru objasni sisteme goriva.3 8.

3 17.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. sisaljke goriva glavnog motora Isključivanje jedne V.1 13 13.2 20.1 17 17.3 19.T.1 20.2 15.3 15.1 18 18.T.3 13. sisaljke glavnog stroja u radu Izvršiti godišnji pregled jednog cilindra glavnog motora Izvršiti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora Izvršiti pripremu te izvršiti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog motora Izvršiti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja Pripremiti turbo puhalo za pregled Izvršiti mjerenje potrošnje ulja za podmazivanje cilindara Izvršiti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispušnih ventila Kontrola uređaja za tretman goriva bodovi 10 10 30 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 20 15 20 10 20 10 20 20 Skupina pitanja 11. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvršiti čišćenje ogrjevnih površina pregrijača pare Izvršiti unutarnje čišćenje kotla Regulacija sigurnosnih ventila Puštanje kotla u pogon nakon čišćenja istog Izvršiti čišćenje ložišta kotla Čišćenje i izmjena cijevi na vodocijevnom kotlu Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu Izvršiti ispjenjivanja kotla Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu Izvršiti regulaciju najvišeg i najnižeg vodostaja u kotlu Odstranjivanje masnoće iz napojne vode Izvršiti kontrolu podmazivanja parne turbine Spriječiti padanje vakuma u kondenzatoru Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu Mjerenje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Ispravljanje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Mjerenje zračnosti temeljnog ležaja glavnog motora Demontaža letećeg ležaja glavnog motora te podešavanje zračnosti Izvršiti regulaciju uštrcavanja V.1 11 11.2 19. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 16.1 16 16.2 12.3 19 20 .2 14.2 16.. 1978.2 17.3 18.2 13. i Pravilnikom STCW.3 12.2 18. kako je izmijenjena 1995. 2.1 19.1 14 14.3 20.1 12 12.3 14.1 15 15.2 11.

3 9.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. 1978.1 6 6.3 2.2 8.3 8. i Pravilnikom STCW.2 3.2 4.3 7.3 4. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 9.1 10 10.1 4 4.1 2 2.3 10.3 3.1 9 9.2 10.kako je izmijenjena 1995.1 7 7. predisplovljenje bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 15 20 Skupina pitanja 1.pregled i priprema Zaustavljanje .3 .3 5.1 8 8.2 6.2 5.na dolasku.2 2.1 3 3.lista provjere Lista provjere .isključivanje sveukupnog postrojenja u doku Držanje straže u plovidbi kanalima Predaja straže s obzirom na radove i izvanredne okolnosti Spremnost postrojenja za manevriranje Držanje straže u plovidbi Predaja straže s obzirom na sposobnost časnika koji preuzima stražu Izvješćivanje i pozivanje upravitelja stroja Držanje straže u strojarnici koja je povremeno bez posade Predaja straže . 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj straže u strojarnici prema vrsti broda i tipu postrojenja Preuzimanje straže s obzirom na radove u tijeku Priprema dizel generator za upućivanje Ustroj straže prema vremenskim uvjetima Preuzimanje s obzirom na stanje pogona Priprema turbo generatora za upućivanje Ustroj straže s obzirom na nastali kvar na porivnom stroju Preuzimanje straže u izvanrednim okolnostima Priprema i upućivanje glavnog motora Držanje straže u luci Preuzimanje straže s obzirom na stanje tankova i kaljuža stroja Priprema kotla za potpalu Držanje straže na sidrištu Preuzimanje straže s obzirom na naloge upravitelja stroja i dnevnik stroja Kontrola upravljačkih sustava i sredstava za vezu Držanje straže u manevriranju Predaja straže .3 6.lista provjere Priprema pogona s plinskom turbinom Držanje straže u izvanrednim situacijama (kvar) Preuzimanje straže .1 1 1.2 7.1 5 5..2 1.

1 18 18.1 13 13.2 20. 1978.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 11 11.2 15.kako je izmijenjena 1995.1 20 20.3 16.3 20.1 16 16.1 15 15.1 19 19. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj straže prema vrsti broda i tipu postrojenja Vožnja ovisno o vremenskim uvjetima Priprema glavnog stroja za upućivanje Sposobnost držanja sigurne straže Nadzor nad strojevima koji su izloženi havariji Spremnost posade stroja za upravljanje porivnim sustavom Priprema generatora za upućivanje Učestalost i opseg praćenja postrojenja Prevencija kvarova u strojarnici Sprečavanje polucije sa broda u more Stanje kaljuža u strojarnici Kontrola upravljačkih sustava u stroju Pravilno vođenje dnevnika stroja Upravljanje postrojenjem u nuždi Sigurnosne mjere i postupci u slučaju nužde Držanje straže plovidbom kanalima Predaja straže u izvanrednim okolnostima Uzbunjivanje u slučaju opasnosti Izvješća o izvanrednim radovima u strojarnici Mjere opreza i zaštite kod izvanrednih situacija Pregled i priprema kod preuzimanja straže Sposobnost časnika za preuzimanje straže Držanje straže u plovidbi Izvješća kod izvanrednih okolnosti Izvanredne okolnosti na pomoćnim strojevima.3 18. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 12 12.2 16.2 18.3 19. izvješća Kontrole upravljačkih sustava Preuzimanje straže.2 14.2 19.3 17.3 . 2.1 17 17.2 17.2 13.3 12. lista provjera Držanje straže kada je strojarnica bez posade Zaustavljanje cjelokupnog postrojenja kod odlaska broda na dokovanje Kontrola i zaustavljanje pogona stroja bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10 Skupina pitanja 11.3 15.3 14.2 12..1 14 14.3 13. i Pravilnikom STCW.2 11.

2 10.1 5 5.2 4.kako je izmijenjena 1995.1 7 7.2 8. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Ispisati listu provjere predaje straže Pripremiti centrifugalnu pumpu za upućivanje Ustrojiti stražu na određenom brodu u luci ili simulatoru Ispisati listu provjere preuzimanja straže Pripremiti pomoćni motor za upućivanje Ustrojiti stražu broda na terminalu Ispisati listu provjere u nenadgledanoj strojarnici Pripremiti kotao za potpalu (na simulatoru) Ustrojiti stražu na određenom brodu u doku .3 .3 8.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu..1 3 3.3 3.1 9 9.3 5.1 10 10.3 10.2 2.2 9.1 8 8.1 1 1.2 1.1 2 2.3 6.3 4.1 6 6. 1. 1978.3 7.3 2.1 4 4.2 6.2 5.brodogradilištu Prikaži izdavanje trajnih naloga posadi stroja od strane upravitelja stroja Pripremiti dizel generator za zaustavljanje Ustrojiti stražu radi pripreme pogona za manevriranje na određenom brodu Primopredaja straže u okolnostima bolesti ili pijanstva časnika stroja Pripremiti glavni motor za upućivanje (na brodu ili simulatoru) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici koja je povremeno bez posade Predati stražu na terminalu Pripremiti turbogenerator za upućivanje (simulator) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici s posadom Predati stražu u luci Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Preuzeti stražu u manevriranju Predati stražu u doku Demonstrirati djelotvorno i sigurno pumpanje kaljuža Preuzeti stražu na terminalu Predati stražu u izvanrednim okolnostima Pripremiti separator za upućivanje Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Izvršiti povremeni (periodički) pregled postrojenja Kontrolirati dnevnik stroja bodovi 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 20 15 Skupina pitanja 1. i Pravilnikom STCW.2 3.3 9.2 7.

PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Predati stražu u doku Predati stražu u luci Pripremiti pomoćne motore za upućivanje Pripremiti separator kaljuže za upućivanje Pripremiti kotao za potpaljivanje Ispisati listu provjere preuzimanja straže Upravljane postrojenjem u nuždi Izvješće o radovima u strojarnici Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Preuzeti stražu za vrijeme manovre Kontrola dnevnika stroja Pripremiti kotao za stavljanje u pogon Priprema pomoćnog motora za stavljanje u pogon Ispitivanje nepovratnog ventila na separatoru kaljuže Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Predati stražu na terminalu Priprema glavnog stroja za upućivanje Ustrojiti stražu u doku Izvršiti periodični pregled postrojenja Pripremiti diesel generator za zaustavljanje Pripremiti utilizacioni kotao za pogon Demonstrirati djelotvorno pumpanje kaljuže Prikazati izdavanje trajnih naloga upravitelja stroja Pripremiti zaustavljanje pogona Kontrola upravljačkog sustava Kontrola sustava veze Postupak sigurnosnih mjera u izvanrednim okolnostima Kontrola upravljačkog sustava Izvješćivanje upravitelja stroja u izvanrednim okolnostima bodovi 20 20 10 15 15 20 20 10 20 20 20 10 20 20 10 15 15 20 20 20 10 15 15 20 15 15 20 20 20 10 Skupina pitanja 11.1 12 12.2 19..C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 16. 1978.3 17.3 20.2 16.1 16 16.1 18 18.3 .2 12.1 14 14.2 14. i Pravilnikom STCW.1 17 17.3 14.1 15 15.2 15.2 18.1 11 11.kako je izmijenjena 1995.3 15. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 18.1 13 13.2 11.1 20 20. 2.3 19.2 20.1 19 19.3 12.3 13.2 17.2 13.

1.3 Alternativni pregledi strojnog uređaja za klasu broda 9.3 CO2 uređaj za gašenje požara 3.1 Spremnici zraka i propisi za klasu broda 5 5.preventiva.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.vrste i nadležnost 7.Prilog VI MARPOL 73/78 10.1 Glavni motor i propisi u svezi pregleda za klasu strojnog uređaja 7 7.Prilog V MARPOL 73/78 5.3 Propisi i provedbe zaštitnih mjera na radu u strojarnici 7.2 Sprječavanje onečišćenja atmosfere s brodova . i Pravilnikom STCW.1 Redovni pregledi strojnog uređaja od strane klasifikacijskih zavoda (Registra) 9 9. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1. 1978.2 Dopuštenje za rad u opasnim okolnostima 8.1 Gubitak klase broda 3 3.1 Pomorski zakonik Republike Hrvatske .3 Osobna i kolektivna zaštita na brodu 5.1 Društva za klasifikaciju brodova 1 1.1 Osnovni pregled strojnog uređaja za klasu broda 2 2.2 Sprječavanje onečišćenja mora uljem (kaljuže stroja) Prilog I MARPOL 73/78 6.1 Postupak pri stavljanju broda u klasu 4 4.Prilog IV MARPOL 73/78 10.pregled upravitelja stroja 10 10..2 Dnevnik stroja 1.2 Knjiga o uljima (dio I) 2.2 Pomorska inspekcija .3 Stručna zvanja u pomorstvu 2.kako je izmijenjena 1995.3 Protivpožarna pumpa za nuždu 8.2 Klasifikacijske isprave 9.3 Preventivno održavanje radi zaštite od požara u strojarnici 6. sigurnost i zaštita mora 8 8.2 Osovina propelera i propisi za klasu broda 3.3 Sprječavanje onečišćenja mora sanitarnim vodama .3 Ulazak u zatvorene prostore bodovi 15 25 10 15 15 20 10 15 20 20 15 15 15 25 10 15 25 10 20 15 15 15 15 20 20 10 20 15 20 15 . izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 Postupni pregled strojnog uređaja .2 Kormilarski uređaj i propisi za klasu broda 4.2 Sprječavanje onečišćenja mora smećem i otpadom .1 Generatori pare i propisi u svezi pregleda za klasu broda 6 6.3 Organizacija gašenja požara u strojarnici broda 4.

2 17.3 20.3 .kako je izmijenjena 1995.2 20.2 12.3 17.1 19 19.1 13 13..2 16.3 13. energijom u nuždi Priprema za rad u tankovima Valjanost brodskih svjedodžbi Pregled parnog kotla i propisi za klasu Sposobnost broda za plovidbu Pregled boca i sustava CO2 na brodu Društva za klasifikaciju brodova Međunarodna organizacija – IMO Redovni pregledi strojnog postrojenja za klasu Nadležnosti inspekcije sigurnosti plovidbe MARPOL 73/78 – oprema na brodu protiv onečišćenja mora Ovlaštenja organa sigurnosti plovidbe na moru Osnovni pregledi strojnog postrojenja za klasu bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10 Skupina pitanja 11.2 11.2 13.1 14 14.3 12. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 20 20.1 18 18. 2.3 19.3 16.1 16 16.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 15 15.3 18.1 12 12.2 18. 1978. i Pravilnikom STCW.1 17 17. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Knjige održavanja glavnog i pomoćnih strojeva Općenito o SOLAS konvenciji Nacionalni propisi za zaštitu od onečišćenja mora STCW konvencija Vođenje dnevnika stroja Pomorska inspekcija – općenito MARPOL 73/78 – postupak kod onečišćenja mora Ovlaštena lica za rukovanje brodskim strojevima Brodske svjedodžbe Ulazak i rad u zatvorenim prostorima MEGA test – električnih uređaja Prijevoz opasnih tvari brodom Posada broda – minimalni broj članova Pomorski prekršaji – sankcije Prijem tekućeg goriva na brod Vježbe gašenja požara – postupak Teretne dizalice i propisi za klasu Zahtjevi i propisi glede napajanja el.1 11 11.2 15.2 19.3 14.2 14.3 15.

3 6.2 5. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 1.2 9.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 10.2 4.2 2. način i rezultati mjerenja defleksija koljeničaste osovine Eksplozija kartera kod 4T motora (razlozi.2 8..3 2. Prilog I Postupak upućivanja generatora pare Upravljanje G.3 8.3 5. postupci.1 6 6. upravljanje) Upravljanje postrojenjem u manovri Upravljanje sustavom kaljuže Upravljanje sustavom kormilarskog uređaja Upravljanje gorionikom generatora pare Upravljanje sustavom klime i provijanta Upravljanje sustavom goriva glavnog motora Upravljanje postrojenjem u situaciji rizika Nadzor i kontrola glavnog porivnog stroja Upravljanje separatorom teškog goriva Upravljanje sustavom uputnog zraka Upravljanje osovinskim generatorom bod. 1978.1 9 9.2 10. u nuždi i načini komunikacije Razlozi.3 9.3 4.T.1 8 8.3 .3 7.3 3.1 3 3.2 1.2 7.1 7 7. saniranje.kako je izmijenjena 1995. kod zaribavanja V.1 10 10. pumpe Upravljanje turbo-generatorom Upravljanje 2T motorom kod puknuća stapa Upravljanje vakumskim kondenzatorom Upravljanje parnim postrojenjem Upravljanje sustavom balasta Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja letećeg ležaja Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja temeljnog ležaja Upravljanje utilizatorom Upravljanje postrojenjem s obzirom na zaštitu morskog okoliša – Marpol.2 3.1 5 5. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Definicija upravljanja Upravljanja turbo-generatorom kod pada vakuma Upravljanje 4T motorom kod puknuća klipa Vrste upravljanja postrojenjem Energetski preduvjeti uspostave pogona Upravljanje G.1 4 4.M. i Pravilnikom STCW.1 2 2. 1.2 6.M.1 1. 1. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.

M. slatke vode Graničnik prevelikog toplinskog opterećenja na G. te upravljanje G.kako je izmijenjena 1995.1 18.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.4 13.3 19.1 15 15. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. i Pravilnikom STCW. 2.1 13 13.2 14.2 13.2 20. sistem) Postupci i dužnosti upravitelja u slučaju požara u strojarnici Upravljanje sustavom CO2 Upravljanje raspodjelom opterećenja dizel-generatora Upravljanje postrojenjem u posebnim područjima s obzirom na Prilog VI Marpola-a Zaštite (blokade starta) kod loženog kotla Upravljanje pramčanim i krmenim porivnicima Upravljanje i organizacija ukrcaja goriva Način blokiranja TP.2 18.2 19.3 12.1 14 14.M.2 15.3 19 20 .1 20.1 19. (Thermal Load LImit) Upravljanje sustavom inertnog plina (tankeri za ulja) Upravljanje kotlom na ispušne plinove u slučaju izgaranja sekcije evaporatora ili zagrijača napojne vode Upravljanje sustavom za iskorištavanje otpadne topline Osnovne zaštite dizelskih motora i kotlova Upravljanje postrojenjem s obzirom na SM Code Objasniti automatski start dizel-generatora Upravljanje postrojenjem za obradu otpadnih voda Objasniti razlike u ispušnim temperaturama kod smanjivanja opterećenja na glavnom motoru bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 20 15 15 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 11. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Postupak i kontrola ispumpavanja kaljuže iz prostora strojarnice Regulacija tlaka i temperature u sistemu ulja za podmazivanje GM Upravljanje postrojenjem u doku Sredstva za vezu na mjestima upravljanja porivnim strojevima SOPEP i uloga upravitelja – ukrcaj goriva Predradnje za puštanje u rad utilizatora Upravljanje porivnim postrojenjem u sustavu elektro-propulzije Upravljanje potrošnjom cilindarskog ulja Upravljanje postrojenjem sa selektivnom katalitičkom redukcijom Upravljanje uređajem za spaljivanje (incenerator) Upravljanje temperaturom slatke rashladne vode (centralni rashl.3 14.1 12 12.1 17.3 17.3 12.3 15.3 16 17 18 16..1 11 11.3 20.2 17.2 16.1 16. 1978.3 18. u takvom režimu Upravljanje centrifugalnim pumpama Upravljanje gen.2 11.

2 Nadzor i kontrola sustava ulja za podmazivanje porivnog stroja 4.3 Objasniti daljinsko upravljanje glavnim porivnim strojem 7.1 Uputiti pumpu kaljuže strojarnice 6 6.1 Uputiti separator teškog dizel goriva 3 3.kako je izmijenjena 1995.1 Uputiti dizel generator 7 7.1 Izvršiti potpalu inceneratora 10 10.3 Objasniti upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem 6.3 Objasniti način upravljanja pumpama glavnog motora 9..1 Uputiti separator ulja za podmazivanje 2 2.1 Uputiti separator ulja 4 4.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu generatora za nuždu 10.1 Izvršiti potpalu kotla 9 9. 1.3 Prikaži daljinsko upravljanje pumpama glavnog porivnog stroja 3.3 Upravljanje kotlom na teško dizel gorivo u nuždi (automatika u kvaru) 8.3 Objasniti upravljanje protupožarnom pumpom u nuždi 10. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.3 Prikaži upravljanje brodskim vijkom sa zakretnim krilcima 2.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava kaljuže strojarnice 8.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu dizel generatora 2.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava sanitarnih otpadnih voda 7.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla loženog tekućim gorivom 3.3 Upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem pri manevriranju 5. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 Objasniti način upravljanja u slučaju gašenja požara u strojarnici 4.3 Objasniti (prikaži) daljinsko upravljanje dizel generatorom bodovi 10 25 15 10 25 15 10 25 15 10 15 25 10 15 25 10 15 25 15 20 15 20 10 20 20 20 10 15 15 20 .2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla na ispušne plinove (utilizator) 9. i Pravilnikom STCW.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u VT krugu 5.1 Objasniti upućivanje glavnog porivnog stroja 8 8. 1978.1 Uputiti separator kaljuže 5 5.1 Uputiti centrifugalnu pumpu 1 1.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u NT krugu 6.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu glavnog porivnog stroja 1.

3 Prikazati upravljanje postrojenjem u situaciji začepljenog-obraslog usisa morske vode za hlađenje 16.3 Upravljanje DG-ima pomoću računala (simulator) 20. i Pravilnikom STCW.. a koristi se zamjenski (na brodu ili simulatoru) 17.1 Uputiti protupožarnu pumpu za nuždu 12 12. 1978.3 Upravljanje glavnim motorom u situaciji puknutog poklopca cilindra 18.3 Pokazati način upravljanja na nekim od sustava kada je automatski regulator temperature u kvaru.3 Prikazati način snimanja barem tri parametra glavnog porivnog stroja pomoću računala na brodu ili simulatoru 15.kako je izmijenjena 1995.1 Prikaži ili objasni način ograničenja max.3 Objasniti upravljanje sustavom pare u situaciji puknute cijevi kotla 14.3 Objasniti upravljanje pomoćnim tutbo-puhalima 13. broja okretaja porivnog stroja 17 17. u nuždi 16.1 Uputiti turbogenerator na brodu ili simulatoru 14 14. 2.2 Demonstrirati sustav upravljanja separatorom kaljužnih voda 13. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji propuštanja ulja iz krmene statve 15.2 Upravljanje glavnim motorom u situaciji neispravnog rasprskača 18.2 Prikazati ili objasniti upravljanje porivnim postrojenjem u situaciji propuštanja rashladnika ispirnog zraka 11.M.2 Demonstriraj upravljanje u situaciji puknute košuljice glavnog motora 20.1 Uputiti uređaj za obradu sanitarnih otpadnih voda 11 11.1 Prikaži ili objasni način upravljanja zakretnim propelerom 18 18. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 15 20 Skupina Tekst pitanja pitanja 11.2 Demonstriraj upravljanje postrojenjem u situaciji obraslog trupa broda 14.3 Demonstriraj upravljanje vakumskim kondenzatorom pare (na brodu ili simulatoru) .2 Demonstriraj upravljanje G.1 Uputiti generator za nuždu 13 13.1 Upravljanje glavnim dizelskim motorom u situaciji puknutog stapa 19 19.2 Demonstriraj ručno upravljanje automatskim regulatorom temperature 19.3 Demonstrirati kontrolu porivnog stroja pomoću računala 12.2 Demonstrirati ispumpavanje kaljuže strojarnice u nuždi 12.1 Uputiti daljinskim načinom dizel-generator na brodu ili simulatoru 15 15.1 Upravljanje glavnim motorom kada je u pogonu osovinski generator 16 16.3 Demonstriraj upravljanje turbo-pumpama tereta na brodu ili simulatoru 19.2 Upravljanje balastnom pumpom kad negdje vuče zrak 17.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 Uspostavi lučki pogon preko računala (na brodu ili simulatoru) 20 20.

UPOTREBA NEGORIVIH KABLOVA . NESVJESTICA.3 Voda je prodrla u elektro motor. SUŠITI MOTOR.1 Kojim mjerama se postiže zaštita od požara u električnom sustavu? . i Pravilnikom STCW.BIOLOŠKO (GRČENJE MIŠIĆA.. kako je izmijenjena 1995. IŠĆAŠENJE ZGLOBOVA.zašto? RAZLOZI MOGU BITI: -IZGUBIO JE REMANENTNI MAGNETIZAM -KVAR AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA -KVAR NA ISPRAVLJAČKIM DIODAMA UZBUDE NA ROTORU 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Bod. SMRT) . izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. PONOVO MJERITI ( DOBRO GA JE SUŠITI PREKO TRANSFORMATORA) 2.PRAVILNOM ZAŠTITOM KRATKOG SPOJA . odredite postupke popravka OPRATI SLATKOM VODOM.1 Opasnost od električne struje i mjere zaštite DJELOVANJE EL. PARALIZA DISANJA.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.KORIŠTENJE PROTUEKSPLOZIVNIH UREĐAJA 1 1. STRUJE NA ČOVIJEKA: . 15 Skupina Tekst pitanja pitanja 1. TREPERENJE I PARALIZA SRCA.TOPLINSKO (VANJSKE I UNUTARNJE OPEKOTINE. 1978. 1.2 Sinkroni generator se ne uzbuđuje . KIDANJE MEŠIĆA I TETIVA) STUPANJ OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA OVISI O: -PUTU PROLASKA STRUJE KROZ ČOVIJEKA (SRCE) -FREKVENCIJI STRUJE (NAJOPASNIJE PODRUČJE IZMEĐU 40 I 60 Hz) -JAKOSTI STRUJE (DONJA GRANICA SMRTNE OPASNOSTI JE 50mA) -TRAJANJU STRUJNOG UDARA PRINCIPI ZAŠTITE: -ONEMOGUĆITI DODIR S DIJELOM UREĐAJA KOJI JE POD 20 15 20 . MJERITI OTPOR IZOLACIJE. ZAGRIJAVANJE KRVNIH ŽILA) .ELEKTROLITSKO (RASTAVLJANJE KRVI I DRUGIH TJELESNIH TEKUĆINA) .REDOVITOM PROVJEROM I ODRŽAVANJEM KONTAKATA .PRIMJENA ODGOVARAJUĆE IZOLACIJE . PONOVO SUŠITI.MEHANIČKO (LOMLJENJE KOSTIJU.

2.NAPONOM -OGRANIČITI JAKOST STRUJE (NAPON DODIRA) NA BEZOPASAN IZNOS -OGRANIČITI VRIJEME TRAJANJA STRUJNOG UDARA MJERE ZAŠTITE : -OGRADITI ILI DOVOLJNO UDALJITI DIJELOVE POD NAPONOM DIJELOVE POD NAPONOM ODIJELITI IZOLACIJOM (KUĆIŠTE. IZVADITI OSIGURAČ. BLOKIRATI AUTOMATIKU -POSTAVITI ZNAK UPOZORENJA -OBAVIJESTITI SVE KOJE JE POTREBNO ŠTO SE RADI -KORISTITI GUMENU PROSTIRKU ZA KLEČANJE -KORISTITI ALAT S IZOLIRANIM DRŠKAMA -PRIJE KONTAKTA SA STRUJNIM KRUGOM PROVIJERITI ISPITIVAČEM DA LI JE KRUG POD NAPONOM -AKO SE STRUJNI KRUG NE MOŽE ISKLJUČITI KORISTITI GUMENE RUKAVICE -KORISTITI ŠLJEM. KONTAKATA ČINE JEDNU ELEKTRODU DOK DRUGU ELEKTRODU ČINI SAMA TEKUĆINA (POSUDA SA 20 10 . ZAKLJUČATI SKLOPKU ILI PREKIDAČ. RUČICE) -DVOSTRUKA IZOLACIJA ELEKTRIČNOG DIJELA KUĆIŠTA -NAPON INSTALACIJE NIŽI OD 50V -GALVANSKO ODVAJANJE (IZOLACIJSKI TRANSFORMATOR 1:1 ONEMOGUĆUJE ZATVARANJE STRUJNOG KRUGA KROZ ČOVIJEKA) ZAŠTITNO UZEMLJENJE (IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA MJERE ZAŠTITE PRI RADU SA EL. TIPKALA.2 Zašto se kod jednakog opterećenja dva generatora struja razlikuje u A ? JER JE FAKTOR SNAGE RAZLIČIT I VUKU RAZLIČITU JALOVU SNAGU.3 Pretvaranje razine tekućine u informaciju za potrebe automatizacije • UREĐAJI S PLOVKOM KOJI JE SPOJEN NE POLUGU KOJA NA DRUGOM KRAJU PREKO MAGNETA OTVARA ILI ZATVARA STRUJNI KRUG. -VEZATI SE KOD RADA NA VISINI -PRI PRUŽANJU POMOĆI ISKLJUČITI NAPAJANJE UKOLIKO JE MOGUĆE ILI KORISTITI NEKI IZOLATOR PRI ODVAJANJU UNESREĆENOG 2 2. STRUJOM: -SUHA ODIJEĆA I CIPELE S GUMENIM POTPLATOM -ISKLJUČITI STRUJNI KRUG ZA NAPAJANJE. OD TUDA DALJE SIGNAL SE MOŽE PRIJENETI ZA POTREBE ALARMNOG SUSTAVA (VISIKI/NISKI NIVO) ILI UKLJUČIVANJA ILI ISKLJUČIVANJA PUMPE (SEWAGE PLANT) • KONTAKTNE ELEKTRODE – SLOBODNI KRAJEVI EL.

• MJERENJE RAZINE TEKUĆINE POMOĆU TANKER RADARA. generatori preuzmu različite snage u kW ? JER SU RAZLIČITO PODEŠENE KARAKTERISTIKE REGULACIJE FREKVENCIJE (vidi dijagram sinkronizacije) AKO SU NAM RAZLIČITO PODEŠENE STATIČKE KARAKTERISTIKE Pretvaranje brzine vrtnje u informaciju za potrebe automatizacije • ISTOSMJERNI TAHOMETRI – TO SU U BITI ISTOSMJERNI GENERATORI KOJI DAJU ISTOSMJERNI NAPON PROPORCIONALAN BRZINI VRTNJE.3 4.2 3. • IZMJENIČNI TAHOMETRI – MAGNET JE NA OSOVINI KOJA SE ROTIRA A NA SVITKU SE INDUCIRA NAPON KOJEMU SU AMPLITUDA I FREKVENCIJA RAZMJERNA BRZINI VRTNJE ROTORA. OVDJE SE UMJESTO VREMENA POTREBNOG DA SIGNAL PREVALI PUT MJERI RAZLIKA U FREKVENCIJI • MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU MJEHURIĆA ZRAKA ODAKLE SE SIGNAL TLAKA ZRAKA ŠALJE DALJE NA AUTOMATIKU ILI SE PRETVARA U EL. MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU PRESSURE TRANSMITERA.1 3 3. NA IZLAZU SE DOBIVA NAPON 3-10V NA SVAKIH 1000 o/min.ŠALJE SIGNAL OD 01BAR ILI 4-20 mA Kako se postiže ekonomičnost proizvodnje električne energije? TAKO DA DIESEL GENERATORI ŠTO JE VIŠE MOGUĆE RADE U PODRUČJU OPTIMALNE ISKORISTIVOSTI GDJR JR SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA g/kWh NAJMANJA. Zašto je za brod važan izbor napona i frekvencije? BITAN JE RADI ODREĐIVANJA STRUJE KRATKOG SPOJA SAMIM TIME ODREĐUJE POTREBNU VELIČINU SKLOPNIH UREĐAJA 20 20 10 10 . VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE VRATI SIGNAL (KOJI PUTUJE BRZINOM SVJETLOSTI) MJERI SE U PIKOSEKUNDAMA I ELEKTRONIKA PRETVARA U RAZINU. SIGNAL VRIJEDNOSTI 4-20mA. SPAJAJU SE DIREKTNO NA OSOVINU KOJOJ SE MJERI BRZINA.1 TEKUĆINOM MORA BITI UZEMLJENA).3. OPTIMALAN BROJ GENERATORA NA TRGOVAČKIM BRODOVIMA JE 2-4 DOK KOD BRODOVA SA ELEKTRIČNOM PROPULZIJOM TAJ BROD JE 4-6. IMPULSNI RADAR ŠALJE ISPREKIDANE SIGNALE KOJI SE ODBIJAJU OD RAZINE TEKUĆINE. TANKERRADARI EMITIRAJU ELEKTROMAGNETSKE VALOVE. POTREBNA SNAGA DIZEL MOTORA ODREĐUJE SE PREMA NAZIVNOJ SNAGI GENERATORA. MJERI SE PROSTOR IZNAD TEKUĆINE (ULLAGE). Zašto kod promjene optereć.TAKVA METODA SE MOŽE UPOTRIJEBITI I ZA MJERENJE RAZINE U POSUDAMA POD VISOKIM TLAKOM ILI NA VISOKOJ TEMPERATURI. DRUGA IZVEDBA RADARA ŠALJE NEPREKINUTI SIGNAL RAZLIČITE FREKVENCIJE.

3 CENTRALE. Električne specifičnosti pogona sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI ILI FREKVENTNO UPRAVLJIVI ASINKRONI MOTORI.1 5 5.1 Uloga sinkronoskopa kod sinkronizacije 15 .UVLAČENJE 20 20 20 15 15 6. • MJERENJE TEMPERATURE POMOĆU TERMOMETRA S ELEKTRIČNIM OTPOROM ZASNOVANO JE FUNKCIONALNOJ ZAVISNOSTI OTPORA VODIČA I POLUVODIČA OD TEMPERATURE. FREKVENCIJA ĆE PASTI.PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA . Proizvodnja jalove energije kod osovinskih generatora KOD OSOVINSKOG GENERATORA KOJI JE SPOJEN NA BRODSKU MREŽU PREKO STATIČKOG PRETVARAČA FREKVENCIJE (KONKRETNO SINKROKONVERTORA) ZAHTIJEVA SE UGRADNJA SINKRONOK KOMPENZATORA JER OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU.4 4.ČUPANJE .PODIZANJE . A NAKON TOGA AUTOMATIKA ĆE VRATITI FREKVENCIJU NA 50 ILI 60 Hz Princip pretvaranja temperature u informaciju za potrebe automatiz. raspodjela opterećenja? FUNKCIJA NADREĐENE AUTOMATIKE JE DA KOMPENZIRA PAD ENERGIJE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA.SINKROKONVERTOR STRUJU NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM JE PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTOSMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMIJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠNJE. AKO NISU JEDNAKE FREKVENCIJE BIT ĆE I RAZLIČITI FAZNI POMAK PA NEĆEMO MOĆI GENERATOR STAVITI U PARALELU.2 5. PRILIKOM UKLJUČIVANJA POTROŠAČA GENERATOR ĆE TRENUTNO PREUZETI OPTEREĆENJE. MOTORI RADE U INERMITIRANOM REŽIMU RADA TAKO DA JE PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆEN. KORISTI SE BAKAR I PLATINA JER JE ODNOS IZMEĐU OTPORA I TEMPERATURE GOTOVO LINEARAN. PRIMJER Pt 100 KOJI NA SOBNOJ TEMPERATURI IMA OTPOR OD 100Ω.PRIVLAČENJE BRODA SIDRU . FREKVENCIJA ODREĐUJE IZBOR POGONSKOG STROJA (MOTORA) Kako se manifestira razlika u naponu i frekvenciji kod sinkronizacije? KOD RAZLIČITOG NAPONA DOĆI ĆE DO POJAVE STRUJE GREŠKE. Na kojem principu djeluje nadređena automat.3 5.2 4. REŽIMI RADA: . KOD VEĆEG NAPONA STRUJA KRATKOG SPOJA JE MANJA.

DANAS SE KORISTE MEHANIČKO HIDRAULIČKI AKTUATORI. BROJ OKRETAJA GLAVNOG MOTORA NEMA NIKAKVOG UTJECAJA NA STABILNOST NAPONA I FREKVENCIJE. 7. -NAJSUVREMENIJA IZVEDBA JE OSOVINSKI GENERATOR SA STATIČKIM PRETVARAČEM FREKVENCIJE. KADA SE ODABERE REŽIM RADA S OSOVINSKIM GENERATOROM REGULATOR BROJA OKRETAJA GL.3 Principi pretvaranja položaja u informaciju za potrebe automatizacije UPOTREBLJAVAJU SE ŽIROSKOPI KOJI MOGU BITI MEHANIČKI.2 Važnost karakteristike regulatora broja okretaja u raspodjeli opterećenja POMOĆU REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJEMO NA NAGIB STATIČKE KARAKTERISTIKE???? NA RASPODIJELU OPTEREĆENJA UTJEČE NAGIB KARAKTERISTIKE A NA FREKVENZIJU BRZINA ODZIVA.2 Priprema automatike broda za pregled Registra 7. NAJČEŠĆE KORIŠTEN PRETVARAČ FREKVENCIJE JE SINKROKONVERTER. OSNOVNI 15 20 15 7 20 15 15 8 20 15 .1 Zašto uključenje velikih elektromotora može izazvati "black out"? ZBOG VELIKE STRUJE POKRETANJA VEĆA OD NAZIVNE STRUJE DO 7 PUTA. 8. STROJA SE BLOKIRA NA NAZIVNIM ORETAJIMA I ODRŽAVA IH KONSTANTNIM PA JE PREMA TOME KONSTANTNA FREKVENCIJA. POSTOJE VIŠE NAČINA ODRŽAVANJA KONSTANTNE FREKVENCIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA I NAJVIŠE OVISE O VRSTI PORIVNOG STROJA. energ.6 DA BI SE UTVRDILO DA SU NAPONI U FAZI 6. NA NAPON DJELUJE PREKO UZBUDE. u osovinskim generat.2 Energija napajanja automatskih uređaja i sustava 6. 8. ??????????????????????? 8.3 Priprema električnog sustava broda za pregled Registra 7. DOĆI ĆE DO PRORADE PODNAPONSKE ZAŠTITE I PADA FREKVENCIJE. konstantne frekv. FREKVENCIJU I FAZU NAPONA.1 Na koje parametre i preko kojih elemenata djeluje automatska sinkronizacija? DJELUJE NA NAPON. NA FREKVENCIJU I FAZU NAPONA DJELUJE PREKO REGULATORA OKRETAJA.3 Proizvodnja elektr. OPTIČKI I VIBRACIJSKI. -KOD IZVEDBE KADA JE OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN NA GLAVNI MOTOR PREKO VARIJATORA PODRUČJE U KOJEM JE MOGUĆA REGULACIJA JE 70 – 100% NAZIVNE BRZINE GLAVNOG MOTORA. -KOD PROPELERA SA ZAKRETNIM KRILIMA SINKRONI GENERATOR JE NA PORIVNI STROJ SPOJEN DIREKTNO ILI PREKO REDUKTORA.

NAJNOVIJA IZVEDBA KORISTI ŠIROKOIMPULSNO MODULIRANI PRETVARAČ FRKVENCIJE SA AKTIVNIM ISPRAVLJAČEM KOJI IMA PRIBLIŽNO SINUSOIDALNE STRUJE. MOTOR Kontakti sklopnika uputnika zvijezda/trokut .).3 10. PROBOJ JEDNE FAZE. analizirajte razlog NAJVJEROJATNIJE PREKRATKO PODEŠEN VREMENSKI RELEJ ZVIJEZDA .9.1 9 9.. Moguće ispitno pitanje: MI IMAMO 440/60 MOŽEMO LI UZETI 380/50? MOŽEMO. KOD PARALELNOG RADA ZAŠTITU POVRATNE SNAGE KOJA JE OBIČNO PODEŠENA NA OKO 10% NAZIVNE SNAGE GENERATORA Električne zaštite elektromotora prorađuju kod pokretanja. GLAVNO DA JE OMJER NAPON / FREKVENCIJA PRIBLIŽNO JEDNAK RADI MOMENTA. Principi pretvaranja pritiska u informaciju za potrebe automatizacije 20 15 15 20 15 15 .2 10. brzo nagaraju. PUMPA. Elektromotor se prekomjerno grije.1 10 10. KRIVO SPOJEN EL. ZAŠTITA KRATKOG SPOJA.3 PROBLEM SINKROKONVERTORA SU NJEGOVE NESINSOIDALNE (PRAVOKUTNE) STRUJE NA MREŽNOJ I GENERATORSKOPJ STRANI ŠTO ZNAČI DA JE MREŽA ZAGAĐENA JAKIM VIŠIM HARMONICIMA. zašto? PREKOSTRUJNA I KRATKI SPOJ ???????? O kojim aspektima treba voditi računa kod napajanja broda sa kopna TREBA PROVJERITI FREKVENCIJU.2 9.TROKUT Kako ispitati električne zaštite generatora i paralelni rad OBIČNO SE RADI PO UPUTAMA PROIZVOĐAČA.. NAPON I REDOSLIJED FAZA.. analizirajte razloge RAZLOZI MOGU BITI PAD NAPONA. PREOPTEREĆENJE (LOŠI LEŽAJEVI. ISPITUJU SE PREKOSTRUJNI RELEJ.

OPASNOST STVARA PROLAZAK STRUJE KROZ TIJELO 12 12. struje i što je dozvolj. i Pravilnikom STCW.1 Što stvara opasnost od elektr. napona djeluje na raspodjelu reaktivnog opterećenja U PARALELNOM RADU DJELOVANJEM NA REGULATOR OKRETAJA DJELUJEMO NA RASPORED DJELATNE SNAGE DOK REGULACIJOM STRUJE UZBUDE (REGULATOR NAPONA) DJELUJEMO NA RASPODIJELU JALOVE SNAGE.3 Mjerna osjetila nivoa na tankerima RADARI 13. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 11. mogu vršiti na brodu a koja ne. Sustavu . PROTUMOMENT NA OSOVINI GENERATORA) 11 11. Centrale OSIM OBIČNE INFORMACIJE O BRZINI VRTNJE GENERATORA MOŽE SLUŽITI ZA ELEKTRONIČKU ZAŠTITU OD OVERSPEEDA ILI Bod.kako je izmijenjena 1995. A JAKOST STRUJE 50 mA.3 Koja se održavanja elektromot.3 Koje su sve uloge inform.2 Kako dimenzionirati osovinski generator NARAVNO OVISI O IZVEDBI ODNOSNO KOJE POTROŠAČE OSOVINSKI GENERATOR NAPAJA. luka u električ. MOGU SE VRŠITI SVA OSIM PREMOTAVANJA 12. 2. el.1 Koja djelovanja ima kratki spoj električ.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. broja okretaja u automatiz. POŽAR) . napon dodira DOZVOLJEN NAPON DODIRA JE 50V. 1978. 15 20 15 15 20 15 20 15 15 . TOPLJENJE.2 Uloga remanentnog magnetizma kod sinkronih generatora UZBUDA GENERATORA. UKOLIKO JE SPOJEN NA PORIVNI STROJ PREKO VARIJATORA MORA BITI DOVOLJNO SNAŽAN DA POKRIVA CJELOKUPNU POTROŠNJU TOKOM NAVIGACIJE. UKOLIKO IZGUBIMO REMANENTNI MAGNETIZAM UZBUDU MOŽEMO POSTIĆI SPAJANJEM 4 SERIJSKI SPOJENE BATERIJE NA UZBUDNE ?????????? NAMOTAJE GENERATORA. RADI LI SE O IZVEDBI SA ZAKRETNIM KRILIMA VIJKA ČEST JE SLUČAJ DA OSOVINSKI GENERATOR POKRIVA SAMO POTROŠNJU TRASTERA. 13. 11.MEHANIČKO DJELOVANJE (SILE NA SABIRNICAMA.2 Kako karakteristike regulatora broja okretaja djeluju na raspodjelu opterećenja PONAVLJA SE STATIČKA I ASTATIČKA KARAKTERISTIKA 12.1 Kako regul. 13 13.TERMIČKO DJELOVANJE (GRIJANJE..

SINKRONI KOMPENZATOR IMA TROSTRUKU ULOGU: • OMOGUĆUJE KOMUTACIJU (GAŠENJE) TIRISTORA • OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU (SINKROKONVERTER NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTISMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠAČA • OSIGURAVA DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU KRATKOG SPOJA ZA SELEKTIVNU PRORADU ZAŠTITA Razlika u raspodjeli opterećenja s regulatorom broja okretaja i nadređenom automatikom RAZLIKA JE U TOME DA BEZ AUTOMATIKE TRENUTNO SE PREUZME OPTEREĆENJE FREKVENZIJA ZBOG TOGA PADNE . sa statičkim pretvaračem ROTACIONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U PREUZBUĐENOM STANJU. BRZINA 15 15 20 20 15 15 . ??????????? Uloga rotacionog kompenzatora kod osovinskog gen.14. KVAR NA REGULATORU OKRETAJA. kod sinkronizacije i posljedice JAVLJA SE STRUJA GREŠKE. I 2. REŽIMI RADA TROBRZINSKOG SIDRENOG VITLA: • PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA – 3. BRZINA • UVLAČENJE 1. UZROCI ODSTUPANJA NAPONA I FREKVENCIJE MOGU BITI UKLJUČIVANJE VELIKIH POTROŠAČA.1 14 14.2 14.3 PRILIKOM STARTANJA GENERATORA (UPUTNI VENTIL ZRAKA SE OTVARA – GENERATOR SE POČNE OKRETATI – KADA GENERATOR POSTIGNE ODREĐENI BROJ OKRETAJA VENTIL UPUTNOG ZRAKA SE ZATVARA) Dozvoljeno odstupanje napona i frekvencije i što ih uzrokuje DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA JE 5 – 8 % DOZVOLJENO ODSTUPANJE FREKVENCIJE JE +/. MOTORI SU PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆENI (RADE U INTERMITIRANOM REŽIMU RADA). BRZINA • ČUPANJE 1. BRZINA • PRIVLAČENJE BRODA SIDRU – 2.1 15 15.2 15. A UPUĆUJE SE POMOĆU MALOG ASINKRONOG MOTORA (PONY MOTOR).2 Hz ODNOSNO 3%. KVAR NA KRUGU REGULACIJE Kakav je utjecaj odstupanja frekv. BRZINA • PODIZANJE 2. U DRUGOM SLUČAJU AUTOMATIKA NAKON PODEŠENOG OPTEREĆENJA NAKNADNO PODEŠAVA PARAMETRE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA Kako se mjerno osjetilo temperature koristi za alarm i zaštitu Električni zahtjevi na pogon sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI MOTORI (OBIČNO TRI BRZINE) ILI FREKVENTNO UPRAVLJANI ASINKRONI MOTORI.3 15.

Ispravnosti kruga alarma i zaštite IZVODI SE SA ZATVORENIM KONTAKTIMA. SVA KUĆIŠTA UREĐAJA MORAJU BITI UZEMLJENA.3 Regulacijski krug i njegovi elementi 18.2 Način pokretanja kaveznih motora i njihova usporedba • DIREKTNO – VELIKI MOMENT I STRUJA POKRETANJA • ZVIJEZDA-TROKUT – SMANJUJEMO STRUJU POKRETANJA 15 20 15 20 15 17 18 15 15 20 15 15 15 .16. TRANSMITERI RADE U PODRUČJU 4-20mA AKO SU VRIJEDNOST IZVAN TOGA SUSTAV DAJE GREŠKU 17. od Registra PREGLED UZEMLJENJA SE RADI SVAKA 3 – 6 MJESECI. 19. ŠIRINSKO IMPULSNI PRETVARAČ FREKVENCIJE (PRETVARAČI S UTISNUTIM NAPONOM).3 Koji su principi pretvaranja promjenjive frekvencije u konstantu kod osovinskog generatora • POMOĆU VARIJATORA (MOŽE RADITI U RASPONU OD 70 DO 100% NAZIVNIH OKRETAJA PORIVNOG STROJA).1 Kakva djelovanja na el.2 Paralelni rad osovinskog i dizelgeneratora 18. 17. PRESOSTAT U SEBI IMA OTPORNIK KOJI SLUŽI ZA SAMODIJAGNOSTICIRANJE.1 Mjerni instrumenti na ploči sinkronizacije i njihova uloga • DVOSTRUKI VOLTMETAR (NAPON GENERATORA I NAPON MREŽE) • DVOSTRUKI FREKVENCIOMETAR (FREKVENCIJA GENERATORA FREKVENCIJA MREŽE) • SINKRONOSKOP ILI SINKRONIZACIJSKE LAMPE (ODREĐIVANJE TRENUTKA KADA SU NAPON MREŽE I GENERATORA KOJI SE UKLJUČUJE NA MREŽU U FAZI) 16 16.1 Način zaštite važnih elektromotora od električnih smetnji 19 19.3 Priprema broda za pregled uzemljenja i elektroizolac.2 Kako se postiže samodijagnosticiranje. sustav može imati struja pokretanja velikih motora MOGUĆNOST ISKAPČANJA NEVAŽNIH POTROŠAČA (PREFERENTIAL TRIP) ILI U KRAJNJEM SLUČAJU BLACK-OUT 17.2 Zahtjevi za sustave napajanja automatskih uređaja • DVOSTRUKO NAPAJANJE (MISLI SE NA DVA IZVORA) • BESPREKIDNO NAPAJANJE (NEPREKIDAN RAD ČAK I KOD POTPUNOG NESTANKA NAPAJANJA IZ ELEKTRIČNE CENTRALE ILI GENERATORA ZA NUŽDU) 16. POTREBNO JE REDOVITO VRŠENJE MEGERTESTA.1 Preko kojih elemenata automatika vodi dizelgenerator 18. • POMOĆU PRETVARAČA FREKVENCIJE (ČESTO SE KORISTE SINKROKONVERTORI (PRETVARAČI SA UTISNUTOM STRUJOM). MJERENJA OTPORA IZOLACIJE. CIKLOKONVERTORI.

uspostavljanje pogona • 20 20 15 15 C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje i uključivanje redoslijed odvijanja funkcija 6 6..3 Kako odrediti grešku. 1978. Prikazati mjesto u regulacijskom krugu 7 7. i Pravilnikom STCW.2 Način zaustavljanja diesel motora 3. NAPON.3 Analizirati pojavu alarma .2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 5. 15 15 20 15 15 20 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 15 20 . prekidač generatora nije uključio 5.3 PREKO PRETVARAČA FREKVENCIJE – ODRŽAVAMO KONSTANTAN MOMENT SOFT START .2 Analizirati uključenje na ploču bez napona 6.3 Analizirajte na shemi redoslijed funkcija automatskog pokretanja Tehnička dokumentacija lokalne automatike diesel motora GEN 2. Raspad elektro-energet. FREKVENCIJA MREŽE I BROJ PARI POLOVA ODREĐUJU BROJ OKRETAJA GENERATORA Čime je definiran brodski električni uređaj NAZIVNA SNAGA. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.REGULACIJOM NAPONA DIŽEMO MOMENT Od kojih smetnji se štite brodski generatori ? ŠTITI SE OD HARMONIKA KOJI ĆE U NAMOTAJIMA PROUZROKOVATI GRRIJANJA Koji podaci definiraju pogonski stroj sinkronog generatora NAZIVNA SNAGA GENERATORA.neispravna sinkronizacija 6.2 20.3 20.19.2 Razlučiti sastavne djelove Bod.3 Zatvaranje zraka kod uspješnog starta i neuspješan start 3. sustava i automat. kako je izmijenjena 1995. FREKVENCIJA.1 Prema shemi analizirajte funkcije zaštite 3 3.3 Analizirati uključenje na ploču pod naponom 7. 1.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje diesel generatora redoslijed odvijanja funkcija 5 5.2 Komande-akcije kojima kompjuter upravlja 4.1 Na tropolnoj shemi objasniti ulogu prikazanih elemenata 1 1.1 Tehnička dokumentacija kompjuterskog vođenja diesel centrale Informacije koje su potrebne kompjuteru za vođenje 4 4.1 Analizirajte uvjete za pokretanje diesel motora 2 2.1 Pneumatski regulacijski uređaj.1 20 20.2 Načini pokretanja prema shemi 2. FAKTOR SNAGE.3 Shut down i način provjere ispravnosti solenoidnog ventila 4. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja Tehnička dokumentacija uputnika zvijezda/trokut pramčanog propelera 1.2 Koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni za daljinsko automatsko pokretanje 1.

1 Pneumatski regulacijski uređaj: regulator u regulacijskom krugu 17 17. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 Objasniti poništavanje (reset) zaštite 13 13. i Pravilnikom STCW. Objasniti način rada 9. 1978.kako je izmijenjena 1995.2 Objasniti funkciju rada kod nestanka napona 8.2 Alarm neuspjela sinkronizacija 15.3 Uloga vremenskih releja u automatskom radu 12.2 Blokade protiv krivog načina rada 11. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 15 20 15 20 15 15 .3 Što aktivira automatsko upućivanje 13.2 Analizirati neuspjelo upućivanje 12.3 Odrediti energiju napajanja.1 Na tehničkoj dokumentaciji lokalne automatike dizelgeneratora objasniti: uvjet spreman za upućivanje 12 12.3 Analizirati uključenje bez napona 17.3 Parametri energije napajanja Bod.3 Primijenjeni logički simboli 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 Namještanje referentne veličine 17.1 Redoslijed odvijanja programa uključenja 16 16. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skup. 2.3 Objasniti funkciju zamjene kod kvara pumpe 9.8 9 10 7.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 16.2 Primijenjeni davači 10.1 Na dijagramu tijeka signala za automatsko pokretanje dizel generatora objasniti: redoslijed odvijanja programa 15 15.3 Što aktivira automatsko zaustavljanje 14.2 Analizirati rad elektomagnetske kočnice 9.3 Analizu uključenja na ploču s naponom 16.1 Na tehničkoj dokumentaciji kompjuterskog vođenja dizelgeneratora objasniti: informacija dizel motor u pogonu (run) 14 14. Tekst pitanja pitanja 11.1 Na tehničkoj dokumentaciji uputnika zvijezda/trokut pramčanog porivnika objasni: na tropolnoj shemi električne zaštite 11 11..1 Na shemi sa logičnim simbolima. ulazne i izlazne veličine 8.1 Tehnička dokumentacija trobrzinskog vitla.2 Komandu uklop prekidača 14. Algoritam generiranja alarma 10.1 Tehnička dokumentacija automatike pumpi Objasnite funkciju zamjene kod pada pritiska 8.3 Kako se dobiva informacija o opterećenju dizel motora 15.3 Analizirati moguće greške u radu 10.2 Što kod pokretanja blokira zaštitu niski pritisak ulja 13.

2 19. pumpi objasniti: namjenu i funkciju Funkciju zamjene kod pada tlaka Zamjenu pumpe u radu i pumpe u pripremi Na tehničkoj dokumentaciji trobrzinskog vitla analizirati: upravljanje sa sklopnikom Princip elektromagnetskog kočenja Moguće greške Na shemi sa logičkim simbolima objasniti: "spreman za upućivanje" glavni dizel motor-povratni signal Sekvence .3 19.1 20 20.3 20."Spreman za upućivanje" Primijenjeni logički simboli 15 20 15 15 20 15 15 20 15 .1 18 18.3 Na tehničkoj dokumentaciji automat.2 18.18.1 19 19.2 20.