P. 1
C11 - NAJNOVIJE

C11 - NAJNOVIJE

|Views: 3,198|Likes:
Published by Doris Kušić

More info:

Published by: Doris Kušić on Jan 01, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/15/2013

pdf

text

original

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim

POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o
standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvedbe, uloga i sastavni dijelovi osovinskog voda ULOGA OSOVINSKOG VODA: - JE DA TANGENCIONALNE SILE PRETVARA U AKSIJALNE SILE I PREKO VIJKA POKREĆE BROD. - POSTIĆI IDEALAN BROJ OKRETAJA PROPELERA (IDEALAN BROJ OKRETAJA JE 1 RPM JER ŠTO JE MANJI BROJ OKRETAJA VEĆA JE UČINKOVITOST. - OSIGURATI MANEVARSKE SPOSOBNOSTI BRODA STUPANJ ISKORISTIVOSTI OSOVINSKOG VOD JE 96-98%. KRAĆI OSOVINSKI VOD – MANJI GUBICI – BOLJI PRIJENOS ENERGIJE. VAŽNO JE DA JE OSOVINSKI MOTOR CENTRIRAN.. CENTRIRA SE OD KRME PREMA PORIVNOM STROJU. GLAVNI ELEMENTI OSOVINSKOG VODA SU BRODSKI VIJAK, OSOVINA BRODSKOG VIJKA, STATVENA CIJEV, PREDNJA BRTVENICA, ZADNJA BRTVENICA, MEĐUOSOVINE, TEMELJNI LEŽAJEVI, PRIRUBNICA, ODRIVNI LEŽAJ. TEMELJNI LEŽAJ NE SMIJE PREUZIMATI AKSIJALNE SILE RADI TEMPERATURNE DILETACIJE. TE SILE PREUZIMA ODRIVNI LEŽAJ I PRENOSI DALJE NA KONSTRUKCIJU BRODA DA BI ZAŠTITIO MOTOR. AKO IMA VIŠE TEMELJNIH LEŽAJEVA MORAJU BITI JEDNAKO OPTEREĆENI. IZVEDBE: SA KOPČOM / BEZ KOPČE SA ZUPČASTIM PRIJENOSOM / BEZ ZUPČASTOG SA ZAKRETNIM KRILCIMA PROPELERA / VIJAK SA FIKSNIM KRILCIMA bodovi 20

Skupina pitanja
1.1

1.2

1.3

Mlazne pumpe ZOVEMO IH JOŠ EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEĆE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CRPNIM CJEVOVODIMA VELIKIH DULJINA I VELIKIH PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUŽNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVAŽNIJA PRIMJENA EJEKTORA JE NA PARNIM POSTROJENJIMA GDJE ISISAVAJU MJEŠAVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRŽAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUŽI IM ZA CRPLJENJE I TLAČENJE TEKUĆINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOŽE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEĆIM TLAKOM DOVODI SE POGONSKO SREDSTVO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE POVEĆAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAČIN USISAVAMO SREDSTVO KOJE DOBAVLJAMO. NA POČETKU DIFUZORA MIJEŠA SE POGONSKO SREDSTVO I SREDSTVA KOJEG DOBAVLJAMO. NA IZLAZU IZ EJEKTORA IMAMO DIFUZOR, ODNOSNO PROŠIRENJE KOJE NAM SMANJUJE BRZINU A NAZAD POVEĆAVA TLAK NA VELIČINU DOSTATNU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU. Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREĐUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET MORA BITI TAKAV DA OMOGUĆI 12 UZASTOPNIH UPUĆIVANJA BEZ RADA KOMPRESORA. ZA NEPREKRETNI PORIVNI STROJ JE 8 UPUĆIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMOĆNE MOTORE 6 UPUĆIVANJA. KOMPRESOR MORA MORA ZADOVOLJITI UVIJET DA USPIJE NAPUNITI BOCU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA SAT VREMENA. Zašto se upotrebljavaju višestepeni kompresori? ZBOG PREVELIKE TEMPERATURE ZBOG KOJIH ULJE GUBI SVOJA SVOJASTVA I MOŽE SE ZAPALITI

15

15

2.1

Principi čišćenja i odjeljivanja goriva i maziva ČIŠĆENJE GORIVA I MAZIVA RADI NA PRINCIPU TALOŽENJA USLIJED RAZLIKE U SPECIFIČNOJ TEŽINI. U TANKOVIMA TAJ PROCES UBRZAVAMO POVIŠENJEM TEMPERATURE TEKUĆINE. NAJBOLJI REZULTATI SE DOBIJU KOD ŠIROKIH I PLITKIH TANKOVA (JER JE PUT KOJI ČESTICA MORA PROĆI NAJKRAĆI) ALI KOD BRODOVA JE TO TEŠKO IZVEDIVO (EFEKAT SLOBODNIH POVRŠINA, OGRANIČEN PROSTOR...). POMOĆU SEPARATORA I DJELOVANJA CENTRIFUGALNE SILE PROCES TALOŽENJA UBRZAVAMO (CENTRIFUGALNA SILA POVEĆAVA MASU ČESTICE I DO 11000 PUTA). POMOĆU FILTERA MOŽEMO ISTO ODSTRANJIVATI NEČISTOĆE IZ GORIVA ILI MAZIVA. FILTERE KARAKTERIZIRA NJIHOVA FINOĆA (ZA GORIVA I MAZIVA SE KORISTE FILTERI 30 – 50 MIKRONA) I NAČIN RADA (AUTOMATSKI IL RUČNI). AUTOMATSKO ČIŠĆENJE ELEMENATA FILTERA SE VRŠI PROMJENOM SMJERA MEDIJA KOJI SE FILTRIRA ILI ZRAKOM. PROCES ČIŠĆENJA MOŽE AKTIVIRATO DIFERENCIJALNI PRESOSTAT ILI TIMER (OVISNO O IZVEDBI). DOPUŠTENI PAD TLAKA JE 0.5 bara DOK JE NORMALNI PAD TLAKA 0.2 bar. ?????????????????

20

2

2.2

Regulacija rada i razvodi (VENTILI) na kompresorima SVI KOMPRESORI IMAJU NEPOVRATNE VENTILE. ROTORNI KOMPRESORI IMAJU SAMO JEDAN ILI NEMAJU NITI JEDAN VENTIL. USISNI TLAK JE UVJEK NIŽI OD TLAKA U USISNOM VODU A TLAK NA TLAČNOM VENTILU JE VEĆI OD TLAKA U TLAČNOM VODU ZBOG PADA TLAKA NA VENTILIMA. IZVEDBE VENTILA: - VENTILI S KONCENTRIČNIM RASPORIMA - VENTILI S RAVNIM RASPORIMA - RAVNOSTRUJNI VENTILI - ETAŽNI VENTILI GLAVNI DIJELOVI VENTILA: - SJEDIŠTE – OPTEREĆENO UDARCIMA PLOČICE, IZRAĐENO JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA - PLOČICA VENTILA – NAJOSJETLJIVIJI DIO KOMPRESORA, IZRAĐENA OD LEGIRANOG ČELIKA. ZAHTIJEVI – VELIKA OTPORNOST NA UDAR I ŠTO MANJA MASA. DEBLJINA JE OD 0.8 DO 4 mm. - OPRUGE – SLUŽE DA UBRZAJU ZATVARANJE VENTILA, A OPET NE SMIJU DAVATI PREVELIKI OTPOR PRI OTVARANJU. UBLAŽAVAJU UDARAC PLOČICE U ODBOJNIK. - ODBOJNIK – OGRANIČAVA PODIZAJ , PRIDRŽAVA OPRUGE I SLUŽI KAO VODILICA ZA PLOČICU REGULACIJA RADA STAPNIH KOMPRESORA: - POVREMENI PREKID DOBAVE: UKLJUČIVANJE ILI ISKLJUČIVANJE KOMPRESORA PREKO PRESOSTATA, POVREMENO POTPUNO ZATVARANJE USISNOG VENTILA (KOMPRESOR RADI U PRAZNOM HODU), POTPUNO OTVARANJE USISNOG VENTILA. - GRUBA REGULACIJA DOBAVE: STUPNJEVANA PROMJENA BROJA OKRETAJA ELEKTROMOTORA (MIJENJA SE BROJ PARI POLOVA), PROMJENOM VELIČINE ŠTETNOG PROSTORA, ISKLJUČIVANJE POJEDINIH CILINDARA (KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA POTREBNO JE PROVESTI NA SVIM CILINDRIMA) - KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE: NAJBOLJA ALI NAJSKUPLJA. REGULACIJA PROMJENOM FREKVENCIJE (BROJA OKRETAJE). TU TREBA PAZITI PRILIKOM SMANJENJA BROJA OKRETAJA NA GUBLJENJE MOMENTA I SMANJENJE TLAKA ULJA. DRUGI NAČIN REGULACIJE JE UPRAVLJANJE USISNIM VENTILOM IZVANA (KOD KOMPRESIJE JEDAN DIO PUTA VENTIL JE OTVOREN TAKO DA DIO PLINA IDE NAZAD U USISNI VOD. I TREĆI NAČIN JE POMOĆU VREMENSKI PROMJENJIVOG ŠTETNOG PROSTORA.

15

STABILNOST SMJERA PLOVIDBE.1 3 3.2. SVAKI SEPARATOR IMA GRIJAČ DA BI SE PROMIJENILA SPECIFIČNA GUSTOĆA ULJA I VODE I OLAKŠAJU ODVAJANJE. • MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE. NA IZLAZU JE TROSMJERNI VENTIL KOJI U SLUČAJU POVEĆANJA IZNAD 15ppm VRAĆA VODU NA USIS PUMPE ILI U KALJUŽNI TANK. DIJAGRAM Separator kaljužne vode OBAVEZAN ZBOG IMO-a. KONDENZATOR. ODVOĐENJE TOPLINE SE VRŠI U KONDENZATORU GDJE PLIN PRELAZI U TEKUĆE STANJE. TLAK JE DO 70 bara A OVISI O SILAMA (OTPORU) NA LISTU KORMILA. SASTOJI SE OD: • PUMPE ULJA – RADE TLAK KOJI JE POTREBAN ZA ZAKRETANJE LISTA KORMILA . EKSPANZIONI VENTIL. SEPARIRA VODU NA 15 ppm KOJA JE DOZVOLJENA GRANICA ISPUMPAVANJA VAN BRODA. NA PRVOM STUPNJU JE SENZOR KOJI DETEKTIRA ULJE I AUTOMATSKI VENTIL KOJI GA ISPUŠTA U SLUDGE TANK ILI NEKI DRUGI TANK.3 3. ISPARIVAČ. PRVI STUPANJ SKIDA GRUBE DOK U DRUGOM STUPNJU FILTERI SPUŠTAJU ZAPRLJANOST VODE NA ISPOD 15ppm-a. MEDIJU PADA TLAK PA PRELAZI U PLINOVITO STANJE UZ PAD TEMPERATURE GDJE U ISPARIVAČU ODVODI TOPLINU (ZRAKU). • POGONSKI DIO – MISLI SE NA CILINDRE SA STAPOVIMA ILI KRILA • SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA – SAFETY VALVE BLOCK • TANK ULJA ZAHTIJEVI: • MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ 35O ZA 28 SEKUNDI PRI MAXIMALNOM GAZU I BRZINI.. ODJELJIVAČ ULJA.. SNAGA PRIČUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOŽE ZAKRENUTI S 15O JEDNE STRANE NA 15O DRUGU STRANU ZA 60 SEKUNDI PRI BRZINI OD 7 ČVOROVA. SIGURNOSNI VENTIL NA PUMPI OTVARA KOD SE DOSTIGNE MAKSIMALNI TLAK. NAKON UKAPLJIVANJA MEDIJ PROLAZI KROZ EKSPANZIONI VENTIL U KOJEM SE VRŠI PRIGUŠIVANJE. SPOSOBNOST OKRETANJA 15 20 10 .2 Rashladni proces GLAVNI ELEMENTI RASHLADNOG PROCESA SU KOMPRESOR. PODIŽE NA VIŠU RAZINU DA BI SE MOGLA ODVESTI TOPLINA KOJI JE MEDIJ PREUZEO U ISPARIVAČU. PLINOVITO SREDSTVO SE USISAVA IZ ISPARIVAČA KOMPRESOROM. Uređaji za kormilarenje i zahtjevi koje trebaju zadovoljiti MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA.

3 4.3. SVA NAVEDENA ONECIŠĆENJA IZAZIVAJU TROŠENJE ̂ OKRETLJIVIH DIJELOVA DIZEL MOTORA. KOD NJEGA DIO ULJA ODLAZI U SEPARATOR NAKON ČEGA SE PROČIŠĆENO ULJE VRAĆA NAZAD U SLIVNI TANK. JER ODRECENE KOLICINE ̂ ̇ ̂ KISELINA NASTALIH TIJEKOM IZGARANJA U CILINDRU DOSPIJU U KARTER MOTORA I POMIJEŠAJU SE SA ULJEM.1 Rotacijske pumpe s rotacijskim prostorima MISLI SE NA ZUPČASTE PUMPE. ILI ZBOG PROPUŠTANJA IZ RASHLADNOG SUSTAVA. ULJE ZA PODMAZIVANJE DIZEL MOTORA IZLOTENO JE ̧ ONECIŠĆENJU OD METALNIH I UGLJENIH CESTICA. TE U NJEMU IMA VODE KOJA NASTAJE KAO KONDENZAT. SAMOCRPNE SU I S KONTINUIRANOM DOBAVOM.5 – 3 PUTA KROZ SEPARATOR U TOKU 24 SATA. PUMPA JE OSJETLJIVA NA NEČISTOĆE PA SE NA USISNOJ STRANI REDOVITO POSTAVLJA FILTER I TO ČESTO U IZVEDBI SA MAGNETIMA. DA BI SE IZBIJEGLA OŠTEĆENJA U SLUČAJU ZATVORENOG TLAČNOG VENTILA UGRAĐEJE SE PREKOTLAČNI VENTIL KOJI U SLUČAJA AKTIVIRANJA POVEZUJE USISNU I TLAČNU STRANU PUMPE. DOBAVA ZUPČASTE PUMPE PUMPE ODREĐUJE SE NA TEMELJU ZAPREMINE MEĐUZUPČANOG PROSTORA. POGONJENI ZUPČANIK IMA RUPE TJ KANALE U SEBI RADI RASTEREĆENJA KOD RADA. PRINCIP RADA: ZUPČANICI SE VRTE U KUĆIŠTU (JEDAN POGONSKI A DRUGI POGONJEN) UZ POTREBNU TOLERANCIJU. Pročišćavanje ulja za podmazivanje RAZLIKUJEMO DVA SUSTAVA ULJA: PROČIŠČAVANJE S PUNIM PROTOKOM I DJELOMIČNO. VISINA DIZANJA ZUPČASTE PUMPE JE I DO 500m. ZUPČANICI ZAHVAĆAJU TEKUĆINU U MEĐUZUPČANOM PROSTORU I PRENOSE JE NA STRANU IZMEĐU KUĆIŠTA I OZUBLJENJA. DJELOMIČAN NAČIN JE NAJČEŠĆI SLUČAJ. HRĐE I ̂ ̂ PROIZVODA OKSIDACIJE ASFALTA. A BRZINA VRTNJE I DO 3000 o/min. BRZINU VRTNJE ODABIREMO PREMA VISKOZNOSTI TEKUĆINE KOJU DOBAVLJAMO. 20 10 . TEŠKA GORIVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA RAD DIZEL MOTORA U PRAVILU IZAZIVAJU ONECIŠĆENJE. KAPACITET SEPARATORA SE PODESI DA UKUPNA KOLIČINA SISTEMA PROĐE 2.

PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE.7 mm. LAKŠI SU. VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. Vrste i pogon palubnih strojeva Teorija kompresora i usporedba pojedinih vrsta kompresije 25 15 20 .4 4. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. DEBLJINA PLOČE JE 0. MATERIJALI CIJEVI • PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU. CIJEVNOG SNOPA. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK. RAZLIKUJEMO: • CIJEVASTE – KOJI SE SASTOJE OD PLAŠTA.3 5.4 – 0. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM. VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI. A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI.1 Brodski izmjenjivači topline OSIGURAVAJU PRIJELAZ TOPLINE U POJEDINIM SUSTAVIMA S MEDIJA VIŠE TEMPERATURE NA MEDIJ NIŽE TEMPERATURE. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. MANJE DIMENZIJE. ZATIM BRTVE.2 4.

U NAČELU JE PROMJER 5-10%VEĆI OD MEĐUOSOVINE. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA I ISTOG MATERIJALA KAO I MEĐUOSOVINA. OSOVINA VIJKA MORA BITI ZAŠTIĆENA OD DJELOVANJA MORSKE VODE I TROŠENJA PA SE NA NJU NAVLAČE BRONČANE NAVLAKE. VIŠE NE TREBA BRTVENA VODA SAMIM TIM NEMA NITI GRANICE SEPARACIJE IZMEĐU ULJA I VODE NAJČEŠĆI SLUČAJ NA BRODOVIMA – KOMBINIRANA IZVEDBA. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA. GRIJANJEM SE NA 200OC SE NAVLAKA RAŠIRI I NAVUČE NA OSOVINU. OSOVINA BRODSKOG VIJKANOSI NA SVOM STRAŽNJEM DIJELU BRODSKI VIJAK A NA PREDNJEM JE SPOJENA S OSTALIM DIJELOM OSOVINSKOG VODA. AKO SU NAVLAKE IZ DVA KOMADA MORAJU SE MEĐUSOBNO ZAVARITI I NAKON TOGA TESTIRATI. BUDUĆI DA JE POSTAVLJENA NA TEMELJNIM LEŽAJEVIMA IZRAĐUJE SE SA OJAČANJIMA NA TIM MJESTIMA RADI MOGUĆNOSTI POPRAVKA. Vrste centrifugalnih čistilaca i područja njihove primjene PURIFIKATORI – ODVAJAJU VODU KLARIFIKATORI – ODVAJAJU NEČISTOĆE – GRAVITACIONI PRSTEN SE ZAMIJENJUJE SA PRSTENOM KOJI BRTVI IZLAZ VODE. NA KRAJU IMA KONUS OMJERA 1:10 DO 1:15 NA KOJI SE MONTIRA VIJAK.3 Osovina brodskog vijka. GLAVČINA VIJKA MORA DOSJEDATI BAREM 80% NA KONUS OSOVINE.2 5.5 5. IZRAĐUJE IZ KONSTRUKCIONOG LEŽAJA. međuosovine. spoj brodskog vijka i osovine MEĐUOSOVINA SPAJA OSOVINU VIJKA S PORIVNIM STROJEM. DULJINA TE OSOVINE OVISI O KONSTRUKCIJI BRODSKOG TRUPA KROZ KOJEG ONA PROLAZI. RAZMAK IZMEĐU TEMELJNIH LEŽAJA OVISI O DEBLJINI OSOVINE 22xDEBLJINA OSOVINE. AKO SU DJELOMIČNONO NAVUČENE NAVLAKE IZMEĐU NJIH OSOVINA MORA BITI PRESVUČENA GUMOM ILI EPOKSI SMOLAMA. TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA OKO 85OC TEMPERATURA SEPARIRANJA TEŠKOG GORIVA OKO 98OC 20 10 .

ŠTO KOMPRESOR IMA VIŠE STUPNJEVA TO JE UŠTEDA U RADU VEĆA (VEĆE PRIBLIŽAVANJE IZOTERMNOJ KOMPRESIJI POD UVJETOM DA SE NAKON SVAKOG STUPNJA PLIN OHLADI NA POCETNU ̌ TEMPERATURU).1 6 6.3 7. PREDNOSTI SU ŠTO JE REGULACIJA JEDNOSTAVNA I LAKA. TANK SE POSTAVLJA 3-4 METRA IZNAD LINIJE NAJVEĆEG URONA BRODA. izvedbe dvostupanjskih kompresora PRIMJENJUJE SE ZBOG SMANJENJA KONACNE ̌ TEMPERATURE I UŠTEDE U RADU. DANAS SU NAJČEŠĆE OD BIJELE KOVINE SA PREDNJIM I ZADNJIM LEŽAJEM KOJI IMAJU PROVRTE ZA ULAZ ULJA. A DA ̌ BI SE ODRŽALA MAKSIMALNO DOZVOLJENA TEMPERATURA.6. PODMAZUJE SE GRAVITACIJSKI. BILO BI POTREBNO VELIKO ODVOĐENJE TOPLINE ŠTO BI ZNATNO POVEĆALO DIMENZIJE KOMPRESORA I NJEGOVU CIJENU. DANAS SU ŠTO KRAĆE OD POLIMERNIH MATERIJALA. POVEĆANJE KOMPRESIJSKOG OMJERA UTJECE NA ̌ SMANJENJE STUPNJA DOBAVE (UTJECAJ NA Λ1 I Λ3 ). OMOGUĆUJE IZLAZ OSOVINE IZ TRUPA BRODA. STRAŽNJA BRTVENICA JAKO JE OPTEREĆENA. ZA TLACENJE NA VIŠE TLAKOVE U JEDNOM STUPNJU. A I DOBAVA BI BILA ZNATNO MANJA NEGO KOD VIŠESTEPENOG. NAJKLASIČNIJE IZVEDBE SU CEDERVAL I SIMPLEX. Elementi brodskih cjevovoda Regulacija centrifugalnih pumpi REGULACIJU MOŽEMO VRŠITI PROMJENOM BROJA OKRETAJA ILI PROMJENOM OTPORA TLAČNOG CJEVOVODA ODNOSNO PRITVARANJEM VENTILA U TLAČNOM CJEVOVODU. NEDOSTATAK KOD REGULACIJE PRIGUŠIVANJEM JE ŠTO SE UVOĐENJEM DODATNIH OTPORA UVEĆAVAJU GUBICI A TIME I UČIN POGONSKOG MOTORA.2 6. TEMPERATURA JE OGRANICENA ZBOG OPASNOSTI OD ̌ SAMOZAPALJENJA MAZIVOG ULJA TE PROMJENE NJEGOVIH SVOJSTAVA. MORA POSTOJATI MOGUĆNOST OČITAVANJA TEMPERATURE ULJA. Statvena cijev i brtvenice osovinskog voda STATVENA CIJEV UPETA JE IZMEĐU AFTER-PEAKA I KRMENE STATVE. ULJE SE HLADI ILI ZASEBNIM RASHLADNIKOM ILI PRKO VODE U KRMENOM PIKU. MORAJU BITI TAKO IZRAĐENE DA OMOGUĆUJU NAJMANJE PET GODINA RADA. 10 20 10 20 . KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA JE STUPANJ DOBAVE Λ VIŠI NEGO KOD JEDNOSTUPANJSKIH KOJI BI RADILI IZMEĐU ISTIH TLAKOVA.1 Višestupanjski kompresori. HLADNJACI SU UGRAĐENI NAKON SVAKOG STUPNJA.

1 Posebni zahtjevi za brodske pumpe .MATERIJALI – UKOLIKO JE PUMPA U DODIRU SA MORSKOM VODOM DIJELOVI PUMPE MORAJU BITI OTPORNI NA NJENO DJELOVANJE.. ROTOR OD BRONCE. CIJENI. ITD. EJEKTORA. UKOLIKO JE MEDIJ SLATKA VODA KUĆIŠTE JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA.STANDARIZACIJA – NASTOJI SE UGRADITI ŠTO VIŠE ISTOVRSNIH PUMPI RADI SMANJENJA ZALIHA REZERVNIH DJELOVA. A UMJESTO STAPNIH PUMPI AKO JE MOGUĆE UGRADITI CENTRIFUGALNE PUMPE. .2 7. . PROSTORU.DIMENZIJE I TEŽINA SISALJKI – TU SE RADI O ŠTEDNJI NA PROSTORU. 10 20 15 . DAKLE GDJE JE GOD MOGUĆE UMJESTO HORIZONTALNO POSTAVLJENIH PUMPI TREBA UGRADITI VERTIKALNO POSTAVLJENE PUMPE.SIGURNOST BRODA – MAKSIMALNA CRPNA VISINA NE SMIJE PRELAZITI 6 m. VELIČINI BRODA I STROJNOG UREĐAJA Način rada centrifugalnog bubnja separatora Generatori slatke vode UREĐAJ KOJI SLUŽI ZA PROIZVODNJU SLATKE VODE. SASTOJI SE OD ISPARIVAČA. PUMPE DESTILATA.3 8. EJEKTORI SLUŽE ZA ZA SNIŽAVANJE TLAKA DA BI MORSKA VODA ISPARILA NA NIŽOJ TEMPERATURI. TREBA ODREDITI TOČAN BROJ KAPACITET KALJUŽNIH I PROTUPOŽARNIH PUMPI PREMA VRSTI.. DA BI SE UŠTEDJELO NA TEŽINI. KUĆIŠTA.7 7. UOBIČAJNI MATERIJALI ZA BRODSKE CENTRIFUGALNE PUMPE ZA MORSKU VODU: KUĆIŠTE I ROTOR MORAJU BITI OD BRONCE DOK JE OSOVINA IZRAĐENA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. . A OSOVINA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. TEMPERATURA ISPARAVANJA JE U GRANICAMA 46 – 52 OC. UKOLIKO JE KUĆIŠTE PUMPE IZRAĐENO OD LIJEVANOG ŽELJEZA A OKRETNI DJELOVI OD BRONCE ILI MESINGA POTREBNO JE NA KUĆIŠTE INSTALIRATI CINK PROTEKTORE KAKO BI SE KUĆIŠTE KATODIČNO POLARIZIRA... KONDENZATORA.

8 8.1 Pojava kavitacije kod brodskih pumpi i kako je spriječiti Odrivni ležaj i spojke osovina osovinskog voda ODRIVNI LEŽAJ PREUZIMA NA SEBE AKSIJALNE SILE SA OSOVINSKOG VODA I PRENOSI IH NA TRUP BRODA. VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA POVEĆAVA STUPANJ DOBAVE – POVEĆAVA SE 1 ZBOG Λ MANJIH K. KOMPRESIJSKOM OMJERU P2/P1 ̌ TE EKSPONENTU POLITROPE N.O.2 Stupnjevi djelovanja kompresora (gubitci kod kompresora) Λ1 .O.UTJECAJ ŠTETNOG PROSTORA – KONSTRUKCIJSKI NEIZBJEŽAN (UTJECE NA SMANJENJE DOBAVE – NA ̌ RAD NE).UTJECAJ PADA TLAKA ΔP1 KOD USISAVANJA – OVISI O KARAKTERISTIKAMA USISNOG VENTILA KOJI UZROKUJE PAD TLAKA. U ODNOSU NA ŠTETNI PROSTOR TE Λ3 ZBOG HLADNIJIH CILINDARA – MANJE ZAGRIJAVANJE PLINA. Λ3 . TAKO ŠTITI MOTOR.UTJECAJ PROPUSNOSTI – OVISI O STANJU I IZVEDBI KOMPRESORA (PROPUŠTANJE VENTILA. λ = λ1 ⋅λ2 ⋅λ3 ⋅λ4 I MANJI JE OD 1 15 8.6 DO 0. ŠTO JE KOMPRESIJSKI OMJER P2/P1 VEĆI.2 20 . VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA – ZA ODREĐENI ŠTETNI PROSTOR POSTOJI KOMPRESIJSKI OMJER IZNAD KOJEG KOMPRESOR VIŠE NE MOŽE DOBAVLJATI PLIN (VEĆI V0 MANJI K. PROPUŠTANJE CILINDAR – STAP. Λ2 . IZRACUNAVA SE ̌ EMPIRIJSKIM IZRAZIMA. UKUPNI STUPANJ DOBAVE SE KREĆE OD 0.3 9. Λ4 .UTJECAJ ZAGRIJAVANJA KOD USISA – OVISI O NACINU HLAĐENJA. UKUPNI STUPANJ DOBAVE.).97 (OVISNO O TIPU KOMPRESORA). Pročišćavanje goriva GORIVO ČISTIMO POMOĆU CENTRIFUGALNIH ĆISTIOCA 20 10 9 9.95 – 0. KREĆE SE OD 0. NA NJEGA UTJECE: ̌ BROJ OKRETAJA (KASNIJE OTVARANJE I ZATVARANJE VENTILA ZBOG TROMOSTI) – SVAKI KOMPRESOR IMA OPTIMALNI BROJ OKRETAJA. SPOJKE OSOVINA MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG DIJELA.98 ZA KOMPRESOR U DOBROM STANJU). TE ŠTO JE EKSPONENT POLITROPSKE EKSPANZIJE PLINA IZ ŠTETNOG PROSTORA N BLIŽE JEDINICI (IZOTERMI). VEĆI ŠTO JE VOLUMEN ŠTETNOG PROSTORA V0 VEĆI. ALI MOGU BITI I POSEBNO IZRAĐENE PA SE ODGOVARAJUĆIM POSTUPKOM SPOJE S OSOVINOM.

PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. MATERIJALI CIJEVI • PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU. KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. DEBLJINA PLOČE JE 0. A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE.4 – 0.7 mm. ZATIM BRTVE. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA.9. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI. LAKŠI SU. CIJEVNOG SNOPA. MANJE DIMENZIJE. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM.3 Dijelovi brodskih izmjenjivača topline • CIJEVASTI – SE SASTOJE OD PLAŠTA. 20 . VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK.

PREKO PARNE TURBINE (PREDNOST JE MOGUĆNOST REGULACIJE OKRETAJA I S ENERGETSKOG STAJALIŠTA POVOLJNE. Pogon brodskih pumpi BRODSKE PUMPE SE MOGU POGONITI: .2 15 10.3 20 . R134. TREBA BITI STABILNO U TOKU EKSPLATACIJE TE JEFTINO.RUČNO Kontrola dobave zraka u sustavu za dobavu komprimiranog zraka 15 10 10. GLAVNA RASHLADNA SREDSTVA SU: FREONI. MORA SE DOBRO MJEŠATI S ULJEM RADI PODMAZIVANJA CILINDRA TE RAZLIČITU GUSTOČU RADI LAKŠEG RAZDVAJANJA U SEPARATORU ULJA . U RASHLADNIM UREĐAJIMA RASHLADNO SREDSTVO MEDIJ SLUŽI ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE I ZA PRENOŠENJE TOPLINSKE ENERGIJE. I AMONIJAK. MORAJU SE KONDENZIRATI NA TEMPERATURI VEĆOJ OD TEMPERATURE MORA NA RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA (32 ° .IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA SISALJKE .1 Rashladna sredstva IMAJU SVOJSTVA DA NA ATMOSFERSKOM TLAKU ISPARAVAJU NA NISKOJ TEMPERATURI (ISPOD NULE)..PRORAČUN ZA MORE). R22 ITD.IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA (ČEST SLUČAJ KOD MALIH POGONA) .ELEKTROMOTOROM IZMJENIČNE ILI ISTOSMJERNE STRUJE . DA NIJE OTROVNO . VAŽNO JE ODABRATI OPTIMALNO RASHLADNO SREDSTVO ZA CIKLUS HLAĐENJA TE TREBA UDOVOLJAVATI ZAHTJEVIMA . A NEDOSTACI SU TROŠENJE VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) . MORA SE MOĆI KONDENZIRATI PRI NIŽEM TLAKU TOPIJOM VODOM ZA HLAĐENJE . NE SMIJE KOROZIVNO DJELOVATI NA METALE TREBA IMATI KARAKTERISTIČAN MIRIS RADI LAKŠEG UOČAVANJA . NE SMIJE STVARATI OPASNOST OD EKSPLOZIJE . TOPLINA ISPARAVANJA TREBA BITI VELIKA DA SE SMANJI KOLIČINA . (FREON R12 ZABRANJEN) R410A.10. A DANAS SE PRIMJENJUJU FREONI. DA NIJE ZAPALJIVO .

JAKO JE VAŽNO NE PRETJERIVATI SA PUNJENJEM LOŽIŠTA INCENERATORA. TEMPERATURA NA KOJOJ SE SPALJUJE PLASTIKA JENE SMIJE BITI ISPOD 850OC. KONDENZATOR.3 12. PEPEL SE MORA ZADRŽAVATI RADI DOKAZA ŠTO SE PALILO. MAGNETSKI VENTIL. 1978.3 15 . Indikatorski dijagram stapnog kompresora Hidraulički sustav palubnih vitla Glavni dijelovi rashladnog sustava KOMPRESOR. Spalionica smeća. PROMJENOM BRZINE VRTNJE MIJENJA SE DOBAVA. KOD SPAJANJA PUMPI U PARALELU KOD ZAJEDNIČKOG CJEVOVODA RASTE KOLIČINA DOBAVE DOK KOD SERIJSKOG SPOJA RASTE STUPAC DOBAVE»H» bod ovi 20 Skupina pitanja 11. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Svojstva centrifugalnih pumpi TU PODRAZUMJEVAMO ZAVISNOSTI IZMEĐU NJENIH OSNOVNIH KARAKTERISTIČNIH VELIČINA KOLIČINA DOBAVE. SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN. Paralelan i serijski rad centrifugalnih pumpi PARALELNI RAD PUMPI NA ZAJEDNIČKOM CJEVOVODU NIJE EKONOMIČAN.1 15 15 20 15 12 12. DIMENZIONIRAN JE PREMA POTROŠNJI GORIVA GLAVNOG MOTORA. RESIVER. i Pravilnikom STCW. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 11.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. SLAĐ GORI JAKO DUGO. ODJELJIVAČ ULJA. 2. SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN FUNKCIJE SU BRZINA VRTNJE. EKSPAZIONI VENTIL. otpadaka i ostataka SLUŽI ZA SPALJIVANJE KRUTOG SMEĆA I SLAĐA. POVOLJNIJE JE IMATI ZASEBAN CJEVOVOD ZA SVAKU PUMPU. ISPARIVAČ. kako je izmijenjena 1995. INCINERATORI NOVIJEG TIPA RADE NA VISOKOJ TEMPERATURI TAKO DA MOGU SPALJIVATI PLASTIKU.1 11 11..2 12.

KADA BROD PLOVI PRAMCEM S NJIM SE GIBAJU I ČESTICE VODE.1 Brodski vijak ELEMENT OSOVINSKOG VODA KOJI PRETVARA MOMENT PORIVNOG STROJA U SILU PORIVA ODNOSNO PROPULZIJE NAZIVA SE BRODSKI VIJAK.SMJER VRTNJE – DESNOKRETNI I LIJEVOKRETNI . 75% UČINA VIJKA ODNOSI SE NA UZGON RADI TLAKOVA NA POVRŠINI KRILA.USPON VIJKA – KADA SE JEDNA TOČKA NA VIJKU VRTI OKO OSI ONA SE ISTODOBNO GIBA PARALELNO S TOM OSI OPISUJUĆI VIJČANU LINIJU.RAŠIRENA POVRŠINA . TA SE POJAVA ZOVE SASTRUJAVANJE.PROMJER VIJKA – PROMJER OPISAN OKO VRHA KRILA . DANAS SE NAJVIŠE UPOTREBLJAVAJU PROFILI SA UZDIGNUTIM I ZAOBLJENIM ULAZNIM BRIDOM DA BI SE POSTIGLO MIRNIJE PRITJECANJE VODE I TIME SMANJILA KAVITACIJA LICA PROFILA. ISPARAVANJE TEKUĆINE JE KAVITACIJA.OMJER USPONA .PROJICIRANA POVRŠINA . BRODSKI VIJAK IMA KRILA KOJIMA SU PLOHE KOSO POLOŽENE PREMA OSI BRODA. OKRETANJEM VIJKA PLOHE SE OTISKUJU I POKREĆU BROD. TA PODRUČJA MINIMALNOG TLAKAA PODUDARAJU SE SA PODRUČJIMA MAKSIMALNIH BRZINA A ONA SE NALAZE NA 20 . OBIČNO SU TO BRONCA. IZLAZNI BRID JE UZDIGNUT I OŠTAR RADI SMANJENJA ZUJANJA. ZBOG SUSTRUJAVANJA DOLAZI DO SNANJENJA BRZINE PRITJECANJA VODE U DISK VIJKA TE POJAVE NEJEDNOLIKOG POLJA BRZINA PRITJECANJA. MATERIJALI OD KOJIH SE IZRAĐUJU MORAJU SE LAKO LIJEVATI I POPRAVLJATI. PRI ODREĐENOJ BRZINI STRUJANJA TLAK ĆE U TEKUĆINI PASTI (PO BERNULIJEVOJ JEDNADŽBI) DO VRIJEDNOSTI TLAKA ZASIĆENJA ŠTO OVISI O TEMPERATURI TEKUĆINE.RAZVIJENA POVRŠINA .KUT USPONA VIJKA – KUT IZMEĐU PRILEŽEĆE KATETE I HIPOTENUZE PRAVOKUTNOG TROKUTA KOJEMU JE PRILEŽEĆA KATETA OPSEG KRUGA VIJKA NA PROMJERU A DRUGA KATETA USPON VIJKA . ALUMINIJ I PUNO RIJEĐE PROKROM. TA NEJEDNOLIKOST NAJVIŠE OVISI O OBLIKU BRODA A TO JE VEĆA ŠTO JE BROD PUNIJI.13 13. PORIVNI STROJ PROIZVODI OKOMITE SILE NA SMJER GIBANJA BRODA TE IH JE POTREBNO PRETVORITI U PARALELNE SA UZDUŽNOM OSI BRODA ODNOSNO U SILE U SMJERU GIBANJA BRODA.OMJER POVRŠINA TROKRILNI VIJCI SU SE POKAZALI DA IMAJU BOLJU ISKORISTIVOST DOK KOD VEĆIH BRZINA VRTNJE PROPELERI SA ČETIRI KRILA SU BOLJI. TIME SE DIO TEKUĆINE PRETVARA U ZASIĆENU PARU A TU POJAVU NAZIVAMO KAVITACIJA. KOEFICIJENT SUSTRUJAVANJA VEĆI JE KOD JEDNOVIJČANOG U ODNOSU NA DVOVIJČANE BRODOVE. NAPREDOVANJE TE TOČKE ZA JEDAN OKRET TOG VIJKA NAZIVA SE USPON . GLAVNI PARAMETRI VIJKA SU: .

SMATRAJU SE DJELOTVORNIM S GLEDIŠTA SMANJENJA BUKE I VIBRACIJA KOJI STVARA VIJAK.ODNOS PROMJERA GLAVČINE PREMA PROMJERU VIJKA (MANJI ODNOS VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . TLAK ULJA JE OD 3-5 BARA.HRAPAVOST POVRŠINE (MANJA HRAPAVOST VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) .NAGIB OSOVINE (MANJI NAGIB VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) U ZADNJE VRIJEME UGRAĐUJU SE VIJCI S JAKO ZAKRIVLJENIM KRILIMA. POVRATNI VOD ŠTITI TLAČNI VOD OD PUCANJA. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NA UČINKOVITOST BRODSKOG VIJKA SU: . PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEĐU IZMJERENE BRZINE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA. RASHLADNIK ULJA I DISTRIBUTORI. PGONSKI STROJ MOŽE BITI ELEKTROMOTOR (LNG) ILI HIDROPOGON (TANKERI.2 POVRŠINI VIJKA NA SVIM MJESTIMA GDJE DOLAZI DO NAGLOG PORASTA BRZINE STRUJANJA NPR. I VRSTI TANKA). POGONSKI STROJ PUMPE MOŽE BITI ELEKTROMOTOR.BROJ KRILA (VEĆI BROJ KRILA BOLJI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . VIJAK S ZAKRETNIM KRILIMA.POVRŠINA KRILA (MANJA POVRŠINA VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . TLAK ULJA STVARAJU PUMPE. Uronjena centrifugalna pumpa tereta RAZLIKUJEMO JEDNOSTEPENE (KEMIKALCI) I VIŠESTEPENE (LPG I LNG BRODOVI). ŠTO JE VIJAK VIŠE UDALJEN OD STATVE VEĆA JE ISKORISTIVOST VIJKA JER DOBIVA VIŠE VODE. TURBINA ILI DIZEL GENERATOR. VISINI PUMPANJA NA TANK. S REGULACIONIM VENTILOM SMANJUJE SE ILI POVEĆAVA TLAK A TIME I BROJ OKRETAJA PUMPE ODNOSNO KAPACITET. PREDNOSTI SU IM SMANJENJE KAVITACIJE UZ ISTI STUPANJ ISKORISTIVOSTI KAO KOD RAVNIH KRILA. 10 .PROMJER VIJKA (VEĆI PROMJER – VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI). KEMIKALCI.13 13. .PRIMJENOM NOVIH MATERIJALA TE TANJIM PROFILIMA KRILA S MANJIM BRZINAMA NA LEĐIMA KRILA PROBLEM SE BITNO UMANJUJE. NJIHOV POGON MOŽE BITI U TANKU ILI NA PALUBI. NA SUSTAVU SU JOŠ FILTERI. TLAČNI CJEVOVOD – POGONSKI DIO PUMPE S TLAKOM 200-300 BAR. STVARNI SLIP BRZINA PRITJECANJA ČESTICA VODE BRODSKOM VIJKU. NA STRANI PODTLAKA PROFILA KRILA. LPG). OVISI O VISINI PUMPANJA (VISINA TANKA.

SIGURNOSNI VENTILA NA PUMPI (OTVARA KOD PREKORAČENJA MAKSIMALNOG TLAKA) .3 17. . MAXIMALNI BROJ UKLJUČIVANJA: 6 – 8 – VELIKI HIDROFORI 8 – 12 – SREDNJI HIDROFOR 15 – 30 – MALI HIDROFOR Vrste.2 Elektrohidraulički kormilarski stroj MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. uporaba i dijelovi brodskih filtera Izvedbe lopatica centrifugalnih ventilatora Izvedbe i dopušteni padovi tlaka brodskih filtera Uporaba i izbor ventilatora 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 .1 17.2 15.3 15.13. zupčani prijenosi i spojke Rotacijske pumpe s aksijalnim prostorima Regulacija brodskih ventilatora Automatski rad centrifugalnih samočistioca Hidroforski uređaj TO JE POSUDA POD TLAKOM KOJA TROŠILIMA DOBAVLJA VODU. BUDUĆI DA SE ZRAK U VODI ABSORBIRA POTREBNO JE PREDVIDJETI PRIKLJUČAK ZA NADOPUNJAVANJE ZRAKOM DA BI SE ODRŽALE GRANIČNE VRIJEDNOSTI TLAKOVA UKLJUČIVANJA I ISKLJUČIVANJA.1 16 17 16. TLAK OVISI O SILAMA NA LIST KORMILA I NAJVEĆI JE KADA SU SILE NAJVEĆE.3 14. POSUDA JE U ATOMATSKOM RADU S PRIPADNIM PUMPAMA KOJE SE UKLJUČUJU ILI ISKLJUČUJU U ODREĐENIM GRANICAMA TLAKA U TANKU.1 14 15 14.POGONSKI DIO ZA OSOVINU (OVISNO O IZVEDBI CILINDRI ILI KRILA) . RADNI VOLUMEN JE IZMEĐU GRANIČNIH TLAKOVA UPUĆIVANJA I ISKLJUČIVANJA. NAJNIŽA RAZINA VODE MORA BITI IZNAD IZLAZNOG PRIKLJUČKA. Pumpa s promjenjivim stapajem i promjenjive dobave Hladnjaci kompresora i podmazivanje kompresora Ležajevi osovinskog voda.SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA ZAHTIJEVI KOJE KORMILARSKI STROJ TREBA ZADOVOLJITI JE PREBACITI KORMILO IZ JEDNOG U DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ ZA 20 SEKUNDI.2 16.1 15. UKUPNA VELIČINA MORA BITI 25% VEĆA ODPOTREBNOG VOLUMENA. SASTOJI SE OD: .PUMPE ULJA (PROIZVODI TLAK DO 85 BARA).2 14.3 16. VELIČINA HIDROFORA ODREĐUJE SE NA TEMELJU BROJA DOPUŠTENOG BROJA UPUĆIVANJA PUMPE PO SATU A BROJ UPUĆIVANJA PUMPI JE NAJVEĆI ZA POTROŠNJU JEDNAKU POLOVICI DOBAVNE KOLIČINE PUMPE.

SPOSOBNOST STALNOG CRPLJENJA TEKUĆINE . ISTROŠENOST STAPNIH PRSTENOVA.VISINA CRPLJENJA Glavni i pomoćni kormilarski uređaj Punjenje i pražnjenje rashladnog sustava PUNJENJE VRŠIMO NA TLAČNOJ STRANI IZA RESIVERA ILI KONDENZATORA KOJI MOŽE IMATI I ULOGU RESIVERA.1 19 19.2 18.NEJEDNOLIKA BRZINA GIBANJA STAPA SAMIM TIM NEJEDNOLIKA DOBAVA MOGUĆI NEDOSTACI 1. Klima uređaji. 20 18. ODZRAČITI JE. ZAPRLJAN ODNOSNO ZAČEPLJEN USIS 2.. PUMPA LUPA UZROCI MOGU BITI: ZRAK U USISNOM CJEVOVODU. NEDOVOLJAN KAPACITET UZROCI MOGU BITI: NEDOVOLJNO OTVORENI I ZAPRLJANI VENTILI.17. kontrola rada i regulacija 15 15 20 10 20 20 18 18. PRIKLJUČNU CIJEV POŽELJNO JE SPOJITI NA SUŠIOC (DRYER).3 19. ODVAJANJE TEKUĆINE OD STAPA ILI KLIPA 3. održavanje i neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi Vijčani kompresori Leonardov spoj kod palubnih strojeva Glavne veličine brodskih pumpi .MOGUĆNOST ODRŽAVANJA STALNOG TLAKA UZ RAZLIČITE KAPACITETE .MOGUĆNOST TRANSPORTA RAZLIČITIH TEKUĆINA S OBZIROM NA VISKOZNOST NEDOSTACI . ISTROŠENOST MEHANIZMA PRIJENOSA.MALA BRZINA STAPA A TIME OGRANIČEN KAPACITET PA JE ZA VEĆI KAPACITET POTREBNA VEĆA DIMENZIJA PUMPE .1 Puštanje u rad.. PREVELIKA BRZINA STAPA.MOGUĆNOST ODRŽAVANJA VISOKIH TLAKOVA BEZ POVEĆANJA DIMENZIJA PUMPE .1 15 .OSJETLJIVOST VENTILA NA NEČISTOĆU . PROPUŠTANJE BRTVENICE I ULAZAK ZRAKA. ZATIM ZATVORITI IZLAZNI VENTIL IZ RESIVERA I OTVORITI VENTIL (LIQUID).3 Svojstva stapnih i klipnih pumpi PREDNOSTI: .2 19. ZAGRIJAVANJE PUMPE UZROCI MOGU BITI: PREMALO ULJA U MEHANIZMU PRIJENOSA. KOMPRESOR JE U AUTOMATSKOM RADU...VISOK STUPANJ UČINKOVITOSTI .SPECIFIČNA ENERGIJA DOBAVE .3 20. ZAPRLJANOST ULJA. NEPRAVILNO POSTAVLJENI LEŽAJEVI. PRISUTNOST STRANOG TIJELA U CILINDRU.

VIJČANE I ZUPČASTE -MLAZNE – EJEKTORI PREMA POGONU -IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA -POGONJENE ELEKTRIČNIM MOTOROM ISTOSMJERNE ILI IZMJENIČNE STRUJE -POGONJNE PARNOM TURBINOM (POVOLJNE SU S ENERGETSKOG STAJALIŠTA. TU SPADAJU CENTRIFUGALNE. ALI NEDOSTATAK JE UTROŠENO VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) -IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA PUMPE.20 20.2 20. TU SPADAJU KLIPNE I STAPNE -ROTACIJSKE. -RUČNO 15 20 .3 Zaporni i sigurnosni uređaji brodskog cjevovoda Vrste brodskih pumpi PREMA KONSTRUKCIJI: -LINEARNO POKRETNIM UREĐAJEM.

2 1.1 5.3 7.3 9. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 7. 1978.2 3.2 6.3 8.1 10.2 4. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Upućivanje pumpi Regulacija kapaciteta kompresora Dijelovi sustava kormila Upućivanje kompresora Regulacija kapaciteta pumpi Upućivanje separatora Mjerenje napora pumpe Dijelovi rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta kompresora Čišćenje separatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Mjerenje kapaciteta pumpe Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Regulacija kapaciteta pumpi Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Čišćenje separatora Dijelovi rashladnog sustava Mjerenje napora pumpe Čišćenje separatora Rad rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta pumpe Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 15 25 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20 Skupina pitanja 1.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu..3 2.1 8.1 4.3 3.3 4.1 6.3 6.3 5.2 9.2 10. kako je izmijenjena 1995.3 10.1 7.2 8. i Pravilnikom STCW.1 9.2 2.2 5.1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1.1 3.3 . 1.1 2.

1 18. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. 1978.2 13.2 20.1 14.2 19.3 13.1 19. i Pravilnikom STCW.1 20.1 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 11.3 19.3 15.3 .3 16.3 14.2 18..2 11.2 16. 2.3 12.1 15. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Stavljanje u pogon protupožarne sisaljke Opisati rad kormila na ovom brodu Opisati kompresor zraka i njegove prateće naprave Kontrola i održavanje glavne cirkulacione sisaljke ulja Kontrola rada ventilatora u prostoriji strojarnice Kontrola rada balasne sisaljke Regulacija kapaciteta sisaljki Upućivanje separatora goriva Čišćenje separatora kaljuže Pokazati sisaljke za rashlađivanje glavnog motora i regulacija Dijelovi rashladnog sustava Opisati ventilaciju strojarnice i hermetizacija Kvarovi na kompresoru za upućivanje glavnog motora Opisati sustav separiranja karterskog ulja Opisati sustav statvene cijevi Kontrola rashladnika i postupak kod propuštanja cijevi Kontrola i održavanje kočnica na priteznom vitlu Opisati promjenu smjera vrtnje kod ventilatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Upućivanje kompresora rashladnog sustava Opisati rad kormilarskog stroja i njegov rad u pogonu Zastoji u radu centrifugalnih pumpi Opisati stabilni protupožarni sustav na brodu Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Pregled separatora ulja i stavljanje u pogon Opisati statvenu cijev.3 18.2 15.2 12.1 16. održavanje brtvenica i kontrola Kontrola rada purifikatora i klarifikatora Kontrola rada kompresora zraka za upućivanje glavnog motora Hlađenje glavnog stroja kod niskih temperatura Problemi u eksploataciji stapnih pumpi bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20 Skupina pitanja 11.1 17.2 17.3 17.1 12.2 14. kako je izmijenjena 1995.3 20.1 13.

3 10.1 6 6.1 1 1.1 5 5.3 .kako je izmijenjena 1995.3 6.1 2 2.2 1..3 9.3 8.2 9.3 7.1 3 3.2 3.2 5. kotlovi.1 10 10.3 5.1 8 8.3 3.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 10. 1.2 8.1 4 4. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izračunavanje snage kod 2T dizelskih motora Regulacija rada brodskih plinskih turbina Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare Izmjena radnog medija u cilindru četvorotaktnog i dvotaktnog motora Kružni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine Prekretanje brodskih dizelskih motora Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora Ukupna iskoristivost propulzije i slip Regulacija snage brodskih parnih turbina Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomoćnog motora) Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje Priprema i upućivanje brodske parne turbine Termodinamičke osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja Toplinski stupanj djelovanja parne turbine Upućivanje dizelskog motora s teškim gorivom te rad tijekom manevriranja Plinsko-turbinski procesi i izvedbe Sigurnosna armatura brodskog generatora pare Režimi rada motora i optimalna potrošnja goriva Pretičak zraka za izgaranje (motori.2 7.2 4.3 2.1 9 9.2 6.3 4. 1978. plinske turbine) Toplinski proces u parno-turbinskom stupnju Pogon i održavanje dizelskih motora Zaštita brodskih parnih turbina Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i načini povećanja istog Otvoreni indikatorski dijagram Sustav ulja glavnog porivnog stroja bodovi 20 15 15 30 10 10 25 15 10 20 15 15 20 15 15 25 10 15 30 10 10 20 10 20 20 15 15 20 10 20 Skupina pitanja 1.2 2.1 7 7. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. i Pravilnikom STCW.

1 11 11. 2.1 15.1 13.2 17.2 15.1 14.1 19.2 16.3 13 14 15 16 13..3 14.1 20.1 17.2 20.2 12.2 18.1 16.2 13.1 12 12. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 16. 1978.3 17.3 15. i Pravilnikom STCW.3 17 18 19 20 .1 18.kako je izmijenjena 1995. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Cirkulacija zraka i ispušnih plinova u brodskom generatoru pare Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskorištavanje toplinskog pada u stupnju Priprema i pogon brodskog generatora pare Zaštita brodske plinske turbine Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije i tlaka ispirnog zraka Pregled i održavanje brodskog generatora pare Zaštita brodskih dizelskih motora Sustav hlađenja brodskog dizelskog motora Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine Sustav goriva za dizelske motore Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare Priprema i održavanje pogona brodske parne turbine Režimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu Analiza i obrada napojne i kotlovske vode Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije Sustav startnog zraka dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja Kvarovi i oštećenja brodskih generatora pare Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora Toplinski procesi u dizelskim motorima Tipovi i karakteristike generatora pare Održavanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja Regulacija toplinskog opterećenja brodskog generatora pare Priprema za upućivanje i zaustavljanje glavnog motora “Common rail” sustav ubrizgavanja goriva na 2T motorima bodovi 10 20 20 20 10 20 20 15 15 10 20 20 20 15 15 15 20 15 20 20 10 20 20 10 15 15 20 15 20 15 Skupina pitanja 11.3 19.3 12.3 18.2 14.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 11.2 19.3 20.

1.1 4 4.2 9.1 10 10. pumpe dizel motora U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G.3 .2 7.2 10.2 3.1 1 1.3 5. vode i automatiku Praktički prikaži održavanje pogona na brodu Na brodu objasni rad pomoćnih dizel motora u sprezi s porivnim strojem bodovi 25 15 10 20 15 15 30 10 10 25 15 10 25 10 15 30 10 10 30 10 10 25 15 10 20 20 10 30 10 10 Skupina pitanja 1.1 8 8. i Pravilnikom STCW.1 9 9.3 7. 1978.2 2.1 3 3. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 4. ulja.3 3.1 5 5.3 6.t. Na simulatoru pokazati zatvoreni proces plinske turbine U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine Izgaranje u generatoru pare . ubrizgače Na simulatoru prikazati proces plinske turbine Na brodu prikazati generatore pare U radioni i na brodu prikazati v.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.M.2 5.3 10.1 2 2.1 7 7.1 6 6.M.3 4.2 1.2 6.. ventile.3 8.objasniti na simulatoru Praktički na brodu prikaži snimanje indikatorskog dijagrama Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces Na brodu ili simulatoru prikaži kružni proces parne turbine Praktički na brodu objasni manovru Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine Na simulatoru praktički uputi parnu turbinu Na brodu prikaži optimalnu potrošnju goriva za taj brod Na brodu objasni plinsku turbinu motora Na simulatoru prikaži praktički protok pare i izgaranja Na brodu objasni glavne dijelove motora Na brodu prikaži loše osobine plinske turbine u sustavu s motorom Na brodu objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom Na simulatoru objasni sisteme goriva.3 2.2 8. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Na brodu pokazati razliku između dvotaktnih i četverotaktnih dizel motora U radioni prikazati regulator plinske turbine Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu prikazati cilindar. kako je izmijenjena 1995. i P.3 9.

sisaljke glavnog stroja u radu Izvršiti godišnji pregled jednog cilindra glavnog motora Izvršiti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora Izvršiti pripremu te izvršiti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog motora Izvršiti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja Pripremiti turbo puhalo za pregled Izvršiti mjerenje potrošnje ulja za podmazivanje cilindara Izvršiti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispušnih ventila Kontrola uređaja za tretman goriva bodovi 10 10 30 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 20 15 20 10 20 10 20 20 Skupina pitanja 11.2 16. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 19 20 .1 17 17.3 15. 1978.3 20.2 13.1 12 12.2 18.1 16 16.3 14..1 11 11.2 17.3 12.2 20. i Pravilnikom STCW.1 20. sisaljke goriva glavnog motora Isključivanje jedne V.3 19.2 11. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvršiti čišćenje ogrjevnih površina pregrijača pare Izvršiti unutarnje čišćenje kotla Regulacija sigurnosnih ventila Puštanje kotla u pogon nakon čišćenja istog Izvršiti čišćenje ložišta kotla Čišćenje i izmjena cijevi na vodocijevnom kotlu Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu Izvršiti ispjenjivanja kotla Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu Izvršiti regulaciju najvišeg i najnižeg vodostaja u kotlu Odstranjivanje masnoće iz napojne vode Izvršiti kontrolu podmazivanja parne turbine Spriječiti padanje vakuma u kondenzatoru Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu Mjerenje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Ispravljanje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Mjerenje zračnosti temeljnog ležaja glavnog motora Demontaža letećeg ležaja glavnog motora te podešavanje zračnosti Izvršiti regulaciju uštrcavanja V.2 14.1 19.1 14 14.T.2 15.1 18 18.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.T.3 18.2 19.3 13.1 15 15.1 13 13. kako je izmijenjena 1995.3 17.2 12.3 16. 2.

PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj straže u strojarnici prema vrsti broda i tipu postrojenja Preuzimanje straže s obzirom na radove u tijeku Priprema dizel generator za upućivanje Ustroj straže prema vremenskim uvjetima Preuzimanje s obzirom na stanje pogona Priprema turbo generatora za upućivanje Ustroj straže s obzirom na nastali kvar na porivnom stroju Preuzimanje straže u izvanrednim okolnostima Priprema i upućivanje glavnog motora Držanje straže u luci Preuzimanje straže s obzirom na stanje tankova i kaljuža stroja Priprema kotla za potpalu Držanje straže na sidrištu Preuzimanje straže s obzirom na naloge upravitelja stroja i dnevnik stroja Kontrola upravljačkih sustava i sredstava za vezu Držanje straže u manevriranju Predaja straže .lista provjere Lista provjere .3 5.1 8 8..kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.3 10.2 7.2 10.1 7 7.2 2.3 7.1 4 4.3 .3 8.1 1 1.2 6.3 2.1 2 2. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 9.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 8.3 6.lista provjere Priprema pogona s plinskom turbinom Držanje straže u izvanrednim situacijama (kvar) Preuzimanje straže .2 5.2 9.3 4.1 6 6.3 3.2 4. predisplovljenje bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 15 20 Skupina pitanja 1.1 9 9.na dolasku.1 5 5.2 3.pregled i priprema Zaustavljanje .1 10 10. 1.2 1.isključivanje sveukupnog postrojenja u doku Držanje straže u plovidbi kanalima Predaja straže s obzirom na radove i izvanredne okolnosti Spremnost postrojenja za manevriranje Držanje straže u plovidbi Predaja straže s obzirom na sposobnost časnika koji preuzima stražu Izvješćivanje i pozivanje upravitelja stroja Držanje straže u strojarnici koja je povremeno bez posade Predaja straže . 1978.1 3 3.

3 .2 13.3 15.2 20.3 19.1 14 14.3 17.1 12 12.1 15 15.1 20 20.3 13.3 16.2 14.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.kako je izmijenjena 1995.3 12. i Pravilnikom STCW. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj straže prema vrsti broda i tipu postrojenja Vožnja ovisno o vremenskim uvjetima Priprema glavnog stroja za upućivanje Sposobnost držanja sigurne straže Nadzor nad strojevima koji su izloženi havariji Spremnost posade stroja za upravljanje porivnim sustavom Priprema generatora za upućivanje Učestalost i opseg praćenja postrojenja Prevencija kvarova u strojarnici Sprečavanje polucije sa broda u more Stanje kaljuža u strojarnici Kontrola upravljačkih sustava u stroju Pravilno vođenje dnevnika stroja Upravljanje postrojenjem u nuždi Sigurnosne mjere i postupci u slučaju nužde Držanje straže plovidbom kanalima Predaja straže u izvanrednim okolnostima Uzbunjivanje u slučaju opasnosti Izvješća o izvanrednim radovima u strojarnici Mjere opreza i zaštite kod izvanrednih situacija Pregled i priprema kod preuzimanja straže Sposobnost časnika za preuzimanje straže Držanje straže u plovidbi Izvješća kod izvanrednih okolnosti Izvanredne okolnosti na pomoćnim strojevima.1 19 19.2 11. 2.3 20. 1978.3 14. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 19.2 17.2 18.2 16.3 18.1 18 18.1 17 17.2 12.1 13 13.. lista provjera Držanje straže kada je strojarnica bez posade Zaustavljanje cjelokupnog postrojenja kod odlaska broda na dokovanje Kontrola i zaustavljanje pogona stroja bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10 Skupina pitanja 11.2 15.1 16 16. izvješća Kontrole upravljačkih sustava Preuzimanje straže.1 11 11.

3 10.1 7 7.1 4 4.1 9 9.2 3.2 2.2 10.1 8 8..3 6.3 .3 4.1 3 3. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Ispisati listu provjere predaje straže Pripremiti centrifugalnu pumpu za upućivanje Ustrojiti stražu na određenom brodu u luci ili simulatoru Ispisati listu provjere preuzimanja straže Pripremiti pomoćni motor za upućivanje Ustrojiti stražu broda na terminalu Ispisati listu provjere u nenadgledanoj strojarnici Pripremiti kotao za potpalu (na simulatoru) Ustrojiti stražu na određenom brodu u doku .3 5.kako je izmijenjena 1995.3 3. 1978.1 1 1.brodogradilištu Prikaži izdavanje trajnih naloga posadi stroja od strane upravitelja stroja Pripremiti dizel generator za zaustavljanje Ustrojiti stražu radi pripreme pogona za manevriranje na određenom brodu Primopredaja straže u okolnostima bolesti ili pijanstva časnika stroja Pripremiti glavni motor za upućivanje (na brodu ili simulatoru) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici koja je povremeno bez posade Predati stražu na terminalu Pripremiti turbogenerator za upućivanje (simulator) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici s posadom Predati stražu u luci Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Preuzeti stražu u manevriranju Predati stražu u doku Demonstrirati djelotvorno i sigurno pumpanje kaljuža Preuzeti stražu na terminalu Predati stražu u izvanrednim okolnostima Pripremiti separator za upućivanje Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Izvršiti povremeni (periodički) pregled postrojenja Kontrolirati dnevnik stroja bodovi 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 20 15 Skupina pitanja 1.2 5.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 2.2 9.1 5 5.1 2 2.2 8.2 7. i Pravilnikom STCW.3 9.2 1.2 4.2 6.1 10 10. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 6 6.3 7.3 8. 1.

C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 15.2 20.3 20.3 17.2 14.3 16.1 11 11.1 20 20. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 17 17.1 14 14.kako je izmijenjena 1995.2 15.3 14..2 19.3 19.2 11. i Pravilnikom STCW.2 18.2 16.1 12 12. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Predati stražu u doku Predati stražu u luci Pripremiti pomoćne motore za upućivanje Pripremiti separator kaljuže za upućivanje Pripremiti kotao za potpaljivanje Ispisati listu provjere preuzimanja straže Upravljane postrojenjem u nuždi Izvješće o radovima u strojarnici Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Preuzeti stražu za vrijeme manovre Kontrola dnevnika stroja Pripremiti kotao za stavljanje u pogon Priprema pomoćnog motora za stavljanje u pogon Ispitivanje nepovratnog ventila na separatoru kaljuže Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Predati stražu na terminalu Priprema glavnog stroja za upućivanje Ustrojiti stražu u doku Izvršiti periodični pregled postrojenja Pripremiti diesel generator za zaustavljanje Pripremiti utilizacioni kotao za pogon Demonstrirati djelotvorno pumpanje kaljuže Prikazati izdavanje trajnih naloga upravitelja stroja Pripremiti zaustavljanje pogona Kontrola upravljačkog sustava Kontrola sustava veze Postupak sigurnosnih mjera u izvanrednim okolnostima Kontrola upravljačkog sustava Izvješćivanje upravitelja stroja u izvanrednim okolnostima bodovi 20 20 10 15 15 20 20 10 20 20 20 10 20 20 10 15 15 20 20 20 10 15 15 20 15 15 20 20 20 10 Skupina pitanja 11.3 13.2 13.1 18 18.3 .3 18.1 13 13.1 19 19. 2.3 12.2 17.1 16 16. 1978.2 12.1 15 15.

2 Dnevnik stroja 1.1 Gubitak klase broda 3 3.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 Sprječavanje onečišćenja mora sanitarnim vodama .3 Propisi i provedbe zaštitnih mjera na radu u strojarnici 7. 1978.2 Sprječavanje onečišćenja mora smećem i otpadom . PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.pregled upravitelja stroja 10 10.3 CO2 uređaj za gašenje požara 3..1 Glavni motor i propisi u svezi pregleda za klasu strojnog uređaja 7 7. 1. i Pravilnikom STCW.1 Postupak pri stavljanju broda u klasu 4 4.2 Pomorska inspekcija .3 Protivpožarna pumpa za nuždu 8.2 Sprječavanje onečišćenja atmosfere s brodova .Prilog VI MARPOL 73/78 10.1 Generatori pare i propisi u svezi pregleda za klasu broda 6 6.kako je izmijenjena 1995.2 Sprječavanje onečišćenja mora uljem (kaljuže stroja) Prilog I MARPOL 73/78 6.2 Kormilarski uređaj i propisi za klasu broda 4.1 Društva za klasifikaciju brodova 1 1.3 Osobna i kolektivna zaštita na brodu 5.2 Dopuštenje za rad u opasnim okolnostima 8.3 Alternativni pregledi strojnog uređaja za klasu broda 9.Prilog IV MARPOL 73/78 10. sigurnost i zaštita mora 8 8.vrste i nadležnost 7.2 Knjiga o uljima (dio I) 2.3 Preventivno održavanje radi zaštite od požara u strojarnici 6.3 Ulazak u zatvorene prostore bodovi 15 25 10 15 15 20 10 15 20 20 15 15 15 25 10 15 25 10 20 15 15 15 15 20 20 10 20 15 20 15 .1 Redovni pregledi strojnog uređaja od strane klasifikacijskih zavoda (Registra) 9 9.2 Klasifikacijske isprave 9. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.Prilog V MARPOL 73/78 5.3 Stručna zvanja u pomorstvu 2.1 Postupni pregled strojnog uređaja .3 Organizacija gašenja požara u strojarnici broda 4.preventiva.1 Osnovni pregled strojnog uređaja za klasu broda 2 2.1 Pomorski zakonik Republike Hrvatske .1 Spremnici zraka i propisi za klasu broda 5 5.2 Osovina propelera i propisi za klasu broda 3.

1978.2 16.3 13.2 13.2 14.2 11.2 18.3 17.1 15 15.2 20.2 12.1 20 20. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Knjige održavanja glavnog i pomoćnih strojeva Općenito o SOLAS konvenciji Nacionalni propisi za zaštitu od onečišćenja mora STCW konvencija Vođenje dnevnika stroja Pomorska inspekcija – općenito MARPOL 73/78 – postupak kod onečišćenja mora Ovlaštena lica za rukovanje brodskim strojevima Brodske svjedodžbe Ulazak i rad u zatvorenim prostorima MEGA test – električnih uređaja Prijevoz opasnih tvari brodom Posada broda – minimalni broj članova Pomorski prekršaji – sankcije Prijem tekućeg goriva na brod Vježbe gašenja požara – postupak Teretne dizalice i propisi za klasu Zahtjevi i propisi glede napajanja el.3 15.1 16 16.2 15.3 20.1 14 14. energijom u nuždi Priprema za rad u tankovima Valjanost brodskih svjedodžbi Pregled parnog kotla i propisi za klasu Sposobnost broda za plovidbu Pregled boca i sustava CO2 na brodu Društva za klasifikaciju brodova Međunarodna organizacija – IMO Redovni pregledi strojnog postrojenja za klasu Nadležnosti inspekcije sigurnosti plovidbe MARPOL 73/78 – oprema na brodu protiv onečišćenja mora Ovlaštenja organa sigurnosti plovidbe na moru Osnovni pregledi strojnog postrojenja za klasu bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10 Skupina pitanja 11.1 13 13.3 19.3 14.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.kako je izmijenjena 1995..3 12.2 17.1 11 11.1 17 17.3 . izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 19 19.1 18 18.1 12 12. i Pravilnikom STCW.3 16.2 19.3 18. 2.

pumpe Upravljanje turbo-generatorom Upravljanje 2T motorom kod puknuća stapa Upravljanje vakumskim kondenzatorom Upravljanje parnim postrojenjem Upravljanje sustavom balasta Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja letećeg ležaja Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja temeljnog ležaja Upravljanje utilizatorom Upravljanje postrojenjem s obzirom na zaštitu morskog okoliša – Marpol. u nuždi i načini komunikacije Razlozi. kod zaribavanja V. upravljanje) Upravljanje postrojenjem u manovri Upravljanje sustavom kaljuže Upravljanje sustavom kormilarskog uređaja Upravljanje gorionikom generatora pare Upravljanje sustavom klime i provijanta Upravljanje sustavom goriva glavnog motora Upravljanje postrojenjem u situaciji rizika Nadzor i kontrola glavnog porivnog stroja Upravljanje separatorom teškog goriva Upravljanje sustavom uputnog zraka Upravljanje osovinskim generatorom bod. saniranje.3 .3 10.3 8.3 6.2 4.3 2.3 9.M.2 3.3 4. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 8.3 5. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 1.1 8 8. 1978.1 3 3.1 6 6. i Pravilnikom STCW.1 2 2.1 4 4.1 1. postupci.kako je izmijenjena 1995. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Definicija upravljanja Upravljanja turbo-generatorom kod pada vakuma Upravljanje 4T motorom kod puknuća klipa Vrste upravljanja postrojenjem Energetski preduvjeti uspostave pogona Upravljanje G.1 9 9.2 10.2 1.3 7. Prilog I Postupak upućivanja generatora pare Upravljanje G. 1.2 9.T.2 6.M.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 7.2 2.. način i rezultati mjerenja defleksija koljeničaste osovine Eksplozija kartera kod 4T motora (razlozi. 1.2 5.1 7 7.1 10 10.3 3.1 5 5.

(Thermal Load LImit) Upravljanje sustavom inertnog plina (tankeri za ulja) Upravljanje kotlom na ispušne plinove u slučaju izgaranja sekcije evaporatora ili zagrijača napojne vode Upravljanje sustavom za iskorištavanje otpadne topline Osnovne zaštite dizelskih motora i kotlova Upravljanje postrojenjem s obzirom na SM Code Objasniti automatski start dizel-generatora Upravljanje postrojenjem za obradu otpadnih voda Objasniti razlike u ispušnim temperaturama kod smanjivanja opterećenja na glavnom motoru bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 20 15 15 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 11.3 19.2 19.3 14.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu..1 11 11.2 18.M.1 13 13. i Pravilnikom STCW.2 16.kako je izmijenjena 1995.3 16 17 18 16.3 15.1 20.2 20. 2.3 12.1 14 14.2 15.4 13. 1978.3 20.2 11. sistem) Postupci i dužnosti upravitelja u slučaju požara u strojarnici Upravljanje sustavom CO2 Upravljanje raspodjelom opterećenja dizel-generatora Upravljanje postrojenjem u posebnim područjima s obzirom na Prilog VI Marpola-a Zaštite (blokade starta) kod loženog kotla Upravljanje pramčanim i krmenim porivnicima Upravljanje i organizacija ukrcaja goriva Način blokiranja TP.1 17.1 12 12.2 17.M. slatke vode Graničnik prevelikog toplinskog opterećenja na G.3 12. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 18.2 14.1 19.3 18. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Postupak i kontrola ispumpavanja kaljuže iz prostora strojarnice Regulacija tlaka i temperature u sistemu ulja za podmazivanje GM Upravljanje postrojenjem u doku Sredstva za vezu na mjestima upravljanja porivnim strojevima SOPEP i uloga upravitelja – ukrcaj goriva Predradnje za puštanje u rad utilizatora Upravljanje porivnim postrojenjem u sustavu elektro-propulzije Upravljanje potrošnjom cilindarskog ulja Upravljanje postrojenjem sa selektivnom katalitičkom redukcijom Upravljanje uređajem za spaljivanje (incenerator) Upravljanje temperaturom slatke rashladne vode (centralni rashl.2 13.1 15 15. te upravljanje G.3 17.3 19 20 . u takvom režimu Upravljanje centrifugalnim pumpama Upravljanje gen.1 16.

1 Uputiti pumpu kaljuže strojarnice 6 6. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u VT krugu 5.. 1978.1 Uputiti separator teškog dizel goriva 3 3.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu glavnog porivnog stroja 1. i Pravilnikom STCW.3 Objasniti način upravljanja pumpama glavnog motora 9.kako je izmijenjena 1995.1 Uputiti separator ulja 4 4.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla loženog tekućim gorivom 3.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu generatora za nuždu 10.2 Nadzor i kontrola sustava ulja za podmazivanje porivnog stroja 4.1 Uputiti centrifugalnu pumpu 1 1.1 Izvršiti potpalu inceneratora 10 10.1 Uputiti separator kaljuže 5 5.3 Objasniti upravljanje protupožarnom pumpom u nuždi 10.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava kaljuže strojarnice 8.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu dizel generatora 2. 1. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.3 Objasniti (prikaži) daljinsko upravljanje dizel generatorom bodovi 10 25 15 10 25 15 10 25 15 10 15 25 10 15 25 10 15 25 15 20 15 20 10 20 20 20 10 15 15 20 .1 Izvršiti potpalu kotla 9 9.3 Prikaži upravljanje brodskim vijkom sa zakretnim krilcima 2.1 Objasniti upućivanje glavnog porivnog stroja 8 8.1 Uputiti dizel generator 7 7.1 Uputiti separator ulja za podmazivanje 2 2.3 Upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem pri manevriranju 5.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava sanitarnih otpadnih voda 7.3 Objasniti upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem 6.3 Prikaži daljinsko upravljanje pumpama glavnog porivnog stroja 3.3 Objasniti način upravljanja u slučaju gašenja požara u strojarnici 4.3 Upravljanje kotlom na teško dizel gorivo u nuždi (automatika u kvaru) 8.3 Objasniti daljinsko upravljanje glavnim porivnim strojem 7.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u NT krugu 6.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla na ispušne plinove (utilizator) 9.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.

3 Objasniti upravljanje sustavom pare u situaciji puknute cijevi kotla 14. broja okretaja porivnog stroja 17 17.3 Demonstriraj upravljanje turbo-pumpama tereta na brodu ili simulatoru 19.3 Demonstriraj upravljanje vakumskim kondenzatorom pare (na brodu ili simulatoru) .2 Demonstriraj upravljanje G.3 Objasniti upravljanje pomoćnim tutbo-puhalima 13.2 Demonstrirati sustav upravljanja separatorom kaljužnih voda 13.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 Upravljanje balastnom pumpom kad negdje vuče zrak 17.3 Prikazati upravljanje postrojenjem u situaciji začepljenog-obraslog usisa morske vode za hlađenje 16.3 Pokazati način upravljanja na nekim od sustava kada je automatski regulator temperature u kvaru. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. u nuždi 16.2 Demonstrirati ispumpavanje kaljuže strojarnice u nuždi 12.1 Uputiti protupožarnu pumpu za nuždu 12 12. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 15 20 Skupina Tekst pitanja pitanja 11.1 Uputiti turbogenerator na brodu ili simulatoru 14 14.1 Uputiti daljinskim načinom dizel-generator na brodu ili simulatoru 15 15.2 Upravljanje glavnim motorom u situaciji neispravnog rasprskača 18.3 Prikazati način snimanja barem tri parametra glavnog porivnog stroja pomoću računala na brodu ili simulatoru 15.1 Prikaži ili objasni način ograničenja max..3 Upravljanje DG-ima pomoću računala (simulator) 20. 1978.1 Upravljanje glavnim dizelskim motorom u situaciji puknutog stapa 19 19.2 Prikazati ili objasniti upravljanje porivnim postrojenjem u situaciji propuštanja rashladnika ispirnog zraka 11. 2.2 Demonstriraj ručno upravljanje automatskim regulatorom temperature 19.M.1 Prikaži ili objasni način upravljanja zakretnim propelerom 18 18.1 Uspostavi lučki pogon preko računala (na brodu ili simulatoru) 20 20.2 Demonstriraj upravljanje u situaciji puknute košuljice glavnog motora 20. a koristi se zamjenski (na brodu ili simulatoru) 17. i Pravilnikom STCW.1 Uputiti uređaj za obradu sanitarnih otpadnih voda 11 11.2 Demonstriraj upravljanje postrojenjem u situaciji obraslog trupa broda 14.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji propuštanja ulja iz krmene statve 15.kako je izmijenjena 1995.3 Demonstrirati kontrolu porivnog stroja pomoću računala 12.1 Upravljanje glavnim motorom kada je u pogonu osovinski generator 16 16.1 Uputiti generator za nuždu 13 13.3 Upravljanje glavnim motorom u situaciji puknutog poklopca cilindra 18.

C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.BIOLOŠKO (GRČENJE MIŠIĆA. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. 1978.2 Sinkroni generator se ne uzbuđuje . SMRT) .UPOTREBA NEGORIVIH KABLOVA ..3 Voda je prodrla u elektro motor. KIDANJE MEŠIĆA I TETIVA) STUPANJ OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA OVISI O: -PUTU PROLASKA STRUJE KROZ ČOVIJEKA (SRCE) -FREKVENCIJI STRUJE (NAJOPASNIJE PODRUČJE IZMEĐU 40 I 60 Hz) -JAKOSTI STRUJE (DONJA GRANICA SMRTNE OPASNOSTI JE 50mA) -TRAJANJU STRUJNOG UDARA PRINCIPI ZAŠTITE: -ONEMOGUĆITI DODIR S DIJELOM UREĐAJA KOJI JE POD 20 15 20 . IŠĆAŠENJE ZGLOBOVA.1 Kojim mjerama se postiže zaštita od požara u električnom sustavu? .REDOVITOM PROVJEROM I ODRŽAVANJEM KONTAKATA .ELEKTROLITSKO (RASTAVLJANJE KRVI I DRUGIH TJELESNIH TEKUĆINA) . odredite postupke popravka OPRATI SLATKOM VODOM. kako je izmijenjena 1995. 1. TREPERENJE I PARALIZA SRCA. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Bod.PRIMJENA ODGOVARAJUĆE IZOLACIJE . PARALIZA DISANJA.MEHANIČKO (LOMLJENJE KOSTIJU.zašto? RAZLOZI MOGU BITI: -IZGUBIO JE REMANENTNI MAGNETIZAM -KVAR AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA -KVAR NA ISPRAVLJAČKIM DIODAMA UZBUDE NA ROTORU 1.1 Opasnost od električne struje i mjere zaštite DJELOVANJE EL. STRUJE NA ČOVIJEKA: . MJERITI OTPOR IZOLACIJE. ZAGRIJAVANJE KRVNIH ŽILA) . SUŠITI MOTOR. i Pravilnikom STCW. PONOVO MJERITI ( DOBRO GA JE SUŠITI PREKO TRANSFORMATORA) 2.PRAVILNOM ZAŠTITOM KRATKOG SPOJA .KORIŠTENJE PROTUEKSPLOZIVNIH UREĐAJA 1 1. PONOVO SUŠITI. 15 Skupina Tekst pitanja pitanja 1.TOPLINSKO (VANJSKE I UNUTARNJE OPEKOTINE. NESVJESTICA.

RUČICE) -DVOSTRUKA IZOLACIJA ELEKTRIČNOG DIJELA KUĆIŠTA -NAPON INSTALACIJE NIŽI OD 50V -GALVANSKO ODVAJANJE (IZOLACIJSKI TRANSFORMATOR 1:1 ONEMOGUĆUJE ZATVARANJE STRUJNOG KRUGA KROZ ČOVIJEKA) ZAŠTITNO UZEMLJENJE (IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA MJERE ZAŠTITE PRI RADU SA EL.2 Zašto se kod jednakog opterećenja dva generatora struja razlikuje u A ? JER JE FAKTOR SNAGE RAZLIČIT I VUKU RAZLIČITU JALOVU SNAGU.3 Pretvaranje razine tekućine u informaciju za potrebe automatizacije • UREĐAJI S PLOVKOM KOJI JE SPOJEN NE POLUGU KOJA NA DRUGOM KRAJU PREKO MAGNETA OTVARA ILI ZATVARA STRUJNI KRUG.NAPONOM -OGRANIČITI JAKOST STRUJE (NAPON DODIRA) NA BEZOPASAN IZNOS -OGRANIČITI VRIJEME TRAJANJA STRUJNOG UDARA MJERE ZAŠTITE : -OGRADITI ILI DOVOLJNO UDALJITI DIJELOVE POD NAPONOM DIJELOVE POD NAPONOM ODIJELITI IZOLACIJOM (KUĆIŠTE. 2. STRUJOM: -SUHA ODIJEĆA I CIPELE S GUMENIM POTPLATOM -ISKLJUČITI STRUJNI KRUG ZA NAPAJANJE. TIPKALA. ZAKLJUČATI SKLOPKU ILI PREKIDAČ. OD TUDA DALJE SIGNAL SE MOŽE PRIJENETI ZA POTREBE ALARMNOG SUSTAVA (VISIKI/NISKI NIVO) ILI UKLJUČIVANJA ILI ISKLJUČIVANJA PUMPE (SEWAGE PLANT) • KONTAKTNE ELEKTRODE – SLOBODNI KRAJEVI EL. -VEZATI SE KOD RADA NA VISINI -PRI PRUŽANJU POMOĆI ISKLJUČITI NAPAJANJE UKOLIKO JE MOGUĆE ILI KORISTITI NEKI IZOLATOR PRI ODVAJANJU UNESREĆENOG 2 2. KONTAKATA ČINE JEDNU ELEKTRODU DOK DRUGU ELEKTRODU ČINI SAMA TEKUĆINA (POSUDA SA 20 10 . BLOKIRATI AUTOMATIKU -POSTAVITI ZNAK UPOZORENJA -OBAVIJESTITI SVE KOJE JE POTREBNO ŠTO SE RADI -KORISTITI GUMENU PROSTIRKU ZA KLEČANJE -KORISTITI ALAT S IZOLIRANIM DRŠKAMA -PRIJE KONTAKTA SA STRUJNIM KRUGOM PROVIJERITI ISPITIVAČEM DA LI JE KRUG POD NAPONOM -AKO SE STRUJNI KRUG NE MOŽE ISKLJUČITI KORISTITI GUMENE RUKAVICE -KORISTITI ŠLJEM. IZVADITI OSIGURAČ.

SIGNAL VRIJEDNOSTI 4-20mA. MJERI SE PROSTOR IZNAD TEKUĆINE (ULLAGE). OVDJE SE UMJESTO VREMENA POTREBNOG DA SIGNAL PREVALI PUT MJERI RAZLIKA U FREKVENCIJI • MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU MJEHURIĆA ZRAKA ODAKLE SE SIGNAL TLAKA ZRAKA ŠALJE DALJE NA AUTOMATIKU ILI SE PRETVARA U EL.1 TEKUĆINOM MORA BITI UZEMLJENA). generatori preuzmu različite snage u kW ? JER SU RAZLIČITO PODEŠENE KARAKTERISTIKE REGULACIJE FREKVENCIJE (vidi dijagram sinkronizacije) AKO SU NAM RAZLIČITO PODEŠENE STATIČKE KARAKTERISTIKE Pretvaranje brzine vrtnje u informaciju za potrebe automatizacije • ISTOSMJERNI TAHOMETRI – TO SU U BITI ISTOSMJERNI GENERATORI KOJI DAJU ISTOSMJERNI NAPON PROPORCIONALAN BRZINI VRTNJE.ŠALJE SIGNAL OD 01BAR ILI 4-20 mA Kako se postiže ekonomičnost proizvodnje električne energije? TAKO DA DIESEL GENERATORI ŠTO JE VIŠE MOGUĆE RADE U PODRUČJU OPTIMALNE ISKORISTIVOSTI GDJR JR SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA g/kWh NAJMANJA. VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE VRATI SIGNAL (KOJI PUTUJE BRZINOM SVJETLOSTI) MJERI SE U PIKOSEKUNDAMA I ELEKTRONIKA PRETVARA U RAZINU.TAKVA METODA SE MOŽE UPOTRIJEBITI I ZA MJERENJE RAZINE U POSUDAMA POD VISOKIM TLAKOM ILI NA VISOKOJ TEMPERATURI. • IZMJENIČNI TAHOMETRI – MAGNET JE NA OSOVINI KOJA SE ROTIRA A NA SVITKU SE INDUCIRA NAPON KOJEMU SU AMPLITUDA I FREKVENCIJA RAZMJERNA BRZINI VRTNJE ROTORA. IMPULSNI RADAR ŠALJE ISPREKIDANE SIGNALE KOJI SE ODBIJAJU OD RAZINE TEKUĆINE. TANKERRADARI EMITIRAJU ELEKTROMAGNETSKE VALOVE.3. Zašto kod promjene optereć. SPAJAJU SE DIREKTNO NA OSOVINU KOJOJ SE MJERI BRZINA.2 3. • MJERENJE RAZINE TEKUĆINE POMOĆU TANKER RADARA. MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU PRESSURE TRANSMITERA. DRUGA IZVEDBA RADARA ŠALJE NEPREKINUTI SIGNAL RAZLIČITE FREKVENCIJE. NA IZLAZU SE DOBIVA NAPON 3-10V NA SVAKIH 1000 o/min.3 4. Zašto je za brod važan izbor napona i frekvencije? BITAN JE RADI ODREĐIVANJA STRUJE KRATKOG SPOJA SAMIM TIME ODREĐUJE POTREBNU VELIČINU SKLOPNIH UREĐAJA 20 20 10 10 . OPTIMALAN BROJ GENERATORA NA TRGOVAČKIM BRODOVIMA JE 2-4 DOK KOD BRODOVA SA ELEKTRIČNOM PROPULZIJOM TAJ BROD JE 4-6. POTREBNA SNAGA DIZEL MOTORA ODREĐUJE SE PREMA NAZIVNOJ SNAGI GENERATORA.1 3 3.

3 5. AKO NISU JEDNAKE FREKVENCIJE BIT ĆE I RAZLIČITI FAZNI POMAK PA NEĆEMO MOĆI GENERATOR STAVITI U PARALELU.PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA .2 4. raspodjela opterećenja? FUNKCIJA NADREĐENE AUTOMATIKE JE DA KOMPENZIRA PAD ENERGIJE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA.ČUPANJE . KORISTI SE BAKAR I PLATINA JER JE ODNOS IZMEĐU OTPORA I TEMPERATURE GOTOVO LINEARAN.SINKROKONVERTOR STRUJU NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM JE PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTOSMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMIJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠNJE. MOTORI RADE U INERMITIRANOM REŽIMU RADA TAKO DA JE PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆEN. PRIMJER Pt 100 KOJI NA SOBNOJ TEMPERATURI IMA OTPOR OD 100Ω.4 4.1 Uloga sinkronoskopa kod sinkronizacije 15 . Električne specifičnosti pogona sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI ILI FREKVENTNO UPRAVLJIVI ASINKRONI MOTORI. • MJERENJE TEMPERATURE POMOĆU TERMOMETRA S ELEKTRIČNIM OTPOROM ZASNOVANO JE FUNKCIONALNOJ ZAVISNOSTI OTPORA VODIČA I POLUVODIČA OD TEMPERATURE. KOD VEĆEG NAPONA STRUJA KRATKOG SPOJA JE MANJA.UVLAČENJE 20 20 20 15 15 6. REŽIMI RADA: . FREKVENCIJA ODREĐUJE IZBOR POGONSKOG STROJA (MOTORA) Kako se manifestira razlika u naponu i frekvenciji kod sinkronizacije? KOD RAZLIČITOG NAPONA DOĆI ĆE DO POJAVE STRUJE GREŠKE.PODIZANJE .PRIVLAČENJE BRODA SIDRU . A NAKON TOGA AUTOMATIKA ĆE VRATITI FREKVENCIJU NA 50 ILI 60 Hz Princip pretvaranja temperature u informaciju za potrebe automatiz.3 CENTRALE.2 5.1 5 5. Proizvodnja jalove energije kod osovinskih generatora KOD OSOVINSKOG GENERATORA KOJI JE SPOJEN NA BRODSKU MREŽU PREKO STATIČKOG PRETVARAČA FREKVENCIJE (KONKRETNO SINKROKONVERTORA) ZAHTIJEVA SE UGRADNJA SINKRONOK KOMPENZATORA JER OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU. Na kojem principu djeluje nadređena automat. PRILIKOM UKLJUČIVANJA POTROŠAČA GENERATOR ĆE TRENUTNO PREUZETI OPTEREĆENJE. FREKVENCIJA ĆE PASTI.

3 Principi pretvaranja položaja u informaciju za potrebe automatizacije UPOTREBLJAVAJU SE ŽIROSKOPI KOJI MOGU BITI MEHANIČKI. NAJČEŠĆE KORIŠTEN PRETVARAČ FREKVENCIJE JE SINKROKONVERTER.6 DA BI SE UTVRDILO DA SU NAPONI U FAZI 6.2 Priprema automatike broda za pregled Registra 7.1 Na koje parametre i preko kojih elemenata djeluje automatska sinkronizacija? DJELUJE NA NAPON.2 Energija napajanja automatskih uređaja i sustava 6. OSNOVNI 15 20 15 7 20 15 15 8 20 15 . DOĆI ĆE DO PRORADE PODNAPONSKE ZAŠTITE I PADA FREKVENCIJE.2 Važnost karakteristike regulatora broja okretaja u raspodjeli opterećenja POMOĆU REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJEMO NA NAGIB STATIČKE KARAKTERISTIKE???? NA RASPODIJELU OPTEREĆENJA UTJEČE NAGIB KARAKTERISTIKE A NA FREKVENZIJU BRZINA ODZIVA. 8. 7. u osovinskim generat. -KOD PROPELERA SA ZAKRETNIM KRILIMA SINKRONI GENERATOR JE NA PORIVNI STROJ SPOJEN DIREKTNO ILI PREKO REDUKTORA. KADA SE ODABERE REŽIM RADA S OSOVINSKIM GENERATOROM REGULATOR BROJA OKRETAJA GL.1 Zašto uključenje velikih elektromotora može izazvati "black out"? ZBOG VELIKE STRUJE POKRETANJA VEĆA OD NAZIVNE STRUJE DO 7 PUTA. -NAJSUVREMENIJA IZVEDBA JE OSOVINSKI GENERATOR SA STATIČKIM PRETVARAČEM FREKVENCIJE. OPTIČKI I VIBRACIJSKI. 8. konstantne frekv.3 Priprema električnog sustava broda za pregled Registra 7. FREKVENCIJU I FAZU NAPONA. ??????????????????????? 8. NA NAPON DJELUJE PREKO UZBUDE. NA FREKVENCIJU I FAZU NAPONA DJELUJE PREKO REGULATORA OKRETAJA. POSTOJE VIŠE NAČINA ODRŽAVANJA KONSTANTNE FREKVENCIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA I NAJVIŠE OVISE O VRSTI PORIVNOG STROJA. energ. STROJA SE BLOKIRA NA NAZIVNIM ORETAJIMA I ODRŽAVA IH KONSTANTNIM PA JE PREMA TOME KONSTANTNA FREKVENCIJA. -KOD IZVEDBE KADA JE OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN NA GLAVNI MOTOR PREKO VARIJATORA PODRUČJE U KOJEM JE MOGUĆA REGULACIJA JE 70 – 100% NAZIVNE BRZINE GLAVNOG MOTORA. DANAS SE KORISTE MEHANIČKO HIDRAULIČKI AKTUATORI. BROJ OKRETAJA GLAVNOG MOTORA NEMA NIKAKVOG UTJECAJA NA STABILNOST NAPONA I FREKVENCIJE.3 Proizvodnja elektr.

KOD PARALELNOG RADA ZAŠTITU POVRATNE SNAGE KOJA JE OBIČNO PODEŠENA NA OKO 10% NAZIVNE SNAGE GENERATORA Električne zaštite elektromotora prorađuju kod pokretanja.TROKUT Kako ispitati električne zaštite generatora i paralelni rad OBIČNO SE RADI PO UPUTAMA PROIZVOĐAČA. NAJNOVIJA IZVEDBA KORISTI ŠIROKOIMPULSNO MODULIRANI PRETVARAČ FRKVENCIJE SA AKTIVNIM ISPRAVLJAČEM KOJI IMA PRIBLIŽNO SINUSOIDALNE STRUJE. Elektromotor se prekomjerno grije.. NAPON I REDOSLIJED FAZA. KRIVO SPOJEN EL..1 10 10. Moguće ispitno pitanje: MI IMAMO 440/60 MOŽEMO LI UZETI 380/50? MOŽEMO. GLAVNO DA JE OMJER NAPON / FREKVENCIJA PRIBLIŽNO JEDNAK RADI MOMENTA.).2 9. MOTOR Kontakti sklopnika uputnika zvijezda/trokut . zašto? PREKOSTRUJNA I KRATKI SPOJ ???????? O kojim aspektima treba voditi računa kod napajanja broda sa kopna TREBA PROVJERITI FREKVENCIJU. PROBOJ JEDNE FAZE. PREOPTEREĆENJE (LOŠI LEŽAJEVI. PUMPA.9. analizirajte razlog NAJVJEROJATNIJE PREKRATKO PODEŠEN VREMENSKI RELEJ ZVIJEZDA .3 PROBLEM SINKROKONVERTORA SU NJEGOVE NESINSOIDALNE (PRAVOKUTNE) STRUJE NA MREŽNOJ I GENERATORSKOPJ STRANI ŠTO ZNAČI DA JE MREŽA ZAGAĐENA JAKIM VIŠIM HARMONICIMA. brzo nagaraju. ZAŠTITA KRATKOG SPOJA.3 10..1 9 9. analizirajte razloge RAZLOZI MOGU BITI PAD NAPONA. ISPITUJU SE PREKOSTRUJNI RELEJ. Principi pretvaranja pritiska u informaciju za potrebe automatizacije 20 15 15 20 15 15 .2 10.

broja okretaja u automatiz. 11. struje i što je dozvolj. PROTUMOMENT NA OSOVINI GENERATORA) 11 11.1 Što stvara opasnost od elektr.2 Kako karakteristike regulatora broja okretaja djeluju na raspodjelu opterećenja PONAVLJA SE STATIČKA I ASTATIČKA KARAKTERISTIKA 12.MEHANIČKO DJELOVANJE (SILE NA SABIRNICAMA. 15 20 15 15 20 15 20 15 15 .C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. 2. mogu vršiti na brodu a koja ne. OPASNOST STVARA PROLAZAK STRUJE KROZ TIJELO 12 12. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 Kako regul. napona djeluje na raspodjelu reaktivnog opterećenja U PARALELNOM RADU DJELOVANJEM NA REGULATOR OKRETAJA DJELUJEMO NA RASPORED DJELATNE SNAGE DOK REGULACIJOM STRUJE UZBUDE (REGULATOR NAPONA) DJELUJEMO NA RASPODIJELU JALOVE SNAGE.2 Uloga remanentnog magnetizma kod sinkronih generatora UZBUDA GENERATORA.1 Koja djelovanja ima kratki spoj električ. 13. napon dodira DOZVOLJEN NAPON DODIRA JE 50V. 13 13. RADI LI SE O IZVEDBI SA ZAKRETNIM KRILIMA VIJKA ČEST JE SLUČAJ DA OSOVINSKI GENERATOR POKRIVA SAMO POTROŠNJU TRASTERA. el. luka u električ. MOGU SE VRŠITI SVA OSIM PREMOTAVANJA 12. Centrale OSIM OBIČNE INFORMACIJE O BRZINI VRTNJE GENERATORA MOŽE SLUŽITI ZA ELEKTRONIČKU ZAŠTITU OD OVERSPEEDA ILI Bod. A JAKOST STRUJE 50 mA. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 11. i Pravilnikom STCW. UKOLIKO JE SPOJEN NA PORIVNI STROJ PREKO VARIJATORA MORA BITI DOVOLJNO SNAŽAN DA POKRIVA CJELOKUPNU POTROŠNJU TOKOM NAVIGACIJE. 1978. POŽAR) . UKOLIKO IZGUBIMO REMANENTNI MAGNETIZAM UZBUDU MOŽEMO POSTIĆI SPAJANJEM 4 SERIJSKI SPOJENE BATERIJE NA UZBUDNE ?????????? NAMOTAJE GENERATORA.2 Kako dimenzionirati osovinski generator NARAVNO OVISI O IZVEDBI ODNOSNO KOJE POTROŠAČE OSOVINSKI GENERATOR NAPAJA. Sustavu ..TERMIČKO DJELOVANJE (GRIJANJE.3 Koja se održavanja elektromot.3 Koje su sve uloge inform.3 Mjerna osjetila nivoa na tankerima RADARI 13.kako je izmijenjena 1995. TOPLJENJE.

UZROCI ODSTUPANJA NAPONA I FREKVENCIJE MOGU BITI UKLJUČIVANJE VELIKIH POTROŠAČA.2 Hz ODNOSNO 3%. SINKRONI KOMPENZATOR IMA TROSTRUKU ULOGU: • OMOGUĆUJE KOMUTACIJU (GAŠENJE) TIRISTORA • OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU (SINKROKONVERTER NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTISMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠAČA • OSIGURAVA DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU KRATKOG SPOJA ZA SELEKTIVNU PRORADU ZAŠTITA Razlika u raspodjeli opterećenja s regulatorom broja okretaja i nadređenom automatikom RAZLIKA JE U TOME DA BEZ AUTOMATIKE TRENUTNO SE PREUZME OPTEREĆENJE FREKVENZIJA ZBOG TOGA PADNE .3 PRILIKOM STARTANJA GENERATORA (UPUTNI VENTIL ZRAKA SE OTVARA – GENERATOR SE POČNE OKRETATI – KADA GENERATOR POSTIGNE ODREĐENI BROJ OKRETAJA VENTIL UPUTNOG ZRAKA SE ZATVARA) Dozvoljeno odstupanje napona i frekvencije i što ih uzrokuje DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA JE 5 – 8 % DOZVOLJENO ODSTUPANJE FREKVENCIJE JE +/. I 2. kod sinkronizacije i posljedice JAVLJA SE STRUJA GREŠKE. ??????????? Uloga rotacionog kompenzatora kod osovinskog gen. A UPUĆUJE SE POMOĆU MALOG ASINKRONOG MOTORA (PONY MOTOR). BRZINA • ČUPANJE 1. sa statičkim pretvaračem ROTACIONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U PREUZBUĐENOM STANJU.14. BRZINA • UVLAČENJE 1.1 14 14. REŽIMI RADA TROBRZINSKOG SIDRENOG VITLA: • PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA – 3.1 15 15.2 15.2 14. MOTORI SU PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆENI (RADE U INTERMITIRANOM REŽIMU RADA). KVAR NA REGULATORU OKRETAJA. KVAR NA KRUGU REGULACIJE Kakav je utjecaj odstupanja frekv.3 15. U DRUGOM SLUČAJU AUTOMATIKA NAKON PODEŠENOG OPTEREĆENJA NAKNADNO PODEŠAVA PARAMETRE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA Kako se mjerno osjetilo temperature koristi za alarm i zaštitu Električni zahtjevi na pogon sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI MOTORI (OBIČNO TRI BRZINE) ILI FREKVENTNO UPRAVLJANI ASINKRONI MOTORI. BRZINA 15 15 20 20 15 15 . BRZINA • PRIVLAČENJE BRODA SIDRU – 2. BRZINA • PODIZANJE 2.

2 Paralelni rad osovinskog i dizelgeneratora 18. MJERENJA OTPORA IZOLACIJE. PRESOSTAT U SEBI IMA OTPORNIK KOJI SLUŽI ZA SAMODIJAGNOSTICIRANJE. 17. CIKLOKONVERTORI. SVA KUĆIŠTA UREĐAJA MORAJU BITI UZEMLJENA. od Registra PREGLED UZEMLJENJA SE RADI SVAKA 3 – 6 MJESECI.1 Način zaštite važnih elektromotora od električnih smetnji 19 19. POTREBNO JE REDOVITO VRŠENJE MEGERTESTA.1 Preko kojih elemenata automatika vodi dizelgenerator 18. ŠIRINSKO IMPULSNI PRETVARAČ FREKVENCIJE (PRETVARAČI S UTISNUTIM NAPONOM).16. 19. Ispravnosti kruga alarma i zaštite IZVODI SE SA ZATVORENIM KONTAKTIMA.3 Koji su principi pretvaranja promjenjive frekvencije u konstantu kod osovinskog generatora • POMOĆU VARIJATORA (MOŽE RADITI U RASPONU OD 70 DO 100% NAZIVNIH OKRETAJA PORIVNOG STROJA). sustav može imati struja pokretanja velikih motora MOGUĆNOST ISKAPČANJA NEVAŽNIH POTROŠAČA (PREFERENTIAL TRIP) ILI U KRAJNJEM SLUČAJU BLACK-OUT 17.2 Kako se postiže samodijagnosticiranje.2 Način pokretanja kaveznih motora i njihova usporedba • DIREKTNO – VELIKI MOMENT I STRUJA POKRETANJA • ZVIJEZDA-TROKUT – SMANJUJEMO STRUJU POKRETANJA 15 20 15 20 15 17 18 15 15 20 15 15 15 . TRANSMITERI RADE U PODRUČJU 4-20mA AKO SU VRIJEDNOST IZVAN TOGA SUSTAV DAJE GREŠKU 17. • POMOĆU PRETVARAČA FREKVENCIJE (ČESTO SE KORISTE SINKROKONVERTORI (PRETVARAČI SA UTISNUTOM STRUJOM).1 Mjerni instrumenti na ploči sinkronizacije i njihova uloga • DVOSTRUKI VOLTMETAR (NAPON GENERATORA I NAPON MREŽE) • DVOSTRUKI FREKVENCIOMETAR (FREKVENCIJA GENERATORA FREKVENCIJA MREŽE) • SINKRONOSKOP ILI SINKRONIZACIJSKE LAMPE (ODREĐIVANJE TRENUTKA KADA SU NAPON MREŽE I GENERATORA KOJI SE UKLJUČUJE NA MREŽU U FAZI) 16 16.2 Zahtjevi za sustave napajanja automatskih uređaja • DVOSTRUKO NAPAJANJE (MISLI SE NA DVA IZVORA) • BESPREKIDNO NAPAJANJE (NEPREKIDAN RAD ČAK I KOD POTPUNOG NESTANKA NAPAJANJA IZ ELEKTRIČNE CENTRALE ILI GENERATORA ZA NUŽDU) 16.1 Kakva djelovanja na el.3 Priprema broda za pregled uzemljenja i elektroizolac.3 Regulacijski krug i njegovi elementi 18.

1. FREKVENCIJA MREŽE I BROJ PARI POLOVA ODREĐUJU BROJ OKRETAJA GENERATORA Čime je definiran brodski električni uređaj NAZIVNA SNAGA. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 Analizirajte uvjete za pokretanje diesel motora 2 2.REGULACIJOM NAPONA DIŽEMO MOMENT Od kojih smetnji se štite brodski generatori ? ŠTITI SE OD HARMONIKA KOJI ĆE U NAMOTAJIMA PROUZROKOVATI GRRIJANJA Koji podaci definiraju pogonski stroj sinkronog generatora NAZIVNA SNAGA GENERATORA. FAKTOR SNAGE.3 PREKO PRETVARAČA FREKVENCIJE – ODRŽAVAMO KONSTANTAN MOMENT SOFT START .neispravna sinkronizacija 6. FREKVENCIJA. Prikazati mjesto u regulacijskom krugu 7 7.2 Koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni za daljinsko automatsko pokretanje 1. NAPON.1 Tehnička dokumentacija kompjuterskog vođenja diesel centrale Informacije koje su potrebne kompjuteru za vođenje 4 4.2 20.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje diesel generatora redoslijed odvijanja funkcija 5 5.3 Analizirajte na shemi redoslijed funkcija automatskog pokretanja Tehnička dokumentacija lokalne automatike diesel motora GEN 2.1 Pneumatski regulacijski uređaj. sustava i automat.3 Zatvaranje zraka kod uspješnog starta i neuspješan start 3.3 Shut down i način provjere ispravnosti solenoidnog ventila 4. prekidač generatora nije uključio 5.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 5.3 Kako odrediti grešku.19.2 Način zaustavljanja diesel motora 3.3 Analizirati pojavu alarma ..2 Načini pokretanja prema shemi 2. kako je izmijenjena 1995.3 20. 15 15 20 15 15 20 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 15 20 .2 Razlučiti sastavne djelove Bod.2 Analizirati uključenje na ploču bez napona 6.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje i uključivanje redoslijed odvijanja funkcija 6 6.2 Komande-akcije kojima kompjuter upravlja 4.1 Na tropolnoj shemi objasniti ulogu prikazanih elemenata 1 1.1 Prema shemi analizirajte funkcije zaštite 3 3. Raspad elektro-energet. 1978. uspostavljanje pogona • 20 20 15 15 C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. i Pravilnikom STCW.1 20 20. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja Tehnička dokumentacija uputnika zvijezda/trokut pramčanog propelera 1.3 Analizirati uključenje na ploču pod naponom 7.

1978.3 Analizu uključenja na ploču s naponom 16.3 Analizirati moguće greške u radu 10.2 Objasniti funkciju rada kod nestanka napona 8.3 Što aktivira automatsko upućivanje 13. Algoritam generiranja alarma 10.1 Tehnička dokumentacija trobrzinskog vitla.3 Analizirati uključenje bez napona 17.3 Kako se dobiva informacija o opterećenju dizel motora 15.1 Tehnička dokumentacija automatike pumpi Objasnite funkciju zamjene kod pada pritiska 8. 2.2 Namještanje referentne veličine 17.1 Na dijagramu tijeka signala za automatsko pokretanje dizel generatora objasniti: redoslijed odvijanja programa 15 15.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 16.2 Primijenjeni davači 10.3 Primijenjeni logički simboli 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 Parametri energije napajanja Bod.1 Na tehničkoj dokumentaciji kompjuterskog vođenja dizelgeneratora objasniti: informacija dizel motor u pogonu (run) 14 14.. Objasniti način rada 9.2 Analizirati neuspjelo upućivanje 12.8 9 10 7.1 Objasniti poništavanje (reset) zaštite 13 13.2 Blokade protiv krivog načina rada 11.3 Uloga vremenskih releja u automatskom radu 12.3 Odrediti energiju napajanja.3 Što aktivira automatsko zaustavljanje 14.2 Što kod pokretanja blokira zaštitu niski pritisak ulja 13.1 Na shemi sa logičnim simbolima. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 15 20 15 20 15 15 .2 Alarm neuspjela sinkronizacija 15. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.kako je izmijenjena 1995.1 Redoslijed odvijanja programa uključenja 16 16. i Pravilnikom STCW.2 Komandu uklop prekidača 14. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skup.2 Analizirati rad elektomagnetske kočnice 9.1 Pneumatski regulacijski uređaj: regulator u regulacijskom krugu 17 17.1 Na tehničkoj dokumentaciji lokalne automatike dizelgeneratora objasniti: uvjet spreman za upućivanje 12 12. ulazne i izlazne veličine 8. Tekst pitanja pitanja 11.3 Objasniti funkciju zamjene kod kvara pumpe 9.1 Na tehničkoj dokumentaciji uputnika zvijezda/trokut pramčanog porivnika objasni: na tropolnoj shemi električne zaštite 11 11.

3 20.2 20.2 19.2 18. pumpi objasniti: namjenu i funkciju Funkciju zamjene kod pada tlaka Zamjenu pumpe u radu i pumpe u pripremi Na tehničkoj dokumentaciji trobrzinskog vitla analizirati: upravljanje sa sklopnikom Princip elektromagnetskog kočenja Moguće greške Na shemi sa logičkim simbolima objasniti: "spreman za upućivanje" glavni dizel motor-povratni signal Sekvence .1 20 20.1 19 19.1 18 18."Spreman za upućivanje" Primijenjeni logički simboli 15 20 15 15 20 15 15 20 15 .3 Na tehničkoj dokumentaciji automat.3 19.18.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->