C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim

POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o
standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvedbe, uloga i sastavni dijelovi osovinskog voda ULOGA OSOVINSKOG VODA: - JE DA TANGENCIONALNE SILE PRETVARA U AKSIJALNE SILE I PREKO VIJKA POKREĆE BROD. - POSTIĆI IDEALAN BROJ OKRETAJA PROPELERA (IDEALAN BROJ OKRETAJA JE 1 RPM JER ŠTO JE MANJI BROJ OKRETAJA VEĆA JE UČINKOVITOST. - OSIGURATI MANEVARSKE SPOSOBNOSTI BRODA STUPANJ ISKORISTIVOSTI OSOVINSKOG VOD JE 96-98%. KRAĆI OSOVINSKI VOD – MANJI GUBICI – BOLJI PRIJENOS ENERGIJE. VAŽNO JE DA JE OSOVINSKI MOTOR CENTRIRAN.. CENTRIRA SE OD KRME PREMA PORIVNOM STROJU. GLAVNI ELEMENTI OSOVINSKOG VODA SU BRODSKI VIJAK, OSOVINA BRODSKOG VIJKA, STATVENA CIJEV, PREDNJA BRTVENICA, ZADNJA BRTVENICA, MEĐUOSOVINE, TEMELJNI LEŽAJEVI, PRIRUBNICA, ODRIVNI LEŽAJ. TEMELJNI LEŽAJ NE SMIJE PREUZIMATI AKSIJALNE SILE RADI TEMPERATURNE DILETACIJE. TE SILE PREUZIMA ODRIVNI LEŽAJ I PRENOSI DALJE NA KONSTRUKCIJU BRODA DA BI ZAŠTITIO MOTOR. AKO IMA VIŠE TEMELJNIH LEŽAJEVA MORAJU BITI JEDNAKO OPTEREĆENI. IZVEDBE: SA KOPČOM / BEZ KOPČE SA ZUPČASTIM PRIJENOSOM / BEZ ZUPČASTOG SA ZAKRETNIM KRILCIMA PROPELERA / VIJAK SA FIKSNIM KRILCIMA bodovi 20

Skupina pitanja
1.1

1.2

1.3

Mlazne pumpe ZOVEMO IH JOŠ EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEĆE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CRPNIM CJEVOVODIMA VELIKIH DULJINA I VELIKIH PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUŽNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVAŽNIJA PRIMJENA EJEKTORA JE NA PARNIM POSTROJENJIMA GDJE ISISAVAJU MJEŠAVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRŽAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUŽI IM ZA CRPLJENJE I TLAČENJE TEKUĆINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOŽE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEĆIM TLAKOM DOVODI SE POGONSKO SREDSTVO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE POVEĆAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAČIN USISAVAMO SREDSTVO KOJE DOBAVLJAMO. NA POČETKU DIFUZORA MIJEŠA SE POGONSKO SREDSTVO I SREDSTVA KOJEG DOBAVLJAMO. NA IZLAZU IZ EJEKTORA IMAMO DIFUZOR, ODNOSNO PROŠIRENJE KOJE NAM SMANJUJE BRZINU A NAZAD POVEĆAVA TLAK NA VELIČINU DOSTATNU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU. Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREĐUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET MORA BITI TAKAV DA OMOGUĆI 12 UZASTOPNIH UPUĆIVANJA BEZ RADA KOMPRESORA. ZA NEPREKRETNI PORIVNI STROJ JE 8 UPUĆIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMOĆNE MOTORE 6 UPUĆIVANJA. KOMPRESOR MORA MORA ZADOVOLJITI UVIJET DA USPIJE NAPUNITI BOCU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA SAT VREMENA. Zašto se upotrebljavaju višestepeni kompresori? ZBOG PREVELIKE TEMPERATURE ZBOG KOJIH ULJE GUBI SVOJA SVOJASTVA I MOŽE SE ZAPALITI

15

15

2.1

Principi čišćenja i odjeljivanja goriva i maziva ČIŠĆENJE GORIVA I MAZIVA RADI NA PRINCIPU TALOŽENJA USLIJED RAZLIKE U SPECIFIČNOJ TEŽINI. U TANKOVIMA TAJ PROCES UBRZAVAMO POVIŠENJEM TEMPERATURE TEKUĆINE. NAJBOLJI REZULTATI SE DOBIJU KOD ŠIROKIH I PLITKIH TANKOVA (JER JE PUT KOJI ČESTICA MORA PROĆI NAJKRAĆI) ALI KOD BRODOVA JE TO TEŠKO IZVEDIVO (EFEKAT SLOBODNIH POVRŠINA, OGRANIČEN PROSTOR...). POMOĆU SEPARATORA I DJELOVANJA CENTRIFUGALNE SILE PROCES TALOŽENJA UBRZAVAMO (CENTRIFUGALNA SILA POVEĆAVA MASU ČESTICE I DO 11000 PUTA). POMOĆU FILTERA MOŽEMO ISTO ODSTRANJIVATI NEČISTOĆE IZ GORIVA ILI MAZIVA. FILTERE KARAKTERIZIRA NJIHOVA FINOĆA (ZA GORIVA I MAZIVA SE KORISTE FILTERI 30 – 50 MIKRONA) I NAČIN RADA (AUTOMATSKI IL RUČNI). AUTOMATSKO ČIŠĆENJE ELEMENATA FILTERA SE VRŠI PROMJENOM SMJERA MEDIJA KOJI SE FILTRIRA ILI ZRAKOM. PROCES ČIŠĆENJA MOŽE AKTIVIRATO DIFERENCIJALNI PRESOSTAT ILI TIMER (OVISNO O IZVEDBI). DOPUŠTENI PAD TLAKA JE 0.5 bara DOK JE NORMALNI PAD TLAKA 0.2 bar. ?????????????????

20

2

2.2

Regulacija rada i razvodi (VENTILI) na kompresorima SVI KOMPRESORI IMAJU NEPOVRATNE VENTILE. ROTORNI KOMPRESORI IMAJU SAMO JEDAN ILI NEMAJU NITI JEDAN VENTIL. USISNI TLAK JE UVJEK NIŽI OD TLAKA U USISNOM VODU A TLAK NA TLAČNOM VENTILU JE VEĆI OD TLAKA U TLAČNOM VODU ZBOG PADA TLAKA NA VENTILIMA. IZVEDBE VENTILA: - VENTILI S KONCENTRIČNIM RASPORIMA - VENTILI S RAVNIM RASPORIMA - RAVNOSTRUJNI VENTILI - ETAŽNI VENTILI GLAVNI DIJELOVI VENTILA: - SJEDIŠTE – OPTEREĆENO UDARCIMA PLOČICE, IZRAĐENO JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA - PLOČICA VENTILA – NAJOSJETLJIVIJI DIO KOMPRESORA, IZRAĐENA OD LEGIRANOG ČELIKA. ZAHTIJEVI – VELIKA OTPORNOST NA UDAR I ŠTO MANJA MASA. DEBLJINA JE OD 0.8 DO 4 mm. - OPRUGE – SLUŽE DA UBRZAJU ZATVARANJE VENTILA, A OPET NE SMIJU DAVATI PREVELIKI OTPOR PRI OTVARANJU. UBLAŽAVAJU UDARAC PLOČICE U ODBOJNIK. - ODBOJNIK – OGRANIČAVA PODIZAJ , PRIDRŽAVA OPRUGE I SLUŽI KAO VODILICA ZA PLOČICU REGULACIJA RADA STAPNIH KOMPRESORA: - POVREMENI PREKID DOBAVE: UKLJUČIVANJE ILI ISKLJUČIVANJE KOMPRESORA PREKO PRESOSTATA, POVREMENO POTPUNO ZATVARANJE USISNOG VENTILA (KOMPRESOR RADI U PRAZNOM HODU), POTPUNO OTVARANJE USISNOG VENTILA. - GRUBA REGULACIJA DOBAVE: STUPNJEVANA PROMJENA BROJA OKRETAJA ELEKTROMOTORA (MIJENJA SE BROJ PARI POLOVA), PROMJENOM VELIČINE ŠTETNOG PROSTORA, ISKLJUČIVANJE POJEDINIH CILINDARA (KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA POTREBNO JE PROVESTI NA SVIM CILINDRIMA) - KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE: NAJBOLJA ALI NAJSKUPLJA. REGULACIJA PROMJENOM FREKVENCIJE (BROJA OKRETAJE). TU TREBA PAZITI PRILIKOM SMANJENJA BROJA OKRETAJA NA GUBLJENJE MOMENTA I SMANJENJE TLAKA ULJA. DRUGI NAČIN REGULACIJE JE UPRAVLJANJE USISNIM VENTILOM IZVANA (KOD KOMPRESIJE JEDAN DIO PUTA VENTIL JE OTVOREN TAKO DA DIO PLINA IDE NAZAD U USISNI VOD. I TREĆI NAČIN JE POMOĆU VREMENSKI PROMJENJIVOG ŠTETNOG PROSTORA.

15

SNAGA PRIČUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOŽE ZAKRENUTI S 15O JEDNE STRANE NA 15O DRUGU STRANU ZA 60 SEKUNDI PRI BRZINI OD 7 ČVOROVA. • POGONSKI DIO – MISLI SE NA CILINDRE SA STAPOVIMA ILI KRILA • SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA – SAFETY VALVE BLOCK • TANK ULJA ZAHTIJEVI: • MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ 35O ZA 28 SEKUNDI PRI MAXIMALNOM GAZU I BRZINI. SPOSOBNOST OKRETANJA 15 20 10 . PODIŽE NA VIŠU RAZINU DA BI SE MOGLA ODVESTI TOPLINA KOJI JE MEDIJ PREUZEO U ISPARIVAČU.2. SASTOJI SE OD: • PUMPE ULJA – RADE TLAK KOJI JE POTREBAN ZA ZAKRETANJE LISTA KORMILA . SIGURNOSNI VENTIL NA PUMPI OTVARA KOD SE DOSTIGNE MAKSIMALNI TLAK. SVAKI SEPARATOR IMA GRIJAČ DA BI SE PROMIJENILA SPECIFIČNA GUSTOĆA ULJA I VODE I OLAKŠAJU ODVAJANJE. • MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE. KONDENZATOR.2 Rashladni proces GLAVNI ELEMENTI RASHLADNOG PROCESA SU KOMPRESOR.3 3. ISPARIVAČ. ODJELJIVAČ ULJA. SEPARIRA VODU NA 15 ppm KOJA JE DOZVOLJENA GRANICA ISPUMPAVANJA VAN BRODA. PRVI STUPANJ SKIDA GRUBE DOK U DRUGOM STUPNJU FILTERI SPUŠTAJU ZAPRLJANOST VODE NA ISPOD 15ppm-a. DIJAGRAM Separator kaljužne vode OBAVEZAN ZBOG IMO-a. Uređaji za kormilarenje i zahtjevi koje trebaju zadovoljiti MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. EKSPANZIONI VENTIL. MEDIJU PADA TLAK PA PRELAZI U PLINOVITO STANJE UZ PAD TEMPERATURE GDJE U ISPARIVAČU ODVODI TOPLINU (ZRAKU). PLINOVITO SREDSTVO SE USISAVA IZ ISPARIVAČA KOMPRESOROM. NA PRVOM STUPNJU JE SENZOR KOJI DETEKTIRA ULJE I AUTOMATSKI VENTIL KOJI GA ISPUŠTA U SLUDGE TANK ILI NEKI DRUGI TANK. ODVOĐENJE TOPLINE SE VRŠI U KONDENZATORU GDJE PLIN PRELAZI U TEKUĆE STANJE.1 3 3... NA IZLAZU JE TROSMJERNI VENTIL KOJI U SLUČAJU POVEĆANJA IZNAD 15ppm VRAĆA VODU NA USIS PUMPE ILI U KALJUŽNI TANK. TLAK JE DO 70 bara A OVISI O SILAMA (OTPORU) NA LISTU KORMILA. STABILNOST SMJERA PLOVIDBE. NAKON UKAPLJIVANJA MEDIJ PROLAZI KROZ EKSPANZIONI VENTIL U KOJEM SE VRŠI PRIGUŠIVANJE.

ULJE ZA PODMAZIVANJE DIZEL MOTORA IZLOTENO JE ̧ ONECIŠĆENJU OD METALNIH I UGLJENIH CESTICA. ILI ZBOG PROPUŠTANJA IZ RASHLADNOG SUSTAVA. KAPACITET SEPARATORA SE PODESI DA UKUPNA KOLIČINA SISTEMA PROĐE 2. PRINCIP RADA: ZUPČANICI SE VRTE U KUĆIŠTU (JEDAN POGONSKI A DRUGI POGONJEN) UZ POTREBNU TOLERANCIJU. BRZINU VRTNJE ODABIREMO PREMA VISKOZNOSTI TEKUĆINE KOJU DOBAVLJAMO. DJELOMIČAN NAČIN JE NAJČEŠĆI SLUČAJ.5 – 3 PUTA KROZ SEPARATOR U TOKU 24 SATA.3. DOBAVA ZUPČASTE PUMPE PUMPE ODREĐUJE SE NA TEMELJU ZAPREMINE MEĐUZUPČANOG PROSTORA. Pročišćavanje ulja za podmazivanje RAZLIKUJEMO DVA SUSTAVA ULJA: PROČIŠČAVANJE S PUNIM PROTOKOM I DJELOMIČNO. SVA NAVEDENA ONECIŠĆENJA IZAZIVAJU TROŠENJE ̂ OKRETLJIVIH DIJELOVA DIZEL MOTORA. TEŠKA GORIVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA RAD DIZEL MOTORA U PRAVILU IZAZIVAJU ONECIŠĆENJE. PUMPA JE OSJETLJIVA NA NEČISTOĆE PA SE NA USISNOJ STRANI REDOVITO POSTAVLJA FILTER I TO ČESTO U IZVEDBI SA MAGNETIMA. HRĐE I ̂ ̂ PROIZVODA OKSIDACIJE ASFALTA. A BRZINA VRTNJE I DO 3000 o/min. VISINA DIZANJA ZUPČASTE PUMPE JE I DO 500m. SAMOCRPNE SU I S KONTINUIRANOM DOBAVOM.1 Rotacijske pumpe s rotacijskim prostorima MISLI SE NA ZUPČASTE PUMPE. POGONJENI ZUPČANIK IMA RUPE TJ KANALE U SEBI RADI RASTEREĆENJA KOD RADA. ZUPČANICI ZAHVAĆAJU TEKUĆINU U MEĐUZUPČANOM PROSTORU I PRENOSE JE NA STRANU IZMEĐU KUĆIŠTA I OZUBLJENJA. DA BI SE IZBIJEGLA OŠTEĆENJA U SLUČAJU ZATVORENOG TLAČNOG VENTILA UGRAĐEJE SE PREKOTLAČNI VENTIL KOJI U SLUČAJA AKTIVIRANJA POVEZUJE USISNU I TLAČNU STRANU PUMPE.3 4. JER ODRECENE KOLICINE ̂ ̇ ̂ KISELINA NASTALIH TIJEKOM IZGARANJA U CILINDRU DOSPIJU U KARTER MOTORA I POMIJEŠAJU SE SA ULJEM. 20 10 . TE U NJEMU IMA VODE KOJA NASTAJE KAO KONDENZAT. KOD NJEGA DIO ULJA ODLAZI U SEPARATOR NAKON ČEGA SE PROČIŠĆENO ULJE VRAĆA NAZAD U SLIVNI TANK.

VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK. MATERIJALI CIJEVI • PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU. MANJE DIMENZIJE. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA.4 4. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM. VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. RAZLIKUJEMO: • CIJEVASTE – KOJI SE SASTOJE OD PLAŠTA. DEBLJINA PLOČE JE 0. NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. ZATIM BRTVE. CIJEVNOG SNOPA.3 5. Vrste i pogon palubnih strojeva Teorija kompresora i usporedba pojedinih vrsta kompresije 25 15 20 .1 Brodski izmjenjivači topline OSIGURAVAJU PRIJELAZ TOPLINE U POJEDINIM SUSTAVIMA S MEDIJA VIŠE TEMPERATURE NA MEDIJ NIŽE TEMPERATURE.7 mm.4 – 0. LAKŠI SU.2 4.

OSOVINA BRODSKOG VIJKANOSI NA SVOM STRAŽNJEM DIJELU BRODSKI VIJAK A NA PREDNJEM JE SPOJENA S OSTALIM DIJELOM OSOVINSKOG VODA. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA I ISTOG MATERIJALA KAO I MEĐUOSOVINA. GLAVČINA VIJKA MORA DOSJEDATI BAREM 80% NA KONUS OSOVINE. spoj brodskog vijka i osovine MEĐUOSOVINA SPAJA OSOVINU VIJKA S PORIVNIM STROJEM. VIŠE NE TREBA BRTVENA VODA SAMIM TIM NEMA NITI GRANICE SEPARACIJE IZMEĐU ULJA I VODE NAJČEŠĆI SLUČAJ NA BRODOVIMA – KOMBINIRANA IZVEDBA. DULJINA TE OSOVINE OVISI O KONSTRUKCIJI BRODSKOG TRUPA KROZ KOJEG ONA PROLAZI. GRIJANJEM SE NA 200OC SE NAVLAKA RAŠIRI I NAVUČE NA OSOVINU. međuosovine.3 Osovina brodskog vijka. AKO SU DJELOMIČNONO NAVUČENE NAVLAKE IZMEĐU NJIH OSOVINA MORA BITI PRESVUČENA GUMOM ILI EPOKSI SMOLAMA.5 5.2 5. Vrste centrifugalnih čistilaca i područja njihove primjene PURIFIKATORI – ODVAJAJU VODU KLARIFIKATORI – ODVAJAJU NEČISTOĆE – GRAVITACIONI PRSTEN SE ZAMIJENJUJE SA PRSTENOM KOJI BRTVI IZLAZ VODE. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA. TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA OKO 85OC TEMPERATURA SEPARIRANJA TEŠKOG GORIVA OKO 98OC 20 10 . RAZMAK IZMEĐU TEMELJNIH LEŽAJA OVISI O DEBLJINI OSOVINE 22xDEBLJINA OSOVINE. IZRAĐUJE IZ KONSTRUKCIONOG LEŽAJA. AKO SU NAVLAKE IZ DVA KOMADA MORAJU SE MEĐUSOBNO ZAVARITI I NAKON TOGA TESTIRATI. OSOVINA VIJKA MORA BITI ZAŠTIĆENA OD DJELOVANJA MORSKE VODE I TROŠENJA PA SE NA NJU NAVLAČE BRONČANE NAVLAKE. BUDUĆI DA JE POSTAVLJENA NA TEMELJNIM LEŽAJEVIMA IZRAĐUJE SE SA OJAČANJIMA NA TIM MJESTIMA RADI MOGUĆNOSTI POPRAVKA. NA KRAJU IMA KONUS OMJERA 1:10 DO 1:15 NA KOJI SE MONTIRA VIJAK. U NAČELU JE PROMJER 5-10%VEĆI OD MEĐUOSOVINE.

HLADNJACI SU UGRAĐENI NAKON SVAKOG STUPNJA. BILO BI POTREBNO VELIKO ODVOĐENJE TOPLINE ŠTO BI ZNATNO POVEĆALO DIMENZIJE KOMPRESORA I NJEGOVU CIJENU.6. MORA POSTOJATI MOGUĆNOST OČITAVANJA TEMPERATURE ULJA. izvedbe dvostupanjskih kompresora PRIMJENJUJE SE ZBOG SMANJENJA KONACNE ̌ TEMPERATURE I UŠTEDE U RADU. DANAS SU NAJČEŠĆE OD BIJELE KOVINE SA PREDNJIM I ZADNJIM LEŽAJEM KOJI IMAJU PROVRTE ZA ULAZ ULJA. MORAJU BITI TAKO IZRAĐENE DA OMOGUĆUJU NAJMANJE PET GODINA RADA.1 6 6. A DA ̌ BI SE ODRŽALA MAKSIMALNO DOZVOLJENA TEMPERATURA. DANAS SU ŠTO KRAĆE OD POLIMERNIH MATERIJALA. OMOGUĆUJE IZLAZ OSOVINE IZ TRUPA BRODA.3 7. Elementi brodskih cjevovoda Regulacija centrifugalnih pumpi REGULACIJU MOŽEMO VRŠITI PROMJENOM BROJA OKRETAJA ILI PROMJENOM OTPORA TLAČNOG CJEVOVODA ODNOSNO PRITVARANJEM VENTILA U TLAČNOM CJEVOVODU. TEMPERATURA JE OGRANICENA ZBOG OPASNOSTI OD ̌ SAMOZAPALJENJA MAZIVOG ULJA TE PROMJENE NJEGOVIH SVOJSTAVA.2 6. NEDOSTATAK KOD REGULACIJE PRIGUŠIVANJEM JE ŠTO SE UVOĐENJEM DODATNIH OTPORA UVEĆAVAJU GUBICI A TIME I UČIN POGONSKOG MOTORA. TANK SE POSTAVLJA 3-4 METRA IZNAD LINIJE NAJVEĆEG URONA BRODA. ŠTO KOMPRESOR IMA VIŠE STUPNJEVA TO JE UŠTEDA U RADU VEĆA (VEĆE PRIBLIŽAVANJE IZOTERMNOJ KOMPRESIJI POD UVJETOM DA SE NAKON SVAKOG STUPNJA PLIN OHLADI NA POCETNU ̌ TEMPERATURU). ZA TLACENJE NA VIŠE TLAKOVE U JEDNOM STUPNJU. KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA JE STUPANJ DOBAVE Λ VIŠI NEGO KOD JEDNOSTUPANJSKIH KOJI BI RADILI IZMEĐU ISTIH TLAKOVA. POVEĆANJE KOMPRESIJSKOG OMJERA UTJECE NA ̌ SMANJENJE STUPNJA DOBAVE (UTJECAJ NA Λ1 I Λ3 ). PREDNOSTI SU ŠTO JE REGULACIJA JEDNOSTAVNA I LAKA. A I DOBAVA BI BILA ZNATNO MANJA NEGO KOD VIŠESTEPENOG. ULJE SE HLADI ILI ZASEBNIM RASHLADNIKOM ILI PRKO VODE U KRMENOM PIKU. NAJKLASIČNIJE IZVEDBE SU CEDERVAL I SIMPLEX. STRAŽNJA BRTVENICA JAKO JE OPTEREĆENA. PODMAZUJE SE GRAVITACIJSKI. 10 20 10 20 . Statvena cijev i brtvenice osovinskog voda STATVENA CIJEV UPETA JE IZMEĐU AFTER-PEAKA I KRMENE STATVE.1 Višestupanjski kompresori.

. ITD. 10 20 15 . CIJENI.SIGURNOST BRODA – MAKSIMALNA CRPNA VISINA NE SMIJE PRELAZITI 6 m.3 8..STANDARIZACIJA – NASTOJI SE UGRADITI ŠTO VIŠE ISTOVRSNIH PUMPI RADI SMANJENJA ZALIHA REZERVNIH DJELOVA. UKOLIKO JE KUĆIŠTE PUMPE IZRAĐENO OD LIJEVANOG ŽELJEZA A OKRETNI DJELOVI OD BRONCE ILI MESINGA POTREBNO JE NA KUĆIŠTE INSTALIRATI CINK PROTEKTORE KAKO BI SE KUĆIŠTE KATODIČNO POLARIZIRA. . UOBIČAJNI MATERIJALI ZA BRODSKE CENTRIFUGALNE PUMPE ZA MORSKU VODU: KUĆIŠTE I ROTOR MORAJU BITI OD BRONCE DOK JE OSOVINA IZRAĐENA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA.MATERIJALI – UKOLIKO JE PUMPA U DODIRU SA MORSKOM VODOM DIJELOVI PUMPE MORAJU BITI OTPORNI NA NJENO DJELOVANJE. KUĆIŠTA. SASTOJI SE OD ISPARIVAČA. TEMPERATURA ISPARAVANJA JE U GRANICAMA 46 – 52 OC.7 7. A OSOVINA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. UKOLIKO JE MEDIJ SLATKA VODA KUĆIŠTE JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA.DIMENZIJE I TEŽINA SISALJKI – TU SE RADI O ŠTEDNJI NA PROSTORU. EJEKTORI SLUŽE ZA ZA SNIŽAVANJE TLAKA DA BI MORSKA VODA ISPARILA NA NIŽOJ TEMPERATURI. DAKLE GDJE JE GOD MOGUĆE UMJESTO HORIZONTALNO POSTAVLJENIH PUMPI TREBA UGRADITI VERTIKALNO POSTAVLJENE PUMPE. KONDENZATORA.. PUMPE DESTILATA. PROSTORU.2 7. VELIČINI BRODA I STROJNOG UREĐAJA Način rada centrifugalnog bubnja separatora Generatori slatke vode UREĐAJ KOJI SLUŽI ZA PROIZVODNJU SLATKE VODE.. EJEKTORA. DA BI SE UŠTEDJELO NA TEŽINI. . . TREBA ODREDITI TOČAN BROJ KAPACITET KALJUŽNIH I PROTUPOŽARNIH PUMPI PREMA VRSTI. ROTOR OD BRONCE.1 Posebni zahtjevi za brodske pumpe . A UMJESTO STAPNIH PUMPI AKO JE MOGUĆE UGRADITI CENTRIFUGALNE PUMPE.

UTJECAJ PROPUSNOSTI – OVISI O STANJU I IZVEDBI KOMPRESORA (PROPUŠTANJE VENTILA. λ = λ1 ⋅λ2 ⋅λ3 ⋅λ4 I MANJI JE OD 1 15 8. Λ4 . Pročišćavanje goriva GORIVO ČISTIMO POMOĆU CENTRIFUGALNIH ĆISTIOCA 20 10 9 9. Λ3 .3 9.UTJECAJ ŠTETNOG PROSTORA – KONSTRUKCIJSKI NEIZBJEŽAN (UTJECE NA SMANJENJE DOBAVE – NA ̌ RAD NE).1 Pojava kavitacije kod brodskih pumpi i kako je spriječiti Odrivni ležaj i spojke osovina osovinskog voda ODRIVNI LEŽAJ PREUZIMA NA SEBE AKSIJALNE SILE SA OSOVINSKOG VODA I PRENOSI IH NA TRUP BRODA. Λ2 . TAKO ŠTITI MOTOR.2 20 .O. PROPUŠTANJE CILINDAR – STAP.8 8.2 Stupnjevi djelovanja kompresora (gubitci kod kompresora) Λ1 .6 DO 0. VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA – ZA ODREĐENI ŠTETNI PROSTOR POSTOJI KOMPRESIJSKI OMJER IZNAD KOJEG KOMPRESOR VIŠE NE MOŽE DOBAVLJATI PLIN (VEĆI V0 MANJI K. UKUPNI STUPANJ DOBAVE.UTJECAJ PADA TLAKA ΔP1 KOD USISAVANJA – OVISI O KARAKTERISTIKAMA USISNOG VENTILA KOJI UZROKUJE PAD TLAKA.97 (OVISNO O TIPU KOMPRESORA).). UKUPNI STUPANJ DOBAVE SE KREĆE OD 0. U ODNOSU NA ŠTETNI PROSTOR TE Λ3 ZBOG HLADNIJIH CILINDARA – MANJE ZAGRIJAVANJE PLINA. SPOJKE OSOVINA MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG DIJELA. TE ŠTO JE EKSPONENT POLITROPSKE EKSPANZIJE PLINA IZ ŠTETNOG PROSTORA N BLIŽE JEDINICI (IZOTERMI). KOMPRESIJSKOM OMJERU P2/P1 ̌ TE EKSPONENTU POLITROPE N.O.UTJECAJ ZAGRIJAVANJA KOD USISA – OVISI O NACINU HLAĐENJA. IZRACUNAVA SE ̌ EMPIRIJSKIM IZRAZIMA. KREĆE SE OD 0.98 ZA KOMPRESOR U DOBROM STANJU). ŠTO JE KOMPRESIJSKI OMJER P2/P1 VEĆI. NA NJEGA UTJECE: ̌ BROJ OKRETAJA (KASNIJE OTVARANJE I ZATVARANJE VENTILA ZBOG TROMOSTI) – SVAKI KOMPRESOR IMA OPTIMALNI BROJ OKRETAJA.95 – 0. VEĆI ŠTO JE VOLUMEN ŠTETNOG PROSTORA V0 VEĆI. ALI MOGU BITI I POSEBNO IZRAĐENE PA SE ODGOVARAJUĆIM POSTUPKOM SPOJE S OSOVINOM. VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA POVEĆAVA STUPANJ DOBAVE – POVEĆAVA SE 1 ZBOG Λ MANJIH K.

SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE.7 mm. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM. ZATIM BRTVE. KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. DEBLJINA PLOČE JE 0. FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA.4 – 0. NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU.9. A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. 20 . CIJEVNOG SNOPA.3 Dijelovi brodskih izmjenjivača topline • CIJEVASTI – SE SASTOJE OD PLAŠTA. MATERIJALI CIJEVI • PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU. LAKŠI SU. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK. MANJE DIMENZIJE.

R22 ITD. DA NIJE OTROVNO .PREKO PARNE TURBINE (PREDNOST JE MOGUĆNOST REGULACIJE OKRETAJA I S ENERGETSKOG STAJALIŠTA POVOLJNE.ELEKTROMOTOROM IZMJENIČNE ILI ISTOSMJERNE STRUJE . NE SMIJE KOROZIVNO DJELOVATI NA METALE TREBA IMATI KARAKTERISTIČAN MIRIS RADI LAKŠEG UOČAVANJA .PRORAČUN ZA MORE). GLAVNA RASHLADNA SREDSTVA SU: FREONI. A DANAS SE PRIMJENJUJU FREONI.1 Rashladna sredstva IMAJU SVOJSTVA DA NA ATMOSFERSKOM TLAKU ISPARAVAJU NA NISKOJ TEMPERATURI (ISPOD NULE).2 15 10. MORAJU SE KONDENZIRATI NA TEMPERATURI VEĆOJ OD TEMPERATURE MORA NA RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA (32 ° .3 20 . NE SMIJE STVARATI OPASNOST OD EKSPLOZIJE . DA NIJE ZAPALJIVO . VAŽNO JE ODABRATI OPTIMALNO RASHLADNO SREDSTVO ZA CIKLUS HLAĐENJA TE TREBA UDOVOLJAVATI ZAHTJEVIMA . MORA SE DOBRO MJEŠATI S ULJEM RADI PODMAZIVANJA CILINDRA TE RAZLIČITU GUSTOČU RADI LAKŠEG RAZDVAJANJA U SEPARATORU ULJA .RUČNO Kontrola dobave zraka u sustavu za dobavu komprimiranog zraka 15 10 10. A NEDOSTACI SU TROŠENJE VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) . MORA SE MOĆI KONDENZIRATI PRI NIŽEM TLAKU TOPIJOM VODOM ZA HLAĐENJE . U RASHLADNIM UREĐAJIMA RASHLADNO SREDSTVO MEDIJ SLUŽI ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE I ZA PRENOŠENJE TOPLINSKE ENERGIJE. (FREON R12 ZABRANJEN) R410A. TOPLINA ISPARAVANJA TREBA BITI VELIKA DA SE SMANJI KOLIČINA .IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA SISALJKE .IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA (ČEST SLUČAJ KOD MALIH POGONA) . R134. TREBA BITI STABILNO U TOKU EKSPLATACIJE TE JEFTINO. I AMONIJAK..10. Pogon brodskih pumpi BRODSKE PUMPE SE MOGU POGONITI: .

i Pravilnikom STCW.1 15 15 20 15 12 12. RESIVER. Paralelan i serijski rad centrifugalnih pumpi PARALELNI RAD PUMPI NA ZAJEDNIČKOM CJEVOVODU NIJE EKONOMIČAN. SLAĐ GORI JAKO DUGO. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Svojstva centrifugalnih pumpi TU PODRAZUMJEVAMO ZAVISNOSTI IZMEĐU NJENIH OSNOVNIH KARAKTERISTIČNIH VELIČINA KOLIČINA DOBAVE. KONDENZATOR. ISPARIVAČ. DIMENZIONIRAN JE PREMA POTROŠNJI GORIVA GLAVNOG MOTORA. Spalionica smeća.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. JAKO JE VAŽNO NE PRETJERIVATI SA PUNJENJEM LOŽIŠTA INCENERATORA. SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN. Indikatorski dijagram stapnog kompresora Hidraulički sustav palubnih vitla Glavni dijelovi rashladnog sustava KOMPRESOR. TEMPERATURA NA KOJOJ SE SPALJUJE PLASTIKA JENE SMIJE BITI ISPOD 850OC. POVOLJNIJE JE IMATI ZASEBAN CJEVOVOD ZA SVAKU PUMPU.2 12. PEPEL SE MORA ZADRŽAVATI RADI DOKAZA ŠTO SE PALILO. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. INCINERATORI NOVIJEG TIPA RADE NA VISOKOJ TEMPERATURI TAKO DA MOGU SPALJIVATI PLASTIKU. EKSPAZIONI VENTIL.2 11.3 15 . otpadaka i ostataka SLUŽI ZA SPALJIVANJE KRUTOG SMEĆA I SLAĐA. KOD SPAJANJA PUMPI U PARALELU KOD ZAJEDNIČKOG CJEVOVODA RASTE KOLIČINA DOBAVE DOK KOD SERIJSKOG SPOJA RASTE STUPAC DOBAVE»H» bod ovi 20 Skupina pitanja 11. ODJELJIVAČ ULJA. MAGNETSKI VENTIL.. 2.3 12. SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN FUNKCIJE SU BRZINA VRTNJE. kako je izmijenjena 1995.1 11 11. PROMJENOM BRZINE VRTNJE MIJENJA SE DOBAVA. 1978.

DANAS SE NAJVIŠE UPOTREBLJAVAJU PROFILI SA UZDIGNUTIM I ZAOBLJENIM ULAZNIM BRIDOM DA BI SE POSTIGLO MIRNIJE PRITJECANJE VODE I TIME SMANJILA KAVITACIJA LICA PROFILA. MATERIJALI OD KOJIH SE IZRAĐUJU MORAJU SE LAKO LIJEVATI I POPRAVLJATI.KUT USPONA VIJKA – KUT IZMEĐU PRILEŽEĆE KATETE I HIPOTENUZE PRAVOKUTNOG TROKUTA KOJEMU JE PRILEŽEĆA KATETA OPSEG KRUGA VIJKA NA PROMJERU A DRUGA KATETA USPON VIJKA . OKRETANJEM VIJKA PLOHE SE OTISKUJU I POKREĆU BROD. PRI ODREĐENOJ BRZINI STRUJANJA TLAK ĆE U TEKUĆINI PASTI (PO BERNULIJEVOJ JEDNADŽBI) DO VRIJEDNOSTI TLAKA ZASIĆENJA ŠTO OVISI O TEMPERATURI TEKUĆINE.OMJER USPONA .RAZVIJENA POVRŠINA .1 Brodski vijak ELEMENT OSOVINSKOG VODA KOJI PRETVARA MOMENT PORIVNOG STROJA U SILU PORIVA ODNOSNO PROPULZIJE NAZIVA SE BRODSKI VIJAK.PROJICIRANA POVRŠINA .SMJER VRTNJE – DESNOKRETNI I LIJEVOKRETNI . ISPARAVANJE TEKUĆINE JE KAVITACIJA. TA PODRUČJA MINIMALNOG TLAKAA PODUDARAJU SE SA PODRUČJIMA MAKSIMALNIH BRZINA A ONA SE NALAZE NA 20 .OMJER POVRŠINA TROKRILNI VIJCI SU SE POKAZALI DA IMAJU BOLJU ISKORISTIVOST DOK KOD VEĆIH BRZINA VRTNJE PROPELERI SA ČETIRI KRILA SU BOLJI. KADA BROD PLOVI PRAMCEM S NJIM SE GIBAJU I ČESTICE VODE.USPON VIJKA – KADA SE JEDNA TOČKA NA VIJKU VRTI OKO OSI ONA SE ISTODOBNO GIBA PARALELNO S TOM OSI OPISUJUĆI VIJČANU LINIJU.PROMJER VIJKA – PROMJER OPISAN OKO VRHA KRILA . TA NEJEDNOLIKOST NAJVIŠE OVISI O OBLIKU BRODA A TO JE VEĆA ŠTO JE BROD PUNIJI. TA SE POJAVA ZOVE SASTRUJAVANJE. ALUMINIJ I PUNO RIJEĐE PROKROM. BRODSKI VIJAK IMA KRILA KOJIMA SU PLOHE KOSO POLOŽENE PREMA OSI BRODA. PORIVNI STROJ PROIZVODI OKOMITE SILE NA SMJER GIBANJA BRODA TE IH JE POTREBNO PRETVORITI U PARALELNE SA UZDUŽNOM OSI BRODA ODNOSNO U SILE U SMJERU GIBANJA BRODA.13 13. OBIČNO SU TO BRONCA. KOEFICIJENT SUSTRUJAVANJA VEĆI JE KOD JEDNOVIJČANOG U ODNOSU NA DVOVIJČANE BRODOVE. IZLAZNI BRID JE UZDIGNUT I OŠTAR RADI SMANJENJA ZUJANJA. GLAVNI PARAMETRI VIJKA SU: . 75% UČINA VIJKA ODNOSI SE NA UZGON RADI TLAKOVA NA POVRŠINI KRILA.RAŠIRENA POVRŠINA . ZBOG SUSTRUJAVANJA DOLAZI DO SNANJENJA BRZINE PRITJECANJA VODE U DISK VIJKA TE POJAVE NEJEDNOLIKOG POLJA BRZINA PRITJECANJA. TIME SE DIO TEKUĆINE PRETVARA U ZASIĆENU PARU A TU POJAVU NAZIVAMO KAVITACIJA. NAPREDOVANJE TE TOČKE ZA JEDAN OKRET TOG VIJKA NAZIVA SE USPON .

TLAČNI CJEVOVOD – POGONSKI DIO PUMPE S TLAKOM 200-300 BAR. S REGULACIONIM VENTILOM SMANJUJE SE ILI POVEĆAVA TLAK A TIME I BROJ OKRETAJA PUMPE ODNOSNO KAPACITET. NA SUSTAVU SU JOŠ FILTERI. LPG). PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEĐU IZMJERENE BRZINE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA. VIJAK S ZAKRETNIM KRILIMA.PRIMJENOM NOVIH MATERIJALA TE TANJIM PROFILIMA KRILA S MANJIM BRZINAMA NA LEĐIMA KRILA PROBLEM SE BITNO UMANJUJE. POVRATNI VOD ŠTITI TLAČNI VOD OD PUCANJA.PROMJER VIJKA (VEĆI PROMJER – VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI).NAGIB OSOVINE (MANJI NAGIB VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) U ZADNJE VRIJEME UGRAĐUJU SE VIJCI S JAKO ZAKRIVLJENIM KRILIMA. TLAK ULJA JE OD 3-5 BARA. VISINI PUMPANJA NA TANK.HRAPAVOST POVRŠINE (MANJA HRAPAVOST VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . RASHLADNIK ULJA I DISTRIBUTORI.BROJ KRILA (VEĆI BROJ KRILA BOLJI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . . TURBINA ILI DIZEL GENERATOR. PREDNOSTI SU IM SMANJENJE KAVITACIJE UZ ISTI STUPANJ ISKORISTIVOSTI KAO KOD RAVNIH KRILA. TLAK ULJA STVARAJU PUMPE.ODNOS PROMJERA GLAVČINE PREMA PROMJERU VIJKA (MANJI ODNOS VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) .2 POVRŠINI VIJKA NA SVIM MJESTIMA GDJE DOLAZI DO NAGLOG PORASTA BRZINE STRUJANJA NPR.POVRŠINA KRILA (MANJA POVRŠINA VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . ŠTO JE VIJAK VIŠE UDALJEN OD STATVE VEĆA JE ISKORISTIVOST VIJKA JER DOBIVA VIŠE VODE. STVARNI SLIP BRZINA PRITJECANJA ČESTICA VODE BRODSKOM VIJKU. NA STRANI PODTLAKA PROFILA KRILA. I VRSTI TANKA).13 13. Uronjena centrifugalna pumpa tereta RAZLIKUJEMO JEDNOSTEPENE (KEMIKALCI) I VIŠESTEPENE (LPG I LNG BRODOVI). PGONSKI STROJ MOŽE BITI ELEKTROMOTOR (LNG) ILI HIDROPOGON (TANKERI. 10 . NJIHOV POGON MOŽE BITI U TANKU ILI NA PALUBI. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NA UČINKOVITOST BRODSKOG VIJKA SU: . KEMIKALCI. POGONSKI STROJ PUMPE MOŽE BITI ELEKTROMOTOR. OVISI O VISINI PUMPANJA (VISINA TANKA. SMATRAJU SE DJELOTVORNIM S GLEDIŠTA SMANJENJA BUKE I VIBRACIJA KOJI STVARA VIJAK.

SASTOJI SE OD: .3 15. . uporaba i dijelovi brodskih filtera Izvedbe lopatica centrifugalnih ventilatora Izvedbe i dopušteni padovi tlaka brodskih filtera Uporaba i izbor ventilatora 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 . Pumpa s promjenjivim stapajem i promjenjive dobave Hladnjaci kompresora i podmazivanje kompresora Ležajevi osovinskog voda.POGONSKI DIO ZA OSOVINU (OVISNO O IZVEDBI CILINDRI ILI KRILA) .2 14. MAXIMALNI BROJ UKLJUČIVANJA: 6 – 8 – VELIKI HIDROFORI 8 – 12 – SREDNJI HIDROFOR 15 – 30 – MALI HIDROFOR Vrste.SIGURNOSNI VENTILA NA PUMPI (OTVARA KOD PREKORAČENJA MAKSIMALNOG TLAKA) .2 15.SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA ZAHTIJEVI KOJE KORMILARSKI STROJ TREBA ZADOVOLJITI JE PREBACITI KORMILO IZ JEDNOG U DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ ZA 20 SEKUNDI. TLAK OVISI O SILAMA NA LIST KORMILA I NAJVEĆI JE KADA SU SILE NAJVEĆE.1 14 15 14. zupčani prijenosi i spojke Rotacijske pumpe s aksijalnim prostorima Regulacija brodskih ventilatora Automatski rad centrifugalnih samočistioca Hidroforski uređaj TO JE POSUDA POD TLAKOM KOJA TROŠILIMA DOBAVLJA VODU.3 16.2 Elektrohidraulički kormilarski stroj MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. RADNI VOLUMEN JE IZMEĐU GRANIČNIH TLAKOVA UPUĆIVANJA I ISKLJUČIVANJA. POSUDA JE U ATOMATSKOM RADU S PRIPADNIM PUMPAMA KOJE SE UKLJUČUJU ILI ISKLJUČUJU U ODREĐENIM GRANICAMA TLAKA U TANKU.2 16. UKUPNA VELIČINA MORA BITI 25% VEĆA ODPOTREBNOG VOLUMENA.1 15.PUMPE ULJA (PROIZVODI TLAK DO 85 BARA).1 16 17 16.3 14.1 17.3 17. BUDUĆI DA SE ZRAK U VODI ABSORBIRA POTREBNO JE PREDVIDJETI PRIKLJUČAK ZA NADOPUNJAVANJE ZRAKOM DA BI SE ODRŽALE GRANIČNE VRIJEDNOSTI TLAKOVA UKLJUČIVANJA I ISKLJUČIVANJA.13. NAJNIŽA RAZINA VODE MORA BITI IZNAD IZLAZNOG PRIKLJUČKA. VELIČINA HIDROFORA ODREĐUJE SE NA TEMELJU BROJA DOPUŠTENOG BROJA UPUĆIVANJA PUMPE PO SATU A BROJ UPUĆIVANJA PUMPI JE NAJVEĆI ZA POTROŠNJU JEDNAKU POLOVICI DOBAVNE KOLIČINE PUMPE.

. održavanje i neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi Vijčani kompresori Leonardov spoj kod palubnih strojeva Glavne veličine brodskih pumpi . kontrola rada i regulacija 15 15 20 10 20 20 18 18. NEPRAVILNO POSTAVLJENI LEŽAJEVI.2 19. ODVAJANJE TEKUĆINE OD STAPA ILI KLIPA 3. PRISUTNOST STRANOG TIJELA U CILINDRU.NEJEDNOLIKA BRZINA GIBANJA STAPA SAMIM TIM NEJEDNOLIKA DOBAVA MOGUĆI NEDOSTACI 1.3 Svojstva stapnih i klipnih pumpi PREDNOSTI: . ISTROŠENOST STAPNIH PRSTENOVA.MOGUĆNOST ODRŽAVANJA STALNOG TLAKA UZ RAZLIČITE KAPACITETE .VISOK STUPANJ UČINKOVITOSTI . ZATIM ZATVORITI IZLAZNI VENTIL IZ RESIVERA I OTVORITI VENTIL (LIQUID). ODZRAČITI JE. ZAGRIJAVANJE PUMPE UZROCI MOGU BITI: PREMALO ULJA U MEHANIZMU PRIJENOSA. ISTROŠENOST MEHANIZMA PRIJENOSA.3 19.MOGUĆNOST ODRŽAVANJA VISOKIH TLAKOVA BEZ POVEĆANJA DIMENZIJA PUMPE .2 18.MALA BRZINA STAPA A TIME OGRANIČEN KAPACITET PA JE ZA VEĆI KAPACITET POTREBNA VEĆA DIMENZIJA PUMPE . ZAPRLJAN ODNOSNO ZAČEPLJEN USIS 2.SPECIFIČNA ENERGIJA DOBAVE .1 15 ..3 20. PRIKLJUČNU CIJEV POŽELJNO JE SPOJITI NA SUŠIOC (DRYER). Klima uređaji. PUMPA LUPA UZROCI MOGU BITI: ZRAK U USISNOM CJEVOVODU.VISINA CRPLJENJA Glavni i pomoćni kormilarski uređaj Punjenje i pražnjenje rashladnog sustava PUNJENJE VRŠIMO NA TLAČNOJ STRANI IZA RESIVERA ILI KONDENZATORA KOJI MOŽE IMATI I ULOGU RESIVERA. 20 18..MOGUĆNOST TRANSPORTA RAZLIČITIH TEKUĆINA S OBZIROM NA VISKOZNOST NEDOSTACI . ZAPRLJANOST ULJA.17.. PROPUŠTANJE BRTVENICE I ULAZAK ZRAKA.1 Puštanje u rad.1 19 19. KOMPRESOR JE U AUTOMATSKOM RADU. PREVELIKA BRZINA STAPA. NEDOVOLJAN KAPACITET UZROCI MOGU BITI: NEDOVOLJNO OTVORENI I ZAPRLJANI VENTILI.SPOSOBNOST STALNOG CRPLJENJA TEKUĆINE .OSJETLJIVOST VENTILA NA NEČISTOĆU .

20 20.2 20. VIJČANE I ZUPČASTE -MLAZNE – EJEKTORI PREMA POGONU -IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA -POGONJENE ELEKTRIČNIM MOTOROM ISTOSMJERNE ILI IZMJENIČNE STRUJE -POGONJNE PARNOM TURBINOM (POVOLJNE SU S ENERGETSKOG STAJALIŠTA.3 Zaporni i sigurnosni uređaji brodskog cjevovoda Vrste brodskih pumpi PREMA KONSTRUKCIJI: -LINEARNO POKRETNIM UREĐAJEM. -RUČNO 15 20 . TU SPADAJU CENTRIFUGALNE. TU SPADAJU KLIPNE I STAPNE -ROTACIJSKE. ALI NEDOSTATAK JE UTROŠENO VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) -IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA PUMPE.

.1 3. kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.3 . izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1.1 2.1 8.1 4.2 4.3 9.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 6.3 5.2 3.1 10. 1.3 7. 1978.3 4.3 8. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Upućivanje pumpi Regulacija kapaciteta kompresora Dijelovi sustava kormila Upućivanje kompresora Regulacija kapaciteta pumpi Upućivanje separatora Mjerenje napora pumpe Dijelovi rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta kompresora Čišćenje separatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Mjerenje kapaciteta pumpe Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Regulacija kapaciteta pumpi Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Čišćenje separatora Dijelovi rashladnog sustava Mjerenje napora pumpe Čišćenje separatora Rad rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta pumpe Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 15 25 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20 Skupina pitanja 1.3 10.3 2.1 6.2 7.2 8.1 9.2 9.3 6.3 3.2 2.1 7.2 10.1 5.2 1.2 5.

1 12.1 19.3 20.2 17.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 13. i Pravilnikom STCW.1 16.2 20.1 14.3 13.2 15.2 18. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Stavljanje u pogon protupožarne sisaljke Opisati rad kormila na ovom brodu Opisati kompresor zraka i njegove prateće naprave Kontrola i održavanje glavne cirkulacione sisaljke ulja Kontrola rada ventilatora u prostoriji strojarnice Kontrola rada balasne sisaljke Regulacija kapaciteta sisaljki Upućivanje separatora goriva Čišćenje separatora kaljuže Pokazati sisaljke za rashlađivanje glavnog motora i regulacija Dijelovi rashladnog sustava Opisati ventilaciju strojarnice i hermetizacija Kvarovi na kompresoru za upućivanje glavnog motora Opisati sustav separiranja karterskog ulja Opisati sustav statvene cijevi Kontrola rashladnika i postupak kod propuštanja cijevi Kontrola i održavanje kočnica na priteznom vitlu Opisati promjenu smjera vrtnje kod ventilatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Upućivanje kompresora rashladnog sustava Opisati rad kormilarskog stroja i njegov rad u pogonu Zastoji u radu centrifugalnih pumpi Opisati stabilni protupožarni sustav na brodu Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Pregled separatora ulja i stavljanje u pogon Opisati statvenu cijev.3 14.2 16.2 12.1 20.3 18.3 17.1 15. 2.2 11. održavanje brtvenica i kontrola Kontrola rada purifikatora i klarifikatora Kontrola rada kompresora zraka za upućivanje glavnog motora Hlađenje glavnog stroja kod niskih temperatura Problemi u eksploataciji stapnih pumpi bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20 Skupina pitanja 11.1 18.3 15.3 16. kako je izmijenjena 1995. 1978.1 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 11.2 19..1 13.3 .3 12.2 14.3 19.1 17.

2 3. 1.3 3.1 4 4.2 1.kako je izmijenjena 1995.1 10 10.2 7.3 4. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 2 2.2 5.2 4..2 6.2 10.3 5.1 5 5.2 9.3 8.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 6.1 7 7.3 10. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izračunavanje snage kod 2T dizelskih motora Regulacija rada brodskih plinskih turbina Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare Izmjena radnog medija u cilindru četvorotaktnog i dvotaktnog motora Kružni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine Prekretanje brodskih dizelskih motora Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora Ukupna iskoristivost propulzije i slip Regulacija snage brodskih parnih turbina Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomoćnog motora) Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje Priprema i upućivanje brodske parne turbine Termodinamičke osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja Toplinski stupanj djelovanja parne turbine Upućivanje dizelskog motora s teškim gorivom te rad tijekom manevriranja Plinsko-turbinski procesi i izvedbe Sigurnosna armatura brodskog generatora pare Režimi rada motora i optimalna potrošnja goriva Pretičak zraka za izgaranje (motori.3 9. 1978.1 3 3.3 . plinske turbine) Toplinski proces u parno-turbinskom stupnju Pogon i održavanje dizelskih motora Zaštita brodskih parnih turbina Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i načini povećanja istog Otvoreni indikatorski dijagram Sustav ulja glavnog porivnog stroja bodovi 20 15 15 30 10 10 25 15 10 20 15 15 20 15 15 25 10 15 30 10 10 20 10 20 20 15 15 20 10 20 Skupina pitanja 1.1 8 8.2 8.1 1 1.3 2. kotlovi. i Pravilnikom STCW.3 7.2 2.1 6 6.1 9 9.

3 12.3 15.3 13 14 15 16 13.1 14.2 11.1 12 12.2 19. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 20.1 11 11. 2.1 20.1 13.2 18.kako je izmijenjena 1995.3 14. i Pravilnikom STCW.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 12.3 18.2 14.3 17. 1978.2 16.2 13.3 16.1 17.1 15.3 17 18 19 20 .1 18. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Cirkulacija zraka i ispušnih plinova u brodskom generatoru pare Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskorištavanje toplinskog pada u stupnju Priprema i pogon brodskog generatora pare Zaštita brodske plinske turbine Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije i tlaka ispirnog zraka Pregled i održavanje brodskog generatora pare Zaštita brodskih dizelskih motora Sustav hlađenja brodskog dizelskog motora Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine Sustav goriva za dizelske motore Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare Priprema i održavanje pogona brodske parne turbine Režimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu Analiza i obrada napojne i kotlovske vode Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije Sustav startnog zraka dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja Kvarovi i oštećenja brodskih generatora pare Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora Toplinski procesi u dizelskim motorima Tipovi i karakteristike generatora pare Održavanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja Regulacija toplinskog opterećenja brodskog generatora pare Priprema za upućivanje i zaustavljanje glavnog motora “Common rail” sustav ubrizgavanja goriva na 2T motorima bodovi 10 20 20 20 10 20 20 15 15 10 20 20 20 15 15 15 20 15 20 20 10 20 20 10 15 15 20 15 20 15 Skupina pitanja 11..1 19.2 20.3 19.2 15.1 16.2 17.

3 2.2 1.1 10 10.3 .t.1 1 1. 1. ulja.1 4 4.3 10.2 3.3 6. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Na brodu pokazati razliku između dvotaktnih i četverotaktnih dizel motora U radioni prikazati regulator plinske turbine Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu prikazati cilindar.3 3.1 8 8.2 4.3 9. ubrizgače Na simulatoru prikazati proces plinske turbine Na brodu prikazati generatore pare U radioni i na brodu prikazati v.1 3 3.2 8.1 5 5.2 10.1 2 2. pumpe dizel motora U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G.2 9.2 2.3 7. i Pravilnikom STCW..2 5. Na simulatoru pokazati zatvoreni proces plinske turbine U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine Izgaranje u generatoru pare . i P.2 7.objasniti na simulatoru Praktički na brodu prikaži snimanje indikatorskog dijagrama Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces Na brodu ili simulatoru prikaži kružni proces parne turbine Praktički na brodu objasni manovru Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine Na simulatoru praktički uputi parnu turbinu Na brodu prikaži optimalnu potrošnju goriva za taj brod Na brodu objasni plinsku turbinu motora Na simulatoru prikaži praktički protok pare i izgaranja Na brodu objasni glavne dijelove motora Na brodu prikaži loše osobine plinske turbine u sustavu s motorom Na brodu objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom Na simulatoru objasni sisteme goriva.3 8.2 6.M.3 5.1 6 6.M.1 9 9. kako je izmijenjena 1995.3 4. 1978. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. ventile.1 7 7. vode i automatiku Praktički prikaži održavanje pogona na brodu Na brodu objasni rad pomoćnih dizel motora u sprezi s porivnim strojem bodovi 25 15 10 20 15 15 30 10 10 25 15 10 25 10 15 30 10 10 30 10 10 25 15 10 20 20 10 30 10 10 Skupina pitanja 1.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.

1978..1 17 17.2 16.2 19.3 14.2 18.T.2 15.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 19 20 .2 20.1 12 12.1 11 11.2 11.3 18. 2.3 13.2 13.1 18 18.1 13 13.1 15 15.3 19. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvršiti čišćenje ogrjevnih površina pregrijača pare Izvršiti unutarnje čišćenje kotla Regulacija sigurnosnih ventila Puštanje kotla u pogon nakon čišćenja istog Izvršiti čišćenje ložišta kotla Čišćenje i izmjena cijevi na vodocijevnom kotlu Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu Izvršiti ispjenjivanja kotla Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu Izvršiti regulaciju najvišeg i najnižeg vodostaja u kotlu Odstranjivanje masnoće iz napojne vode Izvršiti kontrolu podmazivanja parne turbine Spriječiti padanje vakuma u kondenzatoru Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu Mjerenje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Ispravljanje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Mjerenje zračnosti temeljnog ležaja glavnog motora Demontaža letećeg ležaja glavnog motora te podešavanje zračnosti Izvršiti regulaciju uštrcavanja V. kako je izmijenjena 1995.1 16 16.2 12. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 19.3 15.3 17. sisaljke goriva glavnog motora Isključivanje jedne V.2 17.3 12.1 20.1 14 14.3 20. sisaljke glavnog stroja u radu Izvršiti godišnji pregled jednog cilindra glavnog motora Izvršiti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora Izvršiti pripremu te izvršiti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog motora Izvršiti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja Pripremiti turbo puhalo za pregled Izvršiti mjerenje potrošnje ulja za podmazivanje cilindara Izvršiti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispušnih ventila Kontrola uređaja za tretman goriva bodovi 10 10 30 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 20 15 20 10 20 10 20 20 Skupina pitanja 11.2 14. i Pravilnikom STCW.3 16.T.

kako je izmijenjena 1995. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj straže u strojarnici prema vrsti broda i tipu postrojenja Preuzimanje straže s obzirom na radove u tijeku Priprema dizel generator za upućivanje Ustroj straže prema vremenskim uvjetima Preuzimanje s obzirom na stanje pogona Priprema turbo generatora za upućivanje Ustroj straže s obzirom na nastali kvar na porivnom stroju Preuzimanje straže u izvanrednim okolnostima Priprema i upućivanje glavnog motora Držanje straže u luci Preuzimanje straže s obzirom na stanje tankova i kaljuža stroja Priprema kotla za potpalu Držanje straže na sidrištu Preuzimanje straže s obzirom na naloge upravitelja stroja i dnevnik stroja Kontrola upravljačkih sustava i sredstava za vezu Držanje straže u manevriranju Predaja straže .3 2.2 7. 1.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.isključivanje sveukupnog postrojenja u doku Držanje straže u plovidbi kanalima Predaja straže s obzirom na radove i izvanredne okolnosti Spremnost postrojenja za manevriranje Držanje straže u plovidbi Predaja straže s obzirom na sposobnost časnika koji preuzima stražu Izvješćivanje i pozivanje upravitelja stroja Držanje straže u strojarnici koja je povremeno bez posade Predaja straže .lista provjere Lista provjere .3 9.1 6 6.1 10 10. 1978.1 9 9. predisplovljenje bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 15 20 Skupina pitanja 1.1 4 4.2 4.1 1 1.pregled i priprema Zaustavljanje .1 7 7.3 ..1 2 2.2 8. i Pravilnikom STCW.2 10. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 9.3 10.2 1.3 3.2 2.3 7.3 8.lista provjere Priprema pogona s plinskom turbinom Držanje straže u izvanrednim situacijama (kvar) Preuzimanje straže .2 6.2 5.3 4.1 8 8.1 5 5.3 5.1 3 3.3 6.2 3.na dolasku.

3 15.3 14. 2.1 17 17. i Pravilnikom STCW.3 12.1 13 13.1 15 15.2 14.1 14 14.2 12.2 15.2 18.1 16 16.3 17.2 19.3 20.1 19 19. izvješća Kontrole upravljačkih sustava Preuzimanje straže.3 . izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca..2 20.2 11. lista provjera Držanje straže kada je strojarnica bez posade Zaustavljanje cjelokupnog postrojenja kod odlaska broda na dokovanje Kontrola i zaustavljanje pogona stroja bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10 Skupina pitanja 11.2 13. 1978.3 19.1 11 11.1 18 18. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj straže prema vrsti broda i tipu postrojenja Vožnja ovisno o vremenskim uvjetima Priprema glavnog stroja za upućivanje Sposobnost držanja sigurne straže Nadzor nad strojevima koji su izloženi havariji Spremnost posade stroja za upravljanje porivnim sustavom Priprema generatora za upućivanje Učestalost i opseg praćenja postrojenja Prevencija kvarova u strojarnici Sprečavanje polucije sa broda u more Stanje kaljuža u strojarnici Kontrola upravljačkih sustava u stroju Pravilno vođenje dnevnika stroja Upravljanje postrojenjem u nuždi Sigurnosne mjere i postupci u slučaju nužde Držanje straže plovidbom kanalima Predaja straže u izvanrednim okolnostima Uzbunjivanje u slučaju opasnosti Izvješća o izvanrednim radovima u strojarnici Mjere opreza i zaštite kod izvanrednih situacija Pregled i priprema kod preuzimanja straže Sposobnost časnika za preuzimanje straže Držanje straže u plovidbi Izvješća kod izvanrednih okolnosti Izvanredne okolnosti na pomoćnim strojevima.kako je izmijenjena 1995.2 16.1 20 20.3 13.1 12 12.3 16.3 18.2 17.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.

2 9.3 4.3 10. i Pravilnikom STCW.kako je izmijenjena 1995.3 3.1 5 5.1 7 7.brodogradilištu Prikaži izdavanje trajnih naloga posadi stroja od strane upravitelja stroja Pripremiti dizel generator za zaustavljanje Ustrojiti stražu radi pripreme pogona za manevriranje na određenom brodu Primopredaja straže u okolnostima bolesti ili pijanstva časnika stroja Pripremiti glavni motor za upućivanje (na brodu ili simulatoru) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici koja je povremeno bez posade Predati stražu na terminalu Pripremiti turbogenerator za upućivanje (simulator) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici s posadom Predati stražu u luci Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Preuzeti stražu u manevriranju Predati stražu u doku Demonstrirati djelotvorno i sigurno pumpanje kaljuža Preuzeti stražu na terminalu Predati stražu u izvanrednim okolnostima Pripremiti separator za upućivanje Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Izvršiti povremeni (periodički) pregled postrojenja Kontrolirati dnevnik stroja bodovi 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 20 15 Skupina pitanja 1. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Ispisati listu provjere predaje straže Pripremiti centrifugalnu pumpu za upućivanje Ustrojiti stražu na određenom brodu u luci ili simulatoru Ispisati listu provjere preuzimanja straže Pripremiti pomoćni motor za upućivanje Ustrojiti stražu broda na terminalu Ispisati listu provjere u nenadgledanoj strojarnici Pripremiti kotao za potpalu (na simulatoru) Ustrojiti stražu na određenom brodu u doku .C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 1.3 .1 4 4.2 10.1 3 3. 1978.1 2 2.2 2.3 8.1 9 9.1 8 8.1 1 1.2 5.3 9.3 7.3 6.2 7.2 6.1 6 6.1 10 10.2 4.2 8.. 1.2 3.3 5.3 2.

PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Predati stražu u doku Predati stražu u luci Pripremiti pomoćne motore za upućivanje Pripremiti separator kaljuže za upućivanje Pripremiti kotao za potpaljivanje Ispisati listu provjere preuzimanja straže Upravljane postrojenjem u nuždi Izvješće o radovima u strojarnici Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Preuzeti stražu za vrijeme manovre Kontrola dnevnika stroja Pripremiti kotao za stavljanje u pogon Priprema pomoćnog motora za stavljanje u pogon Ispitivanje nepovratnog ventila na separatoru kaljuže Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Predati stražu na terminalu Priprema glavnog stroja za upućivanje Ustrojiti stražu u doku Izvršiti periodični pregled postrojenja Pripremiti diesel generator za zaustavljanje Pripremiti utilizacioni kotao za pogon Demonstrirati djelotvorno pumpanje kaljuže Prikazati izdavanje trajnih naloga upravitelja stroja Pripremiti zaustavljanje pogona Kontrola upravljačkog sustava Kontrola sustava veze Postupak sigurnosnih mjera u izvanrednim okolnostima Kontrola upravljačkog sustava Izvješćivanje upravitelja stroja u izvanrednim okolnostima bodovi 20 20 10 15 15 20 20 10 20 20 20 10 20 20 10 15 15 20 20 20 10 15 15 20 15 15 20 20 20 10 Skupina pitanja 11.3 17.3 19.1 19 19.3 18.2 17.1 14 14.3 12.3 13.1 11 11.1 13 13.3 14. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 20.1 20 20. 1978.2 16..2 19.3 15.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 12.2 13.2 15.kako je izmijenjena 1995. 2.1 15 15.2 14.3 20.1 17 17.2 11.3 .1 12 12.3 16. i Pravilnikom STCW.1 16 16.1 18 18.2 18.

1 Postupak pri stavljanju broda u klasu 4 4.2 Dopuštenje za rad u opasnim okolnostima 8. 1978.3 Stručna zvanja u pomorstvu 2.3 Ulazak u zatvorene prostore bodovi 15 25 10 15 15 20 10 15 20 20 15 15 15 25 10 15 25 10 20 15 15 15 15 20 20 10 20 15 20 15 .2 Pomorska inspekcija .C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 Sprječavanje onečišćenja mora smećem i otpadom .1 Glavni motor i propisi u svezi pregleda za klasu strojnog uređaja 7 7. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.Prilog IV MARPOL 73/78 10.1 Generatori pare i propisi u svezi pregleda za klasu broda 6 6. 1.3 Protivpožarna pumpa za nuždu 8.1 Gubitak klase broda 3 3.2 Knjiga o uljima (dio I) 2.3 Organizacija gašenja požara u strojarnici broda 4.2 Klasifikacijske isprave 9.3 Propisi i provedbe zaštitnih mjera na radu u strojarnici 7.3 Alternativni pregledi strojnog uređaja za klasu broda 9.2 Osovina propelera i propisi za klasu broda 3.1 Pomorski zakonik Republike Hrvatske .preventiva. i Pravilnikom STCW.3 Sprječavanje onečišćenja mora sanitarnim vodama .2 Sprječavanje onečišćenja atmosfere s brodova .Prilog VI MARPOL 73/78 10.1 Društva za klasifikaciju brodova 1 1.1 Postupni pregled strojnog uređaja . sigurnost i zaštita mora 8 8.3 Preventivno održavanje radi zaštite od požara u strojarnici 6.vrste i nadležnost 7.pregled upravitelja stroja 10 10.1 Osnovni pregled strojnog uređaja za klasu broda 2 2..1 Redovni pregledi strojnog uređaja od strane klasifikacijskih zavoda (Registra) 9 9.2 Kormilarski uređaj i propisi za klasu broda 4.2 Dnevnik stroja 1.1 Spremnici zraka i propisi za klasu broda 5 5.2 Sprječavanje onečišćenja mora uljem (kaljuže stroja) Prilog I MARPOL 73/78 6.3 CO2 uređaj za gašenje požara 3. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.Prilog V MARPOL 73/78 5.kako je izmijenjena 1995.3 Osobna i kolektivna zaštita na brodu 5.

3 .. energijom u nuždi Priprema za rad u tankovima Valjanost brodskih svjedodžbi Pregled parnog kotla i propisi za klasu Sposobnost broda za plovidbu Pregled boca i sustava CO2 na brodu Društva za klasifikaciju brodova Međunarodna organizacija – IMO Redovni pregledi strojnog postrojenja za klasu Nadležnosti inspekcije sigurnosti plovidbe MARPOL 73/78 – oprema na brodu protiv onečišćenja mora Ovlaštenja organa sigurnosti plovidbe na moru Osnovni pregledi strojnog postrojenja za klasu bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10 Skupina pitanja 11.1 19 19.1 14 14.2 17.1 20 20.1 16 16. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. 2.2 14.1 18 18.2 11.2 13.3 18.3 17.kako je izmijenjena 1995.2 20.3 19.2 16.3 12.3 15.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 12.3 13.3 14.1 17 17.1 11 11. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Knjige održavanja glavnog i pomoćnih strojeva Općenito o SOLAS konvenciji Nacionalni propisi za zaštitu od onečišćenja mora STCW konvencija Vođenje dnevnika stroja Pomorska inspekcija – općenito MARPOL 73/78 – postupak kod onečišćenja mora Ovlaštena lica za rukovanje brodskim strojevima Brodske svjedodžbe Ulazak i rad u zatvorenim prostorima MEGA test – električnih uređaja Prijevoz opasnih tvari brodom Posada broda – minimalni broj članova Pomorski prekršaji – sankcije Prijem tekućeg goriva na brod Vježbe gašenja požara – postupak Teretne dizalice i propisi za klasu Zahtjevi i propisi glede napajanja el.3 16.2 15. 1978. i Pravilnikom STCW.3 20.1 13 13.2 19.1 15 15.1 12 12.2 18.

2 4.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. 1.kako je izmijenjena 1995.2 2.2 7. način i rezultati mjerenja defleksija koljeničaste osovine Eksplozija kartera kod 4T motora (razlozi.3 .1 5 5. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 6.2 8. kod zaribavanja V. 1978.3 3.2 10.1 8 8.3 10.2 5.1 4 4.3 2..1 10 10. upravljanje) Upravljanje postrojenjem u manovri Upravljanje sustavom kaljuže Upravljanje sustavom kormilarskog uređaja Upravljanje gorionikom generatora pare Upravljanje sustavom klime i provijanta Upravljanje sustavom goriva glavnog motora Upravljanje postrojenjem u situaciji rizika Nadzor i kontrola glavnog porivnog stroja Upravljanje separatorom teškog goriva Upravljanje sustavom uputnog zraka Upravljanje osovinskim generatorom bod.1 7 7.2 6.3 4. pumpe Upravljanje turbo-generatorom Upravljanje 2T motorom kod puknuća stapa Upravljanje vakumskim kondenzatorom Upravljanje parnim postrojenjem Upravljanje sustavom balasta Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja letećeg ležaja Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja temeljnog ležaja Upravljanje utilizatorom Upravljanje postrojenjem s obzirom na zaštitu morskog okoliša – Marpol.1 2 2.3 5.2 9.1 6 6. i Pravilnikom STCW. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Definicija upravljanja Upravljanja turbo-generatorom kod pada vakuma Upravljanje 4T motorom kod puknuća klipa Vrste upravljanja postrojenjem Energetski preduvjeti uspostave pogona Upravljanje G. Prilog I Postupak upućivanja generatora pare Upravljanje G.3 7. postupci. u nuždi i načini komunikacije Razlozi.M.1 3 3.2 3. saniranje.1 9 9.3 9.2 1.1 1. 1.T.3 8. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 1.M.

1 14 14.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 11.1 17.kako je izmijenjena 1995.1 19.1 18.3 19.3 17..3 19 20 .1 13 13.2 18.4 13.2 13. (Thermal Load LImit) Upravljanje sustavom inertnog plina (tankeri za ulja) Upravljanje kotlom na ispušne plinove u slučaju izgaranja sekcije evaporatora ili zagrijača napojne vode Upravljanje sustavom za iskorištavanje otpadne topline Osnovne zaštite dizelskih motora i kotlova Upravljanje postrojenjem s obzirom na SM Code Objasniti automatski start dizel-generatora Upravljanje postrojenjem za obradu otpadnih voda Objasniti razlike u ispušnim temperaturama kod smanjivanja opterećenja na glavnom motoru bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 20 15 15 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 11.2 16.1 16.1 15 15.2 17.2 20.3 12.3 15. 1978.M.1 12 12.2 19. sistem) Postupci i dužnosti upravitelja u slučaju požara u strojarnici Upravljanje sustavom CO2 Upravljanje raspodjelom opterećenja dizel-generatora Upravljanje postrojenjem u posebnim područjima s obzirom na Prilog VI Marpola-a Zaštite (blokade starta) kod loženog kotla Upravljanje pramčanim i krmenim porivnicima Upravljanje i organizacija ukrcaja goriva Način blokiranja TP. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Postupak i kontrola ispumpavanja kaljuže iz prostora strojarnice Regulacija tlaka i temperature u sistemu ulja za podmazivanje GM Upravljanje postrojenjem u doku Sredstva za vezu na mjestima upravljanja porivnim strojevima SOPEP i uloga upravitelja – ukrcaj goriva Predradnje za puštanje u rad utilizatora Upravljanje porivnim postrojenjem u sustavu elektro-propulzije Upravljanje potrošnjom cilindarskog ulja Upravljanje postrojenjem sa selektivnom katalitičkom redukcijom Upravljanje uređajem za spaljivanje (incenerator) Upravljanje temperaturom slatke rashladne vode (centralni rashl.1 11 11.3 20.2 15. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.M.1 20. u takvom režimu Upravljanje centrifugalnim pumpama Upravljanje gen. 2.3 18.3 16 17 18 16.2 14.3 12.3 14. i Pravilnikom STCW. slatke vode Graničnik prevelikog toplinskog opterećenja na G. te upravljanje G.

2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla loženog tekućim gorivom 3. 1.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu generatora za nuždu 10.2 Nadzor i kontrola sustava ulja za podmazivanje porivnog stroja 4.3 Prikaži daljinsko upravljanje pumpama glavnog porivnog stroja 3.1 Uputiti dizel generator 7 7. i Pravilnikom STCW.3 Objasniti upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem 6.3 Objasniti način upravljanja pumpama glavnog motora 9.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava sanitarnih otpadnih voda 7.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u NT krugu 6.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu dizel generatora 2.3 Objasniti daljinsko upravljanje glavnim porivnim strojem 7.3 Upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem pri manevriranju 5.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla na ispušne plinove (utilizator) 9.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u VT krugu 5.1 Objasniti upućivanje glavnog porivnog stroja 8 8.3 Upravljanje kotlom na teško dizel gorivo u nuždi (automatika u kvaru) 8.3 Prikaži upravljanje brodskim vijkom sa zakretnim krilcima 2.1 Uputiti separator kaljuže 5 5. 1978.1 Uputiti separator teškog dizel goriva 3 3.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu glavnog porivnog stroja 1.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 Izvršiti potpalu inceneratora 10 10.3 Objasniti (prikaži) daljinsko upravljanje dizel generatorom bodovi 10 25 15 10 25 15 10 25 15 10 15 25 10 15 25 10 15 25 15 20 15 20 10 20 20 20 10 15 15 20 .1 Uputiti pumpu kaljuže strojarnice 6 6.1 Uputiti separator ulja 4 4.kako je izmijenjena 1995.3 Objasniti način upravljanja u slučaju gašenja požara u strojarnici 4.1 Uputiti separator ulja za podmazivanje 2 2.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava kaljuže strojarnice 8.3 Objasniti upravljanje protupožarnom pumpom u nuždi 10. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.1 Izvršiti potpalu kotla 9 9.1 Uputiti centrifugalnu pumpu 1 1.

3 Prikazati upravljanje postrojenjem u situaciji začepljenog-obraslog usisa morske vode za hlađenje 16.1 Uputiti turbogenerator na brodu ili simulatoru 14 14.M.3 Pokazati način upravljanja na nekim od sustava kada je automatski regulator temperature u kvaru.3 Upravljanje glavnim motorom u situaciji puknutog poklopca cilindra 18.2 Prikazati ili objasniti upravljanje porivnim postrojenjem u situaciji propuštanja rashladnika ispirnog zraka 11.3 Objasniti upravljanje pomoćnim tutbo-puhalima 13.1 Uputiti protupožarnu pumpu za nuždu 12 12.1 Uputiti generator za nuždu 13 13.1 Upravljanje glavnim dizelskim motorom u situaciji puknutog stapa 19 19.1 Prikaži ili objasni način ograničenja max.2 Demonstrirati ispumpavanje kaljuže strojarnice u nuždi 12.3 Upravljanje DG-ima pomoću računala (simulator) 20.2 Demonstriraj ručno upravljanje automatskim regulatorom temperature 19.3 Demonstrirati kontrolu porivnog stroja pomoću računala 12. i Pravilnikom STCW.3 Demonstriraj upravljanje turbo-pumpama tereta na brodu ili simulatoru 19.3 Demonstriraj upravljanje vakumskim kondenzatorom pare (na brodu ili simulatoru) . 1978.2 Demonstrirati sustav upravljanja separatorom kaljužnih voda 13.1 Uputiti uređaj za obradu sanitarnih otpadnih voda 11 11.kako je izmijenjena 1995.3 Prikazati način snimanja barem tri parametra glavnog porivnog stroja pomoću računala na brodu ili simulatoru 15..C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 Upravljanje balastnom pumpom kad negdje vuče zrak 17.2 Demonstriraj upravljanje u situaciji puknute košuljice glavnog motora 20. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 15 20 Skupina Tekst pitanja pitanja 11. a koristi se zamjenski (na brodu ili simulatoru) 17. broja okretaja porivnog stroja 17 17.3 Objasniti upravljanje sustavom pare u situaciji puknute cijevi kotla 14. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji propuštanja ulja iz krmene statve 15.1 Uspostavi lučki pogon preko računala (na brodu ili simulatoru) 20 20.1 Uputiti daljinskim načinom dizel-generator na brodu ili simulatoru 15 15. 2.1 Prikaži ili objasni način upravljanja zakretnim propelerom 18 18.2 Demonstriraj upravljanje G. u nuždi 16.2 Demonstriraj upravljanje postrojenjem u situaciji obraslog trupa broda 14.2 Upravljanje glavnim motorom u situaciji neispravnog rasprskača 18.1 Upravljanje glavnim motorom kada je u pogonu osovinski generator 16 16.

zašto? RAZLOZI MOGU BITI: -IZGUBIO JE REMANENTNI MAGNETIZAM -KVAR AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA -KVAR NA ISPRAVLJAČKIM DIODAMA UZBUDE NA ROTORU 1.REDOVITOM PROVJEROM I ODRŽAVANJEM KONTAKATA . SUŠITI MOTOR.3 Voda je prodrla u elektro motor. TREPERENJE I PARALIZA SRCA. PONOVO SUŠITI. i Pravilnikom STCW. odredite postupke popravka OPRATI SLATKOM VODOM. kako je izmijenjena 1995.2 Sinkroni generator se ne uzbuđuje . PONOVO MJERITI ( DOBRO GA JE SUŠITI PREKO TRANSFORMATORA) 2.ELEKTROLITSKO (RASTAVLJANJE KRVI I DRUGIH TJELESNIH TEKUĆINA) . ZAGRIJAVANJE KRVNIH ŽILA) . MJERITI OTPOR IZOLACIJE. IŠĆAŠENJE ZGLOBOVA.MEHANIČKO (LOMLJENJE KOSTIJU. SMRT) .TOPLINSKO (VANJSKE I UNUTARNJE OPEKOTINE. KIDANJE MEŠIĆA I TETIVA) STUPANJ OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA OVISI O: -PUTU PROLASKA STRUJE KROZ ČOVIJEKA (SRCE) -FREKVENCIJI STRUJE (NAJOPASNIJE PODRUČJE IZMEĐU 40 I 60 Hz) -JAKOSTI STRUJE (DONJA GRANICA SMRTNE OPASNOSTI JE 50mA) -TRAJANJU STRUJNOG UDARA PRINCIPI ZAŠTITE: -ONEMOGUĆITI DODIR S DIJELOM UREĐAJA KOJI JE POD 20 15 20 .KORIŠTENJE PROTUEKSPLOZIVNIH UREĐAJA 1 1. NESVJESTICA.1 Kojim mjerama se postiže zaštita od požara u električnom sustavu? .PRAVILNOM ZAŠTITOM KRATKOG SPOJA . PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Bod.PRIMJENA ODGOVARAJUĆE IZOLACIJE . 1.BIOLOŠKO (GRČENJE MIŠIĆA..UPOTREBA NEGORIVIH KABLOVA . STRUJE NA ČOVIJEKA: . 15 Skupina Tekst pitanja pitanja 1.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. 1978. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 Opasnost od električne struje i mjere zaštite DJELOVANJE EL. PARALIZA DISANJA.

-VEZATI SE KOD RADA NA VISINI -PRI PRUŽANJU POMOĆI ISKLJUČITI NAPAJANJE UKOLIKO JE MOGUĆE ILI KORISTITI NEKI IZOLATOR PRI ODVAJANJU UNESREĆENOG 2 2.3 Pretvaranje razine tekućine u informaciju za potrebe automatizacije • UREĐAJI S PLOVKOM KOJI JE SPOJEN NE POLUGU KOJA NA DRUGOM KRAJU PREKO MAGNETA OTVARA ILI ZATVARA STRUJNI KRUG. STRUJOM: -SUHA ODIJEĆA I CIPELE S GUMENIM POTPLATOM -ISKLJUČITI STRUJNI KRUG ZA NAPAJANJE. RUČICE) -DVOSTRUKA IZOLACIJA ELEKTRIČNOG DIJELA KUĆIŠTA -NAPON INSTALACIJE NIŽI OD 50V -GALVANSKO ODVAJANJE (IZOLACIJSKI TRANSFORMATOR 1:1 ONEMOGUĆUJE ZATVARANJE STRUJNOG KRUGA KROZ ČOVIJEKA) ZAŠTITNO UZEMLJENJE (IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA MJERE ZAŠTITE PRI RADU SA EL. KONTAKATA ČINE JEDNU ELEKTRODU DOK DRUGU ELEKTRODU ČINI SAMA TEKUĆINA (POSUDA SA 20 10 . BLOKIRATI AUTOMATIKU -POSTAVITI ZNAK UPOZORENJA -OBAVIJESTITI SVE KOJE JE POTREBNO ŠTO SE RADI -KORISTITI GUMENU PROSTIRKU ZA KLEČANJE -KORISTITI ALAT S IZOLIRANIM DRŠKAMA -PRIJE KONTAKTA SA STRUJNIM KRUGOM PROVIJERITI ISPITIVAČEM DA LI JE KRUG POD NAPONOM -AKO SE STRUJNI KRUG NE MOŽE ISKLJUČITI KORISTITI GUMENE RUKAVICE -KORISTITI ŠLJEM. IZVADITI OSIGURAČ. TIPKALA. 2.NAPONOM -OGRANIČITI JAKOST STRUJE (NAPON DODIRA) NA BEZOPASAN IZNOS -OGRANIČITI VRIJEME TRAJANJA STRUJNOG UDARA MJERE ZAŠTITE : -OGRADITI ILI DOVOLJNO UDALJITI DIJELOVE POD NAPONOM DIJELOVE POD NAPONOM ODIJELITI IZOLACIJOM (KUĆIŠTE. OD TUDA DALJE SIGNAL SE MOŽE PRIJENETI ZA POTREBE ALARMNOG SUSTAVA (VISIKI/NISKI NIVO) ILI UKLJUČIVANJA ILI ISKLJUČIVANJA PUMPE (SEWAGE PLANT) • KONTAKTNE ELEKTRODE – SLOBODNI KRAJEVI EL. ZAKLJUČATI SKLOPKU ILI PREKIDAČ.2 Zašto se kod jednakog opterećenja dva generatora struja razlikuje u A ? JER JE FAKTOR SNAGE RAZLIČIT I VUKU RAZLIČITU JALOVU SNAGU.

MJERI SE PROSTOR IZNAD TEKUĆINE (ULLAGE). DRUGA IZVEDBA RADARA ŠALJE NEPREKINUTI SIGNAL RAZLIČITE FREKVENCIJE.3 4. OPTIMALAN BROJ GENERATORA NA TRGOVAČKIM BRODOVIMA JE 2-4 DOK KOD BRODOVA SA ELEKTRIČNOM PROPULZIJOM TAJ BROD JE 4-6. NA IZLAZU SE DOBIVA NAPON 3-10V NA SVAKIH 1000 o/min. POTREBNA SNAGA DIZEL MOTORA ODREĐUJE SE PREMA NAZIVNOJ SNAGI GENERATORA. SPAJAJU SE DIREKTNO NA OSOVINU KOJOJ SE MJERI BRZINA. SIGNAL VRIJEDNOSTI 4-20mA. Zašto je za brod važan izbor napona i frekvencije? BITAN JE RADI ODREĐIVANJA STRUJE KRATKOG SPOJA SAMIM TIME ODREĐUJE POTREBNU VELIČINU SKLOPNIH UREĐAJA 20 20 10 10 .2 3. • IZMJENIČNI TAHOMETRI – MAGNET JE NA OSOVINI KOJA SE ROTIRA A NA SVITKU SE INDUCIRA NAPON KOJEMU SU AMPLITUDA I FREKVENCIJA RAZMJERNA BRZINI VRTNJE ROTORA.ŠALJE SIGNAL OD 01BAR ILI 4-20 mA Kako se postiže ekonomičnost proizvodnje električne energije? TAKO DA DIESEL GENERATORI ŠTO JE VIŠE MOGUĆE RADE U PODRUČJU OPTIMALNE ISKORISTIVOSTI GDJR JR SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA g/kWh NAJMANJA.1 TEKUĆINOM MORA BITI UZEMLJENA). OVDJE SE UMJESTO VREMENA POTREBNOG DA SIGNAL PREVALI PUT MJERI RAZLIKA U FREKVENCIJI • MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU MJEHURIĆA ZRAKA ODAKLE SE SIGNAL TLAKA ZRAKA ŠALJE DALJE NA AUTOMATIKU ILI SE PRETVARA U EL. IMPULSNI RADAR ŠALJE ISPREKIDANE SIGNALE KOJI SE ODBIJAJU OD RAZINE TEKUĆINE.TAKVA METODA SE MOŽE UPOTRIJEBITI I ZA MJERENJE RAZINE U POSUDAMA POD VISOKIM TLAKOM ILI NA VISOKOJ TEMPERATURI.3. MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU PRESSURE TRANSMITERA. • MJERENJE RAZINE TEKUĆINE POMOĆU TANKER RADARA.1 3 3. VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE VRATI SIGNAL (KOJI PUTUJE BRZINOM SVJETLOSTI) MJERI SE U PIKOSEKUNDAMA I ELEKTRONIKA PRETVARA U RAZINU. TANKERRADARI EMITIRAJU ELEKTROMAGNETSKE VALOVE. generatori preuzmu različite snage u kW ? JER SU RAZLIČITO PODEŠENE KARAKTERISTIKE REGULACIJE FREKVENCIJE (vidi dijagram sinkronizacije) AKO SU NAM RAZLIČITO PODEŠENE STATIČKE KARAKTERISTIKE Pretvaranje brzine vrtnje u informaciju za potrebe automatizacije • ISTOSMJERNI TAHOMETRI – TO SU U BITI ISTOSMJERNI GENERATORI KOJI DAJU ISTOSMJERNI NAPON PROPORCIONALAN BRZINI VRTNJE. Zašto kod promjene optereć.

PRIMJER Pt 100 KOJI NA SOBNOJ TEMPERATURI IMA OTPOR OD 100Ω.4 4.SINKROKONVERTOR STRUJU NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM JE PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTOSMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMIJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠNJE.2 4. REŽIMI RADA: .UVLAČENJE 20 20 20 15 15 6.1 Uloga sinkronoskopa kod sinkronizacije 15 . AKO NISU JEDNAKE FREKVENCIJE BIT ĆE I RAZLIČITI FAZNI POMAK PA NEĆEMO MOĆI GENERATOR STAVITI U PARALELU. PRILIKOM UKLJUČIVANJA POTROŠAČA GENERATOR ĆE TRENUTNO PREUZETI OPTEREĆENJE.ČUPANJE . • MJERENJE TEMPERATURE POMOĆU TERMOMETRA S ELEKTRIČNIM OTPOROM ZASNOVANO JE FUNKCIONALNOJ ZAVISNOSTI OTPORA VODIČA I POLUVODIČA OD TEMPERATURE.PRIVLAČENJE BRODA SIDRU . KOD VEĆEG NAPONA STRUJA KRATKOG SPOJA JE MANJA.2 5. A NAKON TOGA AUTOMATIKA ĆE VRATITI FREKVENCIJU NA 50 ILI 60 Hz Princip pretvaranja temperature u informaciju za potrebe automatiz.3 CENTRALE.3 5.PODIZANJE . Električne specifičnosti pogona sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI ILI FREKVENTNO UPRAVLJIVI ASINKRONI MOTORI. raspodjela opterećenja? FUNKCIJA NADREĐENE AUTOMATIKE JE DA KOMPENZIRA PAD ENERGIJE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA. Na kojem principu djeluje nadređena automat. FREKVENCIJA ODREĐUJE IZBOR POGONSKOG STROJA (MOTORA) Kako se manifestira razlika u naponu i frekvenciji kod sinkronizacije? KOD RAZLIČITOG NAPONA DOĆI ĆE DO POJAVE STRUJE GREŠKE.PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA . Proizvodnja jalove energije kod osovinskih generatora KOD OSOVINSKOG GENERATORA KOJI JE SPOJEN NA BRODSKU MREŽU PREKO STATIČKOG PRETVARAČA FREKVENCIJE (KONKRETNO SINKROKONVERTORA) ZAHTIJEVA SE UGRADNJA SINKRONOK KOMPENZATORA JER OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU. MOTORI RADE U INERMITIRANOM REŽIMU RADA TAKO DA JE PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆEN.1 5 5. KORISTI SE BAKAR I PLATINA JER JE ODNOS IZMEĐU OTPORA I TEMPERATURE GOTOVO LINEARAN. FREKVENCIJA ĆE PASTI.

2 Energija napajanja automatskih uređaja i sustava 6. u osovinskim generat. NA NAPON DJELUJE PREKO UZBUDE.3 Principi pretvaranja položaja u informaciju za potrebe automatizacije UPOTREBLJAVAJU SE ŽIROSKOPI KOJI MOGU BITI MEHANIČKI. energ. NA FREKVENCIJU I FAZU NAPONA DJELUJE PREKO REGULATORA OKRETAJA. 8. FREKVENCIJU I FAZU NAPONA. NAJČEŠĆE KORIŠTEN PRETVARAČ FREKVENCIJE JE SINKROKONVERTER. POSTOJE VIŠE NAČINA ODRŽAVANJA KONSTANTNE FREKVENCIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA I NAJVIŠE OVISE O VRSTI PORIVNOG STROJA. -KOD IZVEDBE KADA JE OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN NA GLAVNI MOTOR PREKO VARIJATORA PODRUČJE U KOJEM JE MOGUĆA REGULACIJA JE 70 – 100% NAZIVNE BRZINE GLAVNOG MOTORA.1 Zašto uključenje velikih elektromotora može izazvati "black out"? ZBOG VELIKE STRUJE POKRETANJA VEĆA OD NAZIVNE STRUJE DO 7 PUTA. DANAS SE KORISTE MEHANIČKO HIDRAULIČKI AKTUATORI.1 Na koje parametre i preko kojih elemenata djeluje automatska sinkronizacija? DJELUJE NA NAPON. 7. DOĆI ĆE DO PRORADE PODNAPONSKE ZAŠTITE I PADA FREKVENCIJE. konstantne frekv.2 Priprema automatike broda za pregled Registra 7. OSNOVNI 15 20 15 7 20 15 15 8 20 15 .2 Važnost karakteristike regulatora broja okretaja u raspodjeli opterećenja POMOĆU REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJEMO NA NAGIB STATIČKE KARAKTERISTIKE???? NA RASPODIJELU OPTEREĆENJA UTJEČE NAGIB KARAKTERISTIKE A NA FREKVENZIJU BRZINA ODZIVA. KADA SE ODABERE REŽIM RADA S OSOVINSKIM GENERATOROM REGULATOR BROJA OKRETAJA GL. 8.6 DA BI SE UTVRDILO DA SU NAPONI U FAZI 6.3 Priprema električnog sustava broda za pregled Registra 7. BROJ OKRETAJA GLAVNOG MOTORA NEMA NIKAKVOG UTJECAJA NA STABILNOST NAPONA I FREKVENCIJE. -KOD PROPELERA SA ZAKRETNIM KRILIMA SINKRONI GENERATOR JE NA PORIVNI STROJ SPOJEN DIREKTNO ILI PREKO REDUKTORA. ??????????????????????? 8. STROJA SE BLOKIRA NA NAZIVNIM ORETAJIMA I ODRŽAVA IH KONSTANTNIM PA JE PREMA TOME KONSTANTNA FREKVENCIJA. -NAJSUVREMENIJA IZVEDBA JE OSOVINSKI GENERATOR SA STATIČKIM PRETVARAČEM FREKVENCIJE.3 Proizvodnja elektr. OPTIČKI I VIBRACIJSKI.

PROBOJ JEDNE FAZE. PREOPTEREĆENJE (LOŠI LEŽAJEVI. NAJNOVIJA IZVEDBA KORISTI ŠIROKOIMPULSNO MODULIRANI PRETVARAČ FRKVENCIJE SA AKTIVNIM ISPRAVLJAČEM KOJI IMA PRIBLIŽNO SINUSOIDALNE STRUJE. Principi pretvaranja pritiska u informaciju za potrebe automatizacije 20 15 15 20 15 15 . MOTOR Kontakti sklopnika uputnika zvijezda/trokut .1 9 9. ISPITUJU SE PREKOSTRUJNI RELEJ.. Elektromotor se prekomjerno grije.3 PROBLEM SINKROKONVERTORA SU NJEGOVE NESINSOIDALNE (PRAVOKUTNE) STRUJE NA MREŽNOJ I GENERATORSKOPJ STRANI ŠTO ZNAČI DA JE MREŽA ZAGAĐENA JAKIM VIŠIM HARMONICIMA.1 10 10. KOD PARALELNOG RADA ZAŠTITU POVRATNE SNAGE KOJA JE OBIČNO PODEŠENA NA OKO 10% NAZIVNE SNAGE GENERATORA Električne zaštite elektromotora prorađuju kod pokretanja. ZAŠTITA KRATKOG SPOJA.TROKUT Kako ispitati električne zaštite generatora i paralelni rad OBIČNO SE RADI PO UPUTAMA PROIZVOĐAČA.3 10.2 9.). GLAVNO DA JE OMJER NAPON / FREKVENCIJA PRIBLIŽNO JEDNAK RADI MOMENTA. brzo nagaraju. Moguće ispitno pitanje: MI IMAMO 440/60 MOŽEMO LI UZETI 380/50? MOŽEMO. analizirajte razloge RAZLOZI MOGU BITI PAD NAPONA. zašto? PREKOSTRUJNA I KRATKI SPOJ ???????? O kojim aspektima treba voditi računa kod napajanja broda sa kopna TREBA PROVJERITI FREKVENCIJU.. analizirajte razlog NAJVJEROJATNIJE PREKRATKO PODEŠEN VREMENSKI RELEJ ZVIJEZDA . PUMPA. KRIVO SPOJEN EL.9. NAPON I REDOSLIJED FAZA.2 10..

2. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 Uloga remanentnog magnetizma kod sinkronih generatora UZBUDA GENERATORA. napon dodira DOZVOLJEN NAPON DODIRA JE 50V. Sustavu . 13 13. UKOLIKO JE SPOJEN NA PORIVNI STROJ PREKO VARIJATORA MORA BITI DOVOLJNO SNAŽAN DA POKRIVA CJELOKUPNU POTROŠNJU TOKOM NAVIGACIJE. struje i što je dozvolj. POŽAR) . napona djeluje na raspodjelu reaktivnog opterećenja U PARALELNOM RADU DJELOVANJEM NA REGULATOR OKRETAJA DJELUJEMO NA RASPORED DJELATNE SNAGE DOK REGULACIJOM STRUJE UZBUDE (REGULATOR NAPONA) DJELUJEMO NA RASPODIJELU JALOVE SNAGE.kako je izmijenjena 1995. UKOLIKO IZGUBIMO REMANENTNI MAGNETIZAM UZBUDU MOŽEMO POSTIĆI SPAJANJEM 4 SERIJSKI SPOJENE BATERIJE NA UZBUDNE ?????????? NAMOTAJE GENERATORA. A JAKOST STRUJE 50 mA.1 Što stvara opasnost od elektr.2 Kako karakteristike regulatora broja okretaja djeluju na raspodjelu opterećenja PONAVLJA SE STATIČKA I ASTATIČKA KARAKTERISTIKA 12. MOGU SE VRŠITI SVA OSIM PREMOTAVANJA 12.1 Koja djelovanja ima kratki spoj električ. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 11.2 Kako dimenzionirati osovinski generator NARAVNO OVISI O IZVEDBI ODNOSNO KOJE POTROŠAČE OSOVINSKI GENERATOR NAPAJA.1 Kako regul. mogu vršiti na brodu a koja ne. 11. PROTUMOMENT NA OSOVINI GENERATORA) 11 11.MEHANIČKO DJELOVANJE (SILE NA SABIRNICAMA. 13.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 Mjerna osjetila nivoa na tankerima RADARI 13. 1978. 15 20 15 15 20 15 20 15 15 . luka u električ.. TOPLJENJE. broja okretaja u automatiz.3 Koja se održavanja elektromot. RADI LI SE O IZVEDBI SA ZAKRETNIM KRILIMA VIJKA ČEST JE SLUČAJ DA OSOVINSKI GENERATOR POKRIVA SAMO POTROŠNJU TRASTERA.3 Koje su sve uloge inform. i Pravilnikom STCW. Centrale OSIM OBIČNE INFORMACIJE O BRZINI VRTNJE GENERATORA MOŽE SLUŽITI ZA ELEKTRONIČKU ZAŠTITU OD OVERSPEEDA ILI Bod.TERMIČKO DJELOVANJE (GRIJANJE. OPASNOST STVARA PROLAZAK STRUJE KROZ TIJELO 12 12. el.

I 2. BRZINA • ČUPANJE 1. KVAR NA KRUGU REGULACIJE Kakav je utjecaj odstupanja frekv. BRZINA • PRIVLAČENJE BRODA SIDRU – 2. BRZINA • PODIZANJE 2.1 14 14.2 15. BRZINA • UVLAČENJE 1.2 14.3 PRILIKOM STARTANJA GENERATORA (UPUTNI VENTIL ZRAKA SE OTVARA – GENERATOR SE POČNE OKRETATI – KADA GENERATOR POSTIGNE ODREĐENI BROJ OKRETAJA VENTIL UPUTNOG ZRAKA SE ZATVARA) Dozvoljeno odstupanje napona i frekvencije i što ih uzrokuje DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA JE 5 – 8 % DOZVOLJENO ODSTUPANJE FREKVENCIJE JE +/. REŽIMI RADA TROBRZINSKOG SIDRENOG VITLA: • PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA – 3.2 Hz ODNOSNO 3%. sa statičkim pretvaračem ROTACIONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U PREUZBUĐENOM STANJU. BRZINA 15 15 20 20 15 15 . kod sinkronizacije i posljedice JAVLJA SE STRUJA GREŠKE. MOTORI SU PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆENI (RADE U INTERMITIRANOM REŽIMU RADA). U DRUGOM SLUČAJU AUTOMATIKA NAKON PODEŠENOG OPTEREĆENJA NAKNADNO PODEŠAVA PARAMETRE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA Kako se mjerno osjetilo temperature koristi za alarm i zaštitu Električni zahtjevi na pogon sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI MOTORI (OBIČNO TRI BRZINE) ILI FREKVENTNO UPRAVLJANI ASINKRONI MOTORI.1 15 15. ??????????? Uloga rotacionog kompenzatora kod osovinskog gen. KVAR NA REGULATORU OKRETAJA. SINKRONI KOMPENZATOR IMA TROSTRUKU ULOGU: • OMOGUĆUJE KOMUTACIJU (GAŠENJE) TIRISTORA • OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU (SINKROKONVERTER NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTISMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠAČA • OSIGURAVA DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU KRATKOG SPOJA ZA SELEKTIVNU PRORADU ZAŠTITA Razlika u raspodjeli opterećenja s regulatorom broja okretaja i nadređenom automatikom RAZLIKA JE U TOME DA BEZ AUTOMATIKE TRENUTNO SE PREUZME OPTEREĆENJE FREKVENZIJA ZBOG TOGA PADNE . A UPUĆUJE SE POMOĆU MALOG ASINKRONOG MOTORA (PONY MOTOR). UZROCI ODSTUPANJA NAPONA I FREKVENCIJE MOGU BITI UKLJUČIVANJE VELIKIH POTROŠAČA.3 15.14.

19.3 Priprema broda za pregled uzemljenja i elektroizolac.2 Zahtjevi za sustave napajanja automatskih uređaja • DVOSTRUKO NAPAJANJE (MISLI SE NA DVA IZVORA) • BESPREKIDNO NAPAJANJE (NEPREKIDAN RAD ČAK I KOD POTPUNOG NESTANKA NAPAJANJA IZ ELEKTRIČNE CENTRALE ILI GENERATORA ZA NUŽDU) 16. PRESOSTAT U SEBI IMA OTPORNIK KOJI SLUŽI ZA SAMODIJAGNOSTICIRANJE.1 Preko kojih elemenata automatika vodi dizelgenerator 18. POTREBNO JE REDOVITO VRŠENJE MEGERTESTA.1 Način zaštite važnih elektromotora od električnih smetnji 19 19. • POMOĆU PRETVARAČA FREKVENCIJE (ČESTO SE KORISTE SINKROKONVERTORI (PRETVARAČI SA UTISNUTOM STRUJOM).16. MJERENJA OTPORA IZOLACIJE.2 Način pokretanja kaveznih motora i njihova usporedba • DIREKTNO – VELIKI MOMENT I STRUJA POKRETANJA • ZVIJEZDA-TROKUT – SMANJUJEMO STRUJU POKRETANJA 15 20 15 20 15 17 18 15 15 20 15 15 15 . 17.3 Koji su principi pretvaranja promjenjive frekvencije u konstantu kod osovinskog generatora • POMOĆU VARIJATORA (MOŽE RADITI U RASPONU OD 70 DO 100% NAZIVNIH OKRETAJA PORIVNOG STROJA). Ispravnosti kruga alarma i zaštite IZVODI SE SA ZATVORENIM KONTAKTIMA. CIKLOKONVERTORI. sustav može imati struja pokretanja velikih motora MOGUĆNOST ISKAPČANJA NEVAŽNIH POTROŠAČA (PREFERENTIAL TRIP) ILI U KRAJNJEM SLUČAJU BLACK-OUT 17. ŠIRINSKO IMPULSNI PRETVARAČ FREKVENCIJE (PRETVARAČI S UTISNUTIM NAPONOM). SVA KUĆIŠTA UREĐAJA MORAJU BITI UZEMLJENA.1 Mjerni instrumenti na ploči sinkronizacije i njihova uloga • DVOSTRUKI VOLTMETAR (NAPON GENERATORA I NAPON MREŽE) • DVOSTRUKI FREKVENCIOMETAR (FREKVENCIJA GENERATORA FREKVENCIJA MREŽE) • SINKRONOSKOP ILI SINKRONIZACIJSKE LAMPE (ODREĐIVANJE TRENUTKA KADA SU NAPON MREŽE I GENERATORA KOJI SE UKLJUČUJE NA MREŽU U FAZI) 16 16. od Registra PREGLED UZEMLJENJA SE RADI SVAKA 3 – 6 MJESECI. TRANSMITERI RADE U PODRUČJU 4-20mA AKO SU VRIJEDNOST IZVAN TOGA SUSTAV DAJE GREŠKU 17.1 Kakva djelovanja na el.2 Kako se postiže samodijagnosticiranje.3 Regulacijski krug i njegovi elementi 18.2 Paralelni rad osovinskog i dizelgeneratora 18.

2 Analizirati uključenje na ploču bez napona 6.3 Kako odrediti grešku.2 Koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni za daljinsko automatsko pokretanje 1.2 Načini pokretanja prema shemi 2.1 20 20. 15 15 20 15 15 20 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 15 20 . Raspad elektro-energet.2 Razlučiti sastavne djelove Bod. 1. NAPON.1 Pneumatski regulacijski uređaj..3 20.3 Analizirati pojavu alarma .2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 5.neispravna sinkronizacija 6. 1978. Prikazati mjesto u regulacijskom krugu 7 7.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje i uključivanje redoslijed odvijanja funkcija 6 6.1 Tehnička dokumentacija kompjuterskog vođenja diesel centrale Informacije koje su potrebne kompjuteru za vođenje 4 4. FREKVENCIJA. kako je izmijenjena 1995. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 Na tropolnoj shemi objasniti ulogu prikazanih elemenata 1 1.3 Analizirati uključenje na ploču pod naponom 7. i Pravilnikom STCW. FREKVENCIJA MREŽE I BROJ PARI POLOVA ODREĐUJU BROJ OKRETAJA GENERATORA Čime je definiran brodski električni uređaj NAZIVNA SNAGA.1 Analizirajte uvjete za pokretanje diesel motora 2 2.19. sustava i automat.2 Način zaustavljanja diesel motora 3.2 20.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje diesel generatora redoslijed odvijanja funkcija 5 5. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja Tehnička dokumentacija uputnika zvijezda/trokut pramčanog propelera 1. prekidač generatora nije uključio 5.3 Analizirajte na shemi redoslijed funkcija automatskog pokretanja Tehnička dokumentacija lokalne automatike diesel motora GEN 2.REGULACIJOM NAPONA DIŽEMO MOMENT Od kojih smetnji se štite brodski generatori ? ŠTITI SE OD HARMONIKA KOJI ĆE U NAMOTAJIMA PROUZROKOVATI GRRIJANJA Koji podaci definiraju pogonski stroj sinkronog generatora NAZIVNA SNAGA GENERATORA.3 Shut down i način provjere ispravnosti solenoidnog ventila 4.3 PREKO PRETVARAČA FREKVENCIJE – ODRŽAVAMO KONSTANTAN MOMENT SOFT START . FAKTOR SNAGE.1 Prema shemi analizirajte funkcije zaštite 3 3.3 Zatvaranje zraka kod uspješnog starta i neuspješan start 3.2 Komande-akcije kojima kompjuter upravlja 4. uspostavljanje pogona • 20 20 15 15 C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.

2 Namještanje referentne veličine 17. 1978. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 Što kod pokretanja blokira zaštitu niski pritisak ulja 13.3 Uloga vremenskih releja u automatskom radu 12.3 Što aktivira automatsko upućivanje 13. Objasniti način rada 9.2 Analizirati rad elektomagnetske kočnice 9. i Pravilnikom STCW.3 Objasniti funkciju zamjene kod kvara pumpe 9.2 Analizirati neuspjelo upućivanje 12.1 Na tehničkoj dokumentaciji kompjuterskog vođenja dizelgeneratora objasniti: informacija dizel motor u pogonu (run) 14 14.2 Alarm neuspjela sinkronizacija 15.1 Tehnička dokumentacija trobrzinskog vitla.1 Na shemi sa logičnim simbolima.kako je izmijenjena 1995. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 15 20 15 20 15 15 .3 Što aktivira automatsko zaustavljanje 14.3 Primijenjeni logički simboli 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 Na dijagramu tijeka signala za automatsko pokretanje dizel generatora objasniti: redoslijed odvijanja programa 15 15. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skup.8 9 10 7.1 Tehnička dokumentacija automatike pumpi Objasnite funkciju zamjene kod pada pritiska 8.1 Na tehničkoj dokumentaciji uputnika zvijezda/trokut pramčanog porivnika objasni: na tropolnoj shemi električne zaštite 11 11.2 Blokade protiv krivog načina rada 11.1 Objasniti poništavanje (reset) zaštite 13 13.2 Objasniti funkciju rada kod nestanka napona 8.3 Kako se dobiva informacija o opterećenju dizel motora 15.3 Analizu uključenja na ploču s naponom 16.3 Analizirati moguće greške u radu 10. ulazne i izlazne veličine 8.2 Primijenjeni davači 10.1 Na tehničkoj dokumentaciji lokalne automatike dizelgeneratora objasniti: uvjet spreman za upućivanje 12 12.1 Redoslijed odvijanja programa uključenja 16 16. Tekst pitanja pitanja 11.2 Komandu uklop prekidača 14.3 Odrediti energiju napajanja.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 16..1 Pneumatski regulacijski uređaj: regulator u regulacijskom krugu 17 17. Algoritam generiranja alarma 10.3 Analizirati uključenje bez napona 17.3 Parametri energije napajanja Bod. 2.

2 20."Spreman za upućivanje" Primijenjeni logički simboli 15 20 15 15 20 15 15 20 15 .1 20 20.3 20.1 18 18.1 19 19.3 19. pumpi objasniti: namjenu i funkciju Funkciju zamjene kod pada tlaka Zamjenu pumpe u radu i pumpe u pripremi Na tehničkoj dokumentaciji trobrzinskog vitla analizirati: upravljanje sa sklopnikom Princip elektromagnetskog kočenja Moguće greške Na shemi sa logičkim simbolima objasniti: "spreman za upućivanje" glavni dizel motor-povratni signal Sekvence .3 Na tehničkoj dokumentaciji automat.18.2 18.2 19.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful