C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim

POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o
standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvedbe, uloga i sastavni dijelovi osovinskog voda ULOGA OSOVINSKOG VODA: - JE DA TANGENCIONALNE SILE PRETVARA U AKSIJALNE SILE I PREKO VIJKA POKREĆE BROD. - POSTIĆI IDEALAN BROJ OKRETAJA PROPELERA (IDEALAN BROJ OKRETAJA JE 1 RPM JER ŠTO JE MANJI BROJ OKRETAJA VEĆA JE UČINKOVITOST. - OSIGURATI MANEVARSKE SPOSOBNOSTI BRODA STUPANJ ISKORISTIVOSTI OSOVINSKOG VOD JE 96-98%. KRAĆI OSOVINSKI VOD – MANJI GUBICI – BOLJI PRIJENOS ENERGIJE. VAŽNO JE DA JE OSOVINSKI MOTOR CENTRIRAN.. CENTRIRA SE OD KRME PREMA PORIVNOM STROJU. GLAVNI ELEMENTI OSOVINSKOG VODA SU BRODSKI VIJAK, OSOVINA BRODSKOG VIJKA, STATVENA CIJEV, PREDNJA BRTVENICA, ZADNJA BRTVENICA, MEĐUOSOVINE, TEMELJNI LEŽAJEVI, PRIRUBNICA, ODRIVNI LEŽAJ. TEMELJNI LEŽAJ NE SMIJE PREUZIMATI AKSIJALNE SILE RADI TEMPERATURNE DILETACIJE. TE SILE PREUZIMA ODRIVNI LEŽAJ I PRENOSI DALJE NA KONSTRUKCIJU BRODA DA BI ZAŠTITIO MOTOR. AKO IMA VIŠE TEMELJNIH LEŽAJEVA MORAJU BITI JEDNAKO OPTEREĆENI. IZVEDBE: SA KOPČOM / BEZ KOPČE SA ZUPČASTIM PRIJENOSOM / BEZ ZUPČASTOG SA ZAKRETNIM KRILCIMA PROPELERA / VIJAK SA FIKSNIM KRILCIMA bodovi 20

Skupina pitanja
1.1

1.2

1.3

Mlazne pumpe ZOVEMO IH JOŠ EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEĆE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CRPNIM CJEVOVODIMA VELIKIH DULJINA I VELIKIH PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUŽNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVAŽNIJA PRIMJENA EJEKTORA JE NA PARNIM POSTROJENJIMA GDJE ISISAVAJU MJEŠAVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRŽAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUŽI IM ZA CRPLJENJE I TLAČENJE TEKUĆINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOŽE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEĆIM TLAKOM DOVODI SE POGONSKO SREDSTVO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE POVEĆAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAČIN USISAVAMO SREDSTVO KOJE DOBAVLJAMO. NA POČETKU DIFUZORA MIJEŠA SE POGONSKO SREDSTVO I SREDSTVA KOJEG DOBAVLJAMO. NA IZLAZU IZ EJEKTORA IMAMO DIFUZOR, ODNOSNO PROŠIRENJE KOJE NAM SMANJUJE BRZINU A NAZAD POVEĆAVA TLAK NA VELIČINU DOSTATNU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU. Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREĐUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET MORA BITI TAKAV DA OMOGUĆI 12 UZASTOPNIH UPUĆIVANJA BEZ RADA KOMPRESORA. ZA NEPREKRETNI PORIVNI STROJ JE 8 UPUĆIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMOĆNE MOTORE 6 UPUĆIVANJA. KOMPRESOR MORA MORA ZADOVOLJITI UVIJET DA USPIJE NAPUNITI BOCU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA SAT VREMENA. Zašto se upotrebljavaju višestepeni kompresori? ZBOG PREVELIKE TEMPERATURE ZBOG KOJIH ULJE GUBI SVOJA SVOJASTVA I MOŽE SE ZAPALITI

15

15

2.1

Principi čišćenja i odjeljivanja goriva i maziva ČIŠĆENJE GORIVA I MAZIVA RADI NA PRINCIPU TALOŽENJA USLIJED RAZLIKE U SPECIFIČNOJ TEŽINI. U TANKOVIMA TAJ PROCES UBRZAVAMO POVIŠENJEM TEMPERATURE TEKUĆINE. NAJBOLJI REZULTATI SE DOBIJU KOD ŠIROKIH I PLITKIH TANKOVA (JER JE PUT KOJI ČESTICA MORA PROĆI NAJKRAĆI) ALI KOD BRODOVA JE TO TEŠKO IZVEDIVO (EFEKAT SLOBODNIH POVRŠINA, OGRANIČEN PROSTOR...). POMOĆU SEPARATORA I DJELOVANJA CENTRIFUGALNE SILE PROCES TALOŽENJA UBRZAVAMO (CENTRIFUGALNA SILA POVEĆAVA MASU ČESTICE I DO 11000 PUTA). POMOĆU FILTERA MOŽEMO ISTO ODSTRANJIVATI NEČISTOĆE IZ GORIVA ILI MAZIVA. FILTERE KARAKTERIZIRA NJIHOVA FINOĆA (ZA GORIVA I MAZIVA SE KORISTE FILTERI 30 – 50 MIKRONA) I NAČIN RADA (AUTOMATSKI IL RUČNI). AUTOMATSKO ČIŠĆENJE ELEMENATA FILTERA SE VRŠI PROMJENOM SMJERA MEDIJA KOJI SE FILTRIRA ILI ZRAKOM. PROCES ČIŠĆENJA MOŽE AKTIVIRATO DIFERENCIJALNI PRESOSTAT ILI TIMER (OVISNO O IZVEDBI). DOPUŠTENI PAD TLAKA JE 0.5 bara DOK JE NORMALNI PAD TLAKA 0.2 bar. ?????????????????

20

2

2.2

Regulacija rada i razvodi (VENTILI) na kompresorima SVI KOMPRESORI IMAJU NEPOVRATNE VENTILE. ROTORNI KOMPRESORI IMAJU SAMO JEDAN ILI NEMAJU NITI JEDAN VENTIL. USISNI TLAK JE UVJEK NIŽI OD TLAKA U USISNOM VODU A TLAK NA TLAČNOM VENTILU JE VEĆI OD TLAKA U TLAČNOM VODU ZBOG PADA TLAKA NA VENTILIMA. IZVEDBE VENTILA: - VENTILI S KONCENTRIČNIM RASPORIMA - VENTILI S RAVNIM RASPORIMA - RAVNOSTRUJNI VENTILI - ETAŽNI VENTILI GLAVNI DIJELOVI VENTILA: - SJEDIŠTE – OPTEREĆENO UDARCIMA PLOČICE, IZRAĐENO JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA - PLOČICA VENTILA – NAJOSJETLJIVIJI DIO KOMPRESORA, IZRAĐENA OD LEGIRANOG ČELIKA. ZAHTIJEVI – VELIKA OTPORNOST NA UDAR I ŠTO MANJA MASA. DEBLJINA JE OD 0.8 DO 4 mm. - OPRUGE – SLUŽE DA UBRZAJU ZATVARANJE VENTILA, A OPET NE SMIJU DAVATI PREVELIKI OTPOR PRI OTVARANJU. UBLAŽAVAJU UDARAC PLOČICE U ODBOJNIK. - ODBOJNIK – OGRANIČAVA PODIZAJ , PRIDRŽAVA OPRUGE I SLUŽI KAO VODILICA ZA PLOČICU REGULACIJA RADA STAPNIH KOMPRESORA: - POVREMENI PREKID DOBAVE: UKLJUČIVANJE ILI ISKLJUČIVANJE KOMPRESORA PREKO PRESOSTATA, POVREMENO POTPUNO ZATVARANJE USISNOG VENTILA (KOMPRESOR RADI U PRAZNOM HODU), POTPUNO OTVARANJE USISNOG VENTILA. - GRUBA REGULACIJA DOBAVE: STUPNJEVANA PROMJENA BROJA OKRETAJA ELEKTROMOTORA (MIJENJA SE BROJ PARI POLOVA), PROMJENOM VELIČINE ŠTETNOG PROSTORA, ISKLJUČIVANJE POJEDINIH CILINDARA (KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA POTREBNO JE PROVESTI NA SVIM CILINDRIMA) - KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE: NAJBOLJA ALI NAJSKUPLJA. REGULACIJA PROMJENOM FREKVENCIJE (BROJA OKRETAJE). TU TREBA PAZITI PRILIKOM SMANJENJA BROJA OKRETAJA NA GUBLJENJE MOMENTA I SMANJENJE TLAKA ULJA. DRUGI NAČIN REGULACIJE JE UPRAVLJANJE USISNIM VENTILOM IZVANA (KOD KOMPRESIJE JEDAN DIO PUTA VENTIL JE OTVOREN TAKO DA DIO PLINA IDE NAZAD U USISNI VOD. I TREĆI NAČIN JE POMOĆU VREMENSKI PROMJENJIVOG ŠTETNOG PROSTORA.

15

KONDENZATOR.2. PRVI STUPANJ SKIDA GRUBE DOK U DRUGOM STUPNJU FILTERI SPUŠTAJU ZAPRLJANOST VODE NA ISPOD 15ppm-a.1 3 3. ODVOĐENJE TOPLINE SE VRŠI U KONDENZATORU GDJE PLIN PRELAZI U TEKUĆE STANJE.3 3. EKSPANZIONI VENTIL. SNAGA PRIČUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOŽE ZAKRENUTI S 15O JEDNE STRANE NA 15O DRUGU STRANU ZA 60 SEKUNDI PRI BRZINI OD 7 ČVOROVA. NAKON UKAPLJIVANJA MEDIJ PROLAZI KROZ EKSPANZIONI VENTIL U KOJEM SE VRŠI PRIGUŠIVANJE. • POGONSKI DIO – MISLI SE NA CILINDRE SA STAPOVIMA ILI KRILA • SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA – SAFETY VALVE BLOCK • TANK ULJA ZAHTIJEVI: • MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ 35O ZA 28 SEKUNDI PRI MAXIMALNOM GAZU I BRZINI. DIJAGRAM Separator kaljužne vode OBAVEZAN ZBOG IMO-a. PODIŽE NA VIŠU RAZINU DA BI SE MOGLA ODVESTI TOPLINA KOJI JE MEDIJ PREUZEO U ISPARIVAČU. MEDIJU PADA TLAK PA PRELAZI U PLINOVITO STANJE UZ PAD TEMPERATURE GDJE U ISPARIVAČU ODVODI TOPLINU (ZRAKU).. SIGURNOSNI VENTIL NA PUMPI OTVARA KOD SE DOSTIGNE MAKSIMALNI TLAK. NA IZLAZU JE TROSMJERNI VENTIL KOJI U SLUČAJU POVEĆANJA IZNAD 15ppm VRAĆA VODU NA USIS PUMPE ILI U KALJUŽNI TANK. SPOSOBNOST OKRETANJA 15 20 10 . ISPARIVAČ. SEPARIRA VODU NA 15 ppm KOJA JE DOZVOLJENA GRANICA ISPUMPAVANJA VAN BRODA.. ODJELJIVAČ ULJA. • MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE. NA PRVOM STUPNJU JE SENZOR KOJI DETEKTIRA ULJE I AUTOMATSKI VENTIL KOJI GA ISPUŠTA U SLUDGE TANK ILI NEKI DRUGI TANK. Uređaji za kormilarenje i zahtjevi koje trebaju zadovoljiti MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. PLINOVITO SREDSTVO SE USISAVA IZ ISPARIVAČA KOMPRESOROM. SASTOJI SE OD: • PUMPE ULJA – RADE TLAK KOJI JE POTREBAN ZA ZAKRETANJE LISTA KORMILA .2 Rashladni proces GLAVNI ELEMENTI RASHLADNOG PROCESA SU KOMPRESOR. SVAKI SEPARATOR IMA GRIJAČ DA BI SE PROMIJENILA SPECIFIČNA GUSTOĆA ULJA I VODE I OLAKŠAJU ODVAJANJE. TLAK JE DO 70 bara A OVISI O SILAMA (OTPORU) NA LISTU KORMILA. STABILNOST SMJERA PLOVIDBE.

PRINCIP RADA: ZUPČANICI SE VRTE U KUĆIŠTU (JEDAN POGONSKI A DRUGI POGONJEN) UZ POTREBNU TOLERANCIJU. ULJE ZA PODMAZIVANJE DIZEL MOTORA IZLOTENO JE ̧ ONECIŠĆENJU OD METALNIH I UGLJENIH CESTICA. KOD NJEGA DIO ULJA ODLAZI U SEPARATOR NAKON ČEGA SE PROČIŠĆENO ULJE VRAĆA NAZAD U SLIVNI TANK. PUMPA JE OSJETLJIVA NA NEČISTOĆE PA SE NA USISNOJ STRANI REDOVITO POSTAVLJA FILTER I TO ČESTO U IZVEDBI SA MAGNETIMA. SVA NAVEDENA ONECIŠĆENJA IZAZIVAJU TROŠENJE ̂ OKRETLJIVIH DIJELOVA DIZEL MOTORA. TEŠKA GORIVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA RAD DIZEL MOTORA U PRAVILU IZAZIVAJU ONECIŠĆENJE. ZUPČANICI ZAHVAĆAJU TEKUĆINU U MEĐUZUPČANOM PROSTORU I PRENOSE JE NA STRANU IZMEĐU KUĆIŠTA I OZUBLJENJA. JER ODRECENE KOLICINE ̂ ̇ ̂ KISELINA NASTALIH TIJEKOM IZGARANJA U CILINDRU DOSPIJU U KARTER MOTORA I POMIJEŠAJU SE SA ULJEM. HRĐE I ̂ ̂ PROIZVODA OKSIDACIJE ASFALTA. POGONJENI ZUPČANIK IMA RUPE TJ KANALE U SEBI RADI RASTEREĆENJA KOD RADA.3. ILI ZBOG PROPUŠTANJA IZ RASHLADNOG SUSTAVA.1 Rotacijske pumpe s rotacijskim prostorima MISLI SE NA ZUPČASTE PUMPE. DA BI SE IZBIJEGLA OŠTEĆENJA U SLUČAJU ZATVORENOG TLAČNOG VENTILA UGRAĐEJE SE PREKOTLAČNI VENTIL KOJI U SLUČAJA AKTIVIRANJA POVEZUJE USISNU I TLAČNU STRANU PUMPE. DJELOMIČAN NAČIN JE NAJČEŠĆI SLUČAJ. BRZINU VRTNJE ODABIREMO PREMA VISKOZNOSTI TEKUĆINE KOJU DOBAVLJAMO. A BRZINA VRTNJE I DO 3000 o/min. Pročišćavanje ulja za podmazivanje RAZLIKUJEMO DVA SUSTAVA ULJA: PROČIŠČAVANJE S PUNIM PROTOKOM I DJELOMIČNO. DOBAVA ZUPČASTE PUMPE PUMPE ODREĐUJE SE NA TEMELJU ZAPREMINE MEĐUZUPČANOG PROSTORA.5 – 3 PUTA KROZ SEPARATOR U TOKU 24 SATA. KAPACITET SEPARATORA SE PODESI DA UKUPNA KOLIČINA SISTEMA PROĐE 2. SAMOCRPNE SU I S KONTINUIRANOM DOBAVOM.3 4. 20 10 . TE U NJEMU IMA VODE KOJA NASTAJE KAO KONDENZAT. VISINA DIZANJA ZUPČASTE PUMPE JE I DO 500m.

2 4. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK. A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE.7 mm.4 4. CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. LAKŠI SU.3 5. KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. RAZLIKUJEMO: • CIJEVASTE – KOJI SE SASTOJE OD PLAŠTA. FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. CIJEVNOG SNOPA. MANJE DIMENZIJE.1 Brodski izmjenjivači topline OSIGURAVAJU PRIJELAZ TOPLINE U POJEDINIM SUSTAVIMA S MEDIJA VIŠE TEMPERATURE NA MEDIJ NIŽE TEMPERATURE. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. Vrste i pogon palubnih strojeva Teorija kompresora i usporedba pojedinih vrsta kompresije 25 15 20 . DEBLJINA PLOČE JE 0. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM. ZATIM BRTVE. MATERIJALI CIJEVI • PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU. VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU.4 – 0. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA.

IZRAĐUJE IZ KONSTRUKCIONOG LEŽAJA. BUDUĆI DA JE POSTAVLJENA NA TEMELJNIM LEŽAJEVIMA IZRAĐUJE SE SA OJAČANJIMA NA TIM MJESTIMA RADI MOGUĆNOSTI POPRAVKA. međuosovine. AKO SU DJELOMIČNONO NAVUČENE NAVLAKE IZMEĐU NJIH OSOVINA MORA BITI PRESVUČENA GUMOM ILI EPOKSI SMOLAMA.5 5. GLAVČINA VIJKA MORA DOSJEDATI BAREM 80% NA KONUS OSOVINE.2 5. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA. TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA OKO 85OC TEMPERATURA SEPARIRANJA TEŠKOG GORIVA OKO 98OC 20 10 . VIŠE NE TREBA BRTVENA VODA SAMIM TIM NEMA NITI GRANICE SEPARACIJE IZMEĐU ULJA I VODE NAJČEŠĆI SLUČAJ NA BRODOVIMA – KOMBINIRANA IZVEDBA. RAZMAK IZMEĐU TEMELJNIH LEŽAJA OVISI O DEBLJINI OSOVINE 22xDEBLJINA OSOVINE. AKO SU NAVLAKE IZ DVA KOMADA MORAJU SE MEĐUSOBNO ZAVARITI I NAKON TOGA TESTIRATI. spoj brodskog vijka i osovine MEĐUOSOVINA SPAJA OSOVINU VIJKA S PORIVNIM STROJEM. U NAČELU JE PROMJER 5-10%VEĆI OD MEĐUOSOVINE. DULJINA TE OSOVINE OVISI O KONSTRUKCIJI BRODSKOG TRUPA KROZ KOJEG ONA PROLAZI. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA I ISTOG MATERIJALA KAO I MEĐUOSOVINA. Vrste centrifugalnih čistilaca i područja njihove primjene PURIFIKATORI – ODVAJAJU VODU KLARIFIKATORI – ODVAJAJU NEČISTOĆE – GRAVITACIONI PRSTEN SE ZAMIJENJUJE SA PRSTENOM KOJI BRTVI IZLAZ VODE. OSOVINA VIJKA MORA BITI ZAŠTIĆENA OD DJELOVANJA MORSKE VODE I TROŠENJA PA SE NA NJU NAVLAČE BRONČANE NAVLAKE. NA KRAJU IMA KONUS OMJERA 1:10 DO 1:15 NA KOJI SE MONTIRA VIJAK.3 Osovina brodskog vijka. GRIJANJEM SE NA 200OC SE NAVLAKA RAŠIRI I NAVUČE NA OSOVINU. OSOVINA BRODSKOG VIJKANOSI NA SVOM STRAŽNJEM DIJELU BRODSKI VIJAK A NA PREDNJEM JE SPOJENA S OSTALIM DIJELOM OSOVINSKOG VODA.

DANAS SU NAJČEŠĆE OD BIJELE KOVINE SA PREDNJIM I ZADNJIM LEŽAJEM KOJI IMAJU PROVRTE ZA ULAZ ULJA. TANK SE POSTAVLJA 3-4 METRA IZNAD LINIJE NAJVEĆEG URONA BRODA.6. POVEĆANJE KOMPRESIJSKOG OMJERA UTJECE NA ̌ SMANJENJE STUPNJA DOBAVE (UTJECAJ NA Λ1 I Λ3 ). STRAŽNJA BRTVENICA JAKO JE OPTEREĆENA. NAJKLASIČNIJE IZVEDBE SU CEDERVAL I SIMPLEX.3 7. KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA JE STUPANJ DOBAVE Λ VIŠI NEGO KOD JEDNOSTUPANJSKIH KOJI BI RADILI IZMEĐU ISTIH TLAKOVA. Elementi brodskih cjevovoda Regulacija centrifugalnih pumpi REGULACIJU MOŽEMO VRŠITI PROMJENOM BROJA OKRETAJA ILI PROMJENOM OTPORA TLAČNOG CJEVOVODA ODNOSNO PRITVARANJEM VENTILA U TLAČNOM CJEVOVODU. DANAS SU ŠTO KRAĆE OD POLIMERNIH MATERIJALA. A DA ̌ BI SE ODRŽALA MAKSIMALNO DOZVOLJENA TEMPERATURA.1 Višestupanjski kompresori. PREDNOSTI SU ŠTO JE REGULACIJA JEDNOSTAVNA I LAKA. BILO BI POTREBNO VELIKO ODVOĐENJE TOPLINE ŠTO BI ZNATNO POVEĆALO DIMENZIJE KOMPRESORA I NJEGOVU CIJENU. TEMPERATURA JE OGRANICENA ZBOG OPASNOSTI OD ̌ SAMOZAPALJENJA MAZIVOG ULJA TE PROMJENE NJEGOVIH SVOJSTAVA. ŠTO KOMPRESOR IMA VIŠE STUPNJEVA TO JE UŠTEDA U RADU VEĆA (VEĆE PRIBLIŽAVANJE IZOTERMNOJ KOMPRESIJI POD UVJETOM DA SE NAKON SVAKOG STUPNJA PLIN OHLADI NA POCETNU ̌ TEMPERATURU). NEDOSTATAK KOD REGULACIJE PRIGUŠIVANJEM JE ŠTO SE UVOĐENJEM DODATNIH OTPORA UVEĆAVAJU GUBICI A TIME I UČIN POGONSKOG MOTORA. ULJE SE HLADI ILI ZASEBNIM RASHLADNIKOM ILI PRKO VODE U KRMENOM PIKU. HLADNJACI SU UGRAĐENI NAKON SVAKOG STUPNJA. A I DOBAVA BI BILA ZNATNO MANJA NEGO KOD VIŠESTEPENOG.1 6 6. PODMAZUJE SE GRAVITACIJSKI. izvedbe dvostupanjskih kompresora PRIMJENJUJE SE ZBOG SMANJENJA KONACNE ̌ TEMPERATURE I UŠTEDE U RADU.2 6. Statvena cijev i brtvenice osovinskog voda STATVENA CIJEV UPETA JE IZMEĐU AFTER-PEAKA I KRMENE STATVE. 10 20 10 20 . MORA POSTOJATI MOGUĆNOST OČITAVANJA TEMPERATURE ULJA. MORAJU BITI TAKO IZRAĐENE DA OMOGUĆUJU NAJMANJE PET GODINA RADA. OMOGUĆUJE IZLAZ OSOVINE IZ TRUPA BRODA. ZA TLACENJE NA VIŠE TLAKOVE U JEDNOM STUPNJU.

. TEMPERATURA ISPARAVANJA JE U GRANICAMA 46 – 52 OC.3 8..DIMENZIJE I TEŽINA SISALJKI – TU SE RADI O ŠTEDNJI NA PROSTORU. A OSOVINA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. A UMJESTO STAPNIH PUMPI AKO JE MOGUĆE UGRADITI CENTRIFUGALNE PUMPE. SASTOJI SE OD ISPARIVAČA.. VELIČINI BRODA I STROJNOG UREĐAJA Način rada centrifugalnog bubnja separatora Generatori slatke vode UREĐAJ KOJI SLUŽI ZA PROIZVODNJU SLATKE VODE.SIGURNOST BRODA – MAKSIMALNA CRPNA VISINA NE SMIJE PRELAZITI 6 m. KUĆIŠTA. 10 20 15 . CIJENI. UKOLIKO JE MEDIJ SLATKA VODA KUĆIŠTE JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA. . PROSTORU. EJEKTORI SLUŽE ZA ZA SNIŽAVANJE TLAKA DA BI MORSKA VODA ISPARILA NA NIŽOJ TEMPERATURI. DA BI SE UŠTEDJELO NA TEŽINI.MATERIJALI – UKOLIKO JE PUMPA U DODIRU SA MORSKOM VODOM DIJELOVI PUMPE MORAJU BITI OTPORNI NA NJENO DJELOVANJE. . ITD.2 7. TREBA ODREDITI TOČAN BROJ KAPACITET KALJUŽNIH I PROTUPOŽARNIH PUMPI PREMA VRSTI.7 7.1 Posebni zahtjevi za brodske pumpe . DAKLE GDJE JE GOD MOGUĆE UMJESTO HORIZONTALNO POSTAVLJENIH PUMPI TREBA UGRADITI VERTIKALNO POSTAVLJENE PUMPE. ROTOR OD BRONCE. UKOLIKO JE KUĆIŠTE PUMPE IZRAĐENO OD LIJEVANOG ŽELJEZA A OKRETNI DJELOVI OD BRONCE ILI MESINGA POTREBNO JE NA KUĆIŠTE INSTALIRATI CINK PROTEKTORE KAKO BI SE KUĆIŠTE KATODIČNO POLARIZIRA. PUMPE DESTILATA.. KONDENZATORA. .STANDARIZACIJA – NASTOJI SE UGRADITI ŠTO VIŠE ISTOVRSNIH PUMPI RADI SMANJENJA ZALIHA REZERVNIH DJELOVA. EJEKTORA. UOBIČAJNI MATERIJALI ZA BRODSKE CENTRIFUGALNE PUMPE ZA MORSKU VODU: KUĆIŠTE I ROTOR MORAJU BITI OD BRONCE DOK JE OSOVINA IZRAĐENA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA.

Λ4 .O. U ODNOSU NA ŠTETNI PROSTOR TE Λ3 ZBOG HLADNIJIH CILINDARA – MANJE ZAGRIJAVANJE PLINA.UTJECAJ PADA TLAKA ΔP1 KOD USISAVANJA – OVISI O KARAKTERISTIKAMA USISNOG VENTILA KOJI UZROKUJE PAD TLAKA.1 Pojava kavitacije kod brodskih pumpi i kako je spriječiti Odrivni ležaj i spojke osovina osovinskog voda ODRIVNI LEŽAJ PREUZIMA NA SEBE AKSIJALNE SILE SA OSOVINSKOG VODA I PRENOSI IH NA TRUP BRODA. UKUPNI STUPANJ DOBAVE SE KREĆE OD 0.6 DO 0. ŠTO JE KOMPRESIJSKI OMJER P2/P1 VEĆI.98 ZA KOMPRESOR U DOBROM STANJU). KOMPRESIJSKOM OMJERU P2/P1 ̌ TE EKSPONENTU POLITROPE N. UKUPNI STUPANJ DOBAVE. NA NJEGA UTJECE: ̌ BROJ OKRETAJA (KASNIJE OTVARANJE I ZATVARANJE VENTILA ZBOG TROMOSTI) – SVAKI KOMPRESOR IMA OPTIMALNI BROJ OKRETAJA. KREĆE SE OD 0. VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA POVEĆAVA STUPANJ DOBAVE – POVEĆAVA SE 1 ZBOG Λ MANJIH K. Λ2 .UTJECAJ ŠTETNOG PROSTORA – KONSTRUKCIJSKI NEIZBJEŽAN (UTJECE NA SMANJENJE DOBAVE – NA ̌ RAD NE). Λ3 . Pročišćavanje goriva GORIVO ČISTIMO POMOĆU CENTRIFUGALNIH ĆISTIOCA 20 10 9 9.95 – 0.2 20 .97 (OVISNO O TIPU KOMPRESORA).UTJECAJ ZAGRIJAVANJA KOD USISA – OVISI O NACINU HLAĐENJA. PROPUŠTANJE CILINDAR – STAP. VEĆI ŠTO JE VOLUMEN ŠTETNOG PROSTORA V0 VEĆI. IZRACUNAVA SE ̌ EMPIRIJSKIM IZRAZIMA.UTJECAJ PROPUSNOSTI – OVISI O STANJU I IZVEDBI KOMPRESORA (PROPUŠTANJE VENTILA. TAKO ŠTITI MOTOR. ALI MOGU BITI I POSEBNO IZRAĐENE PA SE ODGOVARAJUĆIM POSTUPKOM SPOJE S OSOVINOM.).3 9.O. SPOJKE OSOVINA MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG DIJELA. λ = λ1 ⋅λ2 ⋅λ3 ⋅λ4 I MANJI JE OD 1 15 8. VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA – ZA ODREĐENI ŠTETNI PROSTOR POSTOJI KOMPRESIJSKI OMJER IZNAD KOJEG KOMPRESOR VIŠE NE MOŽE DOBAVLJATI PLIN (VEĆI V0 MANJI K.2 Stupnjevi djelovanja kompresora (gubitci kod kompresora) Λ1 .8 8. TE ŠTO JE EKSPONENT POLITROPSKE EKSPANZIJE PLINA IZ ŠTETNOG PROSTORA N BLIŽE JEDINICI (IZOTERMI).

MATERIJALI CIJEVI • PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI.4 – 0. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE.9. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. CIJEVNOG SNOPA. FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. 20 . SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM. CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. ZATIM BRTVE. LAKŠI SU. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK. A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI. MANJE DIMENZIJE. NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE.7 mm.3 Dijelovi brodskih izmjenjivača topline • CIJEVASTI – SE SASTOJE OD PLAŠTA. KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. DEBLJINA PLOČE JE 0.

NE SMIJE STVARATI OPASNOST OD EKSPLOZIJE . I AMONIJAK. MORA SE MOĆI KONDENZIRATI PRI NIŽEM TLAKU TOPIJOM VODOM ZA HLAĐENJE . MORA SE DOBRO MJEŠATI S ULJEM RADI PODMAZIVANJA CILINDRA TE RAZLIČITU GUSTOČU RADI LAKŠEG RAZDVAJANJA U SEPARATORU ULJA . TOPLINA ISPARAVANJA TREBA BITI VELIKA DA SE SMANJI KOLIČINA . U RASHLADNIM UREĐAJIMA RASHLADNO SREDSTVO MEDIJ SLUŽI ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE I ZA PRENOŠENJE TOPLINSKE ENERGIJE. R134.10. NE SMIJE KOROZIVNO DJELOVATI NA METALE TREBA IMATI KARAKTERISTIČAN MIRIS RADI LAKŠEG UOČAVANJA .IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA (ČEST SLUČAJ KOD MALIH POGONA) . VAŽNO JE ODABRATI OPTIMALNO RASHLADNO SREDSTVO ZA CIKLUS HLAĐENJA TE TREBA UDOVOLJAVATI ZAHTJEVIMA . R22 ITD.. DA NIJE ZAPALJIVO . (FREON R12 ZABRANJEN) R410A.RUČNO Kontrola dobave zraka u sustavu za dobavu komprimiranog zraka 15 10 10. MORAJU SE KONDENZIRATI NA TEMPERATURI VEĆOJ OD TEMPERATURE MORA NA RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA (32 ° . DA NIJE OTROVNO . A NEDOSTACI SU TROŠENJE VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) .PRORAČUN ZA MORE).1 Rashladna sredstva IMAJU SVOJSTVA DA NA ATMOSFERSKOM TLAKU ISPARAVAJU NA NISKOJ TEMPERATURI (ISPOD NULE).PREKO PARNE TURBINE (PREDNOST JE MOGUĆNOST REGULACIJE OKRETAJA I S ENERGETSKOG STAJALIŠTA POVOLJNE. Pogon brodskih pumpi BRODSKE PUMPE SE MOGU POGONITI: .IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA SISALJKE .2 15 10. GLAVNA RASHLADNA SREDSTVA SU: FREONI.ELEKTROMOTOROM IZMJENIČNE ILI ISTOSMJERNE STRUJE . TREBA BITI STABILNO U TOKU EKSPLATACIJE TE JEFTINO. A DANAS SE PRIMJENJUJU FREONI.3 20 .

3 12. SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN. ODJELJIVAČ ULJA. DIMENZIONIRAN JE PREMA POTROŠNJI GORIVA GLAVNOG MOTORA. ISPARIVAČ. 2. TEMPERATURA NA KOJOJ SE SPALJUJE PLASTIKA JENE SMIJE BITI ISPOD 850OC. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Svojstva centrifugalnih pumpi TU PODRAZUMJEVAMO ZAVISNOSTI IZMEĐU NJENIH OSNOVNIH KARAKTERISTIČNIH VELIČINA KOLIČINA DOBAVE.3 15 . JAKO JE VAŽNO NE PRETJERIVATI SA PUNJENJEM LOŽIŠTA INCENERATORA.2 11.1 11 11. Paralelan i serijski rad centrifugalnih pumpi PARALELNI RAD PUMPI NA ZAJEDNIČKOM CJEVOVODU NIJE EKONOMIČAN. otpadaka i ostataka SLUŽI ZA SPALJIVANJE KRUTOG SMEĆA I SLAĐA.1 15 15 20 15 12 12. EKSPAZIONI VENTIL. KOD SPAJANJA PUMPI U PARALELU KOD ZAJEDNIČKOG CJEVOVODA RASTE KOLIČINA DOBAVE DOK KOD SERIJSKOG SPOJA RASTE STUPAC DOBAVE»H» bod ovi 20 Skupina pitanja 11. POVOLJNIJE JE IMATI ZASEBAN CJEVOVOD ZA SVAKU PUMPU. 1978. RESIVER. PEPEL SE MORA ZADRŽAVATI RADI DOKAZA ŠTO SE PALILO. kako je izmijenjena 1995. MAGNETSKI VENTIL. Indikatorski dijagram stapnog kompresora Hidraulički sustav palubnih vitla Glavni dijelovi rashladnog sustava KOMPRESOR. SLAĐ GORI JAKO DUGO. i Pravilnikom STCW..2 12. INCINERATORI NOVIJEG TIPA RADE NA VISOKOJ TEMPERATURI TAKO DA MOGU SPALJIVATI PLASTIKU. Spalionica smeća. PROMJENOM BRZINE VRTNJE MIJENJA SE DOBAVA. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. KONDENZATOR.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN FUNKCIJE SU BRZINA VRTNJE.

PROMJER VIJKA – PROMJER OPISAN OKO VRHA KRILA .RAZVIJENA POVRŠINA . GLAVNI PARAMETRI VIJKA SU: .1 Brodski vijak ELEMENT OSOVINSKOG VODA KOJI PRETVARA MOMENT PORIVNOG STROJA U SILU PORIVA ODNOSNO PROPULZIJE NAZIVA SE BRODSKI VIJAK. ISPARAVANJE TEKUĆINE JE KAVITACIJA. ZBOG SUSTRUJAVANJA DOLAZI DO SNANJENJA BRZINE PRITJECANJA VODE U DISK VIJKA TE POJAVE NEJEDNOLIKOG POLJA BRZINA PRITJECANJA. PRI ODREĐENOJ BRZINI STRUJANJA TLAK ĆE U TEKUĆINI PASTI (PO BERNULIJEVOJ JEDNADŽBI) DO VRIJEDNOSTI TLAKA ZASIĆENJA ŠTO OVISI O TEMPERATURI TEKUĆINE. KOEFICIJENT SUSTRUJAVANJA VEĆI JE KOD JEDNOVIJČANOG U ODNOSU NA DVOVIJČANE BRODOVE.USPON VIJKA – KADA SE JEDNA TOČKA NA VIJKU VRTI OKO OSI ONA SE ISTODOBNO GIBA PARALELNO S TOM OSI OPISUJUĆI VIJČANU LINIJU. KADA BROD PLOVI PRAMCEM S NJIM SE GIBAJU I ČESTICE VODE. PORIVNI STROJ PROIZVODI OKOMITE SILE NA SMJER GIBANJA BRODA TE IH JE POTREBNO PRETVORITI U PARALELNE SA UZDUŽNOM OSI BRODA ODNOSNO U SILE U SMJERU GIBANJA BRODA. NAPREDOVANJE TE TOČKE ZA JEDAN OKRET TOG VIJKA NAZIVA SE USPON . OKRETANJEM VIJKA PLOHE SE OTISKUJU I POKREĆU BROD. TIME SE DIO TEKUĆINE PRETVARA U ZASIĆENU PARU A TU POJAVU NAZIVAMO KAVITACIJA. TA NEJEDNOLIKOST NAJVIŠE OVISI O OBLIKU BRODA A TO JE VEĆA ŠTO JE BROD PUNIJI.KUT USPONA VIJKA – KUT IZMEĐU PRILEŽEĆE KATETE I HIPOTENUZE PRAVOKUTNOG TROKUTA KOJEMU JE PRILEŽEĆA KATETA OPSEG KRUGA VIJKA NA PROMJERU A DRUGA KATETA USPON VIJKA .PROJICIRANA POVRŠINA . TA SE POJAVA ZOVE SASTRUJAVANJE.SMJER VRTNJE – DESNOKRETNI I LIJEVOKRETNI .OMJER POVRŠINA TROKRILNI VIJCI SU SE POKAZALI DA IMAJU BOLJU ISKORISTIVOST DOK KOD VEĆIH BRZINA VRTNJE PROPELERI SA ČETIRI KRILA SU BOLJI. IZLAZNI BRID JE UZDIGNUT I OŠTAR RADI SMANJENJA ZUJANJA. OBIČNO SU TO BRONCA.RAŠIRENA POVRŠINA . DANAS SE NAJVIŠE UPOTREBLJAVAJU PROFILI SA UZDIGNUTIM I ZAOBLJENIM ULAZNIM BRIDOM DA BI SE POSTIGLO MIRNIJE PRITJECANJE VODE I TIME SMANJILA KAVITACIJA LICA PROFILA.OMJER USPONA .13 13. MATERIJALI OD KOJIH SE IZRAĐUJU MORAJU SE LAKO LIJEVATI I POPRAVLJATI. ALUMINIJ I PUNO RIJEĐE PROKROM. BRODSKI VIJAK IMA KRILA KOJIMA SU PLOHE KOSO POLOŽENE PREMA OSI BRODA. 75% UČINA VIJKA ODNOSI SE NA UZGON RADI TLAKOVA NA POVRŠINI KRILA. TA PODRUČJA MINIMALNOG TLAKAA PODUDARAJU SE SA PODRUČJIMA MAKSIMALNIH BRZINA A ONA SE NALAZE NA 20 .

POVRŠINA KRILA (MANJA POVRŠINA VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) .ODNOS PROMJERA GLAVČINE PREMA PROMJERU VIJKA (MANJI ODNOS VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . TURBINA ILI DIZEL GENERATOR. OVISI O VISINI PUMPANJA (VISINA TANKA. KEMIKALCI. RASHLADNIK ULJA I DISTRIBUTORI. . NJIHOV POGON MOŽE BITI U TANKU ILI NA PALUBI. POGONSKI STROJ PUMPE MOŽE BITI ELEKTROMOTOR. NA STRANI PODTLAKA PROFILA KRILA. STVARNI SLIP BRZINA PRITJECANJA ČESTICA VODE BRODSKOM VIJKU.2 POVRŠINI VIJKA NA SVIM MJESTIMA GDJE DOLAZI DO NAGLOG PORASTA BRZINE STRUJANJA NPR.PRIMJENOM NOVIH MATERIJALA TE TANJIM PROFILIMA KRILA S MANJIM BRZINAMA NA LEĐIMA KRILA PROBLEM SE BITNO UMANJUJE.NAGIB OSOVINE (MANJI NAGIB VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) U ZADNJE VRIJEME UGRAĐUJU SE VIJCI S JAKO ZAKRIVLJENIM KRILIMA. PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEĐU IZMJERENE BRZINE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA. TLAK ULJA STVARAJU PUMPE. Uronjena centrifugalna pumpa tereta RAZLIKUJEMO JEDNOSTEPENE (KEMIKALCI) I VIŠESTEPENE (LPG I LNG BRODOVI). TLAK ULJA JE OD 3-5 BARA. S REGULACIONIM VENTILOM SMANJUJE SE ILI POVEĆAVA TLAK A TIME I BROJ OKRETAJA PUMPE ODNOSNO KAPACITET. VIJAK S ZAKRETNIM KRILIMA.HRAPAVOST POVRŠINE (MANJA HRAPAVOST VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . 10 . ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NA UČINKOVITOST BRODSKOG VIJKA SU: . PGONSKI STROJ MOŽE BITI ELEKTROMOTOR (LNG) ILI HIDROPOGON (TANKERI.13 13.PROMJER VIJKA (VEĆI PROMJER – VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI). VISINI PUMPANJA NA TANK. POVRATNI VOD ŠTITI TLAČNI VOD OD PUCANJA. PREDNOSTI SU IM SMANJENJE KAVITACIJE UZ ISTI STUPANJ ISKORISTIVOSTI KAO KOD RAVNIH KRILA.BROJ KRILA (VEĆI BROJ KRILA BOLJI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) . I VRSTI TANKA). LPG). TLAČNI CJEVOVOD – POGONSKI DIO PUMPE S TLAKOM 200-300 BAR. ŠTO JE VIJAK VIŠE UDALJEN OD STATVE VEĆA JE ISKORISTIVOST VIJKA JER DOBIVA VIŠE VODE. SMATRAJU SE DJELOTVORNIM S GLEDIŠTA SMANJENJA BUKE I VIBRACIJA KOJI STVARA VIJAK. NA SUSTAVU SU JOŠ FILTERI.

MAXIMALNI BROJ UKLJUČIVANJA: 6 – 8 – VELIKI HIDROFORI 8 – 12 – SREDNJI HIDROFOR 15 – 30 – MALI HIDROFOR Vrste. VELIČINA HIDROFORA ODREĐUJE SE NA TEMELJU BROJA DOPUŠTENOG BROJA UPUĆIVANJA PUMPE PO SATU A BROJ UPUĆIVANJA PUMPI JE NAJVEĆI ZA POTROŠNJU JEDNAKU POLOVICI DOBAVNE KOLIČINE PUMPE.3 17. SASTOJI SE OD: .1 17.2 16.PUMPE ULJA (PROIZVODI TLAK DO 85 BARA). NAJNIŽA RAZINA VODE MORA BITI IZNAD IZLAZNOG PRIKLJUČKA.2 14.SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA ZAHTIJEVI KOJE KORMILARSKI STROJ TREBA ZADOVOLJITI JE PREBACITI KORMILO IZ JEDNOG U DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ ZA 20 SEKUNDI.1 14 15 14.1 15.13. TLAK OVISI O SILAMA NA LIST KORMILA I NAJVEĆI JE KADA SU SILE NAJVEĆE. RADNI VOLUMEN JE IZMEĐU GRANIČNIH TLAKOVA UPUĆIVANJA I ISKLJUČIVANJA. BUDUĆI DA SE ZRAK U VODI ABSORBIRA POTREBNO JE PREDVIDJETI PRIKLJUČAK ZA NADOPUNJAVANJE ZRAKOM DA BI SE ODRŽALE GRANIČNE VRIJEDNOSTI TLAKOVA UKLJUČIVANJA I ISKLJUČIVANJA.POGONSKI DIO ZA OSOVINU (OVISNO O IZVEDBI CILINDRI ILI KRILA) .2 15.3 16. Pumpa s promjenjivim stapajem i promjenjive dobave Hladnjaci kompresora i podmazivanje kompresora Ležajevi osovinskog voda. POSUDA JE U ATOMATSKOM RADU S PRIPADNIM PUMPAMA KOJE SE UKLJUČUJU ILI ISKLJUČUJU U ODREĐENIM GRANICAMA TLAKA U TANKU.SIGURNOSNI VENTILA NA PUMPI (OTVARA KOD PREKORAČENJA MAKSIMALNOG TLAKA) .2 Elektrohidraulički kormilarski stroj MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA.3 14. . uporaba i dijelovi brodskih filtera Izvedbe lopatica centrifugalnih ventilatora Izvedbe i dopušteni padovi tlaka brodskih filtera Uporaba i izbor ventilatora 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 . zupčani prijenosi i spojke Rotacijske pumpe s aksijalnim prostorima Regulacija brodskih ventilatora Automatski rad centrifugalnih samočistioca Hidroforski uređaj TO JE POSUDA POD TLAKOM KOJA TROŠILIMA DOBAVLJA VODU.3 15.1 16 17 16. UKUPNA VELIČINA MORA BITI 25% VEĆA ODPOTREBNOG VOLUMENA.

ZATIM ZATVORITI IZLAZNI VENTIL IZ RESIVERA I OTVORITI VENTIL (LIQUID). ODVAJANJE TEKUĆINE OD STAPA ILI KLIPA 3. ZAPRLJANOST ULJA.3 Svojstva stapnih i klipnih pumpi PREDNOSTI: .1 15 . 20 18.MOGUĆNOST ODRŽAVANJA STALNOG TLAKA UZ RAZLIČITE KAPACITETE . kontrola rada i regulacija 15 15 20 10 20 20 18 18.VISINA CRPLJENJA Glavni i pomoćni kormilarski uređaj Punjenje i pražnjenje rashladnog sustava PUNJENJE VRŠIMO NA TLAČNOJ STRANI IZA RESIVERA ILI KONDENZATORA KOJI MOŽE IMATI I ULOGU RESIVERA. ISTROŠENOST MEHANIZMA PRIJENOSA.SPOSOBNOST STALNOG CRPLJENJA TEKUĆINE .MALA BRZINA STAPA A TIME OGRANIČEN KAPACITET PA JE ZA VEĆI KAPACITET POTREBNA VEĆA DIMENZIJA PUMPE .1 19 19.2 18.MOGUĆNOST ODRŽAVANJA VISOKIH TLAKOVA BEZ POVEĆANJA DIMENZIJA PUMPE .1 Puštanje u rad. ODZRAČITI JE.3 20.SPECIFIČNA ENERGIJA DOBAVE . PUMPA LUPA UZROCI MOGU BITI: ZRAK U USISNOM CJEVOVODU. ISTROŠENOST STAPNIH PRSTENOVA.2 19. PRISUTNOST STRANOG TIJELA U CILINDRU. KOMPRESOR JE U AUTOMATSKOM RADU. NEPRAVILNO POSTAVLJENI LEŽAJEVI.NEJEDNOLIKA BRZINA GIBANJA STAPA SAMIM TIM NEJEDNOLIKA DOBAVA MOGUĆI NEDOSTACI 1... PRIKLJUČNU CIJEV POŽELJNO JE SPOJITI NA SUŠIOC (DRYER). PROPUŠTANJE BRTVENICE I ULAZAK ZRAKA.. održavanje i neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi Vijčani kompresori Leonardov spoj kod palubnih strojeva Glavne veličine brodskih pumpi .VISOK STUPANJ UČINKOVITOSTI .3 19. Klima uređaji. ZAPRLJAN ODNOSNO ZAČEPLJEN USIS 2. NEDOVOLJAN KAPACITET UZROCI MOGU BITI: NEDOVOLJNO OTVORENI I ZAPRLJANI VENTILI.OSJETLJIVOST VENTILA NA NEČISTOĆU .17. ZAGRIJAVANJE PUMPE UZROCI MOGU BITI: PREMALO ULJA U MEHANIZMU PRIJENOSA.MOGUĆNOST TRANSPORTA RAZLIČITIH TEKUĆINA S OBZIROM NA VISKOZNOST NEDOSTACI .. PREVELIKA BRZINA STAPA.

VIJČANE I ZUPČASTE -MLAZNE – EJEKTORI PREMA POGONU -IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA -POGONJENE ELEKTRIČNIM MOTOROM ISTOSMJERNE ILI IZMJENIČNE STRUJE -POGONJNE PARNOM TURBINOM (POVOLJNE SU S ENERGETSKOG STAJALIŠTA.2 20.3 Zaporni i sigurnosni uređaji brodskog cjevovoda Vrste brodskih pumpi PREMA KONSTRUKCIJI: -LINEARNO POKRETNIM UREĐAJEM. TU SPADAJU KLIPNE I STAPNE -ROTACIJSKE. -RUČNO 15 20 . ALI NEDOSTATAK JE UTROŠENO VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) -IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA PUMPE.20 20. TU SPADAJU CENTRIFUGALNE.

2 4.1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1.1 2. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Upućivanje pumpi Regulacija kapaciteta kompresora Dijelovi sustava kormila Upućivanje kompresora Regulacija kapaciteta pumpi Upućivanje separatora Mjerenje napora pumpe Dijelovi rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta kompresora Čišćenje separatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Mjerenje kapaciteta pumpe Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Regulacija kapaciteta pumpi Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Čišćenje separatora Dijelovi rashladnog sustava Mjerenje napora pumpe Čišćenje separatora Rad rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta pumpe Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 15 25 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20 Skupina pitanja 1.3 6. 1.3 4.2 8.1 3.3 3.1 6.3 9..2 10. i Pravilnikom STCW.1 5.2 7. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 1.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 5.2 2.1 10.3 10. 1978.1 7.1 4.3 .3 7.3 5. kako je izmijenjena 1995.1 9.3 2.2 3.1 8.2 9.3 8.2 6.

1 12.2 11.2 18.1 14.3 20.2 12.2 19.3 19.2 17.3 18.3 15.2 13.2 14. kako je izmijenjena 1995. 2.1 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 11.2 16.3 17.1 16. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Stavljanje u pogon protupožarne sisaljke Opisati rad kormila na ovom brodu Opisati kompresor zraka i njegove prateće naprave Kontrola i održavanje glavne cirkulacione sisaljke ulja Kontrola rada ventilatora u prostoriji strojarnice Kontrola rada balasne sisaljke Regulacija kapaciteta sisaljki Upućivanje separatora goriva Čišćenje separatora kaljuže Pokazati sisaljke za rashlađivanje glavnog motora i regulacija Dijelovi rashladnog sustava Opisati ventilaciju strojarnice i hermetizacija Kvarovi na kompresoru za upućivanje glavnog motora Opisati sustav separiranja karterskog ulja Opisati sustav statvene cijevi Kontrola rashladnika i postupak kod propuštanja cijevi Kontrola i održavanje kočnica na priteznom vitlu Opisati promjenu smjera vrtnje kod ventilatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Upućivanje kompresora rashladnog sustava Opisati rad kormilarskog stroja i njegov rad u pogonu Zastoji u radu centrifugalnih pumpi Opisati stabilni protupožarni sustav na brodu Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Pregled separatora ulja i stavljanje u pogon Opisati statvenu cijev.3 14.2 20.1 13. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 15.2 15.1 17.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. održavanje brtvenica i kontrola Kontrola rada purifikatora i klarifikatora Kontrola rada kompresora zraka za upućivanje glavnog motora Hlađenje glavnog stroja kod niskih temperatura Problemi u eksploataciji stapnih pumpi bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20 Skupina pitanja 11.3 12.1 20. 1978.3 13.3 16.3 ..1 19. i Pravilnikom STCW.1 18.

2 4. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 9. kotlovi.3 9.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 2.1 9 9.1 2 2.1 1 1.2 6.1 8 8.2 3.3 7. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Izračunavanje snage kod 2T dizelskih motora Regulacija rada brodskih plinskih turbina Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare Izmjena radnog medija u cilindru četvorotaktnog i dvotaktnog motora Kružni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine Prekretanje brodskih dizelskih motora Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora Ukupna iskoristivost propulzije i slip Regulacija snage brodskih parnih turbina Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomoćnog motora) Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje Priprema i upućivanje brodske parne turbine Termodinamičke osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja Toplinski stupanj djelovanja parne turbine Upućivanje dizelskog motora s teškim gorivom te rad tijekom manevriranja Plinsko-turbinski procesi i izvedbe Sigurnosna armatura brodskog generatora pare Režimi rada motora i optimalna potrošnja goriva Pretičak zraka za izgaranje (motori.1 4 4.2 7.3 6.1 3 3.2 5.kako je izmijenjena 1995.2 8.2 10.1 10 10. i Pravilnikom STCW..1 6 6.3 3. 1.3 8. 1978.3 10.3 .2 1.1 7 7. plinske turbine) Toplinski proces u parno-turbinskom stupnju Pogon i održavanje dizelskih motora Zaštita brodskih parnih turbina Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i načini povećanja istog Otvoreni indikatorski dijagram Sustav ulja glavnog porivnog stroja bodovi 20 15 15 30 10 10 25 15 10 20 15 15 20 15 15 25 10 15 30 10 10 20 10 20 20 15 15 20 10 20 Skupina pitanja 1.1 5 5.2 2.3 4.3 5.

2 19.1 13.2 16.2 11.1 15.2 20.1 18. 2.1 14. 1978.1 11 11. i Pravilnikom STCW. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 16.3 18.2 17.1 16.2 12.3 12.3 17.3 13 14 15 16 13.1 17.2 18.2 15.1 19.3 20.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 20.kako je izmijenjena 1995.2 13.2 14..1 12 12. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Cirkulacija zraka i ispušnih plinova u brodskom generatoru pare Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskorištavanje toplinskog pada u stupnju Priprema i pogon brodskog generatora pare Zaštita brodske plinske turbine Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije i tlaka ispirnog zraka Pregled i održavanje brodskog generatora pare Zaštita brodskih dizelskih motora Sustav hlađenja brodskog dizelskog motora Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine Sustav goriva za dizelske motore Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare Priprema i održavanje pogona brodske parne turbine Režimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu Analiza i obrada napojne i kotlovske vode Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije Sustav startnog zraka dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja Kvarovi i oštećenja brodskih generatora pare Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora Toplinski procesi u dizelskim motorima Tipovi i karakteristike generatora pare Održavanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja Regulacija toplinskog opterećenja brodskog generatora pare Priprema za upućivanje i zaustavljanje glavnog motora “Common rail” sustav ubrizgavanja goriva na 2T motorima bodovi 10 20 20 20 10 20 20 15 15 10 20 20 20 15 15 15 20 15 20 20 10 20 20 10 15 15 20 15 20 15 Skupina pitanja 11.3 15.3 14.3 19.3 17 18 19 20 .

PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Na brodu pokazati razliku između dvotaktnih i četverotaktnih dizel motora U radioni prikazati regulator plinske turbine Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu prikazati cilindar.M.t.1 8 8.M. pumpe dizel motora U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G. ubrizgače Na simulatoru prikazati proces plinske turbine Na brodu prikazati generatore pare U radioni i na brodu prikazati v.1 2 2. 1.1 10 10.3 .2 1.1 4 4. ventile.2 6. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.objasniti na simulatoru Praktički na brodu prikaži snimanje indikatorskog dijagrama Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces Na brodu ili simulatoru prikaži kružni proces parne turbine Praktički na brodu objasni manovru Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine Na simulatoru praktički uputi parnu turbinu Na brodu prikaži optimalnu potrošnju goriva za taj brod Na brodu objasni plinsku turbinu motora Na simulatoru prikaži praktički protok pare i izgaranja Na brodu objasni glavne dijelove motora Na brodu prikaži loše osobine plinske turbine u sustavu s motorom Na brodu objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom Na simulatoru objasni sisteme goriva.1 1 1. 1978..3 7.2 4. vode i automatiku Praktički prikaži održavanje pogona na brodu Na brodu objasni rad pomoćnih dizel motora u sprezi s porivnim strojem bodovi 25 15 10 20 15 15 30 10 10 25 15 10 25 10 15 30 10 10 30 10 10 25 15 10 20 20 10 30 10 10 Skupina pitanja 1.2 3.2 2.1 5 5.2 10. kako je izmijenjena 1995.2 9.2 7.3 9.3 3.1 7 7.1 9 9. i P.3 5.1 6 6.3 10. i Pravilnikom STCW.3 4. ulja.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 2.3 6.2 8. Na simulatoru pokazati zatvoreni proces plinske turbine U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine Izgaranje u generatoru pare .1 3 3.2 5.3 8.

2 18. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 20.3 15.3 18.2 11..2 17.2 12. i Pravilnikom STCW. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Izvršiti čišćenje ogrjevnih površina pregrijača pare Izvršiti unutarnje čišćenje kotla Regulacija sigurnosnih ventila Puštanje kotla u pogon nakon čišćenja istog Izvršiti čišćenje ložišta kotla Čišćenje i izmjena cijevi na vodocijevnom kotlu Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu Izvršiti ispjenjivanja kotla Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu Izvršiti regulaciju najvišeg i najnižeg vodostaja u kotlu Odstranjivanje masnoće iz napojne vode Izvršiti kontrolu podmazivanja parne turbine Spriječiti padanje vakuma u kondenzatoru Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu Mjerenje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Ispravljanje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Mjerenje zračnosti temeljnog ležaja glavnog motora Demontaža letećeg ležaja glavnog motora te podešavanje zračnosti Izvršiti regulaciju uštrcavanja V.2 16. 1978.3 20.T.3 16.3 17.1 11 11.3 13.3 19 20 . sisaljke goriva glavnog motora Isključivanje jedne V. kako je izmijenjena 1995.1 19.T.3 19.1 17 17.2 19.1 18 18.1 12 12.3 12.2 14.1 13 13.3 14. sisaljke glavnog stroja u radu Izvršiti godišnji pregled jednog cilindra glavnog motora Izvršiti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora Izvršiti pripremu te izvršiti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog motora Izvršiti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja Pripremiti turbo puhalo za pregled Izvršiti mjerenje potrošnje ulja za podmazivanje cilindara Izvršiti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispušnih ventila Kontrola uređaja za tretman goriva bodovi 10 10 30 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 20 15 20 10 20 10 20 20 Skupina pitanja 11. 2.1 16 16.2 15.1 15 15.2 13.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 20.1 14 14.

1 2 2.1 5 5.isključivanje sveukupnog postrojenja u doku Držanje straže u plovidbi kanalima Predaja straže s obzirom na radove i izvanredne okolnosti Spremnost postrojenja za manevriranje Držanje straže u plovidbi Predaja straže s obzirom na sposobnost časnika koji preuzima stražu Izvješćivanje i pozivanje upravitelja stroja Držanje straže u strojarnici koja je povremeno bez posade Predaja straže .2 9.3 .pregled i priprema Zaustavljanje . 1.3 5.2 2.lista provjere Priprema pogona s plinskom turbinom Držanje straže u izvanrednim situacijama (kvar) Preuzimanje straže .C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 6.kako je izmijenjena 1995.2 1.lista provjere Lista provjere . predisplovljenje bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 15 20 Skupina pitanja 1.3 10.2 10.3 9. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj straže u strojarnici prema vrsti broda i tipu postrojenja Preuzimanje straže s obzirom na radove u tijeku Priprema dizel generator za upućivanje Ustroj straže prema vremenskim uvjetima Preuzimanje s obzirom na stanje pogona Priprema turbo generatora za upućivanje Ustroj straže s obzirom na nastali kvar na porivnom stroju Preuzimanje straže u izvanrednim okolnostima Priprema i upućivanje glavnog motora Držanje straže u luci Preuzimanje straže s obzirom na stanje tankova i kaljuža stroja Priprema kotla za potpalu Držanje straže na sidrištu Preuzimanje straže s obzirom na naloge upravitelja stroja i dnevnik stroja Kontrola upravljačkih sustava i sredstava za vezu Držanje straže u manevriranju Predaja straže .1 9 9.2 4. 1978.2 3.1 4 4.3 6.1 1 1.3 8.3 4..2 8.1 10 10.2 7.1 6 6.1 3 3. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 7 7.1 8 8. i Pravilnikom STCW.na dolasku.3 2.3 7.3 3.2 5.

1 19 19. lista provjera Držanje straže kada je strojarnica bez posade Zaustavljanje cjelokupnog postrojenja kod odlaska broda na dokovanje Kontrola i zaustavljanje pogona stroja bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10 Skupina pitanja 11.3 19.1 11 11.3 14. izvješća Kontrole upravljačkih sustava Preuzimanje straže.2 17.3 . i Pravilnikom STCW. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustroj straže prema vrsti broda i tipu postrojenja Vožnja ovisno o vremenskim uvjetima Priprema glavnog stroja za upućivanje Sposobnost držanja sigurne straže Nadzor nad strojevima koji su izloženi havariji Spremnost posade stroja za upravljanje porivnim sustavom Priprema generatora za upućivanje Učestalost i opseg praćenja postrojenja Prevencija kvarova u strojarnici Sprečavanje polucije sa broda u more Stanje kaljuža u strojarnici Kontrola upravljačkih sustava u stroju Pravilno vođenje dnevnika stroja Upravljanje postrojenjem u nuždi Sigurnosne mjere i postupci u slučaju nužde Držanje straže plovidbom kanalima Predaja straže u izvanrednim okolnostima Uzbunjivanje u slučaju opasnosti Izvješća o izvanrednim radovima u strojarnici Mjere opreza i zaštite kod izvanrednih situacija Pregled i priprema kod preuzimanja straže Sposobnost časnika za preuzimanje straže Držanje straže u plovidbi Izvješća kod izvanrednih okolnosti Izvanredne okolnosti na pomoćnim strojevima.3 20. 1978.3 12.3 18.1 18 18.2 18.2 13.2 12.2 19.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 13 13..2 20.kako je izmijenjena 1995.2 15.1 12 12.1 16 16.3 13.1 17 17. 2.3 16.1 14 14.2 14.3 17.2 16. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 20 20.1 15 15.3 15.2 11.

izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 8.3 5.2 3.1 9 9.2 1.kako je izmijenjena 1995.2 2..2 5.3 9.1 4 4.3 7.1 7 7.1 8 8.3 8.1 2 2.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. 1.3 2. 1978.1 10 10.2 9.3 4.1 1 1.2 10.3 6.2 6.3 .3 3.1 5 5.brodogradilištu Prikaži izdavanje trajnih naloga posadi stroja od strane upravitelja stroja Pripremiti dizel generator za zaustavljanje Ustrojiti stražu radi pripreme pogona za manevriranje na određenom brodu Primopredaja straže u okolnostima bolesti ili pijanstva časnika stroja Pripremiti glavni motor za upućivanje (na brodu ili simulatoru) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici koja je povremeno bez posade Predati stražu na terminalu Pripremiti turbogenerator za upućivanje (simulator) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici s posadom Predati stražu u luci Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Preuzeti stražu u manevriranju Predati stražu u doku Demonstrirati djelotvorno i sigurno pumpanje kaljuža Preuzeti stražu na terminalu Predati stražu u izvanrednim okolnostima Pripremiti separator za upućivanje Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Izvršiti povremeni (periodički) pregled postrojenja Kontrolirati dnevnik stroja bodovi 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 20 15 Skupina pitanja 1.2 4.2 7. i Pravilnikom STCW.1 6 6.1 3 3.3 10. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Ispisati listu provjere predaje straže Pripremiti centrifugalnu pumpu za upućivanje Ustrojiti stražu na određenom brodu u luci ili simulatoru Ispisati listu provjere preuzimanja straže Pripremiti pomoćni motor za upućivanje Ustrojiti stražu broda na terminalu Ispisati listu provjere u nenadgledanoj strojarnici Pripremiti kotao za potpalu (na simulatoru) Ustrojiti stražu na određenom brodu u doku .

1 20 20.1 14 14.2 16. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Predati stražu u doku Predati stražu u luci Pripremiti pomoćne motore za upućivanje Pripremiti separator kaljuže za upućivanje Pripremiti kotao za potpaljivanje Ispisati listu provjere preuzimanja straže Upravljane postrojenjem u nuždi Izvješće o radovima u strojarnici Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Preuzeti stražu za vrijeme manovre Kontrola dnevnika stroja Pripremiti kotao za stavljanje u pogon Priprema pomoćnog motora za stavljanje u pogon Ispitivanje nepovratnog ventila na separatoru kaljuže Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Predati stražu na terminalu Priprema glavnog stroja za upućivanje Ustrojiti stražu u doku Izvršiti periodični pregled postrojenja Pripremiti diesel generator za zaustavljanje Pripremiti utilizacioni kotao za pogon Demonstrirati djelotvorno pumpanje kaljuže Prikazati izdavanje trajnih naloga upravitelja stroja Pripremiti zaustavljanje pogona Kontrola upravljačkog sustava Kontrola sustava veze Postupak sigurnosnih mjera u izvanrednim okolnostima Kontrola upravljačkog sustava Izvješćivanje upravitelja stroja u izvanrednim okolnostima bodovi 20 20 10 15 15 20 20 10 20 20 20 10 20 20 10 15 15 20 20 20 10 15 15 20 15 15 20 20 20 10 Skupina pitanja 11.1 19 19.3 19.2 14.2 11.1 12 12.3 13.1 15 15.2 15.1 16 16.1 13 13.1 17 17.3 20. 1978.2 12.3 16.. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.kako je izmijenjena 1995.1 11 11.2 17.2 18.3 15.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 .2 20.2 13.3 18.3 17.3 12. i Pravilnikom STCW.3 14.2 19.1 18 18. 2.

2 Sprječavanje onečišćenja mora uljem (kaljuže stroja) Prilog I MARPOL 73/78 6.2 Kormilarski uređaj i propisi za klasu broda 4.1 Pomorski zakonik Republike Hrvatske .1 Osnovni pregled strojnog uređaja za klasu broda 2 2. 1.1 Gubitak klase broda 3 3..2 Klasifikacijske isprave 9.1 Postupni pregled strojnog uređaja .2 Sprječavanje onečišćenja atmosfere s brodova .1 Spremnici zraka i propisi za klasu broda 5 5.2 Dopuštenje za rad u opasnim okolnostima 8.3 Alternativni pregledi strojnog uređaja za klasu broda 9. 1978.1 Postupak pri stavljanju broda u klasu 4 4.3 Propisi i provedbe zaštitnih mjera na radu u strojarnici 7.3 CO2 uređaj za gašenje požara 3.1 Redovni pregledi strojnog uređaja od strane klasifikacijskih zavoda (Registra) 9 9.1 Glavni motor i propisi u svezi pregleda za klasu strojnog uređaja 7 7.2 Knjiga o uljima (dio I) 2.3 Protivpožarna pumpa za nuždu 8.2 Dnevnik stroja 1.2 Pomorska inspekcija .preventiva. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.3 Sprječavanje onečišćenja mora sanitarnim vodama .3 Stručna zvanja u pomorstvu 2.Prilog V MARPOL 73/78 5.2 Sprječavanje onečišćenja mora smećem i otpadom . sigurnost i zaštita mora 8 8.Prilog VI MARPOL 73/78 10. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 Ulazak u zatvorene prostore bodovi 15 25 10 15 15 20 10 15 20 20 15 15 15 25 10 15 25 10 20 15 15 15 15 20 20 10 20 15 20 15 .3 Organizacija gašenja požara u strojarnici broda 4.Prilog IV MARPOL 73/78 10.3 Preventivno održavanje radi zaštite od požara u strojarnici 6.pregled upravitelja stroja 10 10. i Pravilnikom STCW.2 Osovina propelera i propisi za klasu broda 3.3 Osobna i kolektivna zaštita na brodu 5.1 Društva za klasifikaciju brodova 1 1.1 Generatori pare i propisi u svezi pregleda za klasu broda 6 6.kako je izmijenjena 1995.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.vrste i nadležnost 7.

PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Knjige održavanja glavnog i pomoćnih strojeva Općenito o SOLAS konvenciji Nacionalni propisi za zaštitu od onečišćenja mora STCW konvencija Vođenje dnevnika stroja Pomorska inspekcija – općenito MARPOL 73/78 – postupak kod onečišćenja mora Ovlaštena lica za rukovanje brodskim strojevima Brodske svjedodžbe Ulazak i rad u zatvorenim prostorima MEGA test – električnih uređaja Prijevoz opasnih tvari brodom Posada broda – minimalni broj članova Pomorski prekršaji – sankcije Prijem tekućeg goriva na brod Vježbe gašenja požara – postupak Teretne dizalice i propisi za klasu Zahtjevi i propisi glede napajanja el. 1978. 2.2 19. i Pravilnikom STCW.3 12.2 13.3 13.1 11 11.3 .2 16.2 18.2 20.2 12.3 17.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 14 14.1 18 18.1 19 19.3 19.2 15.1 20 20.3 18.2 17.kako je izmijenjena 1995. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 14.3 14.1 15 15.1 12 12.1 17 17.3 20.3 16.1 16 16.1 13 13.2 11. energijom u nuždi Priprema za rad u tankovima Valjanost brodskih svjedodžbi Pregled parnog kotla i propisi za klasu Sposobnost broda za plovidbu Pregled boca i sustava CO2 na brodu Društva za klasifikaciju brodova Međunarodna organizacija – IMO Redovni pregledi strojnog postrojenja za klasu Nadležnosti inspekcije sigurnosti plovidbe MARPOL 73/78 – oprema na brodu protiv onečišćenja mora Ovlaštenja organa sigurnosti plovidbe na moru Osnovni pregledi strojnog postrojenja za klasu bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10 Skupina pitanja 11.3 15..

2 7.1 8 8. pumpe Upravljanje turbo-generatorom Upravljanje 2T motorom kod puknuća stapa Upravljanje vakumskim kondenzatorom Upravljanje parnim postrojenjem Upravljanje sustavom balasta Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja letećeg ležaja Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja temeljnog ležaja Upravljanje utilizatorom Upravljanje postrojenjem s obzirom na zaštitu morskog okoliša – Marpol. postupci.3 2.2 4.M. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Definicija upravljanja Upravljanja turbo-generatorom kod pada vakuma Upravljanje 4T motorom kod puknuća klipa Vrste upravljanja postrojenjem Energetski preduvjeti uspostave pogona Upravljanje G.2 1.3 8.1 10 10..3 4.1 9 9. i Pravilnikom STCW. u nuždi i načini komunikacije Razlozi. kod zaribavanja V.1 7 7. 1.1 2 2. 1978.2 9.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 10.3 9.3 5. upravljanje) Upravljanje postrojenjem u manovri Upravljanje sustavom kaljuže Upravljanje sustavom kormilarskog uređaja Upravljanje gorionikom generatora pare Upravljanje sustavom klime i provijanta Upravljanje sustavom goriva glavnog motora Upravljanje postrojenjem u situaciji rizika Nadzor i kontrola glavnog porivnog stroja Upravljanje separatorom teškog goriva Upravljanje sustavom uputnog zraka Upravljanje osovinskim generatorom bod. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 1. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. način i rezultati mjerenja defleksija koljeničaste osovine Eksplozija kartera kod 4T motora (razlozi.2 5.1 6 6.kako je izmijenjena 1995.1 3 3. saniranje.3 . Prilog I Postupak upućivanja generatora pare Upravljanje G.2 2.2 8. 1.1 4 4.1 5 5.3 7.2 3.T.2 10.M.2 6.3 6.1 1.3 3.

1 14 14.2 18.2 19.3 19.2 20.3 20.1 17. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Tekst pitanja Postupak i kontrola ispumpavanja kaljuže iz prostora strojarnice Regulacija tlaka i temperature u sistemu ulja za podmazivanje GM Upravljanje postrojenjem u doku Sredstva za vezu na mjestima upravljanja porivnim strojevima SOPEP i uloga upravitelja – ukrcaj goriva Predradnje za puštanje u rad utilizatora Upravljanje porivnim postrojenjem u sustavu elektro-propulzije Upravljanje potrošnjom cilindarskog ulja Upravljanje postrojenjem sa selektivnom katalitičkom redukcijom Upravljanje uređajem za spaljivanje (incenerator) Upravljanje temperaturom slatke rashladne vode (centralni rashl. u takvom režimu Upravljanje centrifugalnim pumpama Upravljanje gen.2 11.1 15 15..3 12.3 15.3 18.3 16 17 18 16.2 16.M. te upravljanje G.1 18.M.1 16.1 19. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 13 13.2 17.2 13. (Thermal Load LImit) Upravljanje sustavom inertnog plina (tankeri za ulja) Upravljanje kotlom na ispušne plinove u slučaju izgaranja sekcije evaporatora ili zagrijača napojne vode Upravljanje sustavom za iskorištavanje otpadne topline Osnovne zaštite dizelskih motora i kotlova Upravljanje postrojenjem s obzirom na SM Code Objasniti automatski start dizel-generatora Upravljanje postrojenjem za obradu otpadnih voda Objasniti razlike u ispušnim temperaturama kod smanjivanja opterećenja na glavnom motoru bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 20 15 15 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 Skupina pitanja 11.kako je izmijenjena 1995.2 14.1 12 12. i Pravilnikom STCW.1 20.4 13.3 17.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 15. sistem) Postupci i dužnosti upravitelja u slučaju požara u strojarnici Upravljanje sustavom CO2 Upravljanje raspodjelom opterećenja dizel-generatora Upravljanje postrojenjem u posebnim područjima s obzirom na Prilog VI Marpola-a Zaštite (blokade starta) kod loženog kotla Upravljanje pramčanim i krmenim porivnicima Upravljanje i organizacija ukrcaja goriva Način blokiranja TP. 2. 1978.1 11 11. slatke vode Graničnik prevelikog toplinskog opterećenja na G.3 19 20 .3 12.3 14.

2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla loženog tekućim gorivom 3.1 Uputiti separator ulja 4 4.1 Uputiti separator ulja za podmazivanje 2 2.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u NT krugu 6.1 Uputiti dizel generator 7 7.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava sanitarnih otpadnih voda 7.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u VT krugu 5.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava kaljuže strojarnice 8.1 Uputiti centrifugalnu pumpu 1 1.3 Upravljanje kotlom na teško dizel gorivo u nuždi (automatika u kvaru) 8.3 Objasniti daljinsko upravljanje glavnim porivnim strojem 7.3 Prikaži daljinsko upravljanje pumpama glavnog porivnog stroja 3.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu dizel generatora 2.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla na ispušne plinove (utilizator) 9. i Pravilnikom STCW.1 Objasniti upućivanje glavnog porivnog stroja 8 8.1 Uputiti pumpu kaljuže strojarnice 6 6.3 Objasniti upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem 6.1 Izvršiti potpalu inceneratora 10 10.2 Nadzor i kontrola sustava ulja za podmazivanje porivnog stroja 4.3 Objasniti način upravljanja u slučaju gašenja požara u strojarnici 4.1 Uputiti separator kaljuže 5 5. 1.3 Prikaži upravljanje brodskim vijkom sa zakretnim krilcima 2.. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1. 1978.3 Objasniti način upravljanja pumpama glavnog motora 9.1 Uputiti separator teškog dizel goriva 3 3.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu generatora za nuždu 10.3 Objasniti (prikaži) daljinsko upravljanje dizel generatorom bodovi 10 25 15 10 25 15 10 25 15 10 15 25 10 15 25 10 15 25 15 20 15 20 10 20 20 20 10 15 15 20 .3 Objasniti upravljanje protupožarnom pumpom u nuždi 10. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.1 Izvršiti potpalu kotla 9 9.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu glavnog porivnog stroja 1.3 Upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem pri manevriranju 5.kako je izmijenjena 1995.

3 Prikazati način snimanja barem tri parametra glavnog porivnog stroja pomoću računala na brodu ili simulatoru 15.2 Upravljanje glavnim motorom u situaciji neispravnog rasprskača 18.3 Objasniti upravljanje pomoćnim tutbo-puhalima 13.1 Prikaži ili objasni način ograničenja max.3 Demonstriraj upravljanje vakumskim kondenzatorom pare (na brodu ili simulatoru) .1 Uputiti daljinskim načinom dizel-generator na brodu ili simulatoru 15 15. 1978. u nuždi 16.3 Demonstrirati kontrolu porivnog stroja pomoću računala 12.M.2 Demonstrirati sustav upravljanja separatorom kaljužnih voda 13. 2.1 Uputiti generator za nuždu 13 13.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 Upravljanje glavnim motorom u situaciji puknutog poklopca cilindra 18.1 Uputiti protupožarnu pumpu za nuždu 12 12.2 Prikazati ili objasniti upravljanje porivnim postrojenjem u situaciji propuštanja rashladnika ispirnog zraka 11.3 Upravljanje DG-ima pomoću računala (simulator) 20.1 Uputiti turbogenerator na brodu ili simulatoru 14 14.2 Demonstriraj upravljanje u situaciji puknute košuljice glavnog motora 20.1 Prikaži ili objasni način upravljanja zakretnim propelerom 18 18. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 Objasniti upravljanje sustavom pare u situaciji puknute cijevi kotla 14.1 Upravljanje glavnim dizelskim motorom u situaciji puknutog stapa 19 19.3 Demonstriraj upravljanje turbo-pumpama tereta na brodu ili simulatoru 19.1 Uputiti uređaj za obradu sanitarnih otpadnih voda 11 11.2 Demonstrirati ispumpavanje kaljuže strojarnice u nuždi 12.1 Uspostavi lučki pogon preko računala (na brodu ili simulatoru) 20 20.3 Prikazati upravljanje postrojenjem u situaciji začepljenog-obraslog usisa morske vode za hlađenje 16.3 Pokazati način upravljanja na nekim od sustava kada je automatski regulator temperature u kvaru.2 Demonstriraj upravljanje G. broja okretaja porivnog stroja 17 17.. i Pravilnikom STCW.1 Upravljanje glavnim motorom kada je u pogonu osovinski generator 16 16.2 Upravljanje balastnom pumpom kad negdje vuče zrak 17.kako je izmijenjena 1995.2 Demonstriraj upravljanje postrojenjem u situaciji obraslog trupa broda 14.2 Demonstriraj ručno upravljanje automatskim regulatorom temperature 19.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji propuštanja ulja iz krmene statve 15. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 15 20 Skupina Tekst pitanja pitanja 11. a koristi se zamjenski (na brodu ili simulatoru) 17.

KIDANJE MEŠIĆA I TETIVA) STUPANJ OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA OVISI O: -PUTU PROLASKA STRUJE KROZ ČOVIJEKA (SRCE) -FREKVENCIJI STRUJE (NAJOPASNIJE PODRUČJE IZMEĐU 40 I 60 Hz) -JAKOSTI STRUJE (DONJA GRANICA SMRTNE OPASNOSTI JE 50mA) -TRAJANJU STRUJNOG UDARA PRINCIPI ZAŠTITE: -ONEMOGUĆITI DODIR S DIJELOM UREĐAJA KOJI JE POD 20 15 20 . TREPERENJE I PARALIZA SRCA. ZAGRIJAVANJE KRVNIH ŽILA) .KORIŠTENJE PROTUEKSPLOZIVNIH UREĐAJA 1 1. i Pravilnikom STCW.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.REDOVITOM PROVJEROM I ODRŽAVANJEM KONTAKATA .1 Opasnost od električne struje i mjere zaštite DJELOVANJE EL.. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. STRUJE NA ČOVIJEKA: .1 Kojim mjerama se postiže zaštita od požara u električnom sustavu? . SUŠITI MOTOR. PONOVO SUŠITI. NESVJESTICA.3 Voda je prodrla u elektro motor.PRAVILNOM ZAŠTITOM KRATKOG SPOJA .TOPLINSKO (VANJSKE I UNUTARNJE OPEKOTINE. kako je izmijenjena 1995. 1.PRIMJENA ODGOVARAJUĆE IZOLACIJE .MEHANIČKO (LOMLJENJE KOSTIJU.2 Sinkroni generator se ne uzbuđuje . PARALIZA DISANJA. odredite postupke popravka OPRATI SLATKOM VODOM.ELEKTROLITSKO (RASTAVLJANJE KRVI I DRUGIH TJELESNIH TEKUĆINA) . MJERITI OTPOR IZOLACIJE. PONOVO MJERITI ( DOBRO GA JE SUŠITI PREKO TRANSFORMATORA) 2.UPOTREBA NEGORIVIH KABLOVA .BIOLOŠKO (GRČENJE MIŠIĆA. 1978. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Bod. 15 Skupina Tekst pitanja pitanja 1.zašto? RAZLOZI MOGU BITI: -IZGUBIO JE REMANENTNI MAGNETIZAM -KVAR AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA -KVAR NA ISPRAVLJAČKIM DIODAMA UZBUDE NA ROTORU 1. SMRT) . IŠĆAŠENJE ZGLOBOVA.

RUČICE) -DVOSTRUKA IZOLACIJA ELEKTRIČNOG DIJELA KUĆIŠTA -NAPON INSTALACIJE NIŽI OD 50V -GALVANSKO ODVAJANJE (IZOLACIJSKI TRANSFORMATOR 1:1 ONEMOGUĆUJE ZATVARANJE STRUJNOG KRUGA KROZ ČOVIJEKA) ZAŠTITNO UZEMLJENJE (IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA MJERE ZAŠTITE PRI RADU SA EL. STRUJOM: -SUHA ODIJEĆA I CIPELE S GUMENIM POTPLATOM -ISKLJUČITI STRUJNI KRUG ZA NAPAJANJE. BLOKIRATI AUTOMATIKU -POSTAVITI ZNAK UPOZORENJA -OBAVIJESTITI SVE KOJE JE POTREBNO ŠTO SE RADI -KORISTITI GUMENU PROSTIRKU ZA KLEČANJE -KORISTITI ALAT S IZOLIRANIM DRŠKAMA -PRIJE KONTAKTA SA STRUJNIM KRUGOM PROVIJERITI ISPITIVAČEM DA LI JE KRUG POD NAPONOM -AKO SE STRUJNI KRUG NE MOŽE ISKLJUČITI KORISTITI GUMENE RUKAVICE -KORISTITI ŠLJEM.2 Zašto se kod jednakog opterećenja dva generatora struja razlikuje u A ? JER JE FAKTOR SNAGE RAZLIČIT I VUKU RAZLIČITU JALOVU SNAGU.3 Pretvaranje razine tekućine u informaciju za potrebe automatizacije • UREĐAJI S PLOVKOM KOJI JE SPOJEN NE POLUGU KOJA NA DRUGOM KRAJU PREKO MAGNETA OTVARA ILI ZATVARA STRUJNI KRUG.NAPONOM -OGRANIČITI JAKOST STRUJE (NAPON DODIRA) NA BEZOPASAN IZNOS -OGRANIČITI VRIJEME TRAJANJA STRUJNOG UDARA MJERE ZAŠTITE : -OGRADITI ILI DOVOLJNO UDALJITI DIJELOVE POD NAPONOM DIJELOVE POD NAPONOM ODIJELITI IZOLACIJOM (KUĆIŠTE. IZVADITI OSIGURAČ. 2. -VEZATI SE KOD RADA NA VISINI -PRI PRUŽANJU POMOĆI ISKLJUČITI NAPAJANJE UKOLIKO JE MOGUĆE ILI KORISTITI NEKI IZOLATOR PRI ODVAJANJU UNESREĆENOG 2 2. ZAKLJUČATI SKLOPKU ILI PREKIDAČ. TIPKALA. OD TUDA DALJE SIGNAL SE MOŽE PRIJENETI ZA POTREBE ALARMNOG SUSTAVA (VISIKI/NISKI NIVO) ILI UKLJUČIVANJA ILI ISKLJUČIVANJA PUMPE (SEWAGE PLANT) • KONTAKTNE ELEKTRODE – SLOBODNI KRAJEVI EL. KONTAKATA ČINE JEDNU ELEKTRODU DOK DRUGU ELEKTRODU ČINI SAMA TEKUĆINA (POSUDA SA 20 10 .

3. POTREBNA SNAGA DIZEL MOTORA ODREĐUJE SE PREMA NAZIVNOJ SNAGI GENERATORA.3 4. MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU PRESSURE TRANSMITERA. NA IZLAZU SE DOBIVA NAPON 3-10V NA SVAKIH 1000 o/min.ŠALJE SIGNAL OD 01BAR ILI 4-20 mA Kako se postiže ekonomičnost proizvodnje električne energije? TAKO DA DIESEL GENERATORI ŠTO JE VIŠE MOGUĆE RADE U PODRUČJU OPTIMALNE ISKORISTIVOSTI GDJR JR SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA g/kWh NAJMANJA. OPTIMALAN BROJ GENERATORA NA TRGOVAČKIM BRODOVIMA JE 2-4 DOK KOD BRODOVA SA ELEKTRIČNOM PROPULZIJOM TAJ BROD JE 4-6. DRUGA IZVEDBA RADARA ŠALJE NEPREKINUTI SIGNAL RAZLIČITE FREKVENCIJE.1 TEKUĆINOM MORA BITI UZEMLJENA). • MJERENJE RAZINE TEKUĆINE POMOĆU TANKER RADARA. VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE VRATI SIGNAL (KOJI PUTUJE BRZINOM SVJETLOSTI) MJERI SE U PIKOSEKUNDAMA I ELEKTRONIKA PRETVARA U RAZINU. generatori preuzmu različite snage u kW ? JER SU RAZLIČITO PODEŠENE KARAKTERISTIKE REGULACIJE FREKVENCIJE (vidi dijagram sinkronizacije) AKO SU NAM RAZLIČITO PODEŠENE STATIČKE KARAKTERISTIKE Pretvaranje brzine vrtnje u informaciju za potrebe automatizacije • ISTOSMJERNI TAHOMETRI – TO SU U BITI ISTOSMJERNI GENERATORI KOJI DAJU ISTOSMJERNI NAPON PROPORCIONALAN BRZINI VRTNJE. SIGNAL VRIJEDNOSTI 4-20mA. IMPULSNI RADAR ŠALJE ISPREKIDANE SIGNALE KOJI SE ODBIJAJU OD RAZINE TEKUĆINE. Zašto je za brod važan izbor napona i frekvencije? BITAN JE RADI ODREĐIVANJA STRUJE KRATKOG SPOJA SAMIM TIME ODREĐUJE POTREBNU VELIČINU SKLOPNIH UREĐAJA 20 20 10 10 . OVDJE SE UMJESTO VREMENA POTREBNOG DA SIGNAL PREVALI PUT MJERI RAZLIKA U FREKVENCIJI • MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU MJEHURIĆA ZRAKA ODAKLE SE SIGNAL TLAKA ZRAKA ŠALJE DALJE NA AUTOMATIKU ILI SE PRETVARA U EL.2 3. • IZMJENIČNI TAHOMETRI – MAGNET JE NA OSOVINI KOJA SE ROTIRA A NA SVITKU SE INDUCIRA NAPON KOJEMU SU AMPLITUDA I FREKVENCIJA RAZMJERNA BRZINI VRTNJE ROTORA. Zašto kod promjene optereć. SPAJAJU SE DIREKTNO NA OSOVINU KOJOJ SE MJERI BRZINA. TANKERRADARI EMITIRAJU ELEKTROMAGNETSKE VALOVE. MJERI SE PROSTOR IZNAD TEKUĆINE (ULLAGE).TAKVA METODA SE MOŽE UPOTRIJEBITI I ZA MJERENJE RAZINE U POSUDAMA POD VISOKIM TLAKOM ILI NA VISOKOJ TEMPERATURI.1 3 3.

2 5. Na kojem principu djeluje nadređena automat.1 5 5.PRIVLAČENJE BRODA SIDRU .3 CENTRALE. FREKVENCIJA ĆE PASTI. AKO NISU JEDNAKE FREKVENCIJE BIT ĆE I RAZLIČITI FAZNI POMAK PA NEĆEMO MOĆI GENERATOR STAVITI U PARALELU. REŽIMI RADA: . PRILIKOM UKLJUČIVANJA POTROŠAČA GENERATOR ĆE TRENUTNO PREUZETI OPTEREĆENJE.3 5.2 4.SINKROKONVERTOR STRUJU NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM JE PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTOSMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMIJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠNJE. FREKVENCIJA ODREĐUJE IZBOR POGONSKOG STROJA (MOTORA) Kako se manifestira razlika u naponu i frekvenciji kod sinkronizacije? KOD RAZLIČITOG NAPONA DOĆI ĆE DO POJAVE STRUJE GREŠKE. PRIMJER Pt 100 KOJI NA SOBNOJ TEMPERATURI IMA OTPOR OD 100Ω. • MJERENJE TEMPERATURE POMOĆU TERMOMETRA S ELEKTRIČNIM OTPOROM ZASNOVANO JE FUNKCIONALNOJ ZAVISNOSTI OTPORA VODIČA I POLUVODIČA OD TEMPERATURE. A NAKON TOGA AUTOMATIKA ĆE VRATITI FREKVENCIJU NA 50 ILI 60 Hz Princip pretvaranja temperature u informaciju za potrebe automatiz. MOTORI RADE U INERMITIRANOM REŽIMU RADA TAKO DA JE PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆEN.ČUPANJE . KOD VEĆEG NAPONA STRUJA KRATKOG SPOJA JE MANJA.1 Uloga sinkronoskopa kod sinkronizacije 15 . Proizvodnja jalove energije kod osovinskih generatora KOD OSOVINSKOG GENERATORA KOJI JE SPOJEN NA BRODSKU MREŽU PREKO STATIČKOG PRETVARAČA FREKVENCIJE (KONKRETNO SINKROKONVERTORA) ZAHTIJEVA SE UGRADNJA SINKRONOK KOMPENZATORA JER OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU. KORISTI SE BAKAR I PLATINA JER JE ODNOS IZMEĐU OTPORA I TEMPERATURE GOTOVO LINEARAN. raspodjela opterećenja? FUNKCIJA NADREĐENE AUTOMATIKE JE DA KOMPENZIRA PAD ENERGIJE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA.PODIZANJE .UVLAČENJE 20 20 20 15 15 6.4 4. Električne specifičnosti pogona sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI ILI FREKVENTNO UPRAVLJIVI ASINKRONI MOTORI.PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA .

konstantne frekv. NA NAPON DJELUJE PREKO UZBUDE.3 Priprema električnog sustava broda za pregled Registra 7. u osovinskim generat.1 Na koje parametre i preko kojih elemenata djeluje automatska sinkronizacija? DJELUJE NA NAPON.1 Zašto uključenje velikih elektromotora može izazvati "black out"? ZBOG VELIKE STRUJE POKRETANJA VEĆA OD NAZIVNE STRUJE DO 7 PUTA. -NAJSUVREMENIJA IZVEDBA JE OSOVINSKI GENERATOR SA STATIČKIM PRETVARAČEM FREKVENCIJE.6 DA BI SE UTVRDILO DA SU NAPONI U FAZI 6. OPTIČKI I VIBRACIJSKI. KADA SE ODABERE REŽIM RADA S OSOVINSKIM GENERATOROM REGULATOR BROJA OKRETAJA GL.2 Priprema automatike broda za pregled Registra 7.3 Proizvodnja elektr. BROJ OKRETAJA GLAVNOG MOTORA NEMA NIKAKVOG UTJECAJA NA STABILNOST NAPONA I FREKVENCIJE. 8. -KOD IZVEDBE KADA JE OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN NA GLAVNI MOTOR PREKO VARIJATORA PODRUČJE U KOJEM JE MOGUĆA REGULACIJA JE 70 – 100% NAZIVNE BRZINE GLAVNOG MOTORA. POSTOJE VIŠE NAČINA ODRŽAVANJA KONSTANTNE FREKVENCIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA I NAJVIŠE OVISE O VRSTI PORIVNOG STROJA. -KOD PROPELERA SA ZAKRETNIM KRILIMA SINKRONI GENERATOR JE NA PORIVNI STROJ SPOJEN DIREKTNO ILI PREKO REDUKTORA.2 Važnost karakteristike regulatora broja okretaja u raspodjeli opterećenja POMOĆU REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJEMO NA NAGIB STATIČKE KARAKTERISTIKE???? NA RASPODIJELU OPTEREĆENJA UTJEČE NAGIB KARAKTERISTIKE A NA FREKVENZIJU BRZINA ODZIVA. NA FREKVENCIJU I FAZU NAPONA DJELUJE PREKO REGULATORA OKRETAJA. 8. NAJČEŠĆE KORIŠTEN PRETVARAČ FREKVENCIJE JE SINKROKONVERTER. 7.2 Energija napajanja automatskih uređaja i sustava 6. DOĆI ĆE DO PRORADE PODNAPONSKE ZAŠTITE I PADA FREKVENCIJE.3 Principi pretvaranja položaja u informaciju za potrebe automatizacije UPOTREBLJAVAJU SE ŽIROSKOPI KOJI MOGU BITI MEHANIČKI. FREKVENCIJU I FAZU NAPONA. ??????????????????????? 8. STROJA SE BLOKIRA NA NAZIVNIM ORETAJIMA I ODRŽAVA IH KONSTANTNIM PA JE PREMA TOME KONSTANTNA FREKVENCIJA. DANAS SE KORISTE MEHANIČKO HIDRAULIČKI AKTUATORI. energ. OSNOVNI 15 20 15 7 20 15 15 8 20 15 .

PREOPTEREĆENJE (LOŠI LEŽAJEVI. NAPON I REDOSLIJED FAZA. ZAŠTITA KRATKOG SPOJA.3 10. analizirajte razloge RAZLOZI MOGU BITI PAD NAPONA. ISPITUJU SE PREKOSTRUJNI RELEJ.. analizirajte razlog NAJVJEROJATNIJE PREKRATKO PODEŠEN VREMENSKI RELEJ ZVIJEZDA .3 PROBLEM SINKROKONVERTORA SU NJEGOVE NESINSOIDALNE (PRAVOKUTNE) STRUJE NA MREŽNOJ I GENERATORSKOPJ STRANI ŠTO ZNAČI DA JE MREŽA ZAGAĐENA JAKIM VIŠIM HARMONICIMA.9. Moguće ispitno pitanje: MI IMAMO 440/60 MOŽEMO LI UZETI 380/50? MOŽEMO. zašto? PREKOSTRUJNA I KRATKI SPOJ ???????? O kojim aspektima treba voditi računa kod napajanja broda sa kopna TREBA PROVJERITI FREKVENCIJU.2 9. MOTOR Kontakti sklopnika uputnika zvijezda/trokut . GLAVNO DA JE OMJER NAPON / FREKVENCIJA PRIBLIŽNO JEDNAK RADI MOMENTA. Principi pretvaranja pritiska u informaciju za potrebe automatizacije 20 15 15 20 15 15 . PROBOJ JEDNE FAZE. Elektromotor se prekomjerno grije. PUMPA.TROKUT Kako ispitati električne zaštite generatora i paralelni rad OBIČNO SE RADI PO UPUTAMA PROIZVOĐAČA. brzo nagaraju.2 10.).1 10 10... NAJNOVIJA IZVEDBA KORISTI ŠIROKOIMPULSNO MODULIRANI PRETVARAČ FRKVENCIJE SA AKTIVNIM ISPRAVLJAČEM KOJI IMA PRIBLIŽNO SINUSOIDALNE STRUJE. KRIVO SPOJEN EL.1 9 9. KOD PARALELNOG RADA ZAŠTITU POVRATNE SNAGE KOJA JE OBIČNO PODEŠENA NA OKO 10% NAZIVNE SNAGE GENERATORA Električne zaštite elektromotora prorađuju kod pokretanja.

1 Kako regul.kako je izmijenjena 1995. mogu vršiti na brodu a koja ne. A JAKOST STRUJE 50 mA.TERMIČKO DJELOVANJE (GRIJANJE. 1978.3 Mjerna osjetila nivoa na tankerima RADARI 13. Centrale OSIM OBIČNE INFORMACIJE O BRZINI VRTNJE GENERATORA MOŽE SLUŽITI ZA ELEKTRONIČKU ZAŠTITU OD OVERSPEEDA ILI Bod.1 Što stvara opasnost od elektr. 2. UKOLIKO IZGUBIMO REMANENTNI MAGNETIZAM UZBUDU MOŽEMO POSTIĆI SPAJANJEM 4 SERIJSKI SPOJENE BATERIJE NA UZBUDNE ?????????? NAMOTAJE GENERATORA. i Pravilnikom STCW.3 Koje su sve uloge inform.MEHANIČKO DJELOVANJE (SILE NA SABIRNICAMA. luka u električ. broja okretaja u automatiz.2 Kako karakteristike regulatora broja okretaja djeluju na raspodjelu opterećenja PONAVLJA SE STATIČKA I ASTATIČKA KARAKTERISTIKA 12. PROTUMOMENT NA OSOVINI GENERATORA) 11 11.2 Kako dimenzionirati osovinski generator NARAVNO OVISI O IZVEDBI ODNOSNO KOJE POTROŠAČE OSOVINSKI GENERATOR NAPAJA. OPASNOST STVARA PROLAZAK STRUJE KROZ TIJELO 12 12. napona djeluje na raspodjelu reaktivnog opterećenja U PARALELNOM RADU DJELOVANJEM NA REGULATOR OKRETAJA DJELUJEMO NA RASPORED DJELATNE SNAGE DOK REGULACIJOM STRUJE UZBUDE (REGULATOR NAPONA) DJELUJEMO NA RASPODIJELU JALOVE SNAGE.1 Koja djelovanja ima kratki spoj električ. 13. 13 13..2 Uloga remanentnog magnetizma kod sinkronih generatora UZBUDA GENERATORA. Sustavu . struje i što je dozvolj. 11. napon dodira DOZVOLJEN NAPON DODIRA JE 50V. UKOLIKO JE SPOJEN NA PORIVNI STROJ PREKO VARIJATORA MORA BITI DOVOLJNO SNAŽAN DA POKRIVA CJELOKUPNU POTROŠNJU TOKOM NAVIGACIJE. POŽAR) . RADI LI SE O IZVEDBI SA ZAKRETNIM KRILIMA VIJKA ČEST JE SLUČAJ DA OSOVINSKI GENERATOR POKRIVA SAMO POTROŠNJU TRASTERA. el. MOGU SE VRŠITI SVA OSIM PREMOTAVANJA 12.C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.3 Koja se održavanja elektromot. TOPLJENJE. 15 20 15 15 20 15 20 15 15 . PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 11.

BRZINA • PRIVLAČENJE BRODA SIDRU – 2. BRZINA • PODIZANJE 2. U DRUGOM SLUČAJU AUTOMATIKA NAKON PODEŠENOG OPTEREĆENJA NAKNADNO PODEŠAVA PARAMETRE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA Kako se mjerno osjetilo temperature koristi za alarm i zaštitu Električni zahtjevi na pogon sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI MOTORI (OBIČNO TRI BRZINE) ILI FREKVENTNO UPRAVLJANI ASINKRONI MOTORI.2 15. sa statičkim pretvaračem ROTACIONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U PREUZBUĐENOM STANJU. I 2. MOTORI SU PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆENI (RADE U INTERMITIRANOM REŽIMU RADA). REŽIMI RADA TROBRZINSKOG SIDRENOG VITLA: • PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA – 3. BRZINA • UVLAČENJE 1. BRZINA 15 15 20 20 15 15 .3 PRILIKOM STARTANJA GENERATORA (UPUTNI VENTIL ZRAKA SE OTVARA – GENERATOR SE POČNE OKRETATI – KADA GENERATOR POSTIGNE ODREĐENI BROJ OKRETAJA VENTIL UPUTNOG ZRAKA SE ZATVARA) Dozvoljeno odstupanje napona i frekvencije i što ih uzrokuje DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA JE 5 – 8 % DOZVOLJENO ODSTUPANJE FREKVENCIJE JE +/. UZROCI ODSTUPANJA NAPONA I FREKVENCIJE MOGU BITI UKLJUČIVANJE VELIKIH POTROŠAČA. ??????????? Uloga rotacionog kompenzatora kod osovinskog gen. KVAR NA KRUGU REGULACIJE Kakav je utjecaj odstupanja frekv.2 Hz ODNOSNO 3%. A UPUĆUJE SE POMOĆU MALOG ASINKRONOG MOTORA (PONY MOTOR).3 15. KVAR NA REGULATORU OKRETAJA.1 15 15.14.2 14.1 14 14. kod sinkronizacije i posljedice JAVLJA SE STRUJA GREŠKE. BRZINA • ČUPANJE 1. SINKRONI KOMPENZATOR IMA TROSTRUKU ULOGU: • OMOGUĆUJE KOMUTACIJU (GAŠENJE) TIRISTORA • OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU (SINKROKONVERTER NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTISMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠAČA • OSIGURAVA DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU KRATKOG SPOJA ZA SELEKTIVNU PRORADU ZAŠTITA Razlika u raspodjeli opterećenja s regulatorom broja okretaja i nadređenom automatikom RAZLIKA JE U TOME DA BEZ AUTOMATIKE TRENUTNO SE PREUZME OPTEREĆENJE FREKVENZIJA ZBOG TOGA PADNE .

MJERENJA OTPORA IZOLACIJE. PRESOSTAT U SEBI IMA OTPORNIK KOJI SLUŽI ZA SAMODIJAGNOSTICIRANJE. ŠIRINSKO IMPULSNI PRETVARAČ FREKVENCIJE (PRETVARAČI S UTISNUTIM NAPONOM). TRANSMITERI RADE U PODRUČJU 4-20mA AKO SU VRIJEDNOST IZVAN TOGA SUSTAV DAJE GREŠKU 17. SVA KUĆIŠTA UREĐAJA MORAJU BITI UZEMLJENA. Ispravnosti kruga alarma i zaštite IZVODI SE SA ZATVORENIM KONTAKTIMA.1 Mjerni instrumenti na ploči sinkronizacije i njihova uloga • DVOSTRUKI VOLTMETAR (NAPON GENERATORA I NAPON MREŽE) • DVOSTRUKI FREKVENCIOMETAR (FREKVENCIJA GENERATORA FREKVENCIJA MREŽE) • SINKRONOSKOP ILI SINKRONIZACIJSKE LAMPE (ODREĐIVANJE TRENUTKA KADA SU NAPON MREŽE I GENERATORA KOJI SE UKLJUČUJE NA MREŽU U FAZI) 16 16. CIKLOKONVERTORI. 19.2 Zahtjevi za sustave napajanja automatskih uređaja • DVOSTRUKO NAPAJANJE (MISLI SE NA DVA IZVORA) • BESPREKIDNO NAPAJANJE (NEPREKIDAN RAD ČAK I KOD POTPUNOG NESTANKA NAPAJANJA IZ ELEKTRIČNE CENTRALE ILI GENERATORA ZA NUŽDU) 16.1 Način zaštite važnih elektromotora od električnih smetnji 19 19. POTREBNO JE REDOVITO VRŠENJE MEGERTESTA.3 Priprema broda za pregled uzemljenja i elektroizolac.3 Koji su principi pretvaranja promjenjive frekvencije u konstantu kod osovinskog generatora • POMOĆU VARIJATORA (MOŽE RADITI U RASPONU OD 70 DO 100% NAZIVNIH OKRETAJA PORIVNOG STROJA).2 Način pokretanja kaveznih motora i njihova usporedba • DIREKTNO – VELIKI MOMENT I STRUJA POKRETANJA • ZVIJEZDA-TROKUT – SMANJUJEMO STRUJU POKRETANJA 15 20 15 20 15 17 18 15 15 20 15 15 15 . od Registra PREGLED UZEMLJENJA SE RADI SVAKA 3 – 6 MJESECI.1 Kakva djelovanja na el. • POMOĆU PRETVARAČA FREKVENCIJE (ČESTO SE KORISTE SINKROKONVERTORI (PRETVARAČI SA UTISNUTOM STRUJOM). 17.2 Kako se postiže samodijagnosticiranje.3 Regulacijski krug i njegovi elementi 18.16.2 Paralelni rad osovinskog i dizelgeneratora 18.1 Preko kojih elemenata automatika vodi dizelgenerator 18. sustav može imati struja pokretanja velikih motora MOGUĆNOST ISKAPČANJA NEVAŽNIH POTROŠAČA (PREFERENTIAL TRIP) ILI U KRAJNJEM SLUČAJU BLACK-OUT 17.

sustava i automat. 1978. prekidač generatora nije uključio 5.1 20 20.2 Način zaustavljanja diesel motora 3.1 Tehnička dokumentacija kompjuterskog vođenja diesel centrale Informacije koje su potrebne kompjuteru za vođenje 4 4.3 Analizirajte na shemi redoslijed funkcija automatskog pokretanja Tehnička dokumentacija lokalne automatike diesel motora GEN 2. Prikazati mjesto u regulacijskom krugu 7 7.. NAPON. i Pravilnikom STCW.2 Razlučiti sastavne djelove Bod.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 5.2 Koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni za daljinsko automatsko pokretanje 1.2 Načini pokretanja prema shemi 2.neispravna sinkronizacija 6.3 20.3 Zatvaranje zraka kod uspješnog starta i neuspješan start 3.1 Prema shemi analizirajte funkcije zaštite 3 3.2 Analizirati uključenje na ploču bez napona 6. FREKVENCIJA.1 Pneumatski regulacijski uređaj. kako je izmijenjena 1995.REGULACIJOM NAPONA DIŽEMO MOMENT Od kojih smetnji se štite brodski generatori ? ŠTITI SE OD HARMONIKA KOJI ĆE U NAMOTAJIMA PROUZROKOVATI GRRIJANJA Koji podaci definiraju pogonski stroj sinkronog generatora NAZIVNA SNAGA GENERATORA. 1. Raspad elektro-energet.19.1 Analizirajte uvjete za pokretanje diesel motora 2 2.2 Komande-akcije kojima kompjuter upravlja 4.1 Na tropolnoj shemi objasniti ulogu prikazanih elemenata 1 1. FAKTOR SNAGE.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje diesel generatora redoslijed odvijanja funkcija 5 5.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje i uključivanje redoslijed odvijanja funkcija 6 6.3 Kako odrediti grešku. izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca. uspostavljanje pogona • 20 20 15 15 C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.3 Shut down i način provjere ispravnosti solenoidnog ventila 4. 15 15 20 15 15 20 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 15 20 .2 20.3 PREKO PRETVARAČA FREKVENCIJE – ODRŽAVAMO KONSTANTAN MOMENT SOFT START . PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja Tehnička dokumentacija uputnika zvijezda/trokut pramčanog propelera 1.3 Analizirati uključenje na ploču pod naponom 7.3 Analizirati pojavu alarma . FREKVENCIJA MREŽE I BROJ PARI POLOVA ODREĐUJU BROJ OKRETAJA GENERATORA Čime je definiran brodski električni uređaj NAZIVNA SNAGA.

3 Analizirati uključenje bez napona 17.1 Na tehničkoj dokumentaciji uputnika zvijezda/trokut pramčanog porivnika objasni: na tropolnoj shemi električne zaštite 11 11.1 Pneumatski regulacijski uređaj: regulator u regulacijskom krugu 17 17. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skup.1 Tehnička dokumentacija automatike pumpi Objasnite funkciju zamjene kod pada pritiska 8.2 Blokade protiv krivog načina rada 11.3 Analizirati moguće greške u radu 10.kako je izmijenjena 1995.1 Redoslijed odvijanja programa uključenja 16 16.3 Što aktivira automatsko zaustavljanje 14.3 Parametri energije napajanja Bod. Tekst pitanja pitanja 11.2 Analizirati rad elektomagnetske kočnice 9.1 Objasniti poništavanje (reset) zaštite 13 13.3 Što aktivira automatsko upućivanje 13. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 15 20 15 20 15 15 . izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 16. ulazne i izlazne veličine 8.1 Na tehničkoj dokumentaciji kompjuterskog vođenja dizelgeneratora objasniti: informacija dizel motor u pogonu (run) 14 14. 2. i Pravilnikom STCW.2 Alarm neuspjela sinkronizacija 15. 1978.3 Objasniti funkciju zamjene kod kvara pumpe 9.3 Kako se dobiva informacija o opterećenju dizel motora 15.3 Primijenjeni logički simboli 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 C11 Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu.1 Na dijagramu tijeka signala za automatsko pokretanje dizel generatora objasniti: redoslijed odvijanja programa 15 15..8 9 10 7. Objasniti način rada 9.3 Uloga vremenskih releja u automatskom radu 12.2 Objasniti funkciju rada kod nestanka napona 8.1 Na shemi sa logičnim simbolima.2 Komandu uklop prekidača 14.2 Što kod pokretanja blokira zaštitu niski pritisak ulja 13.3 Analizu uključenja na ploču s naponom 16.2 Primijenjeni davači 10. Algoritam generiranja alarma 10.1 Tehnička dokumentacija trobrzinskog vitla.2 Namještanje referentne veličine 17.2 Analizirati neuspjelo upućivanje 12.1 Na tehničkoj dokumentaciji lokalne automatike dizelgeneratora objasniti: uvjet spreman za upućivanje 12 12.3 Odrediti energiju napajanja.

2 20."Spreman za upućivanje" Primijenjeni logički simboli 15 20 15 15 20 15 15 20 15 .3 19.1 19 19.18.2 19. pumpi objasniti: namjenu i funkciju Funkciju zamjene kod pada tlaka Zamjenu pumpe u radu i pumpe u pripremi Na tehničkoj dokumentaciji trobrzinskog vitla analizirati: upravljanje sa sklopnikom Princip elektromagnetskog kočenja Moguće greške Na shemi sa logičkim simbolima objasniti: "spreman za upućivanje" glavni dizel motor-povratni signal Sekvence .1 18 18.3 20.1 20 20.3 Na tehničkoj dokumentaciji automat.2 18.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful