UNIDU metoda analize sadržaja medijskih objava
Đorđe Obradović dorde@unidu.hr

Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a što nije mjerljivo, učini mjerljivim.

Galileo Galilei (1564-1642)

onda nešto o tome i znate. Međutim. ma o čemu da se radi. . onda je vaše znanje mršavo i nezadovoljavajuće.Lord William Thomson Kelvin (1824-1907) • Ako se ono o čemu govorite može izmjeriti. ako to ne možete izmjeriti.

.METODA ANALIZE SADRŽAJA OMOGUĆUJE MJERENJE RAZLIČITIH KVALITETA PORUKA • Kvantitativna analiza • Kvalitativna analiza • Kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize (multivarijantna) • Holistička analiza (tekst + kontekst) Napomena: Deskriptivna analiza sadržaja koju mnogi istraživači koriste ne može biti znanstvena metoda zato što svaki istraživač dobije bitno različite rezultate.

• Kvalitativna metoda analize sadržaja ne omogućuje ponavljanje rezultata od različitih istraživača usprkos istim kategorijama pa je kao samostalnu metodu treba izbjegavati.OSNOVNI ZNANSTVENI ZAHTJEV: • Izabrane istraživačke metode moraju omogućiti da svatko tko provodi isto istraživanje dobije iste ili bar približno iste rezultate. .

. a kamoli ponoviti ih.Sigmund Freud (1856-1939) Njegove rezultate dobivene kvalitativnom analizom sadržaja snova drugi znanstvenici često nisu mogli ni zamisliti.

PREVLADAVAJUĆE VRSTE KVANTITATIVNE ANALIZE SADRŽAJA DANAS SU: • Frekvencijska • Leksička • Semantička • One su dobre za određene namjene. . ali ne mogu izmjeriti snagu medijskih objava (posebice onih u OsJ i marketingu).

NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Odnosi s javnostima danas su grozni. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. svaki bezveznjak.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. 2006. Svaki glupan. 1991. New York Times. 1994. 181) . danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. • Edward Bernays. 17 i Cutlip. (po Kuncziku. svaki idiot.

1994. 1991. (po Kuncziku. svaki bezveznjak. 181) . svaki idiot. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. svaki idiot. Svaki glupan.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • • Odnosi s javnostima danas su grozni. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. (Kunczik. svaki bezveznjak. • Edward Bernays. 17 i Cutlip. 1991. 1994: 181) • Odnosi s javnostima danas su grozni. 2006. New York Times. Svaki glupan. 2006: 17 i Cutlip. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. Edward Bernays. New York Times.

1991.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. 181) PORUKE = 17. 2006. 17 i Cutlip.2 MB . SNAGA (po Kuncziku. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. New York Times. 1994. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Edward Bernays.

ali na snagu poruke još više utječu zvukovi i (pokretne) slike. .SNAGA PORUKE • Ljudski mozak prima informacije kroz sva osjetila. • Značenje riječi koje ljudi pročitaju je vrlo važno.

radijskih i televizijskih emisija. multimedijalnih sadržaja u novim medijima.. plakata sa slikama.. . ne bi bilo ilustriranih magazina.• Da su važne samo napisane riječi i njihovo značenje.

semantička i frekvencijska analiza sadržaja za jedinicu najčešće imaju riječ.PORUKE BEZ RIJEČI ZA LEKSIČKU ANALIZU NE POSTOJE • Leksička. . • Za njih poruke bez riječi ne postoje. a vrlo rijetko rečenicu... ali su u životu svuda oko nas. ili izraz sastavljen od imenice i pridjeva.

LAKO RAZUMLJIVE I UOBIČAJENE PORUKE BEZ RIJEČI .

KLAUS KRIPPENDORF’S ALPHA Stranica iz knjige Neuendorf’s Content Analysis Guidebook .

.

.. Neki su se smrtno uvrijedili. neki su javno protestirali.Jedan od važnih medijskih događaja prošlih godina bile su Muhamedove karikature • Zar nisu one poslale snažnu poruku i bez jedne ijedne riječi? • Jesu. a nekima je bilo svejedno.. nekima su bile jako smiješne.

• multimedijalnih sadržaja u novim medijima. čitane poruke u javnim prostorima.. • televizijskih poruka (zvuk. slika i tekst zajedno).). časopis. objava za medije..ZNANSTVENI PROBLEM PREDSTAVLJA MJERENJE RAZLIČITIH MEDIJSKIH OBJAVA • Rješenje problema predstavlja metoda koja omogućava mjerenje snage istom mjernom jedinicom: • tiskovina (letak.).. novinski prilog. • zvučnih poruka (radijske emisije. internetski radio. .. platak.

..MOGUĆA. . UGLAVNOM POZNATA I NEUSPJELA RJEŠENJA.

SEMANTIČKU I FREKVENCIJSKU ANALIZU. ALI I ON ANALIZIRA SAMO DIO SADRŽAJA .SPSS (DOBAR ALAT ZA LEKSIČKU.

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

UNIDU METODA ANALIZE SADRŽAJA MEDIJSKIH OBJAVA UNIversal Digital Unit UNIversity of DUbrovnik .

87 1.55 1.49 1.2 6.69 1 7.99 1.1 15.06 .69 1.99 2.STANDARD ZVEČEVO KRAŠ MILKA LINDT 1 3.42 1 8.49 0.

59 1 1.16 1 0.PLAČKO INNER COVER PLAČKO OUTER COVER STOJAK INNER COVER STOJAK OUTER COVER 1 0.52 .20 1 3.

03 1 0.VUJEVIĆ INNER COVER VUJEVIĆ OUTER COVER HALMI INNER COVER HALMI OUTER COVER 1 0.79 .87 1 4.46 1 3.

20 1 3.59 1 1.16 1 0.NEUNDORF INNER COVER NEUNDORF OUTER COVER KRIPPENDORFF KRIPPENDORFF INNER COVER OUTER COVER 1 0.52 .

rečenica ili objava kao jedinice kvantitativne analize sadržaja ne zadovoljavaju jer analiziraju samo dio poruke. semantička i frekvencijska metoda su i dalje dobre za posebne namjene. • Površina tiskovine je također prevladana novim tehnologijama tiska u kojima je boja dobila na važnosti. . ali ne za mjerenje snage medijskih objava koje djeluju na sva osjetila primatelja. • Leksička.ZAKLJUČAK • Riječ. izraz.

ZAKLJUČAK
Tiskane objave JPEG Zvučne objave WMA TV objave MPEG WEB objave JPEG Multimedijalne MPEG MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB

Ista, digitalna jedinica mjerenja snage poruke omogućava usporedivost postignutih snaga objava u različitim medijima.

ZAKLJUČAK
SNAGA JEDNE PORUKE MJERI SE RAČUNALNO I IZRAŽAVA U MB, GB ILI TB POTENCIJAL KAMPANJE = P1 x n1 + P2 x n2 + P3 x n3 + P4 x n4 + P5 x n5 KAPACITET KAMPANJE = P1 x (n1 – n1A) + P2 x (n2 – n2A) + P3 x (n3 – n3A) + P4 x (n4 – n4A) + P5 x (n5 – n5A)

PONOVLJIVOST REZULTATA
• UNIDU metodom analize sadržaja svaki će istraživač dobiti iste rezultate i u ponovljenim istraživanjima, a nova istraživanja se mogu nastaviti na prošla jer su kvantitativni pokazatelji snage poruke sukladni.

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM - KATEGORIJE
• Dobiveni rezultati mogu se povezati s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija i procjenom njihova intenziteta, kao što su poznatih 7C u OSJ:

• • • • • • •

1. Credibility 2. Context 3. Content 4. Clarity 5. Continuity and Consistency 6. Channels 7. Capability of the Audience

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM
INTENZITET (Likertova ljestvica, europska verzija obično do + 5, a američka do + 7, ovisno o sadržaju može biti i +/nekad i s 9 stupnjeva)
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5

Primjer tablice na osnovi Likertove ljestvice za semantička istraživanja: .

dok im analiza snage poruka prethodi. . njihovih varijabli i procjenom njihova intenziteta. • Metoda analize sadržaja medijskih objava ne smije se miješati s naknadnom analizom utjecaja poruka (Impact Analysis) jer ona slijedi različite kampanje. medijske priloge ili nizove priloga.KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM • Dobiveni rezultati kvantitativnog povezuju se s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija.

• Varijable treba definirati. njihovih varijabli. TB) kombiniraju se s kvalitativnim na osnovi određenih kategorija. • Kategorije treba definirati i(li) ih preuzeti pozivajući se na izvor. GB. . frekvencije i intenziteta. • Intenzitet treba naznačiti i brojčano i tekstualno (značenje).Holistička UNIDU metoda analize sadržaja • Kvantitativni rezultati u digitalnim jedinicama (MB.

Civilni forum. Medijska kultura 1. Đorđe (2010).PRIMJER ANALIZE ETIČNOSTI MEDIJSKIH OBJAVA • Obradović. Dubrovnik – Mostar – Nikšić – Novi Sad . (23-61). Prodor govora mržnje na mala vrata u velike medije.

siječnja 2008. do 31.PREDMET I RAZDOBLJE ISTRAŽIVANJA • Predmet istraživanja su mrežna izdanja četiri hrvatska dnevna lista s nacionalnom pokrivenošću i najvećim utjecajem: • Vjesnik (www. između 20 i 21 sata.hr) • Večernji list (www. prosinca 2007. .jutarnji.vjesnik.hr) • Jutarnji list (www.vecernji.24sata.hr) • Istraživanje je provedeno od 1.hr) • 24 sata (www.

dostigli zavidnu razinu etičnosti. .SVRHA I CILJ • Svrha istraživanja je utvrditi jesu li mrežna izdanja glasila koja su u svojim tiskanim. jednako etični i u njihovim mrežnim izdanjima. • Cilj istraživanja je donijeti preporuke kojima bi se poboljšalo medijsko obrazovanje i moralni odgoj komunikatora u novim medijima. nastalim na iste teme. još uvijek osnovnim izdanjima.

s uvažavanjem prava manjina. . imajući u vidu temeljno polazište da sloboda prestaje onda kad počne ugrožavati slobodu drugih.PREPORUKE • Preporuke trebaju razraditi kako je moguće prijeći u suvremeno komuniciranje zasnovano na moralnim načelima i civilno demokratsko društvo koje živi po pravilima većine.

stvoren novim medijima. . nije novi povijesni korak naprijed u ostvarenju razine kulture i ljudskih prava. a uvrede. • Prva pomoćna hipoteza naglašava da se u korisničkim objavama širi govor mržnje neslućenih razmjera.HIPOTEZE • Osnovna hipoteza glasi da virtualni svijet. klevete i netolerancija ispunjavaju medijske poruke. dobroga ukusa i morala. takav kakav jest.

vecernji. www.HIPOTEZE • Druga pomoćna hipoteza glasi da uredništva ne posvećuju dovoljno pozornosti etičnosti korisničkih objava i da ih ne uređuju kao novinarske priloge.hr .

a kad to nije bilo moguće zato što neko glasilo nije imalo temu kao ostala.SELEKCIJA PREDMETA ANALIZE • Cilj je bio pronaći iste teme na svim glasilima radi postizanja bolje usporedbe. za analizu je birana tema dana toga glasila. .

.UVIJEK ISTO VRIJEME • Snimanje stranica analiziranih mrežnih glasila u što kraćem razmaku vremena. vrlo je važno za usporedivost rezultata. • Drugi uzrok nužnosti snimanja glavnih tema svaki dan u isto vrijeme je zato što se prilozi u mrežnim glasilima postavljaju tijekom cijeloga dana (24/7).

.NOVINARSKE I KORISNIČKE OBJAVE • Novinarski prilozi su analizirani odvojeno od korisničkih objava potpuno istim kategorijama. varijablama i po intenzitetu. Večernji list i 24 sata. kako bi se u konačnici moglo dobiti više korisnih podataka za usporedbu i donošenje zaključaka o etičkim dvojbama u mrežnim izdanjima hrvatskih dnevnih listova Vjesnik. Jutarnji list.

više riječi. .riječ. . . .nepotpuna riječ.znak.JEDINICA ANALIZE • • • • • • • Izraz: . . .rečenica.kombinacija znakova.

3. Etičnost. 5. 1 2 3 4 5 6 . Opseg. Autor. 2. Tema. 6. 4. Stil i pristup. Izvori.KATEGORIJE • • • • • • 1.

4.VARIJABLE KATEGORIJE 1. 9. kultura. 10. vanjska politika. zabava. • • • • • 6. 8. 7. 5. sport. 3. novinarstvo . zanimljivosti. gospodarstvo. unutarnja politika. crna kronika. život. 2. TEMA • • • • • 1.

• 3. • 5. od 3001 do 5000 znakova. • 10. od 5001 do 10000 znakova . do 250 znakova. od 251 do 1000 znakova. • 9. od 10001 do 15000 znakova .VARIJABLE KATEGORIJE 2. • 8. OPSEG • 1. • 7. . od 15001 do 20000 znakova. od 1001 do 2000 znakova. • 2. od 2001 do 3000 znakova. • 6. • 4. više od 30000 znakova. od 20001 do 30000 znakova.

Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. STIL I PRISTUP • • • • 1. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. • 5. Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog sadrži prostote i psovke.VARIJABLE KATEGORIJE 3. 3. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. • 6. Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. 4. • 7. 2. .

Spominje se više neimenovanih. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. • 7. 5.VARIJABLE KATEGORIJE 4. 2. . 3. Imenovani su svi izvori. 4. Nema ih uopće. a najmanje su 2. Spominje se 1 neimenovani. Imenovan je 1 izvor. Imenovan je 1 izvor. • 6. Imenovana su 2 izvora. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. IZVORI • • • • • 1.

ETIČNOST • 1. vjerska. • 4. seksualna orijentacija. rodna.VARIJABLE KATEGORIJE 5. s iznimkom manjinskih prava. društveni položaj. rasna. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. • 3. • 2. . Pojedini izraz spada u govor mržnje. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. naobrazba. zdravstveno stanje. mjesto rođenja. vlasništvo. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. politička. jezik. dob i način prehrane).

7. Prilog je pristran ili neuravnotežen. spol. vjeru. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. dostojanstvo. političko ili drugo uvjerenje. društveni položaj ili druge osobine. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. nacionalno ili socijalno podrijetlo. . rođenje. 6. naobrazbu. imovinu.VARIJABLE KATEGORIJE 5. bez obzira na rasu. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. boju kože. ETIČNOST • • • • 5. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. jezik.

Novinari se pridržavaju Ustava i zakona Republike Hrvatske.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. nacionalno ili socijalno podrijetlo. pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. Novinar ima pravo i dužnost odbiti radni zadatak koji je u suprotnosti s profesionalnim etičkim standardima novinarskog posla. dostojanstvo i integritet svoje profesije. Ovim se Kodeksom utvrđuju ta načela te štite neotuđiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju. U svom se djelovanju novinari vode etikom novinarskog poziva. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. Njihova je obveza pridržavati se profesionalnih etičkih načela. samostalna. političko ili drugo uvjerenje. Oni čuvaju ugled. novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa. spol. bez obzira na rasu. opirati se svim oblicima cenzure. uvažavati pluralizam ideja i nazora. Novinari i uredništva obvezni su pažljivo se i kritički odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upućuju. vjeru. 3. zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. društveni položaj ili druge osobine. 4. . međusobno surađuju i njeguju kolegijalne odnose i profesionalnu solidarnost. Rad novinara podliježe kritici javnosti. rođenje. naobrazbu. Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna. dostojanstvo. boju kože. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. NOVINARSKI POZIV 1. imovinu. slobode i vrijednosti. novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću. njeguju kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju civilizacijska dostignuća i vrijednosti. istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja. kao osnovnim načelom u profesionalnom radu. jezik. 2.

uz poseban obzir kad je riječ o djeci. integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. 15. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije. boji kože. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Ako takav pristanak i postoji. Baveći se političkim sukobima novinar uvažava građanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog političkog sustava. 18. a osobito načelo jednakosti svih građana. bračnom stanju. potrebe. probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. zviždača i oštećenika. Informaciju o rasi. smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE 13. osumnjičenik ili okrivljenik. nesrećama. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. pouzdanika. spolu. Medijski . 20. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. Nedopustivo je koristiti stereotipe. U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava. bolestima. vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti. rodnom izražavanju. ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka. 14. pejorativne izraze. štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode. Posebna se pozornost. nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. osobnim tragedijama. koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka. Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru. osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. Novinari u svom djelovanju poštuju. Pritom nastoji zadržati primjerenu profesionalnu distancu. životnoj dobi. bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok. obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima. osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. životnom stilu. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela. žrtva. 17. 19. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. ponižavajuće prikazivanje. bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. seksualnoj orijentaciji. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. 16. društvenom položaju.

int/t/e/cultural_cooperation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian .DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Definicija i okvir govora mržnje preuzeti su iz knjige: Whillock. 22. Thousands Oaks. R(97)20 državama članicama o govoru mržnje (http://www. 2008. 04. Rita Kirk i Slayden.coe. SAGE Publications. Hate Speech. (1995: IX-XII. 226-229). .).asp.. 10:12). David (ur. London i New Delhi i iz Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br.

DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Govorom mržnje smatraju se svi oblici izražavanja kojima se javno širi. promiče ili opravdava rasna mržnja. . ksenofobija i antisemitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na agresivnoj netoleranciji i neprijateljstvu prema skupinama i pojedincima kojom se grubo krše njihova ljudska prava. potiče.

vrlo slab. 3. pojačan. jak.INTENZITET JEDINICE ANALIZE (IZRAZA) POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. slab. 7. žestok. 4. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . 6. 2. vrlo jak. 5. umjeren. 7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost.

14 0 0 5 32 39 48 93 0 0 1 1 50 2 8 .78 3 2.PRIMJER TABLICE S REZULTATIMA ANALIZE: Tablica 1.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekven-cija Autor izraza varijabli etičnosti Varijabla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 3 21 17 16 4 1 0 0 0 0 0 4 0 0 24 34 1 2 4 4 7 11 33 0 0 1 9 9 15 28 0 0 6 3. Rezultati analize novinarskih priloga na www.vjesnik.89 4.

pokazuju spada u unutrašnju politiku (42). a slijede susjedne varijable od 2001 do 3000 znakova (17) i od 3001 do 5000 znakova (16). Najmanje dva imenovana izvora mogu se naći u većini napisa (44). • Najviše je priloga napisano novinarskim stilom s potpunim poštovanjem pravila struke (34). Najviše novinarskih priloga ima opseg između 1001 i 2000 znakova bez praznina (21). slijedi vanjska politika (13). a mali je broj senzacionalistički napisanih priloga novinarskim stilom (4). .• Primjer pisanja objašnjenja rezultata da najviše tema dana Rezultati navedeni u Tablici 1. sport (6) i život (1). dok je vrlo malo onih u kojima ih nema uopće (1) ili se spominje samo 1 neimenovani izvor (2). slijede također novinarskim stilom napisani prilozi uz određene manjkavosti u poštovanju pravila struke (24).

Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Nema priloga s govorom mržnje.14). uvredama.89). . postoje i oni u kojima se krše manjinska prava (9) s intenzitetom blizu pojačanoga (3. pristrani i neuravnoteženi prilozi (9) su gotovo s jakim intenzitetom (4.78). s nepotpunim poštovanjem etičkog kodeksa (15) umjerenog su intenziteta (3). slijede agencijski prilozi (8) i kombinacija agencijskih i novinarskih napisa (2). klevetama ili netolerancijom. • Najviše autora navedeno je imenom i prezimenom (50). U jednom napisu krše se ljudska prava s vrlo jakim intenzitetom. a najviše ih potpuno poštuje etička načela (28) i oni su prosječno slabog intenziteta (2.

hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Varijabla Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 . Rezultati analize čitateljskih objava na www.Tablica 2.vjesnik.

osim što je moguće poslati klasična pisma čitatelja (običnom ili elektroničkom poštom) za rubriku koja ta pisma objavljuje u tiskanom izdanju. iznošenje stavova i postavljanje ostalih vrsta objava u stvarnome vremenu. što je zorno iz Tablice 2. Upravo zbog toga nije moguće vidjeti čitateljske objave isti dan kad su objavljeni prilozi.Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Mrežno izdanje Vjesnika ne omogućuje svojim čitateljima reagiranja na pojedine priloge. .

jutarnji.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 34 13 0 0 0 4 0 8 20 16 14 4 1 0 11 0 0 21 0 1 0 7 4 15 0 0 0 0 10 19 0 0 0 0 4 2.21 232 14 .Tablica 3.74 0 0 0 0 130 158 1 0 5 4 30 8 7 8 9 10 7 0 0 4 0 0 0 0 29 35 33 2. Rezultati analize novinarskih priloga na www.

Tablica 4.62 5.92 6.jutarnji. Rezultati analize čitateljskih objava na www.98 6.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 34 13 0 0 62 0 55 1 48 62 5.4 0 761 856 5840 0 0 0 0 0 7 8 9 10 7 0 0 4 10 9 7 9 0 0 0 0 0 0 .37 224 4682 0 62 3 4 5 6 0 0 0 4 1 5 9 12 0 0 0 0 1 0 4 1 52 55 57 0 5.

Višesmjernost komuniciranja Smjer Novinar Čitatelj Čitatelj Čitatelj Ukupno čitatelj Glasilo novinar čitatelj neodređene javnosti (izvan teme) Jutarnji list 78 31 41 6 156 Večernji list 85 38 39 8 170 24 sata 31 17 11 3 62 Ukupno 194 86 91 17 388 .

Komunikacijska vrsta . Opseg 3.PRIPREMA ANALIZE RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA • • • • • KATEGORIJE: 1. Tema 2. Etičnost 8. Pristup 6. Izvori 7. Novinski rod 4. Stil • • • • • 5. Oprema 9.

2. 4. 5. 6 1. 7 .PRIMJER MOGUĆEG IZGLEDA KONAČNE TABLICE KOJA SE OBIČNO PRAVI U EXCELU ILI SPSS-U Kategorija Broj ratnog izdanja 1 2 3 Naslov napisa Tema Opseg Novinski rod Stil Pristup Izvori Etičnost Oprema Komunika cijska vrsta 4 5 1. 3. 4. 2. 3.

Ispovijesti svjedoka. Unutarnja politika. 6.VARIJABLE KATEGORIJE 1. 9. Vanjska politika. • 14. 12. Gospodarstvo. 10. 3. 2. • 13. . Informacije za građane. TEMA • • • • • • 1. Sport. Pisma i reagiranja čitatelja. 5. Stanje na bojištima. • • • • • 8. Kultura. Humanitarni rad. 11. Razaranje zdanja. • 7. Zabava. Oglasi. Stradanje ljudi. 4.

6 7 .Varijable kategorije 1. TEMA (Pojedinačne tablice se rade zato što ih je lakše pratiti i prikazati u tiskanim izdanjima u odnosu na skupnu tablicu. 2.) Varij able 1 Naslov 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Broj izda nja 1 2 3 4 5 1. 3. itd.

9. 12. Intervju. 2. Priopćenje. Pismo. Ispravak. 17. 11. Apel. 16. Sjećanje. Izvještaj. Osvrt. Zapis. 5. . Vijest. 14. Reportaža. Bilješka. Komentar. 3. Prikaz. Portret. 8. Crtica. 7. 15. • • • • • • • • • 10. 4. 18. Izjava. 6. Proširena vijest.NOVINSKI RODOVI • • • • • • • • • 1. 13.

OPSEG POJEDINIH BROJEVA • Prva varijabla zbog specifičnosti ratnih izdanja površinski se izražava u broju stranica pomnoženih s formatom: n x A5 ili n x A4 • Druga varijabla je broj napisa po pojedinom broju. .

• Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. .STIL • • • • Prilog sadrži prostote i psovke. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. • Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. • Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke.

2. Negativan. 2. Vrlo afirmativan. 4. Neutralan. 3. Afirmativan. Vrlo negativan .PRISTUP • • • • • 1.

6. Imenovani su svi izvori. 9. Spominje se 1 neimenovani. 7. a najmanje su 2. Spominje se više neimenovanih. Imenovana su 2 izvora. 4. a ne može se zaključiti da je • • • • • novinar osobno izvor. Imenovan je 1 izvor. 2. Novinar je izvor osobnom nazočnošću.IZVORI • 1. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 3. Nema ih uopće. • • . a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 5. Imenovan je 1 izvor.

2. 4. 2. 5. Sažeti naslov 1. 1. 4. . 3. Rod Opseg Stil Pristup Izvori 2. do 5.Varijable kategorije 2. 3. Broj 1.

11. OPSEG A4 0. 14. 28. 13. 21. 2. 24.5 2 NAPISA BROJ 15. 27. 7. 19. 8. 23. 10.5 0. 9. OPSEG A4 6 6 6 6 6 NAPISA 6. 25. 5. 16. 26. 12. 18.5 0. 6 6 6 6 6 6 6 6 6 . 22.STVARNI OPSEG RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA BROJ 1.5 0. 3. 17. 4. 8 6 6 6 6 6 6 6 6 20.

• 5.OSNOVNA JEDINICA ANALIZE JE NAPIS ZBOG NJIHOVE SAŽETOSTI • U napisima se analiziraju izrazi koji se odnose na pojmove i bilježi se njihova frekvencija po pojedinom napisu: • 1. Neprijatelji. • 2. . • 4. Baština. Gradske službe. Civili. Branitelji. • 3.

seksualna orijentacija. rodna.VARIJABLE KATEGORIJE 5. mjesto rođenja. Pojedini izraz spada u govor mržnje. • 3. vlasništvo. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. naobrazba. društveni položaj. zdravstveno stanje. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. • 4. jezik. ETIČNOST • 1. . • 2. politička. s iznimkom manjinskih prava. dob i način prehrane). Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. rasna. vjerska.

spol. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. imovinu. političko ili drugo uvjerenje. . jezik. rođenje. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. naobrazbu. bez obzira na rasu. boju kože. dostojanstvo. društveni položaj ili druge osobine. 6. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. nacionalno ili socijalno podrijetlo. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa.VARIJABLE KATEGORIJE 5. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. vjeru. Prilog je pristran ili neuravnotežen. ETIČNOST • • • • 5. 7.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi.

7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. 2. 5. umjeren. slab. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . pojačan. vrlo jak. 4. jak. žestok. 7.INTENZITET JEDINICE ANALIZE POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. 6. 3. vrlo slab.

2. 1. 2. Frekvencija varijabli 1 2 5 Intenzitet Komunikacijska vrsta 2.VARIJABLE KATEGORIJE ETIČNOST Broj izdanja 1. 3. 4. 3. 1. Sažeti naslov 1. 2. 3. .

3. 2. crna propaganda. Propaganda (varijable: 1. 2. 4.KOMUNIKACIJSKA VRSTA • • • • 1. . siva. 3. Novinarstvo. ovisno o stupnju i ciljevima manipulativnosti). Odnosi s javnostima. Komercijalni prilozi (oglasi). bijela.

Podebljan slog 10. Podcrtan slog 12. Okvir 6. Međunaslov 5. Karta . Crtež • • • • • • • • 9. Fotografija 8. Negativ 14. Tablica 15. Raster 13. Podnaslov 4. Grafikon 16. Nadnaslov 2.VARIJABLE KATEGORIJE OPREMA • • • • • • • • 1. Umetak 7. Nakošen slog 11. Naslov 3.

1.OPREMA Broj izdanja 1. 5. 3. 7. 4. itd. . 2. 2. 3. Oprema Frekvencija Površina 2. 3. (Sažeti) naslov 1. 5. 6. 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful