P. 1
Unidu Metoda Analize Sadrzaja EMAIL VERZIJA

Unidu Metoda Analize Sadrzaja EMAIL VERZIJA

|Views: 290|Likes:
Published by Martin Arapović

More info:

Published by: Martin Arapović on Jan 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/04/2015

pdf

text

original

UNIDU metoda analize sadržaja medijskih objava
Đorđe Obradović dorde@unidu.hr

Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a što nije mjerljivo, učini mjerljivim.

Galileo Galilei (1564-1642)

onda nešto o tome i znate. onda je vaše znanje mršavo i nezadovoljavajuće. ma o čemu da se radi.Lord William Thomson Kelvin (1824-1907) • Ako se ono o čemu govorite može izmjeriti. . Međutim. ako to ne možete izmjeriti.

.METODA ANALIZE SADRŽAJA OMOGUĆUJE MJERENJE RAZLIČITIH KVALITETA PORUKA • Kvantitativna analiza • Kvalitativna analiza • Kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize (multivarijantna) • Holistička analiza (tekst + kontekst) Napomena: Deskriptivna analiza sadržaja koju mnogi istraživači koriste ne može biti znanstvena metoda zato što svaki istraživač dobije bitno različite rezultate.

• Kvalitativna metoda analize sadržaja ne omogućuje ponavljanje rezultata od različitih istraživača usprkos istim kategorijama pa je kao samostalnu metodu treba izbjegavati. .OSNOVNI ZNANSTVENI ZAHTJEV: • Izabrane istraživačke metode moraju omogućiti da svatko tko provodi isto istraživanje dobije iste ili bar približno iste rezultate.

Sigmund Freud (1856-1939) Njegove rezultate dobivene kvalitativnom analizom sadržaja snova drugi znanstvenici često nisu mogli ni zamisliti. . a kamoli ponoviti ih.

PREVLADAVAJUĆE VRSTE KVANTITATIVNE ANALIZE SADRŽAJA DANAS SU: • Frekvencijska • Leksička • Semantička • One su dobre za određene namjene. . ali ne mogu izmjeriti snagu medijskih objava (posebice onih u OsJ i marketingu).

Svaki glupan. • Edward Bernays. 1991.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. New York Times. (po Kuncziku. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. svaki idiot. 1994. svaki bezveznjak. 181) . 2006. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. 17 i Cutlip. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Odnosi s javnostima danas su grozni.

Svaki glupan.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. Svaki glupan. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. 1991. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. 1994. Edward Bernays. • Edward Bernays. (Kunczik. 2006: 17 i Cutlip. 1991. 2006. svaki idiot. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. 1994: 181) • Odnosi s javnostima danas su grozni. New York Times. 181) . svaki bezveznjak. svaki idiot. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • • Odnosi s javnostima danas su grozni. 17 i Cutlip. New York Times. (po Kuncziku. svaki bezveznjak.

2 MB . LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. SNAGA (po Kuncziku. 181) PORUKE = 17. New York Times.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. 2006. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Edward Bernays. 1991. 1994. 17 i Cutlip.

ali na snagu poruke još više utječu zvukovi i (pokretne) slike. .SNAGA PORUKE • Ljudski mozak prima informacije kroz sva osjetila. • Značenje riječi koje ljudi pročitaju je vrlo važno.

plakata sa slikama.• Da su važne samo napisane riječi i njihovo značenje. . multimedijalnih sadržaja u novim medijima. ne bi bilo ilustriranih magazina.. radijskih i televizijskih emisija..

. • Za njih poruke bez riječi ne postoje. .. ili izraz sastavljen od imenice i pridjeva. semantička i frekvencijska analiza sadržaja za jedinicu najčešće imaju riječ. a vrlo rijetko rečenicu. ali su u životu svuda oko nas.PORUKE BEZ RIJEČI ZA LEKSIČKU ANALIZU NE POSTOJE • Leksička.

LAKO RAZUMLJIVE I UOBIČAJENE PORUKE BEZ RIJEČI .

KLAUS KRIPPENDORF’S ALPHA Stranica iz knjige Neuendorf’s Content Analysis Guidebook .

.

a nekima je bilo svejedno. neki su javno protestirali. nekima su bile jako smiješne.Jedan od važnih medijskih događaja prošlih godina bile su Muhamedove karikature • Zar nisu one poslale snažnu poruku i bez jedne ijedne riječi? • Jesu... Neki su se smrtno uvrijedili. .

slika i tekst zajedno). čitane poruke u javnim prostorima. novinski prilog... • zvučnih poruka (radijske emisije. • televizijskih poruka (zvuk.ZNANSTVENI PROBLEM PREDSTAVLJA MJERENJE RAZLIČITIH MEDIJSKIH OBJAVA • Rješenje problema predstavlja metoda koja omogućava mjerenje snage istom mjernom jedinicom: • tiskovina (letak.. platak. • multimedijalnih sadržaja u novim medijima.. . časopis. objava za medije.). internetski radio.).

.. UGLAVNOM POZNATA I NEUSPJELA RJEŠENJA.MOGUĆA..

ALI I ON ANALIZIRA SAMO DIO SADRŽAJA . SEMANTIČKU I FREKVENCIJSKU ANALIZU.SPSS (DOBAR ALAT ZA LEKSIČKU.

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

UNIDU METODA ANALIZE SADRŽAJA MEDIJSKIH OBJAVA UNIversal Digital Unit UNIversity of DUbrovnik .

99 1.99 2.2 6.69 1.49 0.87 1.42 1 8.55 1.1 15.69 1 7.06 .49 1.STANDARD ZVEČEVO KRAŠ MILKA LINDT 1 3.

52 .59 1 1.16 1 0.20 1 3.PLAČKO INNER COVER PLAČKO OUTER COVER STOJAK INNER COVER STOJAK OUTER COVER 1 0.

79 .VUJEVIĆ INNER COVER VUJEVIĆ OUTER COVER HALMI INNER COVER HALMI OUTER COVER 1 0.46 1 3.03 1 0.87 1 4.

52 .59 1 1.NEUNDORF INNER COVER NEUNDORF OUTER COVER KRIPPENDORFF KRIPPENDORFF INNER COVER OUTER COVER 1 0.20 1 3.16 1 0.

rečenica ili objava kao jedinice kvantitativne analize sadržaja ne zadovoljavaju jer analiziraju samo dio poruke. izraz. ali ne za mjerenje snage medijskih objava koje djeluju na sva osjetila primatelja. • Površina tiskovine je također prevladana novim tehnologijama tiska u kojima je boja dobila na važnosti.ZAKLJUČAK • Riječ. . • Leksička. semantička i frekvencijska metoda su i dalje dobre za posebne namjene.

ZAKLJUČAK
Tiskane objave JPEG Zvučne objave WMA TV objave MPEG WEB objave JPEG Multimedijalne MPEG MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB

Ista, digitalna jedinica mjerenja snage poruke omogućava usporedivost postignutih snaga objava u različitim medijima.

ZAKLJUČAK
SNAGA JEDNE PORUKE MJERI SE RAČUNALNO I IZRAŽAVA U MB, GB ILI TB POTENCIJAL KAMPANJE = P1 x n1 + P2 x n2 + P3 x n3 + P4 x n4 + P5 x n5 KAPACITET KAMPANJE = P1 x (n1 – n1A) + P2 x (n2 – n2A) + P3 x (n3 – n3A) + P4 x (n4 – n4A) + P5 x (n5 – n5A)

PONOVLJIVOST REZULTATA
• UNIDU metodom analize sadržaja svaki će istraživač dobiti iste rezultate i u ponovljenim istraživanjima, a nova istraživanja se mogu nastaviti na prošla jer su kvantitativni pokazatelji snage poruke sukladni.

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM - KATEGORIJE
• Dobiveni rezultati mogu se povezati s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija i procjenom njihova intenziteta, kao što su poznatih 7C u OSJ:

• • • • • • •

1. Credibility 2. Context 3. Content 4. Clarity 5. Continuity and Consistency 6. Channels 7. Capability of the Audience

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM
INTENZITET (Likertova ljestvica, europska verzija obično do + 5, a američka do + 7, ovisno o sadržaju može biti i +/nekad i s 9 stupnjeva)
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5

Primjer tablice na osnovi Likertove ljestvice za semantička istraživanja: .

medijske priloge ili nizove priloga.KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM • Dobiveni rezultati kvantitativnog povezuju se s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija. dok im analiza snage poruka prethodi. . njihovih varijabli i procjenom njihova intenziteta. • Metoda analize sadržaja medijskih objava ne smije se miješati s naknadnom analizom utjecaja poruka (Impact Analysis) jer ona slijedi različite kampanje.

njihovih varijabli. . frekvencije i intenziteta. TB) kombiniraju se s kvalitativnim na osnovi određenih kategorija.Holistička UNIDU metoda analize sadržaja • Kvantitativni rezultati u digitalnim jedinicama (MB. GB. • Kategorije treba definirati i(li) ih preuzeti pozivajući se na izvor. • Intenzitet treba naznačiti i brojčano i tekstualno (značenje). • Varijable treba definirati.

Đorđe (2010). (23-61). Prodor govora mržnje na mala vrata u velike medije. Civilni forum.PRIMJER ANALIZE ETIČNOSTI MEDIJSKIH OBJAVA • Obradović. Dubrovnik – Mostar – Nikšić – Novi Sad . Medijska kultura 1.

jutarnji. siječnja 2008. prosinca 2007.hr) • 24 sata (www.hr) • Večernji list (www. .24sata.hr) • Jutarnji list (www.vjesnik.hr) • Istraživanje je provedeno od 1.PREDMET I RAZDOBLJE ISTRAŽIVANJA • Predmet istraživanja su mrežna izdanja četiri hrvatska dnevna lista s nacionalnom pokrivenošću i najvećim utjecajem: • Vjesnik (www. između 20 i 21 sata.vecernji. do 31.

još uvijek osnovnim izdanjima. • Cilj istraživanja je donijeti preporuke kojima bi se poboljšalo medijsko obrazovanje i moralni odgoj komunikatora u novim medijima.SVRHA I CILJ • Svrha istraživanja je utvrditi jesu li mrežna izdanja glasila koja su u svojim tiskanim. dostigli zavidnu razinu etičnosti. . nastalim na iste teme. jednako etični i u njihovim mrežnim izdanjima.

. imajući u vidu temeljno polazište da sloboda prestaje onda kad počne ugrožavati slobodu drugih. s uvažavanjem prava manjina.PREPORUKE • Preporuke trebaju razraditi kako je moguće prijeći u suvremeno komuniciranje zasnovano na moralnim načelima i civilno demokratsko društvo koje živi po pravilima većine.

. nije novi povijesni korak naprijed u ostvarenju razine kulture i ljudskih prava. stvoren novim medijima. takav kakav jest.HIPOTEZE • Osnovna hipoteza glasi da virtualni svijet. klevete i netolerancija ispunjavaju medijske poruke. a uvrede. dobroga ukusa i morala. • Prva pomoćna hipoteza naglašava da se u korisničkim objavama širi govor mržnje neslućenih razmjera.

HIPOTEZE • Druga pomoćna hipoteza glasi da uredništva ne posvećuju dovoljno pozornosti etičnosti korisničkih objava i da ih ne uređuju kao novinarske priloge. www.hr .vecernji.

SELEKCIJA PREDMETA ANALIZE • Cilj je bio pronaći iste teme na svim glasilima radi postizanja bolje usporedbe. a kad to nije bilo moguće zato što neko glasilo nije imalo temu kao ostala. . za analizu je birana tema dana toga glasila.

vrlo je važno za usporedivost rezultata. .UVIJEK ISTO VRIJEME • Snimanje stranica analiziranih mrežnih glasila u što kraćem razmaku vremena. • Drugi uzrok nužnosti snimanja glavnih tema svaki dan u isto vrijeme je zato što se prilozi u mrežnim glasilima postavljaju tijekom cijeloga dana (24/7).

varijablama i po intenzitetu. Večernji list i 24 sata. Jutarnji list.NOVINARSKE I KORISNIČKE OBJAVE • Novinarski prilozi su analizirani odvojeno od korisničkih objava potpuno istim kategorijama. . kako bi se u konačnici moglo dobiti više korisnih podataka za usporedbu i donošenje zaključaka o etičkim dvojbama u mrežnim izdanjima hrvatskih dnevnih listova Vjesnik.

kombinacija znakova. .riječ.rečenica. .JEDINICA ANALIZE • • • • • • • Izraz: .nepotpuna riječ. . .znak. . .više riječi.

KATEGORIJE • • • • • • 1. Tema. 4. Autor. 5. 6. Izvori. 3. 2. 1 2 3 4 5 6 . Opseg. Etičnost. Stil i pristup.

zanimljivosti.VARIJABLE KATEGORIJE 1. gospodarstvo. 5. 2. unutarnja politika. • • • • • 6. 4. 3. 9. zabava. 7. crna kronika. vanjska politika. 8. sport. 10. život. novinarstvo . kultura. TEMA • • • • • 1.

• 2. od 5001 do 10000 znakova . više od 30000 znakova. od 20001 do 30000 znakova. do 250 znakova. • 3. • 6. . • 8. od 3001 do 5000 znakova. od 2001 do 3000 znakova. od 10001 do 15000 znakova . • 9. • 5. • 4.VARIJABLE KATEGORIJE 2. od 1001 do 2000 znakova. • 10. • 7. OPSEG • 1. od 251 do 1000 znakova. od 15001 do 20000 znakova.

3. • 5. 2. STIL I PRISTUP • • • • 1. • 7. • 6. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. .VARIJABLE KATEGORIJE 3. 4. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog sadrži prostote i psovke. Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom.

Nema ih uopće. Imenovani su svi izvori. 5. 2. a najmanje su 2. Spominje se 1 neimenovani. • 7. IZVORI • • • • • 1. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. Imenovana su 2 izvora. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 3. Imenovan je 1 izvor. 4. Imenovan je 1 izvor. . • 6. Spominje se više neimenovanih.VARIJABLE KATEGORIJE 4.

mjesto rođenja. ETIČNOST • 1.VARIJABLE KATEGORIJE 5. • 3. rasna. društveni položaj. vlasništvo. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. zdravstveno stanje. vjerska. Pojedini izraz spada u govor mržnje. jezik. s iznimkom manjinskih prava. dob i način prehrane). . seksualna orijentacija. • 4. • 2. politička. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. naobrazba. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. rodna.

nacionalno ili socijalno podrijetlo.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. 6. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi. dostojanstvo. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. . ETIČNOST • • • • 5. boju kože. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. rođenje. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. društveni položaj ili druge osobine. naobrazbu. Prilog je pristran ili neuravnotežen. jezik. spol. bez obzira na rasu. imovinu. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava.VARIJABLE KATEGORIJE 5. vjeru. 7. političko ili drugo uvjerenje.

uvažavati pluralizam ideja i nazora. društveni položaj ili druge osobine. bez obzira na rasu. NOVINARSKI POZIV 1. opirati se svim oblicima cenzure. boju kože. političko ili drugo uvjerenje. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. jezik. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. Njihova je obveza pridržavati se profesionalnih etičkih načela. novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa. njeguju kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju civilizacijska dostignuća i vrijednosti. samostalna. Novinari se pridržavaju Ustava i zakona Republike Hrvatske. spol. pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. međusobno surađuju i njeguju kolegijalne odnose i profesionalnu solidarnost. dostojanstvo. Ovim se Kodeksom utvrđuju ta načela te štite neotuđiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju. naobrazbu. novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću. 2. Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna. . imovinu. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom. 4. dostojanstvo i integritet svoje profesije. rođenje. Rad novinara podliježe kritici javnosti. slobode i vrijednosti. zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. 3. Novinar ima pravo i dužnost odbiti radni zadatak koji je u suprotnosti s profesionalnim etičkim standardima novinarskog posla. Oni čuvaju ugled. nacionalno ili socijalno podrijetlo. kao osnovnim načelom u profesionalnom radu. vjeru. Novinari i uredništva obvezni su pažljivo se i kritički odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upućuju. U svom se djelovanju novinari vode etikom novinarskog poziva.

18. Posebna se pozornost. koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka. potrebe. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela. boji kože. bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok. zviždača i oštećenika. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. 16. životnoj dobi. društvenom položaju. Nedopustivo je koristiti stereotipe. 15. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo. Informaciju o rasi.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE 13. seksualnoj orijentaciji. uz poseban obzir kad je riječ o djeci. ponižavajuće prikazivanje. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka. a osobito načelo jednakosti svih građana. 20. bolestima. Medijski . bračnom stanju. štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode. Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru. osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. Pritom nastoji zadržati primjerenu profesionalnu distancu. nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. pouzdanika. osobnim tragedijama. 17. smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti. probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije. pejorativne izraze. životnom stilu. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima. žrtva. ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. 19. Novinari u svom djelovanju poštuju. vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti. obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima. nesrećama. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. Ako takav pristanak i postoji. integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. osumnjičenik ili okrivljenik. Baveći se političkim sukobima novinar uvažava građanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog političkog sustava. osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. rodnom izražavanju. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava. spolu. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. 14. bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti.

(1995: IX-XII.int/t/e/cultural_cooperation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian . 226-229). 22. .asp. 04. SAGE Publications.coe. R(97)20 državama članicama o govoru mržnje (http://www.. London i New Delhi i iz Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br.).DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Definicija i okvir govora mržnje preuzeti su iz knjige: Whillock. Hate Speech. Rita Kirk i Slayden. 2008. 10:12). Thousands Oaks. David (ur.

potiče. promiče ili opravdava rasna mržnja.DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Govorom mržnje smatraju se svi oblici izražavanja kojima se javno širi. ksenofobija i antisemitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na agresivnoj netoleranciji i neprijateljstvu prema skupinama i pojedincima kojom se grubo krše njihova ljudska prava. .

7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. umjeren. jak. 6. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . pojačan. vrlo jak. 3. 2. 7.INTENZITET JEDINICE ANALIZE (IZRAZA) POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. 4. vrlo slab. žestok. 5. slab.

PRIMJER TABLICE S REZULTATIMA ANALIZE: Tablica 1. Rezultati analize novinarskih priloga na www.vjesnik.78 3 2.89 4.14 0 0 5 32 39 48 93 0 0 1 1 50 2 8 .hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekven-cija Autor izraza varijabli etičnosti Varijabla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 3 21 17 16 4 1 0 0 0 0 0 4 0 0 24 34 1 2 4 4 7 11 33 0 0 1 9 9 15 28 0 0 6 3.

dok je vrlo malo onih u kojima ih nema uopće (1) ili se spominje samo 1 neimenovani izvor (2). a slijede susjedne varijable od 2001 do 3000 znakova (17) i od 3001 do 5000 znakova (16). a mali je broj senzacionalistički napisanih priloga novinarskim stilom (4). . pokazuju spada u unutrašnju politiku (42). sport (6) i život (1). • Najviše je priloga napisano novinarskim stilom s potpunim poštovanjem pravila struke (34).• Primjer pisanja objašnjenja rezultata da najviše tema dana Rezultati navedeni u Tablici 1. Najviše novinarskih priloga ima opseg između 1001 i 2000 znakova bez praznina (21). slijede također novinarskim stilom napisani prilozi uz određene manjkavosti u poštovanju pravila struke (24). slijedi vanjska politika (13). Najmanje dva imenovana izvora mogu se naći u većini napisa (44).

78). s nepotpunim poštovanjem etičkog kodeksa (15) umjerenog su intenziteta (3). slijede agencijski prilozi (8) i kombinacija agencijskih i novinarskih napisa (2). uvredama. U jednom napisu krše se ljudska prava s vrlo jakim intenzitetom. a najviše ih potpuno poštuje etička načela (28) i oni su prosječno slabog intenziteta (2. klevetama ili netolerancijom. pristrani i neuravnoteženi prilozi (9) su gotovo s jakim intenzitetom (4.Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Nema priloga s govorom mržnje. .89). • Najviše autora navedeno je imenom i prezimenom (50).14). postoje i oni u kojima se krše manjinska prava (9) s intenzitetom blizu pojačanoga (3.

Rezultati analize čitateljskih objava na www.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Varijabla Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 .Tablica 2.vjesnik.

. što je zorno iz Tablice 2. osim što je moguće poslati klasična pisma čitatelja (običnom ili elektroničkom poštom) za rubriku koja ta pisma objavljuje u tiskanom izdanju. iznošenje stavova i postavljanje ostalih vrsta objava u stvarnome vremenu.Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Mrežno izdanje Vjesnika ne omogućuje svojim čitateljima reagiranja na pojedine priloge. Upravo zbog toga nije moguće vidjeti čitateljske objave isti dan kad su objavljeni prilozi.

hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 34 13 0 0 0 4 0 8 20 16 14 4 1 0 11 0 0 21 0 1 0 7 4 15 0 0 0 0 10 19 0 0 0 0 4 2.21 232 14 .jutarnji.74 0 0 0 0 130 158 1 0 5 4 30 8 7 8 9 10 7 0 0 4 0 0 0 0 29 35 33 2. Rezultati analize novinarskih priloga na www.Tablica 3.

92 6.37 224 4682 0 62 3 4 5 6 0 0 0 4 1 5 9 12 0 0 0 0 1 0 4 1 52 55 57 0 5.4 0 761 856 5840 0 0 0 0 0 7 8 9 10 7 0 0 4 10 9 7 9 0 0 0 0 0 0 .jutarnji.98 6.62 5. Rezultati analize čitateljskih objava na www.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 34 13 0 0 62 0 55 1 48 62 5.Tablica 4.

Višesmjernost komuniciranja Smjer Novinar Čitatelj Čitatelj Čitatelj Ukupno čitatelj Glasilo novinar čitatelj neodređene javnosti (izvan teme) Jutarnji list 78 31 41 6 156 Večernji list 85 38 39 8 170 24 sata 31 17 11 3 62 Ukupno 194 86 91 17 388 .

Oprema 9. Komunikacijska vrsta . Etičnost 8. Pristup 6. Izvori 7. Tema 2. Novinski rod 4.PRIPREMA ANALIZE RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA • • • • • KATEGORIJE: 1. Opseg 3. Stil • • • • • 5.

6 1. 3. 2. 5. 7 . 4. 3. 2. 4.PRIMJER MOGUĆEG IZGLEDA KONAČNE TABLICE KOJA SE OBIČNO PRAVI U EXCELU ILI SPSS-U Kategorija Broj ratnog izdanja 1 2 3 Naslov napisa Tema Opseg Novinski rod Stil Pristup Izvori Etičnost Oprema Komunika cijska vrsta 4 5 1.

Ispovijesti svjedoka. 9. 5. Oglasi. 3. . Stradanje ljudi. • 14. • • • • • 8. 4. 2. 11. Zabava. Kultura. 6. Unutarnja politika. Gospodarstvo. Sport. Humanitarni rad. TEMA • • • • • • 1. • 7. 12. Pisma i reagiranja čitatelja. Stanje na bojištima. 10. Razaranje zdanja. Informacije za građane.VARIJABLE KATEGORIJE 1. • 13. Vanjska politika.

2. TEMA (Pojedinačne tablice se rade zato što ih je lakše pratiti i prikazati u tiskanim izdanjima u odnosu na skupnu tablicu. 3.) Varij able 1 Naslov 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Broj izda nja 1 2 3 4 5 1.Varijable kategorije 1. itd. 6 7 .

15. Komentar. Ispravak. . Bilješka. Izjava. Priopćenje. Prikaz. Izvještaj. 18. Sjećanje. 4.NOVINSKI RODOVI • • • • • • • • • 1. 8. 6. 17. 5. • • • • • • • • • 10. 2. 7. Proširena vijest. Pismo. 11. Apel. 3. Reportaža. 12. 13. 14. Vijest. 9. Osvrt. Portret. Intervju. Crtica. 16. Zapis.

OPSEG POJEDINIH BROJEVA • Prva varijabla zbog specifičnosti ratnih izdanja površinski se izražava u broju stranica pomnoženih s formatom: n x A5 ili n x A4 • Druga varijabla je broj napisa po pojedinom broju. .

Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. • Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. • Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. • Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. .STIL • • • • Prilog sadrži prostote i psovke.

2. 4. Negativan.PRISTUP • • • • • 1. 3. Neutralan. Afirmativan. 2. Vrlo negativan . Vrlo afirmativan.

Spominje se više neimenovanih. Imenovan je 1 izvor. Nema ih uopće. 4.IZVORI • 1. 3. Imenovana su 2 izvora. a ne može se zaključiti da je • • • • • novinar osobno izvor. Imenovani su svi izvori. 9. Imenovan je 1 izvor. • • . Spominje se 1 neimenovani. Novinar je izvor osobnom nazočnošću. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 7. 2. 5. 6. a najmanje su 2. a spominje se još 1 ili više neimenovanih.

Rod Opseg Stil Pristup Izvori 2. 4. Broj 1. 4. 1. 2. 5. 3. Sažeti naslov 1. . do 5. 2.Varijable kategorije 2. 3.

6 6 6 6 6 6 6 6 6 . 4. 26. 2. 7.5 2 NAPISA BROJ 15. 24. 8. 14. 21. 5. 19.STVARNI OPSEG RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA BROJ 1. 22. 17.5 0. 25. 12. OPSEG A4 0. 16. 18. 13. 8 6 6 6 6 6 6 6 6 20. 10. 9. 11.5 0. 28. 3. OPSEG A4 6 6 6 6 6 NAPISA 6. 23.5 0. 27.

Baština.OSNOVNA JEDINICA ANALIZE JE NAPIS ZBOG NJIHOVE SAŽETOSTI • U napisima se analiziraju izrazi koji se odnose na pojmove i bilježi se njihova frekvencija po pojedinom napisu: • 1. • 4. Gradske službe. Branitelji. • 5. • 2. . Neprijatelji. Civili. • 3.

• 4. naobrazba. Pojedini izraz spada u govor mržnje. . mjesto rođenja. društveni položaj.VARIJABLE KATEGORIJE 5. dob i način prehrane). rasna. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. • 3. jezik. rodna. seksualna orijentacija. vlasništvo. vjerska. zdravstveno stanje. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. ETIČNOST • 1. • 2. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. politička. s iznimkom manjinskih prava.

Prilog je pristran ili neuravnotežen. 6. . bez obzira na rasu.VARIJABLE KATEGORIJE 5. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. političko ili drugo uvjerenje. jezik. dostojanstvo. rođenje. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. vjeru. naobrazbu.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. nacionalno ili socijalno podrijetlo. društveni položaj ili druge osobine. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. 7. ETIČNOST • • • • 5. imovinu. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. spol. boju kože.

7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. žestok. slab. 7. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . 5. 2. vrlo jak. pojačan. umjeren. 4.INTENZITET JEDINICE ANALIZE POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. 6. 3. jak. vrlo slab.

VARIJABLE KATEGORIJE ETIČNOST Broj izdanja 1. Sažeti naslov 1. Frekvencija varijabli 1 2 5 Intenzitet Komunikacijska vrsta 2. 3. . 1. 1. 2. 3. 2. 3. 4. 2.

KOMUNIKACIJSKA VRSTA • • • • 1. crna propaganda. 3. 2. 4. bijela. ovisno o stupnju i ciljevima manipulativnosti). Komercijalni prilozi (oglasi). . 2. siva. Novinarstvo. Propaganda (varijable: 1. Odnosi s javnostima. 3.

Podcrtan slog 12.VARIJABLE KATEGORIJE OPREMA • • • • • • • • 1. Fotografija 8. Naslov 3. Raster 13. Podebljan slog 10. Tablica 15. Okvir 6. Nadnaslov 2. Crtež • • • • • • • • 9. Nakošen slog 11. Podnaslov 4. Umetak 7. Grafikon 16. Međunaslov 5. Negativ 14. Karta .

3. . 3. 4. 2. 2. 1.OPREMA Broj izdanja 1. (Sažeti) naslov 1. 3. itd. Oprema Frekvencija Površina 2. 5. 5. 6. 4. 7.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->