UNIDU metoda analize sadržaja medijskih objava
Đorđe Obradović dorde@unidu.hr

Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a što nije mjerljivo, učini mjerljivim.

Galileo Galilei (1564-1642)

Međutim. ako to ne možete izmjeriti. ma o čemu da se radi.Lord William Thomson Kelvin (1824-1907) • Ako se ono o čemu govorite može izmjeriti. onda je vaše znanje mršavo i nezadovoljavajuće. onda nešto o tome i znate. .

.METODA ANALIZE SADRŽAJA OMOGUĆUJE MJERENJE RAZLIČITIH KVALITETA PORUKA • Kvantitativna analiza • Kvalitativna analiza • Kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize (multivarijantna) • Holistička analiza (tekst + kontekst) Napomena: Deskriptivna analiza sadržaja koju mnogi istraživači koriste ne može biti znanstvena metoda zato što svaki istraživač dobije bitno različite rezultate.

• Kvalitativna metoda analize sadržaja ne omogućuje ponavljanje rezultata od različitih istraživača usprkos istim kategorijama pa je kao samostalnu metodu treba izbjegavati. .OSNOVNI ZNANSTVENI ZAHTJEV: • Izabrane istraživačke metode moraju omogućiti da svatko tko provodi isto istraživanje dobije iste ili bar približno iste rezultate.

a kamoli ponoviti ih.Sigmund Freud (1856-1939) Njegove rezultate dobivene kvalitativnom analizom sadržaja snova drugi znanstvenici često nisu mogli ni zamisliti. .

.PREVLADAVAJUĆE VRSTE KVANTITATIVNE ANALIZE SADRŽAJA DANAS SU: • Frekvencijska • Leksička • Semantička • One su dobre za određene namjene. ali ne mogu izmjeriti snagu medijskih objava (posebice onih u OsJ i marketingu).

Svaki glupan. svaki idiot.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. (po Kuncziku. 17 i Cutlip. svaki bezveznjak. 2006. • Edward Bernays. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Odnosi s javnostima danas su grozni. New York Times. 1994. 181) . 1991.

danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. New York Times.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. 1994. Edward Bernays. (po Kuncziku. 2006: 17 i Cutlip. svaki bezveznjak. New York Times. Svaki glupan. 181) . 1991. svaki bezveznjak. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. Svaki glupan. (Kunczik. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. 1994: 181) • Odnosi s javnostima danas su grozni. svaki idiot. 17 i Cutlip. • Edward Bernays. 2006. svaki idiot. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • • Odnosi s javnostima danas su grozni. 1991.

17 i Cutlip. 181) PORUKE = 17. New York Times. 1994.2 MB . NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Edward Bernays. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. 2006. 1991. SNAGA (po Kuncziku.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA.

. ali na snagu poruke još više utječu zvukovi i (pokretne) slike. • Značenje riječi koje ljudi pročitaju je vrlo važno.SNAGA PORUKE • Ljudski mozak prima informacije kroz sva osjetila.

... radijskih i televizijskih emisija. multimedijalnih sadržaja u novim medijima.• Da su važne samo napisane riječi i njihovo značenje. plakata sa slikama. ne bi bilo ilustriranih magazina.

PORUKE BEZ RIJEČI ZA LEKSIČKU ANALIZU NE POSTOJE • Leksička. a vrlo rijetko rečenicu. • Za njih poruke bez riječi ne postoje. semantička i frekvencijska analiza sadržaja za jedinicu najčešće imaju riječ.. ali su u životu svuda oko nas. . ili izraz sastavljen od imenice i pridjeva..

LAKO RAZUMLJIVE I UOBIČAJENE PORUKE BEZ RIJEČI .

KLAUS KRIPPENDORF’S ALPHA Stranica iz knjige Neuendorf’s Content Analysis Guidebook .

.

a nekima je bilo svejedno.. neki su javno protestirali. Neki su se smrtno uvrijedili. nekima su bile jako smiješne..Jedan od važnih medijskih događaja prošlih godina bile su Muhamedove karikature • Zar nisu one poslale snažnu poruku i bez jedne ijedne riječi? • Jesu. .

ZNANSTVENI PROBLEM PREDSTAVLJA MJERENJE RAZLIČITIH MEDIJSKIH OBJAVA • Rješenje problema predstavlja metoda koja omogućava mjerenje snage istom mjernom jedinicom: • tiskovina (letak. • zvučnih poruka (radijske emisije. • multimedijalnih sadržaja u novim medijima.). • televizijskih poruka (zvuk. čitane poruke u javnim prostorima. . internetski radio. novinski prilog.. slika i tekst zajedno).). platak.. objava za medije. časopis...

.. UGLAVNOM POZNATA I NEUSPJELA RJEŠENJA.MOGUĆA..

ALI I ON ANALIZIRA SAMO DIO SADRŽAJA . SEMANTIČKU I FREKVENCIJSKU ANALIZU.SPSS (DOBAR ALAT ZA LEKSIČKU.

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

UNIDU METODA ANALIZE SADRŽAJA MEDIJSKIH OBJAVA UNIversal Digital Unit UNIversity of DUbrovnik .

06 .49 0.49 1.2 6.69 1 7.55 1.99 2.STANDARD ZVEČEVO KRAŠ MILKA LINDT 1 3.87 1.1 15.42 1 8.99 1.69 1.

20 1 3.59 1 1.52 .PLAČKO INNER COVER PLAČKO OUTER COVER STOJAK INNER COVER STOJAK OUTER COVER 1 0.16 1 0.

46 1 3.03 1 0.VUJEVIĆ INNER COVER VUJEVIĆ OUTER COVER HALMI INNER COVER HALMI OUTER COVER 1 0.79 .87 1 4.

16 1 0.NEUNDORF INNER COVER NEUNDORF OUTER COVER KRIPPENDORFF KRIPPENDORFF INNER COVER OUTER COVER 1 0.20 1 3.59 1 1.52 .

. ali ne za mjerenje snage medijskih objava koje djeluju na sva osjetila primatelja. • Površina tiskovine je također prevladana novim tehnologijama tiska u kojima je boja dobila na važnosti. semantička i frekvencijska metoda su i dalje dobre za posebne namjene.ZAKLJUČAK • Riječ. izraz. • Leksička. rečenica ili objava kao jedinice kvantitativne analize sadržaja ne zadovoljavaju jer analiziraju samo dio poruke.

ZAKLJUČAK
Tiskane objave JPEG Zvučne objave WMA TV objave MPEG WEB objave JPEG Multimedijalne MPEG MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB

Ista, digitalna jedinica mjerenja snage poruke omogućava usporedivost postignutih snaga objava u različitim medijima.

ZAKLJUČAK
SNAGA JEDNE PORUKE MJERI SE RAČUNALNO I IZRAŽAVA U MB, GB ILI TB POTENCIJAL KAMPANJE = P1 x n1 + P2 x n2 + P3 x n3 + P4 x n4 + P5 x n5 KAPACITET KAMPANJE = P1 x (n1 – n1A) + P2 x (n2 – n2A) + P3 x (n3 – n3A) + P4 x (n4 – n4A) + P5 x (n5 – n5A)

PONOVLJIVOST REZULTATA
• UNIDU metodom analize sadržaja svaki će istraživač dobiti iste rezultate i u ponovljenim istraživanjima, a nova istraživanja se mogu nastaviti na prošla jer su kvantitativni pokazatelji snage poruke sukladni.

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM - KATEGORIJE
• Dobiveni rezultati mogu se povezati s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija i procjenom njihova intenziteta, kao što su poznatih 7C u OSJ:

• • • • • • •

1. Credibility 2. Context 3. Content 4. Clarity 5. Continuity and Consistency 6. Channels 7. Capability of the Audience

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM
INTENZITET (Likertova ljestvica, europska verzija obično do + 5, a američka do + 7, ovisno o sadržaju može biti i +/nekad i s 9 stupnjeva)
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5

Primjer tablice na osnovi Likertove ljestvice za semantička istraživanja: .

njihovih varijabli i procjenom njihova intenziteta. • Metoda analize sadržaja medijskih objava ne smije se miješati s naknadnom analizom utjecaja poruka (Impact Analysis) jer ona slijedi različite kampanje.KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM • Dobiveni rezultati kvantitativnog povezuju se s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija. medijske priloge ili nizove priloga. . dok im analiza snage poruka prethodi.

• Kategorije treba definirati i(li) ih preuzeti pozivajući se na izvor. • Intenzitet treba naznačiti i brojčano i tekstualno (značenje). njihovih varijabli. frekvencije i intenziteta. • Varijable treba definirati. . GB.Holistička UNIDU metoda analize sadržaja • Kvantitativni rezultati u digitalnim jedinicama (MB. TB) kombiniraju se s kvalitativnim na osnovi određenih kategorija.

Medijska kultura 1. Civilni forum.PRIMJER ANALIZE ETIČNOSTI MEDIJSKIH OBJAVA • Obradović. Prodor govora mržnje na mala vrata u velike medije. Dubrovnik – Mostar – Nikšić – Novi Sad . (23-61). Đorđe (2010).

između 20 i 21 sata.hr) • 24 sata (www.hr) • Večernji list (www.PREDMET I RAZDOBLJE ISTRAŽIVANJA • Predmet istraživanja su mrežna izdanja četiri hrvatska dnevna lista s nacionalnom pokrivenošću i najvećim utjecajem: • Vjesnik (www. . prosinca 2007.jutarnji.vecernji. siječnja 2008.hr) • Jutarnji list (www.24sata.hr) • Istraživanje je provedeno od 1. do 31.vjesnik.

• Cilj istraživanja je donijeti preporuke kojima bi se poboljšalo medijsko obrazovanje i moralni odgoj komunikatora u novim medijima. dostigli zavidnu razinu etičnosti. nastalim na iste teme. još uvijek osnovnim izdanjima.SVRHA I CILJ • Svrha istraživanja je utvrditi jesu li mrežna izdanja glasila koja su u svojim tiskanim. . jednako etični i u njihovim mrežnim izdanjima.

s uvažavanjem prava manjina. imajući u vidu temeljno polazište da sloboda prestaje onda kad počne ugrožavati slobodu drugih.PREPORUKE • Preporuke trebaju razraditi kako je moguće prijeći u suvremeno komuniciranje zasnovano na moralnim načelima i civilno demokratsko društvo koje živi po pravilima većine. .

takav kakav jest. a uvrede. • Prva pomoćna hipoteza naglašava da se u korisničkim objavama širi govor mržnje neslućenih razmjera.HIPOTEZE • Osnovna hipoteza glasi da virtualni svijet. dobroga ukusa i morala. klevete i netolerancija ispunjavaju medijske poruke. stvoren novim medijima. nije novi povijesni korak naprijed u ostvarenju razine kulture i ljudskih prava. .

HIPOTEZE • Druga pomoćna hipoteza glasi da uredništva ne posvećuju dovoljno pozornosti etičnosti korisničkih objava i da ih ne uređuju kao novinarske priloge.hr . www.vecernji.

.SELEKCIJA PREDMETA ANALIZE • Cilj je bio pronaći iste teme na svim glasilima radi postizanja bolje usporedbe. a kad to nije bilo moguće zato što neko glasilo nije imalo temu kao ostala. za analizu je birana tema dana toga glasila.

• Drugi uzrok nužnosti snimanja glavnih tema svaki dan u isto vrijeme je zato što se prilozi u mrežnim glasilima postavljaju tijekom cijeloga dana (24/7). vrlo je važno za usporedivost rezultata.UVIJEK ISTO VRIJEME • Snimanje stranica analiziranih mrežnih glasila u što kraćem razmaku vremena. .

Jutarnji list.NOVINARSKE I KORISNIČKE OBJAVE • Novinarski prilozi su analizirani odvojeno od korisničkih objava potpuno istim kategorijama. varijablama i po intenzitetu. . kako bi se u konačnici moglo dobiti više korisnih podataka za usporedbu i donošenje zaključaka o etičkim dvojbama u mrežnim izdanjima hrvatskih dnevnih listova Vjesnik. Večernji list i 24 sata.

riječ.više riječi.znak.rečenica. . . .kombinacija znakova. .JEDINICA ANALIZE • • • • • • • Izraz: . .nepotpuna riječ. .

3. 1 2 3 4 5 6 . Stil i pristup. 6. Izvori. 2. Tema. Opseg. 4. Autor. Etičnost.KATEGORIJE • • • • • • 1. 5.

VARIJABLE KATEGORIJE 1. 9. 3. 10. 2. kultura. 7. život. 8. novinarstvo . sport. 4. zanimljivosti. vanjska politika. • • • • • 6. unutarnja politika. 5. TEMA • • • • • 1. crna kronika. zabava. gospodarstvo.

od 1001 do 2000 znakova. od 251 do 1000 znakova. • 6. od 2001 do 3000 znakova. • 8. od 5001 do 10000 znakova . OPSEG • 1. • 5. • 9. od 15001 do 20000 znakova.VARIJABLE KATEGORIJE 2. • 10. • 3. • 4. do 250 znakova. . • 2. • 7. od 20001 do 30000 znakova. više od 30000 znakova. od 10001 do 15000 znakova . od 3001 do 5000 znakova.

Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. STIL I PRISTUP • • • • 1. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. • 6. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. • 7. . Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. 4.VARIJABLE KATEGORIJE 3. 3. Prilog sadrži prostote i psovke. 2. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. • 5.

.VARIJABLE KATEGORIJE 4. Imenovan je 1 izvor. 3. Imenovana su 2 izvora. • 6. 2. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. a najmanje su 2. Nema ih uopće. 5. IZVORI • • • • • 1. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. Spominje se više neimenovanih. Imenovani su svi izvori. • 7. 4. Imenovan je 1 izvor. Spominje se 1 neimenovani.

• 2. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. zdravstveno stanje. • 4. vlasništvo. jezik. s iznimkom manjinskih prava. ETIČNOST • 1. mjesto rođenja. rodna. dob i način prehrane). rasna.VARIJABLE KATEGORIJE 5. Pojedini izraz spada u govor mržnje. seksualna orijentacija. vjerska. • 3. naobrazba. politička. . Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. društveni položaj. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna.

bez obzira na rasu. boju kože. . Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. spol. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. društveni položaj ili druge osobine. ETIČNOST • • • • 5. imovinu. dostojanstvo. 7. 6.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića.VARIJABLE KATEGORIJE 5. političko ili drugo uvjerenje. naobrazbu. nacionalno ili socijalno podrijetlo. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. Prilog je pristran ili neuravnotežen. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi. rođenje. jezik. vjeru.

kao osnovnim načelom u profesionalnom radu. Ovim se Kodeksom utvrđuju ta načela te štite neotuđiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju. njeguju kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju civilizacijska dostignuća i vrijednosti. 2. samostalna.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna. spol. vjeru. novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa. međusobno surađuju i njeguju kolegijalne odnose i profesionalnu solidarnost. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. rođenje. novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću. . političko ili drugo uvjerenje. istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja. opirati se svim oblicima cenzure. društveni položaj ili druge osobine. Oni čuvaju ugled. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. Novinar ima pravo i dužnost odbiti radni zadatak koji je u suprotnosti s profesionalnim etičkim standardima novinarskog posla. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom. nacionalno ili socijalno podrijetlo. NOVINARSKI POZIV 1. Novinari se pridržavaju Ustava i zakona Republike Hrvatske. dostojanstvo. 3. Novinari i uredništva obvezni su pažljivo se i kritički odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upućuju. Njihova je obveza pridržavati se profesionalnih etičkih načela. pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. slobode i vrijednosti. imovinu. U svom se djelovanju novinari vode etikom novinarskog poziva. boju kože. bez obzira na rasu. uvažavati pluralizam ideja i nazora. 4. dostojanstvo i integritet svoje profesije. jezik. Rad novinara podliježe kritici javnosti. zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. naobrazbu.

pouzdanika. boji kože. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. društvenom položaju.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE 13. 19. životnom stilu. 16. imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. životnoj dobi. osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. bolestima. zviždača i oštećenika. osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije. Posebna se pozornost. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. spolu. pejorativne izraze. Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru. žrtva. Nedopustivo je koristiti stereotipe. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka. bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti. bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok. a osobito načelo jednakosti svih građana. Baveći se političkim sukobima novinar uvažava građanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog političkog sustava. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava. U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo. 17. osobnim tragedijama. Ako takav pristanak i postoji. Medijski . probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti. rodnom izražavanju. seksualnoj orijentaciji. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. 14. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima. Pritom nastoji zadržati primjerenu profesionalnu distancu. potrebe. ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. osumnjičenik ili okrivljenik. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. ponižavajuće prikazivanje. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela. 18. 20. vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti. Novinari u svom djelovanju poštuju. štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode. koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka. Informaciju o rasi. 15. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. uz poseban obzir kad je riječ o djeci. obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima. integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. nesrećama. bračnom stanju. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.

. David (ur.asp. 04. London i New Delhi i iz Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br.int/t/e/cultural_cooperation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian . 22. 2008. Rita Kirk i Slayden. (1995: IX-XII. R(97)20 državama članicama o govoru mržnje (http://www. .coe. Thousands Oaks.). Hate Speech.DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Definicija i okvir govora mržnje preuzeti su iz knjige: Whillock. 10:12). 226-229). SAGE Publications.

potiče.DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Govorom mržnje smatraju se svi oblici izražavanja kojima se javno širi. . promiče ili opravdava rasna mržnja. ksenofobija i antisemitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na agresivnoj netoleranciji i neprijateljstvu prema skupinama i pojedincima kojom se grubo krše njihova ljudska prava.

7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. 3. 2. vrlo jak. pojačan. 7. umjeren. vrlo slab. slab. jak.INTENZITET JEDINICE ANALIZE (IZRAZA) POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . 4. 6. žestok. 5.

vjesnik.89 4.14 0 0 5 32 39 48 93 0 0 1 1 50 2 8 .78 3 2.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekven-cija Autor izraza varijabli etičnosti Varijabla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 3 21 17 16 4 1 0 0 0 0 0 4 0 0 24 34 1 2 4 4 7 11 33 0 0 1 9 9 15 28 0 0 6 3. Rezultati analize novinarskih priloga na www.PRIMJER TABLICE S REZULTATIMA ANALIZE: Tablica 1.

Najmanje dva imenovana izvora mogu se naći u većini napisa (44). . • Najviše je priloga napisano novinarskim stilom s potpunim poštovanjem pravila struke (34). Najviše novinarskih priloga ima opseg između 1001 i 2000 znakova bez praznina (21). a mali je broj senzacionalistički napisanih priloga novinarskim stilom (4).• Primjer pisanja objašnjenja rezultata da najviše tema dana Rezultati navedeni u Tablici 1. dok je vrlo malo onih u kojima ih nema uopće (1) ili se spominje samo 1 neimenovani izvor (2). a slijede susjedne varijable od 2001 do 3000 znakova (17) i od 3001 do 5000 znakova (16). pokazuju spada u unutrašnju politiku (42). slijede također novinarskim stilom napisani prilozi uz određene manjkavosti u poštovanju pravila struke (24). slijedi vanjska politika (13). sport (6) i život (1).

s nepotpunim poštovanjem etičkog kodeksa (15) umjerenog su intenziteta (3). slijede agencijski prilozi (8) i kombinacija agencijskih i novinarskih napisa (2).Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Nema priloga s govorom mržnje.14). uvredama. postoje i oni u kojima se krše manjinska prava (9) s intenzitetom blizu pojačanoga (3. U jednom napisu krše se ljudska prava s vrlo jakim intenzitetom. .78). pristrani i neuravnoteženi prilozi (9) su gotovo s jakim intenzitetom (4. a najviše ih potpuno poštuje etička načela (28) i oni su prosječno slabog intenziteta (2.89). klevetama ili netolerancijom. • Najviše autora navedeno je imenom i prezimenom (50).

Tablica 2. Rezultati analize čitateljskih objava na www.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Varijabla Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 .vjesnik.

Upravo zbog toga nije moguće vidjeti čitateljske objave isti dan kad su objavljeni prilozi. . osim što je moguće poslati klasična pisma čitatelja (običnom ili elektroničkom poštom) za rubriku koja ta pisma objavljuje u tiskanom izdanju.Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Mrežno izdanje Vjesnika ne omogućuje svojim čitateljima reagiranja na pojedine priloge. što je zorno iz Tablice 2. iznošenje stavova i postavljanje ostalih vrsta objava u stvarnome vremenu.

74 0 0 0 0 130 158 1 0 5 4 30 8 7 8 9 10 7 0 0 4 0 0 0 0 29 35 33 2. Rezultati analize novinarskih priloga na www.Tablica 3.jutarnji.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 34 13 0 0 0 4 0 8 20 16 14 4 1 0 11 0 0 21 0 1 0 7 4 15 0 0 0 0 10 19 0 0 0 0 4 2.21 232 14 .

jutarnji. Rezultati analize čitateljskih objava na www.98 6.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 34 13 0 0 62 0 55 1 48 62 5.37 224 4682 0 62 3 4 5 6 0 0 0 4 1 5 9 12 0 0 0 0 1 0 4 1 52 55 57 0 5.92 6.4 0 761 856 5840 0 0 0 0 0 7 8 9 10 7 0 0 4 10 9 7 9 0 0 0 0 0 0 .Tablica 4.62 5.

Višesmjernost komuniciranja Smjer Novinar Čitatelj Čitatelj Čitatelj Ukupno čitatelj Glasilo novinar čitatelj neodređene javnosti (izvan teme) Jutarnji list 78 31 41 6 156 Večernji list 85 38 39 8 170 24 sata 31 17 11 3 62 Ukupno 194 86 91 17 388 .

Stil • • • • • 5. Izvori 7. Tema 2. Etičnost 8. Opseg 3. Pristup 6.PRIPREMA ANALIZE RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA • • • • • KATEGORIJE: 1. Novinski rod 4. Oprema 9. Komunikacijska vrsta .

3. 3. 2. 5.PRIMJER MOGUĆEG IZGLEDA KONAČNE TABLICE KOJA SE OBIČNO PRAVI U EXCELU ILI SPSS-U Kategorija Broj ratnog izdanja 1 2 3 Naslov napisa Tema Opseg Novinski rod Stil Pristup Izvori Etičnost Oprema Komunika cijska vrsta 4 5 1. 4. 7 . 4. 2. 6 1.

• • • • • 8. Gospodarstvo. 9. Razaranje zdanja. . Ispovijesti svjedoka. Stanje na bojištima. Sport. • 7. 3. Humanitarni rad. • 13. Pisma i reagiranja čitatelja. Zabava. 10.VARIJABLE KATEGORIJE 1. 6. Informacije za građane. • 14. Kultura. 2. 4. 5. Unutarnja politika. TEMA • • • • • • 1. 12. Oglasi. 11. Vanjska politika. Stradanje ljudi.

6 7 . 2.) Varij able 1 Naslov 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Broj izda nja 1 2 3 4 5 1.Varijable kategorije 1. TEMA (Pojedinačne tablice se rade zato što ih je lakše pratiti i prikazati u tiskanim izdanjima u odnosu na skupnu tablicu. 3. itd.

9. Proširena vijest. Crtica. Bilješka. Prikaz. Izvještaj. Vijest. Sjećanje. 13. Priopćenje. 7. 18. Zapis. Intervju. 2. Pismo. 12. 15. 4.NOVINSKI RODOVI • • • • • • • • • 1. . 17. Osvrt. Izjava. 8. Portret. Apel. 3. Ispravak. • • • • • • • • • 10. 11. 6. 5. Reportaža. 16. 14. Komentar.

.OPSEG POJEDINIH BROJEVA • Prva varijabla zbog specifičnosti ratnih izdanja površinski se izražava u broju stranica pomnoženih s formatom: n x A5 ili n x A4 • Druga varijabla je broj napisa po pojedinom broju.

. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. • Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. • Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke.STIL • • • • Prilog sadrži prostote i psovke. • Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom.

2. Afirmativan. 2. 4. Vrlo afirmativan. Negativan. Vrlo negativan . Neutralan.PRISTUP • • • • • 1. 3.

a spominje se još 1 ili više neimenovanih. a ne može se zaključiti da je • • • • • novinar osobno izvor. 7.IZVORI • 1. 3. 9. Imenovan je 1 izvor. 2. 4. Imenovan je 1 izvor. Nema ih uopće. Novinar je izvor osobnom nazočnošću. Imenovani su svi izvori. Imenovana su 2 izvora. 5. Spominje se više neimenovanih. • • . 6. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. a najmanje su 2. Spominje se 1 neimenovani.

do 5.Varijable kategorije 2. 2. 5. 2. 1. Sažeti naslov 1. Broj 1. 3. 4. . 3. Rod Opseg Stil Pristup Izvori 2. 4.

25.5 0. 2. 12. 14. 24. 13. 8. 16. 6 6 6 6 6 6 6 6 6 .STVARNI OPSEG RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA BROJ 1. 18. 7. OPSEG A4 6 6 6 6 6 NAPISA 6. 22. 8 6 6 6 6 6 6 6 6 20. 28. 4. 5. 26. 11. 19. 21.5 0. 9. 17. 3.5 0. 10. 27. 23. OPSEG A4 0.5 2 NAPISA BROJ 15.

Baština. .OSNOVNA JEDINICA ANALIZE JE NAPIS ZBOG NJIHOVE SAŽETOSTI • U napisima se analiziraju izrazi koji se odnose na pojmove i bilježi se njihova frekvencija po pojedinom napisu: • 1. • 3. Civili. Gradske službe. Neprijatelji. • 4. • 2. Branitelji. • 5.

Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. rasna. jezik. • 2. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. ETIČNOST • 1. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. zdravstveno stanje. rodna.VARIJABLE KATEGORIJE 5. naobrazba. vlasništvo. dob i način prehrane). Pojedini izraz spada u govor mržnje. • 4. seksualna orijentacija. politička. • 3. mjesto rođenja. društveni položaj. . vjerska. s iznimkom manjinskih prava.

boju kože. naobrazbu. Prilog je pristran ili neuravnotežen. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. 7. političko ili drugo uvjerenje. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. 6. vjeru. imovinu.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. dostojanstvo. rođenje. spol. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. nacionalno ili socijalno podrijetlo. .VARIJABLE KATEGORIJE 5. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. jezik. društveni položaj ili druge osobine. ETIČNOST • • • • 5. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. bez obzira na rasu.

7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . jak. pojačan. 2. slab. 3. 4. umjeren. 7.INTENZITET JEDINICE ANALIZE POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. vrlo slab. vrlo jak. 6. 5. žestok.

2. . 3. Frekvencija varijabli 1 2 5 Intenzitet Komunikacijska vrsta 2. Sažeti naslov 1. 3. 3. 4. 1.VARIJABLE KATEGORIJE ETIČNOST Broj izdanja 1. 2. 2. 1.

bijela. crna propaganda. 3.KOMUNIKACIJSKA VRSTA • • • • 1. Komercijalni prilozi (oglasi). ovisno o stupnju i ciljevima manipulativnosti). . 2. 4. 2. Propaganda (varijable: 1. 3. Novinarstvo. Odnosi s javnostima. siva.

Podnaslov 4. Međunaslov 5. Podebljan slog 10. Karta . Negativ 14. Naslov 3. Umetak 7.VARIJABLE KATEGORIJE OPREMA • • • • • • • • 1. Grafikon 16. Tablica 15. Nadnaslov 2. Fotografija 8. Okvir 6. Crtež • • • • • • • • 9. Nakošen slog 11. Raster 13. Podcrtan slog 12.

6. 1. 5.OPREMA Broj izdanja 1. 2. itd. 2. 7. 3. . 5. 3. (Sažeti) naslov 1. 4. 4. 3. Oprema Frekvencija Površina 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful