UNIDU metoda analize sadržaja medijskih objava
Đorđe Obradović dorde@unidu.hr

Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a što nije mjerljivo, učini mjerljivim.

Galileo Galilei (1564-1642)

ako to ne možete izmjeriti. Međutim.Lord William Thomson Kelvin (1824-1907) • Ako se ono o čemu govorite može izmjeriti. onda je vaše znanje mršavo i nezadovoljavajuće. ma o čemu da se radi. onda nešto o tome i znate. .

METODA ANALIZE SADRŽAJA OMOGUĆUJE MJERENJE RAZLIČITIH KVALITETA PORUKA • Kvantitativna analiza • Kvalitativna analiza • Kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize (multivarijantna) • Holistička analiza (tekst + kontekst) Napomena: Deskriptivna analiza sadržaja koju mnogi istraživači koriste ne može biti znanstvena metoda zato što svaki istraživač dobije bitno različite rezultate. .

.OSNOVNI ZNANSTVENI ZAHTJEV: • Izabrane istraživačke metode moraju omogućiti da svatko tko provodi isto istraživanje dobije iste ili bar približno iste rezultate. • Kvalitativna metoda analize sadržaja ne omogućuje ponavljanje rezultata od različitih istraživača usprkos istim kategorijama pa je kao samostalnu metodu treba izbjegavati.

.Sigmund Freud (1856-1939) Njegove rezultate dobivene kvalitativnom analizom sadržaja snova drugi znanstvenici često nisu mogli ni zamisliti. a kamoli ponoviti ih.

ali ne mogu izmjeriti snagu medijskih objava (posebice onih u OsJ i marketingu).PREVLADAVAJUĆE VRSTE KVANTITATIVNE ANALIZE SADRŽAJA DANAS SU: • Frekvencijska • Leksička • Semantička • One su dobre za određene namjene. .

181) . danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. svaki bezveznjak. 1991. New York Times. 2006.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Odnosi s javnostima danas su grozni. • Edward Bernays. 1994. 17 i Cutlip. Svaki glupan. (po Kuncziku. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. svaki idiot.

New York Times. 1991. 1991. • Edward Bernays. (Kunczik. New York Times. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. 181) . 1994: 181) • Odnosi s javnostima danas su grozni. Svaki glupan. 2006.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. Edward Bernays. 1994. svaki bezveznjak. Svaki glupan. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. 2006: 17 i Cutlip. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • • Odnosi s javnostima danas su grozni. svaki idiot. (po Kuncziku. svaki idiot. 17 i Cutlip. svaki bezveznjak.

1994. 17 i Cutlip. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. 1991. 181) PORUKE = 17.2 MB . 2006. SNAGA (po Kuncziku. New York Times. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Edward Bernays.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA.

ali na snagu poruke još više utječu zvukovi i (pokretne) slike. .SNAGA PORUKE • Ljudski mozak prima informacije kroz sva osjetila. • Značenje riječi koje ljudi pročitaju je vrlo važno.

• Da su važne samo napisane riječi i njihovo značenje. radijskih i televizijskih emisija.. . plakata sa slikama. multimedijalnih sadržaja u novim medijima.. ne bi bilo ilustriranih magazina.

ali su u životu svuda oko nas. semantička i frekvencijska analiza sadržaja za jedinicu najčešće imaju riječ.. .PORUKE BEZ RIJEČI ZA LEKSIČKU ANALIZU NE POSTOJE • Leksička. a vrlo rijetko rečenicu. ili izraz sastavljen od imenice i pridjeva. • Za njih poruke bez riječi ne postoje..

LAKO RAZUMLJIVE I UOBIČAJENE PORUKE BEZ RIJEČI .

KLAUS KRIPPENDORF’S ALPHA Stranica iz knjige Neuendorf’s Content Analysis Guidebook .

.

a nekima je bilo svejedno.. . Neki su se smrtno uvrijedili. nekima su bile jako smiješne. neki su javno protestirali.Jedan od važnih medijskih događaja prošlih godina bile su Muhamedove karikature • Zar nisu one poslale snažnu poruku i bez jedne ijedne riječi? • Jesu..

). . • zvučnih poruka (radijske emisije. • multimedijalnih sadržaja u novim medijima. objava za medije. slika i tekst zajedno). internetski radio. čitane poruke u javnim prostorima. novinski prilog.ZNANSTVENI PROBLEM PREDSTAVLJA MJERENJE RAZLIČITIH MEDIJSKIH OBJAVA • Rješenje problema predstavlja metoda koja omogućava mjerenje snage istom mjernom jedinicom: • tiskovina (letak.). časopis. platak.. • televizijskih poruka (zvuk....

MOGUĆA.. .. UGLAVNOM POZNATA I NEUSPJELA RJEŠENJA.

SPSS (DOBAR ALAT ZA LEKSIČKU. SEMANTIČKU I FREKVENCIJSKU ANALIZU. ALI I ON ANALIZIRA SAMO DIO SADRŽAJA .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

UNIDU METODA ANALIZE SADRŽAJA MEDIJSKIH OBJAVA UNIversal Digital Unit UNIversity of DUbrovnik .

69 1 7.49 1.55 1.2 6.STANDARD ZVEČEVO KRAŠ MILKA LINDT 1 3.42 1 8.99 1.1 15.87 1.99 2.49 0.06 .69 1.

PLAČKO INNER COVER PLAČKO OUTER COVER STOJAK INNER COVER STOJAK OUTER COVER 1 0.16 1 0.52 .59 1 1.20 1 3.

79 .46 1 3.03 1 0.VUJEVIĆ INNER COVER VUJEVIĆ OUTER COVER HALMI INNER COVER HALMI OUTER COVER 1 0.87 1 4.

NEUNDORF INNER COVER NEUNDORF OUTER COVER KRIPPENDORFF KRIPPENDORFF INNER COVER OUTER COVER 1 0.59 1 1.20 1 3.52 .16 1 0.

izraz. • Leksička. ali ne za mjerenje snage medijskih objava koje djeluju na sva osjetila primatelja.ZAKLJUČAK • Riječ. rečenica ili objava kao jedinice kvantitativne analize sadržaja ne zadovoljavaju jer analiziraju samo dio poruke. . semantička i frekvencijska metoda su i dalje dobre za posebne namjene. • Površina tiskovine je također prevladana novim tehnologijama tiska u kojima je boja dobila na važnosti.

ZAKLJUČAK
Tiskane objave JPEG Zvučne objave WMA TV objave MPEG WEB objave JPEG Multimedijalne MPEG MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB

Ista, digitalna jedinica mjerenja snage poruke omogućava usporedivost postignutih snaga objava u različitim medijima.

ZAKLJUČAK
SNAGA JEDNE PORUKE MJERI SE RAČUNALNO I IZRAŽAVA U MB, GB ILI TB POTENCIJAL KAMPANJE = P1 x n1 + P2 x n2 + P3 x n3 + P4 x n4 + P5 x n5 KAPACITET KAMPANJE = P1 x (n1 – n1A) + P2 x (n2 – n2A) + P3 x (n3 – n3A) + P4 x (n4 – n4A) + P5 x (n5 – n5A)

PONOVLJIVOST REZULTATA
• UNIDU metodom analize sadržaja svaki će istraživač dobiti iste rezultate i u ponovljenim istraživanjima, a nova istraživanja se mogu nastaviti na prošla jer su kvantitativni pokazatelji snage poruke sukladni.

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM - KATEGORIJE
• Dobiveni rezultati mogu se povezati s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija i procjenom njihova intenziteta, kao što su poznatih 7C u OSJ:

• • • • • • •

1. Credibility 2. Context 3. Content 4. Clarity 5. Continuity and Consistency 6. Channels 7. Capability of the Audience

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM
INTENZITET (Likertova ljestvica, europska verzija obično do + 5, a američka do + 7, ovisno o sadržaju može biti i +/nekad i s 9 stupnjeva)
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5

Primjer tablice na osnovi Likertove ljestvice za semantička istraživanja: .

medijske priloge ili nizove priloga. • Metoda analize sadržaja medijskih objava ne smije se miješati s naknadnom analizom utjecaja poruka (Impact Analysis) jer ona slijedi različite kampanje. .KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM • Dobiveni rezultati kvantitativnog povezuju se s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija. njihovih varijabli i procjenom njihova intenziteta. dok im analiza snage poruka prethodi.

njihovih varijabli. GB. . TB) kombiniraju se s kvalitativnim na osnovi određenih kategorija. • Intenzitet treba naznačiti i brojčano i tekstualno (značenje). frekvencije i intenziteta.Holistička UNIDU metoda analize sadržaja • Kvantitativni rezultati u digitalnim jedinicama (MB. • Varijable treba definirati. • Kategorije treba definirati i(li) ih preuzeti pozivajući se na izvor.

Medijska kultura 1. Đorđe (2010). (23-61). Dubrovnik – Mostar – Nikšić – Novi Sad . Prodor govora mržnje na mala vrata u velike medije.PRIMJER ANALIZE ETIČNOSTI MEDIJSKIH OBJAVA • Obradović. Civilni forum.

hr) • 24 sata (www.vecernji.hr) • Istraživanje je provedeno od 1. siječnja 2008.hr) • Večernji list (www.24sata. prosinca 2007. .hr) • Jutarnji list (www. između 20 i 21 sata.PREDMET I RAZDOBLJE ISTRAŽIVANJA • Predmet istraživanja su mrežna izdanja četiri hrvatska dnevna lista s nacionalnom pokrivenošću i najvećim utjecajem: • Vjesnik (www.jutarnji. do 31.vjesnik.

• Cilj istraživanja je donijeti preporuke kojima bi se poboljšalo medijsko obrazovanje i moralni odgoj komunikatora u novim medijima.SVRHA I CILJ • Svrha istraživanja je utvrditi jesu li mrežna izdanja glasila koja su u svojim tiskanim. nastalim na iste teme. dostigli zavidnu razinu etičnosti. još uvijek osnovnim izdanjima. jednako etični i u njihovim mrežnim izdanjima. .

s uvažavanjem prava manjina. imajući u vidu temeljno polazište da sloboda prestaje onda kad počne ugrožavati slobodu drugih. .PREPORUKE • Preporuke trebaju razraditi kako je moguće prijeći u suvremeno komuniciranje zasnovano na moralnim načelima i civilno demokratsko društvo koje živi po pravilima većine.

• Prva pomoćna hipoteza naglašava da se u korisničkim objavama širi govor mržnje neslućenih razmjera. . takav kakav jest. dobroga ukusa i morala. klevete i netolerancija ispunjavaju medijske poruke. stvoren novim medijima. nije novi povijesni korak naprijed u ostvarenju razine kulture i ljudskih prava. a uvrede.HIPOTEZE • Osnovna hipoteza glasi da virtualni svijet.

www.hr .HIPOTEZE • Druga pomoćna hipoteza glasi da uredništva ne posvećuju dovoljno pozornosti etičnosti korisničkih objava i da ih ne uređuju kao novinarske priloge.vecernji.

SELEKCIJA PREDMETA ANALIZE • Cilj je bio pronaći iste teme na svim glasilima radi postizanja bolje usporedbe. za analizu je birana tema dana toga glasila. . a kad to nije bilo moguće zato što neko glasilo nije imalo temu kao ostala.

vrlo je važno za usporedivost rezultata. • Drugi uzrok nužnosti snimanja glavnih tema svaki dan u isto vrijeme je zato što se prilozi u mrežnim glasilima postavljaju tijekom cijeloga dana (24/7).UVIJEK ISTO VRIJEME • Snimanje stranica analiziranih mrežnih glasila u što kraćem razmaku vremena. .

Večernji list i 24 sata. .NOVINARSKE I KORISNIČKE OBJAVE • Novinarski prilozi su analizirani odvojeno od korisničkih objava potpuno istim kategorijama. Jutarnji list. varijablama i po intenzitetu. kako bi se u konačnici moglo dobiti više korisnih podataka za usporedbu i donošenje zaključaka o etičkim dvojbama u mrežnim izdanjima hrvatskih dnevnih listova Vjesnik.

rečenica.nepotpuna riječ.kombinacija znakova. . . . .znak.JEDINICA ANALIZE • • • • • • • Izraz: . .više riječi.riječ. .

1 2 3 4 5 6 . Opseg. 5. 2.KATEGORIJE • • • • • • 1. Tema. Autor. 6. 3. Etičnost. 4. Stil i pristup. Izvori.

sport. 9. 8. novinarstvo . zanimljivosti. crna kronika. kultura. gospodarstvo. 5. 10. 2. 3. • • • • • 6. 4. 7. TEMA • • • • • 1. život.VARIJABLE KATEGORIJE 1. zabava. vanjska politika. unutarnja politika.

• 9. OPSEG • 1. od 251 do 1000 znakova. • 5. . od 10001 do 15000 znakova . • 10. • 2. do 250 znakova.VARIJABLE KATEGORIJE 2. od 20001 do 30000 znakova. od 5001 do 10000 znakova . od 15001 do 20000 znakova. od 1001 do 2000 znakova. od 3001 do 5000 znakova. od 2001 do 3000 znakova. • 7. • 4. • 8. više od 30000 znakova. • 6. • 3.

Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. • 5. 3. • 7. • 6. Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. STIL I PRISTUP • • • • 1. . Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke.VARIJABLE KATEGORIJE 3. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. Prilog sadrži prostote i psovke. 2. 4.

Imenovan je 1 izvor. a najmanje su 2. Imenovana su 2 izvora. IZVORI • • • • • 1. 5. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 2. • 6. • 7. . 4. Spominje se 1 neimenovani. a spominje se još 1 ili više neimenovanih.VARIJABLE KATEGORIJE 4. Spominje se više neimenovanih. Imenovan je 1 izvor. Nema ih uopće. 3. Imenovani su svi izvori.

• 3. vlasništvo. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. jezik. • 4. mjesto rođenja. s iznimkom manjinskih prava. . rodna. dob i način prehrane). ETIČNOST • 1. vjerska. rasna. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija.VARIJABLE KATEGORIJE 5. seksualna orijentacija. zdravstveno stanje. politička. naobrazba. društveni položaj. • 2. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. Pojedini izraz spada u govor mržnje.

jezik. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. boju kože. Prilog je pristran ili neuravnotežen. . spol. vjeru. naobrazbu. ETIČNOST • • • • 5. nacionalno ili socijalno podrijetlo. političko ili drugo uvjerenje. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. rođenje. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. društveni položaj ili druge osobine. dostojanstvo.VARIJABLE KATEGORIJE 5. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. imovinu. 6. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. bez obzira na rasu. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. 7.

dostojanstvo. političko ili drugo uvjerenje. spol. . zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. društveni položaj ili druge osobine. 2. Rad novinara podliježe kritici javnosti. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. boju kože. bez obzira na rasu. nacionalno ili socijalno podrijetlo. Oni čuvaju ugled. novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa. imovinu. Ovim se Kodeksom utvrđuju ta načela te štite neotuđiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju. Njihova je obveza pridržavati se profesionalnih etičkih načela. rođenje. Novinari i uredništva obvezni su pažljivo se i kritički odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upućuju. NOVINARSKI POZIV 1. pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. opirati se svim oblicima cenzure. Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom. 3. 4. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. uvažavati pluralizam ideja i nazora. jezik. istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. međusobno surađuju i njeguju kolegijalne odnose i profesionalnu solidarnost. slobode i vrijednosti. dostojanstvo i integritet svoje profesije. U svom se djelovanju novinari vode etikom novinarskog poziva. kao osnovnim načelom u profesionalnom radu. vjeru. Novinari se pridržavaju Ustava i zakona Republike Hrvatske. novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću. samostalna. njeguju kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju civilizacijska dostignuća i vrijednosti. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. naobrazbu. Novinar ima pravo i dužnost odbiti radni zadatak koji je u suprotnosti s profesionalnim etičkim standardima novinarskog posla.

KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE 13. ponižavajuće prikazivanje. žrtva. Nedopustivo je koristiti stereotipe. osumnjičenik ili okrivljenik. društvenom položaju. integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. Ako takav pristanak i postoji. životnom stilu. a osobito načelo jednakosti svih građana. Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru. U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo. spolu. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima. nesrećama. boji kože. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. 18. seksualnoj orijentaciji. bračnom stanju. 14. bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok. 15. Baveći se političkim sukobima novinar uvažava građanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog političkog sustava. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka. potrebe. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije. 16. uz poseban obzir kad je riječ o djeci. bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti. koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka. zviždača i oštećenika. imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Informaciju o rasi. Novinari u svom djelovanju poštuju. štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode. nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti. Medijski . 20. obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima. životnoj dobi. bolestima. pouzdanika. osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Posebna se pozornost. pejorativne izraze. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. 19. Pritom nastoji zadržati primjerenu profesionalnu distancu. rodnom izražavanju. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti. osobnim tragedijama. 17. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu.

int/t/e/cultural_cooperation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian . Rita Kirk i Slayden. 226-229).DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Definicija i okvir govora mržnje preuzeti su iz knjige: Whillock. 2008. . Hate Speech. (1995: IX-XII.coe.). David (ur. 10:12). SAGE Publications. 04. Thousands Oaks. R(97)20 državama članicama o govoru mržnje (http://www. 22.asp.. London i New Delhi i iz Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br.

potiče. ksenofobija i antisemitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na agresivnoj netoleranciji i neprijateljstvu prema skupinama i pojedincima kojom se grubo krše njihova ljudska prava. promiče ili opravdava rasna mržnja.DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Govorom mržnje smatraju se svi oblici izražavanja kojima se javno širi. .

pojačan. 7. slab. vrlo jak. žestok.INTENZITET JEDINICE ANALIZE (IZRAZA) POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. 5. vrlo slab. 3. umjeren. 4. 7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. 2. jak. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . 6.

Rezultati analize novinarskih priloga na www.PRIMJER TABLICE S REZULTATIMA ANALIZE: Tablica 1.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekven-cija Autor izraza varijabli etičnosti Varijabla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 3 21 17 16 4 1 0 0 0 0 0 4 0 0 24 34 1 2 4 4 7 11 33 0 0 1 9 9 15 28 0 0 6 3.89 4.14 0 0 5 32 39 48 93 0 0 1 1 50 2 8 .78 3 2.vjesnik.

Najviše novinarskih priloga ima opseg između 1001 i 2000 znakova bez praznina (21). dok je vrlo malo onih u kojima ih nema uopće (1) ili se spominje samo 1 neimenovani izvor (2). slijedi vanjska politika (13). . Najmanje dva imenovana izvora mogu se naći u većini napisa (44). a slijede susjedne varijable od 2001 do 3000 znakova (17) i od 3001 do 5000 znakova (16).• Primjer pisanja objašnjenja rezultata da najviše tema dana Rezultati navedeni u Tablici 1. slijede također novinarskim stilom napisani prilozi uz određene manjkavosti u poštovanju pravila struke (24). a mali je broj senzacionalistički napisanih priloga novinarskim stilom (4). pokazuju spada u unutrašnju politiku (42). • Najviše je priloga napisano novinarskim stilom s potpunim poštovanjem pravila struke (34). sport (6) i život (1).

• Najviše autora navedeno je imenom i prezimenom (50). .Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Nema priloga s govorom mržnje. slijede agencijski prilozi (8) i kombinacija agencijskih i novinarskih napisa (2).89). a najviše ih potpuno poštuje etička načela (28) i oni su prosječno slabog intenziteta (2. s nepotpunim poštovanjem etičkog kodeksa (15) umjerenog su intenziteta (3).78). postoje i oni u kojima se krše manjinska prava (9) s intenzitetom blizu pojačanoga (3.14). uvredama. pristrani i neuravnoteženi prilozi (9) su gotovo s jakim intenzitetom (4. klevetama ili netolerancijom. U jednom napisu krše se ljudska prava s vrlo jakim intenzitetom.

vjesnik. Rezultati analize čitateljskih objava na www.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Varijabla Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 .Tablica 2.

osim što je moguće poslati klasična pisma čitatelja (običnom ili elektroničkom poštom) za rubriku koja ta pisma objavljuje u tiskanom izdanju. . iznošenje stavova i postavljanje ostalih vrsta objava u stvarnome vremenu. što je zorno iz Tablice 2. Upravo zbog toga nije moguće vidjeti čitateljske objave isti dan kad su objavljeni prilozi.Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Mrežno izdanje Vjesnika ne omogućuje svojim čitateljima reagiranja na pojedine priloge.

74 0 0 0 0 130 158 1 0 5 4 30 8 7 8 9 10 7 0 0 4 0 0 0 0 29 35 33 2.21 232 14 .jutarnji.Tablica 3. Rezultati analize novinarskih priloga na www.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 34 13 0 0 0 4 0 8 20 16 14 4 1 0 11 0 0 21 0 1 0 7 4 15 0 0 0 0 10 19 0 0 0 0 4 2.

Rezultati analize čitateljskih objava na www.4 0 761 856 5840 0 0 0 0 0 7 8 9 10 7 0 0 4 10 9 7 9 0 0 0 0 0 0 .hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 34 13 0 0 62 0 55 1 48 62 5.jutarnji.62 5.Tablica 4.92 6.37 224 4682 0 62 3 4 5 6 0 0 0 4 1 5 9 12 0 0 0 0 1 0 4 1 52 55 57 0 5.98 6.

Višesmjernost komuniciranja Smjer Novinar Čitatelj Čitatelj Čitatelj Ukupno čitatelj Glasilo novinar čitatelj neodređene javnosti (izvan teme) Jutarnji list 78 31 41 6 156 Večernji list 85 38 39 8 170 24 sata 31 17 11 3 62 Ukupno 194 86 91 17 388 .

Novinski rod 4. Tema 2. Opseg 3. Oprema 9. Etičnost 8.PRIPREMA ANALIZE RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA • • • • • KATEGORIJE: 1. Komunikacijska vrsta . Pristup 6. Stil • • • • • 5. Izvori 7.

7 . 4. 6 1.PRIMJER MOGUĆEG IZGLEDA KONAČNE TABLICE KOJA SE OBIČNO PRAVI U EXCELU ILI SPSS-U Kategorija Broj ratnog izdanja 1 2 3 Naslov napisa Tema Opseg Novinski rod Stil Pristup Izvori Etičnost Oprema Komunika cijska vrsta 4 5 1. 3. 5. 3. 2. 4. 2.

Informacije za građane. 2. 9. TEMA • • • • • • 1. Humanitarni rad. Stradanje ljudi. Zabava. Vanjska politika. 10. 12. Sport. 3. Oglasi.VARIJABLE KATEGORIJE 1. Pisma i reagiranja čitatelja. Stanje na bojištima. • 7. • 13. 6. Kultura. • • • • • 8. Gospodarstvo. Unutarnja politika. . Razaranje zdanja. 5. 4. • 14. Ispovijesti svjedoka. 11.

2. TEMA (Pojedinačne tablice se rade zato što ih je lakše pratiti i prikazati u tiskanim izdanjima u odnosu na skupnu tablicu.Varijable kategorije 1. 3.) Varij able 1 Naslov 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Broj izda nja 1 2 3 4 5 1. itd. 6 7 .

Portret. 4. Osvrt. Komentar. Crtica. Vijest. Pismo. 13. 6. 15. Sjećanje. Izvještaj. • • • • • • • • • 10. Priopćenje. 3. 5. Apel. Izjava. 12. 18.NOVINSKI RODOVI • • • • • • • • • 1. Intervju. Zapis. Reportaža. 7. Ispravak. 17. 2. 9. . Prikaz. Proširena vijest. 14. 16. 11. 8. Bilješka.

OPSEG POJEDINIH BROJEVA • Prva varijabla zbog specifičnosti ratnih izdanja površinski se izražava u broju stranica pomnoženih s formatom: n x A5 ili n x A4 • Druga varijabla je broj napisa po pojedinom broju. .

. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. • Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. • Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. • Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom.STIL • • • • Prilog sadrži prostote i psovke.

2. 2. Negativan. 4. Vrlo afirmativan. 3. Neutralan. Vrlo negativan .PRISTUP • • • • • 1. Afirmativan.

5. Nema ih uopće. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 2. Imenovana su 2 izvora. a ne može se zaključiti da je • • • • • novinar osobno izvor. 6. • • . a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 4. Spominje se 1 neimenovani. a najmanje su 2. Imenovan je 1 izvor.IZVORI • 1. Spominje se više neimenovanih. Novinar je izvor osobnom nazočnošću. Imenovani su svi izvori. 9. 3. Imenovan je 1 izvor. 7.

2.Varijable kategorije 2. Rod Opseg Stil Pristup Izvori 2. . Broj 1. 3. 4. 2. Sažeti naslov 1. 4. 5. 3. do 5. 1.

STVARNI OPSEG RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA BROJ 1.5 0. 10. 3. 11.5 2 NAPISA BROJ 15. 6 6 6 6 6 6 6 6 6 . 24. OPSEG A4 0. OPSEG A4 6 6 6 6 6 NAPISA 6. 19. 4.5 0. 12. 17. 13. 8 6 6 6 6 6 6 6 6 20. 28. 23. 9. 2. 14. 25. 18.5 0. 27. 16. 22. 21. 26. 5. 8. 7.

• 4. • 5. Baština.OSNOVNA JEDINICA ANALIZE JE NAPIS ZBOG NJIHOVE SAŽETOSTI • U napisima se analiziraju izrazi koji se odnose na pojmove i bilježi se njihova frekvencija po pojedinom napisu: • 1. • 2. Branitelji. Gradske službe. Neprijatelji. Civili. • 3. .

vjerska. zdravstveno stanje. rasna. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. • 4. ETIČNOST • 1. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. s iznimkom manjinskih prava. politička. dob i način prehrane). društveni položaj.VARIJABLE KATEGORIJE 5. rodna. jezik. mjesto rođenja. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. seksualna orijentacija. vlasništvo. • 3. • 2. . Pojedini izraz spada u govor mržnje. naobrazba.

) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. imovinu. naobrazbu. dostojanstvo. 7. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. vjeru. bez obzira na rasu. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. društveni položaj ili druge osobine. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. . boju kože. spol. rođenje. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa.VARIJABLE KATEGORIJE 5. 6. Prilog je pristran ili neuravnotežen. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi. ETIČNOST • • • • 5. političko ili drugo uvjerenje. nacionalno ili socijalno podrijetlo. jezik.

jak.INTENZITET JEDINICE ANALIZE POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. 6. 2. žestok. umjeren. 5. slab. vrlo jak. vrlo slab. 3. pojačan. 4. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . 7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. 7.

3. 2. Frekvencija varijabli 1 2 5 Intenzitet Komunikacijska vrsta 2. 4. 3. 1. Sažeti naslov 1. 3. 1. .VARIJABLE KATEGORIJE ETIČNOST Broj izdanja 1. 2. 2.

ovisno o stupnju i ciljevima manipulativnosti). siva. 2. crna propaganda. . Odnosi s javnostima. Komercijalni prilozi (oglasi). 4. Propaganda (varijable: 1. 3.KOMUNIKACIJSKA VRSTA • • • • 1. 3. 2. Novinarstvo. bijela.

Karta . Naslov 3. Fotografija 8. Raster 13. Međunaslov 5. Grafikon 16. Tablica 15. Podebljan slog 10. Podnaslov 4. Negativ 14. Podcrtan slog 12. Okvir 6. Nakošen slog 11. Crtež • • • • • • • • 9.VARIJABLE KATEGORIJE OPREMA • • • • • • • • 1. Umetak 7. Nadnaslov 2.

3. 6. 3. . 2. 2. 3. itd. 7. 4. 5.OPREMA Broj izdanja 1. Oprema Frekvencija Površina 2. 1. 4. (Sažeti) naslov 1. 5.