UNIDU metoda analize sadržaja medijskih objava
Đorđe Obradović dorde@unidu.hr

Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a što nije mjerljivo, učini mjerljivim.

Galileo Galilei (1564-1642)

onda nešto o tome i znate. onda je vaše znanje mršavo i nezadovoljavajuće. ma o čemu da se radi. ako to ne možete izmjeriti. . Međutim.Lord William Thomson Kelvin (1824-1907) • Ako se ono o čemu govorite može izmjeriti.

.METODA ANALIZE SADRŽAJA OMOGUĆUJE MJERENJE RAZLIČITIH KVALITETA PORUKA • Kvantitativna analiza • Kvalitativna analiza • Kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize (multivarijantna) • Holistička analiza (tekst + kontekst) Napomena: Deskriptivna analiza sadržaja koju mnogi istraživači koriste ne može biti znanstvena metoda zato što svaki istraživač dobije bitno različite rezultate.

OSNOVNI ZNANSTVENI ZAHTJEV: • Izabrane istraživačke metode moraju omogućiti da svatko tko provodi isto istraživanje dobije iste ili bar približno iste rezultate. . • Kvalitativna metoda analize sadržaja ne omogućuje ponavljanje rezultata od različitih istraživača usprkos istim kategorijama pa je kao samostalnu metodu treba izbjegavati.

Sigmund Freud (1856-1939) Njegove rezultate dobivene kvalitativnom analizom sadržaja snova drugi znanstvenici često nisu mogli ni zamisliti. . a kamoli ponoviti ih.

ali ne mogu izmjeriti snagu medijskih objava (posebice onih u OsJ i marketingu).PREVLADAVAJUĆE VRSTE KVANTITATIVNE ANALIZE SADRŽAJA DANAS SU: • Frekvencijska • Leksička • Semantička • One su dobre za određene namjene. .

1994. • Edward Bernays. New York Times. 2006. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Odnosi s javnostima danas su grozni. Svaki glupan. svaki bezveznjak. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. 181) . svaki idiot. 17 i Cutlip. (po Kuncziku.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. 1991.

Svaki glupan. 1994. (po Kuncziku. 17 i Cutlip. 1991. New York Times. svaki idiot. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. • Edward Bernays. 2006. svaki idiot. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • • Odnosi s javnostima danas su grozni. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. 1994: 181) • Odnosi s javnostima danas su grozni. Edward Bernays. 181) . New York Times. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. svaki bezveznjak.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. 1991. (Kunczik. svaki bezveznjak. Svaki glupan. 2006: 17 i Cutlip.

17 i Cutlip.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. 181) PORUKE = 17. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Edward Bernays. New York Times. 2006. SNAGA (po Kuncziku. 1994. 1991.2 MB .

• Značenje riječi koje ljudi pročitaju je vrlo važno.SNAGA PORUKE • Ljudski mozak prima informacije kroz sva osjetila. ali na snagu poruke još više utječu zvukovi i (pokretne) slike. .

. multimedijalnih sadržaja u novim medijima. ne bi bilo ilustriranih magazina. plakata sa slikama..• Da su važne samo napisane riječi i njihovo značenje. . radijskih i televizijskih emisija.

• Za njih poruke bez riječi ne postoje. . semantička i frekvencijska analiza sadržaja za jedinicu najčešće imaju riječ.PORUKE BEZ RIJEČI ZA LEKSIČKU ANALIZU NE POSTOJE • Leksička. a vrlo rijetko rečenicu. ili izraz sastavljen od imenice i pridjeva... ali su u životu svuda oko nas.

LAKO RAZUMLJIVE I UOBIČAJENE PORUKE BEZ RIJEČI .

KLAUS KRIPPENDORF’S ALPHA Stranica iz knjige Neuendorf’s Content Analysis Guidebook .

.

..Jedan od važnih medijskih događaja prošlih godina bile su Muhamedove karikature • Zar nisu one poslale snažnu poruku i bez jedne ijedne riječi? • Jesu.. neki su javno protestirali. nekima su bile jako smiješne. a nekima je bilo svejedno. Neki su se smrtno uvrijedili.

objava za medije. .). internetski radio. slika i tekst zajedno). • televizijskih poruka (zvuk. • zvučnih poruka (radijske emisije. platak.. • multimedijalnih sadržaja u novim medijima.).. novinski prilog... časopis. čitane poruke u javnim prostorima.ZNANSTVENI PROBLEM PREDSTAVLJA MJERENJE RAZLIČITIH MEDIJSKIH OBJAVA • Rješenje problema predstavlja metoda koja omogućava mjerenje snage istom mjernom jedinicom: • tiskovina (letak.

MOGUĆA.. UGLAVNOM POZNATA I NEUSPJELA RJEŠENJA. ..

SEMANTIČKU I FREKVENCIJSKU ANALIZU. ALI I ON ANALIZIRA SAMO DIO SADRŽAJA .SPSS (DOBAR ALAT ZA LEKSIČKU.

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

UNIDU METODA ANALIZE SADRŽAJA MEDIJSKIH OBJAVA UNIversal Digital Unit UNIversity of DUbrovnik .

06 .99 2.49 0.STANDARD ZVEČEVO KRAŠ MILKA LINDT 1 3.69 1.55 1.2 6.87 1.49 1.99 1.42 1 8.1 15.69 1 7.

16 1 0.20 1 3.PLAČKO INNER COVER PLAČKO OUTER COVER STOJAK INNER COVER STOJAK OUTER COVER 1 0.52 .59 1 1.

VUJEVIĆ INNER COVER VUJEVIĆ OUTER COVER HALMI INNER COVER HALMI OUTER COVER 1 0.03 1 0.79 .46 1 3.87 1 4.

NEUNDORF INNER COVER NEUNDORF OUTER COVER KRIPPENDORFF KRIPPENDORFF INNER COVER OUTER COVER 1 0.20 1 3.16 1 0.59 1 1.52 .

rečenica ili objava kao jedinice kvantitativne analize sadržaja ne zadovoljavaju jer analiziraju samo dio poruke. ali ne za mjerenje snage medijskih objava koje djeluju na sva osjetila primatelja.ZAKLJUČAK • Riječ. . semantička i frekvencijska metoda su i dalje dobre za posebne namjene. • Površina tiskovine je također prevladana novim tehnologijama tiska u kojima je boja dobila na važnosti. • Leksička. izraz.

ZAKLJUČAK
Tiskane objave JPEG Zvučne objave WMA TV objave MPEG WEB objave JPEG Multimedijalne MPEG MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB

Ista, digitalna jedinica mjerenja snage poruke omogućava usporedivost postignutih snaga objava u različitim medijima.

ZAKLJUČAK
SNAGA JEDNE PORUKE MJERI SE RAČUNALNO I IZRAŽAVA U MB, GB ILI TB POTENCIJAL KAMPANJE = P1 x n1 + P2 x n2 + P3 x n3 + P4 x n4 + P5 x n5 KAPACITET KAMPANJE = P1 x (n1 – n1A) + P2 x (n2 – n2A) + P3 x (n3 – n3A) + P4 x (n4 – n4A) + P5 x (n5 – n5A)

PONOVLJIVOST REZULTATA
• UNIDU metodom analize sadržaja svaki će istraživač dobiti iste rezultate i u ponovljenim istraživanjima, a nova istraživanja se mogu nastaviti na prošla jer su kvantitativni pokazatelji snage poruke sukladni.

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM - KATEGORIJE
• Dobiveni rezultati mogu se povezati s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija i procjenom njihova intenziteta, kao što su poznatih 7C u OSJ:

• • • • • • •

1. Credibility 2. Context 3. Content 4. Clarity 5. Continuity and Consistency 6. Channels 7. Capability of the Audience

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM
INTENZITET (Likertova ljestvica, europska verzija obično do + 5, a američka do + 7, ovisno o sadržaju može biti i +/nekad i s 9 stupnjeva)
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5

Primjer tablice na osnovi Likertove ljestvice za semantička istraživanja: .

.KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM • Dobiveni rezultati kvantitativnog povezuju se s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija. dok im analiza snage poruka prethodi. medijske priloge ili nizove priloga. • Metoda analize sadržaja medijskih objava ne smije se miješati s naknadnom analizom utjecaja poruka (Impact Analysis) jer ona slijedi različite kampanje. njihovih varijabli i procjenom njihova intenziteta.

GB. frekvencije i intenziteta. • Intenzitet treba naznačiti i brojčano i tekstualno (značenje). • Kategorije treba definirati i(li) ih preuzeti pozivajući se na izvor. . • Varijable treba definirati. TB) kombiniraju se s kvalitativnim na osnovi određenih kategorija. njihovih varijabli.Holistička UNIDU metoda analize sadržaja • Kvantitativni rezultati u digitalnim jedinicama (MB.

Dubrovnik – Mostar – Nikšić – Novi Sad . (23-61). Prodor govora mržnje na mala vrata u velike medije. Civilni forum.PRIMJER ANALIZE ETIČNOSTI MEDIJSKIH OBJAVA • Obradović. Đorđe (2010). Medijska kultura 1.

PREDMET I RAZDOBLJE ISTRAŽIVANJA • Predmet istraživanja su mrežna izdanja četiri hrvatska dnevna lista s nacionalnom pokrivenošću i najvećim utjecajem: • Vjesnik (www.vjesnik. između 20 i 21 sata. prosinca 2007.vecernji.hr) • Istraživanje je provedeno od 1.hr) • Večernji list (www.hr) • 24 sata (www. siječnja 2008.24sata. .hr) • Jutarnji list (www. do 31.jutarnji.

dostigli zavidnu razinu etičnosti. nastalim na iste teme.SVRHA I CILJ • Svrha istraživanja je utvrditi jesu li mrežna izdanja glasila koja su u svojim tiskanim. jednako etični i u njihovim mrežnim izdanjima. . još uvijek osnovnim izdanjima. • Cilj istraživanja je donijeti preporuke kojima bi se poboljšalo medijsko obrazovanje i moralni odgoj komunikatora u novim medijima.

. imajući u vidu temeljno polazište da sloboda prestaje onda kad počne ugrožavati slobodu drugih. s uvažavanjem prava manjina.PREPORUKE • Preporuke trebaju razraditi kako je moguće prijeći u suvremeno komuniciranje zasnovano na moralnim načelima i civilno demokratsko društvo koje živi po pravilima većine.

klevete i netolerancija ispunjavaju medijske poruke. dobroga ukusa i morala.HIPOTEZE • Osnovna hipoteza glasi da virtualni svijet. nije novi povijesni korak naprijed u ostvarenju razine kulture i ljudskih prava. a uvrede. • Prva pomoćna hipoteza naglašava da se u korisničkim objavama širi govor mržnje neslućenih razmjera. takav kakav jest. stvoren novim medijima. .

hr .HIPOTEZE • Druga pomoćna hipoteza glasi da uredništva ne posvećuju dovoljno pozornosti etičnosti korisničkih objava i da ih ne uređuju kao novinarske priloge. www.vecernji.

za analizu je birana tema dana toga glasila. a kad to nije bilo moguće zato što neko glasilo nije imalo temu kao ostala. .SELEKCIJA PREDMETA ANALIZE • Cilj je bio pronaći iste teme na svim glasilima radi postizanja bolje usporedbe.

UVIJEK ISTO VRIJEME • Snimanje stranica analiziranih mrežnih glasila u što kraćem razmaku vremena. . • Drugi uzrok nužnosti snimanja glavnih tema svaki dan u isto vrijeme je zato što se prilozi u mrežnim glasilima postavljaju tijekom cijeloga dana (24/7). vrlo je važno za usporedivost rezultata.

kako bi se u konačnici moglo dobiti više korisnih podataka za usporedbu i donošenje zaključaka o etičkim dvojbama u mrežnim izdanjima hrvatskih dnevnih listova Vjesnik. .NOVINARSKE I KORISNIČKE OBJAVE • Novinarski prilozi su analizirani odvojeno od korisničkih objava potpuno istim kategorijama. Večernji list i 24 sata. varijablama i po intenzitetu. Jutarnji list.

kombinacija znakova. . . . .nepotpuna riječ.rečenica. .znak.više riječi.riječ.JEDINICA ANALIZE • • • • • • • Izraz: . .

Izvori. Etičnost. Tema.KATEGORIJE • • • • • • 1. 2. Stil i pristup. Opseg. Autor. 6. 5. 1 2 3 4 5 6 . 4. 3.

• • • • • 6. gospodarstvo. zanimljivosti. crna kronika. unutarnja politika. novinarstvo . 3. kultura. 5. vanjska politika. 8. TEMA • • • • • 1. 7. 2. zabava. 9. 4. život.VARIJABLE KATEGORIJE 1. 10. sport.

• 3. • 8. • 2. • 10. više od 30000 znakova. od 251 do 1000 znakova. • 5. od 1001 do 2000 znakova. od 10001 do 15000 znakova .VARIJABLE KATEGORIJE 2. od 5001 do 10000 znakova . od 15001 do 20000 znakova. od 2001 do 3000 znakova. od 20001 do 30000 znakova. • 9. od 3001 do 5000 znakova. • 4. . • 6. OPSEG • 1. do 250 znakova. • 7.

• 7. STIL I PRISTUP • • • • 1. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. Prilog sadrži prostote i psovke. Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. 2. Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. 3. • 6. .VARIJABLE KATEGORIJE 3. Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. 4. • 5.

a spominje se još 1 ili više neimenovanih. Imenovan je 1 izvor. • 7. IZVORI • • • • • 1. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. Imenovani su svi izvori. a najmanje su 2. 3. Spominje se više neimenovanih. . • 6. 5. 4.VARIJABLE KATEGORIJE 4. Nema ih uopće. Imenovana su 2 izvora. 2. Imenovan je 1 izvor. Spominje se 1 neimenovani.

Pojedini izraz spada u govor mržnje. društveni položaj. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. • 2.VARIJABLE KATEGORIJE 5. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. dob i način prehrane). . vlasništvo. • 4. zdravstveno stanje. rasna. mjesto rođenja. seksualna orijentacija. • 3. jezik. vjerska. rodna. naobrazba. ETIČNOST • 1. politička. s iznimkom manjinskih prava.

) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. 6. spol. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. naobrazbu. rođenje. . jezik. nacionalno ili socijalno podrijetlo. dostojanstvo. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi. boju kože. Prilog je pristran ili neuravnotežen. vjeru. bez obzira na rasu. političko ili drugo uvjerenje. 7. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. ETIČNOST • • • • 5.VARIJABLE KATEGORIJE 5. imovinu. društveni položaj ili druge osobine.

naobrazbu. bez obzira na rasu. međusobno surađuju i njeguju kolegijalne odnose i profesionalnu solidarnost. zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. 2. slobode i vrijednosti. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom. uvažavati pluralizam ideja i nazora. političko ili drugo uvjerenje.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. opirati se svim oblicima cenzure. društveni položaj ili druge osobine. boju kože. Ovim se Kodeksom utvrđuju ta načela te štite neotuđiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. U svom se djelovanju novinari vode etikom novinarskog poziva. imovinu. 4. njeguju kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju civilizacijska dostignuća i vrijednosti. spol. Novinari i uredništva obvezni su pažljivo se i kritički odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upućuju. dostojanstvo i integritet svoje profesije. istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja. pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna. dostojanstvo. Rad novinara podliježe kritici javnosti. NOVINARSKI POZIV 1. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. Novinari se pridržavaju Ustava i zakona Republike Hrvatske. novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa. kao osnovnim načelom u profesionalnom radu. jezik. novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću. nacionalno ili socijalno podrijetlo. rođenje. Novinar ima pravo i dužnost odbiti radni zadatak koji je u suprotnosti s profesionalnim etičkim standardima novinarskog posla. . samostalna. Njihova je obveza pridržavati se profesionalnih etičkih načela. vjeru. Oni čuvaju ugled. 3.

zviždača i oštećenika. Nedopustivo je koristiti stereotipe. a osobito načelo jednakosti svih građana. smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela. spolu. Posebna se pozornost. štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode. Pritom nastoji zadržati primjerenu profesionalnu distancu. osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava. boji kože. Ako takav pristanak i postoji. ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. potrebe. kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije. probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Baveći se političkim sukobima novinar uvažava građanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog političkog sustava. Informaciju o rasi. rodnom izražavanju. uz poseban obzir kad je riječ o djeci. nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE 13. žrtva. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. 18. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka. životnoj dobi. Novinari u svom djelovanju poštuju. 17. U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo. nesrećama. 20. Medijski . Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. 15. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima. 14. 19. osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. 16. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti. bolestima. bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok. ponižavajuće prikazivanje. seksualnoj orijentaciji. Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru. obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima. društvenom položaju. životnom stilu. pejorativne izraze. bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti. imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. osobnim tragedijama. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. osumnjičenik ili okrivljenik. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. bračnom stanju. pouzdanika.

2008.). SAGE Publications.DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Definicija i okvir govora mržnje preuzeti su iz knjige: Whillock. . 226-229). Rita Kirk i Slayden. Thousands Oaks. 22. Hate Speech. R(97)20 državama članicama o govoru mržnje (http://www.int/t/e/cultural_cooperation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian .. (1995: IX-XII. 04.asp. David (ur. 10:12). London i New Delhi i iz Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br.coe.

DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Govorom mržnje smatraju se svi oblici izražavanja kojima se javno širi. potiče. ksenofobija i antisemitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na agresivnoj netoleranciji i neprijateljstvu prema skupinama i pojedincima kojom se grubo krše njihova ljudska prava. . promiče ili opravdava rasna mržnja.

vrlo slab. 3. jak. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . umjeren. 2. 7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. 5. slab. 4. vrlo jak.INTENZITET JEDINICE ANALIZE (IZRAZA) POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. pojačan. žestok. 6. 7.

78 3 2.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekven-cija Autor izraza varijabli etičnosti Varijabla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 3 21 17 16 4 1 0 0 0 0 0 4 0 0 24 34 1 2 4 4 7 11 33 0 0 1 9 9 15 28 0 0 6 3.vjesnik. Rezultati analize novinarskih priloga na www.14 0 0 5 32 39 48 93 0 0 1 1 50 2 8 .PRIMJER TABLICE S REZULTATIMA ANALIZE: Tablica 1.89 4.

a mali je broj senzacionalistički napisanih priloga novinarskim stilom (4). . Najviše novinarskih priloga ima opseg između 1001 i 2000 znakova bez praznina (21). • Najviše je priloga napisano novinarskim stilom s potpunim poštovanjem pravila struke (34). slijedi vanjska politika (13). slijede također novinarskim stilom napisani prilozi uz određene manjkavosti u poštovanju pravila struke (24). pokazuju spada u unutrašnju politiku (42). sport (6) i život (1).• Primjer pisanja objašnjenja rezultata da najviše tema dana Rezultati navedeni u Tablici 1. dok je vrlo malo onih u kojima ih nema uopće (1) ili se spominje samo 1 neimenovani izvor (2). a slijede susjedne varijable od 2001 do 3000 znakova (17) i od 3001 do 5000 znakova (16). Najmanje dva imenovana izvora mogu se naći u većini napisa (44).

a najviše ih potpuno poštuje etička načela (28) i oni su prosječno slabog intenziteta (2.14). • Najviše autora navedeno je imenom i prezimenom (50). klevetama ili netolerancijom. slijede agencijski prilozi (8) i kombinacija agencijskih i novinarskih napisa (2). U jednom napisu krše se ljudska prava s vrlo jakim intenzitetom. s nepotpunim poštovanjem etičkog kodeksa (15) umjerenog su intenziteta (3).Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Nema priloga s govorom mržnje. . uvredama. postoje i oni u kojima se krše manjinska prava (9) s intenzitetom blizu pojačanoga (3.78).89). pristrani i neuravnoteženi prilozi (9) su gotovo s jakim intenzitetom (4.

Tablica 2.vjesnik. Rezultati analize čitateljskih objava na www.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Varijabla Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 .

što je zorno iz Tablice 2. . Upravo zbog toga nije moguće vidjeti čitateljske objave isti dan kad su objavljeni prilozi. osim što je moguće poslati klasična pisma čitatelja (običnom ili elektroničkom poštom) za rubriku koja ta pisma objavljuje u tiskanom izdanju. iznošenje stavova i postavljanje ostalih vrsta objava u stvarnome vremenu.Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Mrežno izdanje Vjesnika ne omogućuje svojim čitateljima reagiranja na pojedine priloge.

Rezultati analize novinarskih priloga na www.21 232 14 .hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 34 13 0 0 0 4 0 8 20 16 14 4 1 0 11 0 0 21 0 1 0 7 4 15 0 0 0 0 10 19 0 0 0 0 4 2.74 0 0 0 0 130 158 1 0 5 4 30 8 7 8 9 10 7 0 0 4 0 0 0 0 29 35 33 2.Tablica 3.jutarnji.

Tablica 4.62 5.98 6.4 0 761 856 5840 0 0 0 0 0 7 8 9 10 7 0 0 4 10 9 7 9 0 0 0 0 0 0 .37 224 4682 0 62 3 4 5 6 0 0 0 4 1 5 9 12 0 0 0 0 1 0 4 1 52 55 57 0 5.92 6. Rezultati analize čitateljskih objava na www.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 34 13 0 0 62 0 55 1 48 62 5.jutarnji.

Višesmjernost komuniciranja Smjer Novinar Čitatelj Čitatelj Čitatelj Ukupno čitatelj Glasilo novinar čitatelj neodređene javnosti (izvan teme) Jutarnji list 78 31 41 6 156 Večernji list 85 38 39 8 170 24 sata 31 17 11 3 62 Ukupno 194 86 91 17 388 .

Oprema 9. Tema 2. Izvori 7. Etičnost 8. Opseg 3. Komunikacijska vrsta . Pristup 6. Novinski rod 4. Stil • • • • • 5.PRIPREMA ANALIZE RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA • • • • • KATEGORIJE: 1.

6 1. 4. 4. 2. 7 . 3. 2. 3. 5.PRIMJER MOGUĆEG IZGLEDA KONAČNE TABLICE KOJA SE OBIČNO PRAVI U EXCELU ILI SPSS-U Kategorija Broj ratnog izdanja 1 2 3 Naslov napisa Tema Opseg Novinski rod Stil Pristup Izvori Etičnost Oprema Komunika cijska vrsta 4 5 1.

12. Kultura. Razaranje zdanja. Sport. Stradanje ljudi. 2. 6. 5. • 7. • 13. 11. Zabava. Ispovijesti svjedoka. 4. 3. Pisma i reagiranja čitatelja. TEMA • • • • • • 1. Oglasi. Vanjska politika.VARIJABLE KATEGORIJE 1. 9. Unutarnja politika. Humanitarni rad. • 14. . Gospodarstvo. Stanje na bojištima. 10. • • • • • 8. Informacije za građane.

TEMA (Pojedinačne tablice se rade zato što ih je lakše pratiti i prikazati u tiskanim izdanjima u odnosu na skupnu tablicu.Varijable kategorije 1. 3.) Varij able 1 Naslov 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Broj izda nja 1 2 3 4 5 1. itd. 6 7 . 2.

16. 12. 13. Portret. 11. Intervju. Bilješka. 6. Priopćenje. Crtica.NOVINSKI RODOVI • • • • • • • • • 1. Komentar. 14. Apel. Izvještaj. 9. Reportaža. . 8. 15. Zapis. Sjećanje. 18. 2. Proširena vijest. Pismo. Vijest. 17. Ispravak. 3. Izjava. 4. Prikaz. 7. 5. Osvrt. • • • • • • • • • 10.

OPSEG POJEDINIH BROJEVA • Prva varijabla zbog specifičnosti ratnih izdanja površinski se izražava u broju stranica pomnoženih s formatom: n x A5 ili n x A4 • Druga varijabla je broj napisa po pojedinom broju. .

Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. • Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. . • Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. • Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke.STIL • • • • Prilog sadrži prostote i psovke.

Afirmativan. Negativan. Neutralan. 4.PRISTUP • • • • • 1. 2. 3. Vrlo afirmativan. 2. Vrlo negativan .

6. • • . 3. Imenovana su 2 izvora. Imenovani su svi izvori. Spominje se 1 neimenovani. Nema ih uopće. 2.IZVORI • 1. 9. a ne može se zaključiti da je • • • • • novinar osobno izvor. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. Novinar je izvor osobnom nazočnošću. a najmanje su 2. Imenovan je 1 izvor. 5. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 4. Spominje se više neimenovanih. 7. Imenovan je 1 izvor.

2. Rod Opseg Stil Pristup Izvori 2. Sažeti naslov 1. 4. Broj 1. 3. 5. 4. 3. .Varijable kategorije 2. 1. do 5. 2.

14. 11.5 0. 6 6 6 6 6 6 6 6 6 . 18. 2.5 2 NAPISA BROJ 15. 22. OPSEG A4 0. 23. 24. 27. 9. 3.STVARNI OPSEG RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA BROJ 1. OPSEG A4 6 6 6 6 6 NAPISA 6. 12. 8 6 6 6 6 6 6 6 6 20. 8. 17.5 0. 25. 10. 7. 21. 5.5 0. 16. 19. 28. 26. 13. 4.

Civili. • 2. • 5. Branitelji. . Baština.OSNOVNA JEDINICA ANALIZE JE NAPIS ZBOG NJIHOVE SAŽETOSTI • U napisima se analiziraju izrazi koji se odnose na pojmove i bilježi se njihova frekvencija po pojedinom napisu: • 1. • 3. • 4. Gradske službe. Neprijatelji.

vlasništvo. • 4. društveni položaj. Pojedini izraz spada u govor mržnje. s iznimkom manjinskih prava. rodna. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. zdravstveno stanje. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. • 2. dob i način prehrane). politička. ETIČNOST • 1. jezik. mjesto rođenja. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. vjerska. rasna. .VARIJABLE KATEGORIJE 5. naobrazba. seksualna orijentacija. • 3.

dostojanstvo. ETIČNOST • • • • 5. političko ili drugo uvjerenje. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi.VARIJABLE KATEGORIJE 5.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. 6. nacionalno ili socijalno podrijetlo. društveni položaj ili druge osobine. naobrazbu. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. bez obzira na rasu. . Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. jezik. boju kože. Prilog je pristran ili neuravnotežen. 7. rođenje. imovinu. vjeru. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. spol. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava.

varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . 4. jak. slab. vrlo jak.INTENZITET JEDINICE ANALIZE POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. vrlo slab. 5. 6. žestok. pojačan. 3. umjeren. 7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. 2. 7.

3. 4. 1. 1. Frekvencija varijabli 1 2 5 Intenzitet Komunikacijska vrsta 2. Sažeti naslov 1. 2. .VARIJABLE KATEGORIJE ETIČNOST Broj izdanja 1. 2. 3. 2. 3.

bijela. 2. 3. Propaganda (varijable: 1. siva. Novinarstvo. Komercijalni prilozi (oglasi). 2. 4. 3. Odnosi s javnostima. . ovisno o stupnju i ciljevima manipulativnosti).KOMUNIKACIJSKA VRSTA • • • • 1. crna propaganda.

Međunaslov 5. Podnaslov 4. Raster 13.VARIJABLE KATEGORIJE OPREMA • • • • • • • • 1. Karta . Okvir 6. Naslov 3. Umetak 7. Grafikon 16. Nakošen slog 11. Podcrtan slog 12. Negativ 14. Tablica 15. Fotografija 8. Podebljan slog 10. Nadnaslov 2. Crtež • • • • • • • • 9.

. 3. 3. 5. Oprema Frekvencija Površina 2. 4. 1. itd. 5. 3.OPREMA Broj izdanja 1. (Sažeti) naslov 1. 2. 2. 7. 4. 6.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful