UNIDU metoda analize sadržaja medijskih objava
Đorđe Obradović dorde@unidu.hr

Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a što nije mjerljivo, učini mjerljivim.

Galileo Galilei (1564-1642)

onda je vaše znanje mršavo i nezadovoljavajuće. Međutim.Lord William Thomson Kelvin (1824-1907) • Ako se ono o čemu govorite može izmjeriti. . onda nešto o tome i znate. ako to ne možete izmjeriti. ma o čemu da se radi.

.METODA ANALIZE SADRŽAJA OMOGUĆUJE MJERENJE RAZLIČITIH KVALITETA PORUKA • Kvantitativna analiza • Kvalitativna analiza • Kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize (multivarijantna) • Holistička analiza (tekst + kontekst) Napomena: Deskriptivna analiza sadržaja koju mnogi istraživači koriste ne može biti znanstvena metoda zato što svaki istraživač dobije bitno različite rezultate.

• Kvalitativna metoda analize sadržaja ne omogućuje ponavljanje rezultata od različitih istraživača usprkos istim kategorijama pa je kao samostalnu metodu treba izbjegavati. .OSNOVNI ZNANSTVENI ZAHTJEV: • Izabrane istraživačke metode moraju omogućiti da svatko tko provodi isto istraživanje dobije iste ili bar približno iste rezultate.

. a kamoli ponoviti ih.Sigmund Freud (1856-1939) Njegove rezultate dobivene kvalitativnom analizom sadržaja snova drugi znanstvenici često nisu mogli ni zamisliti.

. ali ne mogu izmjeriti snagu medijskih objava (posebice onih u OsJ i marketingu).PREVLADAVAJUĆE VRSTE KVANTITATIVNE ANALIZE SADRŽAJA DANAS SU: • Frekvencijska • Leksička • Semantička • One su dobre za određene namjene.

LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. New York Times. 2006. 1991. 17 i Cutlip. svaki bezveznjak. 181) . svaki idiot. Svaki glupan. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Odnosi s javnostima danas su grozni. • Edward Bernays. (po Kuncziku. 1994.

svaki bezveznjak. svaki idiot. New York Times. 181) . Svaki glupan. New York Times. 17 i Cutlip. (Kunczik. svaki bezveznjak. 1994: 181) • Odnosi s javnostima danas su grozni. 2006: 17 i Cutlip. • Edward Bernays. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. (po Kuncziku. Svaki glupan. svaki idiot. 1991. 1991. 2006. danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima. Edward Bernays.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • • Odnosi s javnostima danas su grozni. 1994.

2006.2 MB . 181) PORUKE = 17. 1994.DOKAZ DA FREKVENCIJSKA. 17 i Cutlip. NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE: • Edward Bernays. SNAGA (po Kuncziku. New York Times. LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO. 1991.

• Značenje riječi koje ljudi pročitaju je vrlo važno. . ali na snagu poruke još više utječu zvukovi i (pokretne) slike.SNAGA PORUKE • Ljudski mozak prima informacije kroz sva osjetila.

plakata sa slikama... ne bi bilo ilustriranih magazina. radijskih i televizijskih emisija. . multimedijalnih sadržaja u novim medijima.• Da su važne samo napisane riječi i njihovo značenje.

.PORUKE BEZ RIJEČI ZA LEKSIČKU ANALIZU NE POSTOJE • Leksička. a vrlo rijetko rečenicu. .. ali su u životu svuda oko nas. • Za njih poruke bez riječi ne postoje. ili izraz sastavljen od imenice i pridjeva. semantička i frekvencijska analiza sadržaja za jedinicu najčešće imaju riječ.

LAKO RAZUMLJIVE I UOBIČAJENE PORUKE BEZ RIJEČI .

KLAUS KRIPPENDORF’S ALPHA Stranica iz knjige Neuendorf’s Content Analysis Guidebook .

.

Jedan od važnih medijskih događaja prošlih godina bile su Muhamedove karikature • Zar nisu one poslale snažnu poruku i bez jedne ijedne riječi? • Jesu. . a nekima je bilo svejedno... Neki su se smrtno uvrijedili. neki su javno protestirali. nekima su bile jako smiješne.

• zvučnih poruka (radijske emisije.ZNANSTVENI PROBLEM PREDSTAVLJA MJERENJE RAZLIČITIH MEDIJSKIH OBJAVA • Rješenje problema predstavlja metoda koja omogućava mjerenje snage istom mjernom jedinicom: • tiskovina (letak. .. časopis. slika i tekst zajedno).). internetski radio. čitane poruke u javnim prostorima..).. • televizijskih poruka (zvuk.. • multimedijalnih sadržaja u novim medijima. platak. novinski prilog. objava za medije.

MOGUĆA. . UGLAVNOM POZNATA I NEUSPJELA RJEŠENJA...

ALI I ON ANALIZIRA SAMO DIO SADRŽAJA . SEMANTIČKU I FREKVENCIJSKU ANALIZU.SPSS (DOBAR ALAT ZA LEKSIČKU.

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE .

UNIDU METODA ANALIZE SADRŽAJA MEDIJSKIH OBJAVA UNIversal Digital Unit UNIversity of DUbrovnik .

99 2.2 6.1 15.49 0.69 1.STANDARD ZVEČEVO KRAŠ MILKA LINDT 1 3.99 1.49 1.55 1.87 1.42 1 8.06 .69 1 7.

16 1 0.PLAČKO INNER COVER PLAČKO OUTER COVER STOJAK INNER COVER STOJAK OUTER COVER 1 0.20 1 3.59 1 1.52 .

87 1 4.79 .VUJEVIĆ INNER COVER VUJEVIĆ OUTER COVER HALMI INNER COVER HALMI OUTER COVER 1 0.46 1 3.03 1 0.

NEUNDORF INNER COVER NEUNDORF OUTER COVER KRIPPENDORFF KRIPPENDORFF INNER COVER OUTER COVER 1 0.59 1 1.16 1 0.52 .20 1 3.

izraz.ZAKLJUČAK • Riječ. • Leksička. • Površina tiskovine je također prevladana novim tehnologijama tiska u kojima je boja dobila na važnosti. semantička i frekvencijska metoda su i dalje dobre za posebne namjene. ali ne za mjerenje snage medijskih objava koje djeluju na sva osjetila primatelja. rečenica ili objava kao jedinice kvantitativne analize sadržaja ne zadovoljavaju jer analiziraju samo dio poruke. .

ZAKLJUČAK
Tiskane objave JPEG Zvučne objave WMA TV objave MPEG WEB objave JPEG Multimedijalne MPEG MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB

Ista, digitalna jedinica mjerenja snage poruke omogućava usporedivost postignutih snaga objava u različitim medijima.

ZAKLJUČAK
SNAGA JEDNE PORUKE MJERI SE RAČUNALNO I IZRAŽAVA U MB, GB ILI TB POTENCIJAL KAMPANJE = P1 x n1 + P2 x n2 + P3 x n3 + P4 x n4 + P5 x n5 KAPACITET KAMPANJE = P1 x (n1 – n1A) + P2 x (n2 – n2A) + P3 x (n3 – n3A) + P4 x (n4 – n4A) + P5 x (n5 – n5A)

PONOVLJIVOST REZULTATA
• UNIDU metodom analize sadržaja svaki će istraživač dobiti iste rezultate i u ponovljenim istraživanjima, a nova istraživanja se mogu nastaviti na prošla jer su kvantitativni pokazatelji snage poruke sukladni.

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM - KATEGORIJE
• Dobiveni rezultati mogu se povezati s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija i procjenom njihova intenziteta, kao što su poznatih 7C u OSJ:

• • • • • • •

1. Credibility 2. Context 3. Content 4. Clarity 5. Continuity and Consistency 6. Channels 7. Capability of the Audience

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM
INTENZITET (Likertova ljestvica, europska verzija obično do + 5, a američka do + 7, ovisno o sadržaju može biti i +/nekad i s 9 stupnjeva)
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5

Primjer tablice na osnovi Likertove ljestvice za semantička istraživanja: .

dok im analiza snage poruka prethodi. medijske priloge ili nizove priloga.KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM • Dobiveni rezultati kvantitativnog povezuju se s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija. . njihovih varijabli i procjenom njihova intenziteta. • Metoda analize sadržaja medijskih objava ne smije se miješati s naknadnom analizom utjecaja poruka (Impact Analysis) jer ona slijedi različite kampanje.

• Varijable treba definirati. njihovih varijabli. • Kategorije treba definirati i(li) ih preuzeti pozivajući se na izvor.Holistička UNIDU metoda analize sadržaja • Kvantitativni rezultati u digitalnim jedinicama (MB. TB) kombiniraju se s kvalitativnim na osnovi određenih kategorija. frekvencije i intenziteta. . • Intenzitet treba naznačiti i brojčano i tekstualno (značenje). GB.

(23-61). Civilni forum. Đorđe (2010). Dubrovnik – Mostar – Nikšić – Novi Sad . Medijska kultura 1. Prodor govora mržnje na mala vrata u velike medije.PRIMJER ANALIZE ETIČNOSTI MEDIJSKIH OBJAVA • Obradović.

hr) • Istraživanje je provedeno od 1. . siječnja 2008.hr) • Večernji list (www.PREDMET I RAZDOBLJE ISTRAŽIVANJA • Predmet istraživanja su mrežna izdanja četiri hrvatska dnevna lista s nacionalnom pokrivenošću i najvećim utjecajem: • Vjesnik (www.hr) • Jutarnji list (www.vjesnik. prosinca 2007.24sata. do 31.hr) • 24 sata (www.vecernji.jutarnji. između 20 i 21 sata.

• Cilj istraživanja je donijeti preporuke kojima bi se poboljšalo medijsko obrazovanje i moralni odgoj komunikatora u novim medijima. .SVRHA I CILJ • Svrha istraživanja je utvrditi jesu li mrežna izdanja glasila koja su u svojim tiskanim. još uvijek osnovnim izdanjima. jednako etični i u njihovim mrežnim izdanjima. dostigli zavidnu razinu etičnosti. nastalim na iste teme.

PREPORUKE • Preporuke trebaju razraditi kako je moguće prijeći u suvremeno komuniciranje zasnovano na moralnim načelima i civilno demokratsko društvo koje živi po pravilima većine. imajući u vidu temeljno polazište da sloboda prestaje onda kad počne ugrožavati slobodu drugih. . s uvažavanjem prava manjina.

. • Prva pomoćna hipoteza naglašava da se u korisničkim objavama širi govor mržnje neslućenih razmjera. nije novi povijesni korak naprijed u ostvarenju razine kulture i ljudskih prava. takav kakav jest. a uvrede.HIPOTEZE • Osnovna hipoteza glasi da virtualni svijet. dobroga ukusa i morala. stvoren novim medijima. klevete i netolerancija ispunjavaju medijske poruke.

HIPOTEZE • Druga pomoćna hipoteza glasi da uredništva ne posvećuju dovoljno pozornosti etičnosti korisničkih objava i da ih ne uređuju kao novinarske priloge.vecernji. www.hr .

. za analizu je birana tema dana toga glasila. a kad to nije bilo moguće zato što neko glasilo nije imalo temu kao ostala.SELEKCIJA PREDMETA ANALIZE • Cilj je bio pronaći iste teme na svim glasilima radi postizanja bolje usporedbe.

• Drugi uzrok nužnosti snimanja glavnih tema svaki dan u isto vrijeme je zato što se prilozi u mrežnim glasilima postavljaju tijekom cijeloga dana (24/7). .UVIJEK ISTO VRIJEME • Snimanje stranica analiziranih mrežnih glasila u što kraćem razmaku vremena. vrlo je važno za usporedivost rezultata.

varijablama i po intenzitetu.NOVINARSKE I KORISNIČKE OBJAVE • Novinarski prilozi su analizirani odvojeno od korisničkih objava potpuno istim kategorijama. Večernji list i 24 sata. kako bi se u konačnici moglo dobiti više korisnih podataka za usporedbu i donošenje zaključaka o etičkim dvojbama u mrežnim izdanjima hrvatskih dnevnih listova Vjesnik. Jutarnji list. .

.rečenica.riječ.JEDINICA ANALIZE • • • • • • • Izraz: .nepotpuna riječ. . .više riječi. . .znak. .kombinacija znakova.

3. 2. 1 2 3 4 5 6 . Tema. 6.KATEGORIJE • • • • • • 1. Stil i pristup. Etičnost. Izvori. 5. Opseg. Autor. 4.

8. 3. vanjska politika. unutarnja politika. zabava. gospodarstvo.VARIJABLE KATEGORIJE 1. crna kronika. sport. novinarstvo . 10. život. 5. TEMA • • • • • 1. 2. zanimljivosti. 7. • • • • • 6. 4. kultura. 9.

od 2001 do 3000 znakova. od 15001 do 20000 znakova. • 3. do 250 znakova. od 1001 do 2000 znakova. od 251 do 1000 znakova. • 5. od 5001 do 10000 znakova . • 9. od 3001 do 5000 znakova. OPSEG • 1. . od 20001 do 30000 znakova. • 2. • 4. • 10. od 10001 do 15000 znakova . • 7. • 6. više od 30000 znakova. • 8.VARIJABLE KATEGORIJE 2.

. Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. • 6.VARIJABLE KATEGORIJE 3. 3. Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. • 7. STIL I PRISTUP • • • • 1. Prilog sadrži prostote i psovke. 4. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom. • 5. Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. 2.

2. Spominje se 1 neimenovani. a spominje se još 1 ili više neimenovanih.VARIJABLE KATEGORIJE 4. 4. a najmanje su 2. 5. Spominje se više neimenovanih. . • 6. Nema ih uopće. 3. Imenovana su 2 izvora. Imenovan je 1 izvor. IZVORI • • • • • 1. • 7. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. Imenovan je 1 izvor. Imenovani su svi izvori.

rasna. jezik. seksualna orijentacija. politička. Pojedini izraz spada u govor mržnje. ETIČNOST • 1. vjerska. . zdravstveno stanje. mjesto rođenja. rodna. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna. • 4. dob i način prehrane).VARIJABLE KATEGORIJE 5. društveni položaj. • 3. • 2. s iznimkom manjinskih prava. naobrazba. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. vlasništvo.

rođenje. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. 7. dostojanstvo. bez obzira na rasu. . imovinu.VARIJABLE KATEGORIJE 5. ETIČNOST • • • • 5. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi. 6. nacionalno ili socijalno podrijetlo. vjeru. boju kože. Prilog je pristran ili neuravnotežen. naobrazbu. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. političko ili drugo uvjerenje. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. spol. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. društveni položaj ili druge osobine. jezik.

spol. bez obzira na rasu. njeguju kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju civilizacijska dostignuća i vrijednosti. . opirati se svim oblicima cenzure. Novinari se pridržavaju Ustava i zakona Republike Hrvatske. imovinu. političko ili drugo uvjerenje. zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa. 4. rođenje. Novinari i uredništva obvezni su pažljivo se i kritički odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upućuju. Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna. 3. samostalna. međusobno surađuju i njeguju kolegijalne odnose i profesionalnu solidarnost. jezik. društveni položaj ili druge osobine. naobrazbu. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. U svom se djelovanju novinari vode etikom novinarskog poziva. Rad novinara podliježe kritici javnosti. 2. NOVINARSKI POZIV 1. boju kože. istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja. pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću. dostojanstvo. Oni čuvaju ugled. Njihova je obveza pridržavati se profesionalnih etičkih načela. slobode i vrijednosti. nacionalno ili socijalno podrijetlo. dostojanstvo i integritet svoje profesije. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. Ovim se Kodeksom utvrđuju ta načela te štite neotuđiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava. kao osnovnim načelom u profesionalnom radu.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu. Novinar ima pravo i dužnost odbiti radni zadatak koji je u suprotnosti s profesionalnim etičkim standardima novinarskog posla. vjeru. uvažavati pluralizam ideja i nazora.

seksualnoj orijentaciji. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. nesrećama. Novinari u svom djelovanju poštuju. osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. društvenom položaju. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. osobnim tragedijama. 17. 14. 19. nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. žrtva. Posebna se pozornost. štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode. životnom stilu. ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Nedopustivo je koristiti stereotipe. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima. rodnom izražavanju. osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru. obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima. 16. U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. potrebe. imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti. pejorativne izraze. životnoj dobi. kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije. pouzdanika. 15. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela. vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti. Pritom nastoji zadržati primjerenu profesionalnu distancu. bračnom stanju.KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE 13. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka. Baveći se političkim sukobima novinar uvažava građanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog političkog sustava. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Ako takav pristanak i postoji. smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. ponižavajuće prikazivanje. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. boji kože. Medijski . a osobito načelo jednakosti svih građana. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. 20. bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava. 18. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. spolu. bolestima. integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka. zviždača i oštećenika. osumnjičenik ili okrivljenik. bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti. Informaciju o rasi.

Thousands Oaks. 22. Rita Kirk i Slayden.coe.DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Definicija i okvir govora mržnje preuzeti su iz knjige: Whillock. 10:12).. London i New Delhi i iz Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br. (1995: IX-XII.int/t/e/cultural_cooperation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian .). .asp. 04. 2008. David (ur. R(97)20 državama članicama o govoru mržnje (http://www. SAGE Publications. 226-229). Hate Speech.

potiče. . promiče ili opravdava rasna mržnja. ksenofobija i antisemitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na agresivnoj netoleranciji i neprijateljstvu prema skupinama i pojedincima kojom se grubo krše njihova ljudska prava.DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE • Govorom mržnje smatraju se svi oblici izražavanja kojima se javno širi.

5. žestok. 4. vrlo jak. pojačan. umjeren. 7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. 6. 3. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . jak. 7. vrlo slab. slab.INTENZITET JEDINICE ANALIZE (IZRAZA) POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. 2.

hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekven-cija Autor izraza varijabli etičnosti Varijabla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 3 21 17 16 4 1 0 0 0 0 0 4 0 0 24 34 1 2 4 4 7 11 33 0 0 1 9 9 15 28 0 0 6 3. Rezultati analize novinarskih priloga na www.14 0 0 5 32 39 48 93 0 0 1 1 50 2 8 .vjesnik.PRIMJER TABLICE S REZULTATIMA ANALIZE: Tablica 1.78 3 2.89 4.

a mali je broj senzacionalistički napisanih priloga novinarskim stilom (4). pokazuju spada u unutrašnju politiku (42). slijede također novinarskim stilom napisani prilozi uz određene manjkavosti u poštovanju pravila struke (24). sport (6) i život (1).• Primjer pisanja objašnjenja rezultata da najviše tema dana Rezultati navedeni u Tablici 1. . Najmanje dva imenovana izvora mogu se naći u većini napisa (44). dok je vrlo malo onih u kojima ih nema uopće (1) ili se spominje samo 1 neimenovani izvor (2). a slijede susjedne varijable od 2001 do 3000 znakova (17) i od 3001 do 5000 znakova (16). Najviše novinarskih priloga ima opseg između 1001 i 2000 znakova bez praznina (21). • Najviše je priloga napisano novinarskim stilom s potpunim poštovanjem pravila struke (34). slijedi vanjska politika (13).

14). klevetama ili netolerancijom. uvredama. postoje i oni u kojima se krše manjinska prava (9) s intenzitetom blizu pojačanoga (3. s nepotpunim poštovanjem etičkog kodeksa (15) umjerenog su intenziteta (3). pristrani i neuravnoteženi prilozi (9) su gotovo s jakim intenzitetom (4.78). a najviše ih potpuno poštuje etička načela (28) i oni su prosječno slabog intenziteta (2. . slijede agencijski prilozi (8) i kombinacija agencijskih i novinarskih napisa (2).Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Nema priloga s govorom mržnje. • Najviše autora navedeno je imenom i prezimenom (50).89). U jednom napisu krše se ljudska prava s vrlo jakim intenzitetom.

vjesnik.hr Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Varijabla Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 42 13 0 0 0 5 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 . Rezultati analize čitateljskih objava na www.Tablica 2.

Primjer pisanja objašnjenja rezultata • Mrežno izdanje Vjesnika ne omogućuje svojim čitateljima reagiranja na pojedine priloge. iznošenje stavova i postavljanje ostalih vrsta objava u stvarnome vremenu. . Upravo zbog toga nije moguće vidjeti čitateljske objave isti dan kad su objavljeni prilozi. što je zorno iz Tablice 2. osim što je moguće poslati klasična pisma čitatelja (običnom ili elektroničkom poštom) za rubriku koja ta pisma objavljuje u tiskanom izdanju.

21 232 14 .74 0 0 0 0 130 158 1 0 5 4 30 8 7 8 9 10 7 0 0 4 0 0 0 0 29 35 33 2.Tablica 3.jutarnji.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 3 4 5 6 34 13 0 0 0 4 0 8 20 16 14 4 1 0 11 0 0 21 0 1 0 7 4 15 0 0 0 0 10 19 0 0 0 0 4 2. Rezultati analize novinarskih priloga na www.

62 5.92 6.jutarnji.37 224 4682 0 62 3 4 5 6 0 0 0 4 1 5 9 12 0 0 0 0 1 0 4 1 52 55 57 0 5.Tablica 4.hr Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etičnost Prosjek intenziteta varijabli etičnosti Frekvencija izraza varijabli etičnosti Autor 1 2 34 13 0 0 62 0 55 1 48 62 5.4 0 761 856 5840 0 0 0 0 0 7 8 9 10 7 0 0 4 10 9 7 9 0 0 0 0 0 0 .98 6. Rezultati analize čitateljskih objava na www.

Višesmjernost komuniciranja Smjer Novinar Čitatelj Čitatelj Čitatelj Ukupno čitatelj Glasilo novinar čitatelj neodređene javnosti (izvan teme) Jutarnji list 78 31 41 6 156 Večernji list 85 38 39 8 170 24 sata 31 17 11 3 62 Ukupno 194 86 91 17 388 .

Stil • • • • • 5. Oprema 9. Etičnost 8. Komunikacijska vrsta . Novinski rod 4.PRIPREMA ANALIZE RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA • • • • • KATEGORIJE: 1. Tema 2. Opseg 3. Pristup 6. Izvori 7.

4. 6 1. 3. 7 . 4.PRIMJER MOGUĆEG IZGLEDA KONAČNE TABLICE KOJA SE OBIČNO PRAVI U EXCELU ILI SPSS-U Kategorija Broj ratnog izdanja 1 2 3 Naslov napisa Tema Opseg Novinski rod Stil Pristup Izvori Etičnost Oprema Komunika cijska vrsta 4 5 1. 2. 3. 5. 2.

Stradanje ljudi. • 13. Kultura. Gospodarstvo. Informacije za građane. Razaranje zdanja. 4. TEMA • • • • • • 1. 11. • 7. . • • • • • 8. 10. Humanitarni rad.VARIJABLE KATEGORIJE 1. 9. 2. Zabava. Pisma i reagiranja čitatelja. Ispovijesti svjedoka. Vanjska politika. 12. • 14. 6. 5. Oglasi. Sport. Unutarnja politika. 3. Stanje na bojištima.

Varijable kategorije 1. 6 7 . 3. itd. TEMA (Pojedinačne tablice se rade zato što ih je lakše pratiti i prikazati u tiskanim izdanjima u odnosu na skupnu tablicu. 2.) Varij able 1 Naslov 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Broj izda nja 1 2 3 4 5 1.

Intervju. Portret. 13. Ispravak. Proširena vijest. . 3. 9. 11. Sjećanje. • • • • • • • • • 10.NOVINSKI RODOVI • • • • • • • • • 1. Reportaža. Izjava. 14. Prikaz. Pismo. Osvrt. Komentar. 15. 7. 12. 6. Zapis. Crtica. 8. 4. 5. Priopćenje. Apel. 2. Vijest. Bilješka. 18. 16. 17. Izvještaj.

OPSEG POJEDINIH BROJEVA • Prva varijabla zbog specifičnosti ratnih izdanja površinski se izražava u broju stranica pomnoženih s formatom: n x A5 ili n x A4 • Druga varijabla je broj napisa po pojedinom broju. .

Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke. • Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke. • Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke. • Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom. . Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom.STIL • • • • Prilog sadrži prostote i psovke.

2. Vrlo negativan .PRISTUP • • • • • 1. Negativan. Neutralan. 2. Afirmativan. 3. 4. Vrlo afirmativan.

2. Novinar je izvor osobnom nazočnošću. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. 6. a ne može se zaključiti da je • • • • • novinar osobno izvor. a spominje se još 1 ili više neimenovanih. Nema ih uopće. 9. 5. a najmanje su 2. 4.IZVORI • 1. 3. • • . Imenovana su 2 izvora. Imenovani su svi izvori. Imenovan je 1 izvor. 7. Imenovan je 1 izvor. Spominje se 1 neimenovani. Spominje se više neimenovanih.

Varijable kategorije 2. Sažeti naslov 1. Broj 1. Rod Opseg Stil Pristup Izvori 2. 1. 4. 3. 4. 2. 3. 2. . do 5. 5.

12. 8. 24. 23. 13. 11. 22. 25. 9. 17. 21. 3. 4. 28.5 0. OPSEG A4 6 6 6 6 6 NAPISA 6. 18. 26. 7. 19. 2. 16. 6 6 6 6 6 6 6 6 6 .5 2 NAPISA BROJ 15. 14. OPSEG A4 0.5 0.5 0. 10. 27.STVARNI OPSEG RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA BROJ 1. 8 6 6 6 6 6 6 6 6 20. 5.

• 4. • 3. • 2. Gradske službe. Branitelji. Baština.OSNOVNA JEDINICA ANALIZE JE NAPIS ZBOG NJIHOVE SAŽETOSTI • U napisima se analiziraju izrazi koji se odnose na pojmove i bilježi se njihova frekvencija po pojedinom napisu: • 1. • 5. Civili. . Neprijatelji.

Pojedini izraz spada u govor mržnje. naobrazba. mjesto rođenja. dob i način prehrane). zdravstveno stanje. rasna. vjerska. ETIČNOST • 1. . politička. s iznimkom manjinskih prava. • 2. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. rodna. seksualna orijentacija. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna.VARIJABLE KATEGORIJE 5. jezik. društveni položaj. • 4. • 3. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava. vlasništvo.

dostojanstvo.) KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA OPĆA NAČELA Pravo na točnu.VARIJABLE KATEGORIJE 5. potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića. društveni položaj ili druge osobine. a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara. Prilog je pristran ili neuravnotežen. političko ili drugo uvjerenje. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa. spol. naobrazbu. nacionalno ili socijalno podrijetlo. 6. 7. ETIČNOST • • • • 5. (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. jezik. imovinu. vjeru. . Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa. boju kože. rođenje. bez obzira na rasu. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava.

pojačan. 2. slab. žestok. umjeren. 5. 4. 7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etičnost. 6. vrlo jak. jak.INTENZITET JEDINICE ANALIZE POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST • • • • • • • 1. vrlo slab. 3. varijabla govor mržnje 1 vrlo slab 2 slab 3 umjeren 4 pojačan 5 jak 6 vlo jak 7 žestok . 7.

4. 3. . 3.VARIJABLE KATEGORIJE ETIČNOST Broj izdanja 1. 1. 2. 3. Frekvencija varijabli 1 2 5 Intenzitet Komunikacijska vrsta 2. Sažeti naslov 1. 1. 2. 2.

4. . Odnosi s javnostima. Propaganda (varijable: 1. crna propaganda. Komercijalni prilozi (oglasi).KOMUNIKACIJSKA VRSTA • • • • 1. 3. bijela. 2. 2. Novinarstvo. siva. ovisno o stupnju i ciljevima manipulativnosti). 3.

Karta . Tablica 15. Nakošen slog 11. Podebljan slog 10. Raster 13. Međunaslov 5.VARIJABLE KATEGORIJE OPREMA • • • • • • • • 1. Umetak 7. Okvir 6. Podcrtan slog 12. Crtež • • • • • • • • 9. Negativ 14. Podnaslov 4. Nadnaslov 2. Grafikon 16. Fotografija 8. Naslov 3.

3. 7. 3. 4. . 5. Oprema Frekvencija Površina 2. itd. 3. 2. 2. 6. (Sažeti) naslov 1. 1. 5.OPREMA Broj izdanja 1. 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful