UNIDU metoda analize sadraja medijskih objava

ore Obradovi dorde@unidu.hr

Broji ono to se moe brojiti, mjeri ono to se moe mjeriti, a to nije mjerljivo, uini mjerljivim.

Galileo Galilei (1564-1642)

Lord William Thomson Kelvin (1824-1907)

Ako se ono o emu govorite moe izmjeriti, onda neto o tome i znate. Meutim, ako to ne moete izmjeriti, onda je vae znanje mravo i nezadovoljavajue, ma o emu da se radi.

METODA ANALIZE SADRAJA OMOGUUJE MJERENJE RAZLIITIH KVALITETA PORUKA

Kvantitativna analiza Kvalitativna analiza Kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize (multivarijantna) Holistika analiza (tekst + kontekst)
Napomena: Deskriptivna analiza sadraja koju mnogi istraivai koriste ne moe biti znanstvena metoda zato to svaki istraiva dobije bitno razliite rezultate.

OSNOVNI ZNANSTVENI ZAHTJEV:

Izabrane istraivake metode moraju omoguiti da svatko tko provodi isto istraivanje dobije iste ili bar priblino iste rezultate. Kvalitativna metoda analize sadraja ne omoguuje ponavljanje rezultata od razliitih istraivaa usprkos istim kategorijama pa je kao samostalnu metodu treba izbjegavati.

Sigmund Freud (1856-1939)

Njegove rezultate dobivene kvalitativnom analizom sadraja snova drugi znanstvenici esto nisu mogli ni zamisliti, a kamoli ponoviti ih.

PREVLADAVAJUE VRSTE KVANTITATIVNE ANALIZE SADRAJA DANAS SU:

Frekvencijska Leksika Semantika One su dobre za odreene namjene, ali ne mogu izmjeriti snagu medijskih objava (posebice onih u OsJ i marketingu).

DOKAZ DA FREKVENCIJSKA, LEKSIKA I SEMANTIKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO, NEGO SAMO DJELOMINO IZMJERITI SNAGU PORUKE:

Odnosi s javnostima danas su grozni. Svaki glupan, svaki bezveznjak, svaki idiot, danas se moe nazvati praktiarom odnosa s javnostima.

Edward Bernays, New York Times, 1991. (po Kuncziku, 2006, 17 i Cutlip, 1994, 181)

DOKAZ DA FREKVENCIJSKA, LEKSIKA I SEMANTIKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO, NEGO SAMO DJELOMINO IZMJERITI SNAGU PORUKE:

Odnosi s javnostima danas su grozni. Svaki glupan, svaki bezveznjak, svaki idiot, danas se moe nazvati praktiarom odnosa s javnostima.
Edward Bernays, New York Times, 1991. (Kunczik, 2006: 17 i Cutlip, 1994: 181)

Odnosi s javnostima danas su grozni. Svaki glupan, svaki bezveznjak, svaki idiot, danas se moe nazvati praktiarom odnosa s javnostima.

Edward Bernays, New York Times, 1991. (po Kuncziku, 2006, 17 i Cutlip, 1994, 181)

DOKAZ DA FREKVENCIJSKA, LEKSIKA I SEMANTIKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO, NEGO SAMO DJELOMINO IZMJERITI SNAGU PORUKE:

Edward Bernays, New York Times, 1991. SNAGA (po Kuncziku, 2006, 17 i Cutlip, 1994, 181) PORUKE = 17,2 MB

SNAGA PORUKE
Ljudski mozak prima informacije kroz sva osjetila. Znaenje rijei koje ljudi proitaju je vrlo vano, ali na snagu poruke jo vie utjeu zvukovi i (pokretne) slike.

 Da su vane samo napisane rijei i njihovo znaenje, ne bi bilo ilustriranih magazina, plakata sa slikama, radijskih i televizijskih emisija, multimedijalnih sadraja u novim medijima...

PORUKE BEZ RIJEI ZA LEKSIKU ANALIZU NE POSTOJE

Leksika, semantika i frekvencijska analiza sadraja za jedinicu najee imaju rije, ili izraz sastavljen od imenice i pridjeva, a vrlo rijetko reenicu. Za njih poruke bez rijei ne postoje, ali su u ivotu svuda oko nas...

LAKO RAZUMLJIVE I UOBIAJENE PORUKE BEZ RIJEI

KLAUS KRIPPENDORFS ALPHA

Stranica iz knjige Neuendorfs Content Analysis Guidebook

Jedan od vanih medijskih dogaaja prolih godina bile su Muhamedove karikature

Zar nisu one poslale snanu poruku i bez jedne ijedne rijei? Jesu. Neki su se smrtno uvrijedili, neki su javno protestirali, nekima su bile jako smijene, a nekima je bilo svejedno...

ZNANSTVENI PROBLEM PREDSTAVLJA MJERENJE RAZLIITIH MEDIJSKIH OBJAVA

Rjeenje problema predstavlja metoda koja omoguava mjerenje snage istom mjernom jedinicom: tiskovina (letak, platak, objava za medije, novinski prilog, asopis...); zvunih poruka (radijske emisije, internetski radio, itane poruke u javnim prostorima...); televizijskih poruka (zvuk, slika i tekst zajedno); multimedijalnih sadraja u novim medijima.

MOGUA, UGLAVNOM POZNATA I NEUSPJELA RJEENJA...

SPSS (DOBAR ALAT ZA LEKSIKU, SEMANTIKU I FREKVENCIJSKU ANALIZU, ALI I ON ANALIZIRA SAMO DIO SADRAJA

IDEJNO RJEENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANANJI LJUDI PRIMAJU PORUKE

IDEJNO RJEENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANANJI LJUDI PRIMAJU PORUKE

IDEJNO RJEENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANANJI LJUDI PRIMAJU PORUKE

IDEJNO RJEENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANANJI LJUDI PRIMAJU PORUKE

IDEJNO RJEENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO DANANJI LJUDI PRIMAJU PORUKE

UNIDU METODA ANALIZE SADRAJA MEDIJSKIH OBJAVA

UNIversal Digital Unit

UNIversity of DUbrovnik

STANDARD

ZVEEVO

KRA

MILKA

LINDT

1 3,49 0,55

1,2 6,99 1,69

1 7,69 1,42

1 8,49 1,87

1,1 15,99 2,06

PLAKO INNER COVER

PLAKO OUTER COVER

STOJAK INNER COVER

STOJAK OUTER COVER

1 0,16

1 0,59

1 1,20

1 3,52

VUJEVI INNER COVER

VUJEVI OUTER COVER

HALMI INNER COVER

HALMI OUTER COVER

1 0,46

1 3,03

1 0,87

1 4,79

NEUNDORF INNER COVER

NEUNDORF OUTER COVER

KRIPPENDORFF KRIPPENDORFF INNER COVER OUTER COVER

1 0,16

1 0,59

1 1,20

1 3,52

ZAKLJUAK
Rije, izraz, reenica ili objava kao jedinice kvantitativne analize sadraja ne zadovoljavaju jer analiziraju samo dio poruke. Povrina tiskovine je takoer prevladana novim tehnologijama tiska u kojima je boja dobila na vanosti. Leksika, semantika i frekvencijska metoda su i dalje dobre za posebne namjene, ali ne za mjerenje snage medijskih objava koje djeluju na sva osjetila primatelja.

ZAKLJUAK
Tiskane objave JPEG Zvune objave WMA TV objave MPEG WEB objave JPEG Multimedijalne MPEG MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB MB GB TB

Ista, digitalna jedinica mjerenja snage poruke omoguava usporedivost postignutih snaga objava u razliitim medijima.

ZAKLJUAK
SNAGA JEDNE PORUKE MJERI SE RAUNALNO I IZRAAVA U MB, GB ILI TB POTENCIJAL KAMPANJE = P1 x n1 + P2 x n2 + P3 x n3 + P4 x n4 + P5 x n5 KAPACITET KAMPANJE = P1 x (n1 n1A) + P2 x (n2 n2A) + P3 x (n3 n3A) + P4 x (n4 n4A) + P5 x (n5 n5A)

PONOVLJIVOST REZULTATA
UNIDU metodom analize sadraja svaki e istraiva dobiti iste rezultate i u ponovljenim istraivanjima, a nova istraivanja se mogu nastaviti na prola jer su kvantitativni pokazatelji snage poruke sukladni.

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAIVANJEM - KATEGORIJE

Dobiveni rezultati mogu se povezati s kvalitativnim istraivanjem izborom kategorija i procjenom njihova intenziteta, kao to su poznatih 7C u OSJ:

1. Credibility 2. Context 3. Content 4. Clarity 5. Continuity and Consistency 6. Channels 7. Capability of the Audience

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAIVANJEM

INTENZITET (Likertova ljestvica, europska verzija obino do + 5, a amerika do + 7, ovisno o sadraju moe biti i +/nekad i s 9 stupnjeva)
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5

Primjer tablice na osnovi Likertove ljestvice za semantika istraivanja:

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAIVANJEM

Dobiveni rezultati kvantitativnog povezuju se s kvalitativnim istraivanjem izborom kategorija, njihovih varijabli i procjenom njihova intenziteta. Metoda analize sadraja medijskih objava ne smije se mijeati s naknadnom analizom utjecaja poruka (Impact Analysis) jer ona slijedi razliite kampanje, medijske priloge ili nizove priloga, dok im analiza snage poruka prethodi.

Holistika UNIDU metoda analize sadraja

Kvantitativni rezultati u digitalnim jedinicama (MB, GB, TB) kombiniraju se s kvalitativnim na osnovi odreenih kategorija, njihovih varijabli, frekvencije i intenziteta. Kategorije treba definirati i(li) ih preuzeti pozivajui se na izvor. Varijable treba definirati. Intenzitet treba naznaiti i brojano i tekstualno (znaenje).

PRIMJER ANALIZE ETINOSTI MEDIJSKIH OBJAVA

Obradovi, ore (2010), Prodor govora mrnje na mala vrata u velike medije, Medijska kultura 1, (23-61), Civilni forum, Dubrovnik Mostar Niki Novi Sad

PREDMET I RAZDOBLJE ISTRAIVANJA

Predmet istraivanja su mrena izdanja etiri hrvatska dnevna lista s nacionalnom pokrivenou i najveim utjecajem: Vjesnik (www.vjesnik.hr) Jutarnji list (www.jutarnji.hr) Veernji list (www.vecernji.hr) 24 sata (www.24sata.hr) Istraivanje je provedeno od 1. prosinca 2007. do 31. sijenja 2008. izmeu 20 i 21 sata.

SVRHA I CILJ
Svrha istraivanja je utvrditi jesu li mrena izdanja glasila koja su u svojim tiskanim, jo uvijek osnovnim izdanjima, dostigli zavidnu razinu etinosti, jednako etini i u njihovim mrenim izdanjima, nastalim na iste teme. Cilj istraivanja je donijeti preporuke kojima bi se poboljalo medijsko obrazovanje i moralni odgoj komunikatora u novim medijima.

PREPORUKE
Preporuke trebaju razraditi kako je mogue prijei u suvremeno komuniciranje zasnovano na moralnim naelima i civilno demokratsko drutvo koje ivi po pravilima veine, s uvaavanjem prava manjina, imajui u vidu temeljno polazite da sloboda prestaje onda kad pone ugroavati slobodu drugih.

HIPOTEZE
Osnovna hipoteza glasi da virtualni svijet, takav kakav jest, stvoren novim medijima, nije novi povijesni korak naprijed u ostvarenju razine kulture i ljudskih prava, dobroga ukusa i morala. Prva pomona hipoteza naglaava da se u korisnikim objavama iri govor mrnje nesluenih razmjera, a uvrede, klevete i netolerancija ispunjavaju medijske poruke.

HIPOTEZE
Druga pomona hipoteza glasi da urednitva ne posveuju dovoljno pozornosti etinosti korisnikih objava i da ih ne ureuju kao novinarske priloge.

www.vecernji.hr

SELEKCIJA PREDMETA ANALIZE

Cilj je bio pronai iste teme na svim glasilima radi postizanja bolje usporedbe, a kad to nije bilo mogue zato to neko glasilo nije imalo temu kao ostala, za analizu je birana tema dana toga glasila.

UVIJEK ISTO VRIJEME

Snimanje stranica analiziranih mrenih glasila u to kraem razmaku vremena, vrlo je vano za usporedivost rezultata. Drugi uzrok nunosti snimanja glavnih tema svaki dan u isto vrijeme je zato to se prilozi u mrenim glasilima postavljaju tijekom cijeloga dana (24/7).

NOVINARSKE I KORISNIKE OBJAVE

Novinarski prilozi su analizirani odvojeno od korisnikih objava potpuno istim kategorijama, varijablama i po intenzitetu, kako bi se u konanici moglo dobiti vie korisnih podataka za usporedbu i donoenje zakljuaka o etikim dvojbama u mrenim izdanjima hrvatskih dnevnih listova Vjesnik, Jutarnji list, Veernji list i 24 sata.

JEDINICA ANALIZE
Izraz: - reenica; - vie rijei; - rije; - nepotpuna rije; - kombinacija znakova; - znak.

KATEGORIJE
1. Tema; 2. Opseg; 3. Stil i pristup; 4. Izvori; 5. Etinost; 6. Autor.
1 2 3 4 5 6

VARIJABLE KATEGORIJE 1. TEMA

1. unutarnja politika; 2. vanjska politika; 3. gospodarstvo; 4. kultura; 5. zabava; 6. sport; 7. crna kronika; 8. ivot; 9. zanimljivosti; 10. novinarstvo

VARIJABLE KATEGORIJE 2. OPSEG

1. do 250 znakova; 2. od 251 do 1000 znakova; 3. od 1001 do 2000 znakova; 4. od 2001 do 3000 znakova; 5. od 3001 do 5000 znakova; 6. od 5001 do 10000 znakova ; 7. od 10001 do 15000 znakova ; 8. od 15001 do 20000 znakova; 9. od 20001 do 30000 znakova; 10. vie od 30000 znakova.

VARIJABLE KATEGORIJE 3. STIL I PRISTUP

1. Prilog sadri prostote i psovke. 2. Prilog je napisan senzacionalistiki razgovornim stilom. 3. Prilog je napisan senzacionalistiki novinarskim stilom. 4. Prilog je napisan razgovornim stilom bez potovanja pravila struke. 5. Prilog je napisan razgovornim stilom s potovanjem pravila struke. 6. Prilog je napisan novinarskim stilom bez potovanja pravila struke. 7. Prilog je napisan novinarskim stilom s potovanjem pravila struke.

VARIJABLE KATEGORIJE 4. IZVORI

1. Nema ih uope. 2. Spominje se 1 neimenovani. 3. Spominje se vie neimenovanih. 4. Imenovan je 1 izvor. 5. Imenovan je 1 izvor, a spominje se jo 1 ili vie neimenovanih. 6. Imenovana su 2 izvora, a spominje se jo 1 ili vie neimenovanih. 7. Imenovani su svi izvori, a najmanje su 2.

VARIJABLE KATEGORIJE 5. ETINOST

1. Pojedini izraz spada u govor mrnje. 2. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. 3. Pojedini izrazi kre opa ljudska prava, s iznimkom manjinskih prava. 4. Pojedini izrazi kre manjinska prava ljudi (nacionalna, rasna, vjerska, politika, rodna, seksualna orijentacija, zdravstveno stanje, jezik, naobrazba, drutveni poloaj, vlasnitvo, mjesto roenja, dob i nain prehrane).

VARIJABLE KATEGORIJE 5. ETINOST

5. Prilog je pristran ili neuravnoteen. 6. Nepotpuno potovanje etikog kodeksa. 7. Potpuno potovanje etikog kodeksa. (Nuno je navesti o kojem se etikom kodeksu radi, a u ovome primjeru to je Kodeks asti hrvatskih novinara.)
KODEKS ASTI HRVATSKIH NOVINARA OPA NAELA Pravo na tonu, potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu miljenja i izraavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bia, bez obzira na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni poloaj ili druge osobine. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s injenicama i miljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. U svom su radu novinari duni braniti ljudska prava, dostojanstvo,

KODEKS ASTI HRVATSKIH NOVINARA

KODEKS ASTI HRVATSKIH NOVINARA OPA NAELA Pravo na tonu, potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu miljenja i izraavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bia, bez obzira na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni poloaj ili druge osobine. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s injenicama i miljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. U svom su radu novinari duni braniti ljudska prava, dostojanstvo, slobode i vrijednosti, uvaavati pluralizam ideja i nazora, opirati se svim oblicima cenzure, pridonositi jaanju pravne drave i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moi i vlasti. Novinari se pridravaju Ustava i zakona Republike Hrvatske, njeguju kulturu i etiku javne rijei i uvaavaju civilizacijska dostignua i vrijednosti. Njihova je obveza pridravati se profesionalnih etikih naela. Ovim se Kodeksom utvruju ta naela te tite neotuiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju.

NOVINARSKI POZIV 1. U svom se djelovanju novinari vode etikom novinarskog poziva. Oni uvaju ugled, dostojanstvo i integritet svoje profesije, meusobno surauju i njeguju kolegijalne odnose i profesionalnu solidarnost. 2. Polazei od naela da su u demokratskom drutvu javna glasila slobodna, samostalna, istraivaka i otvorena za razliita i raznolika miljenja, novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnou, zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. Iznoenjem vlastitog i kritikog stajalita u traganju za istinom, kao osnovnim naelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuivanju o temama od javnog interesa. 3. Novinar ima pravo i dunost odbiti radni zadatak koji je u suprotnosti s profesionalnim etikim standardima novinarskog posla. 4. Rad novinara podlijee kritici javnosti. Novinari i urednitva obvezni su paljivo se i kritiki odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upuuju.

KODEKS ASTI HRVATSKIH NOVINARA

TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE 13. Novinari u svom djelovanju potuju, tite i promiu temeljna ljudska prava i slobode, a osobito naelo jednakosti svih graana. Posebna se odgovornost oekuje kad se izvjetava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih drutvenih skupina. Informaciju o rasi, boji koe, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, ivotnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izraavanju, bilo kojoj fizikoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, branom stanju, ivotnom stilu, drutvenom poloaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, poniavajue prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podravanja diskriminacije. 14. Novinar treba tititi ovjekovu intimu od senzacionalistikog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je potovati svaije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog doputenja snimati osobe u okruenju u kojem se opravdano oekuje privatnost. Naruavanje neije privatnosti mimo njegove volje i znanja doputeno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. 15. Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvjetavanju o samoubojstvima, nesreama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim sluajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogoene tim dogaajima, osim kada je rije o iznimnom javnom interesu. U tom je sluaju novinar duan voditi rauna o asti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvjetava. 16. Vijesti o samoubojstvima i pokuajima samoubojstava se ne naglaavaju te ih treba svesti na najmanju moguu mjeru, uz poseban obzir kad je rije o djeci. Potrebno je pridravati se strunih smjernica za izvjetavanje o samoubojstvima. 17. U prilozima o sudskim postupcima treba potovati ustavno naelo pretpostavke nedunosti optuenika te dostojanstvo, integritet i osjeaje svih stranaka u sporu. U kaznenim su postupcima novinari duni potovati pravo na zatitu identiteta zatienih svjedoka, pouzdanika, zvidaa i oteenika, koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka, osim u sluajevima od iznimnog javnog interesa. 18. Bavei se politikim sukobima novinar uvaava graanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog politikog sustava. Pritom nastoji zadrati primjerenu profesionalnu distancu. 19. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazonosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. Ako takav pristanak i postoji, nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugroena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta nadreena je javnom interesu. 20. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika ukljuenog u sluajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, rtva, osumnjienik ili okrivljenik. Medijski

DEFINIRANJE GOVORA MRNJE

Definicija i okvir govora mrnje preuzeti su iz knjige: Whillock, Rita Kirk i Slayden, David (ur.), (1995: IX-XII, 226-229), Hate Speech, SAGE Publications, Thousands Oaks, London i New Delhi i iz Preporuke Odbora ministara Vijea Europe br. R(97)20 dravama lanicama o govoru mrnje (http://www.coe.int/t/e/cultural_cooperation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian .asp, 22. 04. 2008., 10:12).

DEFINIRANJE GOVORA MRNJE

Govorom mrnje smatraju se svi oblici izraavanja kojima se javno iri, potie, promie ili opravdava rasna mrnja, ksenofobija i antisemitizam ili drugi oblici mrnje zasnovani na agresivnoj netoleranciji i neprijateljstvu prema skupinama i pojedincima kojom se grubo kre njihova ljudska prava.

INTENZITET JEDINICE ANALIZE (IZRAZA) POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETINOST

1. vrlo slab; 2. slab; 3. umjeren; 4. pojaan; 5. jak; 6. vrlo jak; 7. estok.
7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etinost, varijabla govor mrnje

1 vrlo slab

2 slab
3 umjeren 4 pojaan 5 jak 6 vlo jak 7 estok

PRIMJER TABLICE S REZULTATIMA ANALIZE: Tablica 1. Rezultati analize novinarskih priloga na www.vjesnik.hr
Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etinost Prosjek intenziteta varijabli etinosti Frekven-cija Autor izraza varijabli etinosti

Varijabla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

42 13 0 0 0 5 1 1 0 0

0 3 21 17 16 4 1 0 0 0

0 0 4 0 0 24 34

1 2 4 4 7 11 33

0 0 1 9 9 15 28

0 0 6 3,89 4,78 3 2,14

0 0 5 32 39 48 93

0 0 1 1 50 2 8

Primjer pisanja objanjenja rezultata da najvie tema dana Rezultati navedeni u Tablici 1. pokazuju

spada u unutranju politiku (42), slijedi vanjska politika (13), sport (6) i ivot (1). Najvie novinarskih priloga ima opseg izmeu 1001 i 2000 znakova bez praznina (21), a slijede susjedne varijable od 2001 do 3000 znakova (17) i od 3001 do 5000 znakova (16). Najvie je priloga napisano novinarskim stilom s potpunim potovanjem pravila struke (34), slijede takoer novinarskim stilom napisani prilozi uz odreene manjkavosti u potovanju pravila struke (24), a mali je broj senzacionalistiki napisanih priloga novinarskim stilom (4). Najmanje dva imenovana izvora mogu se nai u veini napisa (44), dok je vrlo malo onih u kojima ih nema uope (1) ili se spominje samo 1 neimenovani izvor (2).

Primjer pisanja objanjenja rezultata

Nema priloga s govorom mrnje, uvredama, klevetama ili netolerancijom. U jednom napisu kre se ljudska prava s vrlo jakim intenzitetom, postoje i oni u kojima se kre manjinska prava (9) s intenzitetom blizu pojaanoga (3,89), pristrani i neuravnoteeni prilozi (9) su gotovo s jakim intenzitetom (4,78), s nepotpunim potovanjem etikog kodeksa (15) umjerenog su intenziteta (3), a najvie ih potpuno potuje etika naela (28) i oni su prosjeno slabog intenziteta (2,14). Najvie autora navedeno je imenom i prezimenom (50), slijede agencijski prilozi (8) i kombinacija agencijskih i novinarskih napisa (2).

Tablica 2. Rezultati analize itateljskih objava na www.vjesnik.hr

Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etinost Varijabla Prosjek intenziteta varijabli etinosti Frekvencija izraza varijabli etinosti Autor

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

42 13 0 0 0 5 1 1 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

Primjer pisanja objanjenja rezultata

Mreno izdanje Vjesnika ne omoguuje svojim itateljima reagiranja na pojedine priloge, iznoenje stavova i postavljanje ostalih vrsta objava u stvarnome vremenu, osim to je mogue poslati klasina pisma itatelja (obinom ili elektronikom potom) za rubriku koja ta pisma objavljuje u tiskanom izdanju. Upravo zbog toga nije mogue vidjeti itateljske objave isti dan kad su objavljeni prilozi, to je zorno iz Tablice 2.

Tablica 3. Rezultati analize novinarskih priloga na www.jutarnji.hr

Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etinost Prosjek intenziteta varijabli etinosti Frekvencija izraza varijabli etinosti Autor

1 2 3 4 5 6

34 13 0 0 0 4

0 8 20 16 14 4

1 0 11 0 0 21

0 1 0 7 4 15

0 0 0 0 10 19

0 0 0 0 4 2,74

0 0 0 0 130 158

1 0 5 4 30 8

7
8 9 10

7
0 0 4

0
0 0 0

29

35

33

2,21

232

14

Tablica 4. Rezultati analize itateljskih objava na www.jutarnji.hr

Kategorija Varijabla Tema Opseg Stil i pristup Izvori Etinost Prosjek intenziteta varijabli etinosti Frekvencija izraza varijabli etinosti Autor

1 2

34 13

0 0

62 0

55 1

48 62

5,92 6,37

224 4682

0 62

3
4 5 6

0
0 0 4

1
5 9 12

0
0 0 0

1
0 4 1

52
55 57 0

5,62
5,98 6,4 0

761
856 5840 0

0
0 0 0

7
8 9 10

7
0 0 4

10
9 7 9

Viesmjernost komuniciranja
Smjer Novinar itatelj itatelj itatelj Ukupno

itatelj Glasilo

novinar

itatelj

neodreene

javnosti
(izvan teme)

Jutarnji list

78

31

41

156

Veernji list

85

38

39

170

24 sata

31

17

11

62

Ukupno

194

86

91

17

388

PRIPREMA ANALIZE RATNIH IZDANJA DUBROVAKOG VJESNIKA

KATEGORIJE: 1. Tema 2. Opseg 3. Novinski rod 4. Stil 5. Pristup 6. Izvori 7. Etinost 8. Oprema 9. Komunikacijska vrsta

PRIMJER MOGUEG IZGLEDA KONANE TABLICE KOJA SE OBINO PRAVI U EXCELU ILI SPSS-U
Kategorija Broj ratnog izdanja 1 2 3 Naslov napisa Tema Opseg Novinski rod Stil Pristup Izvori Etinost Oprema Komunika cijska vrsta

4
5 1. 2. 3. 4. 6 1. 2. 3. 4. 5. 7

VARIJABLE KATEGORIJE 1. TEMA

1. Stanje na bojitima; 2. Stradanje ljudi; 3. Razaranje zdanja; 4. Unutarnja politika; 5. Vanjska politika; 6. Informacije za graane; 7. Kultura; 8. Gospodarstvo; 9. Zabava; 10. Sport; 11. Ispovijesti svjedoka; 12. Pisma i reagiranja itatelja; 13. Humanitarni rad; 14. Oglasi.

Varijable kategorije 1. TEMA

(Pojedinane tablice se rade zato to ih je lake pratiti i prikazati u tiskanim izdanjima u odnosu na skupnu tablicu.)
Varij able

1
Naslov

10

11

12

13

14

Broj izda nja

1 2 3 4

1. 2. 3. itd.

6 7

NOVINSKI RODOVI
1. Vijest; 2. Proirena vijest; 3. Izvjetaj; 4. Prikaz; 5. Crtica; 6. Zapis; 7. Biljeka; 8. Osvrt; 9. Komentar; 10. Izjava; 11. Intervju; 12. Portret; 13. Sjeanje; 14. Apel; 15. Priopenje; 16. Pismo; 17. Ispravak; 18. Reportaa.

OPSEG POJEDINIH BROJEVA

Prva varijabla zbog specifinosti ratnih izdanja povrinski se izraava u broju stranica pomnoenih s formatom: n x A5 ili n x A4 Druga varijabla je broj napisa po pojedinom broju.

STIL
Prilog sadri prostote i psovke; Prilog je napisan senzacionalistiki razgovornim stilom; Prilog je napisan senzacionalistiki novinarskim stilom; Prilog je napisan razgovornim stilom bez potovanja pravila struke; Prilog je napisan razgovornim stilom s potovanjem pravila struke; Prilog je napisan novinarskim stilom bez potovanja pravila struke; Prilog je napisan novinarskim stilom s potovanjem pravila struke.

PRISTUP
1. Vrlo afirmativan; 2. Afirmativan; 3. Neutralan; 4. Negativan; 2. Vrlo negativan

IZVORI
1. Nema ih uope, a ne moe se zakljuiti da je
novinar osobno izvor; 2. Spominje se 1 neimenovani; 3. Spominje se vie neimenovanih; 4. Imenovan je 1 izvor; 5. Imenovan je 1 izvor, a spominje se jo 1 ili vie neimenovanih; 6. Imenovana su 2 izvora, a spominje se jo 1 ili vie neimenovanih; 7. Imenovani su svi izvori, a najmanje su 2. 9. Novinar je izvor osobnom nazonou.

Varijable kategorije 2. do 5.
Broj 1. Saeti naslov 1. Rod Opseg Stil Pristup Izvori

2.
3. 4. 2. 1. 2. 3. 4. 5.

STVARNI OPSEG RATNIH IZDANJA DUBROVAKOG VJESNIKA

BROJ 1. 2. 3. 4. 5. OPSEG A4 0,5 0,5 0,5 0,5 2 NAPISA BROJ 15. 16. 17. 18. 19. OPSEG A4 6 6 6 6 6 NAPISA

6.
7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

8
6 6 6 6 6 6 6 6

20.
21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.

6
6 6 6 6 6 6 6 6

OSNOVNA JEDINICA ANALIZE JE NAPIS ZBOG NJIHOVE SAETOSTI

U napisima se analiziraju izrazi koji se odnose na pojmove i biljei se njihova frekvencija po pojedinom napisu: 1. Branitelji; 2. Neprijatelji; 3. Gradske slube; 4. Civili; 5. Batina;

VARIJABLE KATEGORIJE 5. ETINOST

1. Pojedini izraz spada u govor mrnje. 2. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija. 3. Pojedini izrazi kre opa ljudska prava, s iznimkom manjinskih prava. 4. Pojedini izrazi kre manjinska prava ljudi (nacionalna, rasna, vjerska, politika, rodna, seksualna orijentacija, zdravstveno stanje, jezik, naobrazba, drutveni poloaj, vlasnitvo, mjesto roenja, dob i nain prehrane).

VARIJABLE KATEGORIJE 5. ETINOST

5. Prilog je pristran ili neuravnoteen. 6. Nepotpuno potovanje etikog kodeksa. 7. Potpuno potovanje etikog kodeksa. (Nuno je navesti o kojem se etikom kodeksu radi, a u ovome primjeru to je Kodeks asti hrvatskih novinara.)
KODEKS ASTI HRVATSKIH NOVINARA OPA NAELA Pravo na tonu, potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu miljenja i izraavanja misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bia, bez obzira na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni poloaj ili druge osobine. Iz tog prava javnosti da bude upoznata s injenicama i miljenjima proizlazi i cjelina obveza i prava novinara. U svom su radu novinari duni braniti ljudska prava, dostojanstvo,

INTENZITET JEDINICE ANALIZE POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETINOST

1. vrlo slab; 2. slab; 3. umjeren; 4. pojaan; 5. jak; 6. vrlo jak; 7. estok.
7 6 5 4 3 2 1 0 Kategorija etinost, varijabla govor mrnje

1 vrlo slab

2 slab
3 umjeren 4 pojaan 5 jak 6 vlo jak 7 estok

VARIJABLE KATEGORIJE ETINOST

Broj izdanja 1. Saeti naslov 1. Frekvencija varijabli 1 2 5 Intenzitet Komunikacijska vrsta

2. 3. 4. 2. 1. 2. 3. 3. 1.

2.

KOMUNIKACIJSKA VRSTA
1. Novinarstvo; 2. Odnosi s javnostima; 3. Komercijalni prilozi (oglasi); 4. Propaganda (varijable: 1. bijela, 2. siva, 3. crna propaganda, ovisno o stupnju i ciljevima manipulativnosti).

VARIJABLE KATEGORIJE OPREMA

1. Nadnaslov 2. Naslov 3. Podnaslov 4. Meunaslov 5. Okvir 6. Umetak 7. Fotografija 8. Crte 9. Podebljan slog 10. Nakoen slog 11. Podcrtan slog 12. Raster 13. Negativ 14. Tablica 15. Grafikon 16. Karta

OPREMA
Broj izdanja 1. (Saeti) naslov 1. 2. 3. itd. Oprema Frekvencija Povrina

2.

3. 4.
5. 1. 2. 3. 4. 5.

6. 7.