You are on page 1of 11

1

GRAEVINSKI FAKULTET
SVEUILITAUZAGREBU
Predmet:konstrukcije Predmet:konstrukcije hidrotehnikoi hidrotehnikoi
geomehaniko usmjerenje geomehaniko usmjerenje geomehanikousmjerenje geomehanikousmjerenje
normazabetonskekonstrukcijeEN1992
openito
GRANINASTANJANOSIVOSTI
- vezana uz ruenje ili druge oblike otkazivanja konstrukcije
- obuhvaaju sigurnost konstrukcije i njenih dijelova kao i ljudi
odnose se na: - odnose se na:
Stalnu ili prolaznu
proraunsku situaciju
Izvanrednu
proraunsku situaciju
( ) ( )
(

+ + + =
>1 i
k p i , k i , 0 Q 1 , k Q
j
j , k j , G d d
P Q Q G S S
( ) ( )
(
( ) ( )
(

+ + + + =
>1 i
k p d i , k i , 2 1 , k 11
j
j , k j , G d d
P A Q Q G S S
Seizmiku
proraunsku situaciju
S
d
s R
d
S
d
- proraunska vrijednost djelovanja,
R
d
- proraunska vrijednost nosivosti (svojstva materijala)
( ) ( )
(

+ + + =
k 1 , k 21 Ed
j
j , k d d
P Q A G S S
2
GRANINASTANJANOSIVOSTI
Pojedine elemente, ovisno o djelovanjima, valja provjeriti na GSN:
pri djelovanju momenata savijanja
i dj l j t ij j i d il pri djelovanju momenta savijanja i uzdune sile
provesti proraun na posmik
proraun na torziju
proraun na torziju u kombinaciji sa savijanjem i/ili uzdunim silama
proraun na torziju u kombinaciji s posmikom
te izvriti provjere na proboj
OSNOVE PRORAUNA PLOA, GREDA, STUPOVA, ZIDOVA
PRORAUN ZGRADA OTPORNIH NA POTRES
PRORAUN PREDNAPETIH KONSTRUKCIJA
SAVIJANJE
Mehaniki koeficijent armiranja
Sd
:
M
Ploa kao greda irine 1,0 m, nosive u jednom smjeru, b = 100 cm.
T greda u polju b = b
eff
, na leaju b = b
w
.
Iz odgovarajuih tablica se oitava koeficijent kraka unutranjih sila
cd
2
sd
sd
f d b
M

=
Iz odgovarajuih tablica se oitava koeficijent kraka unutranjih sila
, za odgovarajuu deformaciju betona i elika te se potrebna
povrina armature odreuje izrazom:
yd
Sd
s
f d
M
A

=
,
1
3
POSMIK
Raunska poprena sila proraunava se na udaljenosti a od osi leaja:
d
2
b
a
le
+ =
( ) q g a V V + =
'
i moe se nalaziti u granicama
V
Rd1
nosivost na poprene sile preko betona i uzdune armature
V nosivost preko tlanih tapova
2
( ) q g a V V
Q G Sd Sd
+ =
V
Rd2
nosivost preko tlanih tapova
Uz pretpostavljen profil i reznost vilica,
potreban razmak vilica s
w
:
1 Rd Sd
d , yw sw
w
V V
z m f A
s


=
PROBOJ
Proraun ploa na proboj valja provesti kod ploa direktno oslonjenih na stupove
(ili temeljnih ploa), kada je promjer stupa D s 3,5d i opseg stupa u s 11d
Raunska poprenu silu proboja
po jedinici kritinog opsega:
| koeficijent kojim se
uzima u obzir utjecaj
ekscentrinosti optereenja
cr
Sd
Sd
u
V
v
|
=
Kada je v
Rd1
s v
Sd
s v
Rd2,
potrebna armatura:
v
Sd
> v
Rd2,
= 1,6v
Rd1
dolazi do drobljenja betona i zato valja poveati klasu betona
ili poveati visinu presjeka ili pojaati uzdunu armaturu
cr
w , yd
1 Rd Sd
sw
u
sin f
v v
A
o

=
4
TORZIJA
Za preuzimanje momenta torzije potrebno je osigurati i uzdunu i
poprenu armaturu.
TT
Sd Sd
ss TT
Rd1 Rd1
(nosivost tlanih tapova)
TT
Sd Sd
= T = T
Rd2 Rd2
(nosivost poprene armature)
razmak vilica za preuzimanje torzije
TT
Sd Sd
= T = T
Rd3 Rd3
(nosivost uzdune armature)
t b i d t
8
u
T
ctg f A A 2
s
k
Sd
ywd k
1
swt
wT
s
O
=

=
u T
A
k Sd
lt
potrebna povrina uzdune armature
Istodobno djelovanje poprene sile
i momenta torzije
(V
Sd
s
w
), (T
Sd
s
wT
)
O tg f A 2
A
yld k
slt
( )
wT w
wT w
s s
s s
s
+

=
SAVIJANJEiUZDUNASILA
Bezdimenzijska veliina
momenta savijanja
M
2 4
2.6
2.8
3.0
)
e
Bezdimenzijska veliina
uzdune sile
cd
2
sd
sd
f d b
M

=
d
sd
sd
f d b
N

= v
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
2.2
2.4
b
e
z
d
i
m
.

v
e
l
i
c
i
n
a

u
z
d
u

n
e

s
i
l
e

(
R
d
)
0.6
0.9
0.7
0.8
0.3
0.4
0.5
0 1
0.2
e = 1.0
cs1/cc = 0/-3.5%
o
Oitanje mehanikog
koeficijenta armiranja e
cd
f d b
0.0
0.2
0.4
0.0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 1.1 1.2 1.3
bezdimenzijska velicina momenta savijanja (Rd)
b
e= 0.05
0.1
3.0/-3.5%
o
bd
f
f
A A
yd
cd
2 s 1 s
e = =
5
GRANINASTANJAUPORABLJIVOSTI
odgovaraju stanjima izvan kojih zahtjevi na uporabu konstrukcije ili
konstrukcijskog elementa vie nisu zadovoljeni
obuhvaaju zadravanje konstrukcije u elastinome podruju obuhvaaju zadravanje konstrukcije u elastinome podruju,
funkcionalnost konstrukcije ili dijelova, udobnost ljudi i vanjski
izgled konstrukcije
razlikuju se nepovratna i povratna granina stanja uporabljivosti
E
d
s C
d
E
d
- proraunska vrijednost izazvana djelovanjem,
C
d
- granina prora. vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti (deformiranja, vibracije, naprezanja)
GRANINASTANJAUPORABLJIVOSTI
Karak-
teristina ( )
(

+ + + =
>1
, , 0 1 , ,
" " " " " "
i
k i k i k
j
j k d d
P Q Q G S S
kombinacija
esta
kombinacija
koristi se uglavnom kada prekoraenje graninog
stanja izaziva trajna lokalna oteenja ili trajna
neprihvatljiva deformiranja
koristi se uglavnom kada prekoraenje graninog

>1 i j
( )
(

+ + + =
>1
, , 2 1 , 11 ,
" " " " " "
i
k i k i k
j
j k d d
P Q Q G S S
koristi se uglavnom kada prekoraenje graninog
stanja izaziva lokalna oteenja, velika
deformiranja ili privremene vibracije
Nazovi-
stalna
kombinacija
( ) ( )
(

+ + =
>
k
i
i k i
j
j k d d
P Q G S S " " " "
1
, , 2 ,
koristi se uglavnom kada su dugotrajni uinci
vani
6
GRANINASTANJAUPORABLJIVOSTI
GRANINO STANJE NAPREZANJA
GRANINO STANJE PUKOTINA
GRANINO STANJE DEFORMIRANJA
GRANINASTANJAUPORABLJIVOSTI
GRANINO STANJE NAPREZANJA
Naprezanje u betonu, za rijetku kombinaciju optereenja:
a za nazovistalnu kombinaciju:
ck c
f 6 , 0 s o
f 45 0 s o
Naprezanje u eliku, za rijetku kombinaciju optereenja:
ck c
f 45 , 0 s o
yk s
f 8 , 0 s o
7
GRANINASTANJAUPORABLJIVOSTI
GRANINO STANJE PUKOTINA
g k
w w s
Karakteristina irina pukotina mora biti manja ili jednaka graninoj vrijednosti
| | mm s w
sm rm k
c | =
) mm 2 , 0 ( mm 4 , 0 3 , 0 w
g
=
| odnos raunske i
srednje irine pukotina
Ovisno o zagaenju okolia
s
rm
srednji razmak pukotina
c
sm
srednja relativna
deformacija armature
uzimajui u obzir i
nosivost betona na vlak
izmeu pukotina
Za djelomino prednapete
konstrukcije: w
g
= 0,2 mm
GRANINASTANJAUPORABLJIVOSTI
GRANINO STANJE PUKOTINA
Nije potrebno kontrolirati ako su promjeri ipki |
s
i razmaci (mm) izmeu njih
manji od graninih
Naprezanja u eliku o
s
(N/mm
2
) armirani presjeci prednapeti presjeci
160 32 32 25 25
200 25 25 16 16
240 20 20 12 12
280 16 16 88
320 12 12 66
360 10 10 55
400 88 44
450 66 --
8
GRANINASTANJAUPORABLJIVOSTI
GRANINO STANJE PUKOTINA
Nije potrebno kontrolirati ako su promjeri ipki |
s
i razmaci (mm) izmeu njih
manji od graninih
Naprezanja u eliku o
s
(N/mm
2
) armirani
presjeci
(savijanje)
armirani
presjeci
(ist vlak)
prednapeti
presjeci
(savijanje)
160 300 200 200 160 300 200 200
200 250 150 150
240 200 125 100
280 150 75 50
320 100 - -
360 50 - -
GRANINASTANJAUPORABLJIVOSTI
GRANINO STANJE DEFORMIRANJA
g tot
v v s
Maksimalni progib od kratkotrajnog graninom
i dugotrajnog optereenja mora biti manji ili jednak progibu.
L/250 grede ploe grede s prepustima
tot
tot
r
L
k
v
1 1
2
1
=
g
v
k koeficijent ovisan o statikom
sustavu i optereenju
L raspon elementa
1/r
tot
ukupna zakrivljenost u presjeku
= zakr. zbog optereenja
i puzanja 1/r
m
+ zakr. zbog skupljanja 1/ r
csm
L/250 grede, ploe, grede s prepustima
L/500 ploe ravnog krova, ploe ili grede
na kojima su postavljeni
pregradni zidovi naposredno nakon
izvedbe
L/250+L/500
ploe ili grede na kojima su
naknadno izvedeni pregradni zidovi
9
VERTIKALNIPROGIBIHORIZONTALNEGREDE
Europska norma EN 1990 u odnosu na HRN ENV 1991-1 uvodi preporuene
granine vrijednosti vertikalnog progiba horizontalne grede
o
max
= o
1
+ o
2
- o
0
0
m
a
x
1
2
L
o
0
prethodno nadvienje grede
o
1
progib grede uslijed stalnog optereenja neposredno nakon stanja
optereenja
o
2
progib grede uslijed promjenljivog optereenja i vremenski
promjenljivih deformiranja od stalnoga optereenja
PREPORUENEVRIJEDNOSTIVERTIKALNIHPROGIBAPREMAEN1990
konstrukcija o
max
o
2
krovovi L/200 L/300
pristupani krovovi za drugu namjenu osim
odravanja
L/250 L/300
stropovi L/250 L/300
stropovi/krovovi sa bukom ili drugim krhkim
zavrnim slojevima ili nesavitljivim pregradama
L/250 L/350
zavrnim slojevima ili nesavitljivim pregradama
stropovi koje podupiru stupovi (osim ako je progib
uzet u obzir u sklopu globalnog prorauna za
granino stanje nosivosti)
L/400 L/500
kada o
max
moe naruiti izgled zgrade L/250 -
10
Beton se dijeli na razrede
f
ck
/ f
ck,cube
= tlana vrstoa valjka (promjera 15 cm i duljine 30 cm)
SVOJSTVAMATERIJALA
BETON
,
/ tlana vrstoa kocke (brida 15 cm).
Razred betona
vrstoe
12/16 16/20 20/25 25/30 30/37 35/45 40/50 45/55 50/60
f
ck (N/mm
2
)
12 16 20 25 30 35 40 45 50
f
ctm (N/mm
2
)
1,6 1,9 2,2 2,6 2,9 3,2 2,5 3,8 4,1 f
ctm (N/mm )
,6 ,9 , ,6 ,9 3, ,5 3,8 ,
t
Rd
(N/mm
2
) 0,18 0,22 0,26 0,30 0,34 0,37 0,41 0,44 0,48
C 45/55 (TPBK) ~ MB 55 (PBAB)
Raunska vrstoa: f
cd
=f
ck
/
c
(
c
= 1,5)
o
s (N/mm )
2
SVOJSTVAMATERIJALA
ELIKZAARMIRANJE
Idealizirani proraunski o-c
dijagramza armaturu B-500.
E =200000 N/mm s
2
E
yd c =
0,0
f = 434,78
c s 20,0
fyd
B-500
yd
10,0 ()
j g
Es
y
Karakteristina granica razvlaenja f
yk
= 500 N/mm
2
Raunska granica razvlaenja f
yd
= 500/1,15=434,78 N/mm
2
Modul elastinosti - doputeno je uzeti srednju vrijednost
Velika duktilnost B, C f
tk
/f
yk
> 1,08, c
uk
> 5%
Obina duktilnost A f
tk
/f
yk
> 1,05, c
uk
> 2,5%
11
Zakljuno
Stupanjem na snagu Tehnikog propisa za betonske
konstrukcije za projektiranje betonskih konstrukcija
vrijede pravila odreena hrvatskim normama.
Prikazane su
osnove suvremenog pristupa proraunu konstrukcija
naela graninih stanja naela graninih stanja
obuhvaanje djelovanja na betonske konstrukcije
svojstva materijala

You might also like